You are on page 1of 38

Sveuilite u Splitu; Graevinsko-arhitektonski fakultet

13a EUROCODE 5 Botanike vrste Drvena graa Proizvodi na bazi drva Spajala

uro Nieti, dipl. ing. gra. Vicko Tomi

EN 1990 EC0 Osnove projektiranja EN 1991 EC1 Djelovanja na konstrukcije EN 1992 EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija EN 1993 EC3 Projektiranje elinih konstrukcija EN 1994 EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija od elika i betona EN 1995 EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija EN 1996 EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija EN 1997 EC7 Projektiranje u geotehnici EN 1998 EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potresno djelovanje EN 1999 EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija

EN 1995-1-1:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-1: Openito Opa pravila i pravila za visokogradnju EN 1995-1-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-2: Openito Proraun poarne otpornosti EN 1995-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 2: Mostovi

LITERATURA: [1] [2] DIN 1052 : 1969-10 HRN U.D0.001 1983. (Materijali) HRN U.C9.200 1984. (Konstrukcije od monolitnog drva i ploa) HRN U.C9.300 1984. (Lamelirane lijepljene konstrukcije) HRN U.C9.500 1984. (Zatita) DIN 1052 : 1988-04 DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06

[3] [4]

[5]

DIN 1052 : 2004-08 Design of timber structures General rules and rules for buildings EN 1995-1-1: 2004 Eurocode 5: Design of timber structures General rules and rules for buildings HRN ENV 1991-1; 2004-12 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije 1. dio: Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994) A. Bjelanovi, V. Raji Drvene konstrukcije prema europskim normama Hrvatska sveuilina naklada Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu Zagreb 2005.

[6]

[7]

[8]

Botanike vrste i klasifikacija

HRN i DIN 1052:198804


ETINARI JELA, SMREKA I BOR : I, II, (III) klasa LIARI HRAST I BUKVA : I i II klasa

etinari klase vrstoe (tablica F.6)

KLASIFIKACIJE PREMA DIN 4074-1 I DIN 4074-2 ZA DRVO ETINARA

VIZUALNA KLASIFIKACIJA : I klasa II klasa III klasa klasa vrstoe C30 klasa vrstoe C24 (I) klasa vrstoe C16 (II)

STROJNA KLASIFIKACIJA : Piljena graa izuzetno velike nosivosti Piljena graa natprosjene nosivosti Piljena graa standardne nosivosti Piljena graa male nosivosti klasa vrstoe C40 klasa vrstoe C35 klasa vrstoe C24 (I) klasa vrstoe C16 (II)

SMREKA (SMRA) PICEA ABIES


European spruce, Rotficht, Rottanne Raste u sjevernoj Europi i planinskim predjelima srednje i june Europe. Uvijek zeleno, 30 60 m visoko drvo. Ravno valjkasto deblo promjera 0,6 1,2 m. Gustoa 300 700 kg/m. Dobro se i brzo sui, sklona dekoloraciji i uvtanju.

SMREKA

Dobro se i lako obrauje, dobro se lijepi, lijepo se polira. Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ). KLASA C16: fm,k = 16 N/mm E0,mean = 8 000 N/mm k = 310 kg/m

JELA (OBINA) ABIES ALBA


Silver fir, Edeltanne, Weisstanne Raste u srednjoj, zapadnoj i junoj Europi. Uvijek zeleno 40 - 65 m visoko drvo. Ravno valjkasto deblo promjera do 1,0 m. Gustoa 300 750 kg/m. Dobro se i brzo sui, neznatno sklona uvrtanju, donekle sklona pucanju.

JELA OBINA

Dobro se i lako obrauje, dobro se lijepi, teko se polira i tokari. Spada u 4. klasu otpornosti (mala otpornost ). KLASA C16: fm,k = 16 N/mm E0,mean = 8 000 N/mm k = 310 kg/m

BOR OBINI PINUS SILVESTRIS


Redwood, Weisskiefer, Rotkiefer iroko rasprostranjen u Europi i u sjevernoj Aziji. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno i vitko deblo promjera 0,5 1,0 m. Gustoa 300 860 kg/m. Sui se bez potekoa.

BOR OBINI

Dobro se i lako obrauje, dobro se tokari a loe polira. Spada u 3. i 4. klasu otpornosti (drvo srednje i male otpornosti ). KLASA C24: fm,k = 24 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 350 kg/m

ARI EUROPSKI LARIX DECIDUA


European larch, Gemeine Lrche Europski ari raste u Alpama, Karpatima i Sudetima. Listopadno drvo visine do 50 m. Ravno i vitko deblo promjera 0,6 1,0 m. Gustoa 350 850 kg/m. Dobro se sui, sklon uvrtanju.

ARI EUROPSKI

Dobro se i lako obrauje, teko pili, dobro se polira. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti). KLASA C24: fm,k = 24 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 350 kg/m

DUGLAZIJA PSEUDOTSUGA MENZIESII


Douglas fir, Douglaskiefer Po prirodi ameriko drvo, raste u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i u Kanadi, preneseno u Europu. Uvijek zeleno drvo visine do 100 m. Deblo je ravno, promjera do 4,0 m. Kora je u mladosti glatka i siva, u starijoj dobi smea, duboko ispucana, plutasta, debela (do 20 cm). Gustoa 320 750 kg/m.

DUGLAZIJA

Dobro se sui, stabilnih je dimenzija. Dobro se obrauje, dobro se lijepi. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti ). KLASA C30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 12 000 N/mm k = 380 kg/m

SOUTHERN PINE PINUS PALUSTRIS


Longleaf Pine, Sumpfkiefer Raste u Sjevernoj i Srednjoj Americi. Uvijek zeleno drvo visine do 50 m. Deblo je uspravno, promjera do 1,2 m. Kora dosta dugo glatka - sivozelena, kasnije ispucana - tamna. Gustoa 300 670 kg/m. Lako se sui.

SOUTHERN PINE

Lako se obrauje, neto loije se polira. Trajnost velika. Spada u 3. klasu otpornosti (drvo srednje otpornosti). KLASA C30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 12 000 N/mm k = 380 kg/m

WESTERN HEMLOCK TSUGA HETEROPHYLLA


Alaska pine, Tsuga, Westliche Raste u Sjevernoj Americi i u Kanadi. Uvijek zeleno drvo visine do 50 m. Deblo promjera do 2,0 m, ravno, kronja unjasta. Gustoa 300 900 kg/m. Lako se sui.

WESTERN HEMLOCK

Dobro i lako se obrauje, dobro se lijepi, fino se polira. Spada u 4. klasu otpornosti (drvo male otpornosti ). KLASA C35: fm,k = 35 N/mm E0,mean = 13 000 N/mm k = 400 kg/m

YELLOW CEDAR CHAMAECYPARIS NOOTKATENSIS


Nootka cypress, Yellow cypress, Alaska cedar Raste u planinama pacifike obale Sjeverne Amerike i Kanade, od Aljaske do Oregona. Uvijek zeleno drvo visine do 40 m. Deblo je ravno, promjer debla do 1,8 m, kronja piramidalna. Gustoa 380 800 kg/m. Lako se sui, slabo se utee, stabilnih je dimenzija.

YELLOW CEDAR

Dobro se obrauje, fino se tokati i polira, moe se lijepiti. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA C40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 14 000 N/mm k = 420 kg/m

Liari klase vrstoe (tablica F.8)

HRAST LUNJAK QUERCUS ROBUR


European Oak, Stieleiche, Traubeneiche Lunjak je drvo nizinskih uma Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije. Listopadno drvo, visoko i preko 40 m. Kronja mu je iroka, deblo ravno, promjera 0,6 0,9 m. Gustoa 480 - 980 kg/m. Teko i sporo se sui, jako se utee i puca.

HRAST LUNJAK

Lako se obrauje, fino se polira i tokari. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 10 000 N/mm k = 530 kg/m

TIK (PRAVI) TECTONA GRANDIS


Teak, Teakholz Raste u Jugoistonoj Aziji, od prirode u Myanmaru (ex. Burma). Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Deblo je ravno i vrlo dugo, promjera 0,4 1,0 m. Drvo je masna izgleda, sjajno, u svjeem stanju jakog karakteristinog mirisa. Gustoa 440 800 kg/m.

TIK

Teko i sporo se sui, sklon pucanju. Lako se obrauje, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 10 000 N/mm k = 530 kg/m

KERUING DIPTEROCARPUS SPP


Yang, Keruing Raste u Jugoistonoj Aziji. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera 0,7 1,2 m. Gustoa 500 950 kg/m. Teko i dugo se sui, puca i uve se.

KERUING

Dobro se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D30: fm,k = 30 N/mm E0,mean = 10 000 N/mm k = 530 kg/m

BUKVA (EUROPSKA) FAGUS SYLVATICA


Beech, Gemeine Buche Nae najrairenije umsko drvo, rasprostranjeno u centralnoj i junoj Europi. Listopadno drvo, visoko do 40 m. Kronja joj je unjasta, deblo ravno, promjera 0,5 1,0 m. Gustoa 490 910 kg/m. Kod suenja jako se utee, uvija i puca.

BUKVA (EUROPSKA)

Sui se teko i sporo, dobro se obrauje, polira i tokari. Spada u 5. klasu otpornosti (neotporno drvo). KLASA D35: fm,k = 35 N/mm E0,mean = 10 000 N/mm k = 560 kg/m KLASA D40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 590 kg/m

AFZELIA AFZELIA AFRICANA


Douisse, Papao Raste u zapadnoj Africi. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera 0,6 1,2 m. Gustoa 500 900 kg/m. Teko i dugo se sui, jako se utee.

AFZELIA

Dobro se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 590 kg/m

MERBAU INTSIA BIJUGA


Merbau, Muluccan iron-wood, Merbau Stanita: jugoistona Azija Drvo visine do 50 m, deblo ravno, promjera debla 0,8 1,0 m. Gustoa 540 1000 kg/m. Teko se sui, slabo se utee, vrlo je stabilnih dimenzija. Teko ali dobro se obrauje, vrlo fino se polira.

MERBAU

Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 590 kg/m

ANGELIQUE DICORYNIA GUIANENSIS


Tapaiuna, Basralocus Raste u kinim umama June Amerike. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno dugo deblo promjera do 1,5 m. Gustoa 500 1150 kg/m. Teko i dugo se sui, jako se utee.

ANGELIQUE

Dobro se obrauje, moe se lijepiti, fino se blanja, tokari i polira. Spada u 2. klasu otpornosti (otporno drvo). KLASA D40: fm,k = 40 N/mm E0,mean = 11 000 N/mm k = 590 kg/m

AZOBE (BONGOSSI) LOPHIRA ALATA


Ekki, Esore, Aba, Bakundu Raste u zapadnoj Africi i Guyani. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno vrlo dugo deblo promjera do 2,0 m, kronja razmjerno malena, kuglaste forme. Gustoa 650 1300 kg/m. Teko i dugo se sui, jako se utee.

AZOBE (BONGOSSI)

Teko se obrauje, slabo se lijepi, fino se blanja i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D60: fm,k = 60 N/mm E0,mean = 17 000 N/mm k = 700 kg/m

IPE TABEBUIA SPP


Ipe, Lapacho, Bethabara Raste u kinim umama Srednje i June Amerike. Uvijek zeleno, do 50 m visoko drvo. Ravno dugo deblo, isto do 30 m, promjera do 1,8 m. Gustoa 600 1150 kg/m. Teko i dugo se sui, jako se utee.

IPE

Teko se obrauje, vrlo fino se blanja, tokari i polira. Spada u 1. klasu otpornosti (vrlo otporno drvo). KLASA D60: fm,k = 60 N/mm E0,mean = 17 000 N/mm k = 700 kg/m

Drvena graa i proizvodi na bazi drva

PUNO DRVO ETINARA (PD) SOLID SOFTWOOD VOLLHOLZ AUS NADELHOLZ (NH) PUNO DRVO LIARA (PD) SOLID HARDWOOD VOLLHOLZ AUS LAUBHOLZ (LH) LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (LLD) GLUED LAMINATED TIMBER (GLULAM) BRETTSCHICHTHOLZ (BSH) FURNIRSKI NOSAI STRUCTURAL VENEER LUMBER (SVL) SVL Veneer furnir ; Lumber tehniko drvo (am)

FURNIRSKA PLOA LAMINATED VENEER LUMBER (LVL) FURNIERSCHHICHTHOLZ (FSH) TROSLOJNA I PETEROSLOJNA PERPLOA 3-PLY CORE & 5-PLY CORE PLYWOOD DREI & FNFSCHICHTPLATTEN (BRETTSPERRHOLZ) PERPLOA PLYWOOD SPERRHOLZ PLOA IVERICA PARTICLEBOARD SPANPLATTE-FLACHPRESSPLATTE (FP) PLOA VLAKNATICA FIBREBOARD HOLZFASERPLATTE (HFD) OSB PLOA OD SLOENOG KRUPNOG IVERJA ORIENTED STRAN BOARD (OSB) OSB-FLACHPRESSPLATTE

DRVENA GRAA I PROIZVODI NA BAZI DRVA


OBLA GRAA GREDE GREDICE PLATICE ("PUNTIELI") DASKE LETVE

PILJENA GRAA

LIJEPLJENI LAMELIRANI NOSAI FURNIRSKI NOSAI FURNIRSKE PLOE PERPLOE PLOE IVERICE PLOE VLAKNATICE OSB PLOE

PLOASTI PROIZVODI

PODJELA PILJENE GRAE PREMA DIN-u 4074-1


LETVE b < 80 mm DASKE b 80 mm

d 40 mm d 40 mm

PLATICE (PUNTIELI) b > 3d d > 40 mm GREDE b h 3b b 40 mm

GREDA, GREDICA

Klasifikacija lijepljenih lameliranih nosaa

Vanjske lamele: 1/6 visine nosaa, ali najmanje dvije lamele.

Najmanje karakteristine vrijednosti vrstoa na savijanje zupastih nastavaka lamela u N/mm2

Debljina lamela Najvea debljina lamele smije iznositi kod etinara 32 mm [2] i [5]. Najmanja debljina lamele smije iznositi 6 mm [5]. Zakrivljeni lijepljeni nosai prema [5] R radijus zakrivljenosti nosaa t debljina lamele Zakrivljeni nosai radijusa zakrivljenosti R uporabne klase 1 i 2 tretiraju se kao ravni nosai ako je R 230 t. Kod nosaa uporabne klase 3 ovo vrijedi za radijus zakrivljenosti R 205 t. Najmanji doputeni radijus zakrivljenosti je R 150 t pri emu je potrebno smanjiti debljinu lamele prema: t 13 + 0,4 [ R/t 150 ] (sve u mm) Manji radijusi zakrivljenosti od R = 150 t nisu doputeni.

Dimenzije poprenog presjeka Najvea irina jedne lamele moe iznositi po HRN 200 mm (prema EC5 do 220 mm). Ako se zahtijeva vea irina lamele se moraju izvesti iz dva dijela. irina poprenih presjeka ovako izvedenih nosaa moe iznositi do najvie 300 mm (prema EC5 - 280 mm). Popreni preklopi u dva susjedna sloja moraju biti vei od dvije debljine lamele. Alternativno, vee irine presjeka odnosno krutosti nosaa dobiju se slaganjem 2 ili 3 nosaa u blok ili izvoenjem komponiranih poprenih presjeka.

Hvala na panji.
Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr

You might also like