Professional Documents
Culture Documents
13a EUROCODE 5 Botanike vrste Drvena graa Proizvodi na bazi drva Spajala
EN 1990 EC0 Osnove projektiranja EN 1991 EC1 Djelovanja na konstrukcije EN 1992 EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija EN 1993 EC3 Projektiranje elinih konstrukcija EN 1994 EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija od elika i betona EN 1995 EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija EN 1996 EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija EN 1997 EC7 Projektiranje u geotehnici EN 1998 EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potresno djelovanje EN 1999 EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija
EN 1995-1-1:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-1: Openito Opa pravila i pravila za visokogradnju EN 1995-1-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-2: Openito Proraun poarne otpornosti EN 1995-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 2: Mostovi
LITERATURA: [1] [2] DIN 1052 : 1969-10 HRN U.D0.001 1983. (Materijali) HRN U.C9.200 1984. (Konstrukcije od monolitnog drva i ploa) HRN U.C9.300 1984. (Lamelirane lijepljene konstrukcije) HRN U.C9.500 1984. (Zatita) DIN 1052 : 1988-04 DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06
[3] [4]
[5]
DIN 1052 : 2004-08 Design of timber structures General rules and rules for buildings EN 1995-1-1: 2004 Eurocode 5: Design of timber structures General rules and rules for buildings HRN ENV 1991-1; 2004-12 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije 1. dio: Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994) A. Bjelanovi, V. Raji Drvene konstrukcije prema europskim normama Hrvatska sveuilina naklada Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu Zagreb 2005.
[6]
[7]
[8]
VIZUALNA KLASIFIKACIJA : I klasa II klasa III klasa klasa vrstoe C30 klasa vrstoe C24 (I) klasa vrstoe C16 (II)
STROJNA KLASIFIKACIJA : Piljena graa izuzetno velike nosivosti Piljena graa natprosjene nosivosti Piljena graa standardne nosivosti Piljena graa male nosivosti klasa vrstoe C40 klasa vrstoe C35 klasa vrstoe C24 (I) klasa vrstoe C16 (II)
SMREKA
Dobro se i lako obrauje, dobro se lijepi, lijepo se polira. Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ). KLASA C16: fm,k = 16 N/mm E0,mean = 8 000 N/mm k = 310 kg/m
JELA OBINA
Dobro se i lako obrauje, dobro se lijepi, teko se polira i tokari. Spada u 4. klasu otpornosti (mala otpornost ). KLASA C16: fm,k = 16 N/mm E0,mean = 8 000 N/mm k = 310 kg/m
BOR OBINI
Dobro se i lako obrauje, dobro se tokari a loe polira. Spada u 3. i 4. klasu otpornosti (drvo srednje i male otpornosti ). KLASA C24: fm,k = 24 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 350 kg/m
ARI EUROPSKI
Dobro se i lako obrauje, teko pili, dobro se polira. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti). KLASA C24: fm,k = 24 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 350 kg/m
DUGLAZIJA
Dobro se sui, stabilnih je dimenzija. Dobro se obrauje, dobro se lijepi. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti ). KLASA C30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 12 000 N/mm k = 380 kg/m
SOUTHERN PINE
Lako se obrauje, neto loije se polira. Trajnost velika. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti). KLASA C30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 12 000 N/mm k = 380 kg/m
WESTERN HEMLOCK
Dobro i lako se obrauje, dobro se lijepi, fino se polira. Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ). KLASA C35: fm,k = 35 N/mm E0,mean = 13 000 N/mm k = 400 kg/m
YELLOW CEDAR
Dobro se obrauje, fino se tokati i polira, moe se lijepiti. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA C40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 14 000 N/mm k = 420 kg/m
HRAST LUNJAK
Lako se obrauje, fino se polira i tokari. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 10 000 N/mm k = 530 kg/m
TIK
Teko i sporo se sui, sklon pucanju. Lako se obrauje, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 10 000 N/mm k = 530 kg/m
KERUING
Dobro se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 10 000 N/mm k = 530 kg/m
BUKVA (EUROPSKA)
Sui se teko i sporo, dobro se obrauje, polira i tokari. Spada u 5. klasu otpornosti (neotporno drvo). KLASA D35: fm,k = 35 N/mm E0,mean = 10 000 N/mm k = 560 kg/m KLASA D40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 590 kg/m
AFZELIA
Dobro se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 590 kg/m
MERBAU
Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 590 kg/m
ANGELIQUE
Dobro se obrauje, moe se lijepiti, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 590 kg/m
AZOBE (BONGOSSI)
Teko se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D60: fm,k = 60 N/mm E0,mean = 17 000 N/mm k = 700 kg/m
IPE
Teko se obrauje, vrlo fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D60: fm,k = 60 N/mm E0,mean = 17 000 N/mm k = 700 kg/m
PUNO DRVO ETINARA (PD) SOLID SOFTWOOD VOLLHOLZ AUS NADELHOLZ (NH) PUNO DRVO LIARA (PD) SOLID HARDWOOD VOLLHOLZ AUS LAUBHOLZ (LH) LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (LLD) GLUED LAMINATED TIMBER (GLULAM) BRETTSCHICHTHOLZ (BSH) FURNIRSKI NOSAI STRUCTURAL VENEER LUMBER (SVL) SVL Veneer furnir ; Lumber tehniko drvo (am)
FURNIRSKA PLOA LAMINATED VENEER LUMBER (LVL) FURNIERSCHHICHTHOLZ (FSH) TROSLOJNA I PETEROSLOJNA PERPLOA 3-PLY CORE & 5-PLY CORE PLYWOOD DREI & FNFSCHICHTPLATTEN (BRETTSPERRHOLZ) PERPLOA PLYWOOD SPERRHOLZ PLOA IVERICA PARTICLEBOARD SPANPLATTE-FLACHPRESSPLATTE (FP) PLOA VLAKNATICA FIBREBOARD HOLZFASERPLATTE (HFD) OSB PLOA OD SLOENOG KRUPNOG IVERJA ORIENTED STRAN BOARD (OSB) OSB-FLACHPRESSPLATTE
PILJENA GRAA
LIJEPLJENI LAMELIRANI NOSAI FURNIRSKI NOSAI FURNIRSKE PLOE PERPLOE PLOE IVERICE PLOE VLAKNATICE OSB PLOE
PLOASTI PROIZVODI
d 40 mm d 40 mm
GREDA, GREDICA
Debljina lamela Najvea debljina lamele smije iznositi kod etinara 32 mm [2] i [5]. Najmanja debljina lamele smije iznositi 6 mm [5]. Zakrivljeni lijepljeni nosai prema [5] R radijus zakrivljenosti nosaa t debljina lamele Zakrivljeni nosai radijusa zakrivljenosti R uporabne klase 1 i 2 tretiraju se kao ravni nosai ako je R 230 t. Kod nosaa uporabne klase 3 ovo vrijedi za radijus zakrivljenosti R 205 t. Najmanji doputeni radijus zakrivljenosti je R 150 t pri emu je potrebno smanjiti debljinu lamele prema: t 13 + 0,4 [ R/t 150 ] (sve u mm) Manji radijusi zakrivljenosti od R = 150 t nisu doputeni.
Dimenzije poprenog presjeka Najvea irina jedne lamele moe iznositi po HRN 200 mm (prema EC5 do 220 mm). Ako se zahtijeva vea irina lamele se moraju izvesti iz dva dijela. irina poprenih presjeka ovako izvedenih nosaa moe iznositi do najvie 300 mm (prema EC5 - 280 mm). Popreni preklopi u dva susjedna sloja moraju biti vei od dvije debljine lamele. Alternativno, vee irine presjeka odnosno krutosti nosaa dobiju se slaganjem 2 ili 3 nosaa u blok ili izvoenjem komponiranih poprenih presjeka.
Hvala na panji.
Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet
www.gradst.hr