HELIKOPTERSKI PRIJEVOZ RJEENJE ZA GRADSKI PROMET U POSEBNIM OKOLNOSTIMA prof. dr. sc. Borivoj Galovi, doc. dr. sc.

. eljko Marui, Omer Pita, dipl. ing.

Saetak Uvoenje helikopterskog prijevoza jedan je od prioriteta u organizaciji gradskog prometa u predstojeem razdoblju jer se time najuinkovitije rjeavaju prometni problemi u posebnim okolnostima. Zagreb je, zbog toga to je gotovo cjelokupan promet rijeen nadzemno, dakle bez podzemne eljeznice, vitalno zainteresiran za organiziranje uinkovitoga helikopterskog prijevoza. Ovim radom eljelo se ukazati na nunost uspostave helikopterskog prijevoza u podruju Zagreba jer bi to bio i temelj ubrzanog razvoja gospodarstva, turizma i usluga od vitalnog znaenja za funkcioniranje grada (medicinska skrb, interventne slube...). Ulaganja u uvoenje helikopterske slube bitno su manja od teta koje nastaju zaguenjima prometa te bi se na taj nain, optimiranjem prometnih tokova, smanjili ukupni trokovi prometnog sustava u cjelini. U ovom radu razraene su osnovne smjernice uvoenja helikopterske slube u Zagrebu, s posebnim osvrtom na izgradnju mree helidroma. Kljune rijei: helikopterski prijevoz, helikopterska sluba, helidrom 1. Uvod Velike guve u gradskom prometu, nastale tijekom nedavnoga predsjednikog summita u Zagrebu, potakle su brojne rasprave o potrebama i mogunostima rjeavanja takvih situacija. Slino se dogaa prilikom svakog dolaska VIP osoba u grad, kad nepregledne guve i golemi zastoji u prometu izazivaju velike poremeaje u funkcioniranju grada, uz neprocjenjive izravne i neizravne tete. U takvim sluajevima remeti se funkcioniranje grada, a posebice je loe to se onemoguava rad hitnih slubi. Izgubljene su tisue sati i milijuni kuna, a najgore je to su se pritom ugroavali ljudski ivoti. Posljedice se ne mogu precizno odrediti jer se smrtni sluajevi u hitnim i interventnim situacijama tada svrstavaju u kategoriju 'vie sile'. Sve to dovoljan je razlog za temeljito rjeavanje navedenog problema, a najbolje rjeenje prua helikopterski prijevoz jer se time problem rjeava sustavno i potpuno. U razmatranju vanosti prometnog sektora mogu se identificirati dvije razine utjecaja: - na kvalitetu ivota graana: promet ima izravan utjecaj na ivot ljudi, s jedne strane u pogledu individualne mobilnosti i dostupnosti uih i irih podruja, a s druge strane u pogledu racionalnoga koritenja vremena i u najopenitijem smislu kvalitete ivljenja; - na ukupni gospodarski razvitak grada: prometna infrastruktura izravno pridonosi aktiviranju gospodarskih potencijala te prihodi prometnog sektora imaju znatan udio u strukturi BDP zemlje. Znaenje helikopterske slube u gradskom prometu Dobro rukovoenje prostorom podrazumijeva dugorono planiranje. Pojam helidrom i/ili heliport potpuno je nepoznat na web stranici www.zagreb.hr grada Zagreba. Istina, na karti meu simbolima 'Tuma planskog znakovlja' moete nai simbol za Helidrom, a iako

postoje budue benzinske postaje, nema lokacija ni za jedan budui helidrom, osim jedne u Dubravi pokraj nove bolnice. U procesu pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji, u Zagreb uestalo pristiu VIP gosti preteito zranim prometom. Sjeamo se nedavnog 'Summita predsjednika', kada je zagrebaki gradski promet doivio kolaps i puna etiri sata nijedna kola hitne medicinske pomoi nisu mogla pruiti potrebnu pomo. Statistika nije obznanila koliko ljudi ima i danas trajne posljedice zbog eventualnoga sranog napada, perforacije ira, guenja izazvanog alergijom... ili je ak umrlo, jer im nije pravodobno pruena hitna medicinska pomo. Potrebne autopsije i studije nisu napravljene, pa takve sluajeve svrstavamo meu 'umrle prirodnom smru', a za obitelj je to u kategoriji 'vie sile' - jer nije se moglo pomoi. U rujnu 1999. newyorki gradonaelnik Giuliani obznanjuje Heliport Master Plan Study (Glavnu plansku studiju o helidromima). Bila je to prva sveobuhvatna analiza helidromske infrastrukture New Yorka i aktivnosti helikopterskog prometa. Ta glavna planska studija slui primarno kao izvor informacija i vodi za politiku pri usvajanju odluka za razvoj gradskog sustava helidroma i helikopterskog prometa u naem zranom prostoru. To bi trebao biti putokaz za uvoenje uinkovite helikopterske slube u Zagrebu, kojom bi se promet u gradskoj jezgri rijeio razdvajanjem prometnih tokova. Razdvajanjem prometnih tokova postigle bi se dvije velike prednosti: poboljala bi se kvaliteta prometa u posebnim okolnostima (VIP, medicinska skrb...) te bi se rasteretio normalni promet. Temeljni uinci helikopterskog prijevoza Uspostava helikopterske slube osigurava viestruke prednosti za prometni sustav i drutvo u cjelini. Zbog toga su takva ulaganja viestruko korisna te se isplate ve u prvim godinama koritenja. Zbog multidisciplinarnih koristi, ulaganja u heliporte u vrhu su prioriteta veine svjetskih metropola. To se prvenstveno odnosi na: - gospodarski razvoj: heliport/vertiport moe pripomoi da se privuku i zadre poslovni partneri koji koriste helikoptere/tilt-rotore. Mnoge velike korporacije imaju ili unajmljuju helikopter za sigurno, brzo i pouzdano transportiranje svojih rukovoditelja i vanih klijenata; - smanjenje posljedica nesrea i katastrofa: sustav strateki rasporeene infrastrukture moe omoguiti, uz dnevne i poslovne prednosti privatnog sektora, sustav za slijetanje u sluaju opasnosti, nesrea i/ili katastrofa. U sluaju lokalne ili regionalne katastrofe (poar, potres, poplava i industrijske - kemijske katastrofe), helikopter moe biti brzo na raspolaganju za spaavanje ivota i sredstava; - pruanje medicinskih usluga: upotreba helikoptera kao zrane ambulante ukljuuje helidrome i traumatoloke centre u sustav zahtijevane hitne medicinske pomoi, u mnogim dravama. Bolnice diljem svijeta smatraju helidrom kao osnovni dio kompletnog tretmana i brige za pacijenta, to je rezultiralo spaavanjem tisua ivota;

Slika 1. Helikopterska sluba moe bitno unaprijediti pruanje medicinske pomoi u interventnim situacijama - unaprjeenje javne usluge - saniranje katastrofe: mnoge dravne agencije za zatitu i sigurnost (protupoarna sluba, policija, dravne ume i zatita ivotinja...) koriste helikoptere i raspoloive helidrome. Mnoge takve uprave kreditiraju upotrebu helikoptera prema mogunostima, kako bi svoje misije obavljale djelotvorno; - olakano i poboljano prikupljanje vijesti/izvjeivanje, promet i sigurnost: mnoge mree i lokalne televizijske i radiopostaje koriste helikoptere i lokalne helidrome za realizaciju trenutne vijesti, izvjea o prometu i u nekim sluajevima informacije za spaavanje ljudskih ivota; - openiti napredak, rukovoenje ouvanjem uma i okolia: mnogi helidromi opsluuju helikoptere koji patroliraju i popravljaju kritine dalekovode, u borbi su protiv umskih poara, pri rukovoenju dravnim umama i pretraivanju i nadzoru velikih podruja bez naruavanja okoli a (probijanje i gradnja putova, mostova, i slino). Kriteriji za izgradnju helidroma Osnova za uspostavu helikopterske slube je formiranje dovoljnog broja heliporta/vertiporta te nabavka odgovarajue helikopterske flote. U tom smislu potrebno je razraditi mjere i akcije, kako bi sustav uinkovito funkcionirao i imao najmanje trokove. Najvei broj domaih heliporta/helistopa su jednostavne jeftinije izvedbe. Helistop za dnevne letove moe se uspostaviti za 3.000 4.000 kn, uz minimalne oznake i vjetrokaz. Za none operacije potrebno je izgraditi osvjetljenje to je mogue izvesti za 5.000 do vie od 20.000 kn, ovisno o izvoru elektrine energije. Trokovi vee infrastrukture u omjeru su s cijenom zemljita. Standardni graevinski materijali su zadovoljavajui za helidrom. Kompletan transportni helidrom s hangarima, uredima i infrastrukturom za usluge stoji slino kao infrastruktura za pruanje usluga automobilima, kamionima i ostalim prijevoznim sredstvima. Zbog toga je potrebno to bolje iskoristiti postojee izvore, odnosno kapacitete. U sluaju uspostave potrebne vienamjenske interventne helikopterske slube u podruju

Zagreba, potrebno je pripremiti i izgraditi heliport/helistop, prilagoen slijetanju i polijetanju helikoptera. Heliport ima prateu infrastrukturu za punjenje gorivom, hangar i smjetaj osoblja. Heliporti su povrine za polijetanje i slijetanje helikoptera i tiltrotor zrakoplova, koje mogu biti od jednostavne nepripremljene livade i autoparkiralita do lokacija koje podravaju redovni zrani promet - kompletno s hangarima, benzinskom postajom i mogunostima za odravanje. Vie od 90% postojeih lokacija su jednostavni prostori bez dolijevanja goriva i/ili prateih usluga. Helistop moe biti vienamjenska povrina, kao autoparkiralite, sportsko igralite, odmorite uz autocesta, golf teren... Nema pratee infrastrukture. Kada nije u upotrebi, povrina helistopa moe se koristiti u druge svrhe. Vertiport/vertistop je pripremljena povrina za slijetanje i polijetanje tiltrotora i helikoptera. Vertiport ima prateu infrastrukturu, kao dopunu goriva, hangariranje i smjetaj osoblja. Vertistop moe biti vienamjenska povrina, kao autoparkiralite, sportsko igralite, odmorite uz autocestu, golf teren itd. Nema pratee infrastrukture. Kada nije u upotrebi, povrina helistopa se moe koristiti u druge svrhe. Performanse zrakoplova za vertikalni let doputaju da se te povrine odrede bilo gdje, gdje ima dovoljno prostora. Primjerice, na zemlji, na zgradama, parkirnim garaama, mostovima, rivi, platformi na moru pa ak i na moru, za helikoptere opremljene plovcima. Lokacija ovisi o raspoloivom zranom prostoru i vlasnitvu. Lokacije mogu biti u gradu, predgrau, ruralnim podrujima, umama i ograniene su samo raspoloivim prostorom i podlogom koja moe podravati letjelicu. Svi meunarodni standardi imaju definirane dimenzije (u zraku i na zemlji) povrine slobodne i bez prepreka u svrhu polijetanja i slijetanja zrakoplova. Standardi dimenzije za povrinu slijetanja (the pad itself) uobiajeno ovise o veliini letjelice i otiska podvozja ili o promjeru rotora. Podruje uokolo bez prepreke openito je utvreno multiplikatorom ukupne duljine zrakoplova ili sustava rotora. Mogu se mijenjati od 64' x 64' (19,5 m x 19,5 m) za male dvosjedne helikoptere do 109' x 109' (33,2 m x 33,2 m) za srednje dvomotorne helikoptere, do nekoliko hektara za infrastrukturu koja opsluuje vei broj zrakoplova. Postoje i zahtjevi prilaznih ravnina barem s jedne strane do povrine za slijetanje. Ti se zrani standardi temelje na dimenzijama najveeg zrakoplova koji e koristiti to sletjelite. Lokacije heliporta u Zagrebu Zagreb je, zbog toga to je gotovo cjelokupan promet rijeen nadzemno, dakle bez podzemne eljeznice, vitalno zainteresiran za organiziranje uinkovitoga helikopterskog prijevoza. Bilo bi nuno u prostornom planu grada Zagreba predvidjeti i uvrstiti povoljne lokacije za buduu izgradnju helidroma, u podrujima vanim za poslovni, pravosudni, upravni i politiki ivot grada. Istodobno je nuno da lokacije helidroma budu blizu najvanijih prometnih vorita, a helikopteri ih potom povezuju. Performanse zrakoplova za vertikalni let doputaju da se te povrine odrede bilo gdje, gdje ima dovoljno prostora. Primjerice - na zemlji, na zgradama, parkirnim garaama, mostovima, rivi, platformi na moru, pa ak i na moru za zrakoplove opremljene plovcima. Lokacija ovisi o raspoloivom zranom prostoru, vlasnitvu... Mogu biti u gradu, predgrau, ruralnim podrujima, umama... i ograniene su samo raspoloivim prostorom i podlogom koja moe podravati letjelicu. Stanovnicima bilo kojeg podruja najvanija je sigurnost. Istraivanja relativnih rizika, vezanih uz helidrom, ukazuju na to da je u sluaju normalnoga koritenja helidroma, sukladno vaeim sigurnosnim normama, vjerojatnost dogaanja nesree jednom u 432 godine. Te informacije i statistiki podaci kazuju da tipini helidrom ima iznimno visok postotak sigurnosti u odnosu na smrti i ozljede u drugim vrstama prijevoza.

Vrijednost zemljita nije ugroena zbog blizine helidroma, nego ak raste. Primjer: Somerset County (New Jersey), podruje s najveim prihodom po glavi stanovnika, ima velik broj privatnih i korporativnih helidroma tik uz najelitnije i najskuplje terene u svijetu. Heliporte na podruju Zagreba trebalo bi rjeavati prema tri razliita kriterija, odnosno na sljedeim lokacijama: - postojee aerodromske povrine: radi se o prostorima u okviru Zrane luke Zagreb i aerodroma Luko, koji ve imaju sve prostorne, organizacijske i tehnoloke uvjete koji zadovoljavaju navedene uvjete. Ti bi se prostori, praktiki bez ulaganja, mogli organizirati za potrebe helikopterskog prijevoza i tako aktivno ukljuiti u organizaciju prometa na razini grada;

Slika 2. Na postojeim aerodromskim povrinama mogu se lako napraviti kvalitetni heliporti - prostori za interventne heliporte: za tu svrhu mogu posluiti sva nogometna i kolska igralita, koja bi trebalo prilagoditi potrebama interventnih heliporta (u sluaju hitnih intervencija). Vano je da svaki taj prostor ima odgovarajuu organizacijsku potporu, kako bi se u sluaju intervencija (koje se unaprijed ne mogu predvidjeti) pravodobno osigurali potrebni uvjeti za normalno funkcioniranje te sprjeavanje moguih problema; - specijalizirani heliporti na novim lokacijama: bilo bi optimalno izgraditi tri heliporta: - sredinje gradsko podruje: ispred Sveuiline knjinice - istono gradsko podruje: u podruju Sesveta - zapadno gradsko podruje: u podruju pansko - Susedgrad Juno gradsko podruje pokriveno je heliportima smjetenim u okviru postojeih aerodromskih povrina.

Kriteriji za nabavku helikoptera Razina buke helikoptera i tiltrotora je ispod prihvaenih normi koju proizvode mnoga sredstva u naem okruenju (vlakovi, kamioni, motorkotai, mlazni zrakoplovi...). Na smetnje izazvane bukom bitno utjeu relativna udaljenost, priroda i intenzitet generirane buke, visina iznad zemlje, model zrakoplova i faktori utiavanja izmeu terena izvora i prijama... Stariji, tei vojni helikopteri bitno su drukiji od modernih, lakih i mnogo tiih civilnih helikoptera, koje veinom koristimo u korporativnoj i opoj avijaciji. Aktivnosti heliporta/vertiporta proizvode ekstremno tranzitorne zvukove, a ciklus emisije zvuka traje oko 45 s, u slijetanju ili polijetanju. U bilo kojoj toki du putanje leta, uz uvjet da je promatra dovoljno blizu da uje ili uoi, helikopter e se tipino uti samo 20 sekundi ili manje. To je povoljno u usporedbi sa zvukovima koji ve postoje u prometu. Posebnu pozornost treba posvetiti smjetaju helidroma u podruje ili koridor gdje zvukove proizvode drugi izvori i slue kao tit ili prikrivanje zvuka helikoptera. Vee industrijske zone dobre su pozicije za helidrom, jer postoje ambijentalni zvukovi koritenjem podruja i manja je osjetljivost nego u rezidentnim okruenjima. Operateri helikoptera mogu takoer smanjiti zvuk helikoptera, koristei novije tehnike koje nude proizvoai helikoptera (program 'dobrosusjedskog letenja'). Helikopteri i tiltrotor zrakoplovi uglavnom su pogonjeni turbinskim motorima koji proizvode razmjerno malo ispunih plinova. Veim dijelom to je zbog visokih temperatura izgaranja i sposobnosti vrlo djelotvornog izgaranja goriva. Gorivo je visoke kvalitete za mlazne motore te se treba pravilno uskladititi i distribuirati prema visokim zahtjevima za zatitu okolia. Usvojeni standardi definirali su i kriterije za helikoptere. Oni trebaju udovoljavati svim zahtjevima za urbani transport, primjerice, razina buke je triput manja nego u vojnom helikopteru (90 dB), koji nema apsorbere vibracije, dinamiki tlak inducirane struje zraka ispod rotora je 3-4 puta vei te postoji opasnost dizanja i razbacivanja kamenja i crjepova s kua. Interventni helikopteri trebaju biti to manjih dimenzija i masa, a svako igralite moe posluiti kao interventni helidrom. U koritenju tekih vojnih helikoptera loa su iskustva. Pri slijetanju Mi-8 na meki travnati teren gume glavnog stajnog trapa tlae podlogu sa 150 N/cm2 (masa 13.000 kg, gazea povrina 850 cm2), a po slijetanju se dodatno rastegnu (bono upiru) i kopaju jame. Kod civilnih helikoptera iznosi 20 - 30 N/cm2. Kriteriji koje helikopteri za civilni zrani promet moraju udovoljavati regulirani su meunarodno usvojenim standardima i certifikatima za stjecanje homologacije (ICAO i JAR).

Slika 3. Helikopteri za civilni zrani promet trebaju imati odgovarajue performanse i znaajke prema standardima ICAO i JAR Zakljuak Uvoenje helikopterske slube trebao bi biti prioritet u organizaciji gradskog prometa u predstojeem razdoblju. To je i vaan preduvjet za normalno funkcioniranje grada u oekivanim posebnim okolnostima, koje nas oekuju u pregovorima s EU. Time e se izbjei neeljeni kolapsi u prometu pri dolasku stranih delegacija, a osiguralo bi se i poboljanje medicinske skrbi u prometu, to bi bitno povealo izglede preivljavanja unesreenih nakon tekih nesrea. Ovim radom eljelo se ukazati na nunost uspostave helikopterskog prijevoza u podruju Zagreba, jer bi to bio i temelj ubrzanog razvoja gospodarstva, turizma i usluga od vitalnog znaenja za funkcioniranje grada (medicinska skrb, interventne slube...). Ulaganja u uvoenje helikopterske slube bitno su manja od teta koje nastaju zaguenjima prometa te bi se na taj nain, optimiranjem prometnih tokova, smanjili ukupni trokovi prometnog sustava u cjelini. Trenutano u Zagrebu samo koncern Agrokor koristi helikopter te samo neke bolnice (u rekonstrukciji) planiraju i prostor za helidrom. Zagreb nije New York, ali u planiranju prostornog i prometnog rasta grada potrebno je ve sada planirati vertikalni zrani promet. Samo 20 godina unazad grad je bio mnogo manje napuen i izgraen. Tada je jo bilo i prostora za Sveuilini kampus, razvoj sekundarnog aerodroma za generalnu avijaciju... Danas su to uglavnom izgraene zone, u kojima ponestaje prostora i za parkiranje automobila. Standard raste i zahtjevi se poveavaju te pri urbanistikom planiranju nije primjereno na 100 stanova predvidjeti 50 parkirnih mjesta za automobile. Zbog toga se ve danas treba pripremiti za ono to e biti za 20 godina. Pri tome je iznimno vano planiranje i uvoenje helikopterskog prijevoza u promet Zagreba.