HRVATSKA

Hrvatska je s veinom demografskih pokazatelja u najnepovoljnijem poloaju. Taj je poloaj jo vema pogoran drastinim gubicima u ratu 1990-1992.godine. Sasmaje sigurno da su potonja zbivanja uzdrmala prirodno kretanje i okrnjila bioloki sastav do mjere koja trai hitro rjeavanje nastalih tegoba i poremeaja odgovarajuom populacijskom politikom kao trajnijeg procesa i skrbi strategijskog vijea Republike Hrvatske. Hrvatska drava dosad nije imala cjelovitu i sveobuhvatnu nacionalnu populacijsku politiku, unato tomu to neke od pokuaja takve politike moemo prepoznati u Nacionalnom programu demografskog razvitka8 i Nacionalnoj obiteljskoj politici.9 Obzirom na uoene demografske pravce razvoja u Hrvatskoj, tijekom dvadesetoga i u prvim godinama dvadeset prvoga stoljea, nametnula se obveza zaustavljanja, a u konanici pozitivnog usmjeravanja vitalnog razvoja stanovnitva. KINA Slubena je politika Kine sve do 70- tih godina 2. soljeca isticala je da velik broj stanovnika daje snaznu naciju i za vrijeme kulturne revolucije napadao se bilo kakav nadzor populacijskog rasta sto j dovelo do visoke stope fertiliteta, a kako se stopa mortaliteta istovremeno smanjila doslo je do naglog porasta broja stanovnika. Samo u razdoblju 19531964. broj stanovnika se povecao za 112 mil. Pocetkom 70-tih kineska vlada je zbog gospodarskog stanja u zemlji pocela je razmatrati nuznost uvodenja restriktivne antinatalitetne populacijske politike. Tako je nastala politika jednog djeteta koju je kineska vlada pocela provoditi 1978. Ta je politika poticala kasnije stupanje u brak, vece razmake izmedu radanja i manje djece. JAPAN Japan se danas smatra primjerom zemlje gdje je uspjesno provedena restriktivna populacijska politika. Do ubrzanog povecanja broja stanovnika doslo je provodenjem pronatalitetne politike koja je uvedena Meiji reformom. Nakon drugog svjetskog rata uvodi se antinatalitetna varijanta restriktivne populacijske politike. Zbog visoke gustoce stanovnistva u Japanu maltuzijanska gledista o odnosu stanovnistvo-resursi imala su siroku potporu.Zakoni su omogucavali dobrovoljnu sterilizaciju. Pobacaji su bili legalni, a drzava je financijski podupirala zene koje su to odlucile. INDIJA Indija je 1951. prihvatila program planiranja obitelji u sklopu antinatalitetne politike. Osnovni razlozi su bili : djelovanje na snizenje stope porasta stanovnistva kako bi se sto brze razvilo gospodarstvo, poboljsanje zdravstvenog stanja majke i djeteta, sklonost stanovnistva provodjenju kontrole radanja i dr. Mjere su ukljucivale poticanje kasnijeg stupanja u brak, primjenu kontracepcije, sterilizaciju itd. Iacko je postignut odreden uspjeh, jedan od razloga zbog kojih u Indiji provodenje te varijante populacijske politike nije uspjelo kao u Kini i Japanu je to sto su medu stanovnistvom prisutne velike kulturoloske razlike. U indiji postoje odredena tradicionalna uvjerenja i norme, zbog kojih je sprijeceno efikasno djelovanje restriktivne populacijske politike, a nedovoljna obrazovanost i siromastvo vecine stanovnistva jedan je od bitnih faktora koji sprijecaa provodenje antinatalitetne politike.

AFRIKA Afrika je tipican primjer neuspjeha provodena antinatalitetne politike. Slaba modernizacija, visok stupanj smrtnosti, pozicija zena u drustvu i brojni ratovi samo su neki od razloga sto je onemoguceno provodenje antinatalitetne politike, a u nekim je zemljama cak zabranjeno koristenje kontracepcijskih sredstava. Danas se u tim zemljama sve vise pokusava informirati stanovnistvo o vaznosti koristenja kontracepcije te o vaznsti planiranja obitelji, ali i opcenito uloziti u obrazovanje stanovnista sto je jedan od bitnih preduvjeta za bilokakvo provodenje populacijske politike. FRANCUSKA I SVEDSKA Prilikom razmatranja karakteristika i problema pronatalistike politike u razvijenim europskim zemljama, osloniti samo na one zemlje koje imaju slu.beno deklariranu populacijsku politiku ili politiku vezanu uz stanovni.tvo i koje ju provode dovoljno dugo, bilo u implicitnom ili u eksplicitnom obliku. To su prije svih . Francuska i .vedska. Ta ce injenica istina ograniiti doseg i reprezentativnost na.ih zakljuaka, naroito u pogledu postojee diverzificiranosti mjera populacijske politike u pojedinim od tih zemalja, ali e oni biti empirijski vjerodostojniji i znanstveno utemeljeniji.Francuska spada u drugu grpu koju cine zemlje s ne.to vi.om razinom stope nataliteta i totalne stope fertiliteta u 1990-tim godinama, ali koja je takoer znatno ispod razine koja sezahtijeva za obnavljanje generacija, dakle zahvatio ih je proces generacijske depopulacijeukupnog stanovnistva. Pri razmatranju specifinih znaajki populacijske politike u razvijenim europskim zemljama, zadr.at emo se na dva reprezentativna primjera i to na primjeru Francuske i .vedske. Te smo zemlje kao reprezentativne za pronatalistiku populacijsku politiku izabrali iz slijedeih razloga: (1) obje zemlje imaju relativno dugu tradiciju u bavljenju problemima stanovni.tva (iako Francuska ima u tom pogledu dulju tradiciju); (2) svaka od njih ima specifian pristup populacijskoj politici, pa se meusobno razlikuju prema tipu te politike: prva ve gotovo cijelo stoljee vodi eksplicitnu pronatalistiku populacijsku politiku, iako u posljednjem de setljeu 20. stoljea imigracijska varijanta u demografskim kretanjima dobiva sve vi.e na va.nosti; istovremeno druga, tj. .vedska, vodi implicitnu populacijsku politiku (pod nazivom obiteljska politika) kao sastavnicu ukupne politike blagostanja i funkcioniranja dr.ave blagostanja; (3) na primjeru tih zemalja mo.e se zakljuivati o veoj ili manjoj efikasnosti eksplicitne odnosno implicitne populacijske politike, ovisno o postignutim rezultatima u domeni poveanja razine nataliteta/fertiliteta i razine reprodukcije stanovni.tva; (4) Francuska je zemlja u kojoj se ukupni porast stanovni.tva formira pod dominantnim utjecajem prirodnog prirasta, dok se u .vedskoj isti formira pod dominantnim utjecajem pozitivnog migracijskog salda (vi.ka imigracije nad emigracijom Bosna i Hercegovina BiH se suoava sa opadanjem trenda nataliteta i fertiliteta te poveanjem trenda mortaliteta u posljednjih deset godina to se znaajno odraava na populacijsku politiku zemlje, te je vano da se ovi indikatori ukljue u reforme sektorskih politika Ovakva situacija dodatno doprinosi uslonjavanju ozbiljnih demografskih i populacijskih problema u naoj zemlji. BiH se suoava sa opadanjem trenda nataliteta i fertiliteta te poveanjem trenda mortaliteta u posljednjih deset godina, to se znaajno odraava na populacijsku politiku zemlje, te je vano da se ovi indikatori ukljue u reforme sektorskih politika. Prirodno kretanje stanovnitva, praeno stopama vitalne statistike, prema podacima. Agencije za statistiku BiH, pokazuje upozoravajue tendencije. Stopa nataliteta ima

tendenciju blagog opadanja od 9,9 promila u 2001. do 9 promila u 2009. godini dok stopa mortaliteta biljei lagani porast. Na ovaj problem se kontinuirano upozorava u izvjetajima razliitih institucija i organizacija u BiH. Neadekvatna i nesistemski rijeena podrka porodiljama utie i na porast negativnog trenda raanja u kasnijoj dobi koji u posljednjim godinama sve vie prate i ene u BiH. Podaci iz bosanskohercegovakih klinika ukazuju na sve vei broj ena koje se na prvu trudnou odluuju nakon tridesete godine ivota. Takoer i podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju porast prosjene starosti ena kada raaju prvo dijete. Sa stanovita ljekara raanje u kasnijoj dobi nije preporuljivo zbog velikog broja rizika, kako za majku tako i za dijete, to dalje uzrokuje probleme i za dravu usljed potrebe za pojaanom brigom i izdvajanjima za takve sluajeve.