Professional Documents
Culture Documents
II
ARISTOTELOVUNIVERZITETUTESALONIKI
INSTITUTZANOVOGRKESTUDIJE
FondacijaManolisaTrijandafilidisa
ManolisA.Trijandafilidis
MALANOVOGRKA
GRAMATIKA
Preveoipriredio
ZoranMuti
T E S A L O N I K A
1995
III
Naslovoriginala:
.,
1:1949
2():1975
ISBN960231074X
1995,
54006,FAX(031)202388
PrintedinGreece
IV
UVOD
INSTITUTAZANOVOGRKESTUDIJE
VI
AUTOROVABELEKA
Novogrkagramatika(demotike),redigovananainicijativuMinistarstva
za obrazovanje,kojuje1941. objavila Organizacijaza izdavanjekolskih knjiga,
bila je iz nunih razloga duga i detaljna. Zbog toga je bilo neophodno, kako je
naglaeno u Predgovoru, da se objavi njena saeta varijanta, koja bi dopunski
odgovaralajednostavnijojupotrebi.Namenanijebiladasegramatikaraenaza
potrebe Ministarstva uini suvinom, ve da ona postane priruno pomono
sredstvoistomitalakomkrugu,obrazovnimradnicimaposebnouiteljimau
osnovnim kolama piscima udbenika, mladima, knjievnicima i svakom
obrazovanom oveku koji eli da se brzo i jednostavno obavesti o pitanjima
pravopisaigramatikematernjegjezika,asmatraopravdanoilinedamune
odgovragramatikaraenazapotrebeMinistarstva.
Ovaj prirunik predvien je da bude udbenik za uenike srednjeg
obrazovanja,zatri(ilietiriprvarazreda,toezavisitiodnovogprograma),a
moda i za uenike estog razreda osnovne kole, dok god nedostaje posebna
knjiica sa vebama ili dok god se smatra neophodnim da aci steknu optu,
zaokruenuslikuojezikukojiue.
Zavierazredegimanazije,zaprofesoreusrednjemobrazovanju,kaoiza
uitelje koji bi eleli da trae brojnije primere, da predaju sa veim znanjem u
osnovi, da reavaju raznovrsne nedoumice koje ova kratka gramatika ostavlja
nereenim,uvekeostatineophodnagramatikaraenazapotrebeMinistarstva.
U ovoj kraoj gramatici u znatnoj meri je ogranien broj primera,
zanemarenisusekundarniproblemi,primedbe,obavetenja(posebnoistorijskai
sintaktika),poreenjasastarijimpravopisnimsistemom,apojednostavljenesu
formulacijeidefinicijekadgodsetakomogloboljeprilagoditiuenikojpublici.
Istom cilju namenjeno je i nekoliko sitnih promena, kao npr. zamena termina
jednostavnijim. to se tie jezika u gramatici i pravopisu, on je isti kao u
gramatici raenoj za potrebe Ministarstva a nije ni moglo da bude drugaije.
Drugi deo, koji se odnosi na rei, na njihovo znaenje, na njihovo svoenje i
sintezu, i u ovoj gramatici zauzima vie mesta nego to je uobiajeno u grkim
gramatikama, iz razloga objanjenih u Uvodu u gramatiku raenu za potrebe
Ministarstva.
Autor se nada da e Mala novogrka gramatika biti podjednako dobro
prihvaenakaoi gramatikaraenazapotrebeMinistarstva,kaoidaepomoi
VII
onimakojiradeizvankoleijednogdanaonimaukolama*,kakobisebolje
upoznao,zavoleoidabisenegovaomaternjijezik.
Man.Trijandafilidis
Atina,24.decembra1948.
UvremekadajeprviputobjavljenaMalagramatika,slubenijezikukolamabioje
puristiki.(Prim.prev.)
VIII
NEKOLIKOREIOOVOMIZDANJU
Poslednjihnekolikogodina,uvrtlogurasplamsalihnacionalnihstrastina
Balkanu, imao sam vie puta priliku da budem gost grkih sredstava
informisanja. Jedno od gotovo obaveznih pitanja bilo je o tradicionalnom
prijateljstvu grkog i srpskog naroda. Odgovarao sam da prijateljstvo kao i
neprijateljstvosmatramindividualnomkategorijom,daneverujemuiskonsku
ljubav kao ni u iskonsku mrnju meu narodima, i da mi se ini pomalo
smenom ova tek otkrivena ili nanovo otkrivena ljubav. Kulturne, ekonomske,
politike, istorijske veze svakako postoje, meusobni uticaji kroz vekove opet
kulturni,ekonomski,verskisvedoeousmerenostijednognarodanadrugina
ovommalomprostoru,zajednikotrpljenjeistihokupatoraimozaicivelikihsila
u koje su one uklapale oba naroda sasvim izvesno su ostavili dubok trag i kod
GrkaikodSrba.Meutim,svetospadaupodrujesociologije,istorijeumetnosti,
statistike, politologije, demografije, istorijskih i folkloristikih studija. Da bi
pojedinac zavoleo jednu zemlju ili jedan narod, potrebno je pre svega da ih
upozna, da prokrstari planinama i ostrvima i oseti mirise, da se prepozna u
reakcijama lokalnog stanovnitva, da ga ponese zvuk lokalnog instrumenta i
zanesemelodijajezika,dagaopijuvetarivinokojimaseopijajudomai,daga
zadivivelianstvenokulturnozdanje,bezobziranatodalijereoAkropoljuili
o Elitisovim stihovima. Hou da kaem, premalo se poznajemo. Prijateljima u
Jugoslaviji i Grkoj koji bi poeli da priaju o pomenutim tradicionalnim
vezama govorio sam: Nabrojte mi tri grka (ili srpska) slikara, pesnika,
dizajnera, kompozitora, koreografa... Imena poznatih svodila su se na svet
sportai(uposlednjevreme)politike.
Meutim,nakontosamuestvovaouorganizovanjunekolikomanifesta
cija, iji je cilj bio da se jugoslovenskoj pubici predstavi vie dimenzija grke
kulture,uvideosamdainteresovanjeitekakopostoji,itoveliko,adajejednaod
glavnihpreprekanemogunostkomunikacije,tojestnepoznavanjejezika.Pravih
udbenika oduvek je manjkalo, a dvatri skromna pokuaja svela su se na
nestruneilialternativnerenikeiprirunikeneambicioznihpretenzija.Udrugu
ruku,neohelenistikanasvimpodrujimabiveJugoslavijepokuavadastanena
vrste noge, o emu svedoe kursevi jezika po nekadanjim narodnim
univerzitetima ili redovni seminari na filolokim fakultetima, premda je
oigledannedostataknastavnihsredstava.Toijestebiojedanodrazlogatosam
oberuke prihvatio ponudu Instituta za novogrke studije iz Tesalonike da
prevedem Trijandafilidisovo klasino delo. Drugo, Mala gramatika novogrkog
jezikapopunieogromnepraznine,kojenetrebaninavoditi.Tree,iakojenastala
pregotovopolaveka,takodaunjojnematragasavremenihlingvistikihteorijai
IX
tendencijakojesusejavileumeuvremenu,onajetemeljjezikimudbenicima
ugrkomobrazovnomsistemuisamimtimneizbenopomonosredstvosvima
onima koji ele da se ozbiljnije prihvate uenja grkog jezika. Na kraju, ni moj
lini odnos prema ovoj gramatici nije bio bez uticaja na odluku da se
poduhvatim prevoenja: kada sam pre dvadesetak godina poeo da uim
novogrki, sistematiki pristup pravopisu, fonetici i morfologiji koji nudi Mala
gramatika sauvali su me od greaka i povrnosti na koje se nailazi prilikom
posrednoguenja,prekoudbenikapisanihnatreemjeziku.
Tako,unadidaeMalagramatikanovogrkogjezikabitiodpomoionima
kojieledanauesamojezikkaosredstvo,nebililakeiboljeupoznaliiistinski
zavoleli sve ono to im Grka nudi, kao i onima koji pokuavaju da proire i
sistematizuju izvesne osnove koje ve poseduju, predajem ovaj rukopis u
tampu. Predajem ga rastereenog suvinih beleki prevodioevih ili dodatnih
komentara,kaoprvukompletnugramatikugrkogjezikanasrpskom,onakokakoje
objavljena1975,kaoredigovanoblikprvogizdanjaiz1949,sadodatkomInstituta
koji se odnosi na pravopisnu reformu iz 1982. Utoliko su izostala objanjenja o
izgovoru ili tradicionalna transkripcija sa dh, gh, th za glasove kojih nema kod
nas.Presvega,predanipedagokiradnikivelikilingvistaTrijandafilidisveoma
detaljno navodi nain na koji se formiraju ovi glasovi, a potom, kako je ve
istaknuto,tekstovikojisledetrebadabudunadgradnjaosnovamakojeebudui
studenti dobiti od nastavnika. Isto tako, osim autorovih napomena o razvoju
grkog jezika kroz istoriju, u prevodu nita nije reeno o gotovo dvovekovnom
postojanju dva paralelna jezika izraza. Kako je pitanje puristikog
() i narodnog jezika () ionako bilo vie kulturno i
politiko nego lingvistiko, postoje brojni tekstovi, viemanje polemiki, na
grkom i na drugim jezicima, koji ga razjanjavaju. Uostalom, stav savremenih
grkihgramatiaraionakojedasuobaizrazapodjednakodeodananjegjezikog
nasleai,tosetieuevnihelemenatakojisukonanoprihvaeni,neraskidivo
susrasliuusvojeniilistandardninovogrkijezik(savremeni).
Iz istog razloga je broj prevedenih primera ogranien, jer za veinu onih
koje autor navodi, objanjenja se mogu nai u boljim renicima. No ni kod rei
kojejesuprevedenenijepostojaosamojedankriterijum.Naime,istorijskicitatii
navodi iz knjievnih dela dosledno su prevoeni upravo da bi olakali trud
poetnicima,atojebiosluajisapojedinimreimakodkojihjemoglodabude
nedoumice kada se radi o sasvim preciznom znaenju. Ostale rei iz takozvane
ire upotrebe date su u prevodu samo ukoliko je to zahtevao kontekst, kao i
kada bih zakljuio da od njihove frekventnosti zavisi kako e se esto italac
sretatisanjima.
tosetiesamegramatiketerminologije,nakonsavetovanjasalingvisti
ma na univerzitetima u Tesaloniki, Atini, Beogradu, Ljubljani, Sofiji i Moskvi,
X
kaoiposlekonsultovanjapostojeihprevodaMalegramatikenafrancuski,ruskii
panski, opredelio sam se za kompromis. Tako je zadran Trijandafilidisov
termin infinitiv,dakakopodnavodnicima,jer u grkom jeziku, strogouzevi,
nema infinitiva u onom vidu u kom ga poznajemo iz slovenskih, germanskih i
romanskih jezika. Isto tako zadran je naziv karakter za vezno slovo, pre
svega zato to se u fonetici ne moe govoriti o slovima, pa bi dihotomija
slovo/glasunosilazabunu,azatimistogatosutokaoreenjeprihvatiliidrugi
prevodioci.Podelanaporodinaikrsnaimenaje,opet,uslovnoreenjekoje
se u poslednje vreme sve ee usvaja i kod nas. Zajedniki naziv za imenice i
prideve, imena, isto tako je uslovljen nepostojanjem ekvivalentnog termina u
srpskom jeziku i posle duih savetovanja koja su ve spomenuta. Ovakav
postupak dosledno je proveden i kada se radilo o oblicima koji kod nas ne
postoje u odgovarajuoj formi, ve je re o priblino slinim znaenjima. Tako
futurdrugitrebaposmatratiusvetlupojednostavljenjaterminologijeanikako
ekvivalenta naem futuru drugom. U drugu ruku, umesto termina lini
glagolski oblik i lina zamenica svakog lica iz srpskog jezika upotrebljen je
prevod adekvatnijih grkih izraza nain i povratna zamenica. Nekome e
modazasmetatiterminuevnerei,kojivuenaSterijinavremenaimodaje
do danas poprimio dozu ironinog otklona a ne samo fine patine koju nose
godine. Meutim, rei ne mogu biti uene, makar ih upotrebljavali ueni
ljudi. One ukazuju na poreklo dananjih rei, a kako su oba pojma iz istog
korena u grkom sasvim precizna, same su se eliminisale alternative: strune
rei (jer to nisu), mudre (varijanta znatno slabija od uevna), razumne (jo
nerazumljivije)itd.Uostalom,vremeireformeulingvistikimstudijamasrpskog
jezika donee jednog dana kompleksnija reenja i za jezike koji, na alost, kod
nasnisuuvekuprvomplanu.
Nakon rasprave sa grkim profesorima usvojio sam njihove argumente i
umesto kod nas uobiajenog naziva Solun (kojim se i sam jo uvek sluim)
doslednosamkoristioTesalonika.Naime,pretpostavkajedauzajamnouenje
jezika podrazumeva i prihvatanje originalnih toponima utoliko e se grko
VeligradipostepenozamenjivatisaBeograd,upravokaotoseKosifopedio
poslednjihgodinazamenjujesaKosovo.
Poto nije lepo ostavljati nereene dugove, hteo bih da se zahvalim
zaposlenima na Institutu za novogrke studije pri Filozofskom fakultetu
Univerziteta u Tesaloniki, a posebno gospoi Mariji Kokoli i direktoru
gospodinu Konstantinu Prokovasu, koji se trudio da kroz nau strunu i
profesionalnukorespondenciju izmeuGrkeiSlovenijeuvekprovue element
prijateljstva. Branom paru Slapak ostau veni dunik za gostoprimstvo,
razumevanje i saradnju tokom mog izbeglikog staa u Ljubljani. Emiliji
PetroviNardin sleduje neizmerna zahvalnost za pomno iitavanje teksta,
XI
Maj,1995.
Z.M.
XII
P R V I D E O
GLASOVIISLOVA
PRVOPOGLAVLJE
GLASOVIISLOVA
Glasoviugrkomjeziku
Slovagrkogjezika
4.Slovailikarakterisupisaniznakovikojipredstavljajuglasove.
,isuslovakojapiemodabismopredstaviliglasovekojeizgovaramo
kadkaemo.
Razliitaslova,kojimasesluimodabismonapisaliglasovegrkogjezika,
inealfabetgrkogjezikailigrkialfabet.
5. Grki alfabet ima 24 slova; postavljena su po redu koji je utvren u
drevnavremena,azovesealfabetskiredosled.
Slovaalfabetainjihovaimenasusledea:
()
Korespondencijaglasovaislova
7.Ugrkomjezikunepostojiuvekkorespondencijaglasovaislovakojaih
predstavljaju.
U njemu ima glasova koji nisu predstavljeni odgovarajuim slovima.
Takvisuglasovi,,,,,.
Takoeimavieslovakojapredstavljajujedanistiglas:().
Samoglasniciisuglasnici
8.Glasovisedelenasamoglasnikeisuglasnike.
Samoglasnicisuslogotvorniglasovi:,.
Samoglasnicimasenazivajuislovakojaihpredstavljaju.
Suglasnici su glasovi koji ne mogu sami da tvore jedan slog: , .
Suglasnicimasenazivajuislovakojaihpredstavljaju.
9. Napomena. Dakle, termini samoglasnik i suglasnik oznaavaju kako
glasovetakoislova.Kadauovojknjizinaietenaslovauzagradi,toznaidaje
reoglasovima.Tako,naprimerposle()znaiposleglasa.Tajglasmoeda
sepiekao,aliikao,,,,.
10.Samoglasnicikaoslovasu:,,,,,,.
Suglasnicikaoslovasu:,,,,,,,,,,,,ili,,,,.
Samoglasniciiizgovarajuseistokao:,.seizgovaraistokao
:.
11.Odsedamsamoglasnikauantikomgrkom,isusenazivalikrat
kim,inazivalisusedugim,a,inazivalisuseobinim.
Ovo pravilo vailo je, samo sa pravopisnog stanovita, do reforme 1982.
godine(videtiUvodnubeleku).
12. Istorijska napomena. U antiko doba se izgovaralo kao dugo ,
otprilike ; se izgovaralo kao dugo , otprilike ; samoglasnici , ,
jednostavnokao,,,aponekadkaodugi,,,otprilike,,.
Poetnaizavrnaslova
13.Prvoslovounekojreinazivasepoetnim;poslednjeslovonazivase
zavrnim.
14. PRAVOPIS. U svakoj rei koja zavrava na () piemo zavrno :
.
Zavrnisuglasnici
Dvostrukaslova
16.Slovainazivajusedvostrukim,zatotosvakoodnjihpredstavlja
dvaglasa,glasoviglasove:,,,,.
17.PRAVOPIS.()seuvekpiesa:,.
() se pie sa , osim u reima u kojima je prefiks: , , ali
.
Skupslova
18. Skupom nazivamo dva slova koja predstavljaju jedan glas. Skupovi
mogubitisamoglasniki,aliisuglasniki.
A.Samoglasnikiskupovi
19.a)zaglas():,.
b),kojeseizgovarakao:.
c),,,kojiseizgovaraju:,,.
20.PRAVOPIS.Sasepiurei:,,.
B.Suglasnikiskupovi
21.a),i:,,.
Skupovisuglasnika,,nalazeseumnogimreima:
1.Napoetkurei:,,,.
2. Unutar rei, iza suglasnika , , i ree iza
samoglasnika:,,,.
se izgovara kao u oblicima () () itd, gde se izgubio
poetni.
22. b) i : , , , ,
,,,.
Napomena. i predstavljaju dva posebna glasa, koji, se uvek
razlikujuuizgovoruinebitrebalodaihmeamo,kaotoseestodeava.
23.Umnogimreimaispred,postojijedno:,
. Tako kaemo sa : , , , ,
, , , a bez : ; kaemo
,ali.
Podelainazivisuglasnika
24.Suglasnicisedele:
A.Po z v u n o s t i na:
Bezvune,,,,,,,,
Zvune,,,,,,,,,,,.
Akoprislonimoprstnaprednjustranugrla,osetiemozvukkojistvaraju
zvunisuglasnici.
B.Po t r a j a n j u na:
Trenutne.Izgovarajuseujednomtrenutku,uasudokotvaramousta:,
,,,,,,.
Trajne.Kadihizgovaramo,moemopustitiglasdatrajekolikoelimo:,
,,,,,,,,,,.
Trajne zvune glasove , , , , , , , moemo da pevamo.
C.Po m e s t u t v o r b e na:
Usneneililabijalne:,,,.
Zubneilidentalne:,,,.
Dvozubneilibidentalne:,,,.Nazivajuseipiskavim.
Grleneiliguturalne:,,,.
Jezikeililingvalne:,,kojisetakoenazivajulikvidima.
25.Tabelasuglasnika
(Pokazujepodelusuglasnikanaraznenaine)
Potrajanju
Pomestutvorbe
Trenutni
Trajni
Bezvuni Zvuni Bezvuni Zvuni Nosni Likvidi
Usneni
Zubni
Dvozubni
(piskavi)
Grleni
Jeziki
Diftonzi
Udvojenisuglasnici
28.Umnogimreimapiemodvaistasuglasnika,iakoizgovaramosamo
jedanglas:.Ovovaizasuglasnike,,,,,,,,:
, , , , , , , ,
.
Ovakvadvasuglasnikanazivajuseudvojenimsuglasnicima.
Glasispredzvunihsuglasnika
30. Glas se izgovara normalno kao zvuno kada je iza njega drugi
zvunisuglasnik,osimispred:
, , , , , (Smirna),
,,.
,,.
Kombinacije,
31.Kombinacijedvasamoglasnika,izgovarajusenadvanaina:
a) Izgovaraju se kao , kada iza njih sledi samoglasnik ili zvuni
suglasnik:,,,,,,.
b) Izgovaraju se kao , kada iza njih sledi bezvuni suglasnik:
,,.
Kombinacije , u delu koji govori o rastavljanju na slogove (38) i
naglaavanju(62)tretirajusekaosamoglasnikiskupovi.
Skupovisanazalima,,,
32.Ureimakojesepiusa,,obinoseposebnoizgovarajunazalni
,,a,kojisledeizgovarajusekaosuglasnikiskupovi,:(am
beli),(Lambri:Uskrs),(pandote),(pende).
Slino tome, i u reima koje se piu sa , , prvo slovo obino se
izgovara kao , a drugo, to jest ili izgovara se kao suglasniki skup :
(angalja),(fengari),(anglia).
6
Skupovi,,,,ijeseprvoslovoizgovarakroznos,kaonazalni
suglasnik,nazivajuseskupovimasanazalima.
33.Takoosimsuglasnikihskupova,,,kojesmoranijepomenuli,
postoje i skupovi s nazalima , , , , koji se izgovaraju kroz nos.
Meutim,nazalni,,imajuponekaddrugaijiizgovor,razluen,kaoto
je, na primer, u reima (simptoma: simptom), (menta:
menta),(bankos:tezga).Njihovidrugisuglasnici,,neizgovaraju
sekaosuglasnikiskupovi,,,negokadbiseizgovaralisamizasebe,to
jest,,.
34. Skup sa nazalom , sam za sebe ili praen jo jednim suglasnikom,
izgovara se u nekim reima knjievnog jezika ne kao nego kao ., u kom
sluaju se jasno uje i trajno : , , (ali i
), . Meutim, se uje u sledeim reima:
(ganglija),(gangrena),(preporod).
Nemutaslova
35.Nekaseslovauodreenimsluajevimauopteneizgovaraju.Onase
tadanazivajunemutim.Tosu:
a)ukombinaciji,kadaizanjegasledidrugiusneniglas,ili(31);
seizgovarakao;seizgovarakao;takojeisa
reima,,
b)jedanoddvaudvojenasuglasnika(28):,
c)estojetosluajsaslovomuspoju:,.
DRUGOPOGLAVLJE
REIISLOGOVI
Rei
36.Svakarepieseposebno.
37.PRAVOPIS.Kaojednaresepiu:
a) B r o j e v i od13do19:,.
b) Z a m e n i c e , , , , ,
,,;istotakoiimenica.
c) N e p r o m e n l j i v e r e i , , ,
, , , , , , , , ,
, , , , , , ,
, , , , , ,
, , , , (), , ,
, , , , , ,
,.
e) T o p o n i m i sloenioddveilivierei:itd.
Piusekaojednareiglagolskefrazekaotosu,
(),gdeseizgubiooseajdasusastavljeneodposebnih
rei.
Kaodvereisepiu:,(ali),
,,kaoiuevnefraze:,itd.
Kao j e d n a ili d v e r e i sepiu,zavisnoodupotrebeizavisnood
razlike u naglaavanju , ,
, ,
;
;
tosetiereisacrtomkojeseponekadpiuikaojednare,videti70.
Slogovi
38.Slogjedeoreikojisesastojiodjednogsamoglasnikailidiftongakoji
stojesamizasebeilisuudruenisajednimiliviesuglasnika:,,
,.
Samoglasniki skupovi i pseudodiftonzi u rastavljanju na slogove
raunajusekaojedansamoglasnik:,,,,
,.
Posle dva suglasnika, od kojih je drugi , obino se ne izgovara
pseudodiftongiutomsluajudvasamoglasnikamogudaserastavenaslogove:
,,,,.
39.Uzavisnostiodbrojaslogovanekurenazivamo:
a)jednoslonom,kadasesastojiodjednogsloga:,.
b)dvoslonom,kadasesastojioddvasloga:,
c)troslonom,kadasesastojiodtrisloga:,,
d) vieslonom, kada se sastoji od vie slogova: ,
, , ,
.
40.Kadajednareimadvaslogailivieslogova,poslednjislognazivase
ligusom, drugi slog od kraja paraligusom, trei slog od kraja rei je
proparaligusa, a etvrti slog od kraja rei naziva se antiproparaligusom. Prvi
slognazivasepoetnim.
41. Kadapiemo,estosejavlja potreba dapreemou novired,iako ni
smo dovrili neku re. Tada smo prisiljeni da re rastavimo na dva dela. Me
utim, rei ne mogu da se rastavljaju bilo kako, ve samo onde gde se slogovi
razdvajajuunutarrei.Ovorastavljanjenazivasepodelomnaslogove.
42.Podelanaslogovevriseposledeimpravilima:
1. Suglasnik izmeu dva samoglasnika ide uz drugi samoglasnik: ,
.
2. Dva suglasnika izmeu dva samoglasnika idu uz drugi samoglasnik
kada postoji neka grka re koja poinje na ta dva suglasnika: (,
), (), (), (),
(), (), (), (),
().
Inae se suglasnici dele: , , , , ,
.
3.Triiliviesuglasnikaizmeudvasamoglasnikaiduuzdrugisamoglas
nik kada postoji neka grka re koja poinje najmanje na prva dva od tih
suglasnika:(),(),().
Pri podeli na slogove ne rastavlja se slog koji sainjavaju elementi iz dve rei. Prema
tome,nebibilopravilnodarastavimo,,.Nakrajuredamorada
se sauva celi slog nepodeljen: , , ili, u sluaju potrebe, mora da se nanovo
uspostavisamoglasnikizgubljenelizijom:,.
1
10
TREEPOGLAVLJE
NAGLAAVANJE2
Akcenat
,,,,,
45.Usvakojreikojaimabaremdvaslogajedanslogizgovarasejaeod
ostalih;tajslogjenaglaen.
Iznadsamoglasnikauslogukojiseizgovarajaeodostalihbeleimojedan
znak koji nazivamo naglaskom ili akcentom (). Kao znak za naglasak
koristise(antiki)akcent(akut):,,.
46.Optepravilojedasejednoslonereinenaglaavaju(videti5558).
47. Samo jedan od poslednja tri sloga u rei moe da bude naglaen:
,,.
Ovopravilovaiizareisadiftongomilisapseudodiftongom,kaotosu
,,.(Doovogadolazizatotodiftong
sadrijedanslog,apseudodiftongprikazujedvasamoglasnikasamonahartiji.)
11
Osnovninaglasak
PRAVOPISPRAVILAJEDNOAKCENTSKOGSISTEMA
Naglaavanjereivrisepremasledeimpravilima:
53.Akcentsestavljaiznadsvakereikojaimadvaslogailivieslogova.
Ovo vai i u sluaju kad se re pojavljuje kao jednoslona posle elizije ili
apokope,alinekadjeizgubilanaglaenisamoglasnikzbogafereze.
54.Reikojesepojavljujukaojednosloneposleelizijezadravajuakcent:
elizija,npr.,,,,
itd.
apokopa,npr.,,itd.
Akoseradioglagolskimoblicimakojisuostalinenaglaenizbogafereze,
na prethodnu re se ne stavlja akcent, npr. , , ,
,(ali;),itd.
55.Jednoslonereinisuakcentovane.
Rei kod kojih je dolo do siniceze (dva samoglasnika koji se izgovaraju
zajedno u jednom slogu) smatrajusejednoslonimiostaju neakcentovane.npr.
, , , , , , , , () itd. Obratite
panjunarazliku:,,(),.
(Videtiipseudodiftonge27isinicezu105.)
Jednosloni imperativ, ak i kada posle njega slede dve enklitike, nije
akcentovan,npr.,,,itd.
12
56.Izuzetaksuakcentovanerei:
1rastavniveznik,
npr.
2upitnerecei.
(a)isuakcentovanibezobziranatodalisuuupravnomilineu
pravnomgovoru,npr.
;.
;.
(Osimtoga,isuakcentovaniusledeimsluajevima:
,
,
,
.
;!
!
.)
(b) i nisu akcentovani kad nisu u upitnom obliku (kada je
prilog,zamenicailiveznik;kadajeveznik),npr.
.
.
3 nenaglaeni oblici linih zamenica (, , , , , , ,
, , , ), kada prilikom itanja postoji mogunost da se shvate kao
enklitike,npr.
(=otacmijerekao),ali
(=mojotacjerekao);
(=tonamjedalauiteljica),ali
(=naauiteljicajetodala).
Meutim,kadanepostojimogunostdasenenaglaenioblicilinihzame
nica (, , itd.) pomeaju sa homofonim enklitikama, tada nisu ak
centovani,npr.
;
;
,
,
,
itd.
57.Osimtoga,akcentujusejednoslonereikadaseizgovarajuzajednosa
glagolskim oblicima , , , , u svim licima i brojevima, i kada
preuzimajunjihovnaglasak,npr.
13
(izgovaramonaglaenije),ali(naglaenijeizgovaramo
),itd.
,
,
,
itd.
58.Beleimonaglasakenklitikekojiseprenosinaposlednjislogreiinae
naglaenenatreemsloguodkraja(proparoksitoni),npr.
,
,
itd.
Istotakobeleimonaglasaknaprvojoddveenklitikekadaseisprednjih
nae imperativ koji je inae naglaen na drugom slogu od kraja (paroksitoni),
npr.:
,
itd.
59.Nazivireipremamestuakcenta
Premamestunaglaskareisenazivaju:
a)oksitonama,kadsunaglaenenaposlednjemslogu:,,
,
b) paroksitonama, kada su naglaene na pretposlednjem slogu: ,
,
c) proparoksitonama, kada su naglaene na treem slogu od kraja:
,.
60.Beleka.Uranijavremena,osimtriznakazaakcent,koristilasuseu
pisanju i dva znaka za aspiraciju ( i ), ranije nazvani meki i
tvrdihak.
61. Istorijska napomena. Ova dva znaka za aspiraciju imala su u
antikomgrkomznaenje.sepisaladaobeleinekuvrstuglasa,koji
seobinoizgovaraoispredpoetnogsamoglasnika(stimtojeziknijedodirivao
nepce).jeukazivalanatodaseovajglasneizgovara.
Poloajakcenta
62.Akcentsebelei:
a)Iznadsamoglasnikapisanihmalimslovima:,.
14
Nenaglaenereiiliproklitike
63.Nekejednoslonereiijijeizgovoruskovezanzarekojasledi(npr.
lanovi, nenaglaeni oblici linih zamenica, mnogi predlozi, rece itd.) nazivaju
senenaglaenimreimailiproklitikama.
Enklitike
64...
U ovim primerima rei , izgovaraju se tako usko vezane za
prethodnu re da se njihov naglasak ili ne uje ( ) ili se uje kao
druginaglasaknaligusiprethodnerei().
Jednoslone rei koje gube svoj naglasak ili ga prebacuju na ligusu
prethodnereinazivajuseenklitikama.
Najee enklitine rei su jednosloni oblici line zamenice ,
,itd.
65. Takav je sluaj i sa dvoslonim zamenicama , . Ponekad i
trosloni glagolski oblici postaju enklitike, ako se njihov poetni samoglasnik
izgovara zajedno sa zavrnim samoglasnikom prethodne rei:
(104).
Proparoksitone rei sa pseudodiftongom na ligusi piu se bez drugog
akcenta, jer su samo prividno naglaene na proparaligusi: ,
, , ali , . Ponekad se
upotrebljavaju oba oblika: i ,
i.
66.Naglasakenklitike:
1. p r e n o s i s e:
a) na poslednji slog prethodne rei, ukoliko je ona naglaena na
proparaligusi:
15
(,).
b) na prethodnu re koja je i sama enklitika, ukoliko je ispred nje re
naglaenanaparaligusi:
,.
2. g u b i s e,ukolikojeprethodnarenaglaenanaligusiiliparaligusi:
,,,,.
16
ETVRTOPOGLAVLJE
OSTALIPRAVOPISNIZNAKOVI
INTERPUNKCIJASKRAENICE
Ostalipravopisniznakovi
Nijepotrebnostavljaticrticuuprepozitivnimimenimakaotosu,,.
Poto se onanikad ne dekliniu, javljaju se sasvimopravdanokao nepromenljiva. Onauovom
3
17
Prepozitivnereispojenesaimenicomkojaimsledineprimajuakcent.
Ukoliko su postale stalne sloenice, , ,
(starikralj)mogudasepiukaojednare.
3. Pri nabrajanju stanica u redu vonje:
(Linija Tesalonikaevelija).
(PutovaemoodPirejadoHidre).
4.Ponekadumestoveznika(&)unaslovimakompanija,prodavnica,
firmi:.
Izgovoriinterpunkcija
72.Kadagovorimo,estopravimopauzeizmeureiiligruparei,nekad
due, nekad krae, u zavisnosti od znaenja ili da bismo doli do daha. Drugi
put, opet, podiemo i sputamo glas nekada i gestikuliemo da bismo
priupitali, da bismo pokazali uenje, veselje ili da bismo izrazili bilo kakvo
oseanje.Kadkaemosamojednoda,moemodaizrazimozahvaljujuinainu
na koji emo ga izgovoriti i boji glasa ravnodunost, snano ubeenje,
nesigurnost,pitanje,radost,tugu.
Naravno, nemogue je da pisanim reima izrazimo svekoliku
raznovrsnost koju pokazuje boja naeg glasa. Meutim, sluimo se nekim
sitnimznakovimakojinamukazujunatogdeikolikodugotrebadazastanemo
svaki put kada to zahteva znaenje i koju boju da damo svom glasu. Te sitne
znakovenazivamoznakovimainterpunkcije.
73. Istorijska napomena. Znakovi interpunkcije, sa odvojenim reima,
kako ih danas piemo ili itamo u knjigama, nisu uvek izgledali kao sada. U
poetkusustariGrcidugovremenapisalisveunizu,bezznakovainterpunkcijei
bez praznina izmeu rei, tako da je itanje bilo znatno tee. Bilo je potrebno
dugo vremena da se rei rastave i da se smisle razliiti znakovi interpunkcije.
18
I n t e r p u n k c i j a
74. Najei znakovi interpunkcije su taka (.), gornja taka (), zarez (,),
znakpitanja(;)iznakuenjailiuzvika(!).
Ima jo nekoliko znakova koje koristimo neto ree. To su dve take (:),
zagrada(()),tritake(...),crta(),dvostrukacrta()iznacinavoda().
Taka
75.Taku(.)stavljamokadaglaspadailiseprekida.Beleimojenakraju
jedneceline,apokazujedaonotosmokazaliimaznaenjekojejezaokrueno,
celokupno: . . (Sunce je zalo. Razbila je
tanjir.)
Kada je ova pauza jo dua i elimo da izrazimo neku novu misao, ne
samo da beleimo taku, ve poinjemo i novi odlomak, piui prvu re neto
uvuenijeodostalihredova.
Taka se koristi i da bi pokazala kako se radi skraenici: . =
(gospodin),..=(Starizavjet),480.X.=(pre
Hrista). Izuzetak su neke skraenice iza kojih ne stoji taka: =
(istono,premaistoku)(99).
Take se esto stavljaju i kod velikih brojeva, posle svake tri cifre brojei
zdesna:13.831.010.Meutim,ovopravilonevaikoddatuma:1821.
Taka na krajunestavlja seakoseradi naslovima knjiga, potpisima,
adresama,nazivimafirmiizaglavljima.
76.PRAVOPIS.Velikimslovompiesepoetnoslovonekereiukoliko
jeonanapoetkuiskazailinapoetkureeniceposletake.
Gornjataka
77.Gornjutaku()stavljamodabismooznailipauzukojajenetokraa
odtakeanetoduaodzareza.Gornjataka:
a)Unutarjednogiskazarazdvajadelovereenice.Tidelovimeusobnose
odvajajuzarezima:
,|
19
,|.
(Slavujnijeuginuo,slavujvenoivi;
promeniojeperje,nijepromenioglas.)(Sp.Trikupis)
b) Unutar jedne reenice razdvaja dva dela meusobno vezana, ali sa
nekimrazlikama,posebnokadadrugideorazjanjavaprviilimuprotivrei:
,,.
(Onnijebioovek,biojezver,adaja,planinskopoelo.)(Vlahojanis)
,,
(Svogaoca,kaddoe,
Zateiesamogrob;
prednjimsamipiemti
.
prvogdanamaja.)(Solomos)
Zarez
78.Zarez(,)jenajeiinterpunkcijskiznak.Stavljamogaunutarreenice
daukaemonakraupauzuugovoru.Zarezomrazdvajamo:
a) R e i i s t e p r i r o d e ili one koje imaju istu funkciju unutar
reenice, imenice, zamenice, prideve, priloge; subjekte, objekte, komplemente:
, , , . (Ponudila nam je hleb,
smokve,pomorande,vino.)
Zarezsenestavljaukolikosuovidelovipovezanisastavnimilirastavnim
veznikom:,.(Evdokija,Eliiti.)
.(Ilisedimirnoiliidi.)
b) R e e n i c e i s t e p r i r o d e:
,|,
,|,|.
(ujempriguenepuke,ujemzveketmaeva,
ujemcepanice,ujemsekire,ujemkrgutzuba.)(Solomos)
,
.(tovieprolazivreme,timveapostajemojaenja.)
c) Rei ili reenice k o j e m o e m o d a i z o s t a v i m o ne gubei
nita od znaenja: , ,
. (Olimp, najvia planina Grke, bio je prebivalite bogova.)
,.(Govorionamje
svojojotadbini,kojanamjebilanepoznata.)
U prvom od gornjih primeraizmeu zareza imamoapoziciju.Udrugom,
posle zareza, imamo odnosnu reenicu koja je dodata, koja nije neophodna
20
dopuna glavne reenice. Meutim, bez zareza se pie odnosna reenica koja
sadrineophodankomplementglavnereenice,kaonpr.kadkaemo:
.(Jagnjekojesejueojanjilobilojesasvim
crno.)
d) v k a t i v:
,,.
(Rairiruke,dragamatinaa,zasvojneunitivizagrljaj.)
(Valaoritis)
e) O d g l a v n i h r e e n i c a s p o r e d n e,kauzalne,finalne(osim
kadpoinjusa),konsekutivne,hipotetske,opozicijske,vremenskeilionekoje
poinjusa,posebnoukolikoprethodeglavnojreeniciiliakosuduge.
jer,zatoto;da,dabi;da.
, .
,
.().,
.
ako,ukoliko;kad;poto,kad(ve).
, . ,
. , .
, . ,
(Uzelisuminovanik,adanisamniprimetiodosl.:
bezdasamrazumeo).
Zarezom se ne odvajaju kompletivne, indirektno upitne i dubitativne
reenice: .
..
Meutim, ponekad moramo staviti zarez ispred , da se izbegne
nejasnoa u itanju: ,
.
Znakpitanja
79.Znakpitanja(;)stavljasenakrajupitnereenice:
;;;
Znakpitanjasenestavljauindirektnimpitanjima:
..
Meutim,ureenicamakaotoje;moramostavitiznak
pitanjazbogdirektnogpitanja(;)odkogzavisiindirektno.
Akoseradinizupitanjanakojaoekujemoistiodgovor,znakpitanjase
stavljasamoposleposlednjeg:
21
,
,
,;
(Zarelidavenolutasirota,
sama,naputenanoudabude,
dakrevetbudetikamenje,zemlja?)(Valaoritis)
No ukoliko pitanja stoje svako za sebe, znak pitanja se stavlja posle
svakoga: , ; ;
,;(Mati,tatijepajadikuje?Kakvotije
zlouiniosintvoj?Zartenijesluao,jelitiikaduzvratiore?(Vlahojanis)
80. Znak pitanja u zagradi ukazuje na ironiju, sumnju u verodostojnost
onog to smo uli ili uopte neega emu je re:
(;).(Hvalisaosedajenajbolji(?)fudbaler.)
Znakuzvika
81.Znakuenjailidivljenjailiznakuzvika(!)stavljaseposleuzvikai
posle svake uzvine reenice koja izraava divljenje, veselje, nadu, strah, uas,
strast,ironiju,nekoiznenadnooseanje,zapovest:
!!!!!!(Ah!iveo!
Dabogda!Hristosvaskrse!Oh!Sramota!)
!!!
.
!!,
,.
(Konja!konja!OmerVrioni!
Suliseobruilo,juriananas.
Konja!konja!ujeli,fijuu
njihovevrelekugle,plaenas.)(Valaoritis)
82.Trebastavitiznakuzvikaikodreenicakojesuupitnepoobliku,alisu
ustvari uzvine: ! (Na ta smo spali!)
.(Pazarmoedaverujeunetotako!)
Kada uzvina reenica poinje uzvikom, obino se iza njega izostavlja
znakuzvika:,!(Ah,dasamjatoimao!)
83. Znak uzvika i znak pitanja stavljaju se unutar znakova navoda kada
pripadaju reima koje su njima obuhvaene, a izvan znakova navoda kada
pripadajutekstukojijeuvedentuimreima(98,2):
22
Dvetake
86. Dvostruku taku ili dve take (:) piemo da bismo ukazali na usku
vezudelovaiskazakojeonerazdvajaju.Stavljamoih:
1. Ispred rei koje se doslovno navode i koje su obuhvaene znakovima
navoda::.
2. Ispred nekog nabrajanja, tumaenja, rezultata:
:,.:
.
3.Poslereenicekojanavodinekuizrekuiliposlovicu::
.
87. PRAVOPIS. Ako navodimo neije rei, re iza dve take pie se
velikimpoetnimslovom.
Zagrada
Tritake
90.Tritake(...)pokazujudasmonetopreutali,tj.dajereenicaostala
nedovrenazboguzbuenja,zbogstidailikadaizbilokograzloganeelimoda
dovrimo iskaz: ... ! !...
.
91. Tri take, posebno ako ispred njih stoji znak uzvika ili znak pitanja,
ukazujuponekadnatodasmoprekinuliiskaz:
;...,
;...
,,,
;
(Kakonasnepomianposmatra?...Kudtisemislikreu,
tvojisnovilepravi?...Zatonatvomeelu
daneprocvetaju,stare,onolikezlatnezrake
kolikenamjeuteheinadenudiotvojlik?)(Valaoritis)
Crta
.(Mojotacnekajemirisantalastogapovinijeimaonameru
da od mene napravi mornara.) (Karkavicas)
24
,.(Mojeknjigetadasam,seam
se,iaouniugimnazijuzauveksamsklopio.)(Karkavicas)
.
!
,,.
(lekar,oborenihoiju,
dugonijeotvaraousta.
Naposletkuah!zaludnerei
nebojse,reejoj,jone.)(Zalokostas)
Znacinavoda
95.Znakenavoda()koristimo:
1. Na poetku i na kraju rei treeg lica koje se doslovno navode:
,,.(Ispriajnam,deda,ponovo
bajkuSireni.)(Karkavicas)
Tadaseispredznakovanavodastavljajudvetake.
Tue rei date unutar znakova navoda moraju da se citiraju tano onako
kakosuizreene.
2. U dijalogu, da bi unutar sebe zatvorili rei lica koja govore (posebno
kadaseubacujeicrtadabirazdvojilareisvakoglicaponaosob).
3. Da bi se izriito razdvojile reenice ili rei koje ne pripadaju
uobiajenomjeziku:
.
, .
,,
.
.(Papandoniju)
4. U naslovima knjiga, pozorinih dela, novina, kod imena brodova, u
natpisima,adresamainazivimafirmiitd.:.(Proitao
samVisokeplanine.)
96.Obinose(usluaju1.)predznakenavodastavljajudvetake(:).
Kadasuutekstuunutarznakovanavodapotrebnijojedniznacinavoda,
udrugomsluajusluimosedvostrukimzarezima().
: . (Recite Hristos vaskrse
neprijateljiiprijatelji.)(Solomos)
25
Skraenice
sv.
.
..
SvetoPismo
.
br.
.
videti
.
gr.
Gica
.
tj.,naime
.
drahme
.
cm
..
ovogmeseca
..
o.g.
.
,
gdin,ga
..
idr.
..
itd.
26
..
.
..
,
.
.
/
..
.
.
.(.)
..
.
..
..
..
..
..
..
.,.
.
.
.
..
.,.
.
.
.
.
.
.
/,/
()
(
)
(:
)
,
Novizavjet
Celzijus
Zanekegradove
itd.
kubni
raun
npr.
metara
MalaAzija
Veliki
poslepodne
milja
posleHrista
Starizavjet
prepodne
prologmeseca
npr.
preHrista
str.
beleka
Comp.
hektara
kvadratni
kvadratnimetri
tom
tone
P.S.
kg
hiljada
kilometara
asova
27
GospodailiGospoe
Gdin,Ga
Tesalonika
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Zavetrove5
Zamesece
Carigrad
istoni
severni
zapadni
juni
severoistoni
severozapadni
jugoistoni
jugozapadni
Januar
Februar
Mart
April
Juni
Juli
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Isteskraenicekoristesedabiseodredilestranesveta:
.(KikladisenalazejugoistonoodAtike).Kadaseradiutvrivanjumesta,iza
skraenicaA,B,itd.,dodajemotaku:.(S.Amerika).Uovomsluajuuobiajenesui
skraenice.,.,.,.
5
28
PETOPOGLAVLJE
GLASOVNEPROMENE
100.Reiseneizgovarajuuvekuoblikuukomihobinoupotrebljavamo.
Njihoviglasovitrperazliitepromene.Ovdenavodimonajznaajnije.
SAMOGLASNICI
Susednisamoglasnici
A.Sinekfoneza
29
B.Siniceza
Osimtoga,kaesei,aliuveksamo;i
,,,itd.
C.Sinalefa
108.Sinalefomsenazivaspojdvasusednasamoglasnikakojitvorejedan.
Vrstesinalefesusinereza,elizija,aferezaikraza.
a)Sinereza
109.Kodnekihreidvasusednasamoglasnikaspajajuseujedan:
.Ovapojavanazivasesinerezom.
110.Kadasutadvasamoglasnikaista,izgovarajusekaojedan:
,().Kadasususednisamoglasnicirazliiti,ostajejaiodnjih
(102):.
Takoimamo:,,,
,,(),
,().
b)Elizija
111. Kada se neka re zavrava samoglasnikom, a sledea poinje
samoglasnikom,estosegubizavrnisamoglasnikprverei:.
Ovapojavanazivaseelizijom.
112.PRAVOPIS.Namestosamoglasnikakojijepretrpeoelizijustavlja
seapostrof:.
113.Predistimsamoglasnicimaelizijuobinotrpe:
1.lanovi,,:,,.
2.Rece,:,.
3.Proklitikezamenice,,,:,.
4. Predlozi , , , : , ,
.
114.Doelizijemoedoiikodveznika,kodpredloga,,
kodpriloga,kadaizanjihdolazisamoglasnik,iufrazi:
,,,.
Rei , , , , , , , , ne trpe eliziju
predistimsamoglasnicima:,;
Zavrno u rei ne trpi eliziju ispred drugih samoglasnika, osim
ispred:,.
31
c)Afereza
119. Kada se neka re zavrava samoglasnikom, a sledea poinje
samoglasnikom,ponekadsegubipoetnisamoglasnikreikojasledi.Ovapojava
nazivaseaferezom:;
Namestosamoglasnikakojijeizostavljenpieseapostrof.
120. Aferezu trpe, posebno u pripovedanju, u poslovicama i pesnikom
jeziku,razliitiglagolskiobliciukojimajeobinonaglaenpoetnisamoglasnik
(),(),ukolikojeprethodnare:
a)Nekaodlinihzamenica:,,,.
b)Upitnoiodnosno:;.
c)Rece,:,,.
d)Nekedrugerei:.
Aferezu ree trpe i neki drugi delovi iskaza:
(houdatikaemjednure/redve/)
U uobiajenom proznom knjievnom tekstu bolje da se sluimo
neokrnjenimoblicima:,,itd.
121.Obratitepanjunarazlikuizmeu:,,(,
itd.), gde imamo line zamenice, i: , , (
itd.),gdeseradiglagolu(biti).
32
,,
.
(Uruiastoblaenosvetlo,evome,uzdiemse,uzoru
dignutihruku.)(Sikeljanos)
122.Apostrofsenepiekodnekihzamenikihiprilokihoblikanastalih
prilikomafereze,kojisuudijalozimaiupesnikomjezikuuobiajeniparalelno
saneokrnjenimoblicima:,,,,,,,:
,,,,,.
123.PRAVOPIS.Apostrofsepie:
1.Kodelizije(111):.
2.Kodafereze(119):;.
3.Kodapokope(133):,;
d)Kraza
124. Ponekad se pri sinalefi javlja novi samoglasnik, razliit od onih na
kraju i na poetku susednih rei. Ova pojava naziva se krazom:
,.
Kraza se javlja u pesnikom jeziku, kada se pri sinalefi prilikom
zajednikogizgovoraspajajuu.
,,
...(Valaoritis)
125.Suvinojedasekodglasakojijenastaokrazompiekoronida.Treba
je zabeleiti jedino u retkim sluajevima kada postoji opasnost da e italac
pogrenorazumetitekst.
126.Napomena.Kodsinerezedolazidospajanjadvasamoglasnikakoji
se nalaze unutar neke rei (sinalefa unutar rei). Pri eliziji, pri aferezi i pri krazi
spajaju se susedni samoglasnici dve rei koje se izgovaraju zajedno (sinalefa pri
zajednikomizgovoru).
127. Sinalefa je esta pri zajednikom izgovoru rei, posebno u
svakodnevnom brzom govoru. Moemo da kaemo:
i i.Kadapiemo,
beleimo samo malobrojne od ovih sinalefa, u skladu sa ovim to smo maloas
pomenuli.
Samoglasnicinapoetkurei
128.Napoetkumnogihreidolazidoizvesnihpromena:a)gubepoetni
samoglasnik, b) dobijaju samoglasnik na poetku, i c) poetni samoglasnik
pretvaraseudrugi.
33
129. Apobola. Neke rei imaju dva oblika iste vrednosti. Naime,
izgovarajusesapoetnimsamoglasnikomibeznjega.Kodreikojegubepoetni
samoglasnikgovorimoapoboli.Takvereisu:
,,,
,,,,,,,
,,,,,,,.
Isto se deava i sa glagolskim oblicima prolih vremena kada je nenaglaen
slogovskiaugment:(),(),
,,,,,.
130. Protaksa Kod nekih rei na poetku se dodaje jedan samoglasnik,
obino . Ova pojava naziva se protaksom, a dodati samoglasnik naziva se
protaktikim:
, , ,
.
131.Promena.Nekereimenjajupoetnisamoglasnikunekidrugi.Ova
pojavanazivasepromenom.
,,.
jeuobiajenoudoslovnomznaenju:(visokplaninski
vrh). se koristi u apstraktnom ili metaforinom znaenju:
, (dubokoumna znaenja), (Visoanstvo, Visost);
sekoristijedinoupoeziji.
Sinkopaiapokopa
132. Kod nekih rei se izmeu dva suglasnika gubi jedan samoglasnik.
Ovapojavanazivasesinkopom.
,,,.
Takojeikod,,.
133. U drugom sluaju zavrni samoglasnik gubi se u jednoj rei ispred
poetnog suglasnika sledee rei. Ova pojava naziva se apokopom. Na mesto
samoglasnikakojijeapokopiranbeleiseapostrof.(Zavideti117.)
, ,
,.
34
SUGLASNICI
134.Apobolaistvaranjeglasaizmeusamoglasnika.Unekimreima
glas gubi se izmeu samoglasnika: (), (), (), (),
,(),(),().
Unekimreimastvarase e u f n i k izmeudvasamoglasnika,
posebno kad se oni jednako izgovaraju: () , ,
.
Zavrno
35
tesno povezani sa reju koja sledi ili ukoliko ona poinje samoglasnikom ili
trenutnimsuglasnikom:;;
;(),().
Uzamenicamamukogroda,,salanomkojisledi
zavrnoobinosegubikadaseuakuzativulanazavrnozadrava:()
,(),ali.(Takoserazlikujemuki
rododsrednjegtamogdejetopotrebno.)
Zavrnomoedaseouvainakrajupridevamukogrodaukolikosledi
imenicakojapoinjesamoglasnikomiliukolikojevezaizmeunjihtesnijaikada
sleditrenutnisuglasnik:,,,
.
Razliitizgovorsuglasnikauzajednikomizgovoru
Grupesuglasnika
estosesluimoreimakoje,iakosuisteilisrodne,izgledajurazliitekad
jerejednojodnjihovihsuglasnikihgrupa.Umestodajeovagrupauoberei
ista,razlikujeseujednomslovu,ili,umestodapostojisamojednoslovo,javljase
grupaslova7.
Takokaemo
Aopetkaemo
),,
,,()
,,
,
,,
,,
,,
),
,,
Pravopiskodgrupasuslasnika
Razlogovojrazlicijeutometosvereigrkogjezikanemajuistuistoriju.Dokreiiz
naroda, koje su oduvek bile u narodnom jeziku, imaju suglasnike kombinacije na koje je ovaj
jezik naviknut, uevne rei (147) predstavljaju kombinacije razliitog oblika, onako kako su se
pisaleuantikomjeziku.
7
37
. , , , , ,
,.
(). , , , , , ,
, , , , , , , , ,
, , , , , , ,
.
,,,.
, , , , , ,
, , , , , ,
.
. , , , ,
,,,,,,,
, , , , , ,
, , , , , ,
,(ali)(i),,,
, (ali i , ), ,
,,,,.
.,,.
(). , , , ,
,,,,(i),,
,,,,,,,.
. , , , ,
,,,,,,
,.
. , , , , ,
,,,,,.
. , () (i ), , , ,
,,,.
. , , , , , ,
, (ali , , ),
, , , , , , , ,
, (i ), , , , ,
.
.,,,,,
(ali).
.,,,,,,
, , , , , , ,
, , , , , ,
,,,,.
38
. , , , , ,
,,.
. , , , , , ,
.
.,.
. , , , , , ,
.
. , , , , , ,
,,.
. , , , , ,
,,,,,,,
, , , , , ,
,,,,.
.,,.
.,,,,,,,
,,.
(). , , , , , ,
, , (i ), (npr. ),
,,itd.
. , , , , , ,
,,,,,.
().,,,,.
(). , , , ,
(ali ), , , , (i
),.
(). , , , ,
, , , (ali ,
,).
.,,,(),(),.
.,,,.
. , , , , , ,
,,,,.
.,8.
U pesnikom jeziku blii oblik narodnom govoru imaju neke od rei koje se inae
izgovarajusagrupomsuglasnikakojukoristiuevnigovor.
8
39
D R U G I D E O
REI
PRVOPOGLAVLJE
POREKLOREI
40
Narodneiuevnerei
146.Brojnereiugrkomjezikuoduveksubilenarodne:,.
Oduvek su bile u govoru naroda koji ih je prenosio sa kolena na koleno jo od
antikeepohe.Tosunasleenenarodnerei.
Zajedno sa njima u narodne se ubrajaju i brojne strane rei u grkom
jeziku, od kojih su mnoge i same nasleene, kako smo videli, iz drevnih
vremena:,,.
147. Osim narodnih rei postoje i druge. Ule su u grki jezik tokom
poslednjih dvesta godina da bi izrazile znaenja iz oblasti obrazovanja, nauke i
umetnosti koja su do tada nedostajala i za koje iz tog razloga jezik nije imao
izraze(iliihvienijeimao).Upoetkususetimreimasluilipisciiueniljudii
zato se one nazivaju uevnim reima: , , ,
itd.
148.Postojedvevrsteuevnihrei:
41
1. A n t i k e r e i,kojesuponovouleujezikadasevekovimanisu
koristile:,,,.
2. N o v o s t v o r e n e r e i ili n e l g i z m i, rei koje se nisu
koristileuantikomjezikunegosuihstvoriliueniljudi,kadsepojavilapotreba,
i to od klasinih rei ili od njihovih elemenata: , ,
, , , , ,
.
Razlike koje se javljaju izmeu uevnih i n a s l e e n i h narodnih rei
oitije su kada se radi istoj rei. Tako moemo videti ta se sa reju dogodilo
kadasmoje,skolenanakoleno,naslediliodstarihGrka,akakvajekadasmoje
primilineposrednoizantikogjezika,kaouevnure.
149.Razlikeizmeunarodnihiuevnihrei
a)Nasleenimnarodnimreimaestosmodavaliistaroznaenje,pored
onogkojesuimaleilistekleugovoru.Takonazivamonesamoples,kolo
negoigrupupevaa,hor.Dakle,istaredanasima n a r o d n o i u e v n o
z n a e n j e.
b)Drugiput,opet,deavasedaseparalelnokoristimo,uistomznaenju,
dvema reima koje meusobno korespondiraju jednom nasleenom,
narodnom,adrugomuevnom,kojaseodnarodnerazlikujeposvomfonetskom
obliku: i . Tada postoje dva paralelna fonetska oblika
(dubleti). Isto tako upotrebljavamo , ,
,,,.
c)Vieputadeavasedaseparalelnifonetskioblicirazlikujukadjere
znaenju. Naime, tada od iste antike rei u dananjem jeziku imamo dve rei
kojeserazlikujuipooblikuipoznaenju:()i(npr.program),
od antikog . Tada kaemo da imamo znaenjske parove. Takve su
rei: (u geometriji), (u geometriji),
,(antikaboginja).
F O R M I R A N J E R E I
Izvoenjeisintezasuglavninaininakojeseformirajurei.Objanjenesu
udelupodnaslovomTvorbarei.
43
DRUGOPOGLAVLJE
ONOMATOPEJAPROMENAGRAMATIKEVRSTE
Onomatopeja
151.Ugrkomjezikupostojereikojesvojimzvukomoponaajuonoto
izraavaju. Te rei nisu nastale od drugih nego su stvorene i zbog toga se
nazivaju onomatopejskim reima ili onomatopejama: ,
.Onomatopejomsenazivaisamapojava.
152. Onomatopeje mogu biti imena10 ili glagoli: ,
(vrsta lonca), , ,
,,(zvukvodekojapljuska),,
(za kamen koji izbacimo iz prake), , ,
, , , , (za hleb koji se pee ili
uljeilibuterkojisepre),,,,
, , i (onaj koji duva u
rukeodstudeni),.
153. Onomatopejema pripadaju i one rei koje oponaaju g l a s o v e
i v o t i n j a: , , , (za svinju),
(svinja, pas itd., npr. kada pobesne jer neko hoe da im uzme hranu),
,,,,(pae).
(i , jedna vrsta divljeg goluba), ,
, , , , (uran), ,
(grlica,ant.gr.),(cvrak),(vrstainsekta).
Promenagramatikevrste
154. Ponekad neka re, iako pripada jednom delu iskaza, dobije takvo
znaenjedapreeudrugideoiskazaipromenigramatikuvrstu.Kaemo,npr.
, a na umu imamo , jedan od takozvanih
(lokumsaSirosa),kojisepripremanaostrvuSirosu.Takoje
re od prideva postala imenica; vie ne podrazumeva neku
karakteristiku,poreklosaSirosa,negojednustvar,lokum.
155.Promenugramatikevrstenalazimoposebnousledeimsluajevima:
U skladu sa grkom terminologijom, zadran je naziv imena koji obuhvata imenice i
prideve.Prim.prev.
10
44
A.Formiranjeimenica:
a) Zajednika imenica ili pridev postaju vlastita imenica (prezime):
,,.
b) Vlastito ime nekog oveka ili mesta postaje zajednika imenica: Po
vrhovnom zapovedniku ustanika protiv Turaka 1821, koji se zvao
, nazvana je i jedna vrsta peroreza). Po izvoru na
ostrvuAndrosu,nazvanajeisamavodasatogizvora.
c) Pridev postaje zajednika imenica: (verenica);
(arhijerejevprestoucrkvi);(tojestnovaczapojcaucrkvi,
te prema tome novac uopte, plata); , tj. (krilo u
vodeniciilimlinskitoak);(tuinci,stranci).
d)Brojeviinekezamenicepostajuimenice:(
)(ekalasamteetvrtsata);(etvrtak,danunedelji);
;;.
e) Glagolski oblici i participi prezenta pasivnog glagola postaju imenice:
(izgubio je svoje ja, dosl.: svoje bie),
(naene stvari), (onaj koji se buni, prigovara, u crkvi:
protestant),(onotosepria,fama,tra).
Imeniceestonastaju,primajuiilan,oddrugoglicajednineimperativa
aktivnog glagola koji se dvaput ponavlja ili od imperativa dva glagola istog ili
suprotnog znaenja: ( )
(uztolikopisanjabrzojeprolovreme);()(poslovni
pregovori, transakcije); ( ) (pune ruke posla,
povucipotegni,jurnjava).
f)Nepromenljivereizajednosalanompostajuimenice:
(odlino sesnalazi,imagasvuda), (ne
sviamiseovozbogega,tj.ovopitanje),(nemaali,tj.
nemaprigovora).
g) Cela reenica zajedno sa lanom postaje imenica:
(rastanakjerav,a o s t a j z d r a v o
jeotrov)(Palamas).
B.Formiranjeprideva.Nasliannainmoemodobitiipridev:
a) Od imenica, zajednikih ili vlastitih: nazivamo nekog
deliju, po jednom Kutaljanosu, uvenom rvau sa Kutalija, ostrva u
Mramornom moru; nazivamo nekog ko je veoma bogat, po drevnom
lidijskomkraljuKrezu,uvenomposilnomblagu.
b) Od participa: (tekua voda),
(pokoljenja koja dolaze, doslovno: dolazea),
(ustalasanomnotvo).
45
46
T V O R B A R E I
TREEPOGLAVLJE
OPTEODREDBE
156.Optaznaenja.Veinareinastalajeoddrugihreiizvoenjemili
sintezom:
, , , , , ,
,,.
157. Re koja ne nastaje od druge nego se formira iz nekog korena ili
osnove,ananjudodajemonastavak,nazivamokorenskomreju:,,
.
158. Re koja nastaje iz druge rei na iju smo osnovu dodali nastavak
nazivamoizvedenom:
je izvedenica rei ; je derivacija rei
.
159.Reizkojejenastalaizvedenicauodnosunanjujeosnovnare.
Na primer, za re osnovna re je . Za
osnovnareje.
160.Nastavakijimdodavanjemformiramoizvedenicenazivamo
izvedenikimnastavkom.
Izvedenikinastavakimajedanilivieslogova:
,,.
161. Re koja nastaje od dve druge rei, osnovne ili izvedene, spajanjem
njihovihosnova,nazivamosloenomreju.
Takojeodinastalare;odinastala
jere.
Sastavni delovi jedne sloene rei nazivaju se komponentima: prvi
komponentidrugikomponent.
Naprimer,usloenojreirejeprvikomponent,a
redrugikomponent.
162. Svaka re koja nije sloena naziva se prostom reju. Prosta re
moedabudekorenska(,)iliizvedena(,).
47
Temeljzaizvoenjeisintezurei
163. Pri izvoenju temelj je prosta osnova (videti III deo, I poglavlje):
,.
Kod sinteze temelj je osnova zajedno sa jednim samoglasnikom, i to
obino:,(236).
164.Ustarovremeizvedeneisloenereiformiralesuseinadruginain.
Tosevidikodreikojesudonasstigleadasevienaosnovunjihneformiraju
sline,kaoiuuevnimizvedenicama.Takoimamo:
a)Kodnekihizvedenihimenicamukogrodanaienskognai
osnovajesapromenjenimsamoglasnikom.Takomoedapreeu,au:
:,:,,:,:,
: , : , (): , : ,
.
b) Padeki oblik koji slui za prvi komponent sloene rei. Neke od
sloenih rei formirale su se ranije od celog padekog oblika:
(Hristovo roenje): (Boi), (Hadrijanov grad):
(Jedrene).
Reisadveosnove
165.Kadaseradireimasadveosnove,moemodaprimetimo:
a) Kod glagola se koriste obe osnove (videti III deo), ali ee osnova
aorista:
b) Imenice sa razliitim brojem slogova obino formiraju izvedenice, a
estoisloenereiodosnoveoblikasaveimbrojemslogova:
Dveosnove
Osnovajednine(isti Osnovamnoine(razliitbroj
brojslogova)
slogova)
,,
,,
,
,
,,
, (),,
48
,,
,
,,,
,,
,,
166. Neke izvedene i sloene rei formiraju se, ponekad, iz obe osnove i
takopredstavljajudvostrukeoblike:
:,,
i.
Ponekad postoji razlika u znaenju: pop Janis i
,Janispopov(sin).
167. Osim izvedenikih nastavaka, koji i danas pomau da formiramo
izvedenice,imaidrugihnastavakakojeneoseamokaoive,makolikopostojali
u reima koje govorimo. Ne oseamo ih kao izvedenice, a ni od njih se vie ne
formirajunoverei.Ovenastavkenazivamoslabimizvedenikimnastavcima.
Npr.nastavakureioseamokaoizvedenikinastavak;
jenastalood,kaotojenastalood,a
od . Nasuprot tome, za ne oseamo vie da je na
istinainizvedenaodrei.
Slino je i sa sloenim reima. Npr. u sloenoj rei
sauvano je , koje je nekada bilo prvi komponent kao pridev na , dok u
novijimsloenimreimadolazinamesto:,
.
Narodnoiuevnoizvoenjeisinteza
168. Kao to postoje narodne ili nasleene rei i uevne rei (147),
postoje sa jedne strane izvedene i sloene narodne rei, a sa druge izvedene i
sloeneuevnerei.Takosenazivajuizvedeneisloenereikojenisunastaleu
grkomjezikuoddrugihnarodnihreinegosuihformiralipisciodnovihiee
odantikihrei,uglavnompremapravilimaantikoggrkogjezika:odantikog
grkog formiralo se , , od glagola ,
, formirale su se izvedene imenice ,
, . Pomou glagola kao drugog komponenta
formiralesusesloenereikaotosu,itd.
49
Porodicerei
Narodneiuevnereiuizvoenjuisintezi
171.Sauevnimreima,kojesuestodopunjavaleiponekadzamenjivale
narodne rei istog znaenja, renik naeg jezika daje sledeu sliku u odnosu na
reikojeizraavajujednoznaenjeinjemusrodna:
A.Svereisunarodne:
:,,,,,.
. Kod iste osnovne narodne rei (koja je u isti mah i nova i antika)
ekvivalentnesuizvedenenarodneiantike:
:,,,,,
C.Osnovnarejenarodna,alinekolikouevnihizvedenicaformirano
jepremaekvivalentnojantikojrei:
50
o:,,,
,
:,
:,,,,
,,,
:,,,,
,
:,,,
,
,,,
,,
,
,,
,
,,
,,
,,
,,
,
,
itd11.
:,
:,,
:
:,,
(metaforinoznaenje):
,,
,,,
,,,
Aliseumnogimmestimakaei,,(zatopluvodu).
11
51
ETVRTOPOGLAVLJE
DERIVACIJAREI
A.Izvedeniglagoli
.Izvedeneimenice
176.a)Odglagola.Uzavisnostiodderivacijskognastavkakojidobijaju,
oznaavaju:
52
A.Vriocaradnje:
, : () , () ,
,.
Rei su nastavci: (): , :
,,.
177..Radnjuiliposledicuradnje:
: , , ,
.
(, ): , ,
,,.
Nekoliko (uevnih) imenica izvedenih iz glagola na ,
zavravaju na , umesto na , : ,
.
(,):,(),
,,,.
: , , ,
,,.
:,.
:,.
:(),.
:,.
,,:,
.
,:,,.
, : , ,
,.
178. C. Pribor ili sredstvo kojim se vri neka radnja ili mesto na
komesevri:
, , : ,
, ()
,.
b)Odimenica
53
54
stepenu):(glavonja,onajkoimavelikuglavu),(kojiimapuno
para,).
Augmentativi,posebnoovidrugevrste,estoimajupodrugljivoznaenje.
186. Augmentativi su mukog ili enskog roda. Glavni nastavci koje
dobijajususledei:
zaenskirod:,.
zamukirod:.
zaenskirod:,().
za muki rod: , ,
.Nekiaugmentativikojisezavravajunamoguda
dobijuinastavak:,.
187.Drugi,netakoesti,nastavcizaaugmentativjesu:
: , (veliki jastuk), :
, , : , :
, , , : ,
(): (), , , :
.
188. U augmentative se mogu ubrojati i neki i n t e n z i f i k a t o r i,
izvedenicenesamoodimenica veiodpridevaiglagolakojioznaavajuneku
osobinu. Ove rei dobijaju sledee nastavke: : ,
,(suvostablodrveta),:
, : , , , :
,,,,:
.
189.Sufiksikojioznaavajumesto:
:(zvonozvonik),
(praljapraonica).
, : , ,
,.
Isto izraavaju i nastavci (uevnih) rei (neto ree): ,
,i:,,.
190. Sufiksi koji oznaavaju sadraj. Oznaavaju mesto koje u velikoj
koliini sadri ono na ta ukazuje osnovna re ili mnogo toga istog na jednom
mestu:
,:,(suvokorito
presahlereke),,.
, : , ,
.
55
U zavisnosti od toga o kom se mestu radi, postoje i drugi nastavci ili se za istu re
koristerazliitinastavci:,alii(naHiosu),
i , ali i (na Kefaloniji) itd.,
alii(kakoihnazivajustanovniciokolnihmesta).
12
56
vie narodni: i , i .
Ali,.
enski rod oksitonih etnika naglaenih na poslednjem slogu na
formirasena,osimionihkojesezavravajuna.Oveobino
dobijaju nastavak na : , ali , , .
enskirodnekihetnikanadobijanastavakina:,.
194. Rei nastavci. Nepravilni etnici. Neki etnici imaju ree nastavke:
, , , ,
, . Umesto kae se i
,enskirod.()(SvetaGora)imaetnik
i,a:.
Nekietniciformirajusenepravilno:,
(), () (i ), (i )
,(),(209),
, i , ,
, , (i ),
,(i).
195.Sufiksikojioznaavajuzanat:
:,.
, , : , ,
, ,
,.
:,.
196.Andronimije.Unarodnojupotrebiobinosezaenekoristevlastite
imenicedobijenederivacijomizkrsnogiliporodinogimenamua.Oveimenice
nazivaju se andronimijama: Dimitrisova ena,
enaDimitrijadisa.
197.Uobiajeninastavcizaandronimijesu::,
(,,),,:,
,,13.
Pri upotrebi andronimije narodni jezik esto koristi genitiv muevljevog
krsnogimenailiprezimena:,.
198. U standardnom i zvaninom jeziku ena (ili kerka) odreuje se
prezimenom mua (ili oca) u genitivu, uz imenicu (ili ,
):,,.
Reiiliidomatskinastavcisu::,:,,,
itd.Unekimkrajevimaupotrebljavajuseireisastavljeneodsvekrovogkrtenogimenai
(mlada,nevesta):,,ilireisastavljeneodimenamuaisvekra:
,enaTanasisa,Kostinogsina.
13
57
C.Izvedenipridevi
202.a)Odglagola.(Nazivajuseiglagolskimpridevima,posebnokada
sezavravajuna).
.Oznaavajuosobukojajeprikladnailizavreujedajojsedogodi
onotooznaavaglagolimogusepodelitina(onajkoji)inaglagol:
,,
,,.
Rei su nastavci , , : ,
,.
(glagolski pridevi). Vei broj glagola ima i pridev na (,
,,,itd.),kojiseformiraodosnovezaaorist(obinopasiva)
ioznaavaotprilikeistotoiparticippasivailinekogadatrpiradnjuglagola:
(, to je kupljeno, kupili smo),
(,tosamuo),(,nasmejano
lice), (ovek koga vole ili koji je vredan ljubavi,
voljen),(netoostvarljivo,onotomoedase
postigne),(stisnutovek,krtica).
58
Mnogioblicienskogilisrednjegrodaizvedenihpridevanapostali
su imenice koje oznaavaju neki zanat, umetnost, nauku ili jezik: ,
, , . Imenice su postale i oblici
srednjegrodakao,,.
Pridevikojiseformirajuodetnikaisamidobijajunastavke,:
, , ,
.Zarazlikuodtoga,mnogietnicina,osimonihkoji
se zavravaju na , , formiraju pridev kao i imenicu, sa istim
nastavkom:,(ples),,
,alii,.
,:,.
:,.
:,.
206.Reisusledei(uevni)nastavci:
(), (): , ,
,.
:,.
:,(i).
:,.
:,.
:,.
Nekoliko prideva na , izvedenih od vlastitih imenica, u srednjem
rodu oznaava instituciju osnovanu novcem onoga ije ime nosi:
,.
207.Odprezimenailiodetnikadobijajusepridevi(azatimiimenice)sa
derivacijskim nastavkom (, , itd.), koji oznaavaju
porodicu, kuu, susedstvo, gradsku etvrt itd. gde ivi onaj ko nosi to ime:
, , , (atinska
etvrt),.
208.Uevnaderivacija.Kadaosnovnareimaosnovukojasezavrava
na diftong ili , izvedeni uevni oblik prideva obino ima diftong , :
, , (antiki
) , ,
.Izrei(bog)izvedenisupridevi,.
Novije derivacije koje potiu iz naroda zadravaju diftong:
, , i sa, izvesnom nepravilnou,
(),,(nekada).Nekiizvedeni
pridevitakoimajuobaoblika:i,i,i,
sa razlikom u znaenju, ( Rimljanin) (rimski) i (
Grk)(grki,novogrki).
60
212.D.Izvedeniprilozi
:,.
:,.
(formiraju se od mnoine srednjeg roda prideva i participa):
, , , ,
.
:,.
61
PETOPOGLAVLJE
SINTEZA
213.Podela.Sloenereiformirajusenadvanaina:
a) Re na poetku dobija neodvojivu recu: ,
.
b)Dveiliviereispajaseujednu::.
I.SINTEZASANEODVOJIVIMRECAMA
214.Neodvojivimrecamanazivajusenekereisaprilokimznaenjem,
koje se ne upotrebljavaju samostalno, ve se koriste samo u sintezi kao prvi
komponenti::.
215.Reikojesespajajusaneodvojivimrecamauvajusvojugramatiku
vrstuakosuprideviiliglagoli:,.Odimenica
mogudapostanusloenereikojenisusamoimenicenegoiprideviiliglagoli:
,,.
Neodvojiverece
216.Neodvojiverecesuprivatum,ireca,kojajeustarom
grkombilapredlog.
,(ree)i(ispredsamoglasnika),privatum,oznaavanegaciju
iliodsustvoonogatoseizjavljujedrugimkomponentom:
,,,.
,,(pesniki).
,,,,.
, (ispred samoglasnika) . Najee u govoru povezuje se sa svim
vrstamarei.Oznaava:
1.napolje,premavani:,,.
2. veoma, u velikoj meri: , , ,
.
3.sasvim,potpuno:,,,.
4.odsustvoiliotklanjanjeonogatooznaavadrugikomponent:,
,,,,,.
62
217.
1.(prema)gore:,,,.
2.unatrag,nanovo:,,.
3.razliitaznaenja:,,.
218. Osim navedenih reca, u grkom su jeziku uobiajene i razliite
neodvojiveuevnerece.Tosupredloziizantikoggrkog,,,,
, , , , , , i druge nepromenljive rei, koje se u
dananjemjezikunalazesamokaoprvikomponenti.
Neke od uevnih neodvojivih reca imaju dvostruke i viestruke oblike,
jer im se poslednje slovo menja u zavisnosti od poetnog slova drugog
komponenta. Tako se samoglasnik kod reca esto gubi kad drugi komponent
takoe poinje samoglasnikom; , , postaju , , , , .
Pred samoglasnikom postaje . Pred usnenim suglasnicima ,
postaju,.Predgrlenimsuglasnicimapostaje.Akoseiza
nalaze,,onopostaje,,akadasledi,ponekadpostaje,doku
drugimsluajevimagubizavrnoilipostaje.
219.Glavneuevneneodvojiverece
Reca
Znaenje
Primeri
1.izdvadela,ukrug
,,
2.podeljenost,podela
,,
prvi,vii
,,
,
1.izmeu
,,
2.svuda
,
,
3.razdvajanje
4.razlika
,
(podeljen)nadvadela
,
teak,teko,lo,loe,
,,
rav,ravo
uvoenje
,
63
1.napolje
2.promena
3.mnogo
()
unutar
(,
)
1.gore,odozgo
2.razliitaznaenja
1.dobar,dobro
2.lak,lako
pola,polu
zajedno,istihodlika
1.(u)okolo
2.uveliko
zajedno
()
,
,
,
dalek,daleko
(,)
dole,odozdo
,
,
,
,,
,(),
,(),
,
,,,
,,
,,
,,,
,,
,,
,,
,,,
,(),
,,,
,,
,
,
,
,,
,,,
64
II.SINTEZAREI
Znaenjesloenihrei
220. Vrste sloenih rei. Prema znaenju sloenih rei, glavne su etiri
vrste:uporedne,odredbene,prisvojneidopunske.
A.Uporednesloenerei
221.Uporednasloenareoznaavaistoonotoinjenadvakomponenta
spojenaveznikom:(danino).
Komponentiuporednihsloenihreipripadajuistomdelugovora;mogu
da budu imena: , ; glagoli: ; prilozi:
.
222.Imena.Postojedvevrsteuporednihsloenihimena:
a) Dva znaenja koja izraavaju komponenti prenose se u sloenu re
spojenasaistomvrednouiparalelno.Ovesloenereinazivajusesparenim:
(mu i ena, brani par),
(ene sa decom),
(artiokaibob),(uzak
adug),(komianitragianuistimah,
tragikomian).
b) Sloena re izraava novo, tree znaenje, meavinu znaenja kompo
nenata,aliistovremenoirazliitoodnjih:
, sos od jaja i limuna, ali razliit i od jednog i od drugog
ponaosob, jer se u njemu ne oseaju zasebno (kao to je, na primer, sluaj sa
,siretomiuljem).
,vetarkojiduvaizmeuvetrova(severoistonog)
i(istonog),irazliitodnjih.
, ivotinja nastala ukrtanjem (zeca) i
(kunia).
Takojeisa(GrcimauAmerici),(ivotinjom
koja fiziki podsea na biljku, uglavnom nekim vrstama insekata),
(irafom),(vujakom,nemakimovarom)
(vrstombreskve),(zelenoutim).
223. Veliki broj uporednih imenica ima samo mnoinu:
,,.
224. Uporedne sloene rei su i m e n i c e: ,
,
,
,
,
65
,
,
,
,
, , , ,
, , , , ,
, , , , ,
, , (susedna sela kod Korinta
i ), , itd., p r i d e v i:
,,;,;
, , ; ,
itd.
225.Glagoli.Uporedniglagoliizvodeseizdvaglagolaipokazujudase
radnje ta dva glagola deavaju istovremeno ili jedna za drugom:
, , , , ,
, , , ,
,,itd.
226. Prilozi. Paralelno sa uporednim sloenim pridevima postoje i
korespondirajui prilozi: : , :
.
.Odredbenesloenerei
C.Prisvojnesloenerei
D.Dopunskesloenerei
67
Napomeneznaenjusloenihrei
232. Sloene rei obino imaju ono znaenje koje su u sintaksi imala dva
komponenta zajedno, pre nego to je dolo do spajanja: znai isto
to i (muevljeva sestra). Meutim, esto se spajanjem
ograniava znaenje, tako da se izraava neto to dva komponenta ranije nisu
samostalno znaila: , , ,
,,.
233. Od dva komponenta drugi obino nosi osnovno znaenje, a prvi
pomono. Na primer, u rei radi se o
(mesecu kog ima pola); je onaj koji ima
(lice kao mesec). Isto je tako sa odredbenim sloenim reima
, , , dopunskom sloenom reju
, prisvojnom sloenom reju . Jedino su kod
uporednihsloenihreikomponentiistipojainiivrednosti,
,.
234. Neki sloeni pridevi ili participi izraavaju elju ili kletvu. Ove
sloene rei nazivaju se optativima: ,
(dapoividugogodina).Takvioptativisu:,,
,,,.
O b l i k s l o e n i h r e i
Optenapomeneformiranju
235.Promenekodkomponenata.Unutarsloenerei,nanjenomkraju
ili na oba mesta, dolazi do promena koje se dre odreenih pravila. Do ovih
promenadolazi:
A) U n u t a r r e i,nakrajuprvogkomponenta,apromenesuvezane
zatakozvanisintetizovanisamoglasnik::.
)Kod d r u g o g k o m p o n e n t a,apromenesuvezaneza:a) r d:
: ; b) n a s t a v a k: : ; i c)
n a g l a s a k::.
Sveovepromenenejavljajuseuvekkodsvakogkomponenta.
68
Sintetizovanisamoglasnik
69
Prvikomponent
241.Prvikomponentusloenimreimamoedabudeimenica,pridev(ili
broj),glagol,nepromenljivare(prilogilipredlog).
242. A. Ime. Kada je prvi komponent ime, kod sintetizovanog
samoglasnika se javljaju sledee nepravilnosti: r i d e v i na kao prvi
komponenti obino uvaju svoje , ma kog roda da je sloena re, ili kao
sintetizovani samoglasnik imaju , ( kad je pretrpelo eliziju); :
, , , ,
,:.
243. Imenica , koja ima znaenje sredine, mesno ili vremenski
(, ), kod velikog broja sloenih rei pobrkala se sa
pridevom , koji oznaava polovinu od neke celine (,
). Tako se izgovaraju sa , ali i sa sloene rei
, , ,
itd.
244.Ostalisintetizovanisamoglasnicisu,,:
:,,,.
, . Javljaju se kod nekih pseudosloenih rei, kod kojih je prvi
komponentcelipade:,
(287). Na isti nain su dobijeni , ,
.Negdeseujeizgovoridrugihsloenihreina,iakoje
pravilno : , , itd. Meutim, u
govorujeprevladalo.
245.PRAVOPIS.1.Umestosintetizovanogsamoglasnikapieseu
imenicama,,15.
2.Zavrno()prvogkomponentapiesesa,osimureimasloenimod
i:,,ali,.
246.Uevnasinteza.Iuevnereisloeneizantikihgrkihrei,
, , za prvi komponent imaju na mestu sintetizovanog
samoglasnika: , , , ,
,.
247. Mnoge uevne sloene rei koje kao prvi komponent imaju imenicu
narazliitnainkoristesintetizovanisamoglasnik.Umestoimaju:
:,,,.
70
: , , . Isto je i sa reima
izvedenimizbrojeva:,.
Neke uevne sloene rei kod kojih je prvi komponent imenica enskog
rodana,,imajusintetizovanisamoglasnik,,:
:,.
:,,,.
:,.Odimeniceenskogrodasloene
sureisasintetizovanimsamoglasnikom:,kaoisa:.
248. Rei koje se ne izgovaraju uvek sa istim sintetizovanim
samoglasnikom. Postoji tenja da se ove nepravilnosti prevaziu. Tako se
obino kae , , a ne ,
. Osim toga, esto se kae umesto
.
249. Uevne sloene rei sa nepravilnostima u osnovi. Kod uevnih
sloenihreinekaimenakaoprvikomponentiuosnoviimajunepravilnosti,na
primer16:
Re
Postaje
Primer
,,,
()
()
,,
,,,
,,,
,
,(ptica),,
Navedenesuipravilneosnovekojesesreukodsloenihreiiznarodnoggovora.
16
71
()
,,
,
,,
250.Broj.Oblicikojiusinteziuzimajubrojkaoprvikomponentvidese
nasledeojtabeli:
Brojeviodpetdodevedesetimajusintetizovanisamoglasnik.
,,,,
,,
,,,,,
,,,,
,,
,,,,
,,,,
,,,
,,,
,
,,
,,,,
(vrstahleba),,
(),,
()
Isto tako je sa , , ,
, , , . Kae se
sa sintetizovanim samoglasnikom : , ali i ,
,,,,,
,.
72
251.PRAVOPIS.Nesmesemeati,,prvikomponent,sa,
osnovom i prvim komponentom u reima kao to su , , i
neodvojivapartikula(219).
252. . Glagol. Ukoliko je prvi komponent glagol, obino se u spoj
ukljuuje njegov nastavak za aorist, ree za prezent. U tom sluaju prvi se
komponent,zajednosasintetizovanimsamoglasnikom,zavravana,(,
)ilina.
(): , (): (hleb),
, (): , ():
,,,.
(lezilebovi, parazit),
itd.
253. Kod nekih uevnih sloenih rei gde je prvi komponent glagol
javljaju se sledee nepravilnosti sa sintetizovanim samoglasnikom: Umesto
imaju:
:,,.
: : , , : ,
: , , :
.Istotakojeikod,,
254.C.Nepromenljiverei.Kadaseradiprilozimakojisekoristeza
prvi komponent, tu je pre svega nekoliko priloga za mesto i nain, posebno
izvedenihizkorespondirajuihpridevasrednjegroda:
,,,.
Prilozikojipostajuprvikomponentiretkouvajuzavrnisamoglasnikkao
sintetizovani, npr. , , . Obino dobijaju :
,,,itd.
255. PRAVOPIS. Prilozi na koji postaju prvi komponenti uvaju ,
osimurei17:
, (kod vodeninog rvnja), (), ,
,,ali,,.
256. r e d l z i u sintezi su sledei: , , , , i
. Oni koji se zavravaju samoglasnikom esto ga gube ukoliko sledea re
poinjesamoglasnikom:
,
,
,
,
,,,,.
Reikaotosu,imajukaoprvikomponentimenicuipiu
17
sesa.
73
Drugikomponent
257.Opteodredbe.Drugikomponentmoedabudeimenica,pridev18,
glagol, particip ili prilog. Ovde se drugi komponenti razmatraju u posebnim
celinamapremagramatikojvrstikojojpripadaju.
258.A.Imenica.Kadajedrugikomponentimenica,izvedenaremoe
dabudeimenica,pridev,glagoliliprilog.
259. I K a d a j e s l o e n a r e i m e n i c a, imenica koja je
drugikomponentobinonemenjanastavak:
, , , ,
,,,.
Meutim, kod ovog pravila postoje razliiti izuzeci: Neke sloene rei
menjaju rod, te prema tome i nastavak, zbog novog znaenja. Dok
(mukobanja),sloenaodi,normalnozadrava
rodrei,(branipar),iakojesloenaizistihrei,nijemogla
dazadrienskirodiprelajeusrednji.Takojerodpromenjenikod
.Istojeisa,,,
,,,.
260. Uevna sinteza. Glagolske imenice enskog roda na (, )
kaodrugi komponentiuvajusvojnastavakakojeprvikomponentpredlog,ali
estodobijajunastavak(,)(ili)ukolikojeprvikomponent
privatum ili neka druga vrsta rei. U ovom drugom sluaju obino se radi
parasintetskimreima(282).
: , , , , itd., ali
() , , , itd., ali ()
, () . Sline sloene rei
formirajuseod,,,,.
261. Isto se deava i sa sloenim ili parasintetskim reima kod kojih je
drugikomponentimenicaenskogrodana,obinosloenaizglagola:
, . Sline sloene rei formiraju se od ,
,.
262. I I K a d a j e s l o e n a r e p r i d e v, imenica koja je
drugi komponent ne menja se ako se zavrava na , jer tada sloena re ima
pridevskioblik:,,.
Meutim,ukolikosenezavravana,tadadobijailiovajilinekidrugi
pridevski nastavak (263): , ,
,,.
Retko je drugi komponent broj: , , . Zamenica postoji u rei
.
18
74
263.Kadseradionazivimadelovatela,pridevisuobinosloenina,
,():,itd.
264.Nekipridevienskogrodaformirajusetakotodobijajuizvedeniki
nastavak:,.
265. Kada su imenice srednjeg roda na drugi komponent prideva,
tadazavravajuna:,.
Re (ime) kao drugi komponent kod uevnih sloenih rei
menjaseu:,,,itd.
266.Nekeuevnereisloeneizdvoslonihimenicasrednjegrodana,
obino se zavravaju na : , ,
,,,,
.
Neki uevni pridevi sloeni iz imenica dobijaju nastavak :
,,.
Kada re postane drugi komponent, njena osnova je :
, (isto je i sa sloenim glagolima:
,).
267. I I I K a d a j e s l o e n a r e p r i l o g, imenica koja je
drugi komponent obino dobija nastavak : , ,
,,;.
268. PRAVOPIS. Kada rei , , , , ()
postanu drugi komponent, piu se sa na poetku umesto sa :
,,,,,.
U rei i njoj srodnim drugo () pie se sa : ,
,,,.
269. . Pridev. Kada je drugi komponent pridev, i sama sloena re je
pridevna,(),.
Sloenareformirasena,,kadajedrugikomponentpridevna:
a) , , : , ,
,.
b) , , (obino): ,
.Alii,.
c) i , , : , ,
,,.
Nastavcima,,formirasepridevsloenodnekihpridevana,
,:,,.
270. C. Glagol. Kada je drugi komponent glagol, sloena re moe da
budeopetglagol,alimoedabudeiimenicaiprilog:,
,.
75
A) K a d a j e s l o e n a r e g l a g o l,drugikomponentnemenja
ni nastavak ni naglasak: , , ,
.
) a d a j e s l e n a r e i m e n i c a,glagolsemenjau(),
(ree) u ili u : , , ,
,,,()
.
271. Mnoge uevne sloene rei kod kojih je drugi komponent glagol,
kadaimajukaoprvikomponentbilokojuvrstureiosimpredloga,menjajuseu
sintezi i prebacuju naglasak na poslednji slog. Sloene rei iz narodnog govora
netrpeovupromenu.
,,
,,
,
,,
,, ,,
272.D.Particip.Sloenereiestoimajukaodrugikomponentparticip
pasivnog perfekta, nekad i pasivnog prezenta: ,
, , , ,
;.
273. . Prilog. Kada je drugi komponent prilog, uva svoj nastavak ili
dobijanastavak:,,;.
Naglaavanjesloenihrei
274.Usintezidrugikomponentuvasvojnaglasakiligapomerazaslog
premapoetkusloenerei.Odimenica:
IPomerajunaglasaknaproparaligusu:
a)Paroksitonedvosloneimenicemukogrodanaienskogrodana
:;,,,.
b) Paroksitone imenice enskog roda na (, ): ,
,,.
c) Paroksitone imenice srednjeg roda na i na : ,
,;,.
d)Imenicemukogienskogroda,kaoiimenicesrednjegrodana(),
,,kadapostajudrugikomponentiusloenimimenicamanaipridevima
76
na , , : ; ,
, , , ,
,.
275.IIPomerajunaglasaknaparaligusu:
a) Imenice mukog i enskog roda, kao i imenice srednjeg roda na , ,
kada su drugi komponent sloenih rei na : ;
, ; , ,
.
Meutim,postojitenjadaseimenicesrednjegrodanaformirajusa
naproparoksitoni.Takoje:
,
,,
,,
,,
,
,
,
,
, ,,
,
,
Istosedeavaisaimenicamasrednjegrodana:
| , , | , ,
.
b) Oksitonske imenice koje postaju drugi komponent u sloenim
prisvojnim pridevima na , , : ,
.
III Od imenica mukog roda na koje postaju drugi komponent,
pomerajunaglasaknaproparaligusu:
a) Obino imenice, posebno kod odredbenih sloenih rei:
, , ,
.
Meutim, kae se , ,
,(uporednesloenerei:).
b) Mnogi p r i d e v i na , , ak i kada je sloena re uporedna:
, , ,
. Drugi pridevi, posebno uevni na , ne pomeraju naglasak:
77
, , ali ,
.
Glagolski pridevi na obino pomeraju naglasak: ,
, ,
.
c) I p r i l o z i obino pomeraju naglasak na paraligusu:
,.
276. Uevna sinteza. Uevni glagolski pridevi na ne pomeraju
naglasak kada se spajaju sa predlogom (iz antikog grkog) i oznaavaju neki
mogui dogaaj. Meutim, pomeraju ga kada korespondiraju sa participom
pasivnogperfektailiprezenta:
(koji moe da se izuzme, iskljui) (odabran,
izuzetan,izvrstan)
(koji moe da se doda) (dodatni, onaj koji je
dodat,prikljuen)
277. Uevne sloene imenice na , kod kojih je glagol prvi komponent,
obino pomeraju naglasak: , , , ,
.
Uevna sloena imena na kod kojih je ime, zamenica ili prilog prvi
komponent, naglaavaju se na proparaligusi kada imaju pasivno, a na
paraligusi kada imaju aktivno znaenje: ,
, , , ; ,
, , , ;
.Istojeisamnogimsloenimreimaijiglagoldanasvienije
u uobiajenoj upotrebi: ,
,,.
278. Sve druge vrste imena, kao i glagoli (kada sloena re ostaje
glagol),uvajunaglasaknaistomsloguukolikoseradikalnonemenjanastavak
drugogkomponenta:
,
,
,
, , , , ,
, , , , (ali i
,),,.
Niglagolinepomerajumestonaglaska:,.
78
Tabelauevnihsloenihrei
279.Koduevnihsloenihreiestosejavljajukomponentikojivienisu
uobiajeniudananjem jezikuili,ukoliko se upotrebljavaju, imaju drugioblik i
drugaijeznaenje.Ovdenavodimonekeodnjih:
Primeri
Antikagr.re
Znaenje
()
voditi,upravljati ,,itd.,
,;,
,
bol,boleli
,,
spreavati,uvati ,,
jedan(od)drugog, (),o,
jedandrugom,
,
uzajamno
lino,
,,
samsobom
,,
bacati
,,
ivot
,,,
;;,
spor
,,
stomak
,
79
postajati,onajkoji ,,
proizvodi,stvara
davati,onajkoji
,
daje
miljenje
,,
drugi
,,
godina
,
prav,ravan
,,
dua
,,
konj
,,
riba
,
brinutiseo
,,
vladati,upravljati ,,
ubiti,ubijati
,,
kriom,kradom
,,
uzeti,uzimati
,,,
skupljati,bavitise ,,
kamen
,
80
,
gen.
brod,laa
posmatrati,
nadgledati
bolest
kua,dom
otpozadi,natrag
,
gen.
uvo
,(,
(),
,,
,)
sav,ceo,itav,
mnogo
prolaziti
initi,raditi,
praviti
bavitise
vatra
nos
1.penica
2.hrana
vino
,,,
,,
,,,
,,,,
,,
,,
,,
,,
,,,
,,
,,,
,;
,,
,,
,,
,,,
,,
81
()
,
gen.
gen.
opaati,ispitivati, ;,
istraivati
,;
;,
,
jednako,isto
,,
brz,hitar
,,
rezati,sei,
,,,
odsecati
,;,
,
voda
,,,
,,
voleti
,,,
ubiti,ubijati
,
um,misao,mozak ,,
;,
laan
,,
pesma
,,,
280.Sloenereisadvostrukimoblikom.Postojenekesloenereikoje
imaju dva oblika. Komponenti su isti, samo to mogu da meusobno zamene
mesta:alii.Zanjihkaemodasureisadvostrukimoblikom.
Isto tako se formiraju: ,
,,itd.
281.Dvosintetskeiviesintetskerei.estosenekasloenarekoristi
kao komponentnovesloene rei,anekad seopettri ilivierei spajau jednu
82
Parasintetskerei
Autentinasintezaipseudosinteza
284.Razlikujemodvevrstesinteze:autentinuipseudosintezu.
Autentina sinteza nastaje kada se drugi komponent ili njegova osnova
stope sa osnovom prvog komponenta: : .
Pseudosinteza nastaje kada se u sloenoj rei komponenti nalaze jedan pored
drugog,alidodrugepromenenedolazi,osimeventualnogpomeranjanaglaska
drugogkomponenta:,.
285.PRAVOPIS.IKadajejedanoddvakomponentavlastitaimenica,
sloena re pie se velikim slovom ako osnovno znaenje rei izraava
komponent koji je vlastita imenica: : , ali
:,:.Istotako
sepiui:,,,.
IIKadaseobakomponentapiuvelikimslovom,takosepieisloena
re:,,.
IIIParasintetskereikojeimajuvlastituimenicukaokomponentpiuse
malim slovom ukoliko su pridevi: : ,
:.
83
ZNAENJEREI
ESTOPOGLAVLJE
PROMENEZNAENJA
Konkretnoiapstraktnoznaenje
Pravoiprenesenoznaenje
84
Prilozi(zanain):(spavamtekimsnom),
(govorimjasno,kaokadjeistonebo,bezoblaka).
Metaforinosekoristeiizrazi, posloviniizraziiposlovice:
(peca u mutnoj vodi), (usmerio pramac,
uputio se negde), (lee sa kokokama, tj. rano),
(i petlovi mu nose jaja, dvostruko znaenje: ili toliko
preteruje,ilijetolikosreandamusedeavainemogue),
(odostragjerepnakruki,tj:tagoddaini,ostavljatragzasobom).
Neke rei upotrebljavaju se samo metaforino: (majmunska
posla), (ponaam se kao majmun, tj. glupo, neodgovorno, ili: kao
majmun oponaam nekoga, neije ponaanje), (doslovno:
lakouman, slabe pameti), (ponavljam sve to ujem kao papagaj),
(spavamlakimsnomkaozec)itd.
85
SEDMOPOGLAVLJE
HOMONIMIPARONIMISINONIMI
EKVIVALENTIIDIOMATSKIIPOSLOVINIIZRAZI
Homonimi
Paronimi
86
87
Sinonimi
88
Ekvivalenti
301. Osim sinonima, koji gotovo nikad nemaju potpuno isto znaenje,
postoje i rei druge vrste ije je znaenje sasvim jednako. Ove rei nazivaju se
ekvivalentima: , , i (u zavisnosti od kraja): , ,
,itd.
Ekvivalentisureikao:,,
, , () ,
,(),,.
302.Idiomi.Rekojanepripadastandardnomjeziku,alijeuobiajenau
jednom ili vie dijalekata (lokalnih jezika) naziva se idiomom ili idiomatskom
reju. Idiomi su, na primer, (trim), (pucanj), kako kau na
Kritu,ili,kakojeunekimkrajevimanazivzamoljca.
Idiome treba izbegavati, osim u sluajevima kad ne postoji re blia
standardnom jeziku da izrazi znaenje koje nose ili kada je mogue da se
upotrebekaosinonimi.
Fonetskedvomorfnerei
303.Osimekvivalenata,kojisurazliitereiistogznaenja,imasluajeva
kad u govornom jeziku koristimo za isto znaenje jednu re u dva razliita
oblika. Takve rei sa dvostrukim fonetskim oblikom nazivaju se fonetskim
dvomorfnim reima: () ,
.Istotakosekae:,,
, , ,
,.
304.eisusluajevidajejedanfonetskioblikuobiajenijiugovoru,pa
je mogue da ima prednost u izgovoru: (),
(),(), (),(),
(), (), ( ),
(), (),
( ), (), (),
(),().
305.Reikojeseponekadpogrenoizgovaraju.Osimreikojesekoriste
u drugom fonetskom obliku, ima nekoliko uevnih rei koje se ponekad
pogrenoizgovarajuilizakojepostojinedoumicaokoizgovora.Pravilnojerei
,ane,,ane,,
a ne , , a ne (296), (sa jednim ), a ne
.
89
Idiomatskiiposloviniizrazi
91
OSMOPOGLAVLJE
VLASTITEIMENICE
A.Imenalinosti
a)Krsna
313.Poreklo.Poporeklu,krsnaimenasu:
a)Antikagrka:,,.
b) Hrianska, uzeta iz Starog i Novog zavjeta ili Kalendara: ,
, , po praznicima: , , , ,
poznaenjimauvezisareligijom:,,.
c) Vizantijska, iz srednjovekovnog jezika, po krsnim ali i po porodinim
(prezimenima):,.
d)Novogrka,potitulamaipozivima:,,poporodinim
(prezimenima) istorijskih linosti: , , po biljkama:
, , po ivotinjama: , , po
predmetima prijatnog ukusa: , , , po rudama i
dragocenostima:,,pozvezdama:,,
,pofizikimilipsihikimosobinamaipotalentima:,,
.Nekakrsnaimenaupoetkusuizraavalaelju:(dapoivi),
doksusedrugavezalazaposebnaverovanja:,.
e)Strana:,,,.
314.Preobraeniobliciimenaodmilja.Osimhipokoristikihoblikakoji
se pravilno formiraju od krsnih imena, kao i od drugih imenica, npr.
, (180), u porodinom krugu, meu vrnjacima i
prijateljimauobiajenisuidrugioblici,estonetokrai.Oninastaju:
a)Oduzimanjemslogovasapoetka:,b)Sinkopom
usrediniilinakraju:,c)Promenomnastavka:
,d)Nekompromenom,takodaseponoviistislog:.
92
b)Porodinaimena(Prezimena)
315.Poreklo.Porodinaimenasu:
a) a t r n i m i,kojidetetudajuimepooevomimenu(krsnomilipo
nazivuprofesije)iliporeiizvedenojiznjih.Nekasuuobiajenaugenitivu,stim
to se izostavlja sin, kerka: , . Uglavnom su hipokoristici
krsnih imena i imaju nastavke hipokoristika , , , :
,,.
Postoje i uevni nastavci patronima: , , :
,,.
Uzavisnostiodmesta,uobiajenisuidrugiizvedeninastavcipatronima:
:(naKefaloniji),:(uManiju)itd.
Rei su m a t r n i m i, koji detetu daju ime po majci:
(,Janakisovaena).
b)Imenakojaoznaavajuneki z a n a t ili t i t u l u:.Najei
nastavci ovih prezimena su: : , , : (koji
loviribumreom,),:idr.
c) t n i c i,kojioznaavajumestoporeklailiboravka.Imajunastavkeza
imenice etnike: (iz Velaore u Evritaniji), (iz Carigrada),
(iz Lepenua), itd. Toponimski nastavci su: :
(saCrnogmora),:(saHiosa).
d) a d i m c i: , ( konj pepeljastosive boje),
,,itd.
e) Mnoga prezimena bila su ve v i z a n t i j s k a, uobiajena i u
srednjovekovnomjeziku:,,.
f) S t r a n a (ili od stranih krsnih) albanska: , vlaka:
, turska: , talijanska: ,
panska:nemaka:.(Ovaposlednjapripadalasu
porodicamastranacakojisusenaseliliuGrku).Nekadanjagrkaimenadobila
sustranenastavke:,.Izvestanbrojstranihimena
danas ima helenizovan oblik: ,
.
316.Oblik.Mnogastranaprezimenasusloenereikojeimajuimenice
ili prideve kao prvi komponent: , ,
, , , ,
,.
93
.Toponimi
94
T R E I D E O
OBLICI
D E L O V I G O V O R A
OPTIGRAMATIKITERMINI
Delovigovora
Promenljiveinepromenljiverei.Oblici.Nastavak.Osnova.
Karakteri.
320.Grkijezikimadesetvrstareikojesenazivajudelovimagovora.
Delovi govora su: lan, imenica, pridev, zamenica, glagol, particip,
prilog,predlog,veznikiuzvik.
Imenicaipridevnazivajusei(imenima).
321. lan, imenica, pridev, zamenica, glagol i particip nazivaju se
promenljivim reima, jer se menjaju, to jest svaka od njih u govoru dobija
razliiteoblike(broj,pade,lice,aktivipasivitd.).
, , , , , ,
,,,,,,itd.
Prilog,predlog,veznikiuzviknazivajusenepromenljivimreima,jerse
ne menjaju, to jest uvek se u govoru javljaju u istom obliku: , , ,
.
Nepromenljivisuinekibrojevi:,kaoiparticipikojisezavravajuna
,:,.
322.Razliitividovikojedobijanekapromenljivareugovorunazivajuse
oblicimaterei:
, , , , , ,
,,,,,itd.
Promenljivideonakrajupromenljivereizovemonastavkom19:,,
,,,,;,,,;,,.
Nepromenljivi deo na poetku promenljive rei naziva se osnovom:
,,.
Poslednjiglasosnovenazivasekarakterom:,,.
Ovi nastavci, pomou kojih se vri konjugacija ili deklinacija promenljivih rei,
nazivajuseformativnimnastavcima.tosetieizvedenikihnastavaka,videti160.
19
95
Padei.Rodibroj
323.Oblicikojedobijajulan,imenica,pridev,zamenicaiparticipnazivaju
sepadeima;delovigovorakojiimajupadeenazivajusedeklinabilnim:
,
.
Padeaimaetiri:nominativ,genitiv,akuzativivokativ.
Nominativjepadekojimsesluimokadodgovaramonapitanje:;
;ko?ta? , .
Genitiv je pade kojim se sluimo kad odgovaramo na pitanje: ;
; (od) koga? (od) ega? iji?
, .
Akuzativjepadekojimsesluimokadodgovaramonapitanje:;;
koga?ta? , .
Vokativ je pade kojim se sluimo kada nekog dozivamo ili mu se
obraamo: , ! , . ,
,.
324. Osim padea, deklinabilne rei imaju rod, broj i promenu ili
deklinaciju.
Deklinabilnereiimajutriroda(341).
Deklinabilnereiimajudvabroja:jedninuimnoinu.
Jednina ukazuje na to da se radi jednom: . Mnoina ukazuje
natodaseradiveembrojuneegaistog:.
Promena ili deklinacija je nain na koji se formiraju padei jedne
deklinabilnerei.Imeniceiprideviimajutripromene.
325. Pade, rod, broj i promena jedne deklinabilne rei ine njenu
deklinaciju.
96
I . P R O M E N L J I V E R E I
PRVOPOGLAVLJE
LAN
326.Dvalana.Grkijezikimadvalana,odreeni,,,i
neodreeni, , , : , ,
.
.Odreenilan
Jednina
Mnoina
Muki
enski
Srednji
Muki
enski
Srednji
Nom.
Gen.
Akuz.
()
()
329.lannemavokativa.Kadajenekoimeuvokativu,upotrebljavamoga
bezlana:,;,,(Valaoritis)20.
tomekadaseuakuzativujedninekodlanova,uvazavrno
videti135.
Ponekad, pre svega kod imena ljudi, u vokativu koristimo uzvik : ! U
pesnikomjezikuuvokativunekadkoristimouzvik:.Kaouzvikzavokativkoristise
inepromenljivo:,,.
20
97
B.Neodreenilan
Muki
enski
Srednji
Nom.
Gen.
Akuz.
()
()
Otomekadaseakuzativi,koristesazavrnimvideti135.
seponekadkaei.
332.Neodreenilanjejednakbroju,,.Onnemamnoine,a
kada se radi vie neodreenih linosti ili predmeta, navodimo ih bez lana:
,.
98
I M E N I C
DRUGOPOGLAVLJE
ZNAENJAVRSTEIMENICA
Vlastiteizajednikeimenice
334.Imenicesedelenavlastiteizajednike.
Vlastitim imenicama, kao to smo videli (312), nazivaju se imenice koje
oznaavajuodreenulinost,ivotinjuilipredmet.
Tako su vlastite imenice: krsna i porodina imena, , ;
imena koja se ponekad daju odreenim ivotinjama, , ili stvarima
(brodovima,avionimaitd.),,,kaoigeografskinazivi,toponimi:
,.
335.estosedeavadaistoimekrsnoiliporodinoimajudveilivie
linostiili predmeta,alinjihova imenicajeuvek vlastita,jersenjomesvakiput
oznaava odreena linost ili predmet, i ona je jedinstvena u svojoj vrsti:
,,.
336.Zajednikimimenicamanazivajuseonekojeoznaavajusvelinosti,
ivotinje ili stvari iste vrste, kao i apstraktna znaenja: , ,
,,.
Isto tako, imenice koje izraavaju pojedinana znaenja pripadaju
zajednikim:,,.
337.PRAVOPIS.Velikimsepoetnimslovompiere:
1.Napoetkureenice(76).
2.Posletake(76).
3.Posledvotake,kadanavodimoneijerei(87).
4. V l a s t i t e i menice:,,,,
,,,,.
5. E t n i c i (191), nazivi m e s e c i, d a n a u nedelji i p r a z n i k a:
,,,,.
6.Osimtoga,velikimslovompiusenaziviknjievnihiumetnikihdela;
rei,,injihovisinonimi;poasninazivi;reikojeelimo
99
100
TREEPOGLAVLJE
RODIMENICA
A.Opteodredbe
341.Promenljivereiimajutriroda:muki,enskiisrednji.
Imena ljudi i ivotinja obino su mukog oblika kada oznaavaju muka
stvorenja,aenskogkadaoznaavajuenskastvorenja:,
, . Muki i enski oblici nazivaju se
rodovima.
Imena predmeta koji su neivi izraavaju se takoe mukim i enskim
rodom,aliestoijednimtreimrodomkojinijenimukinienskiiugramatici
se naziva srednjim rodom: , , . Meutim, srednjim
rodommoedaseoznaiinetoivo:.
342.Gramatikuzanimagramatikirodimenica,kojijenpr.srednjiza
(mome)i(devoje)ilimukiza(greben).Meutim,
ovo se esto ne koresponduje sa prirodnim rodom, koji ima korespondirajue
znaenje.
343. Uopte uzevi, muki rod je najvaniji za lica. Tako pomou njega
predstavljamonesamolinostimukogrodanegouoptenekulinostkadanas
ne zanima njen rod. To je sluaj ne samo sa imenicama nego i sa pridevima,
zamenicamaiparticipima:,,
(davljeniksezaslamkuhvata).
344.Gramatikirodimenarazlikujemo:
a)Ponastavkuunominativujednine:,,.(U
mnoiniponastavkuobinorazlikujemosamosrednjirod.)
b)Polanukojidobijaju.
B.Formiranjeimenicaenskogroda
345.Veinaimenicaimasamojedanoblik:,.
Mnogeimeniceimajudvaoblika,jedanzamuki,adrugizaenskirod.
Ovo obino biva sa imenicama koje oznaavaju zanimanje ili neku osobinu. U
tomsluajuimeniceenskogrodaformirajusepomounastavaka:,,
,,,,,.
:,.
101
:,,.
:,.
:,.
:,.
:,.
:,,.
:,.
Neke imenice enskog roda dobijaju druge nastavke:
,,,.
346.Nekeimeniceenskogrodaimajudvostrukioblik:
i , i , i ,
i (pesniki) , i , i
,.
iobinooznaavalekarevusuprugu,dok
obinooznaavalekarku.
347.Imeniceenskogrodaizraenedrugaijimreima.Nekeimenice,
obinoonekojeoznaavajusrodstvo,koristedrugaijereizamuki,adrugaije
zaenskirod:,,,
,,.
348.enskirodzaivotinje.Najveibrojnazivazaivotinjeimasamo
jedan oblik za oba prirodna roda: (lisica), (slon),
(papagaj), (guja), (morski lav, vrsta
prodrljiveribe),(leptirica).Zaoveimenicekaesedaukazujuna
prirodnirodivotinja.
Kada postoji potreba da se odredi prirodni rod, ispred ovih imenica
dodaje se pridev (mujak) ili (enka):
(srnda),(enkazebe),(mujak
kamile).
Neke imenice mukog ili enskog roda za ivotinje imaju oblik i u
srednjemrodu(kojinemavezesapolomivotinja):(pas),
(maka),(kos),(jarebica).
349. Kod nekih domaih ivotinja ili kod onih koje imaju vei znaaj za
ovekarazlikujemoprirodnirod,ito:
A ) R a z l i i t m r e j u: (konj kobila),
(vokrava), ili(ovanovca),
ili(jarackoza),(i)(krmak
iliveparkrmaa),ili(petaokokoka).
B ) R a z l i i t i m n a s t a v k m: a) za enku: , i ree
,,,ib)zamujaka:.
102
C.Imenicesadvaroda
351.Nekeimeniceuobiajenesusadvaroda,kojiimajurazliitnastavak,
aponekadirazliitnaglasak:i.Takveimenicesu:
(amar), (jugo),
(arin),(tigar);(ljiljan),
(jelka), (bor), (pas);
(most),(parapet).
352. U nekim sluajevima jedan rod je manje uobiajen: (i
ree) , ( ), ( ),
(),().
Rodsemenjauzavisnostiodznaenja
353.Mnogereijavljajuseudvaroda,alinemajuuvekpotpunojednako
znaenje: je grmljavina snaan udarac; je sto
sekaezaSvetuTrpezuucrkvi()izabanku.Takopo
znaenjurazlikujemoreikaotosusledee:
103
(isparavanje;para)(dah;para),(devojka)
(pastorak), (vrsta peciva, perec) (vekna hleba),
(zid oko parcele ili tora) (tor), (svedoenje)
(patnja,muenje;muenitvo;svedoenje),(sredina;struk)(unutra;
usred; izmeu), (park; zid oko parka) (bata, perivoj;
park),(rebro)(stranakaogeometrijskipojam),(recina,
vrstavina)(smola),(kesa,vrea)(vrea,vreica)
(kolska torba), (skica, plan) (splav, skela), (makaze)
(velike krojake makaze; uholaa), (zemlja, drava)
(prostor;predeo).
354.Uposebnukategorijuspadajufonetskijednakereisasvimrazliitog
znaenja,kojeestonemajuetimolokeveze:(vetar)(kalem;
ekrk),(svirala,frula)(dvor;dvorite),(pravilo)
(top), (mandarin) (mandarina, vrsta
pomorande),(toak)(nar)(rua),(soivou
optici)(soivo,biljka).
355.Reikodijegrodapostojinedoumica.Postojenekereikodkojih
sumnogiestounedoumicikogsurodailiihpogrenoupotrebljavaju.Boljeje
da se kae , . se kae i .
jemukogroda.
356.Nesmejusemeati:(podvig)i(nagrada);
(nadgrobni kamen; elektrini stub) i (stub koji neto pridrava):
(stubovihramaZevsaOlimpskog).
104
ETVRTOPOGLAVLJE
BROJIMENICA
Posebnoznaenjejednineimnoine
105
106
PETOPOGLAVLJE
TRIDEKLINACIJEIMENICA
364.Opteodredbe.Imenicaimatrideklinacije,pojednuzasvakirod.
365. Imenice svih promena dele se na imenice sa istim brojem slogova
(istoslone)iimenicesarazliitimbrojemslogova.
Istosloneumnoiniimajujednakbrojslogovakaoinominativjednine:
,,.
Imenice sa razliitim brojem slogova u svim padeima mnoine imaju
slogvienegounominativujednine:
,
,.
366. Imenice sa razliitim brojem slogova imaju dve osnove,
korespondentnezadvarazliitaoblika,jedninuimnoinu.
Prva osnova je ono to ostaje od rei nakon to se oduzme nastavak
nominativa mnoine , , , kod imenica mukog roda, , kod
imenica enskog roda, , , kod imenica srednjeg roda: ,
,,,,,,,.
Druga osnova je ono to ostane od rei kada se oduzme nastavak za
mnoinuimenicamukogienskogrodaizamnoinuimenicasrednjegroda:
, , , ; , ;
,,,.
367. G e n i t i v m n o i n e ne formiraju sve imenice; on ponekad
potpunoizostajeilisetekoformira.Takavjesluaj:a)kodnekihdeklinacijskih
tipova, npr. u reima kao (399), b) kod nekih kategorija rei kao to su
npr.hipokoristicina,(418),kodimenicaenskogrodana,kao
to su , (294), i c) kod nekih drugih rei:
, , koje u tom sluaju formiraju imenice sa razliitim
brojemslogova:,.
107
DEKLINACIJAIMENICAMUKOGRODA
Prvavrsta
369.Podela.Imenicemukogrodaprvevrstedelesenaistosloneimenice
iimenicesarazliitimbrojemslogova.
Istoslone formiraju nominativ, akuzativ i vokativ mnoine na :
.Imenicesarazliitimbrojemslogovaihformirajuna:
.
Imenice mukog roda obino se u svim padeima naglaavaju gde i
nominativ jednine: itd.
Meutim,imaimnogoizuzetaka.
1.Istosloneimenicemukogrodana
370.Istoslonenasuparoksitoneiproparoksitone.
Jednina
Nom.
Gen.
Ak.
Vok.
Mnoina
Nom.
Gen.
Ak.
Vok.
. Toponimi: , , , ,
itd.Vlastiteimeniceizantikoggrkog:,.
Kao dekliniu se: , , , ,
,,,.
Kao dekliniu se: , , ,
, , , , , , ,
, , , , , . Etnici:
, . Toponimi: , , itd.
Antikevlastiteimenice:,,itd.
371.Dvosloneimenicenaionekojesezavravajunaugenitivu
mnoinenaglaenesunaligusi:,,.
Proparoksitone imenice na u genitivu mnoine naglaene su na
paraligusi:,.
Imenice , , formiraju genitiv jednine i na :
,.
Imenicaimainepromenljiviprepozitivnioblik(436),koji
se nalazi ispred naziva svetenika kao poasna titula: ,
.
2.Imenicemukogrodanasarazliitimbrojemslogova
Jednina
Mnoina
G
V
Kao dekliniuse:,,,,,
,itd.Imenicekojeoznaavajuprofesiju:,,
, , , , itd. Augmentativi:
, itd. Tuice: , , , ,
,,,,,,,
itd. Toponimi: , , , itd., ;
, itd. Krsna imena: , , itd.
109
Porodina imena: , , , , ,
itd.
Kao dekliniu se: , , itd., kao i
proparoksitone:,,.
373.Paroksitoneiproparoksitoneimenicemukogrodanaumnoini
naglaavaju se na paraligusi: ,
.
3.Istosloneimenicemukogrodana
374.Istosloeneimenicenasuparoksitoneioksitone.
Jednina
Mnoina
G
A
V
4.Imenicemukogrodanasadvaoblikamnoine
376.Nekeimenicemukogrodanaformirajuimnoinusarazliitim
brojemslogova.
110
Jednina
Mnoina
i
G
i
A
i
V
i
Naistinainsedekliniu:,,,,
, , , , , ,
itd.
Naistinainsedeklinieparoksitonaimenica,mno.
, koja u mnoini pomera i naglasak na paraligusu, kao i nekoliko
drugihimenica.Uvezisaivideti453.Nekolikoparoksitonih
imenica na , kao to su , , formiraju genitiv mnoine sa
razliitimbrojemslogova.
5.Imenicemukogrodanasarazliitimbrojemslogova
377.Imenicemukogrodanasarazliitimbrojemslogovasuoksitone,
paroksitoneiproparoksitone.
Jednina
G
A
V
Mnoina
G
A
V
111
Porodina imena: , , , ,
itd.
Kao dekliniu se: , , ,
. Imenice koje oznaavaju profesiju na : ,
; : , . Hipokoristici na :
; na : , . Etnici: ,
. Toponimi: , itd. Krsna imena: ,
, , itd. Porodina imena: , ,
, , , , itd. Nazivi
meseci:,itd.
Kao deklinie se i nekoliko toponima:
,,itd.(bezmnoine).
378. Paroksitone imenice na u mnoini pomeraju naglasak za jedan
slog.
379.6.Imenicemukogrodana
Jednina
Mnoina
Nom.
Gen.
Akuz.
Vok.
380.7.Imenicemukogrodana
Jednina
Mnoina
Nom.
Gen.
112
Akuz.
Vok.
Naistinainsedekliniu(bezmnoine):,,.
Nom.
Gen.
Akuz.
Vok.
Nom.
Gen.
Akuz.
Vok.
381.8.Imenicemukogrodana
Jednina
Mnoina
Slinosedeklinieveomamnogoimena.
Kao dekliniuseoksitoneimenice:,,,
,,,,,,,,itd.,i
izvedeneimenicena:,,,itd.Etnici:
, , , itd. Toponimi: , ,
, , , itd. Krsna imena: ,
,itd.Porodinaimena:,,itd.
Kao dekliniuseparoksitoneimenice:,,,
, , , , , , , , ,
, , , , , , , itd.
Hipokoristici na , : , , itd.
Etnici: , , , itd. Toponimi: , ,
, , itd. Krsna imena: , ,
, , itd. Porodina imena: , ,
,.
Kao dekliniu se proparoksitone imenice: ,
, , , , , , ,
, , , , , itd.
Augmentativi na : itd. Etnici: , itd.
113
Naglaavanjeproparoksitonihimenica
114
Mnoinaporodinihimena
389.Rezimirajuatabelaimenicamukogroda
Nastavcinominativajednineimnoine
Vrstaimenice
Jednina
Mnoina
Prvavrsta
oksiton.razl.broj
slogova
paroksiton.
istoslone
paroksiton.razl.
brojslogova
115
proparoksiton.
istoslone
proparoksiton.
razl.brojslogova
oksitoneistoslone
oksiton.razl.broj
slogova
paroksiton.
istoslone
paroksitonerazl.
brojslogova
sadvostrukom
mnoinom
proparoksiton.
razl.brojslogova
oksiton.razl.broj
slogova
oksiton.razl.broj
slogova
Drugavrsta
isloslone
Optenapomene
390. Sve imenice mukog roda prve vrste obrazuju na isti nain genitiv,
akuzativivokativjednine,beznominativa:
,,
116
,,.
391. Sve imenice mukog roda prve vrste imaju tri jednaka padea: u
jedninigenitiv,akuzativivokativ,umnoininominativ,akuzativivokativ:
,,;,,.
Genitiv mnoine svih imenica mukog roda zavrava se na :
,,.
117
DEKLINACIJAIMENICAENSKOGRODA
394.1.Imeniceenskogrodana
.
G.
.
V.
.
G.
.
V.
.
G.
.
V.
Jednina
Mnoina
Jednina
Mnoina
Naistinaindekliniusemnogeimenice:
A)Oksitone:,,,,,,
, , , , , , , ,
118
,,,,.Nazivibrojeva:,
itd. Etnici: , , itd. Toponimi: ,
,,itd.Krsnaimena:,
itd.
) Paroksitone: , , , , , , ,
, , , , , , , , ,
, , , , , , , ,
,,,,,,,,,
, , , , , ,
, , , , , , ,
, , , , , . Apstraktne na
, itd: , . Deminutivi na , , ,
: , , , . Izvedenice na
, : , , , , itd. Etnici:
, , , itd. Toponimi: , ,
, , , , , , ,
itd. Krsna imena: , , , ,
,,itd.
C)Proparoksitone:,,,,,,
, , , ,
, , , , . Apstraktne na :
, , , , , .
Izvedenice na , , : , , ,
,,,itd.,,
, , , . Sloene: , ,
, , ,,,
, itd. Etnici: , ,
itd. Toponimi: , , , ,
, , , , , , , ,
itd.
Naglaavanje
, , , , , ,
,,,,,itd.
, , , , , ,
,,,.
) Naglasak na paraligusu pomeraju genitivi: , ,
,itd.;izvedeniceimenicaenskogrodana,:
,,.
396.Imenicaenskogroda (gospoa)formiragenitivmnoine
, imenica mukog roda (gospodin) formira ga . Pridev
, , (glavni, glavna, glavno) formiraga u sva tri roda :
,,.
Mnoinaimenice je:.
397. Od imenica enskog roda na neke sa razliitim brojem slogova
dekliniusekao :
Jednina
Mnoina
Nom.
Gen.
Akuz.
Vok.
Kao dekliniuse:,.
398. Imenica ima oblike za mnoinu i . Imenice
, obino formiraju genitiv mnoine sa razliitim brojem
slogova.
399.2.Imeniceenskogrodana
Jednina
.
G.
.
V.
Mnoina
.
G.
.
V.
120
Kao dekliniuse:,,,,,,
, , , , , , , , ,
, , , , , , , ,
, , , , itd. Etnici: ,
itd. Toponimi: , , itd. Krsna imena:
,,,,itd.
Kao dekliniuse:,,,,,,
,,,,,,,,,,,
,,,,,,,,,,,
, , , , itd. Apstraktne imenice na :
, , itd. Toponimi: , ,
, , , , , , ,
itd. Krsna imena: , , , , ,
,,itd.Nazivizadane:,,.
Kao dekliniu se: , , , ,
, , , , , , ,
, , , , , , ,
itd. Toponimi: , , itd. Antike
vlastiteimenice:,,itd.
400. Od imenica enskog roda na veina oksitonih normalno formira
genitiv mnoine: , kao i neke paroksitone, koje pomeraju
naglasaknaligusu:,,.Proparoksitonega
gotovonikadneformiraju(367).
Imenicaformiragenitivmnoinesarazliitimbrojemslogova:
.
Isto je sa imenicama , .
Istoslonioblici,obinijisuzamukirod.
401.3.Imeniceenskogrodana,antikadeklinacija
Jednina
Mnoina
.
G.
.
V.
121
Kao se dekliniu: , , , , , ,
, , , , , , , , , , ,
, , , , , , , , , , ;
,.
Kao se dekliniu: , , ,
, , , , , , ,
,,,,,,,,
, , , , , , ,
, , , , , ,
, , , , , ,
, , , . Toponimi: ,
,,,.
402. Genitiv jednine, posebno imenica koje imaju vie od dva sloga,
formira se i na , pomerajui naglasak za jedan slog: ,
,.
403. Proparoksitone imenice enskog roda na , koje se menjaju po
antikoj deklinaciji, u mnoini pomeraju naglasak za jedan slog:
21.
404.4.Imeniceenskogrodana
Jednina
Nom.
Gen.
Akuz.
Vok.
Upoeziji,ponekadiuprozi,nominativ,akuzativivokativmnoineformirajusena:
... U dui velikog pesnika dozrevaju i usavravaju se sve one duhovne
sile...(Tipaldos)
! . Molitve, alopojke i psalmi!
Pogrebnapovorkasilazi.(Tipaldos)
21
122
407. 5.Imeniceenskogrodana,antikadeklinacija
Jednina
Mnoina
22
i
.
G.
.
i
V.
()
()
.Kakosugorkeuspomene.(Valaoritis)
22
123
410.
6.Imeniceenskogrodana
Nom.
Gen.
Akuz.
Vok.
Jednina
Mnoina
411.Rezimirajuatabelaimenicaenskogroda
Nastavcinominativajednineimnoine
Vrstaimenice
Jednina
Mnoina
istoslone
,
,
razl.brojslogova
isloslone
,
,
ant.deklinacija
,
,
istoslone
,
()
ant.deklinacija
i i
razl.br.slogova
124
Optenapomene
125
DEKLINACIJAIMENICASREDNJEGRODA
415.Podela.Imenicesrednjegrodadelesenadvevrste,imenicesaistim
brojemslogovaiimenicesarazliitimbrojemslogova.
A) Istoslone imenice srednjeg roda u nominativu jednine zavravaju se
na,,.
) Imenice srednjeg roda sa razliitim brojem slogova u nominativu
jedninezavravajusena,,,.
Prvavrsta:Imenicesaistimbrojemslogova
416.1.Imenicesrednjegrodana
Jednina
N.
G.
A.
V.
Mnoina
N.
G.
A.
V.
126
, , , , , , ,
, , , , , ,
, , . Sloene: , ,
, , , , ,
, , , , ,
, , , , , ,
itd.Toponimi:,itd.
Kao imenica , koja u genitivu pomera naglasak iz
nominativa, dekliniu se: , , , , , ,
, itd. Toponimi: , , , ,
itd.
417. to se tie naglaavanja, neke proparoksitone imenice srednjeg roda
formiraju se kao i kao . Takve su imenice , ,
,.Troslonitoponimiobinoseformirajukao:
.
418. Imenica , prevashodno u poeziji, formira mnoinu na ,
: Ovde se Hristos u
snovimasputanatebe.(Solomos)
419. 2.Imenicesrednjegrodana
Jednina
Mnoina
N.
G.
A.
V.
Kao dekliniuse:,,,,,,,
, , , , , , , , , , ,
,,,,,,,,,,,,
,(),,,,itd.Toponimi:,itd.
Kao dekliniuse: ,,,,,
, , , , , , , , ,
, , , , , , , , ,
,,,,,,,,,,,
,,.Izvedenicena,,:,,
itd.Hipokoristicina,:,itd.Sloene:,
127
, , itd. Toponimi: , ,
,,,,,,,
itd.
Istijesluajisanekimproparoksitonimimenicama,kaotosui
toponimi:,,,,,,.
420. Sve imenice srednjeg roda na u genitivu mnoine i jednine
naglaavajusenaligusi:,.
Deminutivina,obinoneformirajugenitiv(,
,).
421. PRAVOPIS. 1. Neke imenice srednjeg roda na () u nominativu,
akuzativu i vokativu piu se sa : , , ; u svim padeima tako se
piuimenice,,.
2. Imenice srednjeg roda na samoglasnik pre nastavka piu se sa
ispredusvimpadeimakojisenezavravajuna:
:,:
,:,:itd.
422. 3.Imenicesrednjegrodana
Jednina
Mnoina
.
G.
.
V.
128
Proparoksitoneimenicesrednjegrodananaglaenesunaparaligusiu
genitivu jednine i u nominativu, akuzativu i vokativu mnoine:
.
425.Zareuobiajenjeioblik(i
).
Drugavrsta:Imenicesarazliitimbrojemslogova
427.4.Imenicesrednjegrodana
Jednina
Mnoina
.
G.
.
V.
Kaoidekliniusesveimenicesrednjegrodana.
Kao dekliniu se: , , , , , ,
,,,,,,,,,,
,,,,itd.Istosedekliniei.
Kao dekliniu se: , , , ,
,,,,,,,,
, , , , , , ,
itd.
428. Od apstraktnih imenica na neke su uobiajene samo umnoini:
,,alieeujednini:.
129
429.5Imenicesrednjegrodana(,)
Nom.
Gen.
Akuz.
Vok.
Jednina
()
Mnoina
()
431.Imenicesrednjegrodana,
Jednina
Mnoina
.
G.
.
V.
Kao dekliniuseimenicei.
Slinoimenici dekliniusei,stomrazlikom
tosuoneiugenitivujedninenaglaenenaparaligusi.
130
432.Rezimirajuatabelaimenicasrednjegroda
Nastavcinominativajednineimnoine
Jednina
Mnoina
A. I m e n i c e s a i s t i m b r o j e m s l o g o v a
,
,
,
,
,
,
. I m e n i c e s a r a z l i i t i m b r o j e m s l o g o v a
,
,
Optenapomene
433. Sve imenice srednjeg roda imaju u oba broja po tri jednaka padea,
nominativ,akuzativivokativ.
Genitiv mnoine svih imenica srednjeg roda zavrava se na :
,,,.
Imenice srednjeg roda sa razliitim brojem slogova razlikuju se
meusobno jedino u nominativu, akuzativu i vokativu jednine. U genitivu
mnoine sve su naglaene na paraligusi: , ,
.
131
ESTOPOGLAVLJE
NEPRAVILNEIMENICE
434.Opteodredbe.Velikibrojimenicaneformiraseuskladusaoptim
pravilimajedneodtrideklinacije.Teimenicenazivamonepravilnim.
Nepravilne imenice su nepromenljive, eliptike, imenice sa posebnom
promenom, imenice sa dvostrukom promenom, imenice sa dvostrukim
oblikom,imenicesadvostrukimnastavcima.
A.Nepromenljive
435.Nepromenljivimsenazivajunekeimenicekojesuusvimpadeima
ouvale isti nastavak. kom padeu je re, vidi se po lanu koji ide uz te
imenice.Nepromenljiveimenicesu:
436.A)Odzajednikihimenica:
a) Mnoge rei srednjeg roda, stranog porekla, ukoliko se ne odnose na
linosti: , , , (), , . je sluaj i sa
veinom slova u alfabetu: , itd. (ali se dekliniu: , ,
).
b) Prepozitivi , , , , , , , ,
,.suskraeniobliciiliobliciakuzativazajednikihimenica
ili prideva , , , , , , , ,
,, kojidolazeispredvlastitih(krsnih)ilizajednikihimenica.
Imenicajevokativantikog().
, , , ,
,,,,
,,.
Istoseformirajunekesloeneimenice,kao.
Kod prepozitivnih imenica , beleimo akcent, ali ne i
crticu (70). Isto tako ne beleimo crticu kod nenaglaene prepozitivne imenice
.
)Odvlastitihimenica:
a).
b) Mnogi strani toponimi: , , , ,
,,.
c)Mnogastranaimenaljudi:,,.
132
d)MnogaporodinaimenaGrka,stranogporeklaigrka,kojaimajuoblik
genitiva:,.
e)enskeandronimijekojeseformirajuodgenitivaimenicamukogroda
i u tom obliku obino ostaju nepromenljive:
(198).
.Eliptike
437.Nekeimenicenemajusvepadeeuobabroja.Uobiajenesusamou
odreenimpadeimajednogbroja,uglavnomunominativuiakuzativu,aesto
samo u odreenim frazama. Ove imenice nazivaju se eliptikim. Eliptike
imenicesu:
ostalipadeidopunjavajuseodimenice
(posledicezlobe)
(preseklome,doslovno:jetramisepresekla)
,(kakvajekorist?nikakvakorist)
(nekidan,prekojidan,nedavno)
ostalipadeidopunjavajuseodrei
(polarnasvetlost,AuroraBorealis)
imamnoinui
(doipameti,doisebi)
(pretrpeojesilnemuke)
133
C.Imenicesaposebnompromenom
439.Imenicamasaposebnompromenomnazivajuseoneimenicekojese
nemenjajupremajednojodtrideklinacijevesedresopstvene.Tosu:
440.a)Nekolikoimenicamukogrodana.Oneseujedninidekliniu
kao , ali u mnoini zadravaju antiku promenu i formiraju se na ,
,,:
Jednina
Mnoina
.
G.
.
V.
134
D.Imenicesadvostrukompromenom
443.Imenicamasadvostrukompromenomnazivajusenekeimenicekoje
menjaju rod u mnoini i tako se, kad je re broju, menjaju prema drugaijoj
deklinaciji:
Imenice sa dvostrukom promenom su gotovo sve mukog roda. U
mnoini se menjaju kao imenice srednjeg roda, ak i ako paralelno formiraju
pravilnumnoinu.Imenicesadvostrukompromenomsu:
444.a)Drugaijegrodaumnoini:,
,.Reumnoiniglasi(oblikkoji
neformirajedninu).
b)Sadvostrukimrodomumnoini.(Dvaoblikaumnoiniponekadimaju
razliitoznaenje.)
Jednina
Mnoina
,iuapstraktnomznaenju:
(duvan)
krajnika)
(gen.)
(nijeplatiobrodarinu)
(neboseotvorilo,
otilajenanebo)(nebesa)
135
(kosturi)(kutijezarobu,knjigeitd.)
(stanice) (tegovi;
imadvamerilaidveteine)
(vremena,glagolska)(godine)
445.Napomena.Nekolikoimenicamukogrodazaivotinjena,
obino mnoinu formira od srednjeg roda na , , ali ponekad i od mukog
roda,naparoksitoni:,,
i , i ,
, i , i . Imenice za oznaavanje
rodbinskih odnosa , , , , kada se radi
mladiima i devojkama zajedno, formiraju mnoinu na , : ,
itd.
.Imenicesadvostrukimoblikom
136
449.Fonetskereisadvaoblika.Dvafonetskaoblikaimenica(),
(), koje su fonetski dvomorfne (303), ne upotrebljavaju se uvek u
deklinacijibezizvesnerazlikeiustavuonogakogovori.
450. Kod rei ( ) oblici bez poetnog obino se koriste u
nominativu,akuzativuivokativuobabroja,posebnoposlereikojazavravana
samoglasnik:,!,!
Genitivmnoineizgovaraseobinosapoetnim,osimkadseradigodituili
vremenskomperiodu:,().
451. Re obino se izgovara bez samo u nominativu,
akuzativu i vokativu jednine i mnoine za znaenja iz svakodnevnog ivota:
;.
Oblik uobiajen je u svim padeima sa za sloenija znaenja:
.
Re()imamnoinu,a():.
F.Imenicesadvostrukimnastavcima
452.Imenicamasadvostrukimnastavcimanazivajusenekeimenicekoje
seujedniniiliumnoiniformirajurazliitimoblicima.
Imenicesadvostrukimnastavkomumnoinisumukogroda
i(dekliniesekao),i
, i neke druge paroksitone imenice na , koje
formiraju mnoinu na , ali i na : ,
. Imenica srednjeg roda ima mnoinu
i.
453.Parovisadvostrukimnastavcima.Nekolikoimenicaimamnoinu
sadvostrukimnastavcima,priemujeinjihovoznaenjerazliito.Oveimenice
tadaumnoiniformirajuparovesadvostrukimnastavcima.Takveimenicesu:
:
(crnomanjasti) (lokalno stanovnitvo
Egipta)
:
(arhijereji) (politike voe koje se
tiranskiponaaju)
:
(vrhoviplanina,drveaitd.)(kodpovra)
137
138
R I D V I
SEDMOPOGLAVLJE
DEKLINACIJAPRIDEVA
455.Opteodredbe.Pridevimasenazivajureikojeoznaavajukakveje
vrste imenica ili kakve osobine poseduje: ,
.
Prideviseslauurodusaimenicomkojuodreuju;zatoimajutrirodai
razliitenastavkezasvakirod:,
.
456. Deklinacija prideva jednaka je deklinaciji imenica sa istim
nastavcima; jedino sepridevi sa nastavcima , , menjaju prema sopstvenoj
deklinaciji i formiraju genitiv jednine i mnoinu prema imenicama na , :
itd.
457.Naglasakkodpridevanepomerase(50):
,,,,,,itd.
,,,itd.
,,o,itd.
.Pridevimukepromenena
458.1.Pridevina,,
,,
,,
Jednina
.
G.
.
V.
Mnoina
.
G.
.
V.
139
.
G.
.
V.
.
G.
.
V.
Jednina
Mnoina
459.2.Pridevina,,
,,
,,
Jednina
.
G.
.
V.
Mnoina
.
G.
.
V.
Jednina
.
G.
.
Upoezijipridevimaujedniniiarhaineoblikezamukirod,a
zasrednji.
24
140
V.
.
G.
.
V.
Mnoina
141
464.3.Pridevina,,
Jednina
.
G.
.
V.
Mnoina
.
G.
.
V.
.Pridevimukepromenena,
466.4.Pridevina,,,,,
,,
,,
142
.
G.
.
V.
.
G.
.
V.
.
G.
.
V.
.
G.
.
V.
Jednina
Mnoina
Jednina
Mnoina
143
C.Pridevimukepromenena
(sarazliitimbrojemslogova)
470.5.Pridevina,,
.
G.
.
.
G.
.
Jednina
Mnoina
Nepravilnipridevi
475.Nepravilnipridevisu:
a) Pridev , koji se menja prema vlastitoj deklinaciji. Nepravilni
pridevformirasenasledeinain:
Jednina
N.
G.
A.
V.
Mnoina
N.
G.
A.
V.
()
()
()
b)Nekolikopridevana,,
Jednina
.
G.
( )
( )
( )
.
V.
()
Mnoina
.
G.
.
V.
Slinosedekliniu:
,,,itd.
c)Nekolikoeliptikihprideva.
476.Eliptikipridevi.Nekolikoeliptikihpridevaizraavaosobinekoje
se obino pripisuju jednom rodu; tako nisu uobiajeni u ostalim rodovima. Ovi
pridevinazivajuseeliptikim.
145
146
OSMOPOGLAVLJE
KOMPARACIJA
Stepenikomparacijeprideva
477.Opteodredbe.Dveilivieimenicamogudaimajunekuosobinu
ilikvaliteturazliitomstepenu.Zbogtogasupridevimapotrebnirazliitioblici
ili perifraza, koji oznaavaju njihov razliit stepen. Ove oblike ili perifrazu
nazivamostepenimakomparacijeprideva.
478.Postojetristepenakomparacijeprideva:
a) Kada pridev ukazuje samo na to da jedna imenica poseduje neku
osobinu ili kvalitet, naziva se pridevom osnovnog stepena ili pozitivom:
.
b)Kadapridevukazujenatodajednaimenicaposedujenekuosobinuili
kvalitetuveemstepenunegonekadruga,nazivasepridevomkomparativnog
stepenailikomparativom:.
c)Kadapridevukazujenatodajednaimenicaposedujenekuosobinuili
kvalitet u veoma velikom stepenu ili u stepenu viem od svih slinih imenica,
nazivasepridevomsuperlativnogstepenailisuperlativom.
1) Pridev u superlativu naziva se relativnim kada ukazuje na to da
imenica,uporeenjusasvimdrugimimenicamaistevrste,posedujeunajveem
stepenuosobinukojuizraavapridev:(ili
).
2) Pridev u superlativu naziva se apsolutnim kada ukazuje na to da
imenica poseduje neku osobinu u veoma velikom stepenu, apsolutno, bez
poreenja sa drugim imenicama: ,
.
479.Kadajenekipridevukomparativuilisuperlativu,jednomrejukae
sedaseradiokomparaciji.
Komparacija
147
A.Formiranjekomparativa
()
Istijesluajsa:,,.
484. Nepravilni komparativi. Neki pridevi formiraju monolektiki
komparativ (sastavljen od jedne rei) iz drugaijeg korena ili na drugaiji nain
odostalih.Takvikomparativinazivajusenepravilnim.Takvisu:
, , ,
(poetski),(ree).
.Formiranjesuperlativa
485.)Relativnisuperlativformiraseodperifrastikogilimonolektikog
komparativa, nakon to ispred njega doe odreeni lan: ili
, ili , ili ;
ili.
486.)Apsolutnisuperlativformiraseodpozitivakojinaosnovudodaje
nastavak(,):
,.
148
489.Primerformiranjastepenovakomparacije
Pozitiv
Komparativ
Superlativ
Perifrastiki
Monolektiki
Relativni
Apsolutni
149
Eliptikakomparacija
490.Bezpozitivasunekipridevinastaliodprilogailiantikihpredloga:
() npr. ;
(): ;
():.
491. Komparativi bez pozitiva ili superlativa su pridevi ,
,.
Od brojnog prideva u znaenju: koji je loeg kvaliteta ili
vrednosti,formirasekomparativ.
492.Uobiajenisujoneki(uevni)monolektikisuperlativi,kaoto
su , , i razliite poasne titule i oslovljavanja kao to
su: , , , ,
itd. Neki od ovih superlativa nemaju ni pozitiva ni
komparativa:,,.
493. Ne formiraju komparative ili superlative, ni monolektike ni
perifrastike, mnogi pridevi koji oznaavaju osobinu ili kvalitet na koje stepen
komparacijeneukazuje.Tosupridevikojioznaavaju:
a)materiju:,,itd.
b)porekloilisrodstvo:,,itd.
c)mestoilivreme:,,.
d)nepromenljivostanje:,,,.
494. Komparativi i superlativi participa. Njih formiraju i mnogi
participipasiva,kojidoputajuporeenje.Onisuperifrastiki:
Pozitiv
Komparativ
Superlativ
apsolutni
relativni
,
,
,
,
,
,
150
496.Odpridevaiformirajuseprilozii,kojiimaju
sledeekomparativeisuperlative:
Pozitiv
Komparativ
Superlativ
()
()
151
DEVETOPOGLAVLJE
BROJEVI
Grki
brojevi
Arapski
brojevi
A.Osnovnibrojevi
504.Tabelaosnovnihirednihbrojeva
Osnovnibrojevi
Rednibrojevi
,,
()
10
11
()
12
152
13
14
15
16
20
21
22
30
40
50
60
70
80
90
100
101
()
,,
,
,
,,
(),,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
102
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
2000
10.000
100.000
1.000.000
1.000.000.000
505.Paroksitonibrojeviiobinosekoristekadaelimodaneto
naglasimo:.
506.Deklinacija.Osnovnibrojevioddoimajusamojedan
oblikzasvatrirodaizasvepadee.
507. Brojevi , i imaju tri roda i dekliniu se na sledei
nain:
153
508.
N.
G.
A.
509.
N.
G.
A.
Muki
enski
Srednji
()
,
,
,
,
,
,
,
b)Zaoduzimanje,ili:(65).
c)Zamnoenjelaniliilinita:(8x5),(x),
(3x8=24).
d)Zadelenjeili:,(20:3).
515.Odreivanjevremenabrojevima.Vremeukomesenetodogodilo,
dogaaseiliesedogoditi,obinoseodreujeovako:
a) a s v i: Pomou predloga (), akuzativa odreenog lana i broja:
(),.
b) D a n i u m e s e c u:Zaprvidanumesecu,akuzativrednogbrojasa
odreenim lanom, ponekad i sa predlogom (): () () .
Za ostale dane osnovni brojevi sa odreenim lanom samim ili obino sa
predlogom:().
c) G d i n e:Saodreenimlanomsrednjegroda,obinoumnoiniisa
predlogom (): 1831 (1831.
AtinajepostalaprestonicaGrke),(rodio
se1910.).
516.Odreivanjeprocenta.Naprocentseukazujemnoinomakuzativa
odreenog lana srednjeg roda i obino sa predlogom (), ili ponekad sa
antikimdativomlana:,ili,.
517. Aritmetiki aproksimativ. Aritmetiki aproksimativ
(otprilike)nekeskupine,koliineiliveliineoznaavase:
a) Prilozima , , , :
(spaslisuotprilikedeset),(biloihjemanjevie
dvadeset),(doloihjenekihpetnaest).
b)Pomoudvasusednabroja:,.
518. Da bismo oznaili nebrojenu koliinu neega, sluimo se brojevima
kao to su , (), , i jo , ,
,,:,
,.
.Rednibrojevi
155
Ostalevrstebrojeva
156
Izraavanjebrojevaslovima
Nijeispravnopisati,kaotoponekaditamo,,(ondabibiloi!)
umestoA,Bitd.,niti!!ili!!saznakomuzvika(84).
534. Na mestu , , , da bi se izrazio redni broj, moe da se pie i
samotaka:1.,12.itd.
158
DESETOPOGLAVLJE
ZAMENICE
1.Linezamenice
537.Linimzamenicamanazivajuseonekojeukazujunatrilicakojima
jere,tojestnaonogakogovori(prvolice),naonogkomeseobraamo(drugolice)
inaonogilionokomeiliemujere(treelice).
538.Linazamenicazaprvolicejednineje,zadrugo,azatree
:
,,.
Zamenicauglavnomjepokaznazamenica(566),kojasekoristiikao
lina zamenica. Kao lina zamenica za tree lice koriste se i druge pokazne
zamenice.
539.Promena
Prvolice
Drugolice
Oblici
Oblici
Naglaeni
Nenaglaeni
Naglaeni
Nenaglaeni
Jednina
N.
G.
A.
V.
Mnoina
N.
G.
159
V.
.
G.
.
.
G.
.
Treelice
Oblici
Naglaeni
Nenaglaeni
Jednina
()
()
()
Mnoina
540.Naglaeniinenaglaenioblici.Zasvakolicelinezamenicekoriste
sedvevrsteoblika,naglaeniinenaglaeni.
Naglaenioblici uobiajeni su kada se nau izdvojeni u govoru ili kada
elimo da neto naglasimo ili istaknemo. Obino imaju vie slogova od
nenaglaenihoblikaiizgovarajusenaglaeni,tj.snanije:;
. (Kome je to dao? Tebi.) (// oni /su gledali/
svojaposla).
541.Nenaglaenioblicisueiodnaglaenihiuobiajenisukadaelimo
dakaemonetobezposebnognaglaavanjailiisticanja.Nemogusekoristitibez
glagola, osim kada su ekvivalentni prisvojnim zamenicama. Pripadaju
proklitikamailienklitikama(63,64).Videtitakoe56.3.
542.Deklinacija.Linezameniceprvogidrugoglicamenjajuseprema
posebnoj, nepravilnoj promeni. Zamenica za tree lice formira se kao pridev
.
543. Vokativ ima samo drugo lice: , : , ;
,25.
544.Samolinazamenicazatreeliceimaposebneoblikezasvatriroda.
545. Nenaglaeni oblik line zamenice za tree lice ima u akuzativu
mnoine enskog roda dva oblika, i . Oblik stavlja se ispred glagola,
oblik iza: , , ,
.
Iseponekadkoristikaovokativzadrugolice.ujeseugovorukadseobraamo
nekomeijegimenanemoemodasesetimo:,,,(meutim,
ovakvaupotrebanijeelegantna).
25
160
546.Genitiviakuzativnenaglaenihoblikauprvadvalicaimajuposebne
oblike samo u jednini: , ; inae, imaju jedan zajedniki oblik:
,ali .Naglaeniobliciimajuuoba
brojazajednikioblik:,,,.
547.Genitivmnoinetreeglicazajednikijezasvatriroda:,.
Takooblikzamukirodsluiusluajudirektnogobjektaizaenski
izasrednjirod:,kaeseizamukarceizaeneiza
decu: ,
.
548. U poeziji, u proznom dijalogu i u stereotipskim frazama uobiajeni
su,osimoblikasapoetnim:,,,;,,,,
i odgovarajui oblici bez poetnog : , , , ; , , , ,
posebno ukoliko je prethodila re koja zavrava snanijim samoglasnikom:
,,.
549. PRAVOPIS. Zamenice koje poinju sa mogu da pretrpe aferezu
jedino ukoliko prethodi re koja se zavrava na (), () ili naglaenim (). Kod
zamenica koje su pretrpele aferezu ne belei se apostrof (122): ,
,,;ali,,,,,
,.
Posleovezamenicegube.Meutim,moedasenapiei(116):
,,.
550. esto koristimo naglaene oblike zajedno sa nenaglaenim i to
ukazujenaeljudanetovieistaknemonegokadasunenaglaenioblicisami:
akuzativ: , genitiv:
, genitiv koji
korespondiraakuzativukomeprethodipredlog:.
551.Utreemlicu nominativjednineimnoinenenaglaenihoblika,
,uobiajenjesamosaizvesnimreima,posebnosa:,,
.
552. Akuzativ jednine mukog roda ouvao je zavrno u svim
sluajevima(135):,,,.
Akuzativenskogroda,kadaseupotrebiproklitiki,uvazavrno
ukolikosledirenasamoglasnikilitrenutnisuglasnik(135):,
;.
Kada se upotrebi enklitiko , obino nema , osim ukoliko sledi
samoglasnik:,()(),
.
553. PRAVOPIS. U vezi sa naglaavanjem nenaglaenih oblika linih
zamenica,videti56.
161
2.Prisvojnezamenice
561.Umestoenklitikeestosekae,kadaprethodiimena
ili,posebnooksitono:,.
562. . Kada elimo neto da istaknemo, da ukaemo na razliku ili na
apsolutnuupotrebu,sluimosesledeimprisvojnimzamenicama:
Prvo lice. Za jednog vlasnika: , , . Za vie
vlasnik:,,.
Drugolice.Zajednogvlasnika:,,.Zavie
vlasnik:,,.
Treelice.Zajednogvlasnika:(),(),
().Zavievlasnik:,,.
,,.
sedekliniekao.
3.Povratnezamenice
563.Povratnimzamenicamanazivamoonekojeoznaavajudaistalinost
vriradnjuitrpiposlediceteradnje.
Povratnezameniceformirajuseperifrastikiodzamenice
saodreenimlanomisagenitivomnenaglaenogoblikalinezamenice:
(gledamsebeuogledalu),
(govorisamojsebi).
Povratnezamenicenemajunominativa.sedekliniekao.
564.Povratnezamenicesu:
Jednina
Mnoina
1.lice
ili
2.lice
ili
3.lice
()
()ili
Svakaodovihzamenicamenjasekrozzavisnepadee:,
,itd.
4.Odreenezamenice
5.Pokaznezamenice
6.Odnosnezamenice
569.Zamenicamoedabudesubjekt,direktniiliindirektniobjektili
ekvivalentreikojojprethodipredlog:
subjekt:
;
direktniobjekt:
indirektniobjekt:
ekvivalentreikojoj
prethodipredlog:
();
570.Kadaodgovarazavisnompadeu,radiboljejasnoeporednjega
koristimoodgovarajuulinuilipokaznuzamenicu,kojaseuroduibrojuslae
sa reju na koju upuujemo: , ,
(Janis, koga sam jue video, uinio mi se debljim). ,
; (Koja si ti, to me glas tvoj uzbuuje?)
(Hadzopulos).,,
(Jedno devoje, iji je otac bio na kuni lekar)
(Drosinis).
571. b) , , (retko). Ima tri roda i deklinie se
zajednosalanomuobabrojakaopridev.
|
|.
Besmrtnereimukazuje|uzkojeuutrobi
gnevmunanovorasplamsava|protivnepravde.(Solomos)
572. Odnosno koristimo umesto kada tako izbegavamo
nejasnostilikadauistomodlomkuimaprevie.
573. c) Neodreeno , , , kao i nepromenljivo ,.
Zamenica , , menja se kao pridev . , je u
apsolutnojupotrebiusrednjemrodu.
(ko god moe, neka pokua),
(obucikakvogododeloeli),,(kaisveegase
sea), , (bilo kog dana da doe, zatei e nas),
,(pojelisutagodsenaloodhrane).
574. PRAVOPIS. ,, odnosna zamenica i nepromenljivi prilog za
vreme,piesesahipodijastolom:,(uzmitagodnae),
,(stiglismobakadjeonaizala).
165
,veznikzasubordinaciju,piesebezhipodijastole:
(mislimdajeizala).
575.d)Kvantitativnaodnosnazamenica,,,kojasedeklinie
kao pridev : (govorili su oni koji su
imalinetodakau).
576. Neodreene odnosne zamenice , , ukazuju na veliku
neizvesnost:
a)kadizanjihsledineodreeno()iliree:
,(kogod/mako/dadoe,nekaue);,,
(tagoddakae,bieupravu).
b)kadasespojesaneodreenimkaodrugimkomponentom,dok
se same zamenice i dalje dekliniu; , ostaje nepromenljivo:
,.Ovakoostajeneodreenaizamenica:
,..
7.Upitnezamenice
166
8.Neodreenezamenice
167
168
9.Korelativnezamenice
597.Nasvakopitanjekojepostavljamonekomupitnomzamenicommoe
se dati odgovarajui odgovor, svaki put sa izvesnim neodreenim, pokaznim i
odnosnim zamenicama. Sve ove zamenice, upitne, neodreene, pokazne i
odnosne,stojemeusobnounekomodnosu.Zbogtogasenazivajukorelativnim
zamenicama.
598.Tabelakorelativnihzamenica
Upitne
Neodreene
Pokazne
Odnosne
()
;
,,
,,
,,
,
()
;
,
,
,
,
();
();
||
169
G L A G O L I
170
JEDANAESTOPOGLAVLJE
PRIRODAISTANJEGLAGOLA
600.Radnja,stanjeilizbivanje,tojestznaenjekojeimaglagol,nazivajuse
prirodomglagola.
Po svojoj prirodi glagoli se dele na etiri vrste: aktivne, pasivne, srednje i
neutralne.
601.Aktivnimglagolimanazivajuseonikojipokazujudasubjekatneto
radi: trim; dreim vor;
podelilasamcvee.
Pasivni glagoli ukazuju na to da subjekat trpi, to jest prima na sebe
delatnostiliposledicedelatnostikojevrinekodrugi:vorse
odreio;cveejepodeljeno.
Srednji glagoli oznaavaju da subjekat deluje, a da se posledice radnje
oseaju na njemu samom: odevam se, tj. odevam sebe samog,
pripremamse,snabdevamse.
Neutralnim glagolima nazivaju se oni koji oznaavaju da se subjekat
nalaziunekomstanju:gladansam,gladujem.
602.Aktivniglagolidelesenaprelazneineprelazne.
Prelazni glagoli su oni kod kojih se radnja prenosi na neko lice ili stvar.
Ovi glagoli uvek su povezani sa nekim objektom:
batovanzalivacvee;razbiosamau.
Neprelazni suglagoliijase radnjaneprenosi nadrugoliceilinastvar.
Oveglagoleneslediobjekat:trim;smeimse;
koraam.
603.Prelazniineprelazniglagolinedelesepostrogimkriterijumima.Za
veliki broj prelaznih glagola uobiajena je upotreba i u neprelaznom obliku, i
opet,brojnineprelazniglagoliestosesreuikaoprelazni:
otvaramprozoriprozorseotvara;penjem
seipenjemsestepenitem.
Prelazni glagoli koji su uobiajeni i kao neprelazni su: , ,
,,,,,.
Neprelazniglagolikojiseestokoristeikaoprelaznisu:,,
,,,,,.
171
Stanje
604.Glagolnemasamoznaenjeveioblikilitip.
Ako glagole podelimo prema obliku, razlikovaemo dva tipa koji se
nazivajustanjem.
Da bismo razlikovali stanja, slui nam nastavak za prvo lice jednine
prezentaindikativa,kojisezavravana():,(piem,volim),ili
na:,(piumi,volimse).
605. Za glagolske oblike koji u prvom licu jednine prezenta indikativa
imaju nastavak kae se da su u aktivnom stanju. Za glagolske oblike koji
imajunastavakkaesedasuupasivnomstanju.
Aktivno stanje obino slede glagoli aktivne prirode, a pasivno stanje
glagolipasivneilisrednjeprirode:(piem),(odevam),
.
Neutralniglagolinekadsledeaktivno,anekadpasivnostanje:(ivim),
(postojim)(spavam),(veselimse).
606. Veliki broj glagola ima oba stanja: (vezujem) ,
(vezujemse).
Postoji,meutim,idostaglagolakojiseformirajusamoujednomstanju.
Npr. (ivim), (budim se), (starim), (trim) imaju samo
aktivnostanje;(izgledam),(sluimse)imajusamopasivno
stanje.
Glagolikojiimajusamopasivnostanjenazivajusedeponentnim.
Deponentni glagoli su: (oseam), (pitam se),
(posveujem se), (nerviram se), (postajem),
(prihvatam), (poveravam se),
(suprotstavljam se), (zaposlen sam), (dolazim),
(elim), (seam se), (sedim), (spavam),
(borim se), (uobraen sam), (koristim se),
(sanjam),(miriem),(jadamse),
(potujem), (krstim se), (razmiljam),
(vream se), (podozrevam), (plaim se),
(kijam),(imampotrebu)idr.
607. Aktivni prelazni glagoli esto imaju i pasivno stanje:
(osvetljujem)(prosvetljujemse),(drim)(drim
se).
(sunce je obasjalo polje)
(poljejesinuloodsunca).
608. Ima prelaznih glagola koji se ree nalaze u pasivnom obliku:
,Otadbinajeuvekotadbina,osea
172
jekaobol.(Karkavicas)Izdajase
nanebuneprata.(Vlahojanis)
U nekim sluajevima pasivni oblik je redak ili ga uopte nema. Umesto
njega tada koristimo oblik aktivnog stanja, menjajui reenicu ili koristei
perifrazu:
(pomaem) , (nalazim, naao sam
pomo)umesto,.
609.Nekideponentniglagoliimajureeiaktivnioblik:
(stojim), (potpomaem),
(podetinjujem).
610.Razliitoznaenjeuzavisnostiodstanja.Ponekadpasivnostanje
imaiaktivnoznaenje,kojeserazlikujeodaktivnogznaenja:(miriem)
(miriem se podozrevam), (otvaram)
(otvaram se ispovedam se), (trpim) (zaneo sam se),
(bacam) (letim), (impresioniram)
(zamiljam)itd.
611. Ponekad se dogodi da nam zatreba pasivni oblik deponentnog
glagolasaaktivnimznaenjem.Utomsluajupribegavamo:
a) S i n n i m n m g l a g l u, koji ima pasivni oblik; npr.
za pasiv od :
(argumenti kojima su se posluili, ne
kojesuiskoristilijerimaaktivnoznaenje).
b) P e r i f r a z i glagola ili i glagolskom pridevu ili
imenici:(potujemtvojemiljenje)
, (izvrena je finalna obrada duvana)
,(prihvatamo).
612.Participperfektadeponentnihglagolamoedaimanesamoaktivno
znaenje(kojisejada,bolan,zamiljen),ve
ipasivno(sanjar,dogaajiispripovedani).
173
DVANAESTOPOGLAVLJE
NAINIIVREMENABROJEVIILICA
Naini
613.Znaenjekojeizraavaglagolmoedaizrazionajkogovori:
kaostvarnost:(tisinapisala),
kaonetotoseeli,oekuje:,(pisaone
pisao,jautodasaznam),
kaozapovest:(pii)
Razliiti oblici koje poprima glagol da bi izrazio nameru onog ko govori
nazivajusenainima.
Postojetrinaina:indikativ,konjuktiviimperativ.
614. Indikativ je nain koji predstavlja ideju koju glagol izraava kao
izvesnu i stvarnu, bez obzira na to da li se radi potvrdnom, odrinom ili
upitnom obliku: (pada sneg), (ne pada sneg),
(zarpadasneg?);
Konjuktiv je nain koji predstavlja ideju koju glagol izraava kao neto
to elimo ili oekujemo da se dogodi: , (kada
padnesneg,ekamte),(elimdamipie).
Imperativ je nain koji predstavlja ideju koju glagol izraava kao
zapovest,elju:(odlazi,bei),(ujme).
615. Indikativ, konjuktiv i imperativ imaju uvek posebne oblike za
razliitalicaizbogtogasenazivajulinimnainima.
616.Osimovih,unainemoemoraunatijodva:infinitiviparticip.
Ovadvanainanazivamobezlinim,potoneoznaavajulicaposebnim
oblicima.
617. Infinitiv je nepromenljivi glagolski oblik. Ne upotrebljava se sam,
vesekoristidabiseformiralaperfektivna(627)glagolskavremena:
(vezao je), (bio je vezan), (rei e /do nekog odreenog
trenutkaubudunosti).
Glagol moe da ima dva infinitiva. Prvi je infinitiv a o r i s t a
a k t i v a,kojiobinozavravanailina():,,.
Drugijeinfinitiv a o r i s t a p a s i v a,kojiobinozavravanaili
na:,.
174
618.Participjepoformiglagolskipridev,kojioznaavapriroduivreme.
Particip moe nekad da bude nepromenljiva re (vezujui), a nekad
promenljiva,satriroda:,,(vezan,vezana,vezano).
Vremena
619. Ideja koju izraava glagol moe da bude trenutna, dok govorimo, u
sadanjosti:(vezujem),uprolosti:(vezaosam),iliubudunosti:
(vezau). Da bismo razlikovali ove razliite stepene sluimo se razliitim
glagolskimoblicimakojenazivamovremenima.
620.Vrstevremena.Postojetrivrstevremena:a)sadanja,b)prolaic)
budua.
Znaenjevremenanekogglagolaprikazujeseuindikativnomnainu.
621.Nekaglagolskavremenaformirajusesamojednomrejuinazivajuse
monolektikim,adrugaseusvimoblicimaformirajusadveilitrireiinazivajuse
perifrastikim.
Tri su monolektika vremena: prezent: (vezujem), imperfekt:
(vezivaosam),iaorist:(vezaosam).
etirisuperifrastikavremena:
a) prosti futur (futur prvi), koji se formira pomou rece i konjuktiva
prezenta:(vezivau)ilikonjuktivaaorista:(vezau).
b)perfekt,pluskvamperfektifuturdrugi.
622.Perfekt,pluskvamperfektifuturdrugiimajudvaoblika.
Prvi oblik formira se pomou glagola (, ) i infinitiva
aorista(,):,,ilipasiva:,
,.
Drugioblikseformira:
a)Uaktivu,pomouglagolaiparticipaperfektapasivauroduukom
jeiobjekat:,,.
b)Upasivu,pomouglagola(,)iparticipaperfekta
pasiva u rodu u kom je i subjekat: , ,
.
623.Glagoli i,kada pomau da seformirajusloenavremena,
nazivajusepomonimglagolima.
Od monolektikih vremena prezent i aorist nazivaju se primarnim
vremenimaglagola,jerseodnjihoveosnoveformirajusvaostalavremena.
175
Znaenjevremenauindikativu
A.Sadanjavremena
624.1.Prezent.Ukazujenatodasenetodogaauovomasu,totraje:
(izlazi sunce), (trim da ga uhvatim), ili
netotoseponavlja:(budimseuesti
odmahustajem).
2. Perfekt. Ukazuje na to da se ono to glagol oznaava dogodilo u
prolosti i da je ve zavreno, ostvareno u trenutku dok govorimo. Tako perfekt
pripada i prolim vremenima: (zavrio sam
/svoje/pisanje).
B.Prolavremena
625.3.Imperfekt.Ukazujenatodaseonotoglagoloznaavadogaalo
u prolosti; trajno: (trala sam da ga uhvatim) ili se
ponavljalovieputa:(celogletabudiosam
seuest).
4. Aorist. Ukazuje na to da se ono to glagol oznaava dogodilo u
prolosti:(otvorilajeoi),;(kakoste
seprovelinaputovanju?)
5. Pluskvamperfekt. Ukazuje na to da je ono to glagol oznaava bilo
zavreno u prolosti pre nego to se dogodilo neto drugo: ,
(doksitidolazila,jasam/bio/otiao).
C.Buduavremena
626. 6. Futur. Dve su vrste futura: prosti futur (futur prvi) i futur drugi.
Kadakaemosamofutur,mislimonaprostifutur(futurprvi).
a) Prosti futur (Futur prvi) ukazuje na neto to e se dogoditi u
budunosti, posle trenutka u kome govorimo. Postoje dve vrste ovog futura:
trajniitrenutni.
1.Trajnifuturodgovaraprezentuiimperfektuiukazujenanetotoese
dogaatibezprekida: (sutraepadatikia),iliesevieputa
ponavljati:(odsutraudaustajemuest).
2.Trenutnifuturodgovaraaoristu iukazujenaneto toesedogoditi:
(probudiusetomoguranijeujutro),
(sutraucelidandaseodmaram).
176
628.Uporednatabelavremenauindikativu
Vremena
Sadanja
Prola
Budua
Trajna
Trenutna
Perfektivna
Imperfekt
Aorist
Pluskvamperfekt
Prezent
Perfekt
Trajnifutur
Trenutnifutur
Futurdrugi
Znaenjevremenaudrugimnainima
629.Osimindikativa,druginaininemajusvavremenaineodreuju,kao
tojesluajsaindikativom,vremeukomesenetodogaa.Udrugimnainima
prezentizraavatrajnost,aoristtrenutnost,aperfektsvrenost.Tako,naprimer,
oblici vremena u imperativu: ( ) donosi
mi(svakogdana)kilomlekadonesimi
sastolaaudasigadoneodosutra.
630. to se tie vremena koje oznaavaju, glagolska vremena obino
dobijaju znaenje od onoga to sama re znai. Npr. konjuktiv (da
177
Formiranjekonjuktivaiimperativa
Brojevi
Lica
637. Licem se kod glagola naziva onaj oblik koji ukazuje na to u kom je
licu subjekat, to jest da li je subjekat u prvom, drugom ili u treem licu (537):
,,.
Kao to se vidi po ovim primerima, lice i broj glagola oznaavaju se
razliitimnastavcima,kojisedodajunaglagolskuosnovu(643).
639.Svojimnastavcimaglagoloznaavatrilica.Imperativnemaprvoni(u
sopstvenom obliku) tree lice. Dva bezlina naina, infinitiv i particip, ne
oznaavajulica.
640.Izkurtoazijekoristimodrugolicemnoineikadaseobraamosamo
jednoj osobi, zato to je cenimo, to je starija od nas ili je na vioj drutvenoj
lestvici, ako nam je strana ili ako inae nismo prisni sa njom. Ova mnoina u
drugom licu naziva se mnoina iz kurtoazije: (kako vam je po
volji),(molimvasdamikaete).
641. Konjugacija glagola. Priroda i stanje, nain i vreme, broj i lice
javljajuseuvekuoblicimajednogglagolainazivajusekonjugacijomglagola.
179
TRINAESTOPOGLAVLJE
ELEMENTIKONJUGACIJE
Nastavak
643.Nastavakjezavretakglagolakojisemenjadabiseizrazilipriroda,
nain,vreme,liceibroj.
Postoje posebni nastavci za aktivno i za pasivno stanje (npr. , ,
itd., pasivno , , itd.), a posebni za prezent, za prola vremena,
imperfekti aorist(npr.,, itd.,pasivno ,, itd.).Kod
konjuktivasejavljajunekerazlike.
Imperativimasopstvenenastavke:(),(),zaaktivnostanje,i
,zapasivnostanje.
644. U perfektivnim vremenima lice i broj izraavaju se pomonim
glagolom: , , , ili (u drugom obliku
pasivnogstanja)ipasivnimparticipom:,.
Osnova
645. Svaki glagol ima za svaki oblik dve osnove, iz kojih se formiraju
razliitavremena.Tosuprezentskaiaoristnaosnova.
646. Iz prezentske osnove formiraju se trajna vremena za oba stanja, to
jestoblicizaprezent,imperfektitrajnifutur:
,,,,,
Izosnoveaoristaaktivaformirajusetrenutnavremenaaktivnogstanja,to
jestoblicizaaoristitrenutnifutur,kaoizainfinitivaktivnogstanja26:
,,(,,)
Iz osnove aorista aktiva formira se i drugo lice jednine pasivnog imperativa aorista:
(veise),(sakrijse).
26
180
Augment
Naglaenislogovniaugmentgubisepriaferezi:(119).
4.Kadajeprethodnareveznik,pieseupunomobliku,aglagolkoji
dolazi posle njega pie se bez nenaglaenog augmenta: , ne
.
655. Unutranji augment. Nekoliko sloenih glagola kod kojih je prvi
komponent jedan odpriloga , , , , itd. ne dobijaju
naglaeniakcentosimnapoetkudrugogkomponenta.Ovajaugmentnazivase
unutranjimaugmentom:
(ali ); ,
(aliiusaetomobliku:,).
656. Unutranji augment dobijaju, nepravilno, i neki prevazieni oblici
glagolasloenihsapredlogom(novimiliantikim),kojiseformirajupoantikoj
promeni.Ovajaugmentnazivaseantikimunutranjimaugmentom.
Najei glagoli koji dobijaju antiki unutranji augment su:
, , , ,
. U prolim vremenima glagola samoglasnik
menjaseu:.
Unutranji augment javlja se u ovim antikim oblicima samo u tri lica
jednine(iliiutreemlicumnoine)aktivnogstanja,ukolikojenaglaen.Usvim
drugimoblicimasenejavlja:,(),ali,
(),,itd.
Pomonielementikonjugacije
657.Dabiseformiralaperifrastikavremenaglagolaupotrebljavajuse:
a)reicazaoznaavanjebudunostizafutur.
b)pomoniglagoliizaperfektivnavremena(627).
182
Konjugacijapomonihglagola
658.Glagoluobiajenjesamousledeimoblicima:
Monolektikavremena
Prezent
Indikativ
Konjuktiv
27
Imperfekt
Imperativ
Particip
Perifrastikavremena.Futur:
659.Glagoluobiajenjesamousledeimoblicima:
Monolektikavremena
Prezent
Indikativikonjuktiv
Imperfekt
Particip
()
Perifrastikavremena.Futur:
Nekadasusedrugaijepisalinastavcizakonjuktiv(,,),itoga
senekijoidanasdre.
27
183
ETRNAESTOPOGLAVLJE
KONJUGACIJE
660.Nemenjajusesviglagolinaistinain.Uprezentuiimperfektumeu
mnogimaodnjihpostojerazlikeiformirajusenarazliitnain.
Nainnakojiseglagolmenjanazivasekonjugacijom.
661. Postoje dve velike grupe sa delimino razliitim oblicima i one
sainjavajudvekonjugacijeglagola.
Uprvukonjugacijuspadajuglagolinaglaeninaparaligusiuprvomlicu
prezentaaktiva(inaproparaligusiuprvomlicuprezentapasiva).
Ovi glagoli zavravaju se na u aktivnom stanju, a na u
pasivnom:,.
Prvojkonjugacijipripadanajveibrojglagola.
U drugu konjugaciju spadaju glagoli naglaeni na ligusi u prvom licu
prezentaaktiva(inaparaligusiuprvomlicuprezentapasiva).
Oviglagolizavravajusenauaktivnomstanju,anailiu
pasivnom:,.
184
Indikativ
Perfekt:
(ili)
Indikativ
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Perifra
stika
vremena
Imperfekt
Aorist
VREME
Prezent
Particip
Indikativ
Indikativ
VREME
Infinitiv
Aktivnostanje
vezujem
662.
Imperativ
G l a g o l i p r v e k o n j u g a c i j e
Indikativ
185
186
Perifra
stika
vremena
Perfekt
()
()
Imperativ
Infinitiv
Pasivnostanje
vezujemse
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Indikativ
Prezent
Aorist
Konjuktiv
Indikativ
VREME
663.
Indikativ
Imperfekt
VREME
Perfekt:
(ili)
Konjuktiv
Particip
Konjuktiv
Perfekt:
(ili)
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Imperfekt
Indikativ
Perifra
stika
vremena
VREME
Aorist
Particip
Infinitiv
Imperativ
Prezent
Konjuktiv
Indikativ
Aktivnostanje
skrivam
VREME
664.
Indikativ
187
188
Imperfekt
VREME
Perfekt:
(ili)
Konjuktiv
Particip
Indikativ
Perifra
stika
vremena Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Aorist
()
()
Infinitiv
Prezent
Imperativ
Pasivnostanje
krijemse
Perfekt
Konjuktiv
Indikativ
VREME
665.
Indikativ
Perifra
stika
vremena
189
Imperativ
Imperfekt
VREME
Perfekt:
(ili)
Particip
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Infinitiv
Konjuktiv
Konjuktiv
Aktivnostanje
pletem
Indikativ
Prezent
Aorist
Indikativ
VREME
666.
Indikati
190
Perifra
stika
vremena
Imperfekt
VREME
Perfekt:
(ili)
Particip
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Infinitiv
Konjuktiv
Aorist
()
()
Imperativ
Pasivnostanje
pletemse
Indikativ
Prezent
Perfekt
Konjuktiv
Indikativ
VREME
667.
Indikativ
Konjuktiv
Perfekt:
(ili)
Indikativ
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Imperfekt
Perifra
stika
vremena
Aorist
VREME
Particip
Infinitiv
Prezent
Imperativ
Konjuktiv
Indikativ
Aktivnostanje
osveavam
VREME
668.
Indikativ
191
192
Infinitiv
Imperfekt
VREME
Perfekt:
(ili)
Indikativ
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Particip
Konjuktiv
()
()
Imperativ
Pasivnostanje
osveavamse
Indikativ
Aorist
Perfekt
Prezent
Konjuktiv
Indikativ
VREME
Perifra
stika
vremena
669.
Optenapomenekonjugacijama
Napomeneglagolimaprvekonjugacije
193
licu jednine , (), (133), a ponekad i neki oblici odreenog lana koji
poinjusa:,,,.
U imperativu obino se gubi ispred svih linih zamenica u
enklitikomobliku:,.
Suglasnici , esto prelaze u , u drugom licu mnoine imperativa
aorista:i,i.
674. Drugo lice mnoine imperativa aorista, koje se uobiajeno zavrava
nasuglasniki,ponekadseuzvaninijemgovoruzavravanasamoglasniki
: (dopustite mi), (napomenite mi),
(zanemarite,previdite)(132).
675.Imperativinekihglagolaprvekonjugacijekojiseestoupotrebljavaju
imajunepravilneoblike:
a) Drugo lice imperativa prezenta formiraju na , , zadravajui
ponekad i pravilne oblike: , : , (ee:
);:;:.
b)Drugolicejednineimperativaaoristaformirajuna(ponekadidrugo
lice mnoine na ): : (); : (
);:,.
c)Drugoliceimperativaaoristaformirajunaglagoli::(alii
),():,:,:(i).
Drugo lice mnoine je: (i ), (i ), , (i
()).
d)Glagoliiformirajudrugoliceimperativaaoristana
ireena:(i),(i).
e) Glagol () formira imperativ prezenta
,aaorista:.
676. Kaemo : , naglaavajui slog ispred , i, s druge
strane : , naglaavajui od . Razlog je taj to u rei
postoji pseudodiftong , koji ini jedan slog, dok je u rei
dvoslono,kojenijepretrpelosinicezu.
Na isti nain kao menjaju se glagoli , ,
,,itd.Kaomenjajuse,,
,itd.
677. Pasivno stanje. Redak je monolektiki imperativ prezenta.
Upotrebljavasesamokodnekihdeponentnihipovratnihglagola:,
(),,,,,itd.
Aorist pasiva glagola za drugo lice jednine koristi imperativ
i.
194
Glagolidrugekonjugacije
678.Glagolidrugekonjugacijedeleseudvegrupezasvakostanje,prema
nastavcimazajedninuprezentaindikativa.Takosunastavci:
Aktivniglagoli
Prvagrupana,,:,,.
Drugagrupana,,:,,.
Pasivniglagoli
Prvagrupana,,:,,.
Drugagrupana,,:,,.
195
Konjuktiv
Perfekt:
(ili)
Indikativ
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Perifra
stika
vremena
Imperfekt
Aorist
VREME
Particip
Infinitiv
Prezent
Imperativ
Indikativikonjuktiv
volim
DrugakonjugacijaPrvagrupaAktivnostanje
VREME
679.
Indikativ
196
197
Perifra
stika
vremena
Particip
Imperfekt
VREME
Perfekt:
(ili)
Indikativ
Futurtrajni:
Futurtrenutni:
Perfekt:(ili)
Pluskvamperfekt:(ili)
Futurdrugi:(ili)
Infinitiv
Konjuktiv
Imperativ
Indikativ
Aorist
Perfekt
Prezent
Konjuktiv
Indikativ
volimse
DrugakonjugacijaPrvagrupaPasivnostanje
VREME
680.
681.DrugakonjugacijaDrugagrupaAktivnostanje
r e z e n t
Indikativ
Konjuktiv
Imperativ
Particip
Ostalavremenaformirajusekaokodprvegrupe.
682. Imperativ se zavrava i na , , i na , ,
kaoikodglagolaprvegrupe(upor.i685).
683.DrugakonjugacijaDrugagrupaPasivnostanje
Prezent
Imperfekt
Indikativikonjuktiv
28
Indikativ
29
Ostalavremenainainimenjajusekaoprvagrupa.
684. Kao menjaju se: , , , ,
, , , , , , , , ,
, , , itd., i sa izvesnom razlikom u aoristu: ,
Iuknjievnosti.
28
I.
29
198
,,,,,,,,,,,
itd.
Kao menjaju se: , , , , ,
, , , , , , , (,
), , , , , , , , ,
,,,,,,,,
, , itd., i sa izvesnom razlikom u aoristu: ,
,,,,itd.
Kao menjaju se: , , ,
,,,,,itd.,
i sa izvesnom razlikom kod pasiva u aoristu i participu: , ,
, , , , , ,
,,,,itd.
Kao menjajuse:,,.
685.Velikibrojglagoladrugekonjugacijeuaktivusemenjaipremaprvoj
ipremadrugojgrupi:i,i,i.
Isto tako se formiraju: , , , , ,
, , , , , , ,
,,,,,,itd.
686. Antika konjugacija pasiva. Neki glagoli na , koji slede
antiku konjugaciju, formiraju se u prezentu i u imperfektu prema sledeem
obrascu:
Prezent: , , , , ,
.
Imperfekt: , , , ,
,.
Isti je sluaj i sa deponentnim glagolima: , ,
, itd., i nekim pasivima glagola koji se formiraju
prema,kaotosu,,.
Saetiglagoli
,,,,,.Imperativ:(),.
,,,,,(),.
,,,,,.
Istosemenjainekolikoglagolasakarakterom,usluajudagaizgube,a
osnovaostanesasamoglasnikomnakraju:
( ) ,,,,,.Imperativ:,().
( ) , , (), , , (ree ).
Imperativ:(),.
( ) ,,,,,()(i).
Imperativ:,.
,,,,,.Imperativ:,.
Istosedeavaisafuturomglagola:,,(),
, , (ree ). Imperativ: (), .
Infinitiv:().
Na isti nain se menja i glagol , i , , ,
i,i,i.
Glagoli,,obinodobijajujednoukolikoposlesledi
(134).Imperativprezenta:,.Imperfekt:,.Prezent
pasiva:,.
689.Mnogiglagolisloeniodgorenavedenihimajusamonesaeteoblike:
, , , , , ali
,,,itd.
PRAVOPISNAINI
Konjuktiv
690.1.Sakonjuktivomseupotrebljavajurece,,,,,
iprohibitivno:
,,,,.
Napomena: Zavrno () u infinitivu pasiva pisalo se pre pravopisne
reformesa:.
Participaktiva
2.Nastavakparticipaaktiva()piesesakadnijenaglaeno,asa
kadjenaglaeno:,,.
200
PETNAESTOPOGLAVLJE
OSNOVE
A. P r e z e n t s k a o s n o v a
Kategorijeprezentskihosnova
692.Premaprezentskojosnoviglagoliobekonjugacijedelesenasledeih
estkategorija:
A.Glagoliprvekonjugacije
201
: , , , , , , , ,
,,,.
Uoveglagolespadajuionikojisezavravajuna:,,
,,,.
4. Glagoli koji se zavravaju na dentalni ili na piskavi suglasnik, kod
kojihjekarakter(),,(),:
:,,,(,,),,
:,,,,,,
:30,,,,,,
: , , , , ; , , ;
, , , , , ;
,,,,,itd.
5.Glagolikojisezavravajunalikvidilinanazalnisuglasnik,kodkojih
jekarakter(),,ili.Uoveglagolespadajuionikojisezavravajuna
,.
:,,,,,,
,,
:,,
: , , , , ,
,,
:,,,,,,
:,,
:,,,, ,
,,,.
,,,,,itd.
, , , itd., ;
,,,,itd.,
, , , , , ,
,
, , , , itd., , ,
,,
,,itd.,,,,
itd.,,,,.
Glagolimaimperfekti.
30
202
.Glagolidrugekonjugacije
6. , , , , itd. (684).
693.PRAVOPISPREZENTSKINASTAVCI
1.Glagolina()piusesa:,,.
Sasepiu,,.
2.Glagolina()piusesa:,.
Sasepiui.
3.Glagolina()piusesa:,.
Sasepiu,,31.
4.Glagolina()piusesa:,.
Sasepieglagol.
5.Glagolina()piusesa:,.
Izuzetaksuglagoli,;,,32.
6.Glagolina()piusesa:,.
Izuzetak su glagoli , , ; , ,
, , , , , , 33
,.
7. Glagoli prve konjugacije na () piu se sa dva slova : ,
,,,.
Sajednimpiuseglagoli,,.
8.Glagolina()piusesausvimvremenima:,,
,,.
9. Glagoli prve konjugacije na () piu se sa dva : ,
,,,.
Sajednimpieseglagol.
10. Glagoli prve konjugacije na () piu se sa dva : , ,
,.
Sajednimpiuseglagolii.
11.Glagolina()nedresepravila.
Piusesa:,,,
sa:,,,,
sa:,,,,,inekolikoglagola
kojiimajuvieoddvaslogasaasigmatskimaoristom(708.1):,
,itd.
Istojesaglagolima,,,.
31
Kaoi,,.
32
Kaoi.
33
203
Sasepiuglagolii.
Paralelniglagoli
Glagolisadvostrukimoblicima
698.Postojiznatanbrojglagolakojiimajupostojanuosnovuaorista,alise
dele u prezentu, tako da imaju dvostruki (ponekad i trostruki) prezent. Takvi
glagolinazivajuseglagolimasadvostrukimoblicima.
Na primer, aoristu odgovaraju
prezenti (imperfekt) , ali i
i.
Takvi su glagoli: (), ,
,,.
Brojnisuglagolikojiseformirajupremaobemakonjugacijama:
,,,;
,,,,
, ; , ,
()().
699.Odnienavedenihdvostrukihoblikaprezentaboljejeupotrebljavati
onaj koji se navodi izvan zagrade: (), (),
(), (), (), (),
(), (), (), (),
(), (), (); (),
(),(),().
Uovugrupuspadajuiglagoliprvekonjugacijekojiseformirajuiprema
drugoj:(),(),(),(),
(), (), (),
(); i obratno: (),
(),(),().
700. Glagoli sa dvostrukim oblicima razliitog znaenja. Kao i kod
paralelnihglagola,takoinekiodglagolasadvostrukimoblicimaimajurazliito
znaenjeuzavisnostiodprezentskeosnove:
(skupljam, berem cvee u vrtu) ali
(izvlaimzakljuak).
205
. O s n o v a a o r i s t a a k t i v a
701.Osnovuaoristadobijemoakoodprvoglicajednineaoristaindikativa
oduzmemo nastavak (i augment, ako ga ima): , , ,
.
702.Aoristaktivazavravasenaireena,bez:,,
,.
Aoristnanazivasesigmatskimaoristom.
Aoristnanazivaseasigmatskimaoristom.
Sigmatskiaorist
Glagoli d r u g e k o n j u g a c i j e formirajuaoristna:
,.
Glagoli koji se zavravaju na l i k v i d i n a z a l imaju asigmatski
aoristna(osimbrojnihglagolana).
704. Dvostruki aoristi. Kod nekih glagola istom prezentu odgovaraju
dvasigmatskaaorista:naina:i.
Naistinainseformiraju:,,,,.
705. Brojni su glagoli sa dvostrukim aoristom, posebno kada se uzmu u
obzir ne toliko uobiajeni oblici. U sledeim primerima navodimo
najuobiajenije: , , , , , ,
206
, , , , , ,
,,;().
Nepravilnostiuformiranjuaoristaaktiva
Asigmatskiaorist
707.Glavniglagolikojuformirajuasigmatskiaoristsu:
a)Nekinepravilniglagolikojiformirajuaoristizrazliitogkorena:
,,,.
207
b)Glagoli,,,.
Glagolimadvostrukiaorist,i34.
c)Nekolikoglagolakojiformirajuaoristna:
(ree)
208
710.Razlikeusamoglasnikuosnovepremanainu
713.PRAVOPISOBLICIAORISTA
) () u paraligusi. 1. S v i g l a g o l i k o j i u p r e z e n t u
i m a j u (), ak i kada su sa dvostrukim oblicima (698), piu se u aoristu sa
istim()kojeimajuiuprezentu.Takosepiu:
Sa : , , , itd., i glagoli sa dvostrukim oblicima
( i ) , , , , , i
itd.
Sa:,,,itd.
209
Sa:,,,.
Sa:,.
Sa:,,,.
Takoesepiu:
Sa:i()glagolana:.
Sa:aoristi,,,,,,,
,itd.
Sa : aoristi , , , , , ,
,.
2. G l a g o l i d r u g e k o n j u g a c i j e piusesa:
,,;,.
Sasepiuglagolii.
3. Potrebno je obratiti panju na pravopis nekih glagola sa dvostrukim
oblicima ili na neke glagole na () i na (), kod kojih je prezentska osnova
ambivalentnailisemeasaosnovamadrugihglagola:
Piemosa:
ali piemosa:
,
,
,
,
,
,
,
()
,
,
) () u paraligusi. () kod aorista na () pie se sa : ,
,,.
Sasepiu,,injihoveizvedenice.
C)Koren()glagolapiesesauaoristuaktivaiuvremenima
koja se izvode iz njegove osnove: , , , , ,
.
Uaoristuiperfektupasivaiusvimizvedenicamapiusesa:,
,,,()
,,,,35.
D) Sa jednim ili sa dva . Glagoli sa dva u prezentskoj osnovi, u
osnoviaoristaimajusamojedno:
Izuzetaksui.
35
210
,,
,,.
Pie se: , (Nikad
nemojmo odlagati ono to treba da se dogodi smesta), ali:
(Moramotodaodloimozasutra).
(Suncejepoelodaizlaziizaplanine),ali:
(Kazae mi kada e da izae sunce).
(Tivreacelisvet),ali:
(Nisi dobro uinio to si ga uvredio).
(Kod takvih pitanja /mora/ da sumnja), ali:
...(Akoponekiputposumnja...).
C. O s n o v a a o r i s t a i p a r t i c i p a p a s i v a
714.Formiranjeodsigmatskogaorista.Menjajuinastavaksigmatskog
aoristauilidobijamoaoristpasiva;njemuodgovaraparticip
pasivanailina.
Aktiv
Pasiv
Prezent
Aorist
Aorist
Particip
()
715.Kadaseaoristaktivazavravana,aoristpasivasezavravana
,aparticippasivana:
Kodglagolana,nastavcisuna,,,
:
211
Saseformiraiaoristglagola:.
716. Formiranje od asigmatskog aorista. Menjajui nastavak
asigmatskog aorista glagola koji se zavravaju na likvid ili nazal a) na ,
dobijamoaoristpasiva,ab)na,dobijamoparticippasiva:
Glagoliglagolisavieoddvaslogana:,
, , itd., formiraju aorist pasiva na :
, , itd. Glagol ima aorist
,aparticippasiva.
717.Odglagolakojisezavravajunanazalnosaaoristomaktivana
:
A)Nekizadravajukarakteriimajuaoristpasivana,aparticip
pasivana:.
Takvisuglagoli,,.
)Ostaliglagoligubekarakterizaoristaaktivaiformirajuaoristpasiva
nai
a)particippasivana:.
Na isti nain formiraju se glagoli , , ,
,,,.
b) particip pasiva na :
.
Takojesaglagolima,(bezaoristapasiva).
718. Neki glagoli koji se zavravaju na likvid ili na nazal menjaju
samoglasnikosnoveuaoristuiuparticipupasiva:
,
,
,
.
212
Nepravilnostiuformiranjuaoristapasivaiparticipapasiva
Drugiaoristpasiva
722.Nekolikoglagolaizrazliitihkategorijaformiraaoristpasivana
umesto na ili na : . Ovaj aorist naziva se drugim
aoristompasiva.
Udrugomaoristupasiva,ponekadiuparticipupasiva,obinosemenjai
samoglasnikosnove,ukolikopostoji.
Nekoliko glagola formira pored drugog aorista i uobiajeni aorist na
(),utomsluajuestosamoupasivnomznaenju:
A)Saistimsamoglasnikomosnove:,,
(alii),,.
213
Nepravilniparticipipasiva
724.Nekiparticipipasivaformirajusenepravilno.Tako:
a) Glagoli prve konjugacije imaju particip na : ,
,,.
b)Glagolidrugekonjugacijeimajuparticipna:,
,.
c) Nekoliko glagola na , , , itd., imaju
participna:,.
d)Odglagolanaparticipnaimajuglagoli
,(),,ana
glagoli,.
e) Nekoliko glagola na ima particip na : ,
itd.
725.Ponekadseparticippasivanadometaparticipomparalelnogglagola.
Tako se kae: i obino () (ili
).
Nekiantikiparticipiupotrebljavajusekaoimeniceilikaopridevi.Utom
sluaju zadravaju antiko udvostruavanje: , ,
, , ; , ,
.
(Inae je uobiajeno da se kae: , ,
, , ,
itd.)
727. Dvostruki participi pasiva. Neki glagoli imaju dvostruki oblik za
particip pasiva, koji esto korespondira njihovom dvostrukom aoristu pasiva
(704): (), (), (); (), (),
(); , ;
(722).
728. Postoje i participi pasiva sa drugim oblikom, kod kojih, meutim,
moemo da se opredelimo za onaj koji je uobiajeniji. To su: ,
214
, , , , , ,
, , , , ,
itd.
729.PRAVOPISPARTICIPPERFEKTAPASIVA
jesluajisaparticipima,,.Sa
dva pisali su se u antikom jeziku i participi pasiva , ,
.
36
215
ESNAESTOPOGLAVLJE
ELIPTIKI,BEZLINIINEPRAVILNIGLAGOLI
Eliptikiglagoli
Bezliniglagoli
731. Neki su glagoli uobiajeni u treem licu jednine, iako subjekat nije
linostilistvar.Tiseglagolinazivajubezlinim:.
732.Bezliniglagolisu:
A) Glagoli koji oznaavaju prirodne pojave: , , ,
, , , , , , ,
itd.
Neki od ovih glagol koji se koriste i u iroj upotrebi ili u drugom
znaenjuformirajuidrugalica:,.
Ponekad postaju bezlini i uobiajeni glagoli kada oznaavaju prirodnu
pojavu:;,.
)Nekidrugiglagoli:,,,,.
C)Ubezlinomoblikumogubitiidrugiglagoli,alitadadobijajuposebno
znaenje ili se to dogaa samo u odreenim frazama: (
vredi i ne samo da vredi, vie nego vredi), (
nijeuredu,nemagovorada /eda/nasostavisame),
(),,,.
216
Nepravilniglagoli
733. Pri formiranju glagola veliki broj ih se ne dri pravila koja vae za
drugeglagole.Javljajusenepravilnostiiliuvezisanjihovimosnovama(
aor. , aor. ) ili u konjugacijama ( konjukt. ,
imperativ , ). Ovakvi se glagoli nazivaju nepravilnim. Ovde navodimo
najee:
Prezent
Aoristaktiva
Aoristpasiva
Particippasiva
,
,,
,
,
(692)
( ()
707)
()
(,,
itd.)
,
(),
(675)
,
(),
alii
(675)
itd.
;alii
,
(
()
)(722)
()
217
(712)
,,
,
(
707),
()
(),,
()
(688)
(712)
(707b)
(710b)
,
,
,
(688)
()(688)
(701),
,
(675)
(,)
()
,(,
,)
218
v.
(688)
,
,,
,
(675),
(722)
()
(675)
,
,
()
,
(675)
(prezent
)
(722)
() (,)
()(688)
()
(688)
(722)
(722)
()
()
219
(688)
(722)
()
220
(prez.)
SEDAMNAESTOPOGLAVLJE
PARTICIPI
734.Participimauaktivuprezent,aupasivuperfekt.Jedanglagolobino
imadvaparticipa,kojisenazivajuparticipomprezentailiaktivnimparticipomi
participomperfektailipasivnimparticipom.
Aktivniparticipzavravasena():(govorei),
(skaui). Pasivni particip zavrava se na : (vezan),
(oaloen).
735. A. Aktivni particip oznaava radnju koja se dogaa trajno bez
prekida ili se ponavlja u skladu sa znaenjem glagola u linom glagolskom
obliku:.
736. B. Pasivni particip oznaava radnju koja je zavrena u vreme na
kojeukazujeglagolulinomglagolskomobliku:.
Pasivni particip je esto ekvivalentan pridevu: ,
().
737. Pasivni particip formira se i od glagola aktivnog stanja koji nemaju
druge oblike pasiva: (naslanjati /se) (naslonjen),
(zalaziti) (zalo /sunce/), (putovati)
(kojisenaputovao,naputovan).
738.Ponekadistiparticippasivamoe,uzavisnostiodokolnosti,daimai
aktivno i pasivno znaenje: (ispao sam pobednik)
(dobijeni novac), (otiao je derui se,
dosl.pojeden)(pojedenapita).
739. C. Particip prezenta pasiva. Od prezentske osnove se, dodue
retko, kod nekih glagola formira i particip prezenta pasiva. Ovaj particip
zavravasena,,iobinojeglagolskipridev,kojise
esto pretvara u imenicu: (video sam ga kako drhti),
(drhtave usne), (blago
oaloena se smei) (Solomos), (radne, zaposlene
ene),(rezultat,umatematici).Takviprezentskiparticipisu:
(ptica u letu), (stajae vode);
(/sve/tojepokislonabrodu);
(koji se boji Boga), (tekua voda),
(razdragan);e(onotoje/pro/naeno),
(zadrano,porezikojiseodbijajuodukupnesvote),(onotoe
sedogoditi),(narodnimuzikiinstrumenti),(bilo
221
222
I I . N E P R O M E N L J I V I D E L O V I G O V O R A
PRVOPOGLAVLJE
PRILOZI
223
Nekiprilozizavremekazujusedvaputaudvaodgovarajuadelasloene
reenice:...,....
745.C.Zanain.Najvanijiprilozizanainsusledei:
a)Upitni:;
b)Odnosni:,.
c)Pozitivni:,,,,,
, , (ree ), (, ), ,
,,,,,(),i
(),(),,,,,
, , , , , , , ,
, , ; ( , ),
,,,,,,,
(zajezike),,itd.
(zaodeu),,itd.
746.Prilozina.Posebno su brojniprilozi na ,uglavnom zanain,
koji se formiraju od mnoine srednjeg roda odgovarajuih prideva:
() , () , ()
.
Odsrednjegrodaglagolskihpridevanaestoseformirajupriloziza
mesto na : ,
.
747.Prilozina.Nekiodprilogana()mogudaseformirajuina
():,,,
.
Naseformirajuipriloziodpridevana,,:,
,.
748. Neki prilozi na imaju d r u g a i j e z n a e n j e od svojih
homonimana:
(to si skupo platila/kupila)
(tano to sam i ja imao na umu);
(izvanrednosmoseprovelinaputu)
(imali su izuzetno veliki dobitak); (proveli smo se
prijatno) (sa zadovoljstvom prihvatam to to
govori).
749.Recezaizraavanjekomparacije.Uprilogezanainmoemoda
ubrojimoirecezaizraavanjekomparacijei.
Reca()(135)ideuzimenailizamenice:,
,.
750.Analognojeznaenjerece:.
751.D.Zakoliinu.Najvanijiprilozizakoliinususledei:
224
a)Upitni:;
b)Odnosni:,.
c)Pozitivni:,,,,,,,,
, , , , (), , ,
, , , , , , , (
),...,...,....
752. Prilozima za koliinu pripada i , koje se dodaje prilozima i
drugimreimadabisepojaalonjihovoznaenje:,
,.
Prilog , koji se esto nalazi i u sloenicama ( ,
)netrebameatisapredlogom.
753. . Potvrdni prilozi, prilozi koji oznaavaju sumnju, nesigurnost
ilioklevanjeiodriniprilozi.Najvanijipriloziuovojkategorijisu:
Potvrdni: , , , , ,
(),,.
Prilozi koji oznaavaju sumnju, nesigurnost ili oklevanje: ,
(),(ree)),,().
Odrini:,()(135),()(135),,.
754.Zapotvrdniodgovorkoristisei!Odgovarajuinanegativno
pitanjesaizbegavamoneizvesnostkojubiostavioodgovorsa:
;!,tj.idem.;,tj.platiu.
755.Optenapomeneoprilozima.Veibrojprilogaizgovarasedvaput,
ime im se pojaava znaenje: , , ,
,,.
Drugi parovi priloga su: , , ,
,,,itd.
756.Prilokaupotrebaimenica.Prilokoznaenjeestoimajuiimenice
(uakuzativu):,,,
, , , ,
itd.Genitivimenanalaziseuprilokimfrazama:,
,.
757. Priloki izrazi. esto se koriste kao prilozi i imaju isto znaenje
izrazi:doista,ponekad.Takviizrazisu:,
,,,,
,,,,,,
()itd.
225
F.Korelativniprilozi
759.Tabelakorelativnihpriloga
Upitni
Neodreeni
Pokazni
Odnosni
;
,
,,, ,,
, ,, ,,
;
;
,
,,
760.PRAVOPISPRILOZI
.Nastavci
1.()nakrajuprilogazamestopiesesa:,,.
2. () na kraju priloga pie se sa : , , , ,
.
Izuzetaksu:,,,,().
3.()nakrajuprilogapiesesa:,
.
4.() nakrajupriloga pie sesa:,,,,
.
Sa se pie nekoliko priloga sloenih od genitiva: , ,
,,,.
5.Odprilogakojisezavravajunapiuse:
Sa : , , , , , , , ,
.Sa:,,,.Sa:,,.Sa:
,.
226
.Elizija
227
DRUGOPOGLAVLJE
PREDLOZI
228
i,plus
200+4
puta,pomnoenosa
2x1.000
podeljenosa
100:13
minus,manje
124
minus,manje
ABBC
771.Predlozimasuekvivalentniibrojniprilozikojinakrajudobijajujedan
od predloga , , : (iza saksija),
229
230
TREEPOGLAVLJE
VEZNICI
772.Veznicimasenazivajunepromenljivereikojeseupotrebljavajudabi
meusobnopovezalereiilireenice:
,
773.Premaznaenjukojeimajuveznicisedelena:
1.Sastavne:,,,,.
Veznikispredsamoglasnikaimaioblik(116,594,760.8).
Veznici,koristeseretkoitopresvegaupoeziji.Veznikje
eiod,iakomeunjimanepostojirazlikauznaenju.
2.Rastavne:,.
3. Suprotne: , , , , , , , ,
.
4.Zakljune:,,,,.
5.Onekojirazjanjavaju:.
6.Posebne:,,.
Veznikkoristimoumesto:a)kadaseinaenagomilamnogo,
itotavievezanihjedanzadrugi;b)napoetkuodlomka;c)radieufonije,kada
bismoinaeimalimnogo:.
7. Vremenske: , , , , , , ( ),
,,,,,.
8.Uzrone:,,,(pesniko).
9.Hipotetske:,,.
10.Namerne:,(jaeod).
11.Posledine:(),.
12.Kojidolazeposleglagolasumnjeilibojazni:()(135),.
13.Poredbene:.Koristisedaistaknedrugielementuporeenju.
774.PRAVOPIS.1.Netrebameatiposebnivezniksaprilogomza
nain(56.2).
2.Netrebameatiposebnivezniksaprilogomzamesto(56.2).
3.Netrebameatiposebnivezniksaodnosnomzamenicom,(574).
775. Rece. Veznicima moemo smatrati i neke rece, koje su veoma
esteugrkomjezikuiimajuraznovrsnaznaenja.Tosu,,,,.
1.:obinooznaavapodsticajilislaganje:(daidemo),
(nekaigra).
2.:premaznaenjumoedaukazujena:
231
a)budunost:(krenuu);
b)potencijal:(poslaobihtikadbih
imao);
c)mogunost():(biedasadaita).
3.zaizraavanjespremnosti,volje:(datodamo),
(nemojdasimipisao)!(datikaem)!
4. Pokazno : (evo ih), (eto kako sam bio u
pravu).
5.uzakletvama:(takomiistine).
6.Podsticajno:(amadoite),(dajdavidim).
776. PRAVOPIS. Za obeleavanje naglaska jednoslonih predloga i
recavideti55.i56.
232
ETVRTOPOGLAVLJE
UZVICI
233
, , , , ,
,.
782.OnomatopejskiuzviciUuzvikespadaiposebnavrstaglasovakoji
oponaaju pojave u spoljnom svetu: , , ,
,,,,,,,,
,,,,itd.
783. Druge su vrste glasovi koje koristimo da bismo dozvali, oterali ili
podstaklinanetorazliiteivotinje:,,zamaku,,,ili
zakokoke(dadou),a,(daihoteramo),zasvinje,
ilizapse,,ilizaprenimivotinjamadasezaustaveitd.
234
IZISTORIJEGRKOGJEZIKA
1.JezikkojimGrcigovorenijeuvekbioisti.Odantikihvremenapolako
semenjaosvedoknijedobiooblikkojiimadanas.
2. Stari su Grci govorili i pisali razliito; u zavisnosti od kraja u kom su
iveli,imalisurazliitedijalekte,Izrazii
, koje svi poznajemo, pripadaju dijalektu starih Spartanaca.
J e z i k k o i n (zajedniki, standardni) formirao se u antici tek posle velike
klasine epohe, u poslednjim vekovima prethrianstva (izmeu 300. godine
p.n.e.i300.godinen.e.).
3.Standardnijeziknastaoje od a t i k g d i j a l e k t a,idiomakojim
se govorilo u Atici u klasinoj epohi (VIV vek p.n.e.), epohi politikog i
duhovnog procvata Atinjana. Meutim, da bi jezik postao standardan,
preuzimao je rei i oblike drugih dijalekata iz epohe kada se irio zahvaljujui
osvajanjima Makedonaca. Tako su u atiki dijalekt, koji je ve imao rei
, , , iz jonskog ule rei (i posle
),,kakokaemoidanas.
4.OvajstandardnijezikpolakojepostaonesamojeziksvihHelena,negoi
maternji jezik ili drugi jezik svih helenizovanih stanovnika Istoka (Mala Azija,
Sirija, Perzija Egipat). Tako je naposletku postao meunarodni jezik celog
sveta.
5. Grki jezik kojim se govorilo krajem 3. veka n.e. razlikovao se od
antikog zahvaljujui razliitim novinama. U izgovoru i naglaavanju bio je
mnogobliidananjemgrkomjezikunegoantikom.tosetierenika,umesto
antikih , , , , primeujemo da se od tada
govorilo(),,,,.
Iutipologijiisintaksijavljajusepromenekojenajavljujunovigrkijezik.
Gube se mnoge nepravilnosti antikih oblika i promena postaje jednostavnija.
postaje , :
;postaje,a:.
6. Brojne primere ovog standardnog jezika nalazimo jo u
j e v a n e l j i m a: ,
,
, , ,
(umesto).
7. Ove promene su se nastavile tokom cele hrianske epohe, u
s r e d n j e m veku, kada se uoptavaju; na primer, , ,
umesto,,,a,kojejeveuNovomzavetu
bilo()postaje(odtadapakasnije).
235
Najzad,uzjonekemalepromene,grkijezikpoprimiojedananjioblik;postao
je n o v o g r k i.
8.Dananjigrkijeziksauvaojemnogereiioblikeizantikoggrkog:
, , (), itd., , , ,
() itd. Istovremeno, pojednostavio je mnoge antike nepravilnosti. Na
primer,umesto danassekae
itd.Ogranienajebogataantikatipologija,
asintaksajepostalavieanalitika:,kakosugovorilistariGrci,
danassekaeili,amonolektiko
zamenjenojeperifrastikim.Renikjeobogaenbrojnimuevnim
reima i tuicama kako bi izrazio savremeni ivot, tako da je, zahvaljujui
bogatimizvedenicamaisloenicama,stekaoizuzetnuizraajnost.
9. Grki jezik, kojim su nai preci na ovom kraju Evrope govorili gotovo
etiri milenijuma, ima istoriju duu od istorije jezika svih evropskih naroda.
Zahvaljujuinjegovimpisanimspomenicima,moemodapratimonjegovrazvoj
tokomvieod2.500godina.
Grki je jezik imao sreu da bude sredstvo jedinstvene, vrhunske
knjievnostiantikeidakasnijepostanejezikjevaneljaiostalihdelaNovog
zaveta,kojasuprviputnanjemunapisana.
Istim ovim jezikom, u njegovom novijem obliku, iskazao se grki narod
kroz svoje narodne pesme, kroz svoju tradiciju koja se prenosila s kolena na
koleno, kroz svoje poslovice, istim jezikom koji je odnegovala i uobliila
umetnikaknjievnost.
Za Grke je ovaj jezik jedinstveno, slavno nasledstvo, vredno svekolike
ljubaviizanimanja.
236
INDEKSI
237
238
IListaglavnihrubrika
citati,istorijski,310c;knjievni
310d
crta,92;dvostruka,94
crtica,70
LAN,326
DEKLINACIJA,324;imenica,364;
prideva,455
deklinacijaimena,325
delovigovora,320;nepromenljive
rei,321,741;promenljiverei,
321,326
deminutivi,glagola,172,229;
imenica,179;prideva,210;
prilogaizamenica,210,fusnota
deponentniglagoli,606
DERIVACIJA,172;osnova,163;
narodnoiuevnoizvoenje,171
diftonzi,26
dijareza,68
drugakonjugacija,680
drugiaoristpasiva,722
dvetake,86
dvosintetskerei,281
dvostrukacrta,94
dvostrukapromena,imenicesa,443
dvostrukaslova,16
dvostrukataka,Videti:dvetake
dvostrukiaoristi,704;aoristi
pasiva,723;participipasiva,727
dvostrukiglagolskioblici,671;
Videtii:paralelniglagoli
dvostrukinastavci,imenicesa,452;
parovi,453
dvostrukioblik,imenicesa,446;
fonetskidvomorfne,303,449
dvozubnisuglasnici,24C
afereza,119
akcent(znak),45
aktivnostanje,605
akuzativ,323
alfabet,4
andronimije,196
antikakonjugacijapasiva,686
antikerei,145
antikiidiomatskiizrazi,311
antikonaglaavanje,52
AORIST,625;aktiva,asigmatski,
702,707;aktiva,sigmatski,702,
703;drugipasiva,722;
dvostruki,704;dvostrukipasiva,
723;
apobolasamoglasnika,129
apokopa(samoglasnika),133
apostrof67A,123;Videtii:
Pravopisniindeks
apsolutnisuperlativ,486
aritmetikeradnje,514
aspiracija,60
augment,649;unutranji,655;
unutranji,antikapromena,656
augmentativi,185
autentinasinteza,284
bezliniglagoli,713
bezlininaini,616
bezvunisuglasnici,24A
brojdeklinabilnihrei,324;
glagola,635;imenica,obinou
jednini,357;imenica,obinou
mnoini,360
BROJEVI,501;multiplikativni,527;
osnovni,503;redni,519;
umnoni,525;zbirni,529
239
hijat,101
hipodijastola,67C
homonimi,289
idiomatskiizrazi,306
idiomi,302
imena,320;vlastiteimenice(ljudi,
mesta),312
IMENICE,333;andronimije,196;
apstraktne,340;etnici,191;
izvedeneodglagola,176;
izvedeneodimenica,179;
izvedeneodprideva,200;koje
oznaavajuzanat,195;konkretne,
340;nepravilne,434;prirodni
rodivotinja,348;sadvaroda,
351;vlastite,334;zajednike,
336;zbirne,339
imenicekojeoznaavajumesto,189
imenicekojeoznaavajuzanat,195
imenicesaistimbrojemslogova,
365;mukogroda,370;srednjeg
roda,415;enskogroda,392
imenicesaposebnompromenom,
439
imenicesarazliitimbrojem
slogova,365;mukogroda,372;
srednjegroda,426;enskogroda,
397
imenicesrednjegroda,415
imeniceenskogroda,deklinacija,
392
imeniceenskogrodana,394
imperativ,614;formiranje,631,
633;pomeranjenaglaskau,711;
prvekonjugacije,673
imperfekt,625
indikativ,613;uporednatabela
vremenau,628
indoevropskereiugrkom,145
infinitiv,617
ekvivalenti,301
elementikonjugacije,642
eliptikipridevi,476;imenice,437;
glagoli,730
elizija,111
enklitike,64
etnici(patridonimi),191
eufoniko,134
fonetskioblici,paralelni,149
formiranjeglagola,662;napomene
oglagolimaprvekonjugacije,673;
optenapomene,671
formiranjerenika,171
futur,626
genitiv,323;mnoine,tekose
formira,367,395,400,424;
predlozisa,763
GLAGOLI,599;bezlini,731;
brojevi,636;deminutivno
znaenje,172,229;derponentni,
606;drugekonjugacije,661,678;
dvostrukioblici,698;eliptiki,
730;izvedeni,172;konjugacija,
641;lica,637;naini,613;
nepravilni,733;neprelazni,602;
paralelni,694;pomoni,623,657;
prelazni,602;priroda,600;
prvekonjugacije,661,662;sa
sinicezomnaparaligusi,676;
saeti,687;stanje,604;vremena,
619
glagoliprvekonjugacije,662
glagolisadvostrukimoblicima,698;
razliitogznaenja,700
glasizmeusamoglasnika,134,
688
glasovi,2;promene,100
gornjataka,77
grlenisuglasnici,24c
grupesuglasnika,141
240
interpunkcija,72,74
izgovoriinterpunkcija,72;razliit
izgovorsuglasnikauzajednikom
izgovoru,138
izgovorispredzvunihsuglasnika,
30
izraavanjebrojevaslovima,531
izvedenare,158
izvedenikinastavak,160
jednina,deklinabilnihrei,324;
glagola,636
jezikisuglasnici,24C
jezik,pesniki,300
karakter,kodpromenljivihrei,322;
kodglagola,647
kombinacije,,31
KOMPARACIJAprideva,477;
eliptika,490;monolektiki,
perifrastiki,480;participa,
priloga,494,495
komparativ,478;formiranje,481
komparativprideva,478
komparativi,nepravilni,484
komponent,drugi,257;prvi,241
komponenti,161;promenekod,
235;uevni,279
konjugacije,660;prva,662;
druga,679
korelativnezamenice,597
korelativniprilozi,758
korenskare,157
koronida,67B,125
kraza,124
latinskereiugrkom,145c
licekodglagola,637
LINEzamenice,537
maksime,310b
metrikasiniceza,104
MNOINAdeklinabilnihrei,324;
glagola,636;izkurtoazije;
porodinihimena,388
multiplikativnibrojevi,527
mukirod,341;deklinacijaimenica
m.roda,368
NAINI,613
NAGLAAVANJE,imenicamukog
roda,369;imenicasrednjegroda,
417;imenicaenskogroda,393,
395;pravilno,296;pridevai
korespondentnihimenica,462;
proparoksitonihimenicamukog
roda,383;reisadvostrukim
naglaavanjem,296;sloenihrei,
274
narodne,uevnerei,146;
izvoenjeisinteza,168
nastavak,322;glagola,643;
izvedeniki,160;slabi
izvedeniki,167;zahipokoristike,
180
nazali,skupovi,,,,32
nemutaslova,35
nenaglaenerei,63
neodvojiverece,214;uevne,218
neologizmi,148
NEPRAVILNI, glagoli,733;
imenice,434;komparativi,484;
pridevi,475;superlativi,488
nepravilniaorist,aktiva,706;
pasiva,719
nepravilniparticipipasiva,724
neprelazniglagoli,602
nepromenljividelovigovora,441;
imenice,435
nominativ,323;predlozikojiidu
sa,763
nosnisuglasnici,24C
novostvorenerei,148
241
pluskvamperfekt,625
poetnaslova,13;samoglasnici,
128
pomonielementikonjugacije,657
porodicerei,169
porodinaimena,315;mnoina,
388
poslovice,310
posloviniizrazi,309
pravilapodelenaslogove,42
pravopisniznakovi,67
pravoznaenjerei,287
PREDLOZI,761;zastareli,769
prelazniglagoli,602
prenesenoznaenje,287
prepozitivi,70.2,436b
prezent,624
PRIDEVI,455;eliptiki,476;
izvedeni,202;nepravilni,475;
stepenikomparacije,477
prilokaupotrebaimenica,756
prilokiizrazi,757
PRILOZI,741;izvedeni,212
prilozizamesto,741
prilozizanain,745
prirodaglagola,600
procenat,odreivanje,516
proklitike,63
promena(poetnogsamoglasnika),
131;gramatikevrste,154
PROMENA,Videti:DEKLINACIJA
protaksa,130
protaktikisamoglasnik,130
pseudodiftonzi,27
pseudosinteza,284
radnje,aritmetike,514
rastavljanjenaslogove,38
RECE,775;zaizraavanje
komparacije,749
oblici(rei),322
odreivanjevremenabrojevima,
515
odriniprilozi,753
onomatopeja,151
onomatopejskiuzvici,782
OSNOVApromenljihrei,322;
aoristaaktiva,646,701;aorista
pasiva,646,714;glagola,646;
kategorijepremaprezentskoj
osnovi,692;nepravilnosti,719;
prezentska,646,691;pri
izvoenju,163;reisadve
osnove,165
osnovaaoristaoktiva,646
osnovaprezenta,646
osnovnibrojevi,503
osnovninaglasak,50,457;nazivi
reipomestuakcenta,59;poloaj
akcenta,62;pomeranjeakcentau
konjuktivu,711;triznakaza
akcent,51;uizvedenicama
(),201
padei,deklinabilnerei,323
paralelnifonetskioblici,149
PARALELNIglagoli,694;razliitog
znaenja,696
parasintetskerei,282
paronimi,292;akcentski,293
parovisadvostrukimnastavcima,
453;znaenjski,149c
PARTICIPI,618,734;aktivni,734;
dvostrukipasiva,727;nepravilni
pasiva,724;pasivni,714,734;
prezentapasiva,739
pasivnostanje,605
patridonimi,191
perfekt,624
pesnikijezik,300
piskavisuglasnici,24C
242
skupslova,18;samoglasniki,19;
suglasniki,21
SLOG,38
slova,poetna,zavrna,13;
nemuta,35;dvostruka,16
slova,4
sloenare,161
sloenerei,dopunske,231;
odredbene,227;optativi,234;
prisvojne,230;sadvostrukim
oblikom,280;sparene,222;
uporedne,221
sloenicezaizraavanjeelje,234
spisaknepravilnihglagola,733
srednjirod,341
srodnerei,169
stanjeglagola,604;razliito
znaenjeuzavisnostiod,610
STRANEREI,145
stvaranjeglasaizmeu
samoglasnika,134,688
SUGLASNICI,8;bezvuni,24A;
podelainazivi,24;udvojeni,28;
zavrni,15
superlativ,478
superlativ,apsolutni,486;relativni,
485
superlativi,nepravilni,488
TABELA,imenicamukogroda,389;
imenicasrednjegroda,432;
imenicaenskogroda,411;
korelativnihpriloga,759;
korelativnihzamenica,598;
osnovnihirednihbrojeva,504;
uevnihneodvojivihreca,219;
uevnihsloenihrei,279;
vremenauindikativu,628
taka,75;gornja,77;dvetake,
86
toponimi,317
REI,dvosintetske,viesintetske,
281;formiranje,150;izvedena,
158;korenska,157;osnova,159;
poreklo,143;porodice,169;
prosta,162;sadveosnove,165;
sloena,161;strane,145;
uevne,147,171c
reikojeoznaavajusadraj,190
reipredhelenskogperioda,145
relativnisuperlativ,478
rod,341;menjaseuzavisnostiod
znaenja,353;gramatikii
prirodni,342;imenicesadva
roda,351
SAMOGLASNICI,8;poetni,128;
promene,100;relativnajaina,
102
samoglasnikosnove,648;razlikeu
samoglasnikuosnovekod
asigmatskogaorista,710
saetiglagoli,687
sinalefa,102,108
sinekfoneza,103
sinereza,109
siniceza,105;metrika,104;na
paraligusikodglagolskihoblika,
676
sinkopa(samoglasnika),132
sinonimi,297
sintetizovanisamoglasnik,235,236
SINTEZA,156,213;autentina,284;
narodnaiuevna,168;osnova
kaotemeljza,163;pseudosinteza,
284;rei,220;saneodvojivim
recama,214;uevna,239,253,
260,276
skraenice,99
skupovisanazalima,,,,
32
243
znaenje,apstraktno,286;
konkretno,286
znaenjskiparovi,149
znakovinavoda,95
znakpitanja,79
znakuzvika,81
zubnisuglasnici,24c
zvunisuglasnici,24A
enskirod,341;etnici,191;
formiranje,345;izraene
drugaijimreima,347;za
ivotinje,348
enskirodzaivotinje,348
ivotinje,enskirod,343;glasovi,
153
trajnisuglasnici,24B
trenutnisuglasnici,24B
tritake,90
troslonerei,39
uevnesloenerei,279
UEVNEINARODNEREI,146,
171;izvoenjeisinteza,168;
novostvorene,148;razlika
izmeunarodnihiuevnih,149
udvojenisuglasnici,28
umnonibrojevi,525
usnenisuglasnici,24C
UZVICI,777;onomatopejski,782
VEZNICI,772
viesintetskerei,281
vlastiteimenice,312,334
vokativ,323
VREMENA,glagolska,619;vrste,
620,624
zavreme,prilozi,744
zagrada,88
zajednikiizgovor,126,138
ZAMENICE,535;kojenajavljuju,
558;kojeseponavljaju558;
korelativne,597;line,537;
neodreene,581;odnosne,567;
odreene,565;pokazne,566;
povratne,563;prisvojne,559;
upitne,577
zarez,78
zavrnaslova,13;suglasnici,15
zavrno,15;uvaseilisegubi,
135;nakrajuakuzativajednine
pridevamukogrodana,463;
uticajnapoetnisuglasnikkoji
sledi,140
zavrno,15;izgovorkao,139
zbirnibrojevi,529
244
IIPravopisniindeks
aferezakodzamenicakojepoinjusa
,549
apostrof,112,123
AUGMENT,654
uvanjeuprilozima,255
deminutiv,184
dijareza,69
glagolskipridevina(),204
imenicesrednjegrodasaispred,
421.2
imenicesrednjegrodana,421.1
komparativiisuperlativina
(),(),483
linezamenice,nenaglaenioblici,
56,553
NAINI,690
naglasakjednoslonihpredlogai
reca,55,56,776
OBLICIAORISTA,713
osnovnibrojeviod13do19,513
paratatikiprideviiprilozisa,500
PARTICIPPERFEKTAPASIVA,729
pisanjekaojednare,37
pisanjereisa,20
pisanjerednihbrojevaarapskim
ciframa,533
pisanjesuglasnikihgrupa,142
pisanje,,721
pisanjeupridevimaenskog
roda,469.2
pisanjeiuparticipima,740
pisanje()sa,17
pisanje()posle,768
pisanjeiunastavcimazamuki
isrednjirod,469.1
pisanjenapoetkudrugog
komponenta,268
pisanjeumestosintetizovanog,
245
Pravilajednoakcentskogsistema,
5358
PREZENTSKINASTAVCI,693
PRILOZI,760
razlika,118
razlikai,578
razlikai,251
razlika,i,574,774.3
razlikai,56.2,774.2
razlikai,56.2,774.1
sloenicesa,523
toponimienskogrodana,406.2
udvojenisuglasnici,29
uzviciiznakoviinterpunkcije,780
velikoslovo,76,85,87,337
vlastitaimenicakaokomponent,285
zagrada,89
zavrno,14
znakovinavoda,98
enskaimenana,406.1
enskirodpridevana,,,
465
245
IIIINDEKSPREVEDENIHREI
(Brojeviukazujunaparagrafe)
,222a,259
,202
,202
,453
,453
,299
,155c
,348
,360
,230
,300
,222b
,353
,353
,240
,606
,353
,353
,202
,202
,315c
,696
,606
,361c
,696
,737
,737
,349
,608
,342
,155e,739
,604
,604
,349
,222a,361b
,342
,349
,287
,227
,156b
,299
,356
,356
,606
,737
,737
,300
,300
,348
,294
,294
,349
,288
,349
,606
,207
,603
,353
,227
,353
,295
,295
,232
,259
246
,608
,353
,353
,476
,302
,34
,34
,348
,348
,360
,293,606
,293
,70
,294
,294
,351
,351
,315a
,315a
,349
,350
,606
,302
,299
,349
,317A
,604,605
,604,605
,613
,299
,222b
,222b
,299
,315d
,299
,315b
,363
,361b,363
,361
,222a
,696
,696
,350
,734
,606
,618
,606,619,621
,646,fusnota
,453
,453
,155c
,606
,196
,196
,770
,363
,363
,155e
,299
,300
,294
,294
,294
,294
,173,289
,173
,696
,696
,529a
247
,361
,605,606
,295
,222b
,106
,621
,619,621
,351
,351
,288
,348
,222b
,606
,739
,606
,584
,739
,106
,769
,739
,276
,276
,769
,769
,770
,769
,769
,437
,606
,339
,339
,606
,601
,440
,606,719.3
,313d
,294
,294
,295
,295
,227
,208
,208
,208
,208
,739
,348
,734
,606
,696
,696
,606
,205
,293
,222b
,189
,189
,295
248
,295
,349
,351
,351
,646,fusnota
,292
,292
,396
,396
,222a
,205
,197,fusnota
,348
,288
,222b
,173
,173
,444
,444
,739
,32
,222b
,155e,739
,734
,315c
,185
,288
,444
,444
,222b
,294
,294
,294
,294
,353
,353
,231
,444
,444
,584
,317A
,696
,696
,349
,185
,361b
,360
,224
,350
,605,606
,476
,361
,696
,696
,353
,353
,342
,453
,453
,349
,350
,348
,348
,353
,353
,350
,696
,696
,227
,607
,739
,607
249
,529b
,294
,294
,350
,33
,302
,351
,351
,700
,700
,529b
,610
,610,696
,696
,293
,293
,739
,288
,288
,299
,317B
,363
,363
,315c
,353
,353
,476
,353
,353
,187
,353
,353
,293
,293
,606,730
,606
,696
,696
,770
,739
,33
,221
,353
,353
,606
,222b
,700
,700
,233
,317B
,363
,696
,696
,363
,444
,444
,293
,293
,351
,351
,529a
,601,605
,605
,295
,609
,609
,610
,610
,155c
,188
,294
,294
250
,351
,351
,294,601
,155d
,292
,292
,348
,348
,476
,353
,353
,739
,517
,294
,602
,348
,349
,610
,610
,351
,351
,734
,351
,351
,317B
,697
,697
,294
,350
,739
,353
,353
,770
,203
,189
,361c
,189
,106
,315c,374
,295
,288
,222b
,29
,295
,295
,612
,606
,349
,606
,444
,444
,437
,348
,610
,610
(),106
(),106
,294
,34
,634
,288
,348
,165
,165
,363
,363
,612
,606
,609
,609
,696
,696
251
,295
,203
,190
,350
,350
,361
,222b
,476
,437
,349
,293
,293
,739
,601
,696
,696
,276
,276
,739
,353
,353
,353
,353
,353
,227
,289
,208
,208
,353
,353
,353
,317B
,437
,606
,437
,696
,227
,363
,363
,175
,175
,444
,444
,293
,293
,300
,349
,348,351
,348,351
,30
,360
,444
,444
,606
,609,719.1
,609
,222a
,356
,299
,339
,339
,356
,339
,339
,437
,606
,612
,33
,770
,606
,292
,292
252
,353
,353
,700
,700
,353
,353
,610
,610
,299
,299
,233
,634
,696
,696
,606
,349
,361c,745c
,29
,606
,155c
,614
,295
,607
,607
,605
,231
,315c
,175
,175
,294
,294
,294
,602
,454
,739
,231
,361
,606
,164b
,444
,737
,737
,351
,351
,339
,339
,349
,300
,353
,353
,739
,602,606
,295
,230
,696
,696
,299
,295
,605
,696
,606
,315c
,131
,606
253
,444
,696
,696
,353
,353
,353
,353
,155c
254
IVSpisakcitiranihautora
Autori
DROSINIS,Jorgos(18591951)
HADZOPULOS,Konstantin(18681920)
KARKAVICAS,Andreas(18661922)
KOLOKOTRONIS,Teodor(17701843)
(KORNAROS,Vicendzos,navodniautorpoemeiz
XVIIveka)EROTOKRITOS
KSENOPULOS,Grigoris(18671951)
MAVILIS,Lorendzos(18601912)
MIRIVILIS,Stratis(18921969)
PALAMAS,Kostis(18591943)
PAPANDONIJU,Zaharije(18771940)
SIKELJANOS,Angelos(18841951)
SOLOMOS,Dionizije(17981857)
TIPALDOS,Julije(18141883)
TRIKUPIS,Spiridon(17881873)
VALAORITIS,Aristotel(18241879)
VIZINOS,Jorgos(18491896)
VLAHOJANIS,Janis(19671945)
ZALAKOSTAS,Jorgos(18051858)
255
Paragrafi
570
118;570
94;95.1;608
67c;310c
310d
596
93.1
593
155Ag;310d;359Bc
93.2;95.3;555a
121
77b;78b;96;104;310d;
418;571;765
403(fusnota)
77a
78d;79;91;124;310d;
329;403(fusnota);409
558
77b;79;81;608
94
256
MALANOVOGRKAGRAMATIKA
.
ZORANMUTI
1995
ARTOFTEXT
3000
257