1.

ODREENJE PSIHOLOGIJE
Filozofi- Aristotel-> osnovni zakoni asociranja(po slinosti, opreci i dodiru)+ mozak je samo organ za hlaenje krvi Razvoj psihologije kao samostalne empirijske znanosti- 1879. Wilhelm Wundt otvorio u Liepzigu prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju 1920. Ramiro Bujas- prvi psihologijski laboratorij u Hrvatskoj Grane suvremene psihologije: OPDA EKSPERIMENTALNA, BIOLOKA, KOMPARATIVNA(ZOOPSIHOLOGIJA), DIFERENCIJANA I PSIHOMETRIJA, RAZVOJNA, SOCIJALNA i PRIMJENJENA(psihologija rada i organizacijska psihologija, kolska psihologija i psihologija obrazovanja, klinika psihologija) OPDA EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA- opda naela i zakonitosti psiholokog ivota i ponaanja ustvruju se EKSPERIMENTOM U LABORATORIJU BIOLOKA PSIHOLOGIJA- istrauje organske osnove psihikih procesa i ponaanja (kako hormoni utjeu na nae raspoloenje? Koji su dijelovi mozga odgovorni za koje psihike funkcije? Utjecaj droga na pamdenje?) KOMPARATIVNA PSIHOLOGIJA(ZOOPSIHOLOGIJA)- prouavanje ivotinjskog ponaanja moe pridonijeti razumijevanju ljudskog; usporedno prouava ponaanje i razinu psihikog razvoja razliitih ivotinjskih vrsta DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJA I PSIHOMETRIJA- istrauje individualne razlike; psihometrijaproblemi mjerenja u psihologiji- psihologijski testovi RAZVOJNA PSIHOLOGIJA- promjene koje se dogaaju kod pojedinca tijekom razvoja; usporedba djece razliite dobi SOCIJALNA PSIHOLOGIJA- ponaanje pojedinca u drutvenim okvirima(to je autoritarna linost?) PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA- u praksi; psihologija rada i organizacijska psihologija-> olakavanje rad ai povedanje njegove produktivnosti, problem izbora zanimanja, izostanci s posla, nesrede na radu (ininjerska psihologija- pomae ininjerima da strojeve, alate i metode rada prilagode mogudnostima i ogranienjima normalnog ovjeka); kolska psihologija i psihologija obrazovanja; klinika psihologija-> problemi prilagodbe pojedinca(brani sukobi, problemi delinkvenata)

TEORIJSKI PRAVCI U PSIHOLOGIJI Biheviorizam, psihoanaliza, humanistika psihologija, kognitivna psihologija

BIHEVIORIZAM- poetak 20ih- odbacuje samoopaanje kao metodu, naglaava utjecaj okoline na ponaanje PSIHOANALIZA- ponaanjem upravljaju podsvjesni motivi agresivne i seksualne prirode HUMANISTIKA PSIHOLOGIJA/POZITIVNA PSIHOLOGIJA- kao reakcija na destruktivnost psihoanalize- ljudska potreba za kreativnodu i samoostvarenjem, cjelovitost ljudske linosti KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA- 50e- miljenje, pamdenje, percepcija- priznaju subjektivno, metode su im znanstvene i objektivne METODE PSIHOLOGIJE Samoopaanje, opaanje u prirodnim uvjetima, anketno ispitivanje, prouavanje sluaja, eksperiment SAMOOPAANJE/ INTROSPEKCIJA-> na poetku je bilo glavna metoda; kritike: doivljavanje je subjektivno pa se na tome ne moe izgraditi objektivna znanost, nemogudnost opaanja vie podraaja odjednom, nedostatnost rijei OPAANJE U PRIRODNIM UVJETIMA-> koristi se kod djeje i socijalne psihologije; kritike: dugotrajnost i mukotrpnost, ne mogu se mijenjati uvjeti ANKETNO ISPITIVANJE-> jednostavna, jasna, nedvosmislena i nesugestivna pitanja, reprezentativan uzorak populacije PROUAVANJE SLUAJA-> Freud utemeljio psihoanalizu na prouavanju nekoliko sluajeva; prve spoznaje o funkcijama podruja mozga EKSPERIMENT->najvanija metoda, omoguduje spoznavanje uzroka i posljedica; namjerno se izaziva neka pojava radi opaanja i mjerenja- istraiva mijenja jedan aspekt situacije(broj ljudi nazonih nekom dogaaju= nezavisna varijabla) i opaa uinak toga na pojavu koju istrauje(spremnost pojedinca da pomogne= zavisna varijabla)

2. BIOLOKE OSNOVE DOIVLJAVANJA I PONAANJA

IVANI SUSTAV = ivane stanice (neuroni) + glija stanice(uvrduju ivano tkivo, sudjeluju u prehrani ivanih stanica) + krvne ilice i kapilare IVANA STANICA (NEURON) Tijelo + izdanci TIJELO: citoplazma i stanina jezgra -> SIVA masa ivanog sustava IZDANCI: dendriti i akson -> BIJELA masa ivanog sustava

Dendriti- primaju poruke iz osjetila i drugih ivanih stanica i prenose ih putem tijela stanice na akson Akson- prenosi poruke s jedne ivane stanice na drugu ili na izvrne organe(miidi i lijezde) - moe biti obavijen MIJELINSKOM OVOJNICOM(ti aksoni bre prenose informacije) - na zavretku se grana u puno tankih nastavaka, a na kraju svakog je ZAVRNI VORID(pomodu njega se ivana stanica prislanja na druge stanice) unutar kojeg se nalate NEUROPRIJENOSNICI/NEUROTRANSMITERI (omoguduju prijenos poruka s jedne ivane stanice na druge stanice) - Zavrni voridi se prislanjaju na membranu druge stanice, to mjesto se zove SINAPSA. Neuroprijenosnik se vee uz molekule u membrani druge stanice koje se zovu RECEPTORI i tad nastaje IVANI IMPULS(kratkotrajna elektrina promjena na membrani ivane stanice) -postoje AFERENTNI/SENZORNI i EFERENTNI/MOTORIKI NEURONI AFERENTNI/SENZORNI prenose poruke od osjetila do kraljenike modine i mozga EFERENTNI/MOTORIKI- prenose obavijesti iz kralj.modine i mozga do izvrnih orgrana(miidi i lijezde) NEUROPRIJENOSNICI- najpoznatiji dopamin, noradrenalin, acetilkolin, serotonin i gamaaminobuturika kiselina(gaba) -reguliraju osjetljivost na bol (endogeni opijati i endorfini) -bitna je optimalna koliina neurop.! Ako ih je premalo, mogu uzrokovati smanjenje mogudnosti zapamdivanja, podrhtavanje ruku, tekode u hodanju; a ako ih je previe moe dodi do izofrenije -kako droge djeluju? Djeluju na KOLIINE NEUROPRIJENOSNIKA! -PLACEBO dovodi do pojaanog luenja neuroprijenosnika endorfina ORGANIZACIJA I FUNKCIJA IVANOG SUSTAVA Sredinji(kraljenika modina + mozak) i periferni ivani sustav(manje nakupine ivanih stanica izvan sredinjih dijelova + osjetila, miidi i lijezde PERIFERNI IVANI SUSTAV- dijelovi: 1. Somatski ivani sustav i 2. Vegetativni/autonomni ivani sustav SOMATSKI- u vezi je s osjetilima i skeletnim miidima VEGETATIVNI/AUTONOMNI- u vezi s unutarnjim organima(regulacija procesa koji su nuni za odravanje ivota): SIMPATIKUS i PARASIMPATIKUS SIMPATIKUS- ubrzava rad srca, disanje, povisuje krvni tlak, usporava probavu PARASIMPATIKUS- usporava rad srca, disanje, smanjuje krvni tlak i pospjeuje probavu

KRALJENIKA MODINA Sredinji dio- tijela ivanih stanica(siva masa) ; a oko njega snopovi ivanih vlakana koji povezuju osjetila i izvrne organe sa strukturama u sredinjem ivanom sustavu(bijela tvar) Funkcije: PROVODNA i REFLEKSI!

PROVODNA: iz osjetila se impulsi provode do sredinjeg ivanog sustava, a od sredinjeg ivanog sustava do izvrnih organa REFLEKSI: omoguduju zatitu organizma od tetnih podraaja i omoguduju obavljanje nunih radnji kao to su stajanje, hodanje... MODANO DEBLO Stranji dio mozga, nadovezuje se na kraljeniku modinu u donjem dijelu centri refleksa potrebnih za odravanje ivota: za disanje, regulaciju krvnog tlaka, rad srca u gornjem dijelu ivane stanice vezane s osjetilima za VID i SLUH sredinom modanog debla prolazi RETIKULARNA FORMACIJA: nuna je da bi organizam ostao budan i regulira budnost SPAVANJE- izmjenjuju se dvije faze: NON-REM i REM NON-REM- tako poinje spavanje, rad srca i disanje su usporeni, krvni tlak i temperatura su snieni -> slui oporavku organizma koji se iscrpio dok smo bili budni REM (rapid eye movement)- javlja se 60-90 min nakon poetka spavanja, rad srca, disanje i tlak postaju nepravilni, miidi oputeni, brzi pokreti oiju, popradeno sanjanjem! -> pospjeuje pamdenje -dvije faze se izmjenjuju tokom nodi

MALI MOZAK sa stranje strane modanog debla omoguduje RAVNOTEU, sudjeluje u IZVOENJU POKRETA i REGULIRA TONUS MIIDA

VELIKI MOZAK sastoji se od dvije polutke (hemisfere) etiri dijela(renja): EONI, TJEMENI, ZATILJNI i SLJEPOONI TALAMUS, LIMBIKI SUSTAV S HIPOTALAMUSOM, KORA VELIKOG MOZGA TALAMUS do njega se prenose ivani impulsi iz svih receptora osim receptora za njuh, a iz njega ti impulsi putuju do kore velikog mozga gdje nastaju osjeti ima probirnu funkciju- iz mnotva informacija se odabire ogranien broj

LIMBIKI SUSTAV -nastanak uvstava(bijesa i straha!) -podruja nagrade -hipokampus = procesi pamdenja (bolesnici kojima je odstranjen sjedaju se svega prije operacije ali ne i nakon) HIPOTALAMUS

-povezan sa glavnom lijezdom za izluivanje- hipofizom- utjee na lijezde s unutarnjim izluivanjem -usklauje rad sustava u organizmu(regulira temperaturu i krvni tlak) -centri za E i GLAD i regulaciju SEKSUALNOG PONAANJA KORA VELIKOG MOZGA -najkasnije se razvila -najsloeniji psihiki procesi- miljenje i govor -SENZORNA, MOTORNA i ASOCIJATIVNA PODRUJA SENZORNA- stiu iv. Impulsi iz osjetila i nastaju osjeti, koji se pretvaraju u doivljaje Za vid- zatiljni reanj, sljepooni, tjemeni Za sluh- sljepooni Za dodir, toplo, hladno i bol- tjemeni Za njuh- eoni MOTORNA -stranji dio eonog renja -odgovorna za nastajanje VOLJNIH pokreta, impulsi odlaze u miide ASOCIJATIVNA -eoni reanj i granica izmeu tjemenog, zatiljnog i sljepoonog eoni- oblikuje se ponaanje jedinke- planiranje i donoenje odluka Stranji dio-povezuju se informacije u jedinstven doivljaj i pamte se + mogudnost orijentacije u prostoru -uenje, pamdenje, miljenje -razumijevanje i produkcija GOVORA! (lijeva modana polutka) Desna polutka- prostorni odnosi

SUSTAV LIJEZDA S UNUTARNJIM IZLUIVANJEM HIPOFIZA- u mozgu, kontrolira rad ostalih lijezda, izluuje hormon RASTA! (premalopatuljast rast; previe- gigantizam) TITNJAA- hormon tiroksin- regulira brzinu metabolikih reakcija (nedostatak kod djece uzrokoje kretenizam- mentalna retardacija i patuljast rast) NADBUBRENE LIJEZDE- sastoje se od sri i kore. Sr- hormoni adrenalin i noradrenalin; kora- kortikosteoridi- reguliraju metabolizam tvari(UH, P) i djeluju na rad imunolokog sustava JAJNICI/OVARIJI i TESTISI- kod ena: hormoni progesteron i estrogen; kod mukaraca testosteron- djeluju na oblikovanje spolnih karakteristika, djeluju na hipotalamus

3. OSJETI I PERCEPCIJA
-otac psihofizike- Gustav T. Frechner PSIHOFIZIKA- bavi se odnosom izmeu objektivno mjerljivih karakteristika podraaja i osjeta koje oni izazivaju

OSJETNI PRAGOVI APSOLUTNI PRAG UJNOSTI intenzitet tonova koje prosjena osoba uje (20-20 000 hz) DIFERENCIJALNI PRAG/LIMEN- koliko se neka dva podraaja moraju razlikovati da bi ih doivjeli kao razliite- Weberov zakon i konstante

OSJETNI SUSTAVI RECEPTORI= osjetilne stanice, osnova svakog osjetnog sustava. Receptore dijelimo na nekoliko naina: 1.prema smjetaju receptora ; 2. Prema vrsti energije koja pobuuje receptorske stanice i 3. Prema adaptaciji na podraaje 1. Prema smjetaju receptora 1. EKSTEROCEPTERI/ VANJSKI RECEPTORI: blizinska osjetila- na povrini koe i sluznici, detektiraju bol, toplinu, dodir i okus i daljinska osjetila- u uhu, oku i nosu, daju podatke o okolinskim zbivanjima 2. INTEROCEPTORI- biljee zbivanja u unutranjosti organizma- slue odranju homeostaze i reprodukciji 3. PROPRIOCEPTORI- smjeteni u miidima, tetivama i zglobovima i vestibularnom dijelu uha. Omoguduju pokretanje i odravanje ravnotee 2. Prema vrsti energije koja pobuuje receptorske stanice 1. ELEKTROMAGNETSKI RECEPTORI- u unjidima(razlikovanje boja) i tapidima(razlikovanje svjetlina) oka 2. KEMORECEPTORI- njuh i okus 3. MEHANORECEPTORI- sluh, dodir, bol, temperatura

3. Prema procesima adaptacije na podraaje 1. TONIKI RECEPTORI- ne adaptiraju se- omoguduju odranje ravnotee i orijentaciju 2. FAZIKI RECEPTORI- podloni su adaptaciji(kad se podraivanje ustali, vie ne reagiraju na njega)

PRILAGODBA NA MRAK = REKUPERACIJA (dobra nakon 1 h, maksimalna nakon 4 h) NODNO SLJEPILO- zbog pomanjkanja vitamina A !

Boje- ton, saturacija i svjetlina Ishiharijeve ploice= slova i brojke ispisane razliitim bojama koje su izjednaene u saturaciji i svjetlini- za utvrivanje sljepode na boje Apsolutni limen za glasnodu tona 1000 hz Osjetilo za dodir- diferencijalni prag je 2 mm za jagodice NJUH- feromoni; ene osjetljivijeg njuha, izmeu 30 i 50 godina OKUS- slatko(na vrhu jezika), kiselo(sa strane), gorko (stranja strana) i slano(kao i slatko i kiselo); 10 000 okusnih pupoljaka

RAZVOJ OSJETA Prostorna i vremenska sumacija= vrlo slabi podraaji zadani kroz due vrijeme ili na vedu povrinu ipak mogu izazvati osjet Naknadni osjet= kad prethodno podraivanje djeluje na opaanje aktualnog podraaja(nakon kiselog nam je voda slatka)

PERCEPCIJA Opaanje je razliite kompleksnosti- ako opaamo samo pojedinaan atribut podraaja, rije je o OSJETU, dok podatke iz vie osjetnih sustava integriramo i dajemo im znaenje pomodu PERCEPCIJE SENZORNA DEPRIVACIJA- osjetilna lienost; kad je podraavanje reducirano ili eliminirano-> organizam ne funkcionira normalno- hale Zadaci perceptivnog sustava: PREPOZNATI OBLIK onoga to opaamo i LOCIRATI GA u prostoru Prepoznavanjem oblika su se bavili GESTALT psiholozi Prepozavanje oblika- vaan je fenomen RAZLIKOVANJA LIKA OD POZADINE REVERZIBILNE FIGURE- naizmjenice se percipiraju dvije slike Na razlikovanje lika od pozadine djeluje nae iskustvo, a to je i umnogome naslijeeno GESTALT- cjelina je vanija od dijelova, ona se percipira i kad neki dijelovi nedostaju Naela perceptivne organizacije- naelo blizine(u cjelinu se grupiraju predmeti koji su blizu jedan drugome), slinosti(zajedno se grupiraju predmeti koji slino izgledaju), dobrog pravca, zajednike sudbine, zatvorenosti, simetrije(ako elementi tvore simetrinu figuru, doivjet demo ih kao cjelinu)

OPAANJE DUBINE: kako mozak procjenjuje udaljenost? Na temelju znakova dubineBINOKULARNI i MONOKULARNI

BINOKULARNI- temelje se na inforacijama iz oba oka Binokularna disparantnost= razlike u projiciranju oba oka(prst se pomie) Konvergencija oka=to je predmet blie, jaa je konvergencija MONOKULARNI- znakovi dubine koji se mogu opaziti jednim okom Relativna veliina- manje objekte opaamo kao da su udaljeniji Pokrivanje- predmet koji prekriva drugog opaamo bliim Relativno gibanje- kad se kredemo, blii predmeti se ine kao da se kredu u suprotnom smjeru brzo, a dalji predmeti polako u naem smjeru Naini percepcije pokreta: 1. Nepomina glava a slika predmeta se krede preko mrenice oka 2. Stroboskopsko gibanje(velike reklame ili redanje fotografija) i 3. Vizualne iluzije (mislimo da brod stoji a riva se krede unatrag) Nemogude slike: autokinetiki fenomen (sjajna zvijezda se mie na nebu)

4.PAMDENJE I UENJE
PAMDENJE Tri faze pamdenje kroz koje informacija prolazi: 1. SENZORNO 2. KRATKORONO i 3. DUGORONO SENZORNO: kratko zadrava nadolazede informacije u nepromijenjenom obliku(0,5 sekundi za vid i 2 sekunde za sluh); kapacitet je neogranien. Iz mnotva informacija biramo vane i KODIRAMO ih. Kodiranje se vri u KRATKORONOM PAMDENJU KODIRANJE= promjena informacije u oblik koji se moe pohraniti i zatim pronadi KRATKORONO: obavlja 3 funkcije- 1. Ako nam informacija ne treba za poslije, ponavljamo ju dok nam je potrebna i onda se gubi(npr telefonski broj). Pamti se 5 do 9 estica, olakavamo si grupiranjem(mnemotehnike) 2. Ako nam informacija treba na dui rok, kodiramo ju tako da ju to uspjenije pohranimo(u dugoronom pamdenju) i 3. Ako nam treba neka informacija onda ju iz dugoronog pamdenja vradamo u kratkorono(RADNO PAMDENJE) DUGORONO: neogranien kapacitet; treba biti dobro organizirano; bolje pamtimo konkretne nego apstraktne pojmove(jer se za konkretne pojmove slikovne predodbe prave lake pa imamo i slikovne i verbalne tragove pamdenja)

DUGORONO PAMDENJE 3 vrste dugoronog pamdenja: EPIZODIKO, ZNANJE(SEMANTIKO) i PROCEDURALNO EPIZODIKO PAMDENJE: uva podatke o epizodama iz ivota ZNANJE: informacije iz epizodikog pamdenja ovdje pristiu i one vie nemaju autobiografsku notu PROCEDURALNO PAMDENJE: znanje o tome kako neto uiniti (vjetine- tipkanje, igranje tenisa, pranje zubi...) ; 3 su faze proceduralnog pamdenja: 1.kognitivna(shvadamo to sve

treba napraviti) 2.faza povezivanja(otkrivamo nain obavljanja rada) 3.nakon dugotrajne vjebe dolazi do automatskog odvijanja vjetine Potreban je minimum svjesnog angamana za izvoenje vjetine, procedura je automatizirana Automatsko pamdenje Pamdenje koje zahtijeva napor

KAKO ISPITUJEMO PAMDENJE? PREPOZNAVANJEM(kad je pomijeano naueno gradivo s nekim novim), DOSJEDANJEM I MEDOTODOM UTEDE(mislimo da smo neko gradivo zaboravili ali kad se ponovo susretnemo s njim puno ga lake i bre nauimo) Uspjenost pamdenja ovisi o MJESTU NA KOJEM SE INFORMACIJA NALAZI, i o tome JE LI POSRIJEDI NEPOSREDNO ILI ODGOENO ISPITIVANJE PAMDENJA(neposredno se prisjedamo bolje zadnje nauenih informacija, i onih na poetku, dok sredine tee)

ZATO ZABORAVLJAMO? 4 su uzroka: 1. NEMOGUDNOST PRONALASKA INFORMACIJA U DUGORONOM PAMDENJU, 2. POSTUPNO GUBLJENJE INFORMACIJE/TRAGOVA PAMDENJA, 3. POTISKIVANJE i 4. INTERFERENCIJA 1. NEMOGUDNOST PRONALASKA INFORMACIJA u dugoronom pamdenju- ako informacija i postoji u naem dugoronom pamdenju moda nemamo dobar put do nje jer ju nismo spretno pohranili 2. POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMDENJA- informacija se gubi ako se njome ne koristimo i ako ju ne ponavljamo, put zaraste 3. POTISKIVANJE- namjerno potiskujemo one sadraje koji su nam neugodni 4. INTERFERENCIJA- kad uenje jednog gradiva ometa uenje drugog; moe biti PROAKTIVNA(kad neto prije naueno ometa uenje novog gradiva) i RETROAKTIVNA(kad novo gradivo ometa prije naueno) SMETNJE PAMDENJA AMNEZIJA- retrogradna(nemogudnost dosjedanja dogaaja prije ozljede) i anterogradna(nemogudnost novog dugoronog pamdenja, esta i kod pijanaca zbog nemogudnosti normalnog iskoritavanja vitamina b) HIPOMNEZIJA- smanjena mogudnost pamdenja HIPERMNEZIJA- pojedinac pamti apsolutno sve- kao npr. U filmu Raining Man PARAMNEZIJE- lano sjedanje, pogotovo kod starijih ljudi. Rupe u sjedanju novijih dogaaja se popunjavaju izmiljenim. Tu se ubraja i tzv. deja vu FUGA-osoba bjei iz svog ivota i identiteta i usvaja potpuno novi, nema nikakvo sjedanje na proli ivot

UENJE

Tri vrste uenja: 1. Uvjetovanjem 2. Socijalnog uenja i 3. Kognitivne teorije uenja 1. KLASINO UVJETOVANJE Pasivno, refleksivno odgovaranje na vanjske podraaje Neuvjetovana reakcija, neuvjetovan podraaj, uvjetovana reakcija, uvjetovan podraaj (psu se daje hrana i on izluuje slinu, nakon nekog vremena na samu pojavu onog koji ga hrani on poinje luiti slinu) Generalizacija podraaja= podraaji slini uvjetovanom podraaju takoer izazivaju uvjetovanu reakciju(pas dobiva hranu na zvuk zvona od 1000 hz ali lui slinu i na zvuk zvona od 900; djeca se boje svih u bijelim kutama jer se boje zubara koji nose bijele kute) Diskriminacija podraaja = omoguduje uenje razlika meu slinim podraajima Eksperimentalna neuroza= kad djetetu kaemo da je loe lagati i istuemo ga, a sutradan od njega traimo da lae kondukteru Uvjetovanje vieg reda= nove uvjetovane reakcije se esto zasnivaju na starijima(slina se lui na zvuk zvona, ako tome dodamo lampicu uskoro se slina lui i na lampicu) OPERANTNO UVJETOVANJE Aktivno odgovaranje, zove se jo i instrumentalno uvjetovanje Odgovaramo na osnovi posljedica koje taj odgovor ima na nas (znamo da ako budemo dobri da demo dobiti okoladu) Potkrepljenje- pozitivno(primarni potkrepljivai koji se sami od sebe aktiviraju- bol, maenje, hrana i voda; i sekundarni potk. Kao novac, pohvala ,ocjena) ili negativno(bolni podraaji) Postiemo neko poeljno ponaanje pomodu potkrepljivaa (malo po malo, kao uenje psa trikovima, to se zove OBLIKOVANJE) Kockari, gljivari... su rtve povremenog potkrepljenja! 2.SOCIJALNO UENJE Uenje u interakciji pojedinca i socijalne okoline Uenje PO MODELU- modeliranje, imitacija, uenje promatranjem i simboliko uenje Modeliranje= uenik promatra ivi model(trener pokazuje ueniku neki udarac) Imitacija= uenik oponaa model ali NE RAZUMIJE emu to ponaanje slui(dvogodinja curica pere zube jer je to vidjela od roditelja) Uenje promatranjem= promatra se model i posljedica njegovog djelovanja. Ako je posljedica dobra, usvaja se ponaanje, i obratno; ovdje za razliku od uenja modeliranjem model ne zna da ga uenik promatra Simboliko uenje= ueniku se opisuje neko ponaanje(kako koristiti internet); to se jo zove i verbalno modeliranje 3.KOGNITIVNO UENJE Oduvijek i zauvijek nauimo neku stvar- rezultira opdim znanjem primjenjivim i u situacijama koje nisu identine onoj u kojoj smo neto nauili Uenje uvidom i prikriveno uenje Snalaenje u prostoru

5. MILJENJE I INTELIGENCIJA

TO JE MILJENJE Miljenje je kognitivan/ spoznajni proces Ukljuuje: DOSJEDANJE, AUTISTIKO MILJENJE, IMAGINACIJU/MATANJE, UVJERENJE/STAV i RASUIVANJE DOSJEDANJE- kad se nastojimo neega dosjetiti rekonstruiramo gdje smo sve bili, to smo radili... AUTISTIKO MILJENJE- nije usmjereno cilju, sastoji se od pukog sanjarenja koje nije potaknuto od strane okoline, nego je izraz naih elja IMAGINACIJA ili MATANJE- kao i autistiko, radi se o zamiljanju sklopova koje nismo mogli percipirati(zamiljamo vanzemaljce ili kako je bilo u srednjem vijeku). Preoblikujemo zapamdenje doivljaje i slike u nove cjenine. Razlikuje se od autistikog po tome to uglavnom ima vanjske poticaje koji je usmjeravaju UVJERENJE ili STAV- to misli o legalizaciji lakih droga? RASUIVANJE- najvii oblik miljenja, sustavno zakljuivanje na temelju opaenih injenica i odgovarajudih pretpostavki

MILJENJE- SIMBOLI I POJMOVI Miljenje obiljeava upotreba simbola i pojmova, kojima doaravamo neto to nije tu i sad Simboli predstavljaju objekte(i osobe), i dogaaje- iz prolosti ili bududnosti Rijei i predodbe su simboli Ako simbol predstavljaju neku GRUPU objekata i dogaaja, onda je to POJAM POJMOVI- grupiramo pojedinosti na temelju slinih svostava (umjesto jabuke, kruke i banane; kaemo vode itd)- za to je potrebno uoiti zajednika obiljeja i generalizirati

GOVOR Orue miljenja Miljenje nije samo tihi ili unutarnji govor

RASUIVANJE Sustavno zakljuivanje na temelju opaenih injenica i pretpostavaka DEDUKTIVNO i INDUKTIVNO rasuivanje DEDUKTIVNO- zakljuujemo od opdeg prema pojedinanom(svi ljudi su smrtni/ja sam ovjek=ja sam smrtan) -> ovakvo zakljuivanje je ispravnije i vrde nego induktivno INDUKTIVNO- stvaramo opde zakljuke na temelju opaanja pojedinih sluajeva(upoznamo par talijana koji su iritantni= svi talijani su iritantni) -> ne ba pouzdano rasuivanje Na ishod deduktivnog zakljuivanja mogu utjecati UVJERENJA, koja su glavni izvor nae iracionalnosti DIJALEKTIKO RASUIVANJE- vjetinja kritikog POTOVANJA i uvaavanja suprotnog gledita

RJEAVANJE PROBLEMA

Moramo prvo spoznati problem i poblie ga odrediti, a nakon toga biramo nain rjeavanja problema i to rjeenje primjenjujemo Naini rjeavanja problema: METODA POKUAJA I POGREAKA, TESTIRANJA HIPOTEZA i UVID U SITUACIJU METODA POKUAJA I POGREAKA- nepoznati tv palimo tako da pritidemo jedno dugme za drugim- skupa i nepraktina metoda METODA TESTIRANJA HIPOTEZA- ne iskuavamo nasumina rjeenja nego s pomodu rasuivanja i iskustva postavimo hipoteze o najvjerojatnijim rjeenjima, pa ih testiramo METODA UVIDA U SITUACIJU- dogaa se iznenada, tzv. aha efekt, kao kad npr rjeavamo neku mozgalicu. To je iznenadni bljesak nadahnuda

INTELIGENCIJA Test inteligencije- pouzdanost, objektivnost, osjetljivost i valjanost Binet- mentalna dob Kvocijent inteligencije- prikladan samo kod djece, kod odraslih ne. Rauna se tako da se mentalna dob podijeli sa kronolokom dobi i pomnoi sa 100 Kvocijent od 90-110 je prosjek, manje od 70 je intelektualna zaostalost a iznad 140 genijalnost KONVERGENTNO I DIVERGENTNO MILJENJE KONVERGENTNO MILJENJE= kad postoji jedno ispravno rjeenje problema DIVERGENTNO MILJENJE= trai se kreativnost; vie je rjeenja problema Gaussova krivulja= zvonoliki model iz kojeg iitavamo inteligenciju, kae nam da ima najvie prosjenih KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA= sklop sposobnosti, akumuliranog znanja i kognitivnih vjetina; razvija se tijekom cijelog ivota

6. UVSTVA I MOTIVACIJA TO JE UVSTVO uvstvo se sastoji od SITUACIJE, KOGNITIVNE INTERPRETACIJE, DOIVLJAJA, TJELESNE PROMJENE, IZRAAJA, I PONAANJA Primarna uvstva su SREDA, TUGA, STRAH I SRDBA (neki kau jo i IZNENAENJE i GAENJE)- uroena su i jednaka kod svih ljudi uvstva jakog intenziteta i kratkog trajanja= AFEKTI uvstva slabog intenziteta i dugog trajanja = RASPOLOENJA

REAGIRANJE NA UVSTVA Reakcije na uvstva djelimo na KOGNITIVNE i BIHEVIORALNE. To su SUOAVANJE i IZBJEGAVANJE

Izbjedi neugodno uvstvo moemo tako da ne razmiljamo o problemu i da razmiljamo o neem drugom (kognitivno izbjegavanje), ili tako da se klonimo situacije koja je izvor problema i bavimo se ugodnim aktivnostima (bihevioralno izbjegavanje). S druge strane, moemo se suoiti tako da potraimo rjeenje problema i ponovo ga vrednujemo (kognitivno suoavanje), ili tako da poduzmemo akciju njegova rjeavanja ili potraimo utjehu (bihevioralno suoavanje)

STRES STRESORI= unutarnji ili vanjski podraaji, situacije ili dogaaji koji izazivaju stanje stresa Prema jaini, stresove dijelimo na MALE SVAKODNEVNE STRESOVE/GNJAVAE, i VELIKE IVOTNE STRESOVE Znakovi stresa- UVSTVENI(strah, tuga, ljutnja), KOGNITIVNI(rastresenost, zamiljenost), TJELESNI(znojenje, gubitak apetita, grevi u elucu, glavobolja) i BIHEVIORALNI(plakanje, agresivnost, povlaenje u sebe, zloporaba opojnih sredstava) Suoavanje sa stresom- 1.PRIHVADANJE SITUACIJE ONAKVE KAKVA JEST, 2. DJELOVANJE NA IZVORE STRESA(uiti kako bi uklonili lo uspjeh u koli) ILI UVSTVA (samo nastojimo smanjiti negativna uvstva npr sportom) i 3. IZBJEGAVANJE STRESNIH SITUACIJA I DOGAAJA

MOTIVACIJA Razlikujemo BIOLOKE/PRIMARNE i STEENE/SEKUNDARNE/PSIHOSOCIJALNE motive BIOLOKI MOTIVI- glad, e, disanje, tjelesna temperatura, seksualne potrebe(zadovoljenje nuno za odravanje ivota jedinke)-> te su potrebe naslijeene i jednake kod svih STEENI MOTIVI potreba za ljudskim drutvom, ugledom, znanjem itd. -> te su potrebe nauene i razlikuju se od osobe do osobe Motivacija (sekundarna) moe biti INTRINZINA(zasniva se na vlastitim pobudamainteresima ili znatielji) ili EKSTRINZINA(zasniva se na vanjskim poticajima- nagradama)

HIJERARHIJA MOTIVA Abraham Maslow- piramida hijerarhije motiva- motivi se mogu stupnjevati po vanosti, prvo se zadovolje oni osnovni pa tek tad oni iznad njih 1. BIOLOKE POTREBE, 2. POTREBE ZA SIGURNODU, 3.POTREBE ZA PRIPADANJEM, 4.POTOVANJE, 5.SAMOAKTUALIZACIJA Motiv- instrumentalno ponaanje- barijere(prirodne, drutvene i osobne)- cilj

SUKOBI MOTIVA Konflikt istodobnog privlaenja, istodobnog odbijanja, istodobnog privlaenja i odbijanja, dvostruki konflikt istodobnog privlaenja i odbijanja

FRUSTRACIJA Od nje se branimo obrambenim mehanizmima- RACIONALIZACIJA, KOMPENZACIJA, SUPSTITUCIJA, NEGIRANJE, FIKSACIJA, REGRESIJA, PROJEKCIJA RACIONALIZACIJA- traimo naizgled opravdane razloge za neko ponaanje(loa ocjena zbog nepravednosti nastavnika) KOMPENZACIJA- zbog nemogudnosti ostvarenja nekog eljenog cilja ulaemo napore da se istaknemo u nekom drugom podruju(slab uspjeh u koli- upornost u sportu) SUPSTITUCIJA- zamjena ciljeva tako da novi cilj zadovoljava prvotnu potrebu(kulturologija umjesto novinarstva npr xd) NEGIRANJE- odbijanje pojedinca da se suoi s nekim izvorom svoje frustracije FIKSACIJA- uporno ponavljanje reagiranja koje ne vodi do rjeenja PROJEKCIJA- pripisivanje vlastitih mana drugim ljudima REGRESIJA- ponaanje nalik djetetu

7. LINOST
POJAM LINOSTI KROZ POVIJEST Hipokrat- podjela na KOLERIKE(agresivni, burno reagiraju), MELANKOLIKE(tuni samotnjaci), SANGVINCE(veseli, puni energije) i FLEGMATIKE(ravnoduni, smireni) Ernst Kretschmer- podjela na ASTENIKE(mravi ljudi- razdraljivi, suzdrani i povueni; shizofrenija) i PIKNIKE(debeli- vedri, otvoreni, srdani; manina depresija) William Sheldon- podjela na EKTOMORFE(mravi- povueni i suzdrani), MEZOMORFE(atletska graa- uporni, energini) i ENDOMORFE(debeli- oputeni, srdani) TEMPERAMENT= uroen KARAKTER= izgrauje se (odnos prema samome sebi, drugima, i obavezama)

PSIHOANALIZA Pacijenti koji su bolovali od histerije podvrgavani su HIPNOZI (ponovo proivljavanje potisnutih emocija- katarza) nakon ega su simptomi nestali ovjek je iracionalno bide kojim upravljaju nesvjesni nagoni Linost se sastoji od IDA, EGA i SUPEREGA ID- ono, uroeni dio linosti, sjedite nagona(nagon ivota- eros i nagon smrti- thanatos). Cjeloukupna pokretaka energija je LIBIDO. Id eli zadovoljenje svojih potreba odmahiracionalan EGO- ja, funkcionira po naelu realnosti i omoguduje zadovoljenje potreba ida; sjedite spoznajnih procesa SUPEREGO- nad ja, ideali i etike vrijednosti, funkcionira na naelu idealnog -ego balansira izmeu nagona ida i moralnih zabrana koje postavlja superego

Osnovne metode psihoanalize su METODA SLOBODNIH ASOCIJACIJA i ANALIZA SNOVA Kritika: nije mogude znanstveno potvrditi postojanje ida, ega i superega; ona samo objanjava prijanje ponaanje a ne moe predvidjeti budude

BIHEVIORIZAM Bandura- neobiheviorizam- bitni su i kognitivni procesi-> pristup SOCIJALNOG UENJA= vedinu ponaanja usvajamo oponaanjem drugih ljudi Skinner- promjenom okolnosti moemo promijeniti nefunkcionalno ponaanje- praktino kod nefunkcionalnih ponaanja kao to su fobije, ovisnosti, delinkventna ponaanja itd Kritika: preobjektivno; prevelika se vanost pridaje okolini a zanemaruje se naslijee; zanemaruju se kognitivni procesi koji se ne mogu opaati

HUMANISTIKI PRISTUP Holistiki pristup= prouavanje linosti u cjelini a ne ralanjivanje i istraivanje pojedinih dijelova Maslow i Rogers Rogers- dvije osobe istu situaciju doivljavaju na razliit nain- staviti se u tue cipele Kritika- ne moe se znanstveno provjeriti; preoptimistino poimanje ljudske prirode

TEORIJE O CRTAMA LINOSTI Istrauje osobine po kojima se ljudi razlikuju Umjesto podjele na tipove linosti, uvode se DIMENZIJE- ljudi se ne razlikuju po tome imaju li neku osobinu ili ne, nego u kojoj mjeri je odreena osobina kod njih zastupljena Petfaktorski model linosti: EKSTRAVERZIJA, NEUROTICIZAM, UGODNOST, SAVJESNOST i OTVORENOST PREMA ISKUSTVU EKSTRAVERZIJA- u kojoj su mjeri ljudi drutveni, srdani NEUROTICIZAM- u kojoj su mjeri ljudi uznemireni, tjeskobni, skloni burnom reagiranju SAVJESNOST- u kojoj mjeri ljudi imaju elju za postignudem, osjedaj dunosti UGODNOST- u kojoj mjeri su dobronamjerni, ele pomodi OTVORENOST PREMA ISKUSTVU- u kojoj mjeri tee stjecanju novog iskustva, u kojoj mjeri su znatieljni i kreativni Kritika: crtama linosti moemo samo opisati linost ali ne ju i objasniti; kruna definicija

METODE ISPITIVANJA LINOSTI Upitnici linosti, situacijski testovi i projektivne tehnike UPITNICI LINOSTI- u klinikoj psihologiji, savjetodavnoj, profesionalnoj orijentaciji i odabiru ljudi za posao; problem je iskrenost, a i to to se dovoljno ne poznajemo

PROJEKTIVNE TEHNIKE- nejasni i nedovreni materijal, saznajemo nesvjesne motive, elje i strahove. RORSCHACHOV TEST MRLJA, TEST TEMATSKE APERCEPCIJE i TEST NEDOVRENIH REENICA. Odgovori mogu biti odraz trenutnog raspoloenja ili mate; koriste se u klinikoj praksi i kod ispitivanja djece SITUACIJSKI TESTOVI- procjena linosti na osnovu ponaanja u test situaciji; za radna mjesta

PSIHIKI POREMEDAJI Kategoriziramo ih prema priruniku DSM- IV u 5 osnovnih dimenzija (5 osi) OS 1- svi psihiki poremedaji osim poremedaja linosti i mentalne retardacije OS 2- poremedaji linosti(antisocijalne linosti- psihopati, paranoidne linosti) i razvojni poremedaji (autizam i mentalna retardacija, poremedaj panje i hiperaktivnost- ADHD) OS 3- medicinska stanja koja su vana za odreen psihiki poremedaj- npr ozljeda mozga, poremedena funkcija titnjae, sida OS 4- psihosocijalni i okolinski faktori koje osoba doivljava stresnima i mogu pridonositi poremedaju- gubitak posla, smrt djeteta... OS 5- oznaava trenutanu razinu funkcioniranja osobe. Trenutana razina se usporeuje sa najviom razinom funkcioniranja prethodnih godina OS 1- 13 grupa poremedaja- ANKSIOZNI POREMEDAJI, SOMATOMORFNI, PSIHOTINI, POREMEDAJI RASPOLOENJA, HRANJENJA, POREMEDAJI UZROKOVANI UZIMANJEM SREDSTAVA ANKSIOZNI POREMEDAJI- osjedaj tjeskobe bez objektivnog uzroka-> napadaji panike, fobije, opsesivno-kompulzivni poremedaj, ptsp SOMATOMORFNI POREMEDAJI- pojavljuju se tjelesni simptomi da za to nema organskih uzroka- hipohondrija PSIHOTINI POREMEDAJI- gubitak kontakta s realnodu- shizofrenija (najtei psihiki poremedaj)- deluzije(patoloko vjerovanje u neto to nije istina), halucinacije, kaotinost govora POREMEDAJI RASPOLOENJA- depresija i bipolarni poremedaj POREMEDAJI HRANJENJA- anoreksija i bulimija POREMEDAJI UZROKOVANI UZIMANJEM SREDSTAVA- poremedaji vezani za zlouporabu alkohola, droga, lijekova...

LIJEENJE PSIHIKIH POREMEDAJA Medicinska terapija i psihoterapija MEDICINSKA TERAPIJA- primjenjuju ju lijenici- terapija lijekovima(antipsihotici, antidepresivi, anksiolitici ili trankvilizatori) i elektrokonvulzivna terapija(samo kod velikog depresivnog poremedaja) PSIHOTERAPIJA- psihoanalitike terapije, humanistike psihoterapije i kognitivnobihevioristike terapije

8. PSIHIKI RAZVOJ

ISTRAIVANJA RAZVOJA TRANSVERZALNA I LONGITUDINALNA istraivanja TRANSVERZALNA- ispituju razvojne osobine ljudi razliitih dobi u istom trenutku (npr djeake od 3, 5 i 7 godina). Problem je utjecaj KOHORTE(socijalne grupe- bolje obrazovanje npr) LONGITUDINALNA- testiraju istu skupinu ljudi nekoliko puta tijekom njihovog razvoja. Problem- dugotrajnost, gubitak ispitanika BIOGRAFSKA ISTRAIVANJA

PRENATALNI UTJECAJI NA PSIHIKI RAZVOJ PLACENTA omoguduje razvoj embrija i fetusa, preko nje se sve to majka jede, pije i udie prenosi djetetu Kad trudnica pije alkohol- dijete s fetalnim alkoholnim sindromom (deformacije lice, usporen rast, problemi sa srcem i u intelektualnom razvoju) Kad trudnica pui- onemoguduje se dostava kisika djetetu, usporava se disanje i ubrzava rad srca- rizik od spontanog pobaaja; dijete je nie poroajne teine Kad je pod stresom- povedan rizik od ranijeg poroaja i manje poroajne teine

NOVOROENE Raa se s refleksima HRANJENJA, SISANJA, GUTANJA, HVATANJA, HODANJA i OPONAANJA Vide mutno, najbolje na 20ak cm udaljenosti, sa 6-8 mjeseci vide normalno S dva mjeseca vide boje- bijelu, crvenu, naranastu i plavu Na percepciju svijeta novoroenadi utjeu MATURACIJA i ISKUSTVO Razlikuju se po temperamentu- LAKA, TEKA i OPREZNA novoroenad

DOJENATVO I DJETINJSTVO Najvie narastemo u prvoj godini Mozak do druge godine dosegne 75%, a do 5.godine 90% teine 7 mjeseci- sjedenje, 9 mjeseci- puzanje i stajanje, godina dana- hodanje etiri glavne faze kognitivnog razvoja- SENZO- MOTORIKA, PREDOPERACIJSKA, FAZA KONKRETNIH OPERACIJA i FAZA FORMALNIH OPERACIJA SENZO- MOTORIKA FAZA- od roenja do druge godine Usvaja se STALNOST OBJEKATA(svijest da objekti postoje i kad ih ne vidimo) i stvaraju se MENTALNE SLIKE objekata(moe zamisliti pokret objekta kojeg vie ne vidi) Sposobnost prepoznavanja samih sebe u zrcalu PREDOPERACIJSKA FAZA- od druge do 7. Godine Razvoj govora i igra zamiljanja Konkretnost- ne razumiju se metafore

Egocentrinost- ne mogu gledati stvari sa stajalita druge osobe Animizam- vjeruju da su neivi objekti ivi i misle FAZA KONKRETNIH OPERACIJA- od 7.do 11. Godine Fleksibilnija razmiljanja, manje su impulzivna, lakovjerna i nestaje egocentrizam FAZA FORMALNIH OPERACIJA- od adolescencije, tijekom cijele odrasle dobi Razvijanje sposobnosti apstraktnog razmiljanja

STILOVI RODITELJSTVA Vani su roditeljska TOPLINA i roditeljski NADZOR AUTORITARNI roditelji- nisko na dimenziji topline, visoko na nadzoru POPUTAJUDI roditelji- visoko na dimenziji topline, nisko na nadzoru RAVNODUNI roditelji- nisko na obje dimenzije AUTORITATIVNI roditelji- visoko na obje dimenzije- optimalno

IGRE Igre VJEBANJA ILI OVLADAVANJA (do 2.godine ivota), SIMBOLIKE IGRE (igre doktoraizmeu 2. I 7.godine), IGRE PREMA PRAVILIMA(nogomet- nakon 7.godine) Djeca oko 3.godine postaju svjesna svog spola