l

,;:;;: sj c= 's

'
l

diO

'

.......

'

'
' .

...

. .

'

"

.
n

.....
0:.

l
t

i~~
f

~il

~~ . \ .~
~
(

' ' ..._ ' /l(''\

""

1 ..

( ;

>J ~ \ ~
...
..,.. ,.",.,.,.

- t ' - -....
l

Jp/

...~~~ +~ i '

\
,
l

/ '

J
'

J4

'

-cu -

CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297.18
HUTBE ili dumanske hutbe l Muhamed b. Utaymi ... (et al.); (s arapskog preveo Ibrahim Husi). _ U Sarajevu: Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Regionalni ured, 1999. - Knj. 2; 21 cm

Prijevod dijela: Hutab al-duma. - Sadri: Knj. 1. 216 str. -Biljeke: str. 215-216; K_nj. 2. - str. 219-353 ISBN 9958-880-21-0 (Knj . l)
ISBN 9958-880-23-7 (Cjelina)
l. Utayami, Muhammed b.
COBISS/BIH-ID 6978310

HUTAB AL-DZUMA

(HUTBE PETKOM)
!dio

Grupa autora

Sarajevo 2002 - 1422. G.H.

1Vaslov originala
v

HUTAB AL-DZUMA
I dio

Naslov prijevoda
HUTBE ili dumanske hutbe

HUTBE PETKOM
Autor: Muhammad b. Utaymin i dr S arapskog preveo Ibrahim Jusi
Likovno-tehniki

Korektor: Onter Resulovi DTP:

Mujagi

Mersad, Sarajevo

urednik: ]\fedad Kazi Lektor:

Drugo izdanje

Sa1nija Halilovi

BESPLAT:N'l PRIMJERAK (Hedija-poklon)

Izdava:

Sva prava tan1panja i izdavanja zadrava Visoki saudijski

ko1nitet za pomo BiH i kulturni centar {(Kra(j Fahd"
u Sarajevu

Hutbe

PREDGOVOR

Hvala Allahu, d.., Gospodaru svih svjetova. Onome Koji upuuje onoga koga hoe i Koji ostavlja, uzabludi onoga koga hoe, salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, a.s.! , Imajui na umu 104. i 105. ajet Sure Ali-lmran: "l neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a od zla odvraati, oni e ta ele postii."; "l ne budite kao oni koji su se razjedinili i u miljenju podvojili kad su im ve jasni dokazi doli, njih eka patnja velika." (Sura Aii-lmran : l 04. i 105. ajet) Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini odluio se za izdavanje i tampanje knjige Hutbe. Spomenuta knjiga je vrijedan korak uprezentiranju islamske misli, putem "mimbera", kao mjesta sa kojeg muslimani itavoga svijeta u isto vrijeme imaju prilike da uju poruke islama i da se upoznaju sa aktuelni111 dogaajima u svijetu. Jedino ummet Muhammeda, a. s., ima redovan sedmini "kongres" muslimana, svakoga petka, po mnogim damijama i mesdidima u svijetu, sluajui hutbe i klanjajui duma-namaz. Naalost, moramo pogiedati istini u oi i priznati da hutba u naim prilikama nije u pravom smislu dobila svoje mjesto te da ne igra ulogu koju joj predvia islam kao vjera i sam Poslanik, s.a.v.s. Smatram da e knjiga koja je pred vama biti poticaj bosanskim alimima da na slian nain priu ovom problemu, te e i na taj nain pomoi naim hatibima, koji vrlo esto zbog nepoznavanja arapskog jezika ili prezasienosti rada u jednom dematu nemaju mogunosti ili ideje da pripreme to bolju hutbu. Nesporno je da e ovaj projekat biti od koristi na prvom mjestu za imame, ali i za same dematlije, jer su hutbe ivotne i tretiraju probleme sa kojima se susreu muslimani u svijetu, pogotovo oni koji ive kao manjine ili u sredinama koje su bile pod komunistikom vlau, gdje se vjera zabranjivala i omalovaavala. Ono ega se pribojavam jeste to to e ova knjiga biti razlogom da semnogi hatibi razlijene i imaju upodsvijesti da postoji spremna hutba, te da ne moraju ulagati dodatni trud za pripremu iste. ..~ Ozbiljan hatib i te kako vodi rauna da njegova hutba bude na vrijeme i kvalitetno pripremljena, te se za narednu hutbu priprema prije najmanje 5-6dana, pratei i aktuelna

Hutbe

deavanja kako bi se mogao informirati demat o najvanijim stvarima, a mi ivimo u vremenu velike dinamike dogaaja tako da je potrebno da jedni druge podsjetimo na to kako ne bi bili oni koji nijemo posmatraju dogaaje ili ak ne znaju ta se dogaa u njihovoj blizini ili vremenu. Uostalom: to nam je islamska obaveza, a Poslanik, s.a.v.s., kae: "lli ete nareivati dobro i zabranjivati zlo ili e vam Allah dati za vladare najgore od vas, pa e u to vrijeme najbolji od vas upuivati dove, a one nee biti primljene (kabul)!"
Miljenja sam da e ova knjiga biti od velike koristi za nas Bonjake, te molim Allaha, d.., da one koji su na bilo koji nain doprinijeli njenom izdavanju nagradi najboljom nagradom i da bude poticaj drugima, da se takmie u injenju dobra. U 105. ajetu sure Et-Tevba, Allah d.. kae: "l reci: 'Trudite se, Allah e trud va vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici: i vi ete biti vraeni Onome Koji zna nevidljivi i vidljivi svijet: pa e vas o onome to ste radili obavijestiti"' (Sura Et-Tevba: 105. ajet). Preporuujem svima nama da imamo na umu prethodni ajet, koji e nam biti dovoljan, da nas potakne da to vie dobra uinimo i budemo aktivan dio ummeta!

Gospodaru, uputi nas na Pravi put, ne iskuaj nas velikim iskuenjima koja neemo moi podnijeti i budi nam milostiv na Obeanom danu!

Direktor vakufske direkcije (hatib Ali-paine damije u Sarajevu) Nezim Halilovi muderris

Hutbe

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

PREDGOVOR

Hvala Allahu, Njega slavimo i od Njega pomo, oprost i uputu traimo. Njernu se utjeemo od zla naih dua i naih zlih djela. Koga Allah uputi niko ga u zabudu odvesti ne moe, a koga u zabludi ostavi niko ga na Pravi put uputiti ne moe. Vjerujem da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudr~ga, i vj~rujem da je Muh am med Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je pred Sudnji - Kijametski dan kao obveseljivaa i opominjaa, i kao misionara (dai ju) Allahova s iz unom Njegovim, da slui kao svjetiljka koja obasjava. On. je poslanicu (risalu) vjerno dostavio: povjereni mu emanet ispunio i dihad istinski - borbu u ime Allaha - vodio sve do asa mu smrtnoga. Neka je neizmjerni salavat i selam na njega, njegovu asnu i istu porodicu, na sve njegove ashabe (drugove) i sve one koji ih budu slijedili i njihov poziv irili do Sudnjega dana. Zaista je damija (mesdid) srce muslimanskog drutva (zajednice) i stjecite mu'mina (vjernika) i jutrom i veeri. Unjoj se ispunjavanju obaveze prema Uzvienom Allahu, i visoko diu ruke (u dovi) traei pomo i potporu od Njega, Slavljenog. On je izvor snage oliene u ibadetu i stjecanju novog znanja. U njemu muslimanske mase petkom i praznicima -bajramima smjerno i skrueno sluaju poruke i smjernice, kao to prisustvuju naunim kruocima -halkama koje se prireuju u njihovi m damijama, te prate savjete i vazove. lokalnog imama ili alima - uenjaka. Sve to rezuitira dobrom i opom koristi, meusobnim zbliavanjem srca i otklanjanjem otuenosti izmeu iluma i uleme, izmeu omladine -mlaih narataja- i opih masa (drutva) . To je stoga to damije imaju vanu i znaajnu ulogu i to ostavljaju vidljivog traga u ivotu muslimanskog drutva, pa je prigodno da u predgovoru ove knjige hutbi ukaemo na neke funkcije damije, kao i na neka pravila i adabe vezane za dumansku hutbu, bilo da se odnose na pripremu ili na realizaciju.

Hutbe

1. Damije su centri da'veta -pozivanja u tevhid (Allahovu Jednou) i oboavanje Njega, Jedinog kroz sve oblike ibadeta, to je, bez sumnje, najvanija obaveza i najuzvienija potreba.

"Damije suAllaha radi, i ne molite se, poredAllaha, nikome!"(EI-Dinn. 18) "/obraajte se samo Njemu kad god obavljate molitvu, i molite Mu se iskreno Mu ispovijedajui vjeru!// (El-'Araf29)
2. Allah, d.., naredio je da se damije uzdiu, cijene i potuju, te da se briga o njima vodi. "U damijama koje se voljom Njegovom podiu i u kojima se spominje Njegovo ime... " (En-Nur: 36) A istinsko uzdizanje damija dolazi do izraaja onda kada ih posjeuju dobri Allahovi robovi, koje trgovina i kupoprodaja od spominjanja Allaha ne odvraaju. 3. Muslimani se podstiu na podizanje i izgradnju damija, za to je pripremljena velika i obilna nagrada, jer Vjerovjesnik, s.a.v.s., veli: "Ko u ime Allaha sagradi damiju (kuu ibadeta): Allah e njemu sagraditi kuu u Dennetu." A kao pojanjenje vanosti i znaaja damije u muslimanskom drutvu dovoljno je napomenuti da je prvo djelo kojem je Vjerovjesnik, s.a.v.s., pristupio nakon preseljenja u Medinu , podizanje damije, za koju Uzvieni Allah veli:

0amija iji su temeq~ ve od prvog dana, postavQeni na strahu od Allaha zaista viie zasluuje da u njoj obavQamolitvu. (Et-Tevba: 108)
11 11

Podizanju damije, dakle, treba pristupiti od prvog dana. 4. Damije su Allahu najasnija i najdraa mjesta, u vjerodostojnom hadisu stoji: ~~N ajdraa su mjesta Aliahu u gradovima (naseljima) njihove damije.!' (Mus lim) A u Ahmedovom predanju stoji: "Najbolja mjesta su na Zemlji damije." se to ei odlazak u damije i navikavanje na redovno posjeivanja , jer ljenarenje u obavljanju namaza i zaputanje demata spada u jasne znakove nifaka licemjerstva. Allah, d.., kae: 5.
ll ...

Preporuuje

rna namaz se lijeno odazivaju// (Et- Tevba. 54),

a u hadisu stoji : "A meu sedmericom koje e Allah, d.., smjestiti u Svoj hlad,
kada drugog hlada osim Njegovog ne bude bilo, jeste i ovjek ije je srce vezano za

Hutbe

damije.ll (Dio hadisa koji prenose Buharija i Muslim.) Sve ovo jasno podstie na oivljavanje misije mesdida (damije) i ukazuje na njegov veliki znaaj. 6. Prethodnom treba dodati i preporuku da se saekuj e i boravi u damiji, jer u tome lei neprocjenjivo dobro, a posebno ako je popraeno zikrom, uenjem Kur'ana, stjecanjem korisnog znanja i brigom o stanju muslimana dematlija. Poslanik, s.a.v.s., veli: " Hoete li da vas uputim na to ime Allah brie grijehe i podie derede (poloaje u Dennetu)?! " Hoemo'!, odgovorili su ashabi!', a on je dodao: "Propisno uzimanje abdesta utekim prilikama , mnotvo koraka ka damijama i iekivanje namaza nakon namaza. To vam je ribat - bdijenje na Allahovom putu." (Prenose Malik i Muslim.) Vjerovjesnik, s.a.v.s., naredio je da se vodi briga o istoi damija i da se uvaju od svake prljavtine. Da damije budu namirisane prigodnim mirisima, a da se iz njih otkloni svaki ruan i nepodnoljiv miris (i zadah), svejedno dolazio on od dematlija ili nekog drugog, samom upotrebom (runih mirisa) ili uzimanjem hrane koja ima ruan zadah (kao to je luk) i sl. 7. Onome ko spreava da damije slue svojoj svrsi, onako kako je propisano, ili aktivno uestvuje u njihovon1 ruenju, Allah, d.., prijeti ponienjem na dunjaluku i (velikom) bolnom kaznom na ahiretu.
8.

"Imali veeg nasilnika odonoga koji brani da se uAllahovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni porue? Takvi bi trebali u njih samo sa strahom ulaziti. Na ovom svijetu doivjet ce sramotu, a na onom svijetu patnju veliku!" (EI-Bekara: 114)
9. Jednaod najznaajnijih funkcija damija jeste stjecanje znanja i pouavanje u njima, to svakako spada u domen zikrullaha - spominjanja Allaha i Njegovog slavljenja. U tom pogledu Allahov Poslanik, s.a.v.s., kae: ''Kada se skupina ljudi okupi u jednoj od Allahovih kua (damija) da ue Njegovu Knjigu (Kur'an) i da je meusobno studiraju i prouavaju , na njih se spusti spokojstvo, obuzme ih (prekrije) Allahova milost, okrue ih meleki i Allah ih spom ene meu onima kod Njega (stanovnicima) ." A ako damije imaju ovako znaajnu ulogu, onda, nema sumnje, da se ta uloga i odgovornost poveavaju u odnosu na Bejtullah (Kabu), za kojom eznu due muslimana na svakom mjestu i ude pogledi ii velike ljubavi prema njoj i nade u ono ime ona zrai i to od nje dolazi.

lO
1 11 '

Hutbe

1uinili smo Hram .utoiitem i sigut'nim mjestom ljudima. (E/-Bekara: 12S) "Allah je uinio da Kaba, asni hram, bude preporod za ljude.. (EI Ma'ida:97) A sada bilo bi uputno da na ovom mjestu ukratko i nabrzinu ukaemo na neke stvari vezane za dumansku hutbu, a na koje bi trebalo obratiti panju. Jer, petak je dan u kojem se muslimani okupljaju svake sedmice da svjedoe hajr (dobro) te . upuuju poziv i poruku muslimanima, ime se omekavaju njihova srca, oplouju njihovi razumi, to ih objedinjuje na Stazi upute, Istine i Pravog puta.
11

Lijepo je i preporuljivo da se hutba ogranii na jednu temu sa jasnom i odreenom problematikom, jer, u suprotnom, panja sualaca bit e dekoncentrisana i jedna tema e potiskivati u zaborav drugu. Stoga, koliko god govor hatiba bio rjeit, stil kitnjast i dotjeran , a ideje plahovite i impulsivne, on nee biti u stanju da ako odulji sa hutbom -da jasnu i sveobuhvatnu sliku preciznih ideja i jasnih obiljeja (o temi o kojoj govori).
1.

Trebaizbjegavati sporedna pitanja vjere (turu') oko kojih se razila islamska ulema, a poeti opepoznatim injenicama, zasnovanim na Kur'anu i sunnetu i miljenjima uenjaka. U tome lei iroko i bogato polje, neophodno za vaz i upute, a tako e i hutba odigrati svoju funkciju na polju usmjeravanja, objedinjavanja miljenja i privrenosti ograncima imana - vjerovanja. A mnogo je vrlina, odlika, propisa i odredbi koje su podesne za raznovrsna polja usmjeravanja i vazova.
2.

3. Treba se truditi koliko god je to mogue da tema hutbe odgovara tekuim zbivanjima i aktuelnim prilikama u ivotu ljudi te da je usmjerena veini prisutnih slualaca. Neukusno je, naime, i smijeno da hutba tretira pitanja koja u potpunosti odudaraju od ljudi i vremena u kojem ive. Dovoljna je potvrda ovakvog stava postepeno objavljivanje Kur'ana (u skladu s aktuelnim zbivanjima). 4. To to je spomenuto u prethodnom pasusu ne negira potrebu da se ljudi s vremena na vrijeme podsjete na ivotni put selefi-saliha (naih dobrih prethodnika), poevi od prvog uzora i milosti darovane - Muhammeda ibn Abdullaha, s.a.v.s., zatim njegovih vjernih drugova i onih potonjih koji su ih u dobroinstvu slijedili. Zatim da se podsjete na nekadanju slavu muslimana u raznim ivotnim domenima, i da im se ukae na raznovrsne svjee i podmlaujue (uvijek aktueine) izvore islamske

Hutbe

11

civilizacije, ulijevajui povjerenje u njihove due, povezujui oekivanu budunost sa slavnom prolou, potvrujui vjerovanje u univerzalnost (internacionalnost) islamskog poziva i uvrujui njihov islamski identitet. 5. Nema sumnje da e se imam u svojim hutbama dotai i pitanja koja upozoravaju muslimane na opasnost il hada - nevjerstva, stranih filozofija (ideologija), nastranih ideja i neosnovanih i lanih sekti (vjerovanja). To je, zaista, potrebno, a u nekim uvjetima i neophodno, s tim to u takvim situacijama treba voditi rauna da se snano i argumentirano pojasne istine islama, bez uputanja u rasprave ili vrijeanja, jer istota islama i njegova snaga, hvala Al lahu, dovoljni su i sposobni da nadvladaju i poraze svaku la i zabludu te spletke i izmiljotine njihovih zastupnika. 6. Hatib je esto u ulozi ljekara (lijenika) pa je potrebno da prije prepisivanja lijeka upozna aktuelne slabosti i bolesti, tano otkrije njene simptome i na osnovu toga odredi dijagnozu. Kada sve to spozna i otkrije, vraa se Kur'anu i sunnetu da za bolest prepie (potrai) odgovarajui lijek. A to je dijagnoza bolesti preciznija, lijeenje je lake i jednostavnije. S druge strane: poznato je da kratkovidan i nepronicljiv vaiz (hatib) moe ponuditi neadekvatan lijek, a ako jo i pogrijei u procjeni i odreivanju bolesti, onda se njegova hutba moe pretvoriti u isprazan govor, makar u sebi sadravala i vjerodostojne erijatske tekstove. 7. Ozbiljan prilaz hutbi i adekvatno pripremanje za nju dokaz su potivanja i uvaavanja, kako samoga sebe tako i slualaca. 8. Treba se truditi da hutba bude kraa. Sposobnost za to lei uutemeljenosti naobrazbe (kulture), snazi spoznaje, jasnoi predstave i potpune svijesti hati ba o onome o emu eli da govori. To je neopohodno stoga to na ljudsku duu djeluju i utjeu samo one ideje koje su precizno odreene i procijenjene, dok mnotvo rijei i govora uz ratrkanost i nepovezanost ideja i injenica pretvara sluaoca u neto slino obinoj napunjenoj posudi iz koje su rijei poele otjecati i odlaziti, ma koliko bile vrijedne i dragocjene. Pogreno je da govornik smatra da je njegova obaveza samo dostaviti znanje koje posjeduje, a da su ljudi obavezni da sluaju milom ili silom (sa voljom ili bez volje) . To bi bilo ono na to smo eljeli ukazati u ovom uvodu.
1

-? l_

Hutbe

SADA JE POTREBNO UKAZATi NA RAZLOG KOJI NAS JE PONUKAO NA SASTAVLJANJE OVE KNJ IGE. U TOM POGLEDU ZELIMO UKAZATf NA NEKE

2,~NJ E NI CE.

Ovaje knjiga uosnovi namijenjena zemljama u kojima ive muslimanske manjine koje ne govore arapskim jezikom, to podrazumijeva potrebu njenog prevoenja na lie jezika. Hutbe koje bi trebala da sadri ova knjiga obraaju se ljudima koji ive ili su ivjeli u okrilju nemuslimanskih vlasti - krans kih ili komunistikih - ili, u najmanju ruku, isto sekularnih. Obraati se ovim ljudima nije isto to i obraati se muslimanima koji ive u islamskim ili, barem, arapskim zemljama, jer mnogi od tih ljudi ne znaju o islamu nita vie od njegovog imena. Obraati im se u takvom stanju sa nekim "napornim i tekim" propisima i obavezama moglo bi izazvati u njihovim duama odbojnost i bjeanje od ove vjere. Pored toga, neki su od njih duboko zagazili u tuu civilizaciju, bilo zapadnu, kapitalistiku, ili socijalistiko-komunistiku te svako obraanje njima nekim od islamskih sistema uenja dovodi do situacije u kojoj e oni islam uzeti za predmet kritike i nerazumijevanja. U najboljem sluaju - ako bi i bili privreni nekim uenjima svoje vjere - oni su odrasli u okrilju odreenih novotarija i praznovjerja koja su naslijedili od njihovih predaka ili od njihovih uitelja. Oni te novotarije i praznovjerja nisu vrsto i iz uvjerenja prihvatili, nego ih je unjih odvelo neznanje (dehl) i udaljenost od istih i nepomuenih izvora islama, to se moe uzeti kao jedna vrsta opravdanja za takvo njihovo stanje, ak, treba zahvaliti za privrenost islamu - makar samo imenom - u okrilju takvih uvjeta i prilika. Sve to razgovor sa njima karakterie jednom vrstom potekoe popraene dozom oprez nosti.

Hutbe

l 3

JA H BI
~A
Kada smo poeli sa radom na ovom projektu, pred nama su bila dva izbora:
- poeti od "nule", tj. poeti sa autentinim (izvornim) pisanjem (sastavljanjem)
samostalnih hutbi. Za realizaciju ovog cilja postojala su dva puta:
- da pietno sami;
- da traimo da to uine poznati hatibi, ejhovi i uenjaci. Oba ova puta, iako je drugi bolji od prvog, iziskuju ulaganje velikog napora, pored vremena neophodnog za njihovu realizaciju , to bi odgodilo pojavu ove knjige, i to u vremenu kada izrazita potreba nalae da se ona pripremi u to kraem roku. S druge, pak: strane slijeenje ovog puta osiguralo bi nam potrebne hutbe koje odgovaraju mjestima i prilikama kojima je knjiga u osnovi namijenjena. Sto se, pak, drugog izbora tie, on se realizira velikim (pretenim) ili potpunim oslanjanjem na ono to je napisano o ovoj temi, tj. na pisane hutbe. Na kraju preovladalo je kretanje ovim putem (smjerom) jer on iziskuje manje truda od prethodnog i omoguava brzu realizaciju, makar i ne osiguravao hutbe koje odgovaraju svim naim potrebama. Plan rada na pripremi ove knjige proao je kroz tri etape. Prva etapa. Sakupljanje pisanih hutbi (vazova) sadranih u knjinicama (bibliotekama), meu kojima su i slj edee: 1. hutbe ejha Muhammeda ibn Saliha ei-'Usejmina; 2. knjige ejha Saliha ibn Abdullaha ibn Humejda; 3. hutbe ejha Saliha ibn Ferzana ei-Ferzana; 4. hutbe ejha Abdullaha ibn Hasana ei-Ku'uda.
v

Druga etapa. Uovoj etapi poeli smo sa izborom odgovarajuih hutbi iz prethodno spomenutih knjiga, nakon njihovog detaljnog itanja. Ovdje smo bili primorani da neke pasuse i odjeljke izbacimo iz vie razloga: . oni nisu odgovarali geografskoj prirodi zemalj a kojima su hutbe namiJenJene;

14

Hutbe

nisu odgovarali drutvenoj i ivotnoj prirodi ili drugim prilikama tih zemalja. Tako npr. kada hatib kae: "U mnogim susjednim zemljama postoji mnotvo turbeta i (podignutih) kaburova uz estu pojavu posredovanja (u dovi) koje vodi u irk ...", onda ovaj govor ne odgovara stvarnosti zbog geografske prirode zemalja kojima je knjiga namijenjena kao i iz razloga to su susjedne zemlje tih zemalja nevjernike i esto u njima uope ne ive muslimani, pored injenice da se iz ovih rijei razumije da je dotina zemlja ista od tih stvari i da u njoj nema takvih pojava. Ato je oprena stvarnost, s obzirom da su same te zemlje pune.navedenih pojava. Slino ovome moglo bi se rei i za drutvene i ivotne prilike, no, i pored toga, trudili smo se koliko smo god mogli da brisanja bude to manje, nastojei da zadrimo tekst hutbe kakav i jeste. U odreenim prilikama vrili smo asimilaciju (sjedinjenje) dviju hutbi u jednu, zbog njihove kratkoe ili zbog neispunjavanja kriterija u obradi dotine teme. Zatim smo hutbe predali na tamparsku obradu, a potom na korekturu; sve u skladu sa postojeim mogunostima. Trea etapa. Nakon prethodnih radnji uslijedilo je sakupljanje hutbi na jedno mjesto i istraivanje potreba terena, ili potreba jedne godine u pogledu hutbi, ili, pak, tema koje nisu bile zahvaene onim to smo sakupili, kao naprimjer bajramske hutbe i hutbe vezane za druge prigodne prilike, kao to je doek ramazana i njegovo ispraanje ...Tragali smo za tim hutbama na drugim mjestima: neke smo sami napisali, a za neke zatraili pomo od drugih hatiba. Na taj smo nain uspjeli upotpuniti dvije knjige hutbi od kojih svaka sadri hutbe za cijelu jednu godinu i moe posiuiti hatibu kao prirunik i vodi u pripremanju hutbi, u sluaju da je spreman i sposoban samostalno pripremati hutbu. U suprotnom, moe se posluiti hutbom kakva jeste dodajui joj pogovor (hatimu) od sebe, ako eli, bez obzira da li gotova hutba sadrava pogovor ili ne. Na kraju elimo napomenuti da glavna namjera u cijelom ovom poslu nije bila tampanje knjige iz komercijalnih razloga, nego je nijet bio da se osigura besplatan materijal za hatibe u spomenutim zemljama kako bi se njime potpomogli u ispunjavanju svoje misije, To bi bilo ono to smo uspjeli nabrzinu spomenuti, uz napomenu da je ovo prvo iskustvo sa ovakvom knjigom, pa ko bude imao bilo kakvu primjedbu ili doe u dodir sa drugim hutbama koje bi se mogle pridodati postojeim ili i: zamijeniti. ne treba oklijevati da nazove organizaciju "Vakuf" radi obilne nagrade koju e mu Allah , d.. , dati, te nae iskrene zahvalnosti i dunog potovanja. A Allah je Taj Koji pomo daje i na Pravi put upuuje.

Hutbe

15

SLIJEDITE. A ZA NOVOT J POVODITE SE!

/

PRVA~ ~~TBA

Hvala Allahu, Koji nam je usavrio vjeru, upotpunio nam Svoju blagodat, Koji je zadovoljan da nam islam bude vjera. Njega hvalim, slavljen neka je On, i Njemu se zahvaljujem. On je Knjigu kao svjetlost jasnu objavio i On njome putevima spasa upuuje one koji slijede vjeru Njegovu (ono ime je On zadovoljan), i zvodei ih iz tmina na svjetlo i upuujui ih Putem pravim. Vjerujem da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, i vjerujem da je na prvak i vjerovjesnik Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je sa uputom i vjerom istinitom pa je on poslanstvo vjerno dostavio, povjereni mu emanet ispunio i ummetu savjet uinio. Ostavio nas je na Stazi jasnoj, kako usred dana tako i usred noi, i s nje skree samo onaj koga propast eka. Neka je salavat, selam i bereket Allahov na njega, njegovu porodicu i ashabe, posredstvom kojih je .bajrak (zastava) Poslanikovog sunneta visoko uzvien i uzdignut, a novotarije (bid'ati} iskorijenjene i uniene. l neka je salavat na tabiine i one koji ih, u dobroinstvu , budu slijedili, za njihovom se uputom povodili i putem njihovim do Sudnjeg dana kroili. Bojte se Allaha, o vjernici, i vrsto se za ue islama drite. Slijedite sunnet vaeg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s. Cvrsto ga se drite i ne poputajte, a novotarija se klonite i uvajte, jer svaka novotarija jeste bid'at, svaki bid'at zabluda, a svaka zabiuda u vatru vodi. O mu'mini, Allah, d.., usavrio je ovu vjeru, zadovoljan je njom i posredstvom nje je upotpunio (ljudima) Svoju blagodat.. .Allahova Knjiga i sun net Njegovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s. , nisu ostavili nikome da na putu bid'ata i upute neto doda i dopuni, niti su ostavili prostora nekom drugom zakonodavcu (da mimo njih zakone donosi i propisuje). Onaj ko se Kur'ana i sunneta objeruke prihvati, on
v

16

Hutbe

vrsto

se za

ue prihvatio i hajr (dobro) dunjaluka i ahireta zasluio. //Danas sam vam vjeru vaiu usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera." (EI-Ma'ida: J) '1 doista, ovoje Praviput Mot pa se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas

odvoje odputa Njegova/ eto, to vam On nareuje da biste bogobojazni bill"

(EI-En'am: 153) Taberanija prenosi vjerodostojnim senedom (putem) da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: '! Nisam ostavio nita to vas Allahu pribliava, a da vam nisam naredio, niti sam ostavio ita to vas od Allaha udaljava, a da vam nisam zabranio." Sve vrste ibadeta ili obreda koje ini poboni i pokorni moraju biti utvrene Serijatom, bilo da se radi o naredbama ili zabranama i moraju slijediti njegov put i podudarati se sa njegovim metodom (uenjem). Sve drugo je odbaeno i neprihvatljivo, ma od koga dolo. ~'Ko uini neko djelo koje se ne podudara sa ovom naom stvari (vjerom), bit e odbaeno, a ko uvede neku novinu u ovu nau stvar (vjeru), koja nije od nje, nee biti prihvaena. " Ovako se u vjerodostojnom hadisu prenosi od iskrenog i istinoljubivog Poslanika, neka je najljepi salavat i selam na nJega. Omer ibn 'Abdul-Aziz, Allah mu se smilovao, oispravnim sun netima (i sunnetima hulefair-raid ina) veli: "Allahov Poslanik, s. a.v.s., i njegovi nasljednici, pravedne halife, uveli su i propisali su nnete (praksu, tradiciju), slijeenje koje predstavlja vjerovanje u Allahovu Knjigu, poslunost Allahu i snagu u Njegovoj vjeri . Niko nema prava mijenjati ih niti njima oprena miljenje razmatrati. Ko u skladu s njima bude postupao on je upuen , a ko im se suprotstavi i sa puta vjerniKa (mu'mina) skrene, Allah , d.., prepustit e ga onom u emu je (samom sebi) i u vatru dehenemsku e ga baciti, a kako je to ruan kraj i svretak!" O vjernici! Svi drugi putevi mimo puta vjernika (vjernikog) nisu nita drugo do stremljenje za poudama i strastima, skretanje sa Pravog puta, otkazivanje poslunosti i naputanje demata. Serijat (Allahov zakon) propisao je i odredio posebne naine i specifine puteve (metode) za ibadete i druge obaveze, bilo da se radi o vremenu i mjestu ili o formi i broju, i svi ljudi su obavezni drati se strogo toga, bez obzira da li se radilo o naredbi ili zabrani, o openitom ili ogranienom (propisu), o obeanju ili o prijetnji. Potom nas Serijat upoznaje da svako dobro lei u slijeenju onoga to je propisano: a
svako zlo u odstupanju od Serijata i prekoraenju njegovih granica.
v

"Allah zna, a vi ne znate. ' (EI-Bekara: 216)

Hutbe

17

Svi su poslanici poslani iz milosti Allahove prema ljudima, a ko bude traio neto drugo i smatrao da postoje neki drugi putevi i naini, i bude se Allahu pokoravao u skladu s odobrenjem i preporukom ljudskih umova, neka zna da je time osporio savrenost ove vjere i suprotstavio se onom s im je doao odabrani i povjerljivi Poslanik, neka je najljepi salavat i najbolji selam na njega. Takvim postupkom on kao da vri dopunu i otklanja nedostatke Serijata (AIIahovog zakona). Ibn ei-Madion veli: "Cuo sam imama Malika, Allah mu se smilovao, kako kae: 'Ko u islamu uvede neku novotariju, drei je lijepom, on time smatra i tvrdi da je Muhammed, s.a.v.s., iznevjerio poslanstvo, jer Uzvieni Allah veli: 'Danas sam vam vjeru vau usavrio' pa tako ono to tada nije bilo vjerom, ne moe se ni danas vjerom smatrati"' Uvoenje novotarija i traganje za nepropisanim putevima i formama nije nita drugo do suprotstavljanje i opiranje Serijatu. To je, ustvari, isto slij eenje strasti i
pouda, jer postoje samo dva puta: put Serijata i put strasti i pouda. Uzvieni Allah kae: 11 Pa ako ti se ne odazovu1 onda znaj da se oni povode samo za strastima svojim. A zar je iko gore zalutao od onoga koji slijedi strast s- oju1 a ne v Allahovu uputu? Allah, doista, nee ukazati na Pravi put narodu koji sam sebi nepravdu ini. " (EI-Kasas: SO) U asnom ajetu presuda se svodi na samo dvije stvari, jer trea ne postoji: ili se odazvati Mustafi -Poslaniku ili slijediti sopstvene elje i strasti. Ako, pak, inovator, draga brao, eli da se putem svoje novotarije priblii Allahu i intenzivira svoju pokornost, onda neka zna da se iza toga kriju propusti i iroki otvori za djelovanje ejtana i njegovog zavodljivog doaptavanja (vesvese). Ovaj " jadni iskuenik i stradalnik ne zadovoljava se onim to je Serijat propisao i odredio, nego izlazi iz njegovih okvira i oslobaa se njegovih ogranienja, to je vrlo esto popraeno umiljenou (samodopadanjem) i eljom za slavom, uz naklonost due, po samoj njenoj prirodi, ka prihvatanju onoga to je novo i do tada nepoznato, kako bi prekinula dosadu i mrzovolju (jednolinost) . Izvravanje erijatskih propisa i obaveza sadri jednu vrstu napora i potekoe za duu jer se u njima krije suprotstavljanje strastima i odupiranje eljama, pa to inovatoru teko pada (predstavlja teret), a dua (nets) postaje aktivnija i revnija u stvarima koje se podudaraju sa njenim prohtjevima. Drugi put do svake novotarije vodi preko strasti i l inih poriva jer ona (novotarija), ustvari, odraava elje i prohtjeve njenog izumitelja i pronalazaa (inovatora) i slijedi
v

--

--

18

Hutbe

njegovu strast i poude (tenje)njegove due koje ne poiaze (izviru) od erijata, njegovih propisa i argumenata. Otuda se na inovatoru ponekad prin1jeuje ulaganje velikog truda uradu i ibadetu, a razlog tome je tanahnost i okretnog koju nalazi, te revnost i aktivnost koju osjea pri tome zbog podudarnosti onoga u emu je sa njegovim strastima. Tako su se i kranski monasi i kalueri osamlj ivali usvojim samostanima i manastirima, suprotno onome kako su im Istina i Pravi put nalagali. Toga dana neka lica bit ie potitena, premorena -napaena." (EI-Caiija:
11

Z-J) Reci: Hoiete li da vam kaemo ija djela nee nikako priznata biti,
11 1

trud u ivotu na ovom svijetu uzaludan bit~ a koji e misliti da je dobro ono ito rade ? (EI-Kehf: 101-104) 'Kako n1ogu biti isto: onaj kome su njegova runa djela prikazan" lijepim, a i on ih smatra lijepim.e.AIIah u
1 1 "

iji e

zabludi ostavlja onoga koga hoe, a na Praviput ukazuje onom kome hoe, pa ne izgaraj odialosti za njima/ Allah, doista, dobro zna sve ito onirade.
~~~ ~

11

Umjerenost u sunnetu bolja je od idtihada (ulaganja dodatnog napora) u bid'atu (novotariji). O mu'mini, zbog novotarija i njihovih sljedbenika deavaju se este neosnovane rasprave na nedolian i neislamski nain i dolazi do svaa i prepirki u vjeri. A Katade, Allah mu se smilovao, tumaei rijei Uzvienog: ne budite kao oni koji su se razjedinili i u miljenju podvojili kad su im ve jasni dokazi doi/i. (Aii-'lmran: 105), rekao je: "To su sljedbenici novotarija." Neki su uenjaci rekli: "Svako pitanje koje se pojavilo u islamu i u vezi s kojim su se ljudi razili, s tim da to razilaenje nije dovelo do neprijateljstva, mrnje i razdora meu njima, spada, uistinu, u pitanja islama. A nijedno pitanje koje se pojaviio ili iskrsla prouzrokujui neprijateljstvo, mrnju, neslogu i prekidanje odnosa nema nikakve veze sa vjerom." Pristalice novotarija slijede muteabih (manje jasne) ajete (i pitanja u vjeri) i nepromiljeno i samovoljno pribjegavaju te'vilu, prenesenom tumaenju, do te mjere da su rijei Uzvienog: 1 '0ni ija su srca pokvarena1 eljni smutnje i svog tumaenja, slijede one to sumanje jasni" (A/i- /mran: 7) protumaene da se odnose na sljedbenike novotarija i linih prohtjeva. A kada su pristalice arbitrae (u sluaju 'izmeu Alije i Muavije) rekli hazreti Aliji :
11 /
1/

Hutbe
11

19

1 '

Sud pripada jedino Allahu (EI-En'am: S~ jusuf: 4~67);

on je odgovorjo: "Rij e istine kojom se eli neistina (bati!)." A u Poslanikovim (hadisima) izrekama potvreno je da nijedna novotarija nije uvedena a da na njenom mjestu nije umrtvljen i dokinut sunnet. Ahmed, Taberanija i Bezzar prenose hadis od Gadita, a ovaj od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Nema nijednog ummeta koji nakon njegovog vjerovjesnika uvede u svoju vjeru neku novotariju da reciprono tome ne zapostavi i zanemari neto od sun neta." O vjernici, stoga bojte se Allaha i znajte da se pojavom novotarija briu i unitavaju sunneti i da je veliki sretnik onaj ko se vrsto prihvati sunneta, oivljava ga i njemu poziva, pa Allah~ d.., sebebom Njegovim onemogui inovatoru da uvede novotariju, uputi zalutalog ili spasi zbunjenog i n.eodlunog. Omer ibn 'Abdul-'Aziz, Allah mu se smilovao, napisao je pismo lAdijju ibn Ertatu povodom nekih kuderija, pa je u njemu, izmeu ostalog, rekao: "Preporuujem ti da se Allaha boji i da bude umjeren u Njegovoj vjeri, da slijedi sunnet Njegovog Poslanika) s.a.v.s., i da se kloni novotarija kojima su inovatori potisnuli sunnet. Dri se sun neta jer njega je uveo i propisao onaj koji zna kakva se greka, zabluda, glupost i pretjerivanje krije u onom to mu je oprene. Zadovolji se onim to je Allah uinio njihovim.zadovoljstvom, jer oni su se na osnovu znanja i kritikog pogleda zaustavili i na granicama (sunneta) staii. Bili su soposobniji proniknuti u sutinu stvari, a zbog svojih vrlina oni to i zasluuju; oni su pretee; rekli su onoiiko koliko je dovoljno i pruili onoliko koliko je potrebno; oni koji su izostali iza njih grjeni su i nepotpuni, a oni koji ih pretjeu kratkovidni su i jadni; oni koji ih ne cijene neotesani su i sirovi, a oni koji ih precjenjuju pretjeruju; oni (ashabi) su izmeu." Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. "Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allaha i Njegova

Poslanika ne poslua taj je sigurno skrenuo s Pravog puta. (EI-Ahzab: 36)

/l

20

Hutbe

SLIJEDITE, A ZA NOVOT POVODITE SE DRUGA H

A..

..L..II.'-'o.

Hvala Allahu, Njemu zahvala pripada i na dunjaluku i na ahiretu . Njega slavim i Njemu se na vidljivim i nevidljivim blagodatima zahvaljujem. Vjerujem da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, i vjerujem da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koji je, izunom Gospodara svog, zbunjena i neodluna srca uputio. Neka je Allahov salavat, selam i bereket na njega, njegovu porodicu i vjerne ashabe - zvijezde koje razbijaju tamu i mjesece pune, vidljive- zatim na tabiine i sve one koji ih: u dobroinstvu, budu slijedili sve do Sudnjega dana. O robovi Allahovi, bojte se Allaha i znajte da je najljepi govor Allahova Knjiga (Allahov govor), a najbolja uputa, uputa Muhammeda, s.a.v.s. , a da su najrunije stvari novotarije; da je svaka novotarija bid'at, svaki bid'at zabluda, a svaka zabluda vodi u Dehennem (Vatru). Slijedite, Allah vam se smilovao, a za novotarijama ne povodite se, jer ste poteeni svake dopune i dodavanja. Huzejte, r.a., veli: ''Niti jedan ibadet koga nisu praktikovali drugovi Allahovog poslanika, s.a.v.s., nemojte praktikovati ni vi, jer prvi nisu ostavili potonji ma prostora za miljenje (i dodavanja) .'' Dari mi prenosi vjerodostojnirn (sahih) senedom da je Ebu-Musa ei-E'ari rekao Ibn- Mes'udu, r.a.: "Vidio sam u damiji ljude kako sjede uhaikama i iekuju namaz. U svakoj halki nalazi se po jedan ovjek, a u rukama su im kamenii, pa on govori: 'Uite tekbir - veliajte Allaha - stotinu puta', pa oni stotinu puta donose tekbir. Zatim on ponovo kae: 'Izgovarajte 'LA ILAHE ILELLAH' STOTINU PUTA!', pa oni izgovore 'la illahe i!lelah' stotinu puta. Potom on ponovo veli: 'Recite 'subhanellah' (slavite Allaha) stotinu puta!', pa oni izgovore 'subhanellah' stotinu puta. Na to e lbn-Mes'ud rei: 'Zato im nisi naredio da broje njihova loa djela, a ja im garantujem

Hutbe

21

da od njihovih dobrih djela nee propasti nita.' Zatim je otiao do jedne halke, stao
" pored njih i rekao: ;Sta to vidim da radite?' Odgovorili su: 'Ebu-Abdurrahman , kameniima brojimo tekbire, tehlile (la illahe illelah), tesbihe (subhanellah) i tahmide (elhamdulillah).: On im je na to rekao: 'Prebrajajte vaa loa (hrava) djela, a ja garantujem da od vaih dobrih djela nee propasti nita. Teko vama, o ummetu fvluhammedov, kako brzo srljate u propast! Eto vam njegovih (Poslanikovih) ashaba 2 prisutnih u velikom broju, i eto vam odjee njegove, jo se ni raspala nije ! Tako mi " Onoga u Cijoj je ruci moja dua, vi ili ste u vjeri boljoj od tv1uharnmedove ili otvarate
vrata zablude i propasti!' Oni su mu na to rekli: 'Ebu-Abdurrahman, tako nam Allaha,
samo smo dobro eljeli.' A on je dodao: 'Koliko je onih koji ele dobro, ali ga ne

dokue! '"

se da je neki ovjek upitao Malika ibn Enesa: "Odakle u ihram uiniti had zanijetiti?': On mu je rekao: ;:Odakle je zanijetio Allahov Poslanik, s.a.v.s." " Covjek e na to ponovo: "A ako zanijetim ranije nego to je to on uinio?" Malik mu
" je odgovorio: "Nemoj to initi jer se za te bojimo fitneta (iskuenja)." Covjek opet ne miruje, pa kae: "Kakvo iskuenje i fitnet moe biti u viku (hajra) dobra?'' Malik odgovori na to: "Uzvieni Allah kae : Neka se pripaze oni koji postupaju
1

P ria

suprotno nareenju Njegovu: da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae. (En-Nur: 63) A ima li veeg iskuenja od toga da smatra da ti
l

je podarena dobro koje nije bilo podarena Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. ?" Zato se bojte Allaha, Allah vam se smilovao, i slijedite put prvih generacija. Drite se slijeenja, bjeite od uvoenja novotarija.
v

.&.-JLIKODUSNOST ISL
Hvala Allahu, Koji je zadovoljan da nam islam bude vjera i Koji ga (islam) je uinio vjerom lahkoe i velikodunosti. 11 1 0n vas je izabrao i u vjeri vam nije niita teko propisao. ' (EI-Hadd: 78) Vjerujem da nema drugog boga osim Al laha~ Jedinog, Koji nema druga, i vjerujem da je Muhan1med Njegov rob i Njegov poslanik. Nije mu nikada dato da bira izmeu dvije stvari, ada nije izabrao laku ~ ukoliko se.ne bi radilo ogrijehu. Neka je neizmjerni salavat i selam Allahov na njega, njegovu asnu porodicu ivrijedne ashabe i na sve

22

Hutbe

milocu Svojom obasuo kad im je jednog izmeu njih kao poslanika poslao da im rijei Njegove kazuje, da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti nau~ jer su prije bili u oitoj zabludi.,,.(Ali-'lmran: 164) Zaista je ova vjera sa kojom je od
Allaha doao na Poslanik -vjera rnilosti, dobra i sree za cijelo ovjeanstvo. U svijetu se nikada dosad nije pojavila vjera uzvienija, potpunija (sveobuhvatnija) i laka od ove istinite vjere, vjere za koju nam Allah preporuuje da se nje vrsto drimo sve do asa smrtnoga. "O vjernic~ bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!// (Aii-'lmran: 102) Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail molili su Allaha da njih i njihovo potomstvo uini sljedbenicima ove vjere - muslimanima, pa su rekli: 11 Gospodaru na~ uini nas dvojicu muslimanima -Tebi odanim i porod

one koji se budu drali njegovog sunneta (puta) do Sudnjeg dana. Muslimani, bojte se Allaha .i zahvaljujte Mu to je posebno vas poastio ovom uzvienom vjerom i poslanstvom ovog plemenitog Vjerovjesnika. "Allah je vjernike

naneka bude odan Tebi (ne!la budu muslimani)" (EI-Bekara"e 128) 1/brahim ostavi u amanet to sinovima svojim, a i fa/kub. /Sinovi tnoj~ Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipoto ne umirite drukije nego kao muslimani (EI-Bekara: 132)

11

11

ll//

Islam je, dakle, potpuna predanost Allahu putem tevhida (vjerovanja u Boije jedinstvo), pokornosti i poslunosti Njemu i potpuna istota od irka, idolatrije i idolopoklonika, murika. To je vjera svih vjerovjesnika, jer Nuh, a.s., kae:

narode mot ako u Allaha vjerujete, u Njega se pouzdajte ako ste mus/imani/

"l nareeno mije da budem musliman. (En-Nem/: 91) 1Musa ree: 0

11 11 1
1 ''

(/unus. 84) Islam, dakle, u njegovom opem znaenju obuhvata svaki erijat sa kojim je Allah, d.., poslao jednog od vjerovjesnika prije dolaska peata svih poslanika, naeg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s. Njegovim dolaskom objedinjena je nebeska vjera, a njegovo poslanstvo obuhvatilo je cijela dva svijeta: dine i ljude i trajat e sve do konca dunjaluka. Nee biti mijenjana niti derogirana sve do Dana sudnjeg. 'A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti 11 1 primljena, i on e na onom svijetu nastradati. (Aii- /mran: BS) Poslan ikovim dolaskom Allah, d.., otklonio je teret i tekoe od svakoga ko ga bude vjerovao i slijedio: "Onima koji e slijediti Poslanika, Vjerovjesnika, koji nee znati ni itati ni pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i lndilu, zapisana nalaze, koji e od njih traiti
1

Hutbe

23

da ine dobra djela, a od odvratnih odvraati ih, koji e ih tereta i tekoa koje su oni imali osloboditi. Zato e oni koji u njega budu vjeroyali, koji ga budu podravali i pomagali i svjetlo po njemu poslano slijedili, postii ono to budu eljeli." "Reci: 0 ljud~ ja sam svima vama Allahovposlanik, Njegova vlastje i na nebesima i na Zemlj~ nema drugog boga osim Njega, On ivot i smrt daje, i zato vjerujte uAllaha i Poslanika Njegova, Vjerovjesnika, koji ne zna da ita i pie, koji vjeruje u Allaha i rijei Njegove/ njega slijedite da biste na 11 Pravom putu bili/ ' (EI-E'araf: 1S7M 158) Svi su islamskipropis~ dakle, lahki 11 11 i primjenljivi. AIIah eli da vam olaka, a ne da potekoe imate. (EI-Bekara:
1

286) 1/1 u vjeri vam nije nita teko propisao. (EI-Hadd: 78) AIIah nikoga
11
ll

ne optereuje preko mogunosti njegovih" (EI~Bekara: 185) 'Zato seAllaha bojte koliko godmoete. (El- Tegabun: 16)
11

11

A Poslanik, s.a.v.s., kae: "Kada vam neto naredim, posluajte koliko ste u stanju." l kae: "Poslan sam sa velikodunom pravom vjerom (islamom)." Allah je, d.., u ovoj uzvienoj vjeri uzeo u obzir sva stanja i situacije Svojih robova, iz milosti prema njima i olakanja, pa je za svako stanje propisao ono to mu odgovara. Tako je dopustio putniku da se mrsi u ramazanskim da~ima i da ih napasti u drugim danima koje e moi lake ispostiti. Takoer mu je dozvolio da namaz od etiri re kata skrauje na dva rekata, te da izvri spajanje dva namaza ujednom namaskom vremenu. Onom ko je u stanju straha propisao je da klanja u skladu s njegovim stanjem: hodajui, jaui, okrenut prema kibli ili prema nekoj drugoj strani.
lA

ako se budete neega bojal~ -onda hodajui ili jaui. " (E/wBekara:

239) Bolesniku je propisao da klanja u skladu s njegovim mogunostima: stojei, sjedei ili na strani (leei). Zatim je Uzvieni Allah oslobodio ovaj ummet odgovornosti za ono to uine grekom, iz zaborava ili pod prisilom. l/Gospodaru na~ ne kazni nas ako zaboravimo ili ako ito nehotice uinimo!// (EI-Bekara: 286) Taberanija i lbn-Hibban prenose od Ibn-Abbasa, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah je oprostio mom ummetu greku, zaborav i ono na to su prisiljeni." A takoer je rekao i sljedee: "Ko se zaboravi na ramazan pa neto pojede ili popije, neka dovri svoj post, jer Allah je Taj Koji ga je nahranio i napojio." Takoer, Uzvieni je Allah za nune situacije odredio propise koji im odgovarajuj pa je onom ko se nae u nudi dozvolio ono to je u normalnim uvjetima haram (zabranjeno), kao to je jedenje strvine. Uzvieni kae:

24
1

Hutbe

A onome ko bude primoran, ali ne iz eQe, tek toliko da glad uto/t njemu grijeh nije. -Allah zaista praita i milostiv je." (EI-Bekara: 171) ~~ onome ko bude primoran, kadhara glart bez namjere da ucinigrijeh, Allah e oprostiti i samilostan biti. (EI-Ma ida: 3)
1
/1

Allah, d.., propisao je muslimanu da istom zemljom uzme tejemum (potirui , umjesto vodom, svoje lice i ruke), u sluaju kada nema vode ili u sluaju da je njena upotreba tetna (po zdravlje). Allah, d.., kae:

:4 ako ste bolesni, ili na putu, ili ako ste izvrili prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda rukama svojim istu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih preite. Aliah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim i da vam blagodat Svoju upotpun~ da biste bili zahvalni. (E/nMa ida: 6)
1
1 ll

A kad je Allah, d.., propisao dihad na Njegovom putu, borbu protiv nevjernika imecima i ivotima, uvaio je prilike onih koji nisu u mogunosti ispuniti ovu obavezu pa im je olakao i opravdanje njihovo prihvatio. Uzvieni Allah kae: ''Nee se ogrijeiti nemoni i bolesn~ i oni koji ne mogu nai sredstva

za borbu, samo ako su prema Allahu i Njegovom Poslaniku iskreni. Nema razloga da se ita prigovara onima koji ine dobra djela - a Allah praita i samilostan je. (Et-Tevba: 91)
11

l takoer kae:
11

Nije griijeh slijepom, ni hromom ni bolesnom!// (EI-Feth: 17)

Postoji jo mnotvo drugih primjera koji govore o velikodunosti islama kao i o njegovoj lahkoi. Tako je Vjerovjesnik, s.a.v.s., zabranio ovjeku da se optereuje ibadetom (da mui sam sebe dodatnim dozama ibadeta), preporuujui mu da u tome bude umjeren. Imam Muslim prenosi da je Poslanik, s.a.v.s. , rekao: "Propali su oni koji cjepidlae i pretjeruju", tj. fanatici i ekstremisti. A Buharija, Allah mu se smilovao, pripovijeda da su neka tri ovjeka dola kuama ena Vjerovjesnikovih, s.a.v.s. , i raspitivali se o Poslanikovom, s.a. v.s., ibadetu. Kada su izvijeteni o tome, inilo se da im je to izgledalo malo i nedovoljno, pa su rekli: "Gdje smo mi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojemu su oproteni svi grijesi, i prijanji i potonji?!" Jedan od njih tada ree: "Ja u stalno nou klanjati i neu spavati." Drugi dodade: "A ja u svaki dan postiti i neu se mrsiti." Trei ree: "Ja u se kloniti ena i neu se nikako eniti." Kada je Poslanik, s.a.v.s., doao (i nakon to je obavijeten o sluaju), rekao je: "Jeste li vi oni to su rekli to i to? Tako mi Allaha, ja se najvie od svih vas bojim

Hutbe

25

Allaha i najpoboniji sam Njemu, meutim ja postim i mrsim se, klanjam (noni namaz), ali i spavam i enim se. Ko odstupi od moga sun neta i ne bude ga volio taj ne pripada meni!" Tako je Poslanik, s.a.v.s., odredio sredinu izmeu pretjerivanja i zaputanja (nehaja) . Nema, dakle, u islamu pretjerivanja i prekomjernosti, ali ni nemarnosti i popustljivosti; treba ustrajati u injenju dobra bez optereivanja onim to nanosi potekoe. Potovani muslimani! Ima ljudi koji ele iskoristiti velikodunost islama u negativnom smislu pa doputaju sebi injenje harama, a zapostavljaju dunosti i obaveze. Oni kau: "Vjera je lahka (u vjeri nema potekoe)" Da, vjera je lahka i u njoj nema potekoe. Meutim, to su rijei istine kojima se namj~rava rei neistina, jer lahkoa vjere ne znai njenu velikodunost u oslobaanju od obaveza i preputanju grijeenju i haramima. Lahkoa vjere znai prelazak roba sa tekog ibadeta na lahki ibadet, kao: prelazak musafira sa potpunog namaza na skraeni namaz, prenoenje posta u danima putovanja na post u nekim drugim danima, prelazak sa ienja vodom na ienje istom zemljom i sl. Tu isto tako spada oslobaanje vadiba (obaveze) osobe koja je nemona da ga izvri, uz iskreni nijet da e ga izvriti kada bude mogla, a ne da ostavi vadib iz elje da ga se oslobodi . ili iz mrnje prema njemu, jer onome ko ostavi vadib (obavezu) iz nemoi da ga uini, uz iskren nijet da ga uradi kada bude u mogunosti, piu se sevabi isto kao i onome ko ga je uradio. U hadisu kojeg prenosi Enes, r.a., Allahov Poslanik: s.a.v.s., kae: "U Medini ima ljudi koji su sa vama ma kuda se vi kretali i ma koju dolinu presijecali." Ashabi rekoe: "U Medini su, a sa nama?!" "Da", odgovori Poslanik, "zadrao ih je uzur, opravdani razlog." A Dabir, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ostavili ste iza sebe u Medirri ljude koji, kojim god putem se vi kretali i koju god dolinu presijecali, uestvuju sa vama u nagradi. Zadrala ih je bolest." Lahkoa vjere, dakle, ne znai da ostavlja obaveze (vadibe), a ini harame. Naprotiv, onaj ko tako bude postupao zasluuje kaznu i na dunjaluku i na ahiretu . Stoga su u Serijatu odreene granice i propisane kazne i sankcije s ciljem da se takvi obuzdaju i onemogue i da se pri moraju na potivanje propisa vjere. A slini njima jesu i oni koji ine grijehe i prijestupe, pa kada im se to eli sprijeiti i zatrai se da to ne ine, oni kau: "Vjera se ne ogleda u spoljanji m manifestacijama, vjera je u srcu", dokazujui to Poslanikovi m, s.a.v.s., rijeima: "Takva!uk (bogobojaznost) jeste ovdje", pri emu je pokazao na svoja prsa, s.a.v.s. Meutim, to je pogreno i neprihvatljivo koritenje argumenata jer onaj u ijem srcu.ima takvai uka mrzi grijehe i kloni ih se, onaj kod koga tavakluk u srcu oslabi ili ga upotpunosti nestane, ne osjea odvratnost
v

26
prema grijesima i ne osuuje ih. Allah, d..1kae:

Hutbe

"Ko potiva Allahove propise, to je znak bogobojaznosti (estitosti) srca. "(EI-Hadd: 32) Fesad -iskvarenost vanjtine ili spoljanosti upuuje na iskvarenost unutranjosti (srca) , dok ispravnost unutranjosti (srca) ostavlja traga na ispravnost spoljanjosti (pojavnih manifestacija), jer korijen bogobojaznosti lei u srcu. Poslanik, s.a.v.s., kae: "U tijelu ima jedan organ (komad mesa) koji ako je ispravan (zdrav), ispravno je itavo tijelo, a ako je pokvaren (bolestan), iskvari se itavo tijelo. Taj je organ srce." //Gospodaru na~ Ti popravi naia srca i uvrsti ih na Putu istine!

Gospodaru nai, ne dopusti srcima naim da skrenu, kad si nam, ve, na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost, Ti s~ uistinu, Onaj Koji mnogo daruje!" (Aii-'lmran: 6)
v

SA\lRSENosr ISLA1 , NJEGOVA

L KOA I JEDNOSTA: OST

Hvala Allahu, Njega slavimo (hvalimo) i od Njega pomo i oprost traimo. Njemu se kajemo, tevbu inimo i Njemu se utjeemo od zla naih dua i naih runih djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu odvesti ne moe, a koga On u zabludi ostavi, niko ga uputiti ne moe. Vjerujem da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, i vjerujem da je Mu ham med Njegov rob l Njegov poslanik. Poslao ga je sa uputom i vjerom istinitom. Poslao ga je sa islamom, vjerom milosti, pravde, ibadeta i vladanja, pa je Allah preko njega neke ljude uputio, a neke od puta Njegova odvratio (u zabludi ostavio). Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na Poslanika! njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih do Sudnjeg dana, u dobroinstvu, budu slijedili. Najboiji je govor Allahova Knjiga, a najbolja je uputa uputa Muhammeda, s.a.v.s., dok su najrunije stvari novotarije, a svaka novotarija je zabluda. Najbolji govor jeste Allahova Knjiga jer Ona vodi jedinom ispravnom putu, a najbolja uputa je uputa Muhammedova, s.a.v.s., jer ona predstavlja Pravi put, koji vod i Allahu i srei : i dunjalukoj i ahiretskoj. . Cijenjeni muslimani! Jedina ispravna vjera kod Allaha je islam, i ko bude traio neku drugu vjeru mimo islama, nee mu biti primljena. A islam je potpuna i apsolutna

Hutbe

27

predanost Allahu 'i vanjtinom (djelima) i unutranjou (srcem), bez ikakvog

oklijevanja, lijenosti, devijacija (odstupanja) i naklapanja. Islam jeste pokoravanje
Allahu, d.. , i tajno i javno (i u tajnosti i u javnosti) izvravanjem onoga to je
naredio, a izbjegavanjem onoga to je z~branio. A kako je to lahko onome kome je
All~h olakao i lahkim mu ga uinio! Brao muslimani,prokleti ejtan, iz neprijateljstva
. prema vama, radi na tome da popusti i oslabi vaa odlunost u izvravanju vjerskih
obaveza i poziva vas u lijenost i ravnodunost prema njima. Takoer vas podstie i bodri da se suprotstavite vjeri i da se odate grijeenju i prijestupima. On vam vjeru prikazuje kao zatvor (tamnicu) koji slui za ugnjetavanje, tlaenje i iznurivanje ovjeka i zaputanje njegovih linih interesa. Prikazuje vam vjeru u najodvratnijoj formi (slici) . kako biste propast doivjeli kao to je i on . doivio. l/ejtan je, ui$tin_u, va n~prijateJt pa ga takvim i smatrajte! On po~iva pristae svoje-da budusta.novnici u vatri. ''(Fa tir. 8) : ejtan varn pri_kazuje vjeru takvim ubacivanjem runih ideja :1 predstava njoj u vaa srca i grudi, te istovjetnim djelovanjem njegovih prijatelja meu ljudi rna~ lJudskih ejtana. Brao muslimani, islam je ist od svega onoga_ mu .pripisuju njegovi _ to neprijatelji, jer on je vjera istihe, pra_vde i istinske slobode..lslam Je lahka i jednostavna yjera, vjera sree Lnapretka (progresa). Izloite i razmotrite osnove (temelje) njegovih zakona (propisa), a onda sa njima usporedite njegove ogranke (sporedne propise) pa ete se sami uvjeriti. Islam je sazdan na pet temelja - ruknova: ehadetu svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha. i da je Muhammed Njegov poslanik; . obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i hadu - posjeti Bejtullaha, za onoga ko bude u mogunosti . Svi ovi temelji lagahni su i jednostavni, svi tee i vode odgoju i preporodu. Tako ehadet, svjedoenje da je samo Allah bog, znai vjerovanje u Boije jedinstvo (tevhidullah) i ienje srca od oboavanja i pokornosti bilo kome mimo Allahu. Znai usredsreivanje, koncentraciju i ograniavanje ibadeta, svih vidova pokornosti samo na AJI aha, Gospodara svih svjetova, Koji te je stvorio i lik ti najljepi dao, a zatim te blagodatima Njegovim hrani i odgaja. Ti si u odnosu na svoga Gospodara jedan od Njegovih robova, a uodnosu na sve drugo potpuno si slobodan. Stoga, bila bi velika ludost i nepromiljenost da se oslobodi robovanja svome Gospodaru, a to je istinsko ropstvo, i da se ogranii (sputa) robovanjem svojim strastima, imetku ili nekom od ljudi. Mnogi ljudi kada su zauzeti pokornou i tavafom Allahu, pored nemira koji osjeaju u dui i zauzetosti srca drugim stvarima, kao da stoje na eravici (kao da se bore sa vatrom): nemaju strpljivosti ili je imaju vrlo
.

<

..

28

Hutbe

malo! a kada se ponu baviti dunjalukom, potpuno mu se predaju i srcem i umom, i nalaze u tome smiraj i rahatluk. On je, dakle, savren i potpun u svojoj pokornosti i predanosti dunjaluku, a manjkav i nepotpun u pokornosti i predanosti svome Gospodaru . Sto se tie ehadeta (svjedoenja da je Muhammed, s.a.v.s., Allahov poslanik), on podrazumijeva apsolutno i potpuno slijeenje samo njega mimo svih drugih stvorenja. On je poslanik tvoga Gospodara i zaduen je da ti dostavi Njegovu poslanicu (Objavu), a ti si zaduen slijediti je. On e biti pitan da li je vjerno dostavio, a ti e biti pitan da li si slijedio.
v

sigurno emo pitati one kojima smo poslanike slal~ a pitat emo, doista, i poslanike"" (EI-E'araf: 6)
11 /

se ljudi u svome radu i djelovanju kretati zacrtanom stazom i po uobiajenom programu, pa e slijediti ili put Vjerovjesnika ili put zalutalih nevjernika - laljivaca. A poslije istine nema nieg a drugog osim zablude, pa dobro gledaj koji je od ova dva puta bolji i ispravniji. A to se tie namaza, pa nita lake i jednostavnije od njega nema niti ima ita korisnije za srce (duu) i tijelo, za pojedinca i zajednicu. Namaz je veza izmeu tebe i tvoga_ Gospodara i ne prilazi mu sve dok ne bude ist i tjelesno i duhovno (i svana i iznutra), stajui pred Allaha skrueno i ponizno i pribliavajui fv1u se onim to je i propisao: zikrom, uenjem , ruku'om (pregibanjem), seddom, stajanjem i sjedenjem, i moli Ga da ti podari dobro ovoga i budueg svijeta. Namaz pojaava vjeru, brie grijehe i pripada salihinima (iskrenim Allahovim robovima). U namazu se trai pomo i potpora i za vjerska i dunjaluka pitanja, on odvraa od razvrata i pokuenih djela. Svi

l/Traite sebi pomo u strpljivosti i obavljanju namaza - molitve. (EI Bekara: 1S3) "l obavQajnamaz (molitvu)/ na1naz, zaista, odvraa odrazvrata i od svega to je runo. (El- 'Ankebut: 4S)
11 11

Sto se, pak, tie zekata, to je jedan neznatni iznos koji izdvaja iz svog imetka za~podmirivanje potreba tvoje brae i za reformu i ureenje tvoje zajednice. Zekatom se isti imetak, odstranjuje pokueno svojstvo krtosti iz due i isti srce od grijeha i prijestupa, jer sadaka gasi (ponitava) grijehe kao to voda gasi vatru.

"Uzmi oddobara njihovih zekat, da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini. (Et-Tevba: 103)
11

Mnogi ljudi olahko troe velike koliine imetka na zadovoljavanje linih strasti i prohtjeva, od ega imaju samo tetu ili, u najmanju ruku, nemaju nikave koristi, a

Hutbe
.

29

kada je u pitanju zekat (obavezno davanje) i sadaka (dobrovoljno dijeljenje), onda im teko pada izdvojiti makar i jedan dirh em (dinar), kao da nemaju povjerenja u Allahovo obeanje da e im to jo na dunjaluku nadoknaditi, a na ahiretu veliku nagradu dati, te kao da ne vjeruju u strogu prijetnju onima koji odbijaju dati zekat. A to se tie posta, on zahvata samo jedan mjesec u godini i podsjea te na najveu blagodat koju ti je Allah podario: mjesec u kojem je objavljen Kur'an. Tokom mjeseca ramazana ti se, samo preko dana, ustee od linih prohtjeva i potreba: hrane, pia i spolnog openja, s ciljem pribliavanja svom Gospodaru i davanja prednosti onome ime je On zadovoljan nad onim za im lino udi, pored drugih velikih i neprocjenjivih vjerskih i drutvenih koristi koje u sebi krije post. l na kraju, kad je rij-e o hadu, to je odlazak Bejtullahu (Allahovoj kui, Kabi) radi izvravanja propisanih obreda i tovanja (velianja) Allahovih svetinja. Had je obavezan izvriti samo jednom u ivotu onaj ko bude u mogunosti . Hadom se briu grijesi i prijestupi, a za ispravno obavljen i primljen had nagrada je Dennet. Pored toga, tu je i meusobno upoznavanje muslimana cijelog svijeta,. njihovo okupljanje, bogaenje novim saznanjima i usmjeravanje. Cijenjeni muslimani, ovo je pet osnova, temelja (st~pova) islama, pa recite, tako vam Allaha, ima li u njima kakve potekoe i primjeujete li u njima kakav nedostatak ili manjkavost?! Zar oni ne predstavljaju Serijat i Njegov sud?!
v

'j4

ko je od Allaha bolji sudija narodu koji vrsto vjeruje?" (EI-Ma'ida:

SO)
Islam je ponos za njegove sljedbenike (muslimane), te snaga, ugled, ast i slava i na dunjaluku i na ahi retu. On je izvor i materijalnog i duhovnog progresa (napretka), a ko sumnja u to neka pogleda u historiju prvog islamskog perioda,doba kada su muslimani bili muslimani i praktino i teoretski (i praksom i vjerovanjem), kada ih dunjaluk nije zasljepljivao (obmanjivao) i nije ih ejtan u vjerovanju u Allaha pokolebao. Zato se bojte Allaha, o robovi Allahovi, i vrsto se drite svoje vjere, i praktino i teoretski, i javno i tajno, prije nego vam bude uskraena i od lutate od nje u zabludu teku. l strahujte da vas ne pogode rijei Uzvienog Allaha: 'J kada bi zaboravili

ono ime su opominjan~ Mi bismo im kapije svega otvorili, a kad bise onome to im je dato obradova/~ iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubil~ i zameo bi se trag narodu koji je inio zlo, i neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova,'' (El-En 'am: 44-45) Gospodaru na, uvrsti nas uislamu
i u tevhidu i uini da nam kraj bude sretan i dobar, o Gospodaru svjetova!

30

Hutbe

Rekoh to to ste uli i molim oprost od Allaha i za sebe i za vas i za sve muslimane...
v v

ISL

STITI VJERU, ZIVOT,

CAST I I Tr-ll.. . .
v

Hvala Allahu, Monom i Velianstvenom, Blagom i Milostivom. On istinu odreuje i po pravdi sudi, On je Mudri i Sveznajui. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, svjedodbom iza koje se nadam spasu od bolne kazne (Dehennema) i nagradi u vjenom blagostanju (Dennetu). l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koji je poslan sa istinom da na Put pravi poziva. Neka je Allahov salavat i neizmjerni selam na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji budu slijedili njihovu ispravnu vjeru. O ljudi, bojte se Uzvienog Allaha i zahvaljujte Mu na blagodati zatite vjere, ivota, imetka i asti. Zatitio vam je vjeru jasnim znakovima (ajetima) koji svjedoe o njenoj ispravnosti , kako biste je prihvatili svjesno, argumentovano i s razumijevanjem; kao to ju je zatitio obilnom nagradom koju je obeao onima koji se vjere budu drali, kako biste joj prili iz ljubavi i ispravno je slijedili. Zatitio vam je vjeru, takoer, strogom kaznom koju je odredio za one koji joj se suprotstave i lea okrenu, kako je ne bi naputali (i nevjerstvu se odavali). l zatitio vam ju je, isto tako, propisivanjem dihada, imecima i ivotima vaim, kako biste je titili i branili. Allah, d.., zatitio je takoer ivote potvrujui njihovu svetost i nepovredivost u Kur'anu i sunnetu Njegovog Poslanika kako bi i zajednica bila ureena i sunnetu Njegovog Poslanika kako bi i u njoj vladala sigurnost. Nasrtanje na ivot Allah, d.., poredi sa nasrtanjem na vjeru, jer ubijanje poredi sa irkom, pa kae:

"/oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju, osim kad pravda zahtijeva." (EI-Furkan: 68)
l kae,
takoer:

l/Reci: /Doite da vam kaem ta vam Gospodar va propisuje: da Mu nita ne pridruujete, da roditeljima dobro inite, da djecu svoju, zbog neimatine, ne ubijajte - Mi i vas i njih hranimo - ne pribliujte se nevaljaltinama, bile javne ili tajne; ne ubijajte onog koga je Allah zabranio ubit~ osim kada to pravda zahtijeva -eto, to vam On preporuuje da biste

Hutbe

31

111

razmislili.

(El-En/am: TST)

A Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Klonite se sedam tekih grijeha: pripisivanja druga Allahu, sihra, ubijanja nedune osobe - osim kada to pravda zahtijeva... ", da bi nakon zavretka ovog hadisa rekao: "Grenj e i psovanje muslimana jeste grijeh, a borba protiv njega jeste kufr - nevjerstvo." l jo je rekao: "Musliman ostaje u okrilju svoje vjere sve dok ne prolije nedunu krv." (Prenosi Buharija) A rekao je i sljedee: "Propast itavog dunjaluka beznaajnija je (bezvrednija) kod Allaha od ubistva samo jednog muslimana." Stoga je Allah, d.., za namjern- uG-ijanje propisao veoma o stroge kazne i utvrenu odmazdu - kisas, pa je rekao:

l/Onome koji hotimino ubije vjernika kazna e biti - Dehennem, u kome e vjeno ostat~ Allah e na njega gnjev Svoj spustiti i proklet e ga i patnju mu veliku pripremiti." (En-Nisa': 94)
Kakva zastraujua kazna: Vatra (Dehennem), srdba (gnjev) Allahova, prokletstvo i patnja velika! A Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Kada bi stanovnici nebesa i Zemlje uestvovali u ubistvu mu'mina (vjernika), Allah bi ih sve bacio u Vatru." Zbog zatite ivota Allah, d.., propisao je kisas, odmazdu, rekavi:
11

0 vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene." (EI-Bekara: 178)

l z raelane

Ovo se odnosi na ovaj, Muhammedov, s.a.v.s. , ummet, a za Je:

11

rekao

Mi smo im u njemu propisa/i /glava za glavu. (EI-Ma'ida: 45)

111

Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae: "Krv muslimana nije dozvoljena osim u tri sluaja : oenjeni preljubnik (onaj ko uini prostituciju, a oenjen je), glava za glavu i onaj koji napusti svoju vjeru (islam) i demat (zajednicu)." Zatim je Allah dao olakicu u pogledu ove stroge odredbe (kisasa) pa je nasljednicima (roacima) ubijenog ostavio pravo izbora izmeu kisasa (odmazde), otkupnine (krvarine) i oprosta - ako je u njemu hajr. Uzvieni je rekao:
'A onaj kome rod ubijenog oprost~ neka oni velikoduno postupe, a

neka im on dobroinstvom uzvrati. To je olakanje od Gospodara vaeg i milost." (EI-Bekara: 178)

A Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (IKome neko bude ubijen, on ima pravo izabrati jednu od dvije stvari - koja mu vie bude odgovarala: da primi otkupninu ili da izvri kisas - odmazdu." A Allah je opovrgao i obesnaio ono to su pretpostavljali i uobraavali neki koji imaju iskvarenu matu (uobrazilju, iluziju), da kisas, odmazda, predstavlja dodatno ubistvo, pa je rekao: liU odmazdi vam je- opstanak, o razumom obdaren~ da biste se ubijanja

32

Hutbe

okanili!" (El-Bekara: 179) Zatim je Allah, d.., zatitio imetke osiguravajui ih odgovarajuim kaznama za one koji bespravno nasru na njih. Uzvieni Allah veli: Ne jedite imovinu jedan drugog na nepoten nain i ne parniite se zbog nje pred sudijama da biste na grjeian nain i svjesno dio tue imovine pojeli. (EI~Bekara. 188) Allah je u cilju zatite imetaka propisao odsijecanje ruke kradljivcu, rekavi:
l/Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono to su uinili i opomena od Allaha! A Allah je i silan i mudar. (EI
11 11

11

Ma'ida: 38)

U odsijecanju ruke kradljivcu ogleda se dalekosena mudrost i oiti interes, jer ruka kradljivca odsijeca se za iznos od etvrtine dinara (zlatnika), a kada bi neko nasrnuo na ovjeka i odsjekao mu ruku , otkupnina (krvarina) za nju iznosila bi pet stotina dinara (zlatnika), iz panje prema zatiti imetka i ivota. Sto se~ pak, tie zatite asti i obraza; islam je to usavrio u svakom pogledu, bilo da se radi o moralnoj ili drutvenoj strani. Tako je u pogledu moralne strane Allah, d.., propisao kaznu za onoga ko oskrnavljuje ast putem zinaluka (prostitucije), a ta se kazna ogleda u kamenovanju do smrti za onoga ko je oenjen, bio ovjek ili ena, dok se onaj ko je neoenjen biuje sa stotinu udaraca biem i protjeruje se iz mjesta boravita na godinu dana. A to se tie iivata (pederastije), a to je openje mukaraca sa mukarca m ~ tu je u svakom pogledu propisana smrtna kazna, ukoliko je poinilac punoljetan, otar ukor (nedeterminisana kazna), ukoliko je maloljetan . Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae: "Koga naete da radi djelo Lutovog naroda (homoseksuaiizam), ubijte i po1nioca i onoga na kome se ini. Takoer je Allah: d.., propisao kaznu za onoga ko potvori kreposnu i ednu osobu za zinaluk, pa je rekao: 'IOne koji okrive potene ene, a ne dokau to s etiri svjedoka, sa
v

!l

osamdeset udaraca bia izbiiujte i nikada vie primajte; to su neasni ljudi. (En-Nur: 4)
11

svjedoenje

njihovo ne

Tako ko potenoj i estitoj osobi kae ~~bludnie", dobija osamdeset udaraca biem, osim ako to dokae sa etiri svjedoka ili potvorena osoba prizna da je poinila blud . A to se tie zatite asti sa drutvene strane, tu je Allah , d.., zabranio muslimanima da se meusobno ismijavaju, izruguju i kleveu, da jedni druge runi nl nadimcima nazivaju i da jedni druge gibete - ogovaraju. A gibet je da kae o svome

Hutbe

33

bratu neto to on ne voli, u njegovom odsustvu. Sve to Uzvieni Allah spominje u suri EI-Hudurat, pa kae:

''O vjernic~ neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda su oni bolji od njih, a ni ene drugim enama, moda su one bolje od njih","': do kraja ovog i sljedeeg ajeta (EI-Hudurat: 11-12)
Zato, o robovi Allahovi, Gospodaru vaem budite zahvalni, na blagodati zatite vae vjere, vaih ivota, vaih imetaka i vaih asti. Traite od Njega i molite Ga za postojanost u vjeri, a i sami se borite i zalaite na torn putu . Njemu se pokoravajte, na Njega se oslanjajte i svi se vrsto za Allahovo ue drite i ne razilazite se. Kazao sam vam ovo i molim Allaha, d.., da oprosti svaki grijeh i meni, i vama i svim muslimanima, pa traite i vi oprosta od Njega, jer On mnogo prata i samilostan ' Je.

Zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo i Njemu se kajemo. Utjeemo se Allahu od zla naih dua i od naih zlih djela. Koga Allah uputi niko ga u zabludu odvesti ne moe, a koga u zabludi ostavi niko ga uputiti ne moe. Svjedoim da nen1a drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je Allahov salavat i neizmjerni selam na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih, u dob roi nstvu, budu slijedi li. Oljudi, bojte se Uzvienog Allaha i zahvaljujte Mu na milosti koju vam je ukazao aljui vam Poslanika izmeu vas, da vam ajete Njegove kazuje (ui), i da vas oisti, i da vas Knjizi i mudrosti podui. Njime vas je Allah izveo iz tmina na svjetlo: iz tmrna dehaleta (neznanja) u svjetlo spoznaje; iz tmina irka i kufra na svjetlo tevhida i imana (vjerovanja); iz tmina nepravde, nasilja i vrijeanja na svjetlo pravde i dobroinstva; iz tmina duhovne i socijalne anarhije na svjetlo ispravnosti cilja i ponaanja (vladanja) ; iz tmina duevne uznemirenosti i uskogrudnosti na svjetlo smirenosti, pouzdanja i irokogrudnosti.

" Zar je isti onaj ije je srce Allah uinio sklono islamu, pa on slijedi svjetlo Gospodara svoga?.. ,.' (Ez-Zumer:22) '/Knjigu ti objavljujem zato da
1

34

Hutbe

ljude, voljom njihova Gospodara, izvede iz tmina na svjetlo, na put Silnoga i Hvaljenoga Allaha, Cije je ono to je na nebesima i ono ito je na Zemlji. A oduasne patnje teko nevjernicima.'' (Ibrahim: 1-2)
v

Allah je ljudima poslao Svoga poslanika Muhammeda, s.a.v.s., u vremenu kada su oni tumarali i lutali u tminama neznanja, pa im je otvorio vrata spoznaje: vrata spoznaje Uzvienog Allaha preko Njegovih nunih imena i svojstava, kao i preko Njegovih djela i prava; zatim vrata spoznaje stvorenja (ljudi) : njihovog poetka (stvaranja) i kraja, polaganja rau na, nagraivan ja (i kanjavanja) itd. Uzvieni Al lah kae:

"Mi smo, zaista, ovjeka odgrumena zemlje stvoril~ zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto stavil~ pa onda kap sjemena ugrukom uinil~ zatim od ugruika grudu mesa stvoril~ pa odgrude mesa kosti napravil~ a onda kosti mesom zaodjenu/~ i poslije ga, kao drugo stvorenje, oivljujemo -pa nekaje uzvien Allah, najljepi stvoritelj! Vi ete, poslije toga, pomrijet~ zatim ete, na onom svijetu, oivljeni biti," (EI-Mu'minun: 12-16)
Zatim je Allah, d.., slanjem vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s., otvorio Svojim robovima vrata spoznaje pokornosti i oboavanja Uzvienog Allaha i kretanja
pravcem koji Njemu vodi, zatim vrata spoznaje na planu ulaganja truda i kretanja
prostranstvima Zemljinim u svrhu stjecanja halal-nafake i opskrbe. Jednostavno
reeno, nema nita to je ljudima potrebno da znaju, bilo o pitanjima vjere ili o pitanjima dunjaluka (ovog svijeta), a da im to On (Allah) nije otkrio i pojasnio. Tako
su dospjeli na istu, Jasnu stazu, kako usred dana tako i usred noi, sa koje moe
skrenuti samo stradalnik, onaj koji je propast zasluio, i na kojoj moe zalutati samo
onaj ije je srce zaslijepljeno. Allah, d.. , poslao je Mu hammeda, s.a.v.s., uvremenu
kada su ljudi bili ogrezli u irku, u svim njegovim oblicima i vrstama: neki od njih
oboavali su kipove (idole), neki lsaa, sina Merjemina, neki drvee, a neki kamenje
- do te mjere da bi jedan od njih, kada bi bio na putu i odsjeo u nekoj zemlji, uzeo (sa -zemlje) etiri kamena, pa tri stavio pod lonac, a etvrti uzeo za boanstvo koje bi
oboavao. Allah ih je, sa Poslanikom Njegovim, izbavio iz ove duboke provalije i
teke ludosti, iz predanosti f pokornosti idolima i kipovima u predanost i pokornost
Milostivom Allahu, istinski i doslovno realizujui tevhid - vjeru u jednog Boga, Gospodara svih svjetova. A to se postie kroz predanost i pokornost jedino Allahu,
predanou u kojoj se oituje istota i iskrenost prema Allahu u nijjetu, ljubavi i
slavljenju (velianju). Tako rob postaje iskren i predan Allahu u svome nijjetu, iskren
i predan Allahu u.svojoj ljubavi prema Njemu, iskren i predan Allahu u Njegovom

Hutbe

35

slavljenju i velianju, iskren i predan Al lahu i spoljanjou svojom i unutranjou (i u pojavnim i uunutranjim manifestacijama), ne udei kroz svoju pokornost Allahu ni za im drugim osim za Njegovim zadovoljstvom (licem) i dospijeem u kuu Njegove poasti -Dennet. 'Reci: 'Klanjanje moje, i obredi moj~ i ivot mot i smrt moja doista su posveeni Allahu, Gospodaru svjetova, Koji nema sauesnika/ to mi je 11 nareeno i ja sam prvi musliman."' (EI-En'am: 162-163) 1 povratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se~ (Ez-Zumer: 54) "V~ Bog-jedan je Bog! Nema boga osim Njega, Milostivog, Samilosnoglli (EI-Bekara: 163) ~~va Bog je jedan Bog, zato se Njemu iskreno predajte!'/ (EI-Hadd: 34) Ovako je dola Knjiga Uzvienog Allaha: a za njom i sun net Njegovog Poslanika, s.a.v.s., sa realizacijom iskrenog tevhida i njegovim ienjem od svih drugih primjesa zatvarajui svaka vrata i presijecajui svaki put koji bi n1ogao voditi njegovom krnjenju, trunjenju ili, pak, slabljenju. Utom smislu neki je ovjek rekao Vjerovjesniku~ s.a.v.s.: "Sto eli Allah i to eli ti?", pa mu je Vjerovjesnik- s.a.v.s., odgovorio: "Zar si me , uinio suparnikom Allahu?!" Naprotiv, istina je i treba rei. : "Sta eli sat'T1o Allah?" Poslanik, s.a.v.s., osporio je ovom ovjeku da poredi njegovu volju sa voljom Uzvienog Allaha na nain koji podrazumijeva njihovo izjednaavanje, drei to uzimanjem suparnika Allahu, d.., a uzimanje suparnika Uzvienom Allahu jeste i rk- pripisivanje Bogu druga. Vjerovjesnik, s.a.v.s., zabranio je da se ovjek zaklinje neim drugim mimo Allaha, smatrajui to irkorn, pa je rekao: "Ko se zakune neim drugim mimo Allaha poinio je kufr ili i rk." To je stoga to zaklinjanje neim drugim, osim Allahom: znai velianje i slavljenje onoga ime se zaklinje na nain koji zasluuje samo Uzvieni Allah i koji dolikuje samo Njemu. Zato muslimanu nije doputeno da u zakletvi kae: "Tako mi Vjerovjesnika!! ili: "Tako mi ivota Vjerovjesnikova''; ili da kae: "Tako mi ivota tvoga", il i: "Tako mi ivota toga i toga". Naprotiv, musliman se zaklinje samo Allahom ili uti (ne zaklinje se niim). Kada je Poslanik, s.a.v.s., upitan o ovjeku koji sretne svoga brata pa ga poselami, da li e i nakloniti mu se, odgovorio je: "Ne!'~ Zabranio je, neka je saiavat i selam Allahov na njega, naktanjanje prilikom pozdrava, jer je to poniznost koja dolikuje samo i jedino Uzvienom Allahu. Ujedno drugom hadisu navodi se da je f'v1u'az ibn Debel, r.a., m doao u Sam (Siriju) i zatekao ljude kako pred sami pozdrav selam - ine seddu
svojim prvacima1 pa je stoga po povratku (u Medinu) uinio seddu Vjerovjesniku1
" s.a.v.s., te ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao na to: "Staje to: Mu'aze?", na to je on odgovorio: "Vidio sam ih (stanovnike Sama) kako ine seddu njihovim prvacima,
1 11
v v

36

Hutbe

a ti si prei od njih da ti se sedda ini, o Allahov Poslanie." Poslanik je, s.a.v.s., tada rekao: aoa sam ikome naredio da uini seddu, naredio bih eni da uini seddu svome muu, zbog znaaja i veliine njegovog hakka (prava) u vezi s njom." A Nesaija prenosi dobrim senedom od Enesa ibn Malika, r.a., da su neki ljudi doli Vjerovjesniku, s.a.v.s., pa su rekli : (!Allahov Pos lanie, ti najbolji meu nama, sine najboljeg meu nama, prva e na, sine prvaka naeg!", te ih je on prekinuo rekavi: ''O ljudi, recite to imate rei i ne dopustite nipoto da vas ejtan zavede, ja sam Muhammed, rob Allahov i Njegov poslanik i ne volim da me uzdiete iznad stupnja (poloaja, derede) koji mi je Allah, d.., dodijelio." Vjerovjesnik je, s.a.v.s., u spreavanju svega to bi moglo posluiti kao sredstvo i put ka irku iao dotle da u kui svojoj nije ostavljao sliku niega to se oboava i ibadetom slavi mimo Uzvienog Allaha. UBuharijinom Sahihu prenosi se da je Aia, r.a., rekla: "Poslanik, s.a.v.s., u svojoj kui nije ostavljao nita na emu su bili krievi, a da ga nije razvalio i sruio." A krievi su znakovi koje su krani uzeli za obiljeje svoje vjere i koje oboavaju. iiKri"je sve ono to je uobliku dvije linije (crte) koje se presijecaju. Ovako je definisao ''kri" autor rijenika "EI-Mundid", to znai da je to oblik koga predstavlja jedna uspravna linija koju presijeca druga vodoravna, bez obzira da li vodoravna linija presijecala sredinu uspravne ili bila iznad njene sredine. Krani smatraju (tvrde) da je Mesih, sin Merjemin, a.s., razapet na krstu nakon to je ubijen, a Uzvieni Allah kae u Kur'anu, pobijajui njihovu tvrdnju da su ga ubili:
~~nisu ga ni ubiliniraspeli, ve im se priini/o." (En-Nisa':

157)

l kae, takoer: '~ sigurno je da ga nisu ubili,

ve ga je

Allah uzdigao Sebi. - Allah je

silan i mudar." (En-Nisa': 157-158)

A poto su krani kri {krst) drali svetim i blagoslovljenim, stavljajui ga iznad mihraba (u crkvama) i vjeajui ga o svoje vratove, put Poslanika, s.a.v.s., bio je uklanjanje svega na emu su se nalazili krievi, u cilju zatite tevhida i udaljavanja od poistovjeivanja sa nemuslimanima (nevjernicima). Gospodaru na, sauvaj ovom ummetu njegovu vjeru, zatiti ga od zla njegovih neprijatelja i probudi srca iz nemara spram onog ta se sa nama smjera. OGospodaru svih svjetova, Ti si, uistinu, dareljiv i plemenit. Kazah ovaj govor i molim Allaha za oprost i sebi i vama...

Hutbe

37

NEKI

L OVI ZN OVI UPUCUW NA NJEGO

T
/

..LV

.&....ITI
/

KOn

MOC

Hvala Allahu, Koji alje vjetrove kao radosnu vijest pred dolazak milosti Njegove i Koji istu vodu, kiu s neba, sputa da njome mrtve predjele oivi i mnoge ivotinje i ljude, koje je stvorio, napoji. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga i Koji je svemoan i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je svim ljudima da radosne vijesti donosi i da opominje, i da Allahu, voljom Njegovom, poziva, i kao svjetiljku koja svijetli. Primjer onoga s ime ga je Allah poslao jeste kao primjer obilne kie koja na zemlju padne, pa jedan dio prispije na dobru plodnu zemlju koja prihvati vodu i iz nje trava i bilje obilno nikne. Drugi dio prispije na neplodnu zemlju (ilovau) , koja prihvati i zadri vodu kojom Allah okoristi ljude pa piju, napajaju~ navodnjavaju i siju, dok trei dio prispije na zemlju zvanu "ki'ann (pjeskulja), koja niti zadrava vodu niti daje da iz nje rastinje nikne. Prva je zemlja primjer ovjeka koji je shvatio i razumio vjeru Allahovu i okoristio se Objavom Njegovom, pa je sfekao znanje a i druge pouava; druga je zemlja kao ovjek koji objavu nosi i dostavlja drugom, pa se on njome koristi ; a trea je kao ovjek koji ne obraa panju na Objavu Allahovu i ne prihvata Uputu Njegovu kojom je Poslanika Svoga poslao. Neka je Allahov salavat i neizmjerni selam na njega: njegovu porodicu, ashabe i njihove sljedbenike u dobroinstvu . ''O ljud~ bojte se Cospodara vaeg i Njemu se pokoravajte (Njega

oboavajte). On vam je Zemlju uinio poste/jom a nebo zdanjem, is neba kiiu spustio i uinio da pomou nje rastu plodo v~ hrana za vas. On je Taj Koji alje vjetrove kao radosnu vijest milosti Svoje/ a kad oni pokrenu teke oblake, Mi ih prema mrtvom predjelu potjeramo, pa na njeg kiu spustimo i uinimo da uznjenu pomo rastu plodovi svakovrsn~ isto emo tako mrtve oivit~ opametite se! U plodnom predjelu raste bilje voljom Gospodara njegova, a u neplodnom tek s mukom. Eto, tako M~ na razne naine, ponavljamo dokaze ljudima koji zahvaljuju. (EI-E'araf: 57-58)
11

O ljudi, u svemu to se nalazi u kosmosu kriju se Allahovi znaci, koji upuuju na Njegovu jednou i na savrenost Njegove vlasti, moi, veliine, mudrosti i milosti. Oni upuuju na to da On sve moe, da stvara ta hoe i odabire, i da Mu nita ne moe umai ni na nebesima ni na Zemlji; On, uistinu, sve zna i sve moe. Pogledaj

38

Hutbe

u ove blage vjetrove, koje Uzvieni Allah alje, oni teke oblake, obilnom vodom napunjene, nose, pa od nje onda rijeke po zemlji teku ili se u morima i okeanima voda smiri. Allah, d.., (pokree) tjera te oblake, pa ih onda spaja i sabire dok se jedni nad drugima kao brda ne nagomilaju, pa svjetlost sunevu gustinom svojom zastru i zemlju, crninom i gustinom svojom, tamom obaviju. Vidi ih kako se gomilaju i velikom brzinom , Allahovi m izunom, jedni se drugima pripajaju, a kada Allah hoe da ih raspri, On to brzo uini i nebo vedro postane kao da na njemu nikada oblaka nije bilo. Enes, r.a. , pria: "Ljude je u doba Poslanika, s.a.vs., zadesila sua, pa je, . dok je Poslanik, s.a.v.s., drao hutbu (u petak), ustao neki beduin i rekao: 'O Allahov Poslanie , nastradao je mal (imetak), izgladnjela su eljad i presahli su (zatvoreni) svi putevi , pa zamoli Allaha da nam spusti kiu.' On je digao ruke a na nebu nismo vidjeli ni traka oblaka, i tako mi Onoga u Cijoj je ruci moja dua, nije ih spustio dok se nisu uskovitlali oblaci kao brda, i nije siao s minbera, a vidio sam kiu kako se slijeva niz njegovu, s.a.v.s., bradu. l kia nam je padala toga dana, i sutra, i prekosutra, i sljedeeg dana, sve do naredne dume, kada je isti ili neki drugi beduin ponovo ustao pa rekao : 'O Allahov Poslanie , sruie se ku e (zgrade) i potopi se blago (imetak), pa zamoli Allaha da nam obustavi kiu.; On je digao ruke i rekao: 'Gospodaru na, oko nas, a ne na nas (neka kia pada oko nas, a ne na nas), na breuljke, na stijene i humke, u njedra dolina i korijenje drvea!', i na koju god bi stranu nebesa rukom pokazao, oblaci bi se razbili i rasprili dok odjednom nad Medinom nismo vidjeli niti jednog.. A dolinom je itav mjesec tekla rjeica i niko, ni niodakle, nije doao a da o plemenitosti i dareljivosti nije priao ." Brao muslimani, zaista u ovom vjerodostojnom hadisu i ovoj velianstvenoj noi koju posmatramo lei najvei dokaz Allahovog kudreta (snage), slavljen neka je On i uzvien, i dokaz da On, kada neto hoe, samo kae: '''Budi' i ono odjednom bude'/ "...Jnareenje je Nae samo jedna rije~ sve bude u tren oka.l' (E/-Kamer: SO) Zaista je to oit znak da su ovi oblaci, Allahovom odredbom poti njeni, i da ne prekorauju granice koje im je odredio njihov Tvorac i Uzronik. Allahov Poslanik, s.a.v.s., pria, a on je iskren i istinoljubiv, da je neki ovjek, u prostranoj i bezvodnoj pustinji , uo glas iz oblaka: "Napoji i zalij vrt (bau) toga i toga"! Pa je oblak izlio svoju vodu u dolinu Hirra, blizu Medine, koja je iz nje potekla ka bai spomenutog " ovjeka. Covjek (koji je uo glas) upitao ga je: "O robe Allahov, kako se zove?"
Ovaj je odgovorio: .uTako i tako", spomenui ime koje je onaj prvi uo iz oblaka. "A
zato me pita za moje ime?", dodade ovjek, a on ree: "uo sam glas iz oblaka iz

Hutbe
i

39

kojeg je ova voda kako kae: 'Zalij bau toga i toga' spomenuvi tvoje ime, pa me izvijesti ta ti radi u svojoj bai (v-tu)!" ovjek odgovori: "Kada si to ve ispriao, r onda znaj da ja gledam u ono to rodi u njoj (bai) pa treinu podijelim, treinu pojedemo i ja i moja eljad , a treinu vratim njoj, to Jest potroimza njeno obraivanje i oranje (sijanje)." Brao muslimani, zaista je ova kia koju Allah sputa na nas znak Njegove dobrote i milosti, pa smo, stoga, duni da Mu se zahvalimo i da se njome (kiom) potpomognemo u pokornosti Allahu, jer onaj ko se zahvali Allahu, Allah mu dadne jo (povea), a onaj ko porekne i zanijee blagodat Njegovu, Allah mu je oduzme uini ga _ mahrumom . "l kad je Gospodar va objavio: Ako budete zahva/n~ ja u vam, zacijelo, joi vie dat~ budete li nezahvaln~ kazna Moja, doista e stroga biti. (Ibrahim: 7) Pa zahvaljujte Allahu hvalei Ga jezicima vaim i priajui o blagodatima Njegovim. Zahvaljujte Ailahu pokoravajui se samo Njemu, izvravajui nareenja a klonei se zabrana, i zahvaljujte Allahu od srca tv1u se kajui i vrsto vjerujui da su sve ove blagodati samo dobrota Njegova, milost i dobroinstvo. Gospodaru na, pomozi nam da Te se sjeamo, da Ti zahvaljujemo i da Ti lijepo ibadet inimo; i uini nam ono ime si - as opskrbio potporom u pokornosti Tebi, i n oprosti i nama i svim muslimanima.
1
1 lli

Hvala Allahu, Koji je Sebi potinio sve to je na nebesima i na Zemlji. Njemu pripada hvala i na dunjaluku i na ahiretu. On je Sveznajui i Mudri. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga. Njemu vlast i hvala pripadaju i On je svemoan. l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koji radosne vijesti donosi i opominje, i koji Allahu, s izunom Njegovim i smiljeno, poziva i koji je svjetiljka koja sija. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe i sve njihove sljedbenike, u dobru, do Dana sudnjega. Oljudi, bojte se Uzvienog Allaha i razmiljajte o Njegovim ajeti ma (znakovima), koji upuuju na savrenstvo Njegove moi, ne bi li se time poveao va ibadet i

40

Hutbe

slavljenje Svevinjeg Allaha. Allah, d.., stvorio je nebesa i Zemlju i ono to je izmeu njih , u ta, izmeu ostalog, spada: Sunce, Mjesec, zvijezde, brda, drvee, ivoti nje, mora: rijeke i dr. Stvorio je sve to za est dana na najsavreniji nain i sa najpotpunijimsistemom, a da je htio, stvorio bi sve to u jednom trenu, kao to, neka je Uzvien, kae: ~~ko neto hoemo, Mi samo za to reknemo: 'Budi!~ i ono bude, "(En Nah/:40) l kae: '~.Jnareenje je llaie samojedna rij~ sve buc!e u tren oka""(EI-Kamer: SO) Meutim, Uzvieni Allah stvorio je to u vremenu od est dana iz mudrosti koja je to iziskivala, a Gospodar tvoj stvara to hoe i odabire ta hoe. Uzvieni je Allah ovjeka od grumena zemlje stvorio. Od njega je stvorio Adema, a potomstvo njegovo stvara od kapi hude tekuine, koja se izbaci i koja izmeu kime i grudi izlazi. Zatim se ta kap na sigurnom mjestu zaustavi, gdje do nje ni sunce, ni zrak, ni toplota, ni hladnoa ne dopire i gdje je Uzvieni Allah kroz tri tmine postepeno razvija: tr11ine stomaka, tmine materice i tmine opne (membrane) . Cetrdeset dana ona bude kap sjemena, zatim isto toliko ugruak, potom gruda mesa takoer toliko. A kada se zavri ovaj period koji traje etiri mjeseca, Uzvieni Allah alje mu meleka zaduenog za embrije (djecu u majinoj utrobi) pa mu melek udahne du.u i embrij postane ovjekom, nakon to je neivo bie bio, pa neka je uzvien Allah, Stvoritelj najljepi. Uzvieni je Allah robovima Svojim od znakova Svoje moi pokazao ono to e, uistinu, biti znakom (ajetom) za one koji vrsto vjeruju i koji pouku primaju. Tako je Svevinji Allah stvorio lsaa, sina Merjemina, samo od majke, bez oca, i dao mu mo da progovori u beici, pa je govorio govorom kojim govore najrjeitiji i najjasniji ljudi. 'Ja sam Allahov rob~~ . n ree/ /TJeni e On Knjigu dati i vjerovjesnikom o me uinit~ i uinit e me, gdje god budem, blagoslovljenim i naredit e mi da dok sam i~ molitve obavljam i milostinju udjeQujem, i da majci svojoj dobar budem, a nee mi dopustiti da budem drzak i nepristojan. l neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na
v

11

dan kada budem iz mrtvih ustao!" (Merjem: JO-JJ)

Pa ima li izraajnijeg i rjeitijeg govora od ovoga, i po tematici znaajnijeg - od djeteta u beici - Allah, d.., takoer je izvijestio da e on od ilovae slino liku ptice neto nainiti (stvoriti), s izu nom Allahovim, pa e u nju puhnuti i ona e pticom koja leti, voljom Allahovom, postati. l izvijestio je, isto tako, da e on od roenja

-------------

- - - - - - - - - - - - - - --

Hutbe

41

slijepa iscijeliti, a i gubava, sve izunom Uzvienog Allaha. l izvijestio je da e on, voljom Allahovom, mrtve oivljavati i iz kaburova njihovih ih izvoditi. Allah Uzvieni nam u suri "EI-Bekara" navodi pet dogaaja, od kojih svaki sadri oivljavanje mrtvih na ovom svijetu (dunjaluku). Prvi je dogaaj pria o lzraelanima kada su rekli njihovom vjerovjesniku Musau: ''Mi ti neemo vjerovati dok Allaha ne vidimo!// (EI-Bekara. SS) Zbog ovoga Svevinji Allah ih je kaznio i munja ih je oinula pa su pomrli, a zatimih je Uzvieni Allah, poslije smrti njihove, oivio. O tome Allah, d.., obraajui se lzraelanima, kae: 'J kada ste uglas rekli: 'OMusa, mi ti neemo vjerovati dok Allaha ne

munja vasje oinula, vidjeliste. Zatim smo vas, poslije smrti vae, oivi/i da biste zahvalni bili.'' (El-Bekara: SS-S6) Druga je pria vezana za ubijenu osobu meu lzraela n ima (jevrejima). Ubio ju je njen amidi, aii su optuili drugo pleme, posvaavi se s njim oko toga, pa im je Musa, a.s. , objavom od Uzvienog Allaha, naredio da zakolju kravu i da jednim njenim dijelom udare ubijenog. Oni su to nakon upornog suprotstavljanja, te zahtjeva i traenja, jedva uinili udarivi ubijenog, a Allah Uzvieni oivio ga je pa je ovaj kazao ko ga je ubio.. O tome Allah, d.., kae: 1kada ste jednog ovjeka ubil~ pa se oko njega prepirati poeli -Allah je dao da izae na vidjelo ono ito ste bili sakrili - Mi smo rekli: 'Udarite ga jednim njezinim dijelom!'- i eto tako Allah vraa mrtve uivot i prua vam dokaze Svoje da biste shvatili.'' (EI-Bekara: 72-73) Trea pria govori o narodu koga je zadesila epidemija (kuga) pa su hiljade ljudi zbog straha od smrti izale iz svoje zemlje. Potom im je Uzvieni Allah pokazao da nema bjeanja od Njegovog kadera (odreenja) i sve je usmrtio, kako bi robovi spoznali snagu Njegove vlasti i djelotvornost Njegove moi, a potom ih je ponovo oivio da upotpune njihove edele (ivotne vijekove). O tome Allah, d.., veli: Zar nisi uo o onima koji su iz straha od smrti iz zemlje svoje pobjegli -a bijae ih na hiljade" Allah im je rekao: 'Pomrite!' - a poslije ih je oivio. Allah je, zaista, dobar prema ljudima, ali veina ljudi ne zahvaQuje. (EI Bekara: 243) Cetvrta pria govori o ovjeku koji je proao pored jednog do temelja poruenog grada. Zgrade su u njemu biie potpuno razruene a drvee osueno pa je smatrao nemoguim da se grad ikada povrati u nekadanje stanje procvata, blagostanja i ivota, te mu je Uzvieni Allah dao znak - ajet u njemu sam01n, koji ukazuje na mo Njegovu, Uzvien neka je On. Usmrtio ga je na stotinu godina, a sa njim je bio
11 11

vidimo!~

42

Hutbe

njegov magarac, hrana i pie. Magarac je umro i raspao se, a kosti mu se ukazale (vidljivim postale), a hrana i pie ostali su i nita se od njih nije promijenilo ni koliinski, ni okusom, ni bojom, ni mirisom itavih stotinu godina, iako ih je sunce palilo i vjetrovi smjenjivali. La ilahe lllellah ~ nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, On nema sudruga. Njemu pripada vlast, hvala i slava i On sve moe. Zatim je Uzvieni Allah oivio tog ovjeka i pokazao mu njegovu nepromijenjenu hranu i pie , bez obzira na duinu vremena, i pokazao mu je potom i magarca; i ovjek je posmatrao njegove kosti, po zem lji razbacane , kako se meusobno spajaju i svaka kost na svoje mjesto dolazi, i kako Uzvieni Allah kosti mesom zaog re. O tome Allah Uzvieni veli: /Illi za onoga kojije, prolazei poredjednog do temelja poruenog grada, 1 povikao: 'Kako e Allah oiviti ove ito su pomrli?! Allah uini te on umre i tako ostade mrtav stotinu godina, a onda ga oilvi i zapita: 'Koliko siostao ?
1

Dan ili dio dana~ odgovori. 'Ne~ ree On, /ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i pie svoje, nije se pokvarilo," a pogledaj i magarca svoga - da te uinim dokazom ljudima;" a pogledaj i kosti - vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblaemo. ' l kad njemu bi jasno, on povika. 'ja znam da
Allah sve moe! (EI-Bekara: 2S9) Peta je pria vezana za Ibrahima, a.s., kada je upitao Uzvienog Allaha da mu pokae kako mrtve oivljuje, pa mu je Allah, d.., naredio da uzme etiri ptice, da ih isijee na komade i raznese po okolnim brdima, na svako brdo po jedan komad, i da ih zatim pozove. Utom e se momentu ovi komadi, po brdima ratrkani, spojiti jedni s drugima i doi e Ibrahimu, a.s., hodaj u i , ne letei. O tome Uzvieni Allah kae: "A kada Ibrahim ree: 'Gospodaru moj, pokai mi kako umrle oivljava!~
11 '

On ree. Zar ne vjeruje?' 'Vjerujem~ odgovori on, ali elio bih da mi se srce smiri.' 'Uzmi etiri ptice~ ree On 'i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne breuljl!e, zatim ih pozovl brzo e ti doi. Znaj da je Allah silan i mudar!"/ (EI-Bekara: 260)
1

Ovi primjeri Allahovog, d.., oivljavanja mrtvih na dunjaluku jasni su dokazi proivljenja na Sudnjem danu, a kako je to samo lahk.o Uzvienom Allahu! Svevinji Allah kae: "On je Taj koji iz niega stvara i On e to ponovo uinit~ to je Njemu lahko,'' (Er-Rum: 26) "Stvoriti sve vas i sve vas oiviti isto je kao i stvoriti i oiviti jednog ovjeka." (luktnan: 28) 'j4 bit ie to samo povik jedan, i evo

Hut be

43

njih- na Zemlji." (En-Nazi'at.# 13-14) "Bit e to samo jedan glas i oni e se svi pred Nama obreti." (Ja-Sin: SJ) . '~ smak svijeta e u tren oka do~~ ili joi bre, jer je Allah, uistinu, Svemoni!'' (En-Nabi: 77) . -.. .
Pa neka je slavljen Bog Sveznajui, Koji je kadar ga.jednfm glasom sva iva , bia iz kaburova njihovih izvede: i mukarce i ene, i mlade: i stare. Niko od njih
nee izostati i sve e se to u trenu oka odigrati, ili jo bre, ~ Allahu ne moe nita umai ni na nebesima ni na Ze_ lji_On, uistinu, sve zna i sve moe. m ; Gospodaru na, daj nam da razmiljamo o ajetima, Tvojim.dokazima, uini nas onima koji e pouku iz toga uzeti i podari nam da se okoristimo Objavom Tvojom, koju si poslao i odredbom Tvojom, koju si odreqio. Oprosti nam i smiluj nam se, jer, Ti, uistinu , mnogo prat.a i samilostan si.
.
. .

'

STAJE SVE POTCINIO LJ UDI CIME: IH POC. STIO

A
v v .
.
.

Hvala AllahuJ Koji je poastio ljude i odlikovao ih nad drugim svjetovima, i Koji im je potinio sve to je na nebesima i na Zemlji kako bi bili od onih koji su zahvalni. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga i svjedoim da je Mu hammed Njegov rob i Njegov poslanik, nad svim svjetovima odabran. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na nj~ga, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike, u dobru, do Dana sudnjega.. O ljudi, bojte se Gospodara vaeg i zahvaljujte Mti na blagodatima Njegovim, ako, uistinu, Njega oboavate, i cijenite ono ime vas je poastio nad ostal im svjetovima i ime vas je odlikovao i nad narodima drevnim i kasnijim. Allah je, d.., Adema, a:s., rukom Svojom stvorio i duu u njega udahnuo, zatim ga nazivima svih stvari poduio i meleke mu Njegove seddom naklonio, i drugu mu (enu) od njega samog stvorio da se uz nju smiri i da se porod (djeca) od njih dvoje rairi. Zatim se sjetite blagodati Allahove prema vam? kada vas je u utrobama majki vaih stvorio dajui vam likove, jedan za drugim, u tri tmine. Samo Allah za vas zna i samo vas On poduava, i niko vam_tu, osim Njega, nije u stanju hranu, pie, korist ili tetu pribaviti. Hranu vam je u utrobama majki vaih dao (stvorio), od krvi koja preko
.

44

Hutbe

pupka u tijelo dospijeva a onda se venama iri. Zatim vam je, nakon izlaska iz utroba majinih, dvije dojke pripremio da se iz njih istim i ukusnim mlijekom napajate, koje odgovarajuu toplotu i ukus posjeduje i koje je njeno i prijatno u prodiranju (stizanju) do vena, a takoer je hranjive. l sjetite se blagodati Allahove prema vama kada vas je iz utroba majki vaih izveo a vi nita ne znate - iz milosti Svoje i dobroinstva prema vama, jer da ste tada u takvom stanju bili podueni i znali ta vas eka, vaa slabana tijela ne bi bila u stanju da podnesu ivotne boli, nevolje i iskuenja. Potom vam je Allah razumijevanje postepeno davao: kako se poveavao va uzrast i vaa starostt poveavalo se i vae (razumijevanje) znanje, da bi na kraju bilo upotpunjeno. l sjetite se blagodati Allahove prema vama kada je za vas sve to je na zemlji stvorio i lijepa i ukusna jela, kojima potrebe vae zadovoljavate, doputenim vam uinio 1 nareujui vam da ih jedete i da u njima uivate, rekavi:

0 ljud~ jedite odonoga ito itna na zemlj~ ali samo ono to je doputeno i prijatno/ (EI~Bekara: 168)
11
11

l rekao je:

jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahva/n~ ta vi se samo Njemu klanjajte!/' (El-Bekara. 172) A ovu varn je oposkrbu i nafaku raznovrsnom uinio1 kako po obliku i velini
11

vjernic~

tako i po okusu i koristima, da bi se upotpunila slast uivanja u njoj. Zatim se sjetite blagodati Allahove prema vama kada vam je sredstva za prijevoz i putovanje dostupnim uinio: /J daje vam lae i kamile da putujete, "(Ez~Zuhruf: 12) lJ konje, i mazge, i magarce -da ih jaete, i kao ukras- stvorit e i ono ito ne znate.// (En-Nahl: 8) l sjetite se blagodati Allahove prema vama kada vam je od Sebe sve to je na nebesima i na Zemlji potinio, i vjetrove vam, koji kiu najavljuju, poslao. 0n sputa s neba kiu i ini da_pomou nje raaju plodovi kojima se hranite, i daje vam da se koristite laama koje plove morem, voljom . Njegovom; i daje vam da se rijekama koristite, i daje vam da se koristitite Suncem i Mjesecom, koji se stalno kreU/ i daje vam da se koristitite noi i
1 ' ...

danom; i daje vam odsvega onoga ito odNjega tr.aite, ako biste Allahove blagodati broja/~ ne biste ih nabrojali. - ovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan$'' (Ibrahim: 32-34)
A Allahova briga i panja prema vama dosegla je dotle da vam je i meleke Njegove potinio:

Hutbe

45

''Meleki koji dre prijesto i oni koji su oko njega veliaju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i mole se da budu oproteni grijesi vjernicima: 'O Gospodaru na, Ti sve obuhvatai milou i znanjem/ zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sauvaj ih patnje u Vatri! Gospodaru na~ uvediih u edenske vrtove, koje si im obeao, i pretke njihove i ene njihove i potomstvo njihovo - one koji su bili dobri, Ti sl uistinu, silan i mudar. l potedi ih kazne zbog runih djela, jer koga Ti toga dana potedii kazne zbog runih djela, Ti si mu se smilovao, a to e, zaista, veliki uspjeh biti!"' (EI-Mu'minun: 1-9)
Nadzor nad ljudima povjerio je cijenjenim pisarima, koji znaju ono to oni rade. Uz svakog su ovjeka dva meleka; jedan sjedi s desne a drugi s lijeve strane, i on ne izusti ni jednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. Ako uradi dobro djelo, upiu ga deseterostruko (kao deset dobrih djela) , a ako uradi runo djelo (grijeh) upiu ga jedanput, kao jedno runo djelo; a ako naumi da uini dobro djelo, upiu mu ga kao dobro djelo. Allah je plemenite meleke potinio interesima ljudi, pa tako Dibril donosi objavu u kojoj se krije ivot za srca i srea za narode; Mikail je zaduen za zemlju i vegetaciju (biljke), a u tome je zemljin opstanak i supstanca za ishranu tijela; lsrafil je zaduen za "sur" (rog) u koji e puhnuti, pa e ljudi iz grobova, ivi, prema Gospodaru svome pohrliti. Neke od meleka Allah je zaduio da nad ljudima bdiju , a oni su spomenuti u rijeima Uzvienog: UZ svakog od vas su melek~ ispred njega i iza njega - po Allahovom
1 '

nareenju nad njim bdiju." (Er-Ra'd: 11)

A Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Nad vama se naiz mjenino smjenjuju meleki noi i me~ki dana", te takoer: "Kada doe petak, na svaka od damijskih vrata stane po jedan melek i zapisuje po redu kako ko dolazi (na dumu), a kada imam sjedne (na minber), oni sklope knjige (listove) i dou da sluaju zikr- spominjanje Allaha." Sve ovo upuuje na veliku panju koju Allah, d.., poklanja ljudima, a jedan od vidova te panje jeste i taj to kada rob umre, meleki mu, s potpunim povjerenjem i bez oklijevanja, duu uzmu, a zatim, kada doe Kijametski dan, meleki susreu vjernike (mu'mine) sa radosnom vijeu:

0vo je dan vakoji vam je obean!/' Akada uu u Denne~ kodnjih/ na sva vrata, meleki ulaze govorei. 'Mir neka je vama, zato to ste trpjel~ a divno li je najljepe prebivalite!'" (Er-Ra'd: 24)
11

Zato, o robovi Allahovi , zahvaljujte Allahu na blagodatima Njegovim i na onom to vam je potinio na nebesima i na Zemlji. Pokoravajte se Njemu iz ljubavi,

46

Hutbe

potovanja i traenja pomoi, jer Njemu pripada svaka dobrota i dobroinstvo (milosre) -i prije i poslije. l neka je hvala Allahu , Gospodaru svjetova. Neka Allah, d..1podari beriet u Kur'anu asnom i meni i vama ... (dova).

ODREENJE

Hvala Allahu, Koji je sve stvorio i kako treba uredio, Koji je pitanje robova Svojih uredio i organizirao onako kako to zahtijeva Njegova mudrost. On je, uistinu, dobar i sve zna. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga. Njemu vlast i zahvala pripadaju i On je svemoan. l svjedoi m da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je pred Sudnji dan da radosne vijesti donosi . i da opominje, i da Allahu voljom Njegovom, poziva, i kao svjetiljku koja sija. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu , ashabe i njihove sljedbenike u dobroinstvu. O ljudi, bojte se .AJiaha i vjerujte u Njegova Poslanika, jer iman roba sastoji se od vjerovanja u Allaha, Njegove meleke, knjige i poslanike:
1

Poslanik vjeruje u ono ito mu se objavljuje od Gospodara njegova/ i vjernici- svaki vjeruje u Allaha/ i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike Njegove/ Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih. (El-Bekara: 285)
11

Jedan od sastavnih dijelova imana jeste i vjerovanje u A.llahovu volju i Njegovo odreenje , pa vjerujte da Allah sve zna. Zna ta je bilo u prolosti i ta e se desiti u budunosti. Poznaje sve to i openito i pojedinano i Njemu nije skriveno nita ni na nebesima ni na Zemlji. Mi stvaramo ovjeka i znamo ita mu sve dua njegova haje... (Kaf: 16) Vjerujte u savrenost i sveobuhvatnost Altahovog znanja i vjerujte u savrenost i potpunost Njegovog uvanja: panje i zatite. l znajte (i vjerujte) da je u Levhi mahfuzu zapisano sve to e se desiti do Sudnjeg dana jo prije stvaranja nebesa i Zemlje na pedest hiljada godina i da je Allah prvo stvorio "kalem" (pero) i rekao mu: "Pii!" "Sta u da piem?", upitalo je pero, a On mu je odgovorio: "Pii sve to e se
desiti!", i u tom je asu zapisano i odreeno sve to e se desiti do Sudnjega dana.

11 ll
v

11

Zar ne zna da je Allahu poznato sve ito je na nebu i na Zemlji? To je

Hutbe

47

sve u Knjiz~ to je, uistinu, Allahu lahko/" (EI-Hadd: 70) "Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego ito je damo, zapisana u Knjizt to je Allahu, uistinu, lahko. (El-Hadid: 22)
/1

Cijenjeni muslimani, vjerujte u volju Allahovu u cjelokupnom Njegovom carstvu jer ne postoji nita ni na nebesima ni na Zemlji a da nije u vlasti Uzvienog Allaha: "Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i nad onim ito je nad njima/ On sve moe!" (EI-Ma ida: 120) l ne postoji nita to je ucarstvu Njegovom a da nije podreeno Njegovoj volji i elji. U Njegovim je rukama vlast i u Njegovim su rukan1a kljuevi nebesa i Zemlje. Sve to se deava: blagostanje, nesrea, strah , sigurnost, zdravlje: bolest, oskudica i izobilje... deava se voljom Njegovom, neka je Slavljen i Uzvien On. Vjerujte, brao muslimani, da je Allah stvorio sve to je na nebesi- a i na Zemlji: m j41Jah je stvoriteljsvega i On upravlja svim. (Ez-Zumer~" 62) 'AI/ah stvara i vas i ono ito napravite. (Es-Saffat: 96) Allah je stvoritelj nebesa i Zemlje i On njima upravlja i tvorac je ovjeka i On njime rukovodi. Covjek posjeduje odlunost , volju, mo i akciju (djelovanje) , meutim, Onaj Koji je pohranio u njemu tu odlunost i stvorio u njemu ovu mo jeste Allah, d.., a da je htio, oduzeo bi mu um (pamet) pa bi propa.a njegova volja, i da je htio, ! oduzeo bi mu mo pa ne bi bio u stanju raditi i djelovati. Cijenjeni muslimani, vjerovanje u kader (Allahovo odreenje) jedan je od est stupova (ruknova) imana, te iman bez njega nije potpun (ispravan). Meutim, to ne smije biti opravdanje ovjeku da ini ono to je Allah zabranio ili da zapostavlja ono to je On naredio. Razlog je to to ti je Allah, d..., dao razum pomou kojeg vlada i upravlja voljom i to ti je dao mo i snagu pomou koje stupa u akciju i djelo. Stoga, kada bi ovjeku bila oduzeta pamet, ne bi bio kanjen za grijeh (prijestup) niti za ostavljanje obaveze, a kada bi bio lien snage i moi potrebne za realizaciju dunosti, ne bi bio pitan za njeno neizvravanje. Zaista je uzimanje kadera (Boijeg odreenja) kao dokaza i izgovora za injenje grijeha i zapostavljanje vadiba (obaveza) nitavan i bezvrijedan dokaz. Obesnaio ga je i ponitio Allah u Svojoj Knjizi, a ponitava ga, isto tako, i razum i sama stvarnost (realnost). Ponitio ga je Uzvieni Allah u Svojoj Knjizi rekavi: Poslali smo i poslanike koji su radosne vijesti i opomene donosi/~ da
1 1 11 1 11
v
'

11

Qudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja predAlla/Jom imali. (En Nisa: 165) Ada je Allahovo odreenje (kader) opravdanje i dokaz, ne bi bio poniten slanjem
ll

48

Hutbe

poslanika, jer kader traje i postoji i pored njihovog slanja. Uzvieni kae:

"Mnogoboci e govoriti: 'Da je Allah htio; mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, a ni preci nai, niti bismo ita zabranjenim uinili.' Tako isto su oni prije njih poricali sve dok Nau kaznu nisu iskusili. Reci: 'Imate Ji vikakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite. '' (EI-En'am: 148)
1

. Kada bi uzimanje kadera za ispriku i bilo ispravan izgovor i prihvatljivo opravdanje, onda Allah ne bi uinio da oni koji irk svoj njime opravdavaju kaznu Njegovu iskuse, jer Allah nikome nepravdu ne ini. Pribjegavanje kaderu kao opravdanju za injenje grijeha i zapostavljanje obaveza nitavno je i bezvrijedno opravdanje koje, isto tako: ponitava razum . Razlog je to to onaj ko kader uzima za dokaz ne poznaje sam kader (Allahovo odreenje) da bi na njernu temeljio svoje djelovanje. Stoga, kako onda da kao dokaz koristi ono to nema utjecaja na njegovo djelo, jer neto ne moe imati utjecaja na djelo poinioca sve dok mu ne bude poznat izvor tog utjecaja. Kada bi neko nasrnuo na neku osobu pa joj uzeo imetak (novac) ili je ubio a zatim rekao: ''Ovo se desilo Allahovom voljom i odreenjem", ni napadnuta osoba ni ostali ljudi ne bi prihvatili to njegovo opravdanje. Pa kako onda ta osoba ne prihvata pribjegavanje kaderu kao opravdanju (izgovoru) nekog drugog kada vri napad na nju, a uzima ga za opravdanje kada sama nasre na Allahov hakk -Kur'an, islam i dr.? Pribjegavanje kaderu kao opravdanju za injenje grijeha i zapostavljanje obaveza nitavno je i bezvrijedno opravdanje koje, pored ostalog, ponitava i sama realnost. Tako svaka osoba koja trai posao, kada uje o natjeaju za neko radno mjesto, prijavi se na njega i priloi svu potrebnu dokumentaciju (uz sve nune pripreme za uspjeno polaganje ispita) kako bi dola do zaposlenja, iako se njen pristup tom radnom mjestu, bez ika,kve sumnje, deava Aliahovom voljom i odreenjem. Znai , ona preduzima sve mogue i raspoloive razloge i ne zapostavlja akciju i ulaganje truda za stizanje do radnog mjesta. Pa zato onda zapostavlja ono to joj je Allah naredio - a u stanju je da to uini , i zna da je to vodi Allahovom zadovoljstvu i u Dennet, traei izgovor i opravdanje u Allahovoj volji i odreenju? Zato se ne zalae i ne djeluje na putu stizanja do Denneta kao to se zalagao i trudio na putu stizanja do zaposlenja i do sredstava za ivot? Mi u vrijeme ispita vidimo studente koji ele poloiti i uspjeti, kako nou ne spavaju i kako se danju trude i (iscrpljuju) zamaraju pripremajui i obnavljajui gradivo- sve ucilju postizanja uspjeha i prolazne

Hutbe

49

ocjene. Ni jedan od njih ne zapostavlja uenje i pripremanje gradiva opravdavajui se Allahovom voljom i odreenjem (kaderom). Stoga, kako moe biti ispravno da ovjek ostavi i zapostavi ono to mu je Allah naredio, znajui da ga ono vodi Njegovom zadovoljstvu i Dennetu, opravdavi se All ah ovom voljom i odreenjem? Mi posmatramo osobu kojoj je zabranjena odreena vrsta hrane ije joj konzumiranje teti. Dua njena za njom tei, ali je ona ostavlja iz straha od tete i ne konzumira je opravdavajui se kaderom. Pa zato onda grijei, a to joj teti, ispriavajui se kaderom - Allahovom voljom i odreenjima?! Zaista, pametan ovjek kad god razmisli o injenicama i realnosti, odmjeri stvari svojim razumom i pogleda u Allahovu Knjigu i sunnet Njegovog Poslanika, doe do vrste i pouzdane spoznaje da ovjek nema opravdanja ni izgovora u Aliahovoj volji i odreenju za ono to ini po svom linom izboru , te da je ispriavanje time u ostavljanju obaveza i injenju harama bezvrijedno, neispravno i nitavno i da mu pribjegavaju samo oholi i svojeglavi besposliari i laovi. Sto se, pak, tie stvari u kojima nema slobodnog izbora kao to su: smrt, bolest, sruivanje neke stvari na ovjeka koja gaubije i slino, tu ovjek ima dokaz i opravdanje (izgovor). Zato Allah, d.., nee kazniti ludu osobu za proputene obaveze ili poinjene harame . niti e kazniti roba za uinjeni haram iz neznanja ili iz zaborava-nehata, jer on nije imao slobQdnog izbora prilikom vrenja tog ina , za razliku od situacije kada mu je zabrana dotine radnje poznata. Zato se bojte Allaha, o muslimani, i vjerujte u Boiju volju i Boije odreenje, i koristite se time kao sredstvom za stjecanje Allahove pomoi i traenjem Njegove upute, jer u Njegovoj su ruci uzde i kljuevi svih stvari - sve je u Njegovoj vlasti. Ashabi su, neka je Allahovo zadovoljstvo sa njima, jednom prilikom rekli Vjerovjesniku, s.a.v.s:: "Zato ne ostavimo posao (djelovanje) i osloni mo se na Boije odreenje?" , pa im je on odgovorio: "Radite, jer svakom je omogueno i olakana ono za to je stvoren, sretni e raditi djela sretnih a nesretni djela nesretnih", a zatim je prOUCIO: "Onome kojiudjeljuje i ne grijei i ono najljepe smatra istinitim -njemu
v
' ' " t

se neovisnim i ono najljepe smatra lanim - njemu emo Dehennem pripremiti. "(E/-lej/: 5
10) Pa bojte se Allaha, o robovi Allahovi, i ne koristite kader, odreenje Njegovo,

emo Dennet pripremitt a onome koji tvrdii i osjea

kao opravdanje i izgovor za suporotstavljanje Njemu i Serijatu. ' 0ni koji Njemu
1

druge ravnim smatraju, govore: /Da je Allah htio, ne bismo se ni mi ni preci nait pored Allaha, nikome klanjali i ne bismo, bez Njegove volje, nita

50

Hutbe

zabranjenim smatrali.' Tako su isto i oniprqe njih postupili. A zar su poslanici bili duni to drugo ve da jasno obznane?" (En-Nahl: JS)
Neka Allaha, d .., blagoslovljenim vama ... (dova) .
uini

Kur'an

velianstveni

i meni i

Hvala Allahu, Koji se jezikom svakim spominje i Kome se na dobroinstvu svakom zahvaljuje. On je ljude stvorio da Ga oboavaju, jasn e im ajete (dokaze) Svoje pokazao da Ga spoznaju, i puteve koji Njemu vode olakao imda do Njega (Njegovog zadovoljstva) stignu. On je vlasnik blagodati najvee i dobra velikog , sveopeg. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, i svj edoim da je Mu hammed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je Allahov salavat i neizmjerni selam na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih, u dobru, slijedili budu. O ljudi, esto Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i naveer Ga veliajte (slavite). Budite od onih koji su razumom obdareni, koji i stoj ei i sj edei i l eei Allaha spominju. Budite od onih koji vjeruju i ija se srca, kad se Allah spomene, smiruju, a srca se, doista, kad se Allah spomene, smiruju i brige se raspruju. Zikrullahom se postie pobjeda i njime Allah srca umiruje kada strah zavlada, pa je, stoga, Uzvieni Allah naredio da Ga spominjemo kada se uratu sa neprijateljem susretnemo. Rekao je: "O vjernic~ kada se s kakvom etom sukobite, smjeli budite i neprestano
'

Allaha spominjite da biste postigli to elite!" (EI-Enfal: 4S)

Spominjanjem svoga Gospodara srce ovjekovo ispuni se sreom , lice mu se ozari nurom, svjetiou , i Allah ga, sebebom njegovirn spomene. Uzvieni Allah u plemenitom Kur'anu kae: //Sjeajte se vi Mene, i ja u se vas sjetit~ i zahvaljujte M~ i na blagodatima Mojim nemojte neb/agodarni biti!" (EI-Bekara: 1S2) A u hadisi -kudsiju, kojeg Poslanik, s.a.v.s., prenosi od Allaha, Uzvieni kae: 'Ja sam kod miljenja Moga roba o Men~ i ja sam sa njim kada Me spomene. Ako Me spomene u seb~ i ja njega spomenem u Sebl a ako Me spomene u drutvu (skupini), ja njega spomenem u drutvu boljem odnjih."

Hutbe

Sl

Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: {!Pretek!i su 'muferridini' .''"A ko su 'muferridini'?", upitali su ashabi, a on je odgovorio: "Oni koji se esto Allaha sjeaju ." l rekao je s.a.v.s.: "Primjer onoga koji spominje Allaha i onoga koji Ga ne spominje jeste kao primjer onoga ko je iv i onoga ko je mrtav." Poslanik, s.a.v.s. , upitan je: "Allahov Poslanie , koji je ovjek najzasluniji za tvoj efad (zauzimanje)?", a on je odgovorio: ''Ko iskreno iz srca kae 'LA ILAHE ILLELLAH' (samo je Allah Bog)." Takoer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kod koga posljednje rijei (na dunja!uku) budu ;LA ILAHE ILLELLAH', ui e u Dennet!!' Stoga je naredio da se samrtnik, osoba koja se nalazi pred samu smrt, upuuje i nagovara da kae te rijei - ehadet. A najvie to ovjeka podsjea na ove rijei pred njegovu smrt jeste esto spominjanje ivota, jer ko neto esto tokom svog ivota spominje navikne se na to i zavoli . Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: "esto izgovarajte ehadet: 'LA lLAH E ILLELLAH', prije nego se iz meu njega i vas isprijei prepreka - smrt." l rekao je: ''Ko izgovori deset puta: 'LA ILLAHE ILLELAHU VAHDEHU LA SER!KE LEHU, LEHUL- MULKU VE LEHUL " HAMDU VE HUVE 'ALA KULLI SEJ'IN-KADIR' (Nema drugog boga osim Allaha,
Jedinog, Koji nema druga. Njemu pripada vlast i hvala i on sve moe), smatrat e se kao onaj koji je oslobodio ropstva etiri osobe od sinova lsmailovih ." l rekao je, s.a.v.s.,: "Ko u jednom danu izgovori stotinu puta: 'LA ILAHE ILLELAH VAHDEHU LA ERIKE LEHU, LEHUL-MUKU VE LEHUL-HAfv1DU VEHUVE 'ALA KULLI EJ'IN " KAD IR,' imat e nagradu kao da je oslobodio deset robova, bit e mu upisano stotinu dobrih, a izbrisano stotinu runih djela, bit e mu to zatitom od ejtana toga dana sve dok ne omrkne; i niko nee doi sa neim boljim od ovoga s ime je doao on, osim onoga ko uini vie od toga (izgovori to vie puta) ." l rekao je: "Dvije su rijei lagahne za jezik, teke na mizanu, drage Rahmanu (Milostivom): 'SUBHANELLAH VE Bl HAMIDIHI SUBHAN E LLAHIL -'AZIM', (Slavljen neka je i hvaljen Allah, slavljen nek je Allah Veliki) ." l kazao je: "Ko izgovori : SUBHANELLAHI VE Bl HAMID!HI SUBHANELLAHIL - AZIM' stotinu puta u jednom danu, bit e mu oproteni njegovi grijesi, pa makar ih bilo kao morske pjene." l rekao je: "Da izgovorim: 'SUBHANELLAHI VEL HAMDULILLAHI VE LA ILAHE ILLELLAHU VALLAHU EKBER' (Slavlj en neka je Allah i neka je Njemu hvala, nema drugog boga osim Njega, Allah je najvei) drae mi je nego sve to sunce obasjava." l rekao je Poslanik, s.a.v.s.: "Ima li iko meu vama da nije u stanju da svakog dana uradi hiljadu dobrih djela?" Neko od prisutnih ga je upitao: "Kako e jedan od nas stei hiljadu dobrih djela?'' On je odgovorio: ''lzgovorit e: 'SUBHAN ELLAH' (Slavljen neka je Allah) stotinu puta i bit e mu upisano hiljadu dobrih djela!" Pa bojte se Allaha, o robovi
v

'

52

Hutbe

Allahovi, i koristite esto ove velike (ogromne) mogunosti oliene u jednostavnim i lagahnim djelima. Spominjite esto Uzvienog Allaha vaim srcima, vaim jezicima i vaim udovima (rukama inogama). Neka spominjanje Uzvienog Allaha u srcima vaim bude i stojei i sjedei i leei. Neka vam je uvijek na umu Njegova veliina i uzvienost te savrenost Njegovih imena, svojstava i djela, jer u svemu se kriju ajeti, jasni dokazi, koji vas podsjeaju na Njega, upuuju na Njegovu jed nou, veliinu i mo i kroz njih do izraaja dolaze Njegova milost i Njegova mudrost. Spominjite Uzvienog Allaha vaim jezicirna i zgovarajui : 'lA ILAHE ILLELAH" (Samo je Allah Bog), ~~sUBHANELLAH'' (Slavljen neka je Allah), "ELAHMDULILLAH" (Hvaljen neka je Allah), "ALLAHU EKB ER" (Allah je najvei) i znajte da svaka rije dobra, izgovorena s ciljem postizanja Allahovog zadovoljstva, spada u zikrullah -spominjanje Allaha. Spominjite Uzvienog Allaha vaim udovima (rukama i nogama), inei dobra djela i klonei se grijeha, jer svako djelo ili sustezanje od njega, koje inite iz pokornosti prema Allahu i s namjerom da se pribliite Njemu, jeste zikrullah -spominjanje Allaha. " Cesto spominjite Uzvienog Allaha i ne budite kao onaj ije je srce Allah nehajnim ostavio, koji strast svoju slijedi i iji su postupci daleko od razboritosti. Spominjite Allaha esto prije nego to vam to bude onernogueno - bilo smru, bilo nemoi, bilo kaznom za nehat i nemarnost. Brate, neka te nipoto od spominjanja Allaha ne odvrate bogatstvo i sinovi, jer su bogatstvo i sinovi samo ukras u ivotu na ovom svijetu, a dobra djela, koja vjeno ostaju, bit e od Gospodara tvoga bolje nagraena i ono u to se ovjek moe pouzdati. A u dobra djela spada svako hairli-djelo na ijem elu su rijei : 'SUBHANELLAHI VEL HAMDULILLAHI VELA ILAHE ILLELLAH VALLAHU EKBER VELA HAVLE VE LA KUVETE ILLA BILLAH' (Slavljen neka je Ailah i neka je Njemu hvala, nema drugog boga osim Allaha, Allah je najvei, nema snage niti moi bez Allaha). Robovi Allahovi , u spominjanju Uzvienog Allaha lei velika korist i dobit, a u zaboravu i nehatu prema Njemu krije se velika teta i gubitak. Ebu-Hurejre, r.a. , prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Kada jedna skupina ljudi odsjedne na nekom sijelu pa u njemu ne spomenu Allaha niti donesu salavat na njihova Poslanika, ono e za njih biti krnjavo i tetno. Allah e ih, ako bude htio, kazniti, a ako bude htio, oprostit e inl .'' Gospodaru na, pomozi nam da Te spominjemo, da Ti zahvaljujemo i da Ti lijepo ibadet inimo. Gospodaru na, uini nas u obiteljima naim od onih koji Te puno spominju: od onih koji iskoritavaju svoje vrijeme za dobra djela, koja vjeno

Hutbe

53

ostaju. l sauvaj nas, Gospodaru na, od gafleta (Zaboravio na Te) i od zanimanja onim to nas ne pribliava Tebi. Gospodaru na, ne dopusti srcima naim da skrenu kada si nam ve na Pravi put ukazao i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj Koji mnogo daruje. Oprosti nam i smiluj nam se, jer Ti, uistinu, prata i samilostan
Sl.

CENJE KIH ,. , IZ- S "ET-T

r--.1.

Hvala Allahu , Koji je robu Svome objavio Knjigu i to ne iskrivljenu, nego ispravnu, koja vodi jedinom Pravom putu da tekom kaznom, koju e On dati, opomene, a da vjernike koji ine dobra djela divnom nagradom obraduje, u kojoj e vjeno boraviti. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, i Koji nije uzeo Sebi ni druge ni djeteta. l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, kojem je Allah uvjerenje jo vie uvrstio (poveao) . Neka je Allahov salavat i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike, u dobru, do Dana sudnjega. O ljudi, bojte se Uzvienog Allaha: slijedei ono to je naredio, a izbjegavajui ono to je zabranio i razmiljajte o onom to je zadesi lo vjerovjesnike od naroda njihovih koji su ih u la ugonili i od velikaa i vel moa naroda njihovih koji su nasilje i nepravdu inili. Oni su poslanike svoje u la utjerivali, vrijeali ih i klevetali, za svaku ih la optuivali i omalovaavali. Govori li su za svoje vjerovjesnike da su arobnjaci , da su ludi i opsjednuti. /J tako je bilo, ni onima prije ovih nije doao

nijedan poslanik, a da nisu rekli: /arobnjakje!~ ili: lud je! Zar su to jedni drugima u amanet ostavljali? Nisu, nego su oni ljudi koji su u zlu svaku mjeru bili prevrili' (Ez~Zarijat:
1

1 '

52~51)

Tako su isto inil i i oni koji u Allahovog Poslan ika, s.a.v.s, nisu vjerovali i koji su su ga laljivcem smatrali, opisujui ga svim runim i pogrdnim izrazima (rijeima) , koji pristaju njima i koje zasluuju oni a ne on. Za Kur'an, sa kojim je doao, rekli su :

l/Ovo nije nita drugo do vradbina koja se nasljeuje. (EI-Muddessir: 24) /J nevjernicijo govore: 'Visamo zaarana ovjeka slij~ditef' (EI-Furkan:
11
11

8)

54
Meutim,

Hutbe

Allah, neka je slavljen i uzvien, titio ga je, podravao i pomagao te pobjedu njemu dodijelio. Usuri "Et-Tur" spominje se zatita i podrka Allahova njemu, to opet upuuje na potpunosti savrenost Allahove brige, panje i potpore (pomoi) Poslaniku. Nevjernici rekli su za Vjerovjesnika, s.a.v.s. , da je prorok (vra) i da je lud (malouman) kako bi ga sprijeili u vrenju njegove misije, oslabili njegovu odlunost i energinost i odvratili ljude od njega i erij ata (Puta). Allah, d.., odgovarajui na to, kae: "Zato ti opominj~ jer t~ milou Gospodara svoga, nisi ni prorok ni lud. // (Et-Tur: 29) Da, nije on sa poslanstvom kojim ga je Allah obdario ni prorok ni lud, nego je istinoljubivi vjerovjesnik, umno najpotpuniji ovjek i po vladanju i ponaanju najbolji od svih ljudi. Takoer su za Vjerovjesnika govorili: "On je pjesnik, saekat emo da ga smrt i propast uklone kao to se to desilo i pjesnicima prije njega!" Pa je Allah rekao Vjerovjesniku Svome: , '/'Pa ekajte~ reci t~ /i ja u zajedno s vama ekati!"/ (Et-Tur: 11)

/I/Cekajte, jer smrt nije svojstvena samo ment mimo vas, i ja u propast vaiu ekat~ a ona e do vas prije stii.' Da li im to dolazi odpameti njihove ili su oni inadije tvrdoglave?/' (Et-Tur: 32)
Je li ih to umovi njihovi navode da kau onako isprazan i bezvrijedan govor? Ne, jer svaki pametan ovjek zna da Kur'an nije poezija i da propast i smrt nije svojstvena samo onome ko je doao sa njim. Meutim , oni su narod nepravedni koji granicu svaku prelazi. "Zar oni da govore: 'Izmilja ga'... !" (Et-Tur: JJ) To jeste, izmilja Kur'an, od sebe ga donosi i lano ga Allahu pripisuje. Allah Uzvieni, odgovarajui im, pojanjavajui i izazivajui ih, kae: "...Ne, nego oni nee da vjeruju... "(Et-Tur: JJ) Oni, dakle, znaju da Allahov Poslanik nije izmislio Kur'an niti je mogue da ga izmisli, jer to je govor Stvoritelja i neto slino njemu nije svojstveno stvorenju nemogue je da potekne od stvorenja. Meutim, razlog za ovu neosnovanu i lanu tvrdnju bio je njihov kufr i nezahvalnost pa im se Uzvieni Allah suprotstavio i izazvao ih, rekavi: 1 "O...zato neka oni sastave govor slian Kur anu... "(Et- Tur: 14) To jeste slian Kur'anu po rjeitosti , uputi, korisnom znanju (naukama), dobrim djelima, ispravnim vjerovanjima (dogmama) i moralnim odlikama. Oni su, meutim, bili nemoni to uiniti iako su predvodnici u retorici i prvaci u rjeitosti. Poto im se

Hutbe

55

Uzvieni Allah izazovom suprotstavio i nemo njihovu da ajetu jasnom, vjerskom (erijatskom) dokazu Njegovom, prigovore objelodanio, izazvao ih je, Uzvien neka je On, kozmikim dokazom (ajetom) rekavi:

Zar su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni sami sebe stvorili?!// (Et Tur: 35)
11

Dakle, jesu li oni bez Tvorca stvoreni i jesu li stvoreni s l uajno, bez ikakvog povoda?! Nisu , to je nemogue, jer svako stvorenje ima svog stvoritelja i svaki dogaaj (pojava) ima svog kreatora. A ako im je stvoritelj neophodan, jesu li, onda, stvorili sami sebe?! Naravno - nisu, jer ne postoji osoba koja moe tvrditi da je stvorila samu sebe. Kako bi i mogla jer prije nego to je postala, nita nije bila! Isto tako niko ne moe tvrditi da je drugog stvorio, jer niko ne moe tvrditi da je embrij (zametak) djeteta u utrobi majinoj postepeno razvijao, poevi od kapi sjemena, preko ugruka, da bi ga zatim ivim biem, u koga je dua udahnuta, uinio. A poto je sigurno i pouzdano (dokazano) da nisu stvoreni sluajno i da nisu stvorili sami sebe, onda ne preostaje nita drugo nego da ih je stvorio Uzvieni Allah, to su oni 1 i sami priznali: A ako ih zapita ko ih je stvorio, sigurno e rei: Allah!/ Pa kuda se odmeu? ' (Et-Zuhruf: 87) Zatim se Allah, d.., izazivavi ih onim to je u vezi sa stvaranjem njih samih, podsjetio na ono to je u vezi sa stvaranjem veih i krupnijih (stvorenja), rekavi:
1

'Zar su oni nebesa i Zemlju stvorili?!" (Et- Tur: 36)

Ne, nisu stvorili ni nebesa ni Zemlju, niti je mogue da tako neto uine. Naprotiv, oni priznaju da je stvoritelj nebesa i Zemlje Allah:

ih upita: 'Ko je stvorio nebesa i Zemlju?~ sigurno bi rekli: Al lah!~ a ti reci: 'Hvaljen neka je Al/ah/ (lukman: 25) 'A ako priznaju da je i njih i nebesa i Zemlju stvorio Allah, d.i., zato onda ne vjeruju u Njegovog Poslanika, koji je Objavu od Njega donio i koji je oevidnim znamenjima i dokazima potpomognut?!... Nego oni nee da vjeruju!" (Et- Tur. 36)
11 '
v

~~da

Stavie, oni su smeteni i nesigurni, zapali su u sumnju i nepovjerenje. Zatim Uzvieni Allah, u kontekstu izazivanja ovih laljivaca i nevjernika, kae:

"Zarje u njih blago Gospodara tvoga... ?!" (Et-Tur: 37)

Blago koje oni uskrauju kome hoe, a daju kome hoe, pa tvrde kako ti oni ne daruju poslanstvo te da ga ti sebi lano pripisuje?! Ne, nisu kod njih riznice Allahove, nego su one kod Njega (Allaha), a On blagodat Svoju kome hoe daruje.
11 ...

ili oni vladaju?!" (Et- Tur: 37)

56

Hutbe

Da li vlast, mo i kraljevstvo (upravo) pripada njima pa oni ograniavaju ljude u njihovom djelovanju (stavljaju ih pod svoje skrbnitvo)?! Ne, ni vlast, ni mo, ni kraljevstvo ne pripada njima! Allah, d.., uskrauje im dvije vrste moi: mo dodjele i davanja, te mo uprave (vladanja) i snage (si!e). Oni, dakle, nisu u stanju niti sprijeiti Allahovu blagodat (dar) niti dodijeliti je nekom drugom mimo Allahove volje. Dubejr ibn Mut'im, r.a., prenosi da je uo Vjerovjesnika, s.a.v.s., kako na akam u ui suru "Et-Tur", pa veli: "Kada je stigao do ovih (prethodno spomenutih) ajeta, srce samo to mi nije prhnulo (poletjelo)!" A sluanje ovih ajeta bio je i najvei povod za njegovo prihvatanje islama, neka je Allah zadovo ljan s njim. "Zar oni imaju ljestve, pa na njima prislukuju? (Et- Tur: 38) To jeste, prislukuju vijesti sa nebesa, pa otkrivaju (uju) da ti odgovaraju opisi koje ti propisuju: arobnjatvo, ludost, sihr, pjesnitvo, la i dr.?! Ne, on~ nemaju ljestve da na njima prislukuju, a ako se uzohole i ustvrde kako to, ipak. in e , ard~ su duni da to jasno dokau: . "Neka onaj meu njima koji tvrdi da je neto uo donese potvrdu oitu. //
11

(Et- Tur: 38)

Neka donese jasan dokaz za tvrdnju svoju, a oni to nikada nee moi . A ovi nevjernici u Poslanika i klevetnici njegovi jo prije su i samog Allaha, d.., oklevetali mahanama koje njima prilie pa su meleke kerkama Njegovim nazvali! Stoga, od njih nije ni udo da okleveu Poslanika Njegova, i to je, vjerovatno, a Allah najbolje zna, povod za spomen ovog ajeta:

"Zar da su za Njega - k ert a za vas da su- sinovi?!" (Et- Tur: 39) i to u kontekstu ogovaranja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a nakon to je Allah ,
u ovim asnim ajetima, ponitio i obesnaio nevjerovanje u Njegovog Poslanika i podvrgao nevjernike izazovu da iznesu i pojasne razlog za to nevjerstvo (poricanje). Potom je rekao Uzvieni: "Zar ti trai od njih nagradu... ? (Et- Tur: 40) To jest, zar trai naknadu za vjerovanje u ono sa ime si doao i za njegovo
1 '

slijeenje?

"...pa su nametom optereeni" (Et- Tur: 40)

pa ele da se nevjerstvom i poricanjem oslobode onoga to trai od njih? Ne, naprotiv, Poslanik je, s.a.v.s., taj koji njima daje i za islam ih nastoji pridobiti.

"Zarje u njih iskonska knjiga (tajne), pa oni prepisuju?! (Et-Tur: 41)

11

Pa prepisuju gajb, tajne koje su otkrili, pa su vidjeli da je tvoje poslanstvo oprena onome to je kod njih te ga poriu iz straha da ne bude poniteno ono to su od

Hutbe

57

gajba saznali i prepisali?! Ne, oni ne poznaju gajb (tajne, nevidljive stvari) niti poznaju pisanje, jer oni su neupuen (neuk) ummet! Stoga je razumno i uputno bilo da se raduju onome s ime je doao Allahov Poslanik, s.a.v.s., da ih oisti i da ih knjizi (pisanju) i mudrosti podui.

''lli ele zamke da postavljaju?!'' (Et-Tur: 42)

l to je stvarnost, jer oni sa onim to su Poslaniku Allahovom pripisali ele samo obmanuti njega i vjeru njegovu i unititi ga. Meutim , Allah, d.., odbija sve drugo osim da svjetlo Svoje (vjeru) upotpuni. lA u zamku ie se'~ zb.o g nevjerstva i poricanja njihova/ l/uhvatiti ba on} koji ne vjeruju!// (Et- Tur. 42) l to samo oni koji su na ponienje i propast osueni. A poto sve ono sa ime je doao Poslanik, s.a.v.s. , poziva u tevhid - Allahovu jednou, rububijje -Njegovu vlast i gospodstvo, ulu hijet -Njegovu boanstvenost, i odnosi se na Njegova imena i sifate (svojstva) , Allah je na kraju ove odbrane Svoga Poslanika rekao: ''Zar oni drugog boga osim Allaha da imaju~~ (Et-Tur: 43) Kome e se obraati i koga e, mimo Allaha, oboavati pa da odstupe od puta Poslanikova, s.a.v.s. ?! Ne, nemaju oni nikoga drugog mimo Allaha i svi idoli (kumiri) koje su za bogove uzeli nisu bogovi istinski jer su manjkavi i nepotpuni.

Hvaljen neka je Allah, On je iznad onih koje Mu ravnim smatraju!'/ (Et Tur:43) Da On bude kao kipovi i. ido ii njihovi? Poto je Allah pojasnio da ovi nevjernici i laljivci negiraju i poriu erijatske (vjerske) ajete i dokaze, pojasnio je da negiraju, isto tako, i kozmike ajete (dokaze), pa je rekao: Kad bi vidjeli da komad neba pada~~ kao kazna koja sa neba do/az~ rekli bi: 0blaci nagomilani!/// (Et-Tur: 44)
1 '
ll

stvar koje se mi ne plaimo i kojoj panju ne poklanjamo! A to je krajnji inat, drskost i bezbonost (nepravda). Molim Uzvienog Allaha da i mene i vas spasi i od dehenemske vatre, da nas udalji od puta mu nafika i nevjernika i da nas uputi Njegovim ispravnim putem ...itd. (dova).

Obina

58

Hutbe

SMISAO B TSTVA U VJERI

I NJEGO ZNE POSLJEDICE
v

PRVA HUTBA

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, Koji je mu'mine (vjernike) braom uinio i ljubav vjerniku meu njima rairio i Koji im je zabranio da se razi laze i da se za zavidnima i smutljivcima povede. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Istinitog i Pravog Gospodara: i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov iskreni i povjerljivi poslanik. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni, do Sudnjeg dana, na njega, njegovu porodicu i ashabe, koji su Pravim putem vodili i na njemu pravedni bili. O ljudi, bojte se Uzvienog Allaha i znajte da su mu'mini braa u vjeri, kako ih je Allah u Knjizi Svojoj jasnoj nazvao, rekavi: 11 l/Vjernici su samo braa. (EI-Hudurat: 10) A Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao je: "Budite, robovi Allahovi, braa!" Enes ibn Malik prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Nijedan od vas nee biti (pravi) vjernik sve dok ne bude volio svome bratu ono to voli samom sebi." (Prenose Buharija i Muslim) UMuslimovom predanju stoji: "...dok ne bude volio svome komiji (susjedu) ili svome bratu ono to voli sebi", dok u Ahmedovom predanju stoji:" Rob (ovjek) nee dostii deredu istinskog imana dok ljudima ne bude elio dobro koje eli samom sebi." U Muslimovom Sahihu, u hadisu Abdullaha ibn 'Amra ibn el-'Asa, r.a., .. prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s. , rekao: "Ko bude elio da od Vatre bude udaljen i u Denhet uveden, neka ga smrt zatee dok vjeruje u Allaha i u Sudnji dan i postupa prema ljudima onako kako bi elio da se postupa prema nje~u." Ovi i drugi hadisi koji tretiraju istu temu upuuju na to da mu'mina raduje ono to raduje njegovog brata, a da ga alosti ono to alosti njegovog brata i da on svome bratu . mu'minu eli dobro koje eli samom sebi. To se moe ostvariti samo ako je musliman

Hutbe
ist i sauvan

59

od nepotenja, mrnje i zavidnosti, jer zavidnost od zavidnika zahtijeva (trai) da mrzi da ga iko u blagodatima nadmai ili na njegovoj deredi bude. On se eli odlikovati nad ljudima i u dobru (blagodatima) uivati sam, dok iman, s druge strane, suprotno tom, zahtijeva da svi vjernici uestvuju u slinom dobru koje im je Allah podario bez ikakvog umanjenja dobra. Uzvieni Allah je u Knjizi Svojoj pohvalio one koji posjeduju ovo svojstvo, koji se ne ele na Zemlji oholiti i nered initi, pa je rekao:

''Taj drugi svijet dat emo onima koji se ne ele na Zemlji oholiti i nered init~ a one koji se Allaha boje eka srean kraj.'' (EI-Kasas: 83)
'lkrime , a i drugi, u komentaru ovoga ajeta kau: "Oholost na Zemlji jeste uobraenost, traganje za poloajem, ugledom i asti (slavom) kod sultana (vladara) i unitavanje (kvarenje) djela grijesima (grijeenjem)." Uzvieni Allah hvalei vjernike kae: "Oni koji poslije njih dolaze -govore:

'Gospodaru na, oprosti nama i brai naoj koja su nas u vjeri pretek/a i ne dopusti da u srcima naim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru na, Ti s~ zaista, dobar i milostiv!'" (El-Hair: 10)
U svojstva vjernika (n1u'mina), dakle, spadaju: krepost i istota njihovih srca, . jezika (prema njihovoj brai mu'minima), zahvalnost i pohvala vjernicima kao i upuivanje dove Allahu da im oprosti, uz dovu za sebe samog. Posebno ovo treba biti istaknuto u odnosu prema prvim generacijama, muslimanima drugovima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., (ashabima), muhadirima i ensarijama te onima koji su ih u dobru slijedili. Ko, pak, u svojoj dui osjeti mrnju prema ashabima Allahovog Poslanika ili ih ponizi i omalovai on nije vjernik (mu'mi n) , jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao : "N emojte vrijeati i psovati moje ashabe, jer, tako mi Onoga u Cijoj ruci je
moja dua, kada bi neko od vas udijelio zlata koliko je brdo Uhud, ne bi dostigao
mudd (uplja mjera) jednoga od njih niti njegovu polovinu." Pa neka je prokletstvo Allahovo na rafidije , koji vrijeaju, psuju i poniavaju Poslanikove, s.a.v.s., ashabe , i njegove pravedne halife! A Uzvieni je Allah rekao:
v

"Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadirima i ensarijama, i svima onima koji ih slijede dobra djela ine~ a i oni su zadovoljniNjime; za njih je On pripremio denetske bae kroz koje e rijeke tei i oni ie vjeno i zauvijek u njima boraviti. To je velik uspjeh." (Et-Tevba: 100)
l rekao je:

"Muhammedje Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su p tema nevjernicima, a samilosni meu sobom. "(EI-Feth: 29)

60

Hutbe

Zatim je rekao:

u lndilu stoji: Oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda uvrst~ i on ojaa i ispravi se na svojoj stabljici izazivajui divljenje sijaa da bi On s vjernicima najedio nevjernike. A onima koji vjeruju i dobra djela ine, Allah obeava oprost i nagradu veliku. (EI-Feth: 29)
ll

~~

Sve ovo upuuje da srdbu i bijes prema ashabima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ispoljavaju samo nevjernici, a da ih vjernici vole, prijateljstvo prema njima ispoljavaju i oprost za njih mole (trae). O robovi Allahovi, mu'min treba eljeti mu'minima ono to eli sebi, a prezirati ono to prezire za sebe. Ako _ primijeti kod brata muslimana nedostatak (mahanu) u njegovoj vjeri, nastoji ga otkloniti, jer vjernik nee biti istinski vjernik sve dok ne bude elio ljudima ono to eli samom sebi. Ako nije zadovoljan da njega neko ogovara (klevee) , kako moe ogovarati svoga brata?! A Uzvieni je Allah rekao: 11 i ne ogovarajte jedn! druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede

meso umrlog brata svoga - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostanje. (EI-Hudurat: 12)
11

Ako vjernik nije zadovoljan da ga neko klevetom i ogovaranjem zavaa sa njegovim prijateljima, kako to, onda, moe initi svojoj brai koja se meusobno vole i paze, upropatavajui njihove lijepe odnose i ljubav meu njima?! A Uzvieni je Allah rekao:

1ne sluajnijednog krivokletnika, prezrena klevetnika, onoga koji tue rijei prenosi/ (El-Ka/em: 10-11)
11 11

Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "U Dennet nee ui klevetnik." Ako mu'min nij~ zadovoljan da mu se iko podruguje i ismijava ga, kako onda moe ismijavati, ruglu izvrgavati i omalovaavati brau svoju?!" A Uzvieni je Allah rekao:

"Teko svakom klevetniku- podrugljivcu! (EI-Humeze: 1)

l rekao je:

11

Grjenici se smiju onima koji vjeruju/ kada pored njih prolaze, jedni drugima namiguju. (EI-Munafikun: 29-30)
11
ll

Ako vjernik nije zadovoljan da ga neko vara u kupovini i prodaji, kako onda moe varati brau svoju i obmanjivati ih?! Ako nije zadovoljan da ga uznemirava njegov susjed (komija) , kako onda moe uznemiravati komije svoje?! Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjerni k, tako mi
Allaha, nije vjernik onaj od ijeg zla i nepravde nije siguran susjed njegov." Ako

Hutbe

61

mu'min nije zadovoljan da mu se ini nepravda, kako onda moe ljudima nepravdu initi?! Ako, kada isprosi enu iij proda neku robu ili je kupi, nije zadovoljan da mu to neko pokvari i poniti izvrivi prosidbu (pronju) na njegovu prosidbu, ili prodaju na njegovu prodaju, ili kupnju na njegovu kupnju ; kako onda to moe uiniti svojoj brai vjernicima?! Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Ne zavidite jedan drugom, ne nadmeite se pri prodaji {ne podiite-cijenu jedan drugom), ne mrzite jedan drugog, ne okreite lea jedan drugom (ne svaajte se L ne nam eite se u kupovini (i prodaji) jedan drugom, nego budite, robovi Allahovi, braa. " Buharija i ~Auslim prenose od Ebu Hurejrea, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: "Neka vjernik ne prodaje na prodaju brata svoga i ne prosi na pronju brata svoga!" Vjerovjesnik, s.a.v.s., objasnio je ispravan kriterij za istinskog vjernika u saetoj, jezgrovitoj izreci (reenici) koja glasi: "Nijedan od vas nee biti pravi .vjernik dok ne bude elio svome bratu ono to eli samom sebi." Tako, ako eli sebi dobro neka ga eli i svojoj brai i neka se trudi da im ga pribavi (priuti), a ako ne eli sebi zlo, neka ga ne eli ni svojoj brai. To je korisno, vrijedno pravilo i sveobuhvatan (univerzalan) savjet, pa molim Allaha, d.., da i mene i vas uini od onih koji e Ga slijediti i od onoga to mu je oprena bjeati (udaljavati se). On je, uistinu, blizu i odaziva se. E'uzu billahi mine-ejtanir-radim (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana). .
1

"O Vjernic~ neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda su onl bolji od njih, a ni ene drugim enama, moda su one bolje od njih, l ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge runim nadimcima! O, kako je runo da se vjernici spominju podrugQivim nadimcin1a! A oni koji se ne pokaju .. sami sebi iine nepravdu41 O vjernict klonite se mnogih sumnjienja, neka su sumnjienja! zaista, grijeh. l ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi 1_1ekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha. Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je. {EI-Hudurat: 11-12)
/1

62

Hutbe

SNliSAO B TSTVA U VJERI I

NJEGO z POSLJEDICE
v

DRUGA HUTBA

Hvala Allahu , Koji je mu'mine uinio braom u vjeri, i uporedio ih po njihovom meusobnom potpomaganju, podrci, jaanju i zalaganju sa vrstom kuom, propisujui im sredstva i puteve na kojima se temelji njihovo bratstvo i odrava tokom vremena. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga ni u uluhijjetu, boanstvenosti, ni u imenima, sifatima, ni u vlast-i; i svjedoim da jeMuhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koji je poslan svim ljudima i dinima. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih, u dobroinstvu, budu slijedili. O ljudi, bojte se Uzvienog Allaha i znajte da ste braa u vjeri, te da je ovo bratstvo i vjerska veza jaa od svih drugih veza i odnosa. Na Sudnjem danu nee rodbinskih veza meu vama biti; toga dana e oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, ali to nee zadesiti one koji su se Allaha bojali i grijeha klonili. Zato, potovani vjernici, ostvarite ovo bratstvo meu sobom - ljubavlju i prisnou (povezanou), elei dobro jedni drugima i meusobno se u njemu pomaui te slijedei puteve koji ga jaaju i razvijaju, a klonei se puteva koji ga slabe i okrnjuju. Jer, ummet ne moe biti ummet niti objediniti svoje snage sve dok ne bude onakav kakvim ga je opisao Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekavi: "Vjernik je vjerniku kao zgrada iji su dijelovi meusobno vrsti i uvezani." Draga brao! Allah vam je propisao ono to jaa vae jedinstvo, razvija ljubav meu vama i otklanja neprijateljstvo i razdor. Propisao vam je da selam jedni drugima nazivate, jer selam usauje ljubav i prisnost, a izbjegavanje i razdvajanje uzrokuje mrnju i otuenost. Zato, kada neko od vas sretne nekoga, neka ga poselami (selamom pozdravi), a najbolji meu vama jeste onaj koji prvi selam naziva. A onaj ko bude poselamljen neka, nasmijana i vedra lica, glasno odgovori i neka njegov odgovor bude isti kao selam kojim je poselamljen ili bolji od njega. Isto tako vama je Allah propisao da jedni druge obilazite u sluaju bolesti, jer posjeivanje bolesnika

Hutbe

63

------------------------------------~---------------~

donosi ljubav, raznjeuje srce, poveava iman i uzrokuje nagradu - sevab. A onome ko obie bolesnika, dovikne telal sa nebesa: "Blago tebi i hodu tvom -stazi kojom si hodio!" A ko obie svoga brata muslimana nalazi se u 'HURFETU' denetskom sve dok se ne vrati. Poslanik Allahov upitan je: "A ta je to 'HURFET' denetski?" Na to je odgovorio: "Njegovi plodovi." A kada neko od vas obie bolesnika, neka mu olaka situaciju i neka mu kae ono to e ga obradovati - kao to je podsjeanje na nagradu (sevab) strpljivima i onima koji iekuju olakanje (ozdravljenje), te da je on dobro i da se nita ne boji; neka mu otvori vrata tevbe, pokajanja, i iskoritavanja vremena za zikr, uenje Kur'ana, tesbih i istigtar, te svega ostalog to pribliava Allahu; neka ga uputi i poui kako e se oistiti vodom ili tejemmumom i kako e klanjati namaz, te kako e ostaviti vasijjet, oporuku, jer mnogi bolesnici nisu u to upueni. Takoer vam je propisao i preporuio uspostavljanje sloge meu ljudima i popravljanje njihovih meusobnih odnosa. Uzvieni Allah kae:

1/ema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada trae da se milostinja udjeljuje, ili da se dobra djela ine ili da se uspostavlja sloga .meu ljudima.'/ (En-Nisa': 114) _
A u hadisu se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao Ebu-Ejjubu: "Hoe li da te uputim na (korisnu) trgovinu (posao)?" Hou 1 Allahov Poslanie" odgovorio je on, a Poslanik mu je rekao: "Uspostavijaj slogu meu ljudima kada nesloga meu njima zavlada i zbliavaj ih kada se jedni od drugih udalje." Uspjean ovjek kada primijeti nepodnoljivost i otuenost izmeu dvije osobe, radi na otklanjanju te nepodnoljivosti i otuenosti izmeu njih sve dok se nepodnoljivost ne pretvori u prijateljstvo a otuenost u bliskost. U tom sluaju on stjee veliko dobro i ogrorr1nu nagradu. Poslanik, s.a.v.s., preporuio vam je i propisao da kaete: "Jerhamukellah" (Al lah, d.., ti se smilovao) muslimanu kada kihne pa potom se zahvali Allahu , d.., rijeima: "Eihamdulillah!" (Hvala Allahu, d..). Na ovo on samo treba odgovoriti: "Jehahikummullahu ve jusli hu lakhum" (Allah, d.., vas uputio i stanje vae popravio). Takoer, preporuio vam je da jedni drugima hedije (poklone) donosite i kazao je da oni odstranjuju mrnju a uspostavljaju ljubav. Isto tako svaka stvar koja vodi povezivanju muslimana i njihovom jedinstvu doputena je i preporuena. Tu spada i savjetovanje sa pa111etnim ljudima (autoritetnim ljudima) u opim stvarima koje su vane za muslimane, jer kada se muslimani ujedine oko svojih interesa i meusobno se posavjetuju u vezi s njima, prije e i ispravnije postupiti te biti biie uspjehu. Nasuprot tome, Vjerovjesnik, s.a .v.s., zabranio je i osudio sve to vodi

11

64

Hutbe

razjedinjavanju muslimana i njihovoj meusobnoj otuenosti. Zabranio je da ovjek prekine odnose sa svojim bratom due od tri dana, da jedan drugom okreu lea, da se ne selame i ne otklanjaju meusobu otuenost i nepodnoljivost. Sve su ovo runa djela kojima ejtan zavodi neke ljude, uvlaei ih u svoju zamku dok ih konano ne uhvati. Stoga se i mogu sresti ljudi koji i n ae ele drugome dobro, rade ono to se trai od njih i ubrajaju se meu pobone, ali u jednom trenutku, kada ih ejtan prevari, zbog linih ciljeva i dunjalukih interesa prekidaju odn1ah sa svojim bratom muslimanom. Oni tad ne znaju da je islam uzvieniji od njihovih ciljeva. Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: u rv1uslimanu nije doputeno ostaviti svoga brata due od tri dana; ko to ui ni due od tri dana, a umre, ui e u Vatru." l rekao je, takoer: "Svakog ponedjeljka i etvrtka ljudska djela izlau se (predoavaju Allahu) pa Allah toga dana oprosti svakom ovjeku koji Mu nikoga kao druga ne pripisuje (irk ne in i ) , izuzev ovjeku koji je u svai sa svojim bratom, pa kae: 'Ostavite ovu dvojicu dok se ne pomire."' Stoga je naputanje muslimana haram, zabranjeno, osim kada javno ini grijeh i kada ga naputanje odvraa od grijeha ili ga umanjuje, ili, pak, odvraa drugog da se za njim povodi. Serijat je doao sa zabranom klevete, ogovaranja i zavaanja ljudi, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Nee ui u Dennet klevetnik!" Isto tako zabranio je vrijeanje i psovanje, jer to unosi neprijateljstvo i mrnju meu ljude. Pa druite se i zbliavajte, o vjernici! Otklanjajte neprijateljstvo i mrnju izmeu vas i budite, robovi Allahovi, braa! Euzubillahi mine-ejtanir-radim (Utjeem se Alahu od prokletog ejtana).
v

"Vjernici su samo braa, zato pomirite vaa dva brata i bojte se Allaha da bi vam se milost ukazala." (EI-Hudurat: 10)
Molim Uzvienog Allaha da nas uini slonom braom u Njegovoj vjeri i da otkloni iz naih srca sve to imamo protiv nae brae ...(dova).

PODSTIC,--".. . . JE NA P
I STE P

r-1l

Hvala Allahu, Koji je u Svojoj jasnoj Knjizi pravednost naredio, a zabranio nepravdu, nasilje i tiraniju, ak i prema nevjernicima. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha. Istinitog i Pravog Vladara. i svjedo im da je Muhammed Njegov

Hutbe

Q.)

rob i Njegov poslanik. Poslao ga je kao milost svim svjetovima i kao dokaz svim
stvorenjima (ljudima). Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu
porodicu, ashabe i sve one koji budu slijedili njegov put i drali se njegovog sun neta.
O ljudi, bojte se Uzvienog Allaha i znajte da je On naredio opu pravednost a i izvijestio je da voli pravedne. Uzvieni kae: 'A.IIah, zaista, nareuje pravednost i dobroinstvo. "(En-Nahl: 90). l kae.
1

AIIah, zaista, voli pravedne. (EI-Ma ida: 42)

11 1

Pravednost jeste umjerenost usvim stvarima, a pravda je svojstvo koje zahtijeva uvanje od svega to naruava ovjenost. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Pravedni e biti kod Allaha na mimberima od svjetlosti. To su oni koji su bili pravedni u svojim presudama (odlukama), prema svojim porodicama i u onome to im je na upravu povjereno." (Prenosi Muslim) Robovi Allahovi, mjesto pravednosti u islamu veliko je i znaajno, a nagrada za nju je kod Allaha ogromna (velika). Postoji mnogo vrsta pravde i svako je duan drati se pravednosti u skladu sa svojom odgovornosti u ivotu. Vladar je duan biti pravedan prema svojim podan~cima. Uzvieni Allah kae: 'AIIah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni povjeravate i kada ljudima sudite, da pravino sudite~" (En-Nisa'. 58) /1, Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Sedmericu e Allah staviti u Svoj hlad onoga dana kada drugog hlada osim Njegovog ne bude bilo", spomenuvi meu njima pravednog vladara -vou. Sudija je duan biti pravedan u svojim presudama: jer Uzvieni Allah kae:
1

11

1sudi im prema onome to Allah objavljuje." (E.I-Ma ida' 49)

l kae:

0 Davude, Mi smo te namjesnikom na Zemlji uinil~ zato sudi ljudima po pravdi i ne povodi se za strau da te ne odvede s Allahova puta. n (Said:
11

26)

Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Tri su vrste sudija: dvojica e u Vatru a jedan u Dennet: ovjek koji je spoznao istinu i po njoj sudio - on e u Dennet; ovjek koji je spoznao istinu: ali nije po njoj sudio, ve je nepravedne presude donosio -on e u Vatru; i ovjek koji nije spoznao istinu pa je ljudima iz neznanja sudio, on e: isto tako, u Vatru." ~1eutim, ako je kadija (sudija) imao namjeru suditi pravedno i ako je uloio sav trud da pravedno presudi, on e biti nagraen pa makar i pogrijeio. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Kada sudija sudi, pa se potrudi i (istinu) pogodi, imat e dvije nagrade; a kad sudi i potrudi se, ali pogrijei, imat e jednu nagradu

66

Hutbe

(Muttefeku n'ale jhi). Roditelj je duan biti pravedan prema svojoj djeci, kako u davanju tako i u svemu drugom, i ne smije jednima davati a druge ostavljati i zaboravljati, radilo se u mukoj ili enskoj djeci. Nu'man ibn Beir, r.a., pripovijeda da je njegov otac doao sa njim Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa rekao: "Ja sam poklonio ovom mom sinu roba (slugu) koji je pripadao meni." Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: (lJesi li svakom svom djetetu poklonio isto to?" "Nisam", odgovorio je, pa mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Onda ga uzmi nazad." U drugom predanju stoji: "Moj otac je otiao kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., da ga uzme kao svjedoka za ono to mi je dodijelio, a Poslanik mu je rekao: "Jesi li to uinio sa svom svojom djecom?" "Ne", odgovorio j~, pa mu je on (Poslanik) rekao: "Bojte se Allaha i budite pravedni meu svojom djecom!" Zato, neka roditelji pazi na ovo i neka u davanju ne izdvajaju jednu djecu od drugih. Mu (suprug) duan je biti pravedan prema svojim enama. Uzvieni kae:

11

S njima lijepo ivite. (En-Nisa': 19)

/1

noivanja ,

Mu je obavezan jednako postupati prema svojimenama u pogledu izdravanja i drugih branih obaveza. Uzvieni Allah kae:
11

Ne dopustite sebi takvu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. '' (En-Nisa': J)

Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko bude imao dvije ene pa se prikloni jednoj od njih, doi e na Sudnjem danu za jednom nagnutom stranom", tj., jedna e mu strana biti paralizovana. Musliman je obavezan biti pravian i kad govori.. Uzvieni Allah kae: 11 1kadgovorite1 pravo govorite1 pa makar se ticalo i srodnika'' (EI-En'am: 152), tj. kada govorite o neemu, budite pravedni i ne grijeite. Naprotiv, recite istinu pa makar bila i gorka, bez obzira bila ona protiv vas ili protiv nekog drugog, pa i protiv tebi najblie i najdrae osobe. Uzvieni kae: 0 vjernic~ dunosti prema Allahu izvravajte i pravedno svjedoite!//
11

(El Ma 'ida. 8)
l kae:

0 vjernic~ budite uvijek pravedn~ svjedoite Allaha rad~ pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka!// (En-Nisa': 13S)
11

Uzvieni nareuje pravednost udjelima i rijeima: i prema sebi, i prema blinjima i prema daljnjima. Nareuje pravednost svakome, u svakom vremenu i u svakoj

Hutbe

situaciji. .. Musliman je duan biti pravedan, ak, i prema svojim neprijateljima kafirima (nevjernicima). Uzvieni kae:

1neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite, zato to su vam sprijeili pristup Casnom hramu, nikako ne navede da ih napadnete (prekoraite granice)" (EI-Ma'ida: 2)
11 ...

To jeste, neka vas mrnja prema onima koji su vas sprijeili da stignete do Mesdidul-hrama (Kabe) ne navede da propise Allahove u vezi s njima prekrite pa im se nepravedno i tiranski osvetite. Naprotiv, sudite po pravdi u odnosu na svakoga -onako kako vam je Allah naredio. A Uzvieni kae: Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede
11

da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie (bogobojaznosti) (EI-Ma'ida. 8)

estitosti

To jeste, neka vas mrnja prema nekom narodu ne navede da pravednost ostavite,jer pravednost je obavezna svakome, i za svaku situaciju. Na pravdi poivaju nebesa i Zemlja i ona je draga svakom biu . Pomou nje ustrojavaju se i ureuju interesi i sa njom su ljudi sigurni za svoje ivote, imetke i ast. Allah je Uzvieni pravdu naredio i u odmazdi (kisasu), pa se tako prijestupnik kanjava adekvatno njegovom prijestupu, bez ikakvog dodavanja. Uzvieni kae:

''Nepravda se moe uzvratiti istom mjerom." (Ei-ura: 40)

l kae:

"Ako hoete da na nepravdu uzvratite onda to samo uradite u onolikoj mjeri koliko vam je uinjenoH. (En-Nahl: 126)
1 11

l kae Uzvieni:

"Eto tako! A onome ko istom mjerom uzvrati za uinjeno zlo, i kome opet nepravda bude uinjena, Allah e sigurno, pomoi.- Allahje OnajKoji grijehe ponitava i Koji ih prata." (EI-Hadd: 60)
l kae:
11

onima koji vas napadnu, uzvratite istom mjerom.... (EI-Bekara: 194)

11

Muslimani su duni dvije zaraene skupine pravedno izmiriti. Uzvieni Allah kae:

Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih," a ako jedna od njih, ipak, uini nasilje drugoj, onda se borite protiv one koja je uinila nasilje sve dok se Allahovim propisima ne prikloni. Pa ako se priklon~ onda ih nepristrasno izmirite i budite pravedni, Allah, zaista pravedne voli. " (EI Hudurat. 9)
1

11

68
Znai:

Hutbe

budite pravini prema njima u vezi s oni nl to su jedna drugoj uinile, jer rije "kist" znai pravednost. Allah, slavljen neka je On, dakle, nareuje vjernicima da izmire sukobljene strane, pa ako jedna od njih odbije izmirenje, onda je ona ta koja ini nasilje i svi vjernici duni su boriti se protiv nasilnika sve dok se ne povinuju i prihvate odredbu Allahovu. A kada se vrate Allahovoj odredbi, onda mu'mini vre pomirenje izmeu njih na temeljima pravde, nepristrasno postupajui i prema jednoj i prema drugoj skupini i pomaui da svaka ostvari sv- je pravo, sve dok ne zavlada o sigurnost i ne povrati se iskrenost i ljubav meu vjernike, u skladu sa zahtjevom vjerskog bratstva. Brao muslimani, ovo je naa vjera, vjera koja se u svim njenim odredbama i propisima temelji na pravdi. Uzvieni kae: ''Rijei Gospodara tvoga su vrhunac istine i pravde!" (EI-En'am: 11S) Naa vjera istinita je u svojim vijestima (informacijama), pravedna u svojim odredbama. Ne odobrava nepr~vdu, nasilje i tiraniju i nije pristrasna ni prema kome. Uvijek je s istinom, gdje god ona bila. Nareuje potivanje i ispunjavanje ugovora i sporazuma, ak i sa nevjernicima. Uzvieni kae: "Cim primijetii vjerolomstvo nekog plemena~ i tinjemu isto tako otkai
v

ugovor -Allah uistinu, ne voli vjerolomnike. '' (EI-Enfa/: 58)

1

Tj. ako se boji da oni sa kojima si ugovor sklopio prekre i iznevjere taj ugovor, onda im ga ti odbaci tako to e ih izvijestiti da si prekinuo ugovor izmeu sebe i njih kako ne bi bili u sumnji da ugovor jo vai, pa makar to bila i izdaja (nevjera) sa tvoje strane. Uistinu je vjera koja posjeduje ovakve osobine podobna za svako vrijeme i za svako mjesto!

"To je prava vjera ali veina ljudi to ne zna.'' (Er-Rum: 30)

1

Stoga, ko god je od nevjernika razmislio o ovoj vjeri ili ivio u njenom okrilju priznao je njenu pravednost, savrenost i podobnost. Neki od njih prihvatili su je, a neki su odabrali da iz prkosa i oholosti ost~nu u nevjerstvu,

"...iako im je Istina poznata." (EI-Bekara: 109)

Duge su prie koje o tome govore pa ko eli da se upozna sa njima, ili nekima od njih, neka se obrati na historijsku literaturu i neka proita miljenja objektivnih orijentalista. Ovim bih zavrio svoj vaz. Molim Allaha da i meni i vama oprosti svaki grijeh, a traite i vi oprosta od Njega jer On, uistinu, puno prata i samilostan je. Neka je salavat i selam Allahov na naeg poslanika Muhammeda, njegovu porodicu i sve ashabe.

Hutbe

SLIJEENJE IST~

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova. Naredio je slijeenje Pravog puta i odredio za to veliku i obilnu nagradu . Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Silnoga i Dareljivoga, i svjedoim da je Mu hammed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu i ashabe, koji su se drali njegovog sunneta i ispravno slijedili njegovu vjeru. Oljudi, bojte se Allaha i znajte da je Allah, slavljen neka je On, naredio slijee_nje Pravog puta Svojim robovima openito, a Poslanika Svoga zaduio time posebno. Uzvieni kae: ''Zato se Njemu iskreno klanjajte i od Njega oprosta traite!// (Fussilet: 6) l kae Poslaniku Svome: ''Ti idi Pravim putem, kao ito ti je nareeno. "(Hud: 112) A onima koji se Njemu budu iskreno klanjali i Pravi put slijedili, obeao je veliku nagradu. Uzvieni kae: "Oni koji govore: 'Nai Gospodar je Allah!' i istraju na Pravom putu, neka se niega ne boje i niza im neka ne tuguju! Oni e stanovniciDenneta
bit~

u njemu e vjeno boravit~ i to e im biti nagrada za ono to su radili.''

(EI-Ahkaf: 13-14) "EI-istikame", slijeenje Pravog puta i ustrajnost na njemu,_sveobuhvatna je rije . Ona znai istinsko i iskreno oboavanje Allaha i ispunjenje zadatog ugovora, a odnosi se i na rijei, i na djela, i na stanja i na namjere -nijjete. Ona, dakle, spada u saet i jezgrovit govor, pa, stoga, kada je neki ovjek doao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao mu: "O Allahov Poslanie, reci mi o islamu neto to neu nikoga drugog trebati pitati", on mu je odgovorio: "Reci: 'Vjerujem u Allaha', zatim slijedi Pravi put." (Prenosi Muslim) lstikamet je, dakle, slijeenje Pravog puta bez ikakvog skretanja sa njega desno ili lijevo, tako to mu se nee nita dodavati niti ita od njega oduzimati; nee se ni pretjerivati (strog biti) ni nemaran biti, jer ejtan iskuava i ispituje srce roba. Ako vidi u njemu izbjegavanje vjere ili lijenost (tromost) u pokornosti i poslunosti, on ga navraa na nemarnost i lijenost sve dok se vjere potpuno ne oslobodi pa pone

70

Hutbe

ostavljati obaveze (vadibe) , a initi haram e, dok ga ne ostavi u zabludama (bespuima) propasti. Ako vidi kod roba elju za vjerom i ne uspije odvratiti ga od nje, naredi mu da se previe trudi i napree, da nasilje sam sebi ini i granice umjerenosti prekorai, govorei mu: "Ovo je samo hajr i pokornost, a viak i revnost unjoj je potpunija i savrenija, zato nemoj klonuti sa onima koji su malaksali i popustili i nemoj spavati sa onima koji spavaju." l neprestano ga tako huka i podstie dok ga ne izvede iz istikameta- slijeenja Pravog puta. To je slino stanju haridija, koji su bili takvi da su sljedbenike Pravog puta potcjenjivali i bezvrijednim smatrali svoj namaz pored njihovog namaza; svoj post pored njihovog posta i svoje uenje Kur'ana pored njihovog uenja Kur'ana- a izlijetali su (izlazili) iz vjere kao to strijela izlijee iz naboja. A obje krajnosti (ekstrem nost) poku ene su: i nemarnost i pretjeranost; oba ekstrema predstavljaju odstupanje od sunneta i istikameta -slijeenja Pravog puta. Prvi vodi u novotariju zaputanja i zanemarivanja, a drugi u novotariju prekoraenja i pretjerivanja. N$ko od se!efa (dobrih prethodnika) rekao je: "Prema svakoj Allahovoj naredbi ejtan ima dvije tendencije (tenje): ili zaputanje, ili prekoraenje (a to je pretjerivanja) i svejedno mu je koju e ostvariti: viak ili nedostatak. Stoga je svako dobro i hajr u trudu i angaovanju povezano (spojeno) sa umjerenou i slijeenjem sunneta, a svako je zlo u odstupanju od sunneta putem nemarnosti ili putem pretjerivanja. Robovi Allahovi, neki ljudi kau: "Vjerujemo uAllaha", a ne pridravaju se Allahove vjere nego se zadovoljavaju samo rijeima. O njima Uzvieni Allah kae: l/Ima ljudi koji govore: 'Vjerujemo u Allaha~ a kada neki, zbog Allaha, bude na muke stavljen, on dri da je ljudsko muenje isto ito i Allahova kazna." (El- 'Ankebut: 1O) On skree (sa Pravog puta) prilikom najmanjeg iskuenja i odlazi u zabludu kod najmanje ubhe (sumnje) ili poude. To su oni koji govore ono to ne ine . Vjera je njihova ono to ele i vole njihove due i to odgovara njihovim prohtjevima i simpatijama. Oni niti poznaju (rade) dobra djela niti odvraaju od runih i ne pridravaju se onoga to podrazumijevaju njihove rijei "Vjerujemo u Allaha", a to je zahtjev za: injenje dobrih djela, ostavljanje zabrana (harama), iskrenost prema Oboavanom (All ahu) i dobroinstvo prema robovima. Uistinu rijei "Vjerujemo u Allaha" prelaze preko njihovih jezika bez ikakvog znaenja, pa ne utjeu na njihovo ponaanje niti mijenjanju njihove postupke... Aspas od Vatre i ulazak u Dennet ne moe se ostvariti bez dvije stvari zajedno: izgovaranjem ovih rijei i slijeenjem njihovog zn aenja. Uzvieni Allah kae:

Hutbe
1

-/1

"Oni koji govore: Na Gospodar je Allah!/ i istraju na Pravom putu, neka se niega ne boje i niza im neka ne tuguju! Oni e stanovniciDenneta bit~ u njemu e vjeno boravit~ i to e im biti nagrada za ono ito su radili. ''
(EI-Ahkat 11-14) A Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Reci : 'Vjerujem u Allaha', zatim ustraj na Pravom putu!" A da su same rijei dovoljne i da e koristiti njihovom vlasniku, koristile bi munaficima koji neprestano ponavljaju : "Vjerujemo u Allaha!", a Allah ih pobija kazavi: "Oni nisu vjernici . Oni nastoje da prevare Allaha i one koji vjeruju." Zato? Zato to se ne pridravaju i ne slijede njihove rijei : "Vjerujemo u Allaha." Robovi Allahovi, potpuni istikamet, slijeenje Pravog puta i ustrajnost na njemu u smislu da ne doe ni do kakve greke i propusta roba upokornosti Allahu nemogu je, jer, rob je manjkavi nepotpun i izloen je grijeenju. Meutim , Allah, d.. , mu je, iz dobrote Svoje prema njemu, propisao i naredio istigfar (traenje oprosta) kako bi 1 popravio taj nedostatak u istikametu. Uzvieni Ailah kae: 'Zato se Njemu iskreno klanjajte i od Njega oprosta traite!" (Fussilet: 6) Ovaj asni kur'anski ajet iareti (ukazuJe) da je neophodno postojanje greaka i nedostataka u realizaciji propisanog i nareenog istikameta, to se popravlja i otklanja istigfarom. A i Vjerovjesnik, s.a.v.s., izvijestio je i rekao da ljudi ne'e biti u stanju da se dre potpunog, savrenog istikameta (bezgrjenog slijeenja Pravog puta). Tako imam Ahmed i lbn-Made prenose u hadisu Sevbana, r.a. , da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Slijedite Pravi put i istrajte na njemu, a neete to nikako moi - i znajte da je najbolje vae djelo namaz, a da abdest u va i pazi samo mu'min." A Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea, r.a., prenose da je Vjerovjesnik, s.a.v.s. , rekao: "Sedidu i karibu" (Postupajte ispravno i pribiino ispravno (Idite Pravim putem i priblino Pravim putem!) Sedad - ispravnost jeste sutina savrenog i potpunog istakameta, a to je pravilnost i tanost u svim rijeima, djelima i namjerama, slino kao kod onoga koji gaa cilj i pogodi ga. A mukarebe (priblina ispravnost) jeste pravilnost i ispravnost blizu cilja, ako ne pogodak u sam cilj, s tim da postoji namjera da se pogodi sama meta. Od roba se, dakle, zahtijeva istikamet, a to je "sedad" (potpuna ispravnost), a ko to nije u stanju onda "mukarebe" (priblina ispravnost u slijeenju Pravog puta). Ako, pak, nije postigao ni "sedad" ni "mukarebe", onda je on rasipnik i gubitnik. Stoga, hvala Allahu, Koji nas nije zaduio preko naih mogunosti i to nam je propisao ono to e popraviti nae greke i upotpuniti nae nedostatke.

"On prima pokajanje od robova Svojih, prata hrave postupke" (E ura: 2S) i umnoava dobra djela, iz dobrote i plemenitosti Svoje.

72

Hutbe

O robovi Allahovi! Kako je divan i lijep put istikarneta i kako je divna umjerenost u stvarima izmeu dvije krajnosti! Nema ni rasputenosti ni slabosti, ni krenja ni prestupanja, niti ima sputanja i padanja ispod nivoa vjere kojom je Allah, d.., odlikovao ljudsku zajednicu i poastio cijelo ovjeanstvo. Nema pretjerivanja: strogosti, okrutnosti i cjepidlaenja u vjeri, u smislu da sunnete uini farzovima, a mekruhe (pokuene stvari) haramima i da zabrani ljudima ono to im je Allah dopustio, ukrase Njegove, koje je On za robove Svoje stvorio, i ukusna jela! Enes, r.a., pripovijedao je: "Neka su tri ovjeka dola kod ena Vjerovjesnikovih , s.a.v.s., i raspitivala se o Poslanikovom, s.a.v.s., ibadetu. Kada su izvjeteni o tome, kao da im.je to izgledalo malo i nedovoljno, pa su rekli: 'Gdje smo mi uodnosu na Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojem su oproteni svi grijesi: i prijanji i potonji!?' Jedan od njih tada ree: 'Ja u stalno nou klanjati i neu spavati.' Drugi dodade: 'A ja u svaki dan postiti i neu mrsiti.' A trei ree: 'Ja u se kloniti ena i neu se nikako eniti. ' Kada je Poslanik, s.a.v.s., doao, rekao je: 'Jeste li vi oni to su rekli to i to? Tako mi Allaha, ja se najvie od svih vas bojim Allaha i najpoboniji sam Mu, meutim, ja postim i mrsim se, klanjam (noni namaz) i spavam, i enim se. Ko odstupi od mog sunneta i ne bude ga volio taj ne pripada meni!'" (Muttefekun 'alejhi) Molim Allaha da i meni i vama podari istikamet u vjeri i slijeenju sunneta Najboljeg vjerovjesnika. Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.

'0nima koji govore: 'Gospodarnaje Allah~ pa poslije ostanu pri tome1 dolaze meleki: Ne bojte se i ne alostite se, i radujte se Dennetu, koji vam je obean. Mi smo zatitnici vai u ivotu na ovom svijetu, a i na onom; u njemu ete imati sve ono ito due vae zaele, i to god zatraite - imat ete, bit ete poaeni od Onoga Koji prata i Koji je milostiv. ' (Fussilet:
1
1
1

J0-12)

Hutbe

O PODSTIC

PRVA HUTBA

Hvala Allahu,

Kojije dao smrt i ivot da biiskuao koji od vas e bolje postupati; On je Silni, Onaj Koji prata.'' (El-Mul: 2)
11

da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog: Koji nema druga. Njemu ne koristi pokornost pokornog niti Mu teti grijeh nepokornog, jer On ni o kome nije ovisan i On je jedini hvale dostojan! l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Podsticao je svoj ummet na dobra djela i bodrio ga na njih, a na runo ga upozoravao s ciljem da ga iskreno posavjetuje o onom to e mu korisititi. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu asnu porodicu i vrijedne as habe. O ljudi, bojte se Allaha i pourite sa dobrim djelima, jer nema vam spasa bez njih i samo e vam ona koristiti. Ona su vae blago na ahiretu i va put u Dennet. Zbog njih ste stvoreni i dat vam je rok, zdravlje, bogatstvo i slobodno vrijeme da ih ostvarite. A koliko je samo onih koji su zapostavili dobra djela i koji e pred smrt samo rei: ''Gospodaru moj, povrati me da uradim kakvo dobro u onome to sam ostavio!" Ali e im biti reeno: HNikada!'l Daleko od toga! Allah, d.., u Knjizi Svojoj plemenitoj, u mnogobrojnim ajetima i na raznovrsne naine , podstie na injenje dobrih djela. Ponekad ih nareuje i u obavezu stavlja: 11 0 poslanict doputenim i lijepim jelima hranite se i dobra djela inite1 jer ja dobro znam ito viradite!// (EI-Mu'minun." ST) "l reci: 'Trudite se!Allah e trud va vidjet~ a i Poslanik Njegov i vjernic~ i vi ete biti vraeni Onome

Svjedoim

Koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa

vas o onome ito ste radili,

74
11

Hutbe

obavijestiti."' (Et-Tevba: 105) 0 vjernic~ molitvu obavljajte i Gospodaru Svome se klanjajte, i dobra djela inite da biste postigli ono ito elite." (EI
Hadd: 77). Ponekad za njih obeava veliku nagradu, pa kae: l/One koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ini/l doista,
eka
nee

nagrada od Gospodara njihova,

tugovati!// (EI-Bekara: 62)
/1

niega

se oni nee bojati i ni za im

"Onima koji budu vjerovali i dobra djela inili -denetske e bae prebivalite biti... (EI-Kehf: 107) ~~ one koji vjeruju i dobra djela ine, obraduj denetskim baama kroz koje e rijeke tei. (EI-Bekara: 25) "l vjernicima koji ine dobra djela, donosi radosnu vijest da ih eka nagrada velika. (EI-Isra 9) //One koji vjeruju i ine dobra djela, Gospodarnjihov e na Pravom putu podrati - zato ito vjeruju/ rijeke e tei ispred njih u dennetima zadovoljstva~ (junus: 9)
11
/1

1 ."

/l

Ponekad izvjetava, zaklinjui se, da su svi ljudi, bez izuzetka, na gubitku, osim onih koji vjeruju i dobra djela ine. To se navodi u rijeima Uzvienog: "Tako ni vremena, ovjek, doista, gub~ samo ne onikoji vjeruju i dobra djela ine i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima
preporuuju

strpljenje." (EI-'Asr: 1-3). "Mi ovjeka stvaramo u skladu najljepem, zatim iemo ga u najnakazniji lik vratiti, samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela inil~ njih eka nagrada neprekidna. (Et- Tin: 4-6)
1 '

Ponekad saopava da je On stvorio nebesa i Zemlju, i ivot i smrt i da je sve to je na Zemlji ukrasom njenim uinio da bi robove iskuao (koji e od njih bolje postupati). Uzvieni kae: 11 0n je u est vremenskih razdoblja (dana) nebesa i Zemlju stvorio- a

Njegov prijesto je iznad vode bio da bi vas iskuao koji e od vas bolje postupati, "(Hud: 7) Sve ito je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da iskuamo ljude ko e se od njih ljepe vladati... (EI-Keht 7) 0naj Koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji e od vas bolje postupati. (El-Mu/k. Z) A kada e djelo biti lijepo i dobro? Djelo, uistinu, nee biti lijepo, odnosno nee
11

11

11

/l

biti primljeno kod Allaha sve dok ne bude ispunjavalo dva osnovna arta (uvjeta): da bude uinjeno iskreno u ime Allaha, bez ikakvih primjesa velikog ili malog irka; i drugo: da bude u skladu sa sunnetom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., isto od bid'ata i novotarija. Na ova dva arta upuuju mnogobrojni ajeti iz Knjige Allahove, kao to npr. stoji u rijeima Uzvienog:

Hutbe

nQe tako! Onoga ko se bude Allahu pokorovao '~ to jeste iskreno, u Njegovo ime, radio, ''i usto dobra djela inio'~ to jest Poslanika, s.a.v.s., slijedio,_"toga eka nagrada kod Gospodara njegova; takvi se nee niega bojati i ni za im nee tugovati. (EI-Bekara: 112)
/1

'~

A ono djelo koje ne bude ispunjavalo ova dva arta, ili jedan od njih, predstavljat e nesreu i prokletstvo za njegovog izvritelja, te beskorisno zamaranje i ulaganje truda. Uzvieni kae:

kada e se neka lica potiitena, premorena, napaena u vatri uarenoj pritl sa vrela uzavre/og piti, kada drugog jeia osim trnja nee imatl koje nee ni ugojiti niglad utoliti." (El-Gaija: 2-7)
11 ...

A ponekad Uzvieni ukazuje da -je dine i ljude stvorio samo zato da Njega oboavaju ostvarujui to injenjem dobrih djela, pa kae: - "Dine i ljude stvorio sam samo da Me oboavaju... " (Ez-Zarijat: S6)
Potom objanjava da On, neka je Slavljen, nema potrebu za Svojim stvorenjima: nego da oni trebaju Njega, pa kae:
1

'."ja ne traim od njih opskrbu niti elim da Me hrane.~~ (Ez-Zarijat.

ll

57)

Robovi Allahovi! Allah, slavljen neka je On, izVjetava da se naa djela prebrojavaju, zapisuju i uvaju. Kae Uzvieni: se dvojica sastanu i sjedu jedan s desne, a drugi s lijeve strane, on
l/Kad ll
1 ' ...

ne izustinijednu rije~ a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije~ (Kaf: 17-18) a nad vama bdiju uvar~ kod Nas cijenjeni pisar~ koji znaju ono ito radite... (EI-Infitar: 10- 12) l/Ova Knjiga Naia o vama e samo istinu re~ jer smo naredili da se zapie sve ito ste radili. (El-Gaija. 29) Mi emo, zaista, mrtve oiviti i Mi smo zapisali ono ito su radili i djela koja su iza sebe ostavil~ sve smo Mi to u Knjizi jasno pobrojali~ Oa Sin: 12) Uzvieni obavjetava {isto tako) da e se svaki ovjek upoznati sa rezultatom svojih djela i da e mu se njegova knjiga (knjiga njegovih djela) dati na Sudnjem danu ili u desnu ili u lijevu ruku. 0noga dana kad svaki ovjek pred sobom nae dobro djelo koje je uradio l hra vo djelo koje je uinio -poeljet e da se izmeu njih i njega nalazi udaljenost velika... (Aii-'lmran: 30) l kae Uzvieni: Knjiga e biti postavljena i vidjet ete grjenike prestravljene zbog onog ito je u njoj... ' 'Teko nama!~ govorit e, Ikakva je ovo knjiga, ni mali
11
11 /l 11

'

ll

11 /

76

Hutbe

ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!' -i nai e upisano ono to su radili. Gospodar tvoj nee nikome nepravdu uiniti." (EI-Keht 49)
Sudbina ovjekova, nesretna ili sretna, bit e odreena kvalitetom njegovih djela -dobrim ili loim. Uzvieni kae: "Na dan kad nastupi Cas oivljenja1 ljudi e se razdvojiti: oni koji su
v

vjerovalii dobra djela inili -u denetskom perivoju radovat e se, a oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Nae i susret s Njim na Sudnjem danu poricali u trajnoj e muci biti.'' (Er-Rum: 14-16) ''Toga dana ljudi e se odvojeno pojaviti da im se pokau djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra -vidjet e ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla - vidjet e ga." (Ez-Zilzal: 6-8)
Robovi Allahovi! Naa e djela na Sudnjem danu biti mjerena pravednom vagom, ispravnim kantarom.

"Oni ija dobra djela budu teka, oni e elje svoje ostvarit~ a oni ija dobra djela budulahka, oni e posve izgubQenibitt u Dehennemu e vjeno boraviti." (EI-Mu'minun: 102-103) "Mjerenje toga dana bit e pravedno: oni ija dobra djela prevagnu, oni e ta ele, postii; a oni ija dobra djela budu lahka, oni e, zato to dokaze Nae nisu prizna val~ stradati. (EI-E'araf:
11

8-9) Pretezanjem (prevagom) jednog tasa (strane) vage bit e odreena vjena 11 srea ili vjena nesrea! A ovjeku nee koristiti nita osim njegovih djela, . . . i da

je ovjekovo samo ono to sam uradi; i da e se trud njegov sigurno iskazat~ i da e prema njemu u potpunosti nagraen ili kanjen biti. (En-Nedm: 39-41) Danas se nikome nee nepravda uiniti i vi ete, prema onom kako ste radi/t nagraeni biti. (ja-Sin: 54) 'Dan kada niko nikome nee moi . nimalo pomoi. (EI-Infitar: 19) '1 bojte se Dana kada niko ni za koga nee moi nita uiniti. (EI-Bekara: 48)
ll

11

11

ll

ll

Stoga, neka se ovjek ne oslanja na estitost i pobonost svoga oca, ili na estitost i pobonost svoga roaka (blinjega) ili na njegov ugled, ili ugled svojih predaka, jer koga uspore njegova djela, nee ga ubrzati njegovo porijeklo. Robovi Allahovi! Allah nas u mnogim ajetima obavjetava da On nadzire naa djela i da je upoznat sa njima, pa kae: '~ Allah dobro zna ono to radite." (Aii- /mran: T SJ) "fa dobro znam to vi radite!" (EI-Muminun: ST) "Allah motrina ono to radite.'' (EI-Bekara.
1

149)
ak su Njemu, uzvien neka je On, poznate namjere koje se kriju u naim

Hutbe

src1ma, Jer

0n, uistinu/ zna misli svaije (Hud: 5) Mi stvaramo ovjeka i znamo ita mu sve duia njegova haje. (Kaf: 16)
11 11 11

11

obavezni smo popraviti i na nijjet (namjere) i naa djela imati Allaha na umu u svim naim postupcima... Zatim, trebamo znati da je rok koji je ovjeku dat na ovom svijetu kratak i ogranien i da je njegov smrtni as odreen, da je ovjek na , dunjaluku izloen raznim dogaajima i preprekama koje ga ometaju uradu i djelovanju
pa smo stoga duni iskoristiti svaku povoljnu priliku prije nego to proe. Uzvieni
kae: Zato se natjeite ko e vie dobra uiniti. (El-Ma ida: 48). Nadmeite
11 11 1
11

Stoga~

se da u Gospodara svoga zas/uite oprostu (El-Hadid: 21)

11

Neka Allah, d.., i mene i vas uini mu'minima koji e dobra djela initi i sa hajrati ma (dobrim djelima), prije smrti, po uriti. Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. . 0 vjernic~ Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ta je za sutra pripremio, i Allaha se bojte jer On dobro zna ta radite._ budite kao oni lne
11

koji su zaboravili Allaha pa je On uinio da sami sebe zaborave/ to su pravi grjenici. Nisu jednaki stanovnici Dehennema i stanovnici Denneta/ stanovnici Denneta e ono ito ele postii'/ (El-Hair: 18-20)
Odrah ovaj vaz i molim oprost od Allaha za svaki grijeh i sebi i vama, pa traite i vi oprost od Njegaj jer On, uistinu, mnogo prata i samilostan je.

O PODSTICfu\TW NA DOB

DJELA

DRUGA HUTBA

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji je sve stvorio i kako treba uredio. Mi ovjeka od kapi sjemena stvaramo da bismo ga na kunju stavili i inimo da on uje i vid~ Mi mu na Pravi put ukazujemo, a njegovo je da li e zahvalan ili nezahvalan biti; (Ed-Dehr: 2-J) Svjedoim da je sar11o Allah Bog, Koji Sebi nije uzeo djeteta i Koji u vlasti nema ortaka, i Kome ne treba zatitnik zbog nemoi, i hvalei Ga, veliaj! l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik..
11 ll

78

Hutbe

Poslao ga je pred Sudnji dan da radosne vijesti donosi i da opominje, i da Allahu, voljom Njegovom, poziva, i kao svjetiljku koja sija. Neka je sal avat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu: ashabe i sve njihove sljedbenike u dob roi nstvu. O ljudi, bojte se Uzvienog Allaha i znajte da su djela zarada, uinak sa kojim e ovjek otii sa ovoga svijeta i koji e odrediti njegovu sudbinu na ahiretu. Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: ~~Tri stvari prate mejjita (mrtvoga): njegova porodica, njegov imetak i njegova djela, dvije se vrate, a jedna ostane. Vrati se njegova porodica i njegov imetak, a ostanu njegova djela." (Muttefekun 'alejhi) Djela su ovjekov pratilac u njegovom mezaru, zbog njih e uivati, ako su bila dobra, ili muen biti, ako su bila loa. U hadisu se prenosi da e u kaburu dobra djela doi onome u liku ovjeka lijepog lica, lijepe odjee i lijepog mirisa pa e mu rei: "Raduj se onome to e te razveseliti i razvedriti!" Na to e mejj it kazati: "Ko si ti pa tvoje lijepo iice donosi dobro?" A on. e odgovoriti: "Ja sam tvoja dobra djela." A runa i nevaljala djela doi e u kabur umrlome u liku ovjeka runog lica, rune odjee i smrdljivog zadaha, pa e rei : "Oekuj ono to e te raalostiti, ovo je dan koji ti je obean . " On e rei: "Ko si ti pa tvoje runo lice donosi zlo?" Rei e: "Ja sam tvoja runa djela, bio si lijen u pokornosti Allahu, brz u grijeenju prema Njemu, pa te je Allah kaznio zlom." Robovi Allahovi! Dobra su djela ono to e ovjek koji je na umoru, na samrti, poeljeti. Uzvieni kae: 11 Kad nekom od njih smrt doe1 on uzvikne: 'Gospodaru moj, povrati

me da uradim kakvo dobro djelo u onome ito sam ostavio!"/ (EI-Mu minun:
1

99-100)

A to je ono to Allah kae:

11

i stanovnici Vatre poeljeti kada u nju budu

1

baeni .

Uzvieni

0ni e u njemu jaukati: 'Gospodaru na, izbavi nas djela, drukija od onih koja smo inili.'" (Fa tir. 37)

init emo

dobra

Robovi Allahovi! Pred ovjekom nema druge prilike za rad i djela osim njegovog ovodunjalukog ivota -danas su djela, a nema obrauna, sutra je obraun, a nema djela. A ivot je ovjekov kratak i kraj je ivota njegovog skriven, ne znade u kojem asu e kraj doi , a kada doe, ne doputa odgaanje. 'J kada doe njegov krat nee ga moi ni za tren jedan ni odloiti ni ubrzati. (EI-E'araf: 34) Ovi dani koje ti, ovjee, proivljava na ovom svijetu dragocjena su i
ll

Hutbe

-
/

neprocjenjiva prilika. Ako shvati njihovu vrijednost i iskoristi ih za ono to e ti koristiti, donijet e ti vjeitu sreu, a ako ih prokocka u igri, zabavi i gafletu (nehatu), donijet e ti vjeitu propast. Onima koji svoj dunjaluki ivot iskoriste za dobra djela (s auvaju ga dobrim djelima), bit e na Sudnjem danu reeno :

/Jedite i pijte radosn~ za ono to ste u danima minulim zaradili!" (EI

Hakka. 24)
A onima koji svoje vrijeme na ovom svijetu prokockaju i potroe u zabavi, igri i gafletu (nemaru), bit e reeno: Vi ste u svom ivotu na Zemlji sve svoje naslade iskoristili i u njima uivaJ~ a danas sramnom patnjom bit ete kanjeni zato ito ste se na Zemljt
11

bez ikakva osnova oholo ponaali i to ste raskalaeni bili. (EI-Ahkaf. 20)
11 1

Robovi Allahovi! Na putu injenja dobrih djela mnogo je zapreka i smetnji koje iziskuju otpor i borbu. Tu , prije svega: dolazi dua naklonjena zlu, ejtan i njegova vojska, strasti i sumnjiave stvari (sumnje). Ko zatrai pomo od Allaha i okrene se ka dobrim djelima, Allah e mu pomoi da savlada ove prepreke i smetnje, koje e biti poraene i razbijene ispred njega, a ko se prepusti i preda ovim zaprekama i smetnjama i bude lijen u injenju dobrih djela, one e ga savladati i svretkom njegovog ivota i dolaskom edela (smrti) izgubit e se prilika iz njegovih ruku . Osim toga, postoje i drugi problem na putu injenja dobra, pa je ovjek duan pouriti sa dobrim djelima prije nego to oni nastanu. Tu spadaju: bolest, siromatvo, starost, iskuenja, smrt i dr. Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Pourite sa dobrim djelima prije iskuenja, kao dijelova mrkle noi, kada e ovjek osvanjivati kao vjernik, a omrkavati kao nevjernik i omrkavati kao vjernik, aosvanjivati kao nevjernik, prodajui svoju vjeru za ovosvjetsko dobro." (Prenosi Muslim) Zato se Allaha bojte, robovi Allahovi, i pourite sa dobrim djelima prije nastupanja 11 edela (smrti). Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. 0 vjernict neka vas imanja vaa i djeca vaa ne zabave od sjeanja na Allaha. A oni koji to uine bit e

izgubljeni. l od onoga ime vas Mi opskrbljujemo udjeQujte prije nego nekom od vas smrt doe1 pa da onda rekne: 'Gospodaru mot da me jo samo kratko vrijeme zadri~ pa da milostinju udjeljujem i da dobarbudem!'Allah sigurno nee ostaviti u ivotu nikoga kome smrtni as doe/ aAllah dobro zna ono to vi radite./// (EI-Munafikun: 9-11)
Molim Velikog Allaha da nas uini od onih koji u Njega vjeruju i u svemu Ga slijede.

80

Hutbe

O ISP_

OSTI I POKV, ..a...L~NOSTI SRCA

PRVA H

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova. Stvorio je ovjeka u skladu najljepem i nad mnogim stvorenjima ga sa blagodatima i poastima odlikovao. Ako se ovjek bude Pravog puta drao i ispravno se Allahu pokoravao, to odlikovanje nastavit e . se u dennetima blagodati, u protivnom bit e vraen u ponienje i u kaznu bolnu. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga. On sve stvara i On je Sveznajui. l svjedoim da je Muham med Njegov rob i Njegov poslanik. Gospodar njegov je u korist njegovu posvjedoio, rekavi: ''Ti s~ uistinu, najljepe udi.'' (El-Ka/em.' 4) Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu i ashabe, koji su Pravi put slijedili . O ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i znajte da Allah, slavljen neka je On, ne gleda u vae likove, njihovu ljepotu, ili runou, ili duinu, ili kratkou, ili tome slino, nego
gleda u ~a srca i u vaa djela. Srce je, dakle, predmet Allahove panje kod roba.
Ono je organ koji kada je zdrav, zdravo je i itavo tijelo, a kada se razboli, razboli se itavo tijelo, kako je o tome izvijestio Vjerovjesnik, s.a.v.s. On je, takoer, mjesto (izvor) spoznaje Allaha, d.., ljubavi prema Njemu, strahu i bojazni od Njega i nade u Njegovu milost, to je mjesto nijjeta (namjere) koji djela ini ispravnim i primljenim, ili odbijenim i neispravnim. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Djela se cijene iskljuivo prema namjerama i svakom ovjeku pripada ono to je naumio." Imam lbnui-Kajjin, Allah mu se smilovao, veli: "Najplemenitiji dio ovjeka jeste njegovo srce: ono je poznavalac Allaha, Njemu ide i tei, i Njega voli; u njemu je mjesto imana (vjerovanja) i spoznaje, njemu se obraa i njemu su poslanici poslani; ono je odabrano za najplemenitije i najuzvienije darove: iman i razum. Ostali dijelovi tiie!a nadreeni su srcu.ono ih iskoritava i slui se njima kao to kraljevi iskoritavaju

Hutbe

81

robove i pastir stada. Stoga, neka je slavljen Onaj Koji srcima raspolae (i kuda eli ih okree); Gospodar nevidljivog i skrivenog (svijeta), Koji se uplie izmeu ovjeka i srca njegova i zna ta se u njemu krije od pokornosti Njemu i vjere Njegove. On srcima raspolae kako hoe i okree ih kuda hoe. Nadahnuo je srca evlija, Svojih miljenika: ;' Doite i pribliite se Meni", pa su pouri la i stala pred Gospodara svjetova i poklonila se (predala se) Njemu, a mrzio je ( Svemogui i Uzvieni) buenje i preporod drugih: pa ih je obeshrabrio rekavi im: "Sjedite sa onima koji sjede!" Najea zakletva Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: bila je ao Ti Koji srcima raspolae , i kuda eli, okree ih", a jedna od dova bila mu je: "Gospodaru moj, o Ti koji srcima upravlja, uvrsti srca naa u pokornosti Tebi!" Robovi Allahovi! Srca nekada postanu tvrda i okrutna, pa budu kao kamen ili jo tvra , te se udalje od Allaha, od milosti Njegove i od pokornosti Njemu. A najudaljenije je srce od Allaha okrutno srce, kojem podsjea nj e nita ne koristi, ne smekava se od savjeta i ne razumije ono to mu se govori. Njegov vlasnik nosi ugrudima (prsima) tvrdi kamen od koga nema nikakve koristi i od koga dolazi samo zlo. A ima srca koja se smekavaju i pokoravaju njihovom Stvoritelju; koja shvataju i razumiju i koja su bliska Allahu , Njegovoj milosti i poslunosti Njemu. Vlasnici njihovi nose u grudima dobro i milostivo srce iz koga uvijek potjee hajr. Za okrutnost ili mehkou srca postoje sredstva koja preduzima i upranjava rob, a jedno od najveih sredstava za smekavanje srca jeste uenje Kur'ana i njegovo sluanje. Uzvieni kae:

U tome je, zaista, pouka za onoga ko srce (razum) ima ili ko slua, a priseban je. ' (Kaf: 37)
11 1

l-kae Uzvieni:
11

Ti podsjeti Kur/anom onoga koji se prijetnje Moje boji!" (Kaf: 45)

l kae:

AIIah objavljuje najljepi govor, Knjigu slinu po smislu, ije se pouke ponavljaju, zbog kojih podilazi jeza one koji se Gospodara svoga boje, a kada se spomene ime Allahovo, koe njihove i srca njihova se smiruju. "(Ez
11

Zumer:23)

l kae Uzvieni:

"Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekaju kad se Allah i Istina, koja se objavljuje, spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je joi davno data Knjiga, pa susrca njihova, zato ito je proteklo mnogo vremena, postala nemilosrdna."(El-Hadid: 16)

82

Hutbe

Ovi plemeniti ajeti ukazuju da je Kur'an velianstveni najvei sebeb za smekavanje srca, za one koji pristupe njegovom uenju i sluanju sa razmiljanjem, kao to kae Uzvieni: ' Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako je strahopotovanja puno i kako bise odstraha predAllahom raspalo.// (El-Hair: 21) Oni isto tako upuuju da su muslimani obavezni pristupiti Knjizi njihovog Gospodara, preko uenja, razmiljanja i djelovanja, sve dok ne postignu hidajet (uputu) i vitalnost (ivot) srca. Ada ne slije-de sljedbenike knjige kojima je dat Tevrat i lndil pa su ih napustili i ostavili, i srca njihova su, zbog toga, osorna i gruba postala, pa ne prihvataju savjet i opomenu i njihova srca se ne smekavaju ni obeanjem ni prijetnjom. Srca najvie smekava prisjeanje smrti, propasti dunjuluka i prelaska na ahiret, a najvie ih osornim i grubim ini ravnodunost prema ahiretu, zaboravljanje smrti i zauzetost dunjalukom. Uzvieni kae:
1

"Svako e ivo bie smrt okusiti. l samo na Sudnjem danu dobit ete u potpunosti plate vaie, i ko bude od Vatre udaljen-i u Dennet uveden- taj je postigao ito je elio/ a ivot na ovom svijetu je samo varljivo nas/aivanje."
(Aii-'lmran: 185)

AVjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Posjeujte mezare jer oni podsjeaju na ahiret.') l rekao je, s.a.v.s.: "Sjeajte se esto ruioca strasti - smrti." A Uzvieni Allah kae: "Onima koji ne oekuju da e predNas stati i koji su zadovoljni ivotom na ovom svijetu, koji su u njemu smireni, i onima koji su prema dokazima
Naim ravnoduni -prebivalite njihovo bit e Dehennem, zbog onoga to
$U

radili." Ounus: 7-8)

tv1eu najznaajnijim

razlozima koji omekavaju srca jeste i uzimanje pouke iz stradanja i razaranja koja su se deavala i deavaju se nevjernikim narodima: a meu naznaajnijim razlozima koji srca ine grubim i okrutnim jeste ravnodunost prema tome. Uzvieni kae: 1koliko smo naselja uniti/~ iji su itelji grjeini bil~ i ona su opustjela, sam~ su ruevine ostale! l koliko bunare va ima zaputenih i koliko visokih
11

pa/ata ima praznih! Zaito oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono ito trebaju shvatiti i da ui njihove uju ono to trebaju ut~ ali oi nisu slijepe, ve srca u grudima. (E/-Hadd: 45-46)
11

koji smekavaju srca jesu i esto spominjanje Allaha, d.., neki od najveih povoda njihove okrutnosti i tvrdoe jeste ravnodunost prema zikrullahu -spominjanju Allaha. Neki od

naina

Hutbe

Uzvieni kae:

"Pravi vjemici samo su oni ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene,.. (EI-Enfal: 2) ",""one koji vjeruju i ija se srca kad se Allah spomene/ smiruju - a srca sei doista kad se Allah spomene smiruju!// (Er Rald: 28) "l ne sluaj onoga ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili, koji srast svoju slijedi i iji su postupci daleko od razboritosti. (EI-Kehf: 28) 1 spominji Gospodara svoga ujutro i naveer u seb~ ponizno i sa strahopotovanjem i ne podiuijako glas i ne budi nemaran... ll (El-Elarat:
11 1

11

11

205)
Meu najveim

uzrocima koji smekavaju srca jeste i prihvatanje Ailahovih naredbi i njihovo spr~voenje, aizbjegavanje Njegovih zabrana, dok je meu najveim uzrocima koji srca ine okrutnim zapostavljanje Allahovih naredbi i Njegovih zabrana. Uzvieni kae: "A kad bude objavljena neka sura, ima ih koji govore: 'Kome je od vas ona uvrstila vjerovanje?' Sto se tie vjernika, njima je uvrstila vjerovanje, i oni se raduju; a to se tie onih ija su srca bolesna, ona im je nevjerovanje dodala na 11 nevjerovanje koje ve imaju ...", do rijei Uzvienog: A kad bude objavljena koja sura/ samo se zagledaju: /Da li vas ko vidi?~ i onda se udaljuju. Neka Allah
v

srca njihova bez podrke ostav~ zato to su od onih koji nee da razumiju. //
(Et-Tevba:
12~

127)

Prihvatanje istine i djelovanje u skladu s njom razlog je za uputu srca i njegov iman, a odbijanje istine i djelovanje suprotno njoj povod je za skretanje srca i njegovu zabludjelost. Uzvieni kae: 11 Mi preokreemo njihova srca i njihove poglede pa nee vjerovati kao ito nisu niprije vjerovali. Mi emo ih ostaviti da lutaju u obijesti. /l (El-En lam
110)

l kae Uzvieni:

1kad oni skrenue u stranu1 a Allah uini da i srca njihova u stranu skrenu -a Allah nee ukazatina Praviput narodu kojije ogrezao u grijehu. ~~
11

(Es-Saft.# S) U povode za smekavanje srca i njihovo urazumijivanje spada i razmiljanje o stanjima i poloaju bolesnih, siromanih i nesrenih (jadnihL a u povede njihove okrutnosti spada zaslijepljenost zd ravljem, snagom, bogatstvom i izobiljem. Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Gledajte u onoga ko je ispod vas (slabijeg stanja od vas), a nemojte gledati u onoga ko je iznad vas (boljeg stanja od vas), jer to je primjerenije da ne potcijenite

84

Hutbe

i ne omalovaite blagodat Aliahovu prema vama." A Uzvieni Allah je za narod Ad, kojeg je zaslijepila i obmanula snaga njihovih tijela i mnotvo imetka, rekao:

"Da se bez ikakva osnova bio na Zemlji uzoholio. " 'Ko je od nas jai?~ govorili su. A zar nisu znali da je Allah, Koji ih je stvorio, jai od njih, a i znamenja Naa su poricali./ Mi poslasmo protiv njih, u danima nesretnim, vjetar Jeden, da bismo im jo na ovom svijetu dali da osjete sramnu patnju -patnja na onom svijetu bit i e, zaista, josramnija -i niko im nee u pomo pritei. "(Fussilet: 16-16)
Kada bi ovjek posjetio boinicu pa vidio stanje bolesnika i bolove i patnje koje podnose, te kada bi pogledao u siromahe i jetime (siroad), njihovu bijedu, oskudicu i gladovanje, spoznao bi vrijednost i veliinu Allahove blagodati prema njemu i popusti lo bi (smekala se) njegovo srce. Meutim, kada ne obraa panju na to, ve gleda samo u one koji ive u izobilju, raskoi i bogatstvu i u ljepote ovoga svijeta ,u kojima uivaju, onda e njegovo srce postati tvrdo i okrutno i poet e se uznositi i oholiti. A Allah , d.., naredio je Svom Vjerovjesniku, s.a.v.s., da sjedi sa siromanim muslimanima i bijednim i potlaenim vjernicima (mu'minima) i da ne prolazi pokraj njih ostavljajui ih i odlazei bogataima i nemarnim ravnodunicima. Uzvieni kae: "Budi vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i naveer u elji da naklonost Njegovu zaslue; i ne skidaj oiju svojih$ njih iz eQe za sjajem u ivotu na ovom svijetu; i ne sluia_j onih ije smo srce nehajnim prema Nama ostavil~ koji strast svoju slijede i iji su postupci daleko od

razboritosti. (El-Kehl 28)

/l

Pa bojte se Allaha, o robovi Allahovi, i slijedite puteve koji e oiviti i omekati vaa srca, a klonite se puteva koji e ih okrutnim uiniti i umrtviti, jer o tome ovisi vaa srea ili vaa nesrea (to je okosnica vae sree ili vae nesree). Neka Allah, d.., blagoslov Kur'ana Uzvienog podari i meni i vama.... (dova)

Hutbe

--

O ISP DRUGA HUTBA

Hvala Allahu, Koji srcima upravlja i kako hoe ih okree i Koji sve tajne zna, Koji tevbu (pokajanje) prima od onoga ko se pokaje i Koji estoko kanjava kada su srca okrutna. Svjedoim da nema drugog boga osim All,aha, Jedinog, Koji _nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koji je esto govorio: "O Ti, Koji srcima upravlja, uvrsti srca naa u pokornosti Tebi!" Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike u dobru .. . O ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha izvravajui Njegovo na~eenje, klonei se Njegovih zabrana i potujui Njegove propise. ~~ ko potiva Allahove propise -znak je estita srca (bogobojaznosti) (EI-Hadd: 32) l znajte da su se u ovom naem vremenu namnoili putevi koji vode okrutnosti srca, pa ih se klonite (pripazite), a tu, prije svega, spada obuzetost dunjalukom,
opi njenost njegovih ukrasima i uivanje u njegovim nasladama. Tu, takoer, spada i rijetko odlaenje u damije i boravljenje u njima, te troenje veine vremena u potrazi za dunjalukom i uivanju u njemu. Tu je, isto tako, i zaokupljenost gledanjem zabavnih ili zabranjenih prizora na TV ekranu ili videu kao to su: zavodljive slike i prizori, filmovi, serije i dr., ili, pak,
slike koje se nalaze po novinama i asopisima. A tu je i bavljenje zabavom i
razonodom: sluanjem muzike, i pjesama, to se uveliko iri i za to se uveliko
propaganda meu muslimanima vri. A to su zabranjeni glasovi (zvuci i tonovi) koji usauju nifak (licemjerstvo) u srce, unose strasti i prohtjeve u duu i spreavaju sluanje Kur'ana, jer nespojivo je
sluanje ejtanovog kur'ana i Kur'ana Rahmana, Milostivog Allaha. A od stvari koje srce ine grubim i okrutnim jeste i praenje sportskih igara i takmienja, navijanje,
bodrenje i njihovo gledanje te zauzetost i zaokupljenost njima u veini vremena, to

ll

- - - -- - -

86

Hutbe

je danas postalo glavna briga i preokupacija velikog broja muslimanske omladine i onih koji su zavedeni ovom besposlicom od koje nema nikakve koristi. U stvari koje srce ine tvrdim i okrutnim spada i uestalo aljenje, smijanje, veselje i neozbiljnost, pa je musliman obavezan povesti rauna o ovim stvarima... U navedene stvari, koje srce ine okrutnim, spadaju i zabranjena jela i pia , to jest njihovo jedenje i pijenje, jer njihovo je uzimanje tetno i zabranjeno a posljedice loe; ostavljaju tragove na moralu i ponaanju, slabe pokornost, a bodre i podstiu na grijeenje. Ovo se jasno vidi na moralu i ponaanju onih koji "j edu ~~ kamatu i mito i troe opojna pia i drogu , jer tragovi ovih poroka pojavljuju se na njihovim tijelima, u njihovom ponaaju i postupcima, a grijesi, openito , ine srce okrutnim i tvrdim, zasljepljuju ga i zaklanjaju od njega svjetlo imana, vjerovanja i upute (hidajeta). Uzvieni Allah kae:
~~

nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca njihova!" (EI-Mutafifun:

14)

U (Ahmedovom) Musnedu i Tirmizijinom Dami'u stoji da je Ebu-Hurejre, r.a.. rekao: ~~ Kazao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: 'Kada vjernik (mu'min) ui ni grijeh, u njegovom srcu ucrta se crna taka , pa ako se pokaje, ostavi (grijeenje) i istigfar uini - oprosta zatrai, njegovo srce oisti se, a ako nastavi sa grijeenjem, nastavi se ucrtavanje crnih taaka sve dok ne prekriju itavo srce. To je "RAN" - hra (koprena) koju je spomenuo Svemogui i Uzvieni Allah:
~~

nije tako! Ono ito su radili prekrilo je srca njihova!" (EI-Mut~fifun:

14)

(Tirmizija kae za ovaj hadis da je sahih). U stvari koje srce ine okrutnim spada i druenje sa zlikovcima i grjenicima i veza sa njima, jer ovjek se po drutvu poznaje i: "ne pitaj za ovjeka nego pitaj za njegovog druga." Uzvieni kae:

"l ne budite kao oni koji su zabor.avili Allaha pa je On uinio da sami sebe zaborave; to su pravi grjenici. (El-Hair: 19)
1
/l

A Poslanik, s.a.v.s., svog sagovornika (druga) uporedio je sa onim koji pue u kovaki mijeh; njegovo drutvo e neizbjeno zadesiti i snai teta koja zadesi i nJega. Gospodaru na, mi Te molimo za ispravnost i estitotst naih srca! Gospodaru na, o Ti koji srcima i pogledima upravlja (i kada eli ih usmjerava), uvrsti srca naa u pokornosti Tebi! Gospodaru na, oivi i prepo rodi srca naa nurom (svjetlom) iman a.... itd. (dova).

Hutbe

87

BOGOBOJ .L&.-..JNOST STJECISTE JE SV. . . . . OG DOB

V,
.z....L.J

PRVA HUTBA

Hvala Allahu, On jedini prata i On je jedini dostojan da Ga se boji. On znanjem Svojim sve obuhvata; On zna broj svega to postoji; Njegovo je sve to je na nebesima i to je na Zemlji i to je izmeu njih i to je pod zemljom! Njega hvalim, Slavljen neka je On, Njemu zahvaljujem, Njemu se kajem i od Njega oprosta traim. Blagodati su Njegove neprebrojne i dobroinstvu Njegovom nema kraja. Svjedoim da nem drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga i svjedoim da je na prvak i na vjerovjesnik Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Najvie se od svih ljudi Gospodara svoga bojao i najpoboniji Mu bio; na Pravi put je ukazao, a od puta propasti i stradanja upozorio; neka je salavat Allahov i selam i blagoslov na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe, putokaze upute i svjetiljke u tminama, tabiine i sve one koji ih, u dobroinstvu, budu siijedili i njihovim se putem i stopama kretali. O robovi Allahovi! Preporuujem vam , a i sebi samom, da se Allaha bojite (bogobojaznost), jer je bogobojaznost (takvaluk) stjecite svih hajrata (dobara) i riznica berekata (blagodati) i pohvalno svojstvo koje se najvie spominje u Knjizi Allahovoj. Nema dobra, ni prijanjeg ni kasnijeg, ni javnog ni skrivenog, a da takvaluk nije povezan s njim, put (sredstvo) i vodi ka njemu, niti ima zla, ni prijanjeg ni kasn ijeg, ni javnog ni skrivenog, a da takvaiuk nije sigurna zatita i postojan i jak tit od njega. Takvaiuk je vasijjet Allahov i drevnim i kasnijim narodima: /'Mi smo onima kojimaje data Knjiga prije vas a i vama ve zapovijedili
1 1

da se bojite Allaha~ (En-Nisa: 131)

ll

On je poziv (misija) vjerovjesnika i obiljeje (lozinka) evlija, jer svaki je vjerovjesnik

88

Hutbe

govorio svom narodu:

11

Kako to da se Allaha ne bojite?// (Es-Sura: 124)

....

a evlije, (AIIahovi tienici) oni su koji vjeruju i koji se Allaha boje. Dunost nam je, draga brao , da se zaustavimo kod takvaluka (bogobojaznosti i da razmislimo o njemu i o njegovim znaenjima, ne bi li nas Allah, d.. , ui nio
bogobrojaznima. A takvaluk u osnovi znai da ovjek izmeu njega i onoga ega se
boji i plai postavi zatitu i osiguranje. A Gospodar na Slavljeni i Uzvieni jedini je
dostojan da Ga se boji. On je jedini dostojan da se od Njega strahuje, da se velia,
uzdie i da Mu se poast ukazuje. Takvaiuk je, kao to je rekao Alija, r.a.: "Strah od
Uzvienog, rad po Objavljenom (Ku(anu), zadovoljstvo sa maiim i pripremanje za
dan odlaska (smrti) ." Muttekija od robova Allahovih ima istananu i izotrenu savjest (duu); u stalnom je strahu i neprestanom oprezu; uva se trnja na putu; oprezan je prema ivotnim
labirintima (zamkama); bojaljiv pred osjeajem uzajamne privl anosti i borbe izmeu
prohtjeva i strasti i sklonosti ka ostvarenju ambicija i eljenih ciljeva. A bogobojaznost e dostii svoje savrenstvo, kako kae Ebu-Derda': r.a., kada se rob bude bojao svoga Gospodara i u najsitnijim stvarima ~ koliko jedan trun, i
kada se bude klonio dijela onoga to smatra halalom, dozvoljenim, bojei se da
bude haram, zabranjeno, kako bi time nainio zastor izmeu sebe i izmeu harama. . A Allah, d.., objasnio je robovima ta e ih uiniti takvim, pa je rekao :

0naj ko bude uradio koliko trun dobra -vidjet e ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla ~ vidjet e ga. ' (Ez-Zilal: 7-8)
11
1

U Knjizi vaeg Gospodara, draga brao, nalaze se svojstva muttekija (bogobojaznih), njihova pohvala, uzdizanje njihovog stupnja i ugleda i njihovi opirni i detaljni opisi. Tako su muttekije u Knjizi Allahovoj: 0 ni koji u nevidljivi svijet vjeruju, i molitvu (namaz) obavljaju i od onoga to smo im /Jt1i dal~ udjeljuju; koji vjeruju u ono to je objavljeno tebi
11

i u ono to je objavljeno prije tebe, i koji u onaj svijet vrsto vjeruju. (EI Bekara: 1-4)
11

Muttekije (bogobojazni) u Knjizi su Allahovoj:

0ni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige/ i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju roacima i siroad~ i siromasima, i putnicima namjernicima i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kad je preuzmu, ispunjavaju, naroito oni koji su izdrljivi u neimatin~ i u bolest~ i u boju
11

Hutbe

Qutom. Onisu iskreni tjernici i onise Allaha boje i runih postupaka klone. //
(EI-Bekara: 177) Bogobojazni su u Knjizi Allahovoj: "Oni koj~ i kada su u obilju i kad su u oskudic~ udjeljuju, koji srdbu savlauju i ljudima prataju, a Allah voli one koji dobra djela ine/ i oni koji se, kada grijeh poine ili kad se prema sebi ogrijee, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole, a ko e oprostiti grijehe ako ne Allah?, i koji svjesno u grijehu ne ustraju~'' (Ali~ 'lmran: 114-135) Bogobojaznost otvara kapije (tajne) srca: "Bojte se Allaha i Allah e vas poduiti~" (El-Bekara: 282) A Kur'anske upute nema za one ije due nisu bogobojazne i ija srca nisu ista ... uvaju se grijeha i klone se puteva zablude i zavoenja. Takvalukom se rastavlja istina od neistine, njime se dolazi do spoznaje kojom . se razotrkivaju stvari i do svjetla kojim se otvaraju srca (grudi). 11 0 vi koji vjerujete, Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte1 on e vam dvostruku milost Svoju darovati i dat ie vam svjetlo pomou kojeg ete i~ i oprostiti e vam- jer Allah prata, i samilostan je." (El-Hadid: 28) Primanje (dobrih djela) ogranieno je na bogobojazne:
11

AIIah prima samo od onih koji su bogobojazni. (EI-Ma'ida: 27)

/l
/l

Oni zauzimaju prvo mjesto po ugledu i plemenitosti:

"NajuglednijikodAllahajeste onaj koji Ga se najvie boji~ (EI-Hudurat.

13)

Oni e biti spaeni od razbukta!e vatre (Dehennema): 'J svakiod vas e do njega stii! Gospodarse tvojsigurno tako obavezao!

Zatim emo one koji su bogobojazni bili (koji su se grijeha klonili) spasit~ a
nevjernike emo, da u njemu na koljenima klee, ostaviti. (Merjem: 71-72) "Allah e spasiti one koji su bili bogobojazn~ koji su Njegova nareenja
izvrava/~ a Njegovih se zabrana kloni/l i oni e postii ono to su eljeli:
zlo ih nee doticati i oni neie tugovati.'' (Ez-Zumer: 61)
/l

Njima pripada spas i pobjeda u kui

dobroinstva

(Dennetu):

"Dat emo da takav Dennet naslijedi onaj od robova Naih koji bogobojazan bude bio (koji se grijeha bude klonio)." (Merjem.~ 63)
Alija1r.a., opisao ih je pa je rekao: "Oni su zasluni ljudi (dobroinitelji); govor im je ispravan; odjea im je skromna; hod im je skruen i ponizan; odvraaju pogled od harama; sluaju samo ono to je korisno. Njihovi su postupci isti i u oskudici

90

Hutbe

{iskuenju) i u izobilju. Stvoritelj je velik i silan u njihovim duama, pa se sve to je mimo Njega smanjilo i sitno postalo u njihovim oima. Srca su njihova alostiva, a zlo njihovo je bezopasno (ukroeno). Njihove su ovodunjaluke potrebe sitne i male, a due su njihove, prema onome to je u njemu (dunjaluku), suzdrljive (skromne). Strpili su se kratko vrijeme pa im je to donijelo dugaak rahatluk (udobnost). Klanjaju noni namaz; lijepo i pravilno ue Kur'an; padaju na seddu (klee na koljenima); trae spasa od stradanja i propasti. Nisu zadovoljni malim brojem dobrih djela niti mnotvo njihovo smatraju pretjeranim i prevelikim. Boje se Gospodara svoga i strahuju za djeia svoja (da ne budu primljena) . Lijepo se i uljudno ponaaju u siromatvu i oskudici, a strpljivi su u nevolji i nedai, a zahvalni su na blagodatima i udobnostima. Nada je njihova (u spas) velika, a greke njihove su malobrojne. Dobro od njih je oekivano , a zlo njihovo je ukroeno (bezopasno). "

Islamski ummete! Takvaluk, bogobojaznost, nee doi do punog izraaja sve dok bogobojaznost roba ne bude ista i u tajnosti i u javnosti njegovoj, dakle, u svakoj prilici. Izabrani Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je Mu'azu, r.a.: "Boj se Allaha gdje god bio !" (Prenosi Tirmizija i veli da je hasen hadis). A na to znaenje upuuju i rijei Uzvienog: 11 / Allaha se bojte, s imenom ijim jedni druge molite, i rodbinske veze

ne kidajte, jerAllah, zaista, stalno nad vama bdije." (En-Nisa~.. 1)

A bdijenje i nadziranje nije nita drugo do spoznaja i svijest srca o blizini Gospodara. Imam Safija, r.a., rekao je: "Tri su vrste vrijednih stvari: dareljivost u oskudici, pobonost u samoi i izricanje istine kod onoga za koga postoji nada (da poslua) ili kod onoga koga se boji." U savjetima i oporukama nekog (jednog) vaiza stoji: "Preporuujem ti takvaluk (da se boji Allaha) , Koji je povjerenik tvojih tajni, skrivenih misli (onoga to se u dui tvojoj krije) i Nadzornik tvoj u tvojoj javnosti. Pa neka ti je Allah na umu u svakoj prilici i danju i nou, i boj se Allaha onoliko koliko ti je On blizu i koliko je Njegova mo nad tobom. udnovato je, o robovi Allahovi , kako rob izbjegava grijeenje i uva se grijeha pred ljudima (Allahovim stvorenjima), a ispoljava ih i ini kada se osami sa svojim Gospodarom!? A ve je reeno: "Boj se da Allah bude tvoj najbeznaajniji posmatra. " Subhanallah? -Slavljen neka je Allah? Zar si pripravan za grijeh samo onda kada se
v

Hutbe

osami sa svojim Gospodarom? Zar Ga se ne stidi bar onoliko koliko se stidi

nekih Njegovih stvorenja? A ko je u veoj zabludi od onoga ko ljudima pokazuje
svoja dobra djela, a sa runim se suoava i istie ih pred Onim Ko mu je blii od ile
. l? kUCaVIC8 .. Draga brao ! Kada ovjek uini kakav prijestup ili grijeh i kada ga savlada poriv strasti, onda bogobojaznost stupa na scenu i muttekija se brzo vraa svome Gospodaru, pribjegava Njegovoj milosti i bjei od svog ejtana (zavodnika).

/'Oni koji se Allaha boje, im ih sablazan ejtanska dodirne/ sjete se i odjednom dou sebi. (EI-E arat: 201) "l oni koj~ kada grijeh poine ili kad se prema sebi ogrijee, Allaha se sjete i oprostza grijehe svoje zamole -a ko e oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne ustraju." (Aii
11 1

'lmran. 135) f'v1uttekije (bogobojazni) zauzimaju najvii stupanj i poloaj meu vjernicima, a velikodunost i dobrostivost Allahove vjere i samilost prema Allahovim stvorenjima uvode ukrug muttekija (bogobojaznih) svakog grjenika pokajnika, koji se vrati svome Gospodaru i ne ustrajava u svojim grijesima. Kada se grjenik (nemarnik) pokaje, on ne ostaje na zaelju kolone (karavana) nHi na repu ljestvice (liste); on je dostojan da se uzdigne do najviih pozicija i stupnjeva, pod uvjetom da je njegova tevba iskrena i povratak vjerodostojan.

//Njih eka nagrada oprost od Gospodara njihova i denetske bae kroz koje e rijeke tei~ u kojima e vjeno ostat~ a divne li nagrade za one koji budu tako postupili?/' (Alia 'lmran.- 136)
1

Draga brao! Ostala je jo jedna vrlo vana i znaajna komponenta takvaluka na koju elimo ukazati. To je uvanje i ispunjavanje obave za prema ljudima, uporedo sa izvravanjem i ispunjavanjem obaveza prema Allahu. lbn-Redeb, r.a., rekao je: ' Cesto se desi da oni koji izvravaju obaveze prema Allahu, ispoljavaju ljubav, strahopotovanje i pokornost prema Njemu, u potpunosti ili djelimino zapostave dunosti i obaveze prema robovima", da bi na kraju rekao : "Spoj izrr,eu izvravanja obaveza prema Allahu i obaveza prema Njegovim robovima veoma je rijedak, a to su sposobni samo najpotpuniji i najsavreniji meu vjerovjesnicima i muttekijama (bogobojaznima) . Neki je mudrac rekao: "Od rijetkih stvari su : lijep moral sa pobonou i lijepo bratstvo sa emanetom (povjerljivou).'~
v

92

Hutbe

A u Kur'anu se od svojstava bogobojaznih spominju i oni

koji srdbu savlauju i ljudima prataju - a Allah voli one koji dobra djela ine. (Ali- Jmran: 134)
11
ll

Takvaluk djeluje na bogobojazne pa oni savlauju srdbu i ne preputaju se provali (erupciji) bijesa i srdbe. A suzdravanje.mrnje kod muttekija (bogobojaznih) ne znai potisnutu mrnju u srcima niti utomljenu (pohranjenu) zlobu i pakost u duama (dubinama), nego je to suzdravanje iza kojeg slijedi oprost i velikodunost: "...i Iju~ ima prataju." Srd ba je, uistinu, teak teret za duu kada je priguuje i plamen (ar) koji srce pri kada je ono skriva, meutim, kada dua oprata i srce pomilovanje ini , onda su to istinske muttekije (dobroinitelji), a Allah voli one koji dobra djela ine. Zato se bojte Allaha, o robovi Allahovi! Bojte Ga se u odnosu na sami sebe, bojte Ga se u odnosu na vae porodice i bojte Ga se u odnosu na sve ljude. Utjeem se Allahu od prokletog ejtana:

0 vjernict Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna ita radite. l ne budite kao oni koji su zaboraviliAllaha, pa je On uinio da sami sebe zaborave; to su pravi grjenici." (El-Hair: 18-19)
11

.A. A. . /UK JE STJECISTE ____ OG DOB

DRUGA H BA

Hvala Allahu, Koji pomae one koji Ga se boje, Koji je dovoljan onima koji se na Njega oslanjaju i Koji titi one koji Njemu pribjeg nu (kod Njega utoite zatrae). Njega, neka je slavljen On, hvalim i Njemu zahvaljujem. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob, Njegov poslanik, Njegov miljenik, Njegov prijatelj i Njegov odabranik. Neka je Allahov salavat, selam i blagoslov na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve one ko.i oozlv Njegov budu irili i Uputu njegovu budu slijedili. i

Hu t be

Cijenjeni muslimani! Koliko je samo takvaluk spomenut u Allahovoj Knjizi, koliko je dobra njime uvjetovano, koliko nagrade (sevaba) za njega obeano , koliko sree i uspjeha za njega vezano i koliko uvaavanja, poasti i ugleda njime zajame n o?! Citajte o Allahovoj pratnji i prisutnosti: "/Allaha se bojte, i znajte da je Allah sa bogobojaznima, na strani onih
v

koji se grijeha klone.'' (El-Bekara: 194) ''Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela ine.'' (En-Nah/: 128)
A o dunjalukoj nagradi i njegovim blagoslovljenim dobrima kae se: ~~ da oni vjeruju i boje se, nagrada od Allaha bi im bila bolja, kad bi

samo znali!" (EI-Bekara: 103) '~ da su stanovnici sela i gradova vjerovali i bogobojazni bili (grijeha se klonili), Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali. n (EI-E'arat: 96) ''A onome koji se Allaha boj~ On e izlaz nai i opskrbit e ga odakle se i ne nada.'' (Et-Ta/ak: 2-J) ''A onome ko se Allaha boj~ On e sve ito mu treba uiniti dostupnim. " (Et- Ta/ak: 4). ".,,onda se oni koji se budu Allaha bojali i dobra djela inili nee niega bojati niti e za bilo im tugovati (EI-E'aral' JS)
l na kraju,
itajte

o nagradi ahiretskoj i o blagodatima i uivanjima denetskim:

'A one koji se Gospodara svoga boje/ ekaju odaje sve jedne iznad drugih sagraene/ ispred kojih e rijeke te~ obeanje je Allahovo, a Allah nee obeanje prekriti. (Ez-Zumer: 20) 0nikoji su se Allaha bojalibit ie u denetskim baama i poredrijeke/ na mjestu u kome e biti zadovo/jn~ kod Vladara Svemonoga. "(E/-l(amer:
ll

11

54-SS)

0ni koji su se Allaha bojali bit e meu izvorima/ u gustim baama. l meu voem koje budu eljeli. 'Jedite i pijte, prijatno neka vam je za ono to ste radili." (El-Murse/at: 41-43)
11

Neka nas Allah, d.., iz dobroinstva Svog i plemenosti Svoje uini od njih (stanovnici ma Denneta). Okitite se, opskrbite i naoruajte takvaiukom (bogobojaznou), Allah vam se smilovao, jer je to najbolja opskrba i najbolje oruje. Preporuujte jedni drugima takvaluk: jer je to najbolji savjet i preporuka. Nai dobri prethodnici (selef) uvijek su ga jedni drugima preporuivali. Tako je Omer ibn 'Abdui-'Aziz, r.a., napisao nekom

94
ovjeku :

Hutbe

" Preporuujem ti da se boji Uzvienog i Svevinjeg Allaha, jer Allah djela prima samo bogobojaznima (muttekijama), milost ukazuje i sam za bogobojaznost nagrauje. Mnogo je onih koji bogobojaznost savjetuju i preporuuju, a malo je onih koji je upraksi primjenjuju. Neka Allah i nas i tebe uini muttekijama (bogobojaznima)!" Drugi je napisao svome prijatelju: " Preporuujem ti bogobojaznosC jer to je najplemenitije to moe sakriti, najljepe to moe pokazati (otkriti) i najbolje to moe pohraniti i sauvati. Molim Aliaha da nam pomogne (da budemo bogobojazni i da nam dodijeli nagradu za bogobojaznost." Neka nas sve Allah uini muttekijama, onima koji dobra djela ine, a runih se. klone. Gospodaru na, ispuni naa srca strahopotovanjem prema Tebi, uini nae tijelo (udove) pokornim Tebi i obogati nae jezike sjeanjem i spominjanjem Tebe, zahvalnou Tebi i traenjem oprosta od Tebe.

UPOZORENJE NA ZASLIJEPLJENOST
D J OM

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, Koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji od vas e bolje postupati, On je Silni, Onaj Koji prata. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga i svjedoim da je Muharnmed Njegov rob i Njegov poslanik, koji radosnu vijest donosi i opominje i svjetiljka koja sija. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu i njegove ashabe sve do dana ponovnog proivljenja (sve do Sudnjega dana). O ljudi, bojte se Uzvienog Allaha, 11 i neka vas nikako ivot na ovom svijetu ne zavara i neka vas u Allaha

ejtan ne pokoleba." (Lukman: 33)

Robovi Allahovi, razmislite o vaem stanju, prisjetite se vaeg kraja (svretka, konca) i pogledajte u vaa djela. Vi, uistinu, niste uzalud stvoreni i neete biti preputeni sami sebi. Znajte da e nagrada, odnosno kazna biti prema vrsti djela, da je danas rad i djelovanje bez obrauna i polaganja rauna, a sutra polaganje rauna bez mogunosti rada i djelovanja. Razmislite o dunjaluku i njegovom brzom prolasku: Sve ito je na Zemlji i prolazno je, ostaje samo Gospodar tvoj, 11 Veliianstveni i Plemeniti. (Er-Rahman: 26-27)
11

Hut be

Sve ivo na njemu (dunjaluku) pomrijet e; svako ko je snaan bio oslabit e , sve to je novo pohabat e se, sve to cvate, buja i napreduje propast e i uniteno biti. Mnogo je ajeta u Kur'anu koji upozoravaju na zaslijepljenost dunjalukom, ukazuju na njegovu brzu propast i prolazak i navode primjere za to. Slavljeni i Uzvieni Allah govori i izvjetava o sudbini i koncu onoga ko svoj interes i zanimanje ogranii na dunjaluk, zadovoljan je sa njim i samo njeg aeli, a ahiretu lea okree. Uzvieni kae:

0nima koji ne oekuju da e predNas stati i koji su zadovoljni ivotom na ovom svijetu, koji su u njemu smireni, i onimakoji su prema dokazima Naim ravnoduni prebivalite njihovo bit e Dehennem, zbog onoga to su radili. ' (/unus: 7-8)) ''Onima koji ele ivot na ovom svijetu i ljepote njegove Mi emo dati plodove truda njihova i nee im se u njemu nita prikratiti. Njih e na onom svijetu samo vatra pei, tome nee imati nikakve nagrade za ono to su na Zemlji radili i bit e uzaludno sve ito su uinili.
11 1
'

11

(Hud. 15-16) Buharija i Muslim prenose da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Odnos dunjaluka prema ahi retu (vrijednost dunjaluka u odnosu na ahiret) jeste kao kada bi jedan od vas zamoio prst u more pa pogledao ta e . na njemu ostati (s ime e izai)." U drugom hadisu stoji: "Dunjaluk je zatvor za mu'mina (vjernika), a Dennet za kafira (nevjernika) (Prenosi Muslim). A u treem hadisu navodi se: "Da dunjaluk kod Allaha vrijedi koliko krilo muice (komarca), On iz njega ne bi nevjernika napojio ni gutljajem vode." (Prenosi Tirmizija i kae da je vjerodostojan). Hasan el-Basri napisao je pismo Omeru ibn 'Abdui-'Azizu, rekavi u njemu: "A zatim: ovaj svijet, dunjaluk, jeste kua putovanja i odlaska, a ne kua boravka; Adem, a.s., je kaznom nastanjen na njemu pa budi oprezan i uvaj ga se; o voo provjerenih. Uzimanje od njega (snabdijevanje njim)jeste njegovo ostavljanje, a bogatstvo na njemu je njegovo siromatvo. Poniava i potinjava onoga ko ga velia i uzdie, a osiromauje onoga ko ga sakuplja i sabire, kao otrov koji jede onaj ko ga ne poznaje, a on mu smrt donosi. Stoga se pazi ove zavodljive i varljive kue. Budi kada si najveseliji na njemu, najoprezniji prema njemu. Radost je njegova pomijeana sa tugom (alou), a istota i bistrina njegova pomijeana je sa zlovoljom i sujetom. Da Stvoritelj nije nita o njemu kazao i rekao i da nikakav primjer nije za njega naveo, ve do sada bi probudio uspavanog i upozorio nemarnog (ravnodunog), a kako tek kada je od Svemogueg i Uzvienog Allaha dolo ono to od njega odvraa i suzbija i na njega opominje i upozorava. Vjerovjesniku naem, s.a.v.s, ponueni su njegovi kljuevi i

--

--

96

Hutbe

njegove riznice, nije mu nedostajalo niti umanjeno kod Allaha ni koliko krilo muice, pa je odbio i nije ga prihvatio, mrzei da voli ono to ne voli (mrzi) njegov StvoriteiL ili da podie i uzvisuje ono to je prezreo i ponizio njegov Gospodar. Allah ga je uskratio salihinima (Svojim dobrim robovima), dragovoljno, (drage volje), a dao ih je i pruio Svojim neprijateljima da ih odvede u zabludu i zaslijepljenost, pa misli li onaj ko je njime obmanut i zaveden i koji nad njim ima vlast i mo da je time poaen i darovan, azaboravlja ta je Allah, d.., uinio sa Muham medom kada je fvluhammed, a.s., svezao kamen za stomak (od gladi). Tako mi Allaha, nema nikoga od ljudi kome je pruen i dat dunjaluk, i nije se uplaio da bude prevaren i .obmanut, a da a nije umanjio (okrnjio se) njegov razum i oslabilo njegovo miljenje i shvatanje." Robovi Allahovi, pokudenost dunjaluka ne odnosi se na koristi , jela, pia, imovinu i ostalo to je Allah na dunjaluku stvorio, nego se pokuenost i prijetnja odnosi na postupke ljudi (sinova Ademovih) na njemu. Tako je onaj ko se njime uznosi (ponosi), ko je njime opinjen i koga on odvraa od pokornosti Allahu i ini ga da zaboravi ahi ret, pokuen i bit e kanjen, slino sluaju naroda 'Ad kada ih je Allahov poslanik Hud, a.s., zastraio kaznom AHahovom

"...pa su se bez ikakva osnova bili na Zemlji uzoholili. 'Ko je od nas jai?~ govorili su." (Fussilet: 15)
Te slino sluaju Fir'avna (Faraona) kada mu je Allahov poslanik Musa, a.s., zaprijetio: "'O narode moj~ ree on, 'zar meni ne pripada carstvo u Misiru i ovi

rukavi rijeke koji ispred mene teku, shvaate li?'" (Ez-Zuhruf: 51)
l slino sluaju Karuna kada mu je Allah dao ogromno blago (zlato i srebro). "Ne budi obijestan, je Allah ne voli one koji su obijesni!", govoriii su mu lj udi iz naroda njegova," i nastoj da time to ti je Allah dao stekne onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i ini drugima dobro, kao to je A!lah tebi dobro uinio, i ne ini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered ine.'!

"0vo ito imam stekao sam znanjem svojim, tako je mislim~ govorio je on" (EI-Kasas: 76-78),
1

tj. stekao sam to svojom vjetinom i spretnou i svojirn umijeem ili zato to ga zasluujem. Onaj ko gleda na dunjaluku kada stekne neto od njega, ovakvim pogledom, i on ga navede na oholost i uobraenost, irenje fesada (nereda) na Zemlji i zaboravljanje ahireta; on je pokuen i kanjen (bit e kanjen). Sto se, pak,
tie onoga ko uzima i koristi dunjaluk na doputen (halal) nain~ potpomae se
njime upokornosti Allahu i ne podstie ga na oholost i uobraenost, on e biti darovan

Hutbe

--

i nagraen , divan je dobar imetak u rukama dobrog ovjeka . U hadisu se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s. , rekao: "Du njaluk pri pada etverici ljudi: robu kojem je Allah podario imetak i znanje pa on nastoji time stei zadovoljstvo svoga Gospodara, odrava pomou njega rodbinske veze i priznaje u njemu Allahov hakk (zekat) Ovo je najbolji stupanj i poloaj (dereda) : robu kojem je Allah podario znanje, a nije mu podario imetak, meutim , on ima iskren nijjet pa kae: "Da imam imetak, postupao bih sa njim kao taj i taf' (mislei na prethodnu osobu) on e biti nagraen prema svom nijjetu i nagrada njih dvojice je ista; robu kojem je Allah podario imetak, a nije mu podario znanje, pa je on izbezumljen u svom imetku, troi ga nasumice i bez ikakvog plana i osnove; ne strahui za njega od svoga Gospodara, ne koristei ga za odravanje rodbinskih veza i ne uvaavajui Allahov hakk u njemu (zekat) - ovo je najloiji i najtetniji stupanj i dereda; i rob kojem Allah nije dao (podario) ni imetak ni znanje, pa on .kae: liDa imam imetak, postupao bih sa njim kao taj i taf . (mislei na prethodnu osobu) -on e biti kanjen u skladu s njegovim nijjetom; a grijeh i odgovornost njih dvojice su isti." (Prenosi Imam Ahmed, Tirmizi i Ibn- Made). Cijenjeni muslimani! Mnogo je ljudi danas zaokupio i zabavio dunjaluk i uinio da zanemare i zaborave ahi ret. Neki su od njih zauzeti sakupljanjem imetka i njegovim gomilanjem (poveavanjem) , a zapostavili su i zaboravili namaze i druge obrede (ibadete) kojim ih je Allah zaduio. Drugi su zauzeti uivanjem u njemu i udovoljavanjem prohtjevima, nasladama i strastima svoje due pruajui j ~j prekomjernu udobnost i blagostanje, a zaboravljajui ahiret (drugi svijet). Cak, oni ne podnose ni njegovo spominjanje i teko im pada svaki govor o njemu. Takvi umjerenost i skromnost na dunjaluku te odricanje od njega, audnju i zainteresiranost za ahi retomsmatraju glupim,i blesavim, zato to je dunja!uk zavladao njihovim srcima i.uinio ih da zaborave ahi ret. Stoga se bojte Allaha, a robovi Al!ahovi, i spremajte se za susret s Njim. Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. 0naj ko se boji susreta s Allahom pa, doi e, sigurno, Dan obean~ a On sve uje i sve zna! A onaj ko.se bori bori se samo za sebe, jer Allah sigurno moe bez svih svjetova biti. "(El- 'Ankebut. S-6) Kazah ovaj govor moj i molim Allaha za oprost svakog grijeha i meni i vama: a traite i vi oprosta od Njega jer On puno prata i samilostan je.
M

11

98

Hutbe

PODSTICAJ NA BOGAENJE DOBRIM DJELI na umnoavanje dobrih djela PRVA HUTBA

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, Koji je smrt i ivot dao da bi iskuao koji od vas e bolje postupati. A stvorio je i robove (ljude) i nije ih zanemario i same sebi prepustio, nego im je na put dobra i put zla ukazao i poslanike im poslao, upuujui koga hoe i pom aui mu da dobra djela ini ako otkrije iskrenost u nijjetu (namjeri) njegovom i naklonost prema dobru, a uskrauje i mahrumom ini onoga ko glavu okrene od Knjige Njegove (Njega) i iz oholosti zapostavi pokornosti Njemu. Svjedoim da nema drugog boga osim Jedinog Allaha, Koji nema druga, i svjedoim da je Mu ham med Njegov rob i Njegov poslanik. Nema dobra a da nije um met svoj uputio na njega niti zla a da ga nije upozorio od njega. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe i sve one koji ih, u dobru, budu slijedili. O ljudi, bojte se Uzvienog Allaha i pogledajte u vaa djela i u vae namjere (n ijjete), jer to e biti sebeb i razlog za vau sreu ili za vau nesreu, poto Allah, d.., ne gleda u vae likove i u vae imetke, nego gleda u vaa srca (namjere) i u vaa djela. l znajte da e nagrada, odnosno kazna, biti odreena vrstom djela, jer kako zaradi tako e i naplatiti. lbn-'Abbas, r.a., pria da je Allahov Poslanik: s.a.v.s., u hadisi-kudsijju, hadisu kojeg prenosi od svoga Blagoslovljenog i Uzvienog Gospodara, rekao: "Zaista je Al lah propisao i odredio i dobra i loa djela, a zatim je to objasnio: pa ko posegne za dobrim djelom, a zatim ga ne uini (bude sprijeen), Allah mu to djelo u cjelosti upisuje kao da ga je i uinio; a ko posegne za dobrim djelom pa ga i uini , Allah mu ga upisuje deseterostruko, do sedam stotina puta, pa ak i vie. A ako posegne za loim djelom, pa ga ne uini, Aliah mu upisuje jedno :::~~ =~~: 2 st_;o oosegne za ri im oa ga i u i n i. Allah mu upisuje samo jedno loe

Hutbe

99

djelo." (Prenosi Buharija i Muslim). Ovaj hadis sadri etiri stvari. Prva stvar: injenje dobrih djela; druga stvar: posezanje za injenjem dobrih djela; trea stvar: injenje loih djela; i etvrta stvar: posezanje za injenjem loih djela, i svaka od ovih stvari je posebno vrednovana, tj. za nju je vezan specifian propis. Ko uini dobro djelo, ono mu se deseterstruko umnoava (rauna mu se kao deset dobrih djela) i to je neopozivo (obavezno) za svako dobro djelo, kao to kae Uzvieni:
11

Ko uradi dobro djelo bit e deseterostruko nagraen, (El-En/am: 160) " Sto se tie dodatnog umnoavanja, poslije deset, Allah ga ini kome hoe i ono
ll

se razlikuje prema razliitosti djela, razliitosti namjera (nijjeta), razliitosti poinioca (djelatnika) te razliitosti vremena, mjesta i stanja (pozicija) u kojima se djelo ini. Tako se troenje imetka na Allahovom putu umnoava sedam stotina puta. Uzvieni Allah kae:

0ni koji imanja svoja troe na Allahovu putu lie na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. - A Allah e onome kome hoe dati i vie." (EI-Bekara: 261)
11

Ovaj ajet upuuje na to da se troenje imetka na Allahovom putu umnoava sedam stotina puta, a ima i djela ije umnoavanje nije ogranieno brojem. Uzvieni kae:

Ko je taj koji e Allahu drage volje zajam mnogostruko vrati?/' (EI-Bekara: 245)
11

dat~

pa da mu ga On

l kae Uzvieni:
11

Samo oni koji budu strpljivibit e bez rauna nagraeni. (Ez-Zumer:

11
J

10)

A u hadisu stoii: "Uzvieni Allah kae:

Svako djelo pripada ovjeku (sinu AdemovomJ dobro djelo se umnoava od deset do sedam stotina puta, osim posta - post pripada Meni (post je Moj) i ja u za njega nagraivati.
1

1 ''

Nekada se dobro djelo visestruko umnoava zbog visokog poloaja i poasti mjesta, kao to se navodi da namaz u Mesddul-haramu (kod Ka'be) vrijedi kao stotinu hiljada namaza (van njega), a namaz u Poslanikovom, s.a.v.s., mesdidu (damiji) ko hiljadu namaza. A nekada se umnogostruava zbog poasti i vanosti (ugleda) vremena, kao to se navodi da se onaj ko uz ramazan uini neko neobavezno (dobrovoljno) dobro djelo smatra kao da je uinio farz- ob!igatnu dunost van njega, a ko u njemu izvri tarz kao da je izvrio sedamdeset farzova mimo njega.

100

Hutbe

A ko uini runo i pokueno djelo (grijeh), biljei mu se samo jednom, bez umnogostruavanja {umnoavanja), kao to kae Uzvieni:
~~ko uradi hravo djelo bit e samo prema zasluzi (jedanput) kanjen,

i nee im se uiniti nepravda." (EI-En'am: 160) A u hadisu se, kao to smo vidjeli, navodi: "Allah mu upisuje samo jedno loe djelo." Loe_ djelo se, dakle, ne umnoava, meutim: ono nekada postaje krupno, veliko i teko zbog poasti mjesta u kojem se ini, ili zbog poasti vremena, pa je, u skladu s tim, i kazna za njega vea i tea, kao to je naprimjer EI-Mesddul-haram (damija u ~Aeki), sveti mjeseci i ihram, period (vrijeme) zauzetosti hadskim ili umranskim obredima. Uzvieni Allah kae: 1 ' Nevjernicima i onima koji odvraiaju odAllahova puta i (asnog hrama -a Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mjetanina tako i za doljaka - i onome ko u njemu bilo kakvo nasilje uini dat emo da patnju neosnosnu iskuse." (EI-Hadd: 25) l kae za svete mjesece:
v

"U njima ne grijeite

i kae za "ihram!l:

.nepravdu prema sebi ne inite." (EtpTevba 36)

"Had je u odreenim mjesecima/ onome ko se obavee da e u njima obavljati had nema snoaja sa enama, nema runih rijei i nema svae u danima hada. (E/-Bekara: 197)
ll

A nekada grijeh za poinjeno zlodjelo postaje vei i tei u skladu s mjestom i poloajem njegovog poinioca kod Allaha, d.. Tako Uzvieni Allah veli Pos!aniku Svome: "A da te nismo uinili vrstim, gotovo da bi im se malo priklonio i tada bismo ti doista dali da iskusi dvostruku muku u ivotu i dvostruku patnju poslije smrti.'' (El-Isra': 74-75) l veli enama Vjerovjesnika Svog:

"O ene Vjero vjesnikove, ako bi koja od vas oit grijeh uinila, kazna bi joj udvostruena bila" .. " (EI-Ahzab: 30)
Neposlunost je alima (uenog) vei i tei grijeh od neposlunosti nekoga drugog, a grijeh se za poinjeno loe djelo isto tako poveava u skladu s okolnostima i prilikama. Tako Poslanikove, s.a.v.s. rijei: "Pa ko posegne za dobrim djelom (naumi da ga uini), pa ga ne uini , Allah mu to djelo u cjelosti upisuje kao da ga je i uinio" upuuju na to da Allah , d.., nagrauje za nijjet namjeru, da se uini dobro, u slu aj u kada musliman nanijeti da ga uini pa bude u tome sprijeen. Prema tome,
1

Hutbe

ko nanijeti dihad, borbu na Allahovom putu, pa ne bude u stanju da ga realizuje (u praksi sprovede) , bit e mu upisana nagrada mudahida; a ko nanijeti da klanja noni namaz, pa ga savlada san i ne probudi se, bit e mu upisana nagrada onoga ko je klanjao noni namaz. S druge strane, u rijeima Poslanika, s.a.v.s.: IlA ko posegne za loim djelom (naumi da ga uini) : pa ga ne uini: Allah mu ga upisuje kao potpuno dobro djelo!! lei dokaz da Onaj ko nanijeti uiniti loe djelo u stanju je uraditi ga, pa ga, zatim, ostaviti iz straha od Allaha, njemu time bude upisano dobro djelo, jer je ostavljanje grijeha s ovakvom namjerom samo po sebi dobro djelo. Ako, pak, njegovo ostavljanje grijeha ne bi bilo prouzrokovano strahom od Uzvienog Allaha nego strahom od stvorenja (ljudi) ili iz licemjerstva prema njima, onda n ee dobiti ovu nagradu, nego se, ak, kae da e biti kanj en, jer je davanje prednosti strahu od stvorenja (ljudi) nad strahom od Allaha zabranje no, haram. A ako naumi da uini grijeh i pred uzme sve da ga i realizuje, pa u tome bude sprijeen kaderom (Allahovim odreenjem ), a u nijjetu mu je i dalje da ga kada bi mogao uiniti , on bi ga i uinio, on e biti kanjen za njegovu namjeru i za uloeni trud na putu realizacije grijeha, kao to je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao : "Kada se dva muslimana suoe sa sabljama i ubica i ubijeni e u vatru!" Prisutni rekoe: "O Allahov Poslanie , za ubicu znamo, a ta je kriv ubijeni!", na to je on dodao: "l on se trudio i elio ubiti svoga druga." Slino jednom drugom hadisu koji upuuje na to da onaj ko naumi da uini grijeh i ispria to to je naumio svojim jezikom bit e za to kanjen i odgovoran. Poslanik, s.a.v.s., kae: "Ailah je oprostio mome ummetu ono to zamiljaju i ono to se krije_u njihovim duama (na to ih nagovaraju njihove due) sve dok to ne ispriaju ili ne urade", jer je prianje o grijehu grijeh. O ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha, drite se dobrih djela i inite esto nafile, dobrovoljna dobra djela, jer to je put spasa i od sadanjih i od buduih ovosvjetskih i onosvjetskih, opasnosti. Uzvieni Allah kae: "Poslije smo spaavali poslanike Nai e i one koji su vjerovali. Eto tako, dunost je naa da spasimo vjernike. Ounus: 103) AVjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Znaj za Allaha u izobilju i blagostanju, Allah e znati za tebe u nevolji i oskudici." To znai da rob kada se boji Allaha, uva Njegove propise i odredbe i pazi na dunosti i obaveze prema Njemu u stanju izobilja i blagostanja; on je time spoznao Allaha (pokazao da dri do Njega) i izmeu njega i njegovog Gospodara uspostavljena je posebna vrsta poznanstva i spoznaje, pa kada padne u tekoe i oskudicu, Allah ga izbavlja iz nje, jer ko se odnosi prema Allahu sa takvalukom i pokornou u stanju izobilja, blagostanja, Allah e se odnositi prema njemu blagonaklono i milostivo i pruit e mu Svoju pomo i podrku u stanju

11

102

Hutbe

nevolJe i oskudice. Uzvieni Allah kae:

onome ko se Allaha boj~ On e izlaz nai i opskrbit e ga odakle se i ne nada. (Et- Ta/ak: 2-3)
~~
11

Dahhak ibn Kajs veli: "Sjeajte se i spominjite Allaha kada ste u blagostanju i izobilju, jer Junus, a.s., spominjao je i slavio Uzvienog Allaha, pa kada se naao u utrobi ribe (kita), Allah je rekao:

'l da on nije bio jedan od onih koji Allaha hvale/ sigurno bi ostao u utrobi njenoj do dana kad e svi biti oivljeni."' (Es-Saffat: 143- 144)
A Fir'avn (Faraon) bio je nasilnik i tiranin, zaboravljajui na Allaha, pa je, kada se poeo daviti, povikao: "Ja vjerujem!", na to mu je Uzvieni Allah odgovorio: "Zar sada, a prije si neposluan bio i razdor sijao?!" Ounus: 91) Najvea nevolja koja se moe desiti robu na ovom sivjetu (dunjaluku) jeste smrt, a sve to dolazi poslije nje jo je tee, pa je, stoga, vjernik duan pripremati se,_ bogobojaznou (takvalukom) i dobrim dijelima, za smrt i ono to e doi poslije nje. Svemogui i Uzvieni Allah kae: "O vjernici Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ita je za sutra

pripremio/ i Allaha se bojte jer On dobro zna ta radite. l ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha1 pa je On uinio da oni sami sebe zaborave/ to su pravi grjenici. (EI-Har: 18-19)
l/

Ko se bude sjeao Allaha i spominjao Ga u zdravlju, izobilju i rahatluku i bude se tada pripremao za susret sa Svemogui m i Uzvienim Allahom, Allah e se sjetiti njega prilikom svih nevolja i nedaa pa e tada biti uz njega pruit e mu Svoju pomo, uvrstit e ga utevhidu (vjerovanju uJednog Boga) i usmrtitit e ga zadovoljan njim; a ko zaboravi Allaha u zdravlju, izobilju i rahatluku i ne bude se pripremao za susret s Njim, Allah e njega zaboraviti u ovim nevoljama i nedaama, tj. ostavit e ga i nee mu pomoi kada u njih zapadne. Kazah ovaj govor svoj i molim Allaha, d.., da i meni i vama oprosti svaki grijeh, a i vi traite oprosta od Njega jer On, uistinu, mnogo prata i samolostan je.

Hutbe

---

--

PODSTICAJ NA BOGACENJE
DOBRIM DJELI1 . . . .
podsticaj na to vee injenje dobrih djela)
DRUGA HUTBA

Hvala Allahu , Gospodaru svih svjetova. Naredio je da se Njemu pokorava i izvijestio da je to put spasa i sree , azabranio je da Mu se nepokorno bude (grijeenje) i objasnio da je to put propasti i nesree. Svjedoim da nema drugog boga osim Jedinog .Allaha, Koji nema druga, i svjedoim da je na vjerovjesnik Muhammed, sallallahu 'alejhi ve selleme. Draga brao! U udne doivljaje muttekija i pobonjaka i njihovo spaavanje u nevoljama i nedaama spada i ovaj o kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s., izvjetava (pria) u vjerodostojnom hadisu, pa kae: "Zaputila se trojica ljudi, od prijanjih naroda, na dalek put te ih zatee no pored jedne peine u koju uoe da bi u njoj prenoili. Meutim, jedna stijena zakotrlja se sa brda i potpuno zatvori ulaz u peinu . Oni tada jedan drugom rekoe: 'Jedini nain da se spasimo iz ove situacije jeste da zamolimo Al laha da, zbog naih dobrih djeia koje smo poinili , ukloni ovu stijenu.' Jedan od njih tada ree: 'Allahu dragi, ja sam imao stare i iznemogle roditelje i nikad nisam prije njih nahranio niti napojio svoju djecu niti svoje robove i sluge. Jednog dana traio sam bolju pau svome stadu pa im nisam doao na vrijeme te sam ih, nakon to sam im namuzao mlijeka i donio, naao da spavaju. Nezgodno mi je bilo da ih probudim, ali i da prije njih nahranim i napojim svoju porodicu i svoje robove pa sam ekao sa sudom u svojoj ruci i gledao kada e se sami probuditi, i tako osta sve do zore, a djeca su u neposrednoj mojoj blizini plakala od gladi. Zatim su se probudili i popili svoj dio mlijeka. Dragi Allahu, ako sam ja to uinio iskljuivo radi Tebe, a ne radi ega drugog, onda nam odmakni ovu stijenu sa vrata peine u kojoj se nalazimor Stijena se maknu, ali ne toliko da bi mogli izai pored nje.

l 04

Hutbe

Drugi od njih ree: 'Allahu dragi, ja sam imao jednu blinju radicu, koju voljeh vie od cijelog svijeta pa sam je poelio imati, ali ona mi to ne dopusti. Jedne godine zavladala je jaka glad te mi ona doe i zatrai pomo . Ja joj dadoh 120 zlatnika, ali pod uvjetom da mi se dopusti. Ona na to pristade i kad sam joj se pribliio, ona zaplaka i ree: 'Boj se Allaha i ne raskidaj prsten moje nevinosti bespravno!' Na to sam se ja odmakao od nje, iako mi je bila najdraa na svijetu, i ostavio joj zlato koje sam joj bio dao. Allahu dragi, ako sam ja to uradio iskljuivo radi Tebe~ spasi nas ove nae nedae u kojoj se nalazimo!' Stijena se ponovo malo pomjeri, ali ne toliko da bi mogli izai. Trei od njih ree : 'Allahu dragi, ja sam drao najamnike i svima sam odmah zasluenu nagradu plaao, osim jednom ovjeku koji je otiao prije prijema svoje plae. Ja sam tu njegovu plau poteno uloio tako da se njegov mal namnoio. Nakon nekog vremena doao mi je i zatraio svoju plau koja mu je ostala kod mene. Ja sam mu na to odgovorio: 'Sve to ispred sebe vidi od ovog blaga: deva, stoke~ ovaca i robova, tvoje je!' On mi tada ree : 'Robe Boiji, ne izigravaj se sa mnom!' 'Ne izigravam se sa tobom', rekoh mu ja, na to je on uzeo sav taj mal i otjerao ga, a da meni nije nita ostavio. Allahu dragi, ako sam ja to iskljuivo radi Tebe uinio , spasi nas ove nae nevolje u kojoj se nalazimo!' Stijena se tada potpuno pomjeri, te oni i zaoe iz peine i odoe dalje." Ova trojica ljudi kada su zapali u nevolju i tekou , nisu nali nita to bi ih izbavilo iz nje, osim dobrih djela koja su ranije poinili. Prvi od njih se usrdno obratio Allahu za pomo posredstvom dobroinstva prema njegovim roditeljima, te injenice da nije prednost nad njima davao ni porodici ni slugama (robovima) . Drugi se obratio Allahu za pomo posredstvom svoje estitati i sustezanja od bluda, nakon to je bio u prilici da ga uini, iz straha od Svemogueg i Uzvienog Allaha. l trei se obratio Allahu za pomo posredstvom ispunjavanja obaveze prema najamniku i uvanj a emaneta, pa je Allah, nakon to su Ga zamolili i obratili Mu se posredstvom njihovih dobrih djela, otklonio njihovu nevolju i potekou . Dobra su djela, dakle, put i nain za spaavanje od propasti i opasnosti i na dunjaluku i na ahiretu. Uzvieni Allah kae: 11 Mi emo1 doista/ pomoi poslanike Nae i vjernike u ivotu na ovom

svijetu, a i na Dan kad se dignu svjedoc~ na Dan kad krivcima pravdanja njihova nee od koristi bit~ njih e prokletstvo i najgore prebivalite ekati.
(EI-Mu minun: 51-52) Zbog toga je Allah , d..~ unitio neprijatelje poslanika, kao to su: Nuhov, a.s.
1

ll

Hutb e

105

narod, 'Ad, Semud, stanovnici Ressa, Lutov, a.s., narod, stanovnici Medjena i njima slini. Spasio je, neka je Uzvien On, izmeu njih vjernike i nikoga od njih nije unitio, a nevjernike je unitio i nikoga od njih nije ostavio. Pa bojte se Allaha, brao muslimani, i uvajte vjeru vau u kojoj lei va spas i vaa srea i na dunjaluku i na ahiretu! l nemojte je zanemarivati pa da nastradate i propadnete, jer su se mnogi ljudi, uistinu, utopili ugrijesima i haramima (zabranama). Oni, kada kaznu ugledaju i kada se veze meu njima pokidaju i putevi nade zatvoreni postanu, nee spaeni biti. Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. "Oni koji ne vjeruju da e pred Allaha stati nastradat e kad im iznenada as oivljenja doe i rec1 ce: 'O alost~ ita smo sve na ZemQi propustili!~ i grijehe e svoje na leima svojim nosit~ a uasno je ono ito e uprtiti!'" (EI-En'am: 31) Neka nam Allah blagoslavljenim uini Kur'an Velianstveni ... ! (dova)
r r

106

Hutbe

IJEDNOST SE~ . . .~ETA

"LA IL . . .~
. ' POJASNJENJE ONOGA STO
ON Z TIJEVA I IZISKUJE

v v

PRVA HUTBA

Hvala Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo i Njemu se kaje mo (tevbu inimo). Utjeemo se Allahu od zla nas samih (naih dua) i od zlih djela naih. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu odvesti ne moe, a koga u zabludi ostavi, niko ga uputiti ne moe. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha Jedinog, Koji nema druga i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu i njegove drugove ashabe ... O ljudi! Bojte se Allaha kao to vam je preporuio i naredio da Ga se bojite, izvravajte nareenja Njegova i nemojte Mu nepokorni biti. Sjeajte Ga se i spominjite, i On e se sjeati vas; zahvaljujte Mu i nemojte nezahvalni biti ... Robovi Allahovi: Allah nam je naredio da Ga spominjemo (zikr inimo) u svakom vremenu, pa je rekao, Uzvien neka je On: 0 vjernici, esto Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i naveer Ga
11

veliajte." (EI-Ahzab. 41-42)

A neka je vremena odlikovao i istakao: vrijeme poslije (neposredno nakon) namaza i vrijeme nakon svretka (obavljanja) vjerskih obreda ili ibadeta, pa je naredio

Hutbe

107

da Ga u njima spominjemo i hvalimo, zbog njihovih prednosti i privilegija nad drugim

vremenima. Uzvieni kae:
'~kada molitvu (namaz) zavrite,

Allaha spominjite, i stoje~ i sjedei,

i leei." (En-Nisa': 103) l k~e: '~ kad zavrite obrede vae, opet spominjite Allaha, kao to spominjete pretke vae, i joi vie Ca spominjite!" (EI-Bekara: 200)
Zikrullah - spominjanje Uzvienog Allaha obuhvata sva dobra i pobona djela; bilo da se odnose na rijei (govor) ili na akciju (aktivnosti L a sva pobona djela jesu , ustvari, zikrullah, spominjanje Svemogueg i Uzvienog Allaha, kao to obuhvata spominjanje Njega, d.., jezikom i srcem. Tako vjernik uvijek spominje j slavi Allaha, posebno jezikom i rijeima , izgovarajui "TEHLIL'!, "TESBIH ", ';TAHMID!' i "TEKBIR'~ , 'lA ILAHE ILLELLAH", "SUBANELLAH", "ELHAMDULILLAH" l "ALLAH U EKBER", jer je ova vrsta zikra olakana ovjeku u svim njegovim prilikama i situacijama, bez obzira da li se vozio (jahao) ili pjeice iao; ili, pak, stajao, sjedio ili leao, jer jezik se ne zamara zaposlenou zikrom, za razliku od ostalih dijelova tijela, koji se uestalim pokretima j akcijom zamaraju. Najbolji zikr jeste "LA ILAHE ILLELLAH" (Nema drugog boga osim Allaha, samo je Allah Bog), pa ga treba to ee initi. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Najbolje to sam rekao .(izgovorio) ja i vjerovjesnici prije mene je: "LA ILAHE ILLELLAHUVAHDEHU LA SERIKE LEHU , LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE 'ALA KULLI SEJ'IN KADIR." (Samo je Allah Bog, On nema druga, Njemu pripada vlast i zahvala (hvala) i On sve moe.JI A poto ova velianstvena izreka zauzima ovako znaajno mjesto meu ostalim kategorijama zikra, za nju su vezani odreeni propisi, zatim uvjeti ili artovi i ona ima specifino znaenje (smisao) i zahtjeve ili obaveze. koji iz nje pro istiu i ni u kom sluaju nije reenica koja se samo jezikom izgovara. Nju muslimani izjavljuju posredstvom ezana, ikameta i hutbi; na njoj je utemeljen opstanak (opstojnost) Zemlje i nebesa; zbog nje su stvorena sva iva bia; zbog nje je Allah, d.., objavio Svoje knjige, poslao poslanike i propisao zakone-erijate.! Zbog nje su uspostavljene terezije - mjere (kojima e precizno biti vagana naa djela) i tefteri - knjige (u kojima s precizno biljee nai postupci). Zbog nje je stvoren Dennet i Dehennem (vatra) i zbog nje su se ljudi podijelili na vjernike i nevjernike. O njoj i obavezama prema njoj bit e postavljeno pitanje i traen odgovor. Na njoj je utemeljeno nagraivanje odnosno kanjavanje; zbog nje je uspostavljena kibla (strana prema kojoj se okree u namazu), zasnovan millet (ummet) i zbog nje su isukane sablje dihada. Ona je pravo Allahovo: odnosno obligatna obaveza svih robova prema Njemu . Ova
v v

108
velianstvena

Hutbe

izreka, ustvari, znai i~lam , ona je klju za kuu spasa (Dennet) i sutina takvai uka (bogobojaznosti), vrsto i neprekidno ue (kojeg se trebamo drati) i smisao iskrenosti i predanosti. Na njoj je zasnovano izbavljenje i spas iz nevjerstva i vatre. Onaj ko je izgovori zatitio je svoj ivot i svoj imetak na dunjaluku, a ako je iskreno i s potpunim uvjerenjem potekla iz njegovog srca, spasit e se od Vatre na ahiretu i ui e u Dennec jer Muhammed, a.s., rekao je: "Allah je, uistinu, zabranio vatri da dotie onoga ko je iskreno i poradi Allaha izgovorio: 'LA ILAHE ILLELAH."' To je jeziki saeta izreka sa neznatnim brojem harfova, lagah na je za izgovaranje ali teka na mizanu -vagi. Tako prenosi ibn-Hibban i Hakim (u hadisu za koga kae da je sahih) od Ebu-Se'ida ei-Hudrija, r.a., da je Resullah , s.a.v.s., rekao: "Musa, a. s., kazao je: 'Gospodaru moj, poui me neemu ime u Te se sjeati i ime u Ti se u molbi (dovi) obraati.' (Gospodar mu je) odgovorio: 'O Musa, reci: 'LA ILAHE ILLELAH!" Na to Musa, a.s., ree: 'O Gospodaru , svi robovi Tvoji to izgovaraju!', a Gospodar mu odgovori: 'O Musa, kada bi sedam nebesa i sve to je na njima, mimo Mene, i isto toliko (sedam) zemalja bilo stavljeno na jednu stranu (vage) a 'LA ILAHE ILLELAH' na drugu , prevagnula bi strana na kojoj je lA ILAHE ILLELLAH."' Ova velianstvena izreka ima dva rukna (dijela) Prvi rukn jeste odricanje, to jest odricanje boanstva svim stvorenjima mimo Allaha. Drugi rukn jeste potvrivanje, odnosnopripisivanje boanstva Uzvienom Allahu. Iz ovoga proizlazi i pojanjava se njeno znaenje (znaenje ehadeta) koje podrazumijeva potpuno distanciranje i ograivanje od irka i murika (idolopoklonstva i idolopoklonika) i iskrenu predanost i pokornost jedino Allahu. Ovo je znaenje sadrano u rijeima Halila-Ibrahima, a.s., njegovom ocu i (njegovom) narodu:

"Nemamja niita s onima kojima se viklanjate, ja se klanjam samo Onome Koji me je stvorio, jer e mi On, doista, na Pravi put ukazati.'' (Ez-Zuhruf:
26-27)

A to je i smisao

rijei

Uzvienog:
v

''Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha, dri se za najvriu vezu, koja se nee prekinuti. '' (EI-Bekara: 256)
Tako, kada musliman izgovori ovu reenicu (SEHADET), on njome izjavljuje potpuno ograivanje od irka i murika i obavezuje se na pokornost i predanost jedino Ailahu, iskreno Mu ispovij edajui vjeru. Ako ispuni ovu obavezu i ustraje na njoj, praktino e ostvariti vjeru islam i u i e u kuu spasa (DennetL dok, u suorotnom. njeno izgovaranje i opetovanje samo jezikom, bez djelovanja u skladu s

Hutbe

l 09

njenim sadrajem i njenim zahtjevima, nee nimalo koristiti ovjeku. Pa zar je i licemjeri (munafici) nisu izgovarali njihovim jezicima, ne vj e rujui (prihvatajui) u njenu istinitost srcima, pa su skonali na samom dnu Dehennema.?! Isto tako, ko danas izgovara ovu reenicu svojim jezikom, a ob raa se mrtvima i tavati (krui) oko mezarova (turbeta) kako bi se pribliio (umilio) njihovim vlasnicima (mrtvima), traei pomo i podrku od H evlija" i "dobrih Ijudil! i zavjetu jui se da e rtve prinositi (kurbane klati) na njihovim kaburima, njemu 'tA ILAHE ILLELLAH" nee nita koristiti. Zato? Zato to ne djeluje prema njegovom znae nju koje podrazumijeva potpuno ograivanje i udaljavanje od irka i murika i iskreno pokoravanje i robovanje Allahu , Gospodaru svjetova, i zato to smisao "LA ILAHE ILLELLAH" lei u odbacivanju pokornosti (ibadeta) kaburima i pribliavanju mrtvima (u mrlimaL kao to lei u odbacivanju pokornosti kipovima LATU, UZZA'U l MENATU jer, ne postoji sutinska razlika izmeu oboavanja kipova i oboavanja kaburova (odnosno njihovih vlasnika). Ovo je pravo i istinsko znaenje "LA ILAHE ILLELLAH." Stoga, kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., traio od nevjernika plemena Kurej da izgovore "LA ILAHE ILLELLAH ", oni su rekli :

''Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je zaista neto veoma udno!'' (Sa/d: S)
1 1

Murici su, dakle, razumjeli da 'tA ILAHE ILLELLAH" podrazumijeva odbacivanje irka i iskrenu pokornost i oboavanje jedino Allaha, dok to ove dananje "kaburdije'! ne razumiju . Oni tako objedinjuju irk sa izgo varanjem ehadeta "LA ILAHE ILLELLAH'!, a moda ga tumae da znai prihvatanje Allaha kao Halika i Razika (onoga koji stvara i opsrkbu daje) i govore da je onaj ko prizna Allaha za "Halika i Razika'' ostvario "TEVHID" i posvjedoio da nema drugog boga osim Allaha (LA ILAHE ILLELLAH) , a da, poslije toga, prema njima, nema nikakve zapreke da prinosi rtve (kolje) mrtvima i da im se dodvorava i pokorava raznovrsnim oblicima i ibadeta.3 Oni kao da ne znaju da su murici od kojih je Vjerovjesnik, s.a.v.s., traio da izgovore "LA ILLAH E ILLELAH" priznavali Allaha kao "Halika" i "Razika" (Stvoritelja i vlasnika opskrbe), jer, Allah , d.., za njih veli: ~~ ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju, oni e sigurno rei.- /Stvorio

ih je A/lah/ Da, Silni i Sveznajui.'' (Ez-Zuhruf. 9)

1 -

l veli:

''Upitaj. 'Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije su djelo sluh i vid, ko stvara ivo iz neivogal a pretvara ivo u neivo/ i ko upravlja svim?' 'Allah!~ rei e on~ a ti reci. 'Pa zato Ga se onda ne bojite ? (junus. 31)
11 '

11

Hutbe

S druge strane da ovo pogreno razumijevanje ehadeta "LA ILAHE ILLELLAH" potjee od obinog svijeta, problem bi bio rjeiv i opasnost bi bila ograniena, jer obine mase se mogu poduiti i oni su spremni, vie od drugih, prihvatiti istinu, meutim , musibet (problem) lei u tome to pogreno shvatanje i razumijevanje "LA ILAHE ILLELLAH" potjee od onih koji tvrde da znaju i koji se proturaju da druge poduavaju i fetve (erijatskopravna) rjeenja izdaju. Njih je teko urazumiti i uvjeriti jer je njihovo neznanje dvostruko, a dvostruki dahil (neznalica) jeste onaj ko ne zna i ne zna da ne zna jer kao takav on je udaljeniji od prihvatanja istine od obinog neznalice koji priznaje svoj dehl (neznanje). Oni, iako su upueni u sporedna pitanja vjere (furu'), ne poznaju temelje (osnove) i nedostaje im "EL-FIKHUL-EKBER'!, a to je spoznaja "TEVHIDA" kojeg su nauavali Boiji poslanici. Iz tog razloga oni se s neprijateljstvom odnose prema njemu i njegovim sljedbenicima i ispisuju djela u kojima odvraaju od pravog "TEVHIDA" i istinskog znaenja ehadeta "LA ILAHE ILLELLAH" i njegovih obligatnih zahtjeva... " ...da bina Sudnjem danu nosili itavo breme svoje i dio bremena onih

koje su, a da oni nisu bili svjesn~ u zabludu doveli. A grozno je to ito e oni nositi/" (En-Nahl: 2S)
O robovi Allahovi! (Potovana brao, cijenjeni vjernici)! ehadet liLA ILAHE ILLELLAH" podrazumijeva i obavezuje onoga ko ga izgovori da obavlja namaz, daje zekat, posti razmazan i ako bude u mogunosti , obavi had, tj. posjeti Allahovu kuu (Kabu). Isto tako on ga obavezuje da se pokorava Allahu, drei se Njegovih naredbi i klo nei se Njegovih zabrana - grijeha. Meutim, danas ima mnogo ljudi koji izgovaraju ovu reenic~ (kelimei-ehadet), a ne klanjaju namaz ili ne daju (dijele) zekat, a tekstovi Kur'ana i sunneta upuuj u i svjedoe da onaj ko ne klanja nije musliman, pa makar i izgovarao "LA iLAHE ILLELLAH." Uzvieni Allah kae: "Pa ako se pokaju i budu namaz obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru" (Et- Tevba: S), i kae u drugom ajetu: ''Ali ako se oni budu pokajali i namaz obavljali i zekat davalt braa su

vam po vjeri." (Et-Tevba: 11)

Ova dvaplemenita kur'anska ajeta upuuju na to da se onaj ko ne obavlja namaz ne ostavlja na miru, nego se kanjava (ubija), te da on nije na brat po vjeri jer je

Hutbe

. .

.., l l l

nevjernik (kafir). Vjerovjesnik, s.a.v.s. , rekao je: " Izmeu roba (ovjeka) i kufra (nevjerstva) jeste ostavljanje namaza." (Prenosi Muslim). Jedna, pak, skupina muslimana odbila je nakon Vjerovjesnikove, s.a.v.s ., smrti plaati zekat iako su svj edoili da je samo Allah Bog (izgovarali ehadet "LA ILAHE ILLELLAH':), pa su se Ebu-Bekr es-Siddik i ashabi, r.a. , bori li protiv njih i nije ih utome sprijeilo njihovo izgovaranje (oitovanje) ehadeta, jer su zekat smatrali pravom , odnosno obavezom koja proistie iz samog ehadeta, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "A kada izgovore kelimei-ehadet, zatitili su od mene svoje ivote i svoje imetke, osim kada to pravda zahtijeva." Hasanu ei-Bas Allah mu se smilovao, reeno je: "Neki ljudi kau da e onaj 'riji, ko kae 'LA ILAHE ILLELLAH' ui u Dennet, pa je on ob razloio : 'Ko izgovori ehadet ('LA ILAHE ILLELAH') i ispuni dunosti i obaveze prema njemu ui e u Dennet."' A Vehb b. Munebbih je onome ko ga je upitao da li je "LA ILAHE ILLELLAH ~~ klju Denneta? rekao: ''Da, meutim, nema kljua bez zubaca, pa ko doe sa kljuem 4 koji ima zupce bit e mu otvorena vrata Denneta: u suprotnom nee . '' Zato se bojte Allaha, o robovi Njegovi, i budite istinski sljedbenici ehadeta ( LA ILAHE ILLELLAH")! Neka nas Svevinji gospodar sve uini od njih! E'uzu billahi mine-ejtanir-radim (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana): "Znaj da nema boga osim Allaha! Trai oprosta za svoje grijehe i za vjernike i vjernice! Allah zna kud se kreete i gdje boravite. /l (Muhammed: 19) Neka nas Allaha obaspe berietom Kur'ana Uzvienog ... (dova).
v

OD ZNACENJA I Z TJEVA SEH ~ETA ("LA ILr--11. t-tE ILLELL "

NE
..LA.

DRUGA HUTBA

Hvala Allahu , Gospodaru svijetova, pobjeda i sretan kraj pripada bogobojaznima. Svjedoim da je samo Allah Bog i da nema druga i svjedoim da je Muhamn1ed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je salavat od Allaha na njega, njegovu porodicu,

112

Hutbe

ashabe i njihove iskrene i istinske sljedbenike do Sudnjeg dana... Ljudi, robovi Allahovi! Jedno od znaenja ehadeta ("LA ILAHE ILLELAH"), njegovih sadraja i o bavez ujuih zahtjeva jeste i slijeenje Serijata i sluenje po Njegovom zakonu , zatim prihvatanje haramom ono to je On uharamio a hal alom ono to je On halalom uinio , te da se ne pokorava stvorenju tamo gdje e se pogrijeiti prema Stvoritelju. Obaveza je, dakle, onoga ko izgovori 'lA ILAHE ILLELAH!l suditi po Allahovom Zakonu, Serijatu, i zanijekati, zanemariti i napustiti sve zakone "TAVAGITA" (onih
kojima se pokorava mimo Allaha), jer zakonodavstvo je samo Allahovo izriito i
neprikosnoveno pravo. Tako onaj ko propisuje zakone (mimo Allaha) i po njima sudi
meu ljudima mijenja i odbacuje Serijat, stavljajui se u poziciju Allahovog sudruga
i ortaka, i svako ko ga utome bude dobrovoljno i po linom izboru slijedio i pokoravao mu se uinio je irk, tj. pripisao druga Allahu (izaao iz okvira tevhida). Uzvieni Allah kae:
v

"Zar onida imaju bogove koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije naredio?" (Ei-ura: 11)
l kae:

"Pa ako biste im se pokorili i vibiste, sigurno mnogoboci postali." (EI En'am: 121) l kae Svevinji: /IOni poredAllaha bogovima smatraju sveenike svoje i monahe svoje, i Mesiha, sina Merjemina, a nareeno im je da se samo jednom Bogu klanjaju -nema boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje oni Njemu ravnim smatraju. (Et-Tevba: 31),
1

ll

Kada je Adijj ibn Hatim, r.a., uo ovaj ajet, rekao je: "O Allahov Poslanie , mi ih nismo oboavali!", na to mu je on odgovorio: "Zar vam nisu doputali ono to je Allah zabranio: pa ste ga halalom drali, a zabranjivali vam ono to je Allah dopustio - pa ste ga haramom smatrali?" "Jesu", odgovorio je Hatim, a Poslanik je dodao: "To je njihovo oboavanje." Danas to predstavljaju vladari i namjesnici koji sude i vladaju na osnovu ljudskih, pozitivnih (laicistikih) zakona umjesto Serijata; zatim pojedini fanatini i pristrasni faki hi (takozvani islamski pravnici) koji slijepo slijede i oponaaju njihove uitelje i imame, pa makar se ispostavilo da su oni pogrijeili u prosudi i idtihadu i odstupili od dokaza; kao i neke (nazovi) sufije (dervii) koji se pokoravaju ejhovima tarikata u stvarima koje vode u irk i novotarije. Sve to ulazi u okvire oboavanja sveenika i monaha mimo Uzvienog Allaha, a to, opet, obavezuje svakog muslimana koji eli da se spasi i uspije da dobro spozna i razumije smisao i znaenje ehadeta !LA ILAH E ILLELAH), da shvati njegov sadraj i obaveze koje
v

r-1 utoe

.. ... _,

on zahtijeva i namee, te da djeluje u skladu s tim kako bi bio njegov istinski sij edben ik. Uzvieni kae: "Znaj da nema boga osim Allaha, i trai oprosta za svoje grijehe!" (Muhammed: 19), zaduuju i nas spoznajom prije rijei i djela, jer djelo koje nije zasnovano na ispravnom i tanom znanju i spoznaji neminovno vodi u zabludu i stranputicu. l u drugom ajetu Uzvieni veli : "Oni kojima se on~ pored Njega, klanjaju, nee moi da se za druge zauzimaju, moi e Jamo oni koji Istinu priznaju, oni koji znaju. (Ez-Zuhruf: 86). To jest koji priznaju "TEVH lD" oitovanjem ehadeta "LA ILAHE ILLELAH" i koji znaju, tj. srcima prihvataju i razumiju ono to jezicima svojim svjedoe . Stoga se bojte Allaha, o robovi Al lahovi, i studirajte i prouavajte z n aenje ehadeta "LA ILAHE ILLELAH" kako biste spoznali i otkrili njegovu sutinu i sadraj te neopohodne zahtjeve koje on namee; i vrsto se drite Allahove Knjige i sun neta Njegovog Poslanika. Gospodaru na, uini nas sljedbenicima istog "TEVH lDA'l (oitovanj a Tvoje jedn oe) i pomozi nam da se iskreno i skrueno samo Tebi pokoravamo i samo Tebe oboavamo i ni u emu Ti druga ne pripisujemo. Gospodaru na, Ti visoko uzdigni bajrak "Tevhida" i uini da Tevhidom smrt doekamo, tj. kelimei-ehadetom u srcu i na usnama.
ll

114

Hutbe

SWSAO I S,_,........-RZAJ SEH.. . . . . . . . . ETA "LA IL~ ~--~E ILLEL ~- -~. . . . . ~D RESULULL "
.......... ..A.....A..

PRVA HUTBA

Hvaljen neka je Allah, Koji Sebi nije uzeo djeteta, Koji u vlasti nema ortaka i Kome ne treba zatitnik zbog nemoi, i hvalei Ga veliaj! Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga i On je vrlo visoko iznad onoga to o Njemu govore zulumari i nevjernici. l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, Allah , d.. , poslao ga je pred Sudnji dan kao donosioca radosnih vijesti i kao poslanika koji opominje da, po Njegovom nareenju, Allahu poziva i kao svjetiljku koja sija. Neka je sal avat Allahu i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njegove sljedbenike do Sudnjega dana. O ljudi ! Bojte se Uzvienog Allaha i pokorni Mu budite! Robovi Allahovi! Prvi rukn ili temelj islama jeste kelimei-ehadet: svjedoenje i oitovanje da je samo Allah Bog i da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov poslanik. Ovaj je rukn ili temelj osnova na kojoj poivaju ostali temelji ili ruknovi i na koju se nadograuju i iz koje proistiu svi vjerski propisi i odredbe. Ako je ova osnova zdrava, vrsta i stabilna, bit e ispravna sva ostala djela, bit e primljena kod Allaha i koristit e njihovom vlasniku, a ako se ova osnova poremeti i poljulja (iskvari), propast e sva ostala djela, u pepeo e biti pretvorena i kao varka (fatamorgana) u ravnici e postati, u kojoj edan vidi vodu, ali kad do nje doe, nita ne nae; postat e nalik na pepeo koji vihor u olujnom danu raznese i predstavljat e teret i beskorisno trudbovanje za njihovog vlasnika na dunjaluku te jad, propast i nesreu na Sudnjem danu.

Hutbe

"' -

Robovi Allahovi! Kelimei-ehadet - svjedoenje Allahove jednoe i Muhammedovog poslanstva (LA ILAHE ILLELAH MUHAMMEDUN RESULULLAH) ima svoj smisao i z naenje kao i obaveze i zahtjeve koje namee i koje iz njega proistiu. Neophodno je da onaj ko izgovori ehadet poznaje to znaenje i da djeluje u skladu s obavezama koje iz njega proistiu , u suprotnom, nee mu nimalo koristiti njegovo puko oitovanje i izjavljivanje jezikom . Smisao svjedoenja da je samo Allah Bog (LA ILAHE ILLELAH) jeste vrsto i nepokolebljivo priznavanje i pri hvatanje da niko mimo Al laha ne zasluuje da se oboava i da mu se pokorava i da su sva boanstva mimo Njega lana i nitavna. 'To zato ito je Allah - Istina, a oni kojima se/ pored Njega/ oni mole neistina1 i to je Allah uzvien i velik." (lukman: 30) A zaduba, imperativ i zahtjev svjedoenja da je samo Allah Bog jeste da se pokorava samo Njemu i da ne oboava nikoga pored Njega. Tako, kada izgovori: :!Svjedoim da je samo Allah Bog" (LA ILAHE ILLELAH), ti izjavljuje i obznanjuje da nema nita sa lanim boanstvima mimo Allaha i obavezuje da se da e se pokoravati i robovati samo Njemu (Allahu), da e raditi ono to On nareuje, a kloniti se onoga to On zabranjuje. Stoga, kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., zatraio od murika (mnogoboaca) da kau "LA ILAHE ILLELAH", razumjeli su da on trai od njih da oboavaju samo Allaha i da napuste i ostave oboavanje idola i kipova, pa su odbili da izgovore tu reenicu, zanijekali su je i rekli: ''Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je, zaista/ neto veoma udno!/ l oni ugledni izmeu njih krenue. 'Idite i ostanite pri klanjanju bogovima svojim1 ovim se1 uistinu1 neto veliko hoe!'" (Sa'd: 5-6) Ovo je znaenje i smisao {ILA ILAHE ILLELAH '~ : svoenje boanstava na jednog Boga i odbijanje pokornosti i robovanja bilo kome min1o Njemu. Murici su razumjeli i shvatili jer su bili Arapi, poznati po rjeitosti i retorici, dok to poklonici (oboavatelji) kaburova (i mezarova) danas ne razumiju, to jest ne razumiju smisao i znaenje "LA ILAHE ILLELAH" niti djeluju u skladu s imperativom i zahtjevom kojeg ehadet trai i namee. Zbog toga oni izgovaraju "LA ILAHE ILLELAH", a klanjaju se mrtvima .(oboavaju mrtve), tako da su prvi murici bili bolji poznavaoci znae nja ehadeta ("LA ILAHE ILLELAH") od njih , i bolji poznavaoci imperativa i zahtjeva koji iz njega proizlaze. Spomenute "kaburdije" izgovaraju "LA ILAHE ILLELAH", ali pored toga dozivaju : "O Alija, o Husejne, o Abdui-Kadire." Dozivaju mrtve i od njih pomo trae za ostvarivanje i realizaciju potreba i otklanjanje nedae i nesrea, tavafe krue oko njihovih kaburova i kurbaneim (pored njih) kolju, pa ta je onda smisao i znaenje
1
1

116

Hutbe

ehadeta ("LA IL?,HE ILLELAHJ)) kod njih i emu on koristi. Oni su, uistinu, narod koji ne razumije!

l/Zaboravili su Allaha pa je i On njih zaboravio. (Et- Tevba. 67) "Runi postupci njihovi predstavljeni su im kao lijepi. AAllah nee ukazatina Pravi put onima koji nee da vjeruju. (Et- Tevba: 37)
1 ll ll

Robovi Allahovi! Jedan od imperativa i zahtjeva ehadeta ("LA ILAHE ILLELAH) jeste da obavljate namaz, jer namaz je drugi rukn ili temelj islama nakon kelimei ehadeta. Uzvieni Allah kae: A ako se oni budu pokajali i namaz obavljali i zekat daval~ braa su vam po vjeri. (Et- Tevba: 11) Zatim, od imperativa i zahtjeva ehadeta ('lA ILAHE ILLELAH") jeste i to da dajete (dijelite) zekat, da postite ramazan, da, ako ste u mogunosti, had obavite i da vjerske dunosti i obaveze izvravate, a da se harama ili zabrana klonite. Ashabi, r.a., borili su se pod zastavom (vodstvom) Ebu-Bekra es-Siddika, r.a., protiv onih koji su odbili plaati zekat, bez obzira to su izgovarali "LA ILAHE ILLELAH" i govorili su (to jest ashabi) da je zekat pravo 'tA ILAHE ILLELAH" (to jest obaveza koja se mora prema ehadetu ispuniti-). Hasanu ei-Basriji, rahimehullahu, reeno je: "Neki ljudi vele da e onaj ko kae 'LA ILAHE ILLELAH' ui u Dennet" pa je on to pojasnio rekavi: "Ko izgovori ehadet ('LA ILAHE ILLELAH') i ispuni dunosti i obaveze prema njemu ui e u Dennet." A Veh b ibn Munebbih bi onome ko bi ga upitao: ~~o a li je 'LA ILAHE ILLELAH' klju Denneta?", rekao: !:Da, meutim, nema kljua bez 5 zubaca, pa ko doe s kljuem koji ima zupce, bit e mu otvorena vrata Denneta, dok u suprotnom nee.,, Robovi Allah ovi! Kao to je veliki irk6 oprean i suprotan ehadetu ("LA ILAHE ILLELAH!'), anulira ga i ponitava, isto tako ostali grijesi, (koji su manji od njega) umanjuju sadraj ili obim imperativnih zahtjeva ove velike izreke i smanjuju sevab (nagradu) za nju, u skladu s grijehom koji rob uini ili grijeh potekne od njega. Zato se trai od svakog muslimana da izgovori "LA ILAHE ILLELAHl', da spozna njegovo znaenje i da djeluje u skladu s njegovim imperativima i zahtjevima i javno i tajno, i u djelima i u nijetima, te da se dri puta kojim on vodi. Uzvieni Allah kae:
1 11

'0ni kojima se on~ pored Njega, klanjaju nee moi da se za druge zauzimaju; moi e samo oni koji istinu priznaju oni koji znaju. (Ez-Zuhruf:
1
11 1

86)

"Oni koji istinu priznaju~~ , to jest: svjedoe i izgovaraju "LA ILAHE ILLELAH", i "koji znaju", to jest srcima vjeruju i priznaju rijei koje svojim jezicima izgovaraju. Pa bojte se Allaha. o robovi Allahovi , budite svjesni znaenja ovog ehadeta i dj-elujte u

Hutbe

- .. .-
-

skladu s njegovim sadrajem, zahtjevima i imperativima, jer cilj od njega se ne svodi na golo opetovanje i izgovaranje jezikom bez spoznaje njegovog znaenja, vjerovanja i prihvatanja njegovog sadraja i praktinog djelovanja u skladu s tim, to, uistinu, ne bi vodilo nikakvom dobru ili bilo kakvoj koristi. "E'UZU BILLA HIMINE-EJTANIR-RADIM" (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana):

"Prije tebe nijednog poslanika nismo posla/~ a da mu nismo objavili. 'Nema boga osim Mene, zato se Meni klanjajte! (EI-Enbija': 2S)
1 1 '

SWSAO I S

DRUGA HUTBA

Slavljen neka je Allah, Koji je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan svjedok. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Koji nema druga. Priznajem Njegovo postojanje i vjerujem u Njegovu jednou . l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, neka je salavat i selam Allahov neizmjerni na njega, njegovu porodicu i ashabe, njegove drugove. Ljudi, potovana brao! Sn1isao i znaenje ehadeta svjedoenja da je Muhammed Allahov poslanik, -("ESHEDU ENNE MUHA.MMEDEN RESULULLAH") bilo je priznavanje da je on od Allaha poslan i vrsto, vjerovanje srcem u to, a "mukteda", tj. imperativ i zahtjev ovog ehadeta moe se svesti i koncentrisati na etiri stvari: pokoravanje Poslaniku u onome to je naredio; potvrivanje istinitosti onoga o emu je izvijestio; izbjegavanje onoga to je zabranio i na to je upozorio i pokoravanje i robovanje Allahu izriito onako kako je on propisao i odredio. Tako, ako si posvjedoio da je on Resulullah, Allahov poslanik, duan si mu se pokoravati i izvravati njegova nareenja; kloniti se i izbjegavati ono to ti je zabranio ; svjedoiti istinitost vijesti koje prenosi od Uzvienog Allaha oprijanjim i buduim gajb-stvarima i ne praktikovati i ne izvravati nijednu vrstu ibadeta sve dok ne utvrdi da se podudara sa Serij atom klonei se bid'ata i novotarija i izbjegavajui stavove i miljenja koja su
oprena njegovoj praksi i sunnetu, bez obzira koliki stupanj znanja i fikha dostigao

118

Hutbe

onaj ko ih zastupa. Jer u govoru svakoga od nas ima onoga $to je za prihvatiti i onoga to je za odbaciti, osim Resulullaha, s.a.v.s., Imam Malik ibn Enes, r.a., veli: "Svako od nas odgovara i odgovara mu se (prihvata se od njegovog miljenja i odbacuje, a i on odbacuje tua miljenja) osim vlasnika ovog kabura", mislei na kabur Allahovog Poslanika, s.a.v.s. , A imam Muhammed ibn Idris E-Safij, rahimehullah, rekao je: "Sva je islamska ulema sag lasna da onaj kome se razotkrije i ko spozna sun net Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nema pravo da poziva miljenju i stavu bilo koga drugog." Aimam Ahmed ibn Hanbel, rahimehullahu, rekao je: "Cudim se ljudima koji su spoznali 'isnad' (lanac prenosilaca hadisa) i njegovu ispravnost, a opet zastupaju miljenje Sufjana"7, a Uzvieni Allah veli:
v v

Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu da ih iskuenje (fitna) kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae. (En-Nur:
11

11

63)

A zna li ta je "titna" (iskuenje?) ((Fitna" je irk jer moe se desiti da kada odbaci neto od njegovog (Poslankovog) govora (hadisa), u njegovom srcu ponikne i zane se zabluda i stranputica, pa doivi propast i kaznu, jer Uzvieni Allah veli:

0no to vam Poslanik da (naredi), to uzmite, a ono to vam zabrani, ostavite. (El-Hair: 7)
11
11

Robovi Allahovi! Bojte se Uzvienog Allaha i pokorni Mu budite i zn ajte da je najbolji govor - Allahov govor (Njegova knjiga), najbolja uputa -uputa Muhammeda, s.a.v.s. a najopasnije i najrunije stvari jesu novotarije (inovacije u vjeri) ... itd.
l
l

Slavljen neka je Allah, Gospodar svjetova. "On je naredio da se klanjate samo Njemu. To je jedino prava vjera, ali veina ljudi ne zna." Ousuf: 40) Svjedoi m da je samo Allah Bog, Koji nema druga. Hvaljen neka je On i vrlo visoko iznad onih koje Njemu smatraju
11

ravnim/"(Er-Rum: 40)
l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je s misijom i zadaom da poziva u "TEVHID" i da ukae na opasnost i pogubnost "S IRKA", pa se istinski, u ime Allaha, zalagao i borio dok poslanicu Gospodara
v

Hu toe

- , -

svoga nije dostavio i dok Allah nije vjeru Svoju sa njime usavrio i blagodat Svoju prema !juoima sa njime upotpunio. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njegal njegovu porodicu, ashabe i sve one koji put i program njihov budu slijedili do Sudnjeg dana. O ljudi, potovana brao i dernatlije! Bojte se -Uzvienog Allaha, izvravajte ono to vam je naredio, aklonite se onoga_ vam je zabranio, i znajte da je najvea to obaveza kojom vas je zaduio "TEVHID", a to je iskrena pokornost i predanost samo Jedinom Allahu, Koji nema durga. On vas je radi toga i stvorio pa je rekao. Dine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju (robuju).'' (Ez
11

Zarijat: S6)

Korist od toga vraa se vama, jer vama je potrebno da se pokoravate i robuj ete Allahu kako biste zasluili Njegovu milost (rahmet) i kako biste bili spaeni Njegove kazne. Allah vam je, dakle, naredio da Mu se pokoravate radi vaeg linog interesa, a to se tie Njega, slavljen neka je On, Njemu vaa pokornost i va ibadet nije potreban. Uzvieni kae: 11 Ako budete nezahvalni (nevjernici) i vi i svi drugi i na Zemlji - pa, 11 Allah, doista, ni o kom nije ovisan i On je jedini hvale dostojan. (Ibrahim: 8) A najvee i najopasnije to vam je Allah, d.., strogo zabranio jeste {ISIRK", a irk je usmjeravanje ill ukazivanje pokornosti i robovanja, u bilo emu , nekome drugom mimo Uzvienog Allaha, kao to je npr. dova (molba), klanje (rtvovanje), zavjetovanje, strah, nada i dr. Uzvieni kae: Ko drugog Allahu smatra ravnim, Ai/ah e mu ulazak u Dennet zabraniti i boravite ie njegovo Dehennem biti." (EI-Ma'ida: 72)
v

'

l kae:

neie oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim (iirk), a oprostit e manje grijehe od toga, kome On hoe.~~ (En-Nisa': 48) Sirk se dijeli na dvije vrste. Prva je vrsta veliki irk koji izvodi iz dina (islama) i otklanja svetost, neprikosnovenost ivota i imetka njegovog poinioca na dunjaluku . (ivot i imetak murika postaju halal na dunjaluku), izuzev ako je pod "ahdom", ugovorom sa musiimanima, dok e na ahiretu vjeno i zauvijek boraviti u vatri dehenemskoj, poto je Allah, d. . ~ Dennet za njega zabranjenim uinio i iz okrilja Svoje rnilosti i oprosta udaljio ga i protjerao. Do ovog irka dolazi i ostvaruje se kada rob (ovjek) posveti neto od svoje pokornosti i robovanja nekom drugom mimo Allaha, kao kada bi, npr. prizivao mrtve, dine i ejtane da mu pomognu u realizaciji
v

'~liah

120

Hutbe

njegovih potreba, te u otklanjanju onoga to ga zadesi od zla i nesrea; ili kada bi njima prinosio rtve (klao kurbane) povodmiscjeljenja od bolesti ili povodom "njihovog otklanjanja zla od njega." Tu svakako spada iono to se deava danas kod kuburova (mezarova) nekih "evlija" i "dobrih Allahovih robova" koji su postali idoli kojima se robuje i klanja mimo Uzvienog Allaha u mnogim mjestima i zemljama na svijetu. Upravo onako kako je to inio narod Nuhov, a.s., prekoraujui granice potivanja i panje prema "DOBRIM" (dobrim Allahovim robovima), govorei: ''Nikako boanstva svoja ne ostavljajte, i nikako ni Vedda, ni Suvaa, a niJegusa, ni jeuka, ni Nesra ne naputajte!" (Nuh: 23) UBuharijnom Sahihu (zbirci) prenosi se od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., da su u ovom ajetu bili spomenuti dobri ljudi u narodu Nuhovom pa kada su pamrli, ejtan je navratio njihov narod da im naine spomenike (statue, kipove) i postave ih na mjesta na kojima su oni sjedili, pa su tako i ui nili i nisu ih u prvo vrijeme oboavali. Meutim, kada je izumrla prva generacija (oni koji su nainili te spomenike) i kada je iezlo znanje, pretvoreni su u boanstva (poeli su ih oboavati). ~~A lbn-Derir, rahimehullah, prenosi od Muhammeda ibn Kissa da su Jegus, Jeuk i Nesr bili dobri ljudi od potomaka Ademovih i da su imali svoje sljedbenike koji su se za njima povodi! i i slijedili ih, pa kada su pomrli njihovi drugovi, rekli su "Kada bismo ih naslikali (nainili slike, idole ili kipove u njihovim likovima), to bi nas vie bodrilo na pobonost i pokornost (Allahu)", pa su tako i uini l i (napravili slike, crtee od njihovih likova). Meutim, kada su oni koji su nainili te slike pomrli, naslijedili su ih drugi narodi kojima je doao lblis i doapnuo (rekao) kako su ih oni (to jest oni prijanji) oboavali i njima se obraali da im kiu poalju, pa su ih (dakle ovi potonji) poeli oboavati. Robovi Allahovi! Ovo to se desilo narodu Nuhovom, pa su mrtve oboavali, deava se i danas poklonicima i ljubiteljima kaburova u mnogim zemljama na svijetu, iako, uz to, prizivaju i tvrde da su muslimani. Druga vrsta irka jeste mali i rk, u to naprimjer spada icemjerstvo, zaklinjanje neim drugim mimo Allaha: rijei: to bude htio Allah i taj i taj (od ljudi); da nije Allaha i tebe ne bi se desilo to i to, i slino tome. Ova vrsta irka ne izvodi iz dina (islama), ali je opasna i predstavlja veliki grijeh, a katkad moe da dovede i do velikog i rka. Robovi Allahovi (draga brao, potovane dematlije)! Ako i rk predstavlja ovako veliku opasnost, onda je obaveza muslimana upoznati ga kako bi ga se klonio i to tako to e n auiti i spoznati pravu "akidu" (pravo vjerovanje) i upoznati se sa stvarima koje su mu o prene i koje ga ponitavaju (iz domena velikog irka), ili ga okrnjuju i

Hutbe

naruavaju (iz don1ena maiog irka), jer za onoga ko ne poznaje irk postoji opasnost da u njega padne (da ga poini) . Voa pravovjernih Omer ibn EI-Hattab rekao je: "Pribliilo se vrijeme kada e ogranci islama biti rueni jedan po jedan, kada u islamu odrastu oni koji ne poznaju dahilijet (neznabotvo). " A Huzejfe ibn ei-Jeman, r.a., govorio je: "Ljudi su pitali Resululiaha, s.a.v.s, o dobru, a ja sam ga pitao o zlu, bojei se da ne upadnem u njega (bojei se da mu ne zadesi)." A kako ovjek ne bi strahovao od padanja u i rk kada je od toga strahovao Ibrahim, a. s., prijatelj Allahov, . govorec1:
/

''Gospodaru n1oj uini ovajgradsigurnim i sauvaj i mene i sinove moje da se klanjamo kumirima oni SU Cospodaru moj, mnoge ljude na stranputicu
1 1

naveli.'' (Ibrahim: JS-36) Tako je molio, unato injenici to je svojom rukama kumire sruio i polomio! meutim, on se bojao iskuenja ("fitneta"), a vjernik se ne hvalie i ne smatra sebe imunim (i nepogreivim) niti je u potpunoj sigurnosti od kunje (titne) pa mu je potrebno da ga Uzvieni Allah uvrsti na istini i Pravom putu. Kako da ovjek ne strahuje od padanja ui rk kada je na Vjerovjesnik, s.a.v.s, govorio svojim ashabima: !\Najvie od ega za vas strahujem jeste mali irk." "A ta je mali irkT': upitali sul a on je odgovorio: "Licemjerstvo! Uzvieni Allah e na Sudnjem danu kada nagradi ljude u skladu s njihovim djelima, rei: 'Idite onima pred kojima ste se na dunjaluku pretvarali pa pogledajte hoete li nai kod njih ikakvu nagradu (ili nadoknadu)."' (Prenosi imam Ahmed). Sejh Abdurahman ibn Hasan, rahimehullahu, veli: "Ako je mali irk bio opasan i zastraujui za ashabe Alahovog Poslanika, s.a.v.s. , uz savrenstvo njihovog znanja (spoznaje) i jai n u njihovog imana~ kako onda da ne strahuju od njega i od onoga to je iznad njega (velikog irka) oni koji su daleko ispod njih i u znanju i u vjerovanju (i manu)?" Posebno ako se zna da jedan dio dananje uleme u islamskom svijetu poznaje od "TEVHiDA" onoliko koliko su priznavali i sami murici, a ustvari nisu svjesni sutine i smisla boanstva koga je rije iskrena i istinita (kelimei-ehadet) otpisala svim drugima mimo Svevenjeg Allaha. Robovi Allahovi! Kako da ne strahujemo od irka a veina nas danas i ne poznaje ta je i rk i koje su njegove vrste, ak da to mjere da su neki dahili (neznalice) ili bezbrinici i nemarnici za svoje vjerovanja (akidu) poeli traiti lijek za njihove bolesti kod nadriljekara: dedala, arobnjaka (arlatana i varalica) i sihirbaza ( maioniara) , a ovi im, moda, narede da uine irk pa se oni odazovu i posluaju, kao to je npr. prinoenje rtve (klanje) dinima, zavjetovanje kaburu (da kod njega kurban zakolje
v

122

Hutbe

. i sl.) tog i tog ("evlije") , oblae nje "HALKE" (prsten a i sl.), konca (sveze) i zapisa (talismana). Drugi , pak, odlaze kod vraara, proroka i gatara (predskaz ivaa , astrologa) da ih pitaju o gajbu (tajnim stvarimaL a Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: ''~\o ode vraaru pa ga upita o neemu , a onda posvjedoi istinitost onoga to on kae (povjeruje u ono to on kae) nee mu namaz biti primljen etrdeset dana.'! (Prenosi Muslim). l jo je rekao, s.a.v.s.: "Ko ode proroku (proricatelju) pa povjeruje uono to on kae zanijekao je (porekao) ono to je objavljeno Muhammedu, s.a.v.s.,!' (Prenosi: Ahmed, Ebu-Davud, Tirmizija ibn-Made) . Kako da ne strahujemo od zapadanja u i rk kada se danas dobar dio onih koji se deklariu pripadnicima islama ve naao u njemu i praktikuju ga u svim njegovim vidovima pored (kod) kaburova (mezarova) i turbeta koja su sazdana u mnogim gradovima i zemlj ama. Na njima su podignuta kubeta i niz njih (kaburove) sputeni su zastori (zaogrnuti su u zastore); pored njih su stavljeni sanduci za prikupljanje zavj eta i dobrovoljnih priloga; pripravljeni su i ureeni za tavaf (kruenje oko njih), dodirivanje, doticanje i potiranje njihovih ruknova (teme lja i stupova, strana), iskanje pomoi od njihovih stanara (umrlih) i uzimanje istih za posrednike kod Uzvienog Allaha ba onako kako su to inili i govorili prvi murici, njihova braa:

"Mi im se klanjamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili. (Ez

Zumer:J)

11

U Buhariji i Muslimu (dvjema vjerodostojnim hadiskim zbirkama) prenosi se od hazreti Aie, r.a., da je Ummu Seleme, r.a., spomenula Vjerovjesniku, s.a.v.s., crkvu koju je vidjela u Abesiniji te slike (idole) koje su se nalazile u njoj pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "To su ljudi koji bi, kada bi umro meu njima "dobri ovjek" ili "dobri
rob", podigli u njegovom kaburu damiju i naslikali bi u njemu te slike (sain ili bi u
njemu te idole ili kipove), to su najgora stvorenja kod Allaha." Sejhul-islam, Ibn Tejmijje, rahimehullah, komentariui ovaj hadis, veli: "Oni su sastavili i spojili dva zla, iskuenja (fitneta): fitnet kaburova i fitnet kipova ili idola." A zatim, Allah mu se smilovaoj dodaje: "Uistinu je i rk s kaburom ovjeka za koga se vjeruje da je dobar blii srcima (ljudima) od irka sa drvetom ili kamenom. Stoga ti vidi (nalazi) kako su :murici' skrueni, ponizni i srano predani pokornosti i ibadetu kod kaburova, vie negoli u Allahovim kuama (damijama) ili u praskozorje (osvit zore). Neki od njih padaju im , ak, i na seddu, dok se veina uzda u beriet namaza i dove uinjenih kod njih (kaburova ili turbeta) vie nego to se uzda kada to obavi u damijama." Zato se bojte Allaha, o robovi Allahovi, i molite Ga da vam pomogne da spoznate istinu. u skladu s njom djelujete i da na njoj ustrajete.
v

Hutbe

l/Gospodaru nai ne dopusti srcima naim da skrenu, kad si nam ve na Pravi put ukazao/ i daruj nam Svoju milost/ Ti s~ uistin~ Onaj Koji mnogo
daruje!" (AI-Imran: 8) Kazah vam ovaj govor moj i molim Allaha da oprosti i meni i vama, pa molite Ga i vi za oprost jer Oni uistinu, mnogo prata i samilostan je.

124

Hutbe

I ,J1JBAV PRE

I NJEGOVOIY1 POSL PRVA HUTBA

U
KU

Hvala Allahu na darovima Njegovim i na dobroinstvu Njegovom, Koji nas je obasuo blagodatima Svojim, i vidljivim i nevidljivim. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je s uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao visoko iznad svih vjera, pa neka je salavat Allahov i selam obilni na njega, njegovu porodicu i ashabe... O Ljudi (draga brao) l bojte se Uzvienog Allaha i pokoravajte Mu se iz ljubavi i potivanja prema Njemu i iz udnje za Njegovom nagradom i straha od Njegove kazne. On je Bog Koga srca oboavaju i iz ljubavi, potivanja i velianja Mu se pokoravaju (robuju). A ako su srca po prirodi svojoj sklona da vole onoga ko ima dobro uini, onda treba znati da svako dobro (in stvo) i svaka blagodat potjee od Svevinjeg Allaha. 1 '0d Allaha je je svaka blagodat koju uivate.'' (En-Nahl: SJ) Zato je dunost i obaveza roba (ovjeka) da Ga neizmjerno voli, da se samo Njemu pokorava i robuje i da Mu druga ne pripisuje. A ljubav roba prema njegovom Gospodaru ima svoje alamete (znakove) koji na nju upuuju. Uzvieni Allah kae: l/Reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti! (Ali- /mran: J 1) Allamet ijubavi roba prema Allahu, dakle, ogleda se u njegovom slijeenju Poslanika (izvravanjem onoga to je on naredio a izbjegavanjem onoga to je on zabranio). Reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite. "'Onaj, pak, ko tvrdi da voli Allaha, a postupa suprotno praksi Njegovog Poslanika obini je laac, odnosno nije iskren u svojoj tvrdnji pa je, stoga, jedan od "selefa" (naih dobrih prethodnika)
1 1 " 11

Hutbe

__,
-.
v

rekao: "Neki ljudi su utvrdili da vole Allaha pa je Allah objavio ajet iskuenja i ispita."
11. i ''Reci.# 'Ako Allaha volite, mene slijedite, /ll Sto se tie rijei Uzvienog, vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!' , one ukazuju na rezultat, korist i plod ljubavi prema Allahu, a to je ljubav Allahova prema onome ko Njega zavoli i pratanje njegovih grijeha. Uzvieni kae: 11O vjernic~ ako neko od vas od vjere svoje otpadne, pal Allah i e sigurno mjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima

ponizne, a prema nevjernicima ponosite/ oni e se na Allahovom putu boriti i nece se niijeg prijekora bojati. ' (El-Ma lida.~ S4)
1

U ovom asnom ajetu Allah navodi da ljubav roba prema njegovom Gospodaru ima etiri alameta, znaka: prvi: poniznost prema vjernicima, u smislu iskazivanja samilosti prema njima, saosjeanja sa njima i dobroinstva prema njima; drugi: ponos prema nevjernicima, u smislu iskazivanja strogosti i mrnje prema njima, kako Uzvieni Allah kae: 11 ,,.strogi prema nevjernicima"" ll (EI-Feth~ 29)/ trei: prakticiranje dihada (borba na Allahovom putu) ivotom~ imetkom, jezikom 1 srcem; etvrti: da u svojoj borbi na Allahovom putu ne preza i ne strahuje ni od ijeg prijekora, tako to nee obraati panju niti e na njega utjecati prijekor ljudi upuen na raun njegovog truda~ uioenog na putu dihada, da'veta (misionarstva) i nareivanja dobra a odvraanja od zla. Prijekor i prigovor ljudi ga ne smije sprijeiti od ustrajnosti na tom putu. A od znakova iskrenosti roba u njegovoj ljubavi prema Allahu jeste, prije svega, davanje prednosti onome to Allah voli nad onim to je njemu drago i emu tei njegova strast i pouda te njegova prirodna naklonost prema imetku, rodbini i domovini . Uzvieni Allah kae: '/Reci: Ako su vam oevi vai~ i sinovi vat i braa vaa/ i ene vae, i rod va~ i imanja vaa koja ste stek/~ i trgovaka roba za koju strahujete da
1

i kue vae u kojima se prijatno osjeate - miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese', A Allah grjenicima nee ukazati na Praviput. (Et- Tevba: 24)
/l

nee prohoe imat~

Allah je naredio Svom Vjerovjesniku da zaprijeti (kaznom) onom ko da prednost jednog od ovih osam stvari (ili svima zajedno): njegovoj porodici, imetku, rodu, trgovini

126
.

Hutbe

i kuama (stanovima) pa ih proturi ili jednoj od njih pred izvravanjem i praktikovanje djela koja je Uzvieni Allah obaveznim uinio, koju voli i kojima je zadovoljan, kao to su: dihad, hidra i slino tome. lbn-Kesir, rahimehullah, u komentaru ovog ajeta, kae: "Ako vam ove stvari 'budu milije od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda priekajte', to jest pogledajte kakva e vas kazna od Allaha stii. n Stoga su prvi muslimani, muhadiri i ensarije, i oni koji su ih, dobra djela inei: slijedili davali prednost onome to Allah voli nad onim to je njima drago pa su rtvovali svoje ivote i svoje imetke za dihad (borbu) i troenje na Allahovom putu, bez obzira na opasnost gubljenja ivota i nestanka imetka kojom je to bilo popraeno. Muhadiri su ostavili svoje domove, svoje imetke i svoje evlade (djecu) i preselili se iz rodne im grude u Darui-Hidre (Medinu), eznui i e lei da Allahovu milost i naklonost steknu, i Allaha i Poslanika Njegova pomognu. Zato je Allah o njima rekao: l/Oni su iskreni!" (EI-Hudurat: 15) Pa uporedite, o robovi Allahovi, stanje veine nas danas sa stanjem ovih iskrenih, pa ete vidjeti da mnogi od nas daju prednost linim strastima i prohtjevima nad pokornou njihovom Gospodaru. Kada se neko od nas pozove na namaz, a on je u svojoj trgovini ili na radnom mjestu, vidi ga kako daje prednost sticanju dunjaluka nad traenjem ahireta, pa se predaje prodaji i kupovini, izvravanjem dunjalukog posla, a ne odlazi na namaz, ve se ogluuje o nareenje svog Gospodara Koji kae:

kada se u petak na molitvu pozove~ kupoprodaju ostavite i poite da molitvu obavite!" (EI-Dumula: 9)
11

vjernic~

l kae:

Udamijama, koje se voqom Njegovom podiu i u kojima se spominje Njegovo ime hvale Njega, ujutro i naveet; oni koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha sopominju i koji molitvu (namaz) obavljaju i milostinju udjeljuju l koji strepe od Dana u kom e srca i pogledi biti uznemireni.
11 1

11

(En-Nur: 3637) . Trgovac koji stjee imetak na nedoputen nain, putem kamate, varanja, laganja i sl. daje prednost ljubavi rema imetku iznad ljubavi prema Allahu (voli imetak vie od Allaha) . Isto tako rktica (krt ovjek) koji zapostavlja obligatne dunosti i obaveze prema svom imetku, kao to su izdvajanje zekata i troenja na Allahovom putu, daje prednost ljubavi prema imetku iznad ljubavi prema Allahu, zaboravljajui rijei Uzvienoa:
~

Hutbe
11

-.

Neka oni koji ikrtare u onom ito im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih/ ne/ to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit e im o vratu objeeno ono ime su krtari/~ a Allah e nebesa i Zemlju naslijedit~ Allah dobro zna ono ito radite. (Aii-'lmran. 180)
11

Kada roditelju bude nareeno da zahtijeva od djece da klanjaju namaz i da ih vodi sa sobom u damiju, kako bi ih zatitio od Vatre, jer Uzvieni Allah kae: 11 0 vikoji vjeruje t~, sebe i porodice svoje uvajte od Vatre ije e gorivo

ljudi i kamenje biti~~ (Et-Tahrim: 6),

a Poslanik, s.a.v.s., veli: "Nareujte djeci da klanjaju namaz kada navre sedam godina, a (i) udarite ih za proputanje namaza kada navre desef', a on to ne uini, utom sluaju on je potpuno ravnoduan pren1a Allahovom i Poslanikovom nareenju, ostavljajui djecu u kui da ne prisustvuju namazu i da im damija ostane strana i nepoznata, jer daje prednost ljubavi prema djeci nad ljubavi prema Allahu. On ne eli udariti ih niti ih rasrditi, makar i pogrijeili prema njihovom Gosopodaru i zapostavili svoje obaveze. Ljubav prema evladu (djeci) postala je kod njega. vea i ea od ljubavi prema Allahu, a izbjegavanje njihove srdbe (srdbe evlada) vanije i bitnije, u njegovim oima, od izbjegavanja srdbe Allaha. A da nije tako i da je situacija obrnuta, proturio bi Allahovu naredbu i dao joj prednost nad ljubavi prema njima. Sjetite se Haliu!laha, lbrahinma, a.s. , kada mu je Allah zapovijedio da zakolje sina, koga mu je darovao nakon to je starost duboku doivio! pa je, bez oklijevanja, pourio da izvri zapovijest Gospodara svoga, dajui prednost ljubavi prema Njemu nad ljubavi prema sinu. Akada se ukazala iskrenost njegove namjere i istota njegove ljubavi prema Gospodaru, Allah je povukao (derogirao) naredbu oklanju sina i iskupio ga (zamijenio) veikim kurban om, aljui mu istovremeno radosnu vijest da e dobiti drugoga sina, Ishaka, a nakon Ishaka, Ja'kuba. Sve to zahvaljujui berietu pokornosti i predanosti Allahu i davanju prednosti ljubavi prema Njemu nad ljubavi prema svemu drugom . Robovi Allahovi (draga brao)! Kao to je dunost voljeti Uzvienog Allaha, dunost je, isto tako, voljeti Resulullaha, s.a.v.s. , jer ovo podrazumijeva i ljubav prema Allahu i ove dvije vrste ljubavi neodvojive su i prate jedna drugu. Od Enesa ibn Malika, r.a.: prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nijedan od vas nee biti pravi vjernik sve dok mu ja ne budem drai od njegovog djeteta: roditelja i od svih ljudi." (Prenosi Buharija i Mus lim). A Buharija biljei da je Omer ibn ei-Hattab, r.a., rekao Resulu, s.a.v.s.: "Ti si

128

Hutbe

mi, o Allahov Poslanie, drai od svega osim samog mene", pa mu je Vjerovjesnik,

s.a.v.s., odgovorio: "Tako ni Onoga u Cijoj je ruci moja dua, nee biti pravi vjernik sve dok ti ne budem drai od tebe samoga." Istog momenta Omer, r.a., izjavio mu je: 'iUistinu, sada si mi drai i od samog mene", a Poslanik s.a.v.s., dodao je: "Ovog momenta, Omere, upotpunio si iman .'' To je tako zato to je Poslanik, s.a.v.s., taj koji nas je uputio na dobro i pokazao nam put spasa i stazu sree , a upozorio nas od zla i propasti ( nesree) i njegovim sebebom smo upueni na Pravi put. Stoga ljubav prema njemu zahtijeva i nalae da njega slijedimo i da se njemu pokoravamo, dok je onaj koji tvrdi da ga voli, a ne slijedi ga, ili tvrdi da ga voli, a ne dri se njegovog sunneta i ne odbacuje novotarije (bid'ate) koje su mu oprene obian laljivac, odnosno nije iskren u izjavi da voli Resulullaha, s.a.v.s., jer ljubav prema njemu imperativna zahtijeva slijeenje onoga to je naredio a izbjegavanje onoga to je zabranio, a Uzvieni je Allah rekao:
v

"Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu." (En-Nisa 80)

1 :

Dakle, onaj ko tvrdi da ga (Resulullaha, s.a.v.s.,) voli, a postupa suprotno njegovom sunnetu i slijedi novotarije i izmiljotine (praznovjerje), nije iskren u svojoj tvrdnji. (A) U znakove ljubavi roba prema Allahu i Njegovom Poslaniku spada i
sljedee:

da voli one koje vo li Allah i Njegov Poslanik, jer Allah voli "muhsine" (dobroinitelje) i Hmuttekije" (pobone, bogobojazne) , i voli "tevvabine" (one koji se kaju) i "mutetahirine" (one koji se i ste) . Kur'an i sunnet puni su spomena onih koje Svevinji Allah voli od Svojih robova, mu'mina, kao i spomena njihovih djela, rijei (govora) i moralnih vrlina koje su Mu drage. U Buhariji i Muslimu prenosi se od Enesa, r.a., da je rekao: "Kazao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'Kod koga se nau tri stvari, taj e osjetiti slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu drai od svega drugoga; da voli ovjeka (brata muslimana) iskljuivo u ime Allaha; i da mrzi da se vrati u nevjerstvo (kufr): nakon to ga je Allah iz njega izbavio, kao to mrzi da bude baen u vatru."' A od Ibn Abbasa, r.a. , prenosi se da je rekao : "Ko bude volio u ime Allaha i mrzio u ime Allaha, ispoljavao prijateljstvo u ime Allaha, a i neprijateljstvo u ime Allaha, neka zna da se, uistinu, s time postie vilajet (postaje evlija) kod Allaha. Rob nikada nee osjetiti slast imana, pa makar mnogo klanjao i postio, sve dok ne bude tako postupao. Danas se, meutim, vei na bratimljenja i prijateljstava meu ljudima bazira na dunjalukim stvarima, a to im nee donijeti nikakvu korist." (Prenosi lbn-Derir). Dakle, ko voli Uzvienog Allaha, on voli u ime Njega, prijateljuje sa Njegovim pri jatel jima (evlijama) , a neprijatel jski nastupa prem a Njegovim

Hutoe

neprijateljima. Ko tako bude postupao, Allah e ga uzeti pod Svoju zatitu, a ko ne bude tako postupao, Allah nee biti njegov zatitnik, a kada ga Allah (On) ne uzme u Svoje okrilje, bit e preput~n Njegovim neprijateljima (preuzet e ga Njegovi neprijatelji). Uzvieni Allah kae: 'AIIah je zatitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo/ a onima koji ne vjeruju -zatitnici su iejtani i oniih odvode sa svjetla u tmine/
1

oni e biti stanovnici Dehennema/ oni e u njemu vjeno ostati."(EI-Bekara:

2S7) Neka nam Allah podari blagoslov Kur'ana Casnog....(dova)
v

LJ AV PRE ALL U
I NJEGOVOM POSL KU
DRUGA HUTBA
.

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji milou Svojom obasipa i u iman uvodi koga hoe od robova Svojih. Svjedoim da je samo Allah Bog: On nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je salavat Allahov i selam na njega, njegovu porodicu , ashabe i njihove sljedbenike u dobroinstvu ... (Draga brao) O ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i znajte da je jedan od znakova ljubavi prema Njemu ispoljavanje mrnje prema onome to On (Allah) mrzi, bilo da se radi o osobama, ili djelima ili govoru (rijeima). Uzvieni kae: "Allah/ zaista, ne voli one koji se ohole i hvaiiiu. /1 (En-Nisa: 36) j4/Jah 1 ne voli nasilnike ' (Aii-'lmran: S7). 'Allah ne voli nered (fesad)!n (EI-Bekara: 20S) Zato je mu'min (vjernik) koji voli Allaha duan mrziti ono to Allah mrzi, jer Uzvieni kae: 0 vjernic~ s Mojim i sa svojim neprijateljima ne prijateljujte i ljubavim
1

11

ne poklanjajtef (EI-Mumtehina: 1)
1 '

130

Hutbe

l kae:

"Ne trebaju ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju biti u ljubavi sa onima koji se Allahu i Pos/aniku Njegovu suprotstavljaj~ makarim oni bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi. "(ElMudadela: 22)
,

Svevinji u ovim ajetima zapovijeda mrnju prema neprijateljima Allahovim , koji se Njemu suprotstavljaju i na koje se On rasrdio, a to su nevjernici (kafiri), licemjeri (munafici) i oholi (mutekebbirni), pa makar im oni bili i najblii roaci (rod). Zatim Svevinji zapovijeda mu'minu da, isto tako, mrzi grijehe (runa djela), nevjerstvo (kufr), grijeenje (fisk) i neposlunost ('isjan), jer i Allah, d.., to ne voli, i treba (mu'min) da mrzi da se u nevjestvo (kufr) povrati, nakon to ga je Allah iz njega izbavio, kao to mrzi da bude baen u vatru, kako se u hadisu navodi. l znajte, draga brao , da e se svaka ljubav koja je utemeljena na neposlunosti Allahu na Sudnjem danu pretvoriti u mrnju. Uzvieni kae:

"Tog Dana e oni koji sujedni durgima bili prijatelji postati neprijatelj~ samo to nee biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili." (Ez-Zuhruf:
67)

l kae Uzvieni:

Na Dan kad nevjernik prste svoje bude grizao govorei. Kamo sree da sam se uz Poslanika Pravog puta drao/ kamo sree1 teko men~ da toga i toga za prijatelja nisam uzeo on me je od Kur ana odvratio nakon ito mi je priopen bio! a iejtan ovjeka uvijek na cjedilu ostavlja. (EI-Furkan. 27-29)
11 1 1 1

l -

ll

l kae,
11

takoe r:
1

Vi ste mimo Allaha, kumire prihvatili da biste u ivotu na ovom svijetu meusobne prijateljske odnose odravali a poslije/ na Sudnjem danu jedni drugih ete se odricati i jedni druge ete proklinjati. (El-~nkebut: 25)
1
11

Zato se bojte Allaha i pazite koga ete voljeti i s kime ete se druiti, jer ovjek e na Sudnjem danu biti sa onim koga je volio. Ibn ei-Kajjim, jedan istaknuti uenjak, Allah mu se smilovao, navodi deset razloga koji donose (pribavljaju) ljubav Allahovu: 1. uenje Kur'ana i razmiljanje o njemu; . 2. pribliavanje Allahu sa nafilama (dobrovoljnim ibadetom) nakon farzova; 3. ustrajnost u zikru - spominjanju Allaha u svakom stanju, i srcetll i jezikom i djelima; J davanje orednosti onom to Allah voli nad onim to nets (dua) voli;

Hutbe

5. razmiljanje o Allahovim lijepim imenima i Njegovim savrenima svojstvima (sitatima), jer onaj ko spozna Allaha preko Njegovih imena, Njegovih svojstava i Njegovih djela sigurno e Ga i bez sumnje zavoljeti; 6. razmiljanje o darovima (blagodatima) kojima je Allah obasuo robove, jer razmiljanje o njima poziva u ljubav prema Darovatelju; 7. skruenost srca pred Uzvienim Allahom; osamljivanje sa Al lahom u vrijeme "Boanskog sputanja~l (silaska na zemaljsko nebo) radi potajnog i skruenog obraanja Njemu i razgovora s Njim, zatim itanje (uenje) Njegove knjige (govora) kada nastupi zadnja treina noi , te okon avanje svega toga sa istigfarom (traenjem oprosta); . 8. osamljivanje sa Allahom u vrijeme (!Boanskog sputanja" (silaska na zemaljsko nebo) radi potajnog i skruenog obraanja Njemu i razgovora s Njim, zatim itanje ( uenj e) Njegove knjige (govora) kada nastupi zadnja treina noi, te okonavanje svega toga sa istigfarom (traenjem oprosta); 9. druenje sa dobrim, obljubljenim i iskrenim ljudima, Allahovim robovima, i povoenje za njima; 1O. izbjegavanje svih faktora koji zatvaraju put izmeu srca i Svevinjeg i Uzvienog Allaha. . Slijedite, draga brao, ove puteve, Allah vam se smilovao, kako biste zasluili Allahovu, d.., naklonost i ljubav, a uvajte se i klonite njihovih suprotnosti, i znajte da je najljepi govor Allahov govor, Njegova Knjiga...itd.

OBAVEZA POKO . I NJENO

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji je stvorio iva bia (ljude) da Njemu robuju i Koji je naredio da se jedino On oboava i da se samo Njemu pokorava. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Njemu nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Najpotpunije i najsavrenije bie u pokornosti i predanosti Allahu i sa najveim strahopotovanjem prema Njemu. Pozivao je Allahu i u Njegovo ime istinskim se dihadom borio. Toliko dugo je u molitvi, na namazu, stajao da su njegove estite i plemenite noge otjecale od duine stajanja, pa neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu ,

132

Hutbe

njegove ashabe i sve one koji uputu njegovu budu slijedili i njegovim pravcem budu se kretali. O ljudi (potovana i cijenjena brao)! Bojte se Uzvienog Allaha i razmiljajte o tome zato ste stvoreni i ta vam je nareeno i zapovijeeno. Vi ste, uistinu, stvoreni da iskljuivo Allahu, i samo Njemu, robujete i da Mu druga ne pripisujete (irk ne inite) . To vam je, neka znate, zapovijeeno, jer Uzvieni Allah kae:

"Oine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju, ja ne traim od njih opskrbu nitielim da Me hrane""" (Ez-Zarijat: 56-57) l zapovijeda Uzvieni: "O ljud~ klanjajte se Gospodaru svome, Koji je stvorio vas i one prije vas, da biste se kazne sauvali. (E/-Bekara: 21)
11 11

l kae, takoer: //1 nareeno im je da se samo Allahu klanjaj~ da Mu iskreno, kao pravovjern~ vjeru ispovijedaju, i da molitvu (namaz) obavljaju, i da milostinju

udjeljuju/ a to je ispravila vjera. (E/-Bejjina: S) A "ibadet" je: zaj edniko, sveobuhvatno i univerzalno ime za sve to Allah voli i sa ime je zadovoljan od djela i rijei, bilo pojavnih ili skrivenih a bilo javnih ili tajnih. Ovom definicijom ibadet obuhvata sve to potekne od roba (ovjeka) od Serijatom propisanih djela i aktivnosti, bilo da su vezana za srce (da potjeu iz srca) ili za tjelesne organe ili za imetak i imovinske dunosti, pa ak i adeti (obiaji) pretvaraju se i prelaze u ibadet ako se usmjere lijepim i ispravnim nijjetom. Tako san (spavanje) ako se njime eli jaanje tijela za lake podnoenje posta u danu ili za praktikovanje kijama (non og namaza) postaje ibadetom. ak i spolni odnos ovjeka sa svojom enom ako se njime eli sauvati estitost i zatititi od harama (prostitucije), rauna se ibadetom. Posluajte rijei Vjerovjesnika, s.a.v.s.,: "l spolni odnos (spavanje) jednog od vas sa njegovom enom je sadaka." "O Allahov Poslanie", upitae ashabi, "zar da jedan od nas pristupi udovoljavanju svojih strasti i da za to ima nagradu?" On im na to odgovori: "Sta mislite da je to uinio na haram - nain (nedozvoljen nain putem zinaluka), da li bi bio kanjen? Pa stoga, kada to uini na halal (dozvoljen nain) bit e nagraen?! " (Prenosi Muslim) Takoer se u vjerodostojnom hadisu prenosi da se imetak koji ovjek potroi na svoju eljad (enu i djecu) ubraja u sadaku, jer Muslim u svom Sahihu biljei od S'ada da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao : "Imetak koji potroi (troi) na svoju eljad (porodicu) ubraja se u sadaku." Imam Ahmed prenosi u hadisu Mikdada ibn M'adi-Keriba da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
11
v v

Hutbe

"Hrana koju pojede upisuje ti se u sadaku.'' A u Muslinovom Sahihu, od Dabira, r.a.: stoji da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, kazao: ': Nema muslimana koji posadi voku a da mu se sve to se sa nje pojede ne ubroji u sadaku; to se ukrade s nje njemu je sadaka; to zvijeri od nje pojedu njemu je sadaka; i ko god sa nje neto uzme njemu je sadaka (upisuje mu se u sadaku).'l U drugom, takoer , Muslimovom predanju stoji: ~~sve to s nje pojede ovjek, ivotinja ili ptica ubraja se njemu u sadaku sve do Sudnjeg dana." Robovi Allahovi (draga brao)! Dvije su kategorije ibadeta: kategorija koja je obavezna (vadib) i kategorija koja je preporuljiva i dobrovoljna (mustehab). U obaveznu kategoriju spada: pet dnevnih namaza, koji se ponavljaju i opetuju svakoga dana (dnevna obaveza); duma-namaz, koji se obnavlja sva. e sed rnice k (sedm ina obaveza); post mjeseca ramazana i izdvajanje zekata, koji se obnavljaju svake godine (godinja obaveza) ; i had i :umra koji su za one koji su u mogunosti obavezni izvriti je jednom u ivotu (ivotna obaveza). to se, pak, tie dobrovoljne, preporuujue kategorije ibadeta, ona nije ograniena vremenom, kao to su naprimjer: dobrovoljni (nafile) namazi, dobrovoljna sadaka i dobrovoljni post ako se izuzmu vremena u kojima je zabranjeno klanjati ili postiti. Neke od dobrovoljnih kategorija ibadeta (nafila) preporuuju se u svakom vremenu, kao to je zikrullah, spominjanje Allaha srcem i jezikom. Allah, d.., kae: /10 vjernic~ esto Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i naveer Ga

(El-Ahzab: 41-42). ~~ kad se molitva obav~ onda se po zemlji raziite i Allahovu blagodat traite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli to elite. (EI-Dumu'a: 10)
11 11

veliajte.

l kae Uzvieni:
~~u stvaranju nebesa i zemlje i u izmjeni noi i dana jes~

za razumom obdarene, za one koji i stojei spominju... (Aii-'lmran: 190-191) l zapovijeda Svevinji:
ll

zaista, znamenja i sjedei i leei Allaha

vi Mene, i ja u se vas sjetitt i zahvaljujte Mi i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni (nevjerni) biti!" (El-Bekiira: 152)
l/Sjeajte se

Tako vidim da ivot muslimana ne prolazi ni kroz jednu etapu ibadeta bilo rijeima (jezikom) ili djelima, i ko dio svog ivota ili jednu njegovu etapu provede bez ibadeta (zanemari u njoj propisani ibadet), ona e -za njega biti izgubljena na Sudnjem danu. Brao muslimani: lbadet se ne naziva i ne smatra ibadetom niti e imalo koristiti

- - - - - -- -134
Hutbe

njenom vlasniku kod Allaha, d.., sve dok ne bude uinjen iskreno i iskljuivo radi Allaha i u Njegovo ime, bez primjese irka, licemjerstva i ugleda ili prestia. Uzvieni Allah kae:

"Klanjaj se samo Allahu iskreno Mu ispovijedajui vjeru! Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu!" (Ez-Zumer. 2-3) l/Nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravo vjerni vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaj~ i da milostinju (zekat) udjeljuju/ a to je ispravna vjera. '' (EI-Bejjina: S)
l kae,
'j4
takoer,

Uzvieni:

teko onima kojl kad molitvu (namaz) obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvravaj~ koji se samo pretvaraju i nikome nita ni u naru ne daju!" (EI-Ma'un: 4-7) "Ko udi da od Cospodara svoga bude lijepo primljen neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga!// (EI-Kehf: 110)
A u hadisu stoji: "Uzvieni Allah kae: 'Ja sam najneovisniji ortak od irka (ortakluka), ko uradi neko djelo i u njemu Mi irk uini (ortaka Mi u njemu pripie), Ja u ostaviti i njegov irk."' A kako se za ispravnost ibadeta uvjetuje ihlas (iskrenost), odnosno njegovo vrenje iskljuivo u ime Allaha, isto tako uvjetuje se i podudarnost ili saglasnost ibadeta sa praksom Vjerovjesnika, s.a.v.s., jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko uradi neko djelo koje se ne slae sa ovom naom stvari (vjerom) nee mu biti pri hvaen o (to jest bit e odbaeno) . " Draga brao muslimani! Robovanje i pokoravanje Allahu jeste prva obaveza kojom je rob zaduen i to je Allahovo pravo kod njega, koje je ispred svih drugih orava. Uzvieni kae:
l

"/Allahu se klanjajte (robujte) i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite'' (En-Nisa': 36)
l kae:

"Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate (pokoravate) i da roditeljima dobroinstvo inite." (El-Isra': 23)
O ovome govore mnogobrojni kur'anski ajeti, a u hadisu Mu'aza, r.a., stoji da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "O Mu!aze, zna li ti ta je pravo Allaha u odnosu na robove, a to je pravo robova u odnosu na Allaha?" "Rekao sam'', veli Mu'az: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju", a on je dodao: "Pravo Allaha u odnosu na robove jeste da Ga oboavaju (da Mu se pokoravaju, robuju) i da Mu nita kao druga ne

Hutbe

pripisuju (da irk ne ine), a pravo robova u odnosu na Ailaha jeste da ne kanjava i da na muke ne stavlja onoga ko Mu irk ne uini.ll A ibadetom (pokoravanjem Allahu) zaduen je svaki razuman i pametan insan (ovjek) od momenta kada postane punoljetan pa sve do smrti. Svevinji Allah kae:
11 /

sve dok si iv, Gospodaru svome se klanjaj (pokoravaj)!" (El-Hidr:

99)

kae: '~." i naredit e mi da dok sam iv namaz obavljam i zekat (milostinju) udjeljujem. "(Merjem: J 1) Robovi Allahovi! Ko ne bude robovao i pokoravao se .Allahu robovat e ejtanu. Uzvieni Allah kae: 0 sinovi Ademovi; zar vam nisam naredio: 'Ne klanjajte se ejtanu, on
11

Takoer,

vam je neprijatelj otvoreni,

60-61)

ve se klanjajte Meni,

to je put pravi!"/ (ja-Sin:

Ko ne bude robovao Allahu robovat e svojim strastima i prohtjevima. Uzvieni Allah kae:

"Reci ti Meni ko e uputiti onoga kojije strast svoju za boga svoga uzeo, onoga koga je Allah, znajui ga, u zabludi ostavio.,.?// (EI-Dasija: 23)
Ko ne bude robovao Allahu robovat e dunjaluku. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Propao je rob ogrtaa (to jest odjee) , propao je rob kadife, ako mu se ta dodijeli, zadovoljan je, a ako mu se nita ne dodijeli, nije zadovoljan!" A posredstvom robovanja i pokoravanja jedino Allahu, ne pripisujui Mu nikoga kao druga, zadobija se vlast i gospodstvo na zemlji i postie sigurnost od dunjalukih i ahiretskih strahova i opasnosti. Uzvieni kae: AIIah obeava da e one meu vama koji budu vjerovali i dobra djela inili sigurno namjesnicima na Zemlji postavit~ kao to je postavio namjesnicima one prije-njih, i da e im zacijelo vjeru njihovu uvrstit~ onu
11

koju im On eli, i da e im sigurno strah sigurnou zamijenit~ oni e se samo Meni klanjati i nee druge Meni ravnim srnatrati. A oni koji i poslije toga budu nezahvalni oni su pravi grjenici," (En-Nur: SS)
Brate muslime! Ti 'ahd-jemin daje Allahu na svakom rekatu svoga namaza, uei rijei Uzvienog: Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomoi .traimo'~ (EI-Fatiha: 4), daje jemin (zavjet) Allahu da e se samo Njemu klanjati i da e samo od Njega pomo traiti.
11

136

Hutbe

"Pa ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali... " (En-Nabi: 91)
Allaha Uzvienog velianstvenog .. .(dova) .

Molim

da

nam

podari

blagoslov

Kur'ana

PLODOVI I A (VJEROV. JA
I LIKE IZ U STAVOVA
PONASANJA VJE I STAVOVA
LICE
u skladu s onim to biljei Kur'an asni

Hvala Allahu, Koji, koga hoe, daruje Svojom uputom (imanom), a na cjedilu ostavlja i sumnjama preputa nevjernike i bezbonike, tirane i tlaite lje. Svjedoim da je samo Allah Bog, "Njemu se mole oni koji su na nebesima i na Zemlj~ svakog asa On se

zanima neim. "(Er-Rahman. 29)

l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koji je pomognut i podran pobjedom i burhanom (jasnim dokazom). Neka je salavat Allahov na Poslanika Njegovog i naeg vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu asnu porodicu, njegove ashabe i sve njihove sljedbenike u dobru. O ljudi (potovana brao, vjernici)! bojte se Allaha i molite Ga da vas uvrsti i ustali u imanu, jer iman je nema sumnfe, svjetlo (nur) koje Allah, d.. , ubacuje u srce roba:

"Zar je isti onaj ije je srce Allah uinio sklono islamu, pa on slijedi svjetlo Gospodara svoga?! (Ez-Zumer: 22) 0nome koga Allah eli uputiti -On srce njegovo prema islamu raspoloi. ' (EI-En'am: 12S)
11 1

Iman je dar i milost Allahova prema robu:

"(Naprotiv), Allah je vama milost podario time to vasje u pravu vjeru uputio... " (EI-Hudurat. 17)
Iman je vjerovanje i praksa (djelovanje) kako je to kazao Imam Hasan el-Basri,

Hutbe

. -

rahimehullah, rijeima: "Iman se ne postie gizdanjem i uljepavanjem (hvalisanjem) niti pustim nadamal nego je iman ono to se postojano zaustavi i sm iri u srcu i potvrde ga djela, tj . praksa.'' Stoga je definicija imana kod "ehli-sunneta i demata" ova: oitovanje jezikom, vjerovanje srcem i praktikovanje organima (dijelovima tijela); poveava se pokornou , asmanjuje (slabi) nepokornou (grijeenjem). Sa ovakvim razumijevanjem iman osigurava postojanost u situacijama prokuavanja i ispitivanja, te u lai spasa kada nastupi bujica iskuenja (kunji-fiten) i zapljusnu valovi patnji i nezgoda. A Allah, d.., povezao je sa imanom nebrojena dobra, i dunjaluka i ahiretska, pa je odredio da on prouzrokuje i osigurava sigurnost (spas) i uputu i na dunjaluku i na ahiretu. Bit e sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogobotvom ne mijeaju/ oni e biti na Pravom putu. (El-En 'am: 82) Kao to je odredio (Allah), na njemu se zasniva i temelji udoban i lijep ivot i izobilna i dobra nagrada. 1 '0nome ko ini dobro, bio mukarac ili ena/ a vjernik je1 Mi emo dati
11

11

da proivilijep ivot i doista,

ll

emo ih nagraditi boljom nagradom nego to

su zasluili~ (En-Nah/." 97) Allah, d.., preuzeo je, takoer, na Sebe odbranu. i zatitu vjernika. Tu se vidi u slijedeim Allahovim, d.., rijeima:
1

'AIIah doista titi vjernike,., (EI-Hadd: 38)

11

Iman koji posjeduje navedene odlike ima est ruknova ili artova i vie od sedamdeset ogranaka. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Iman podrazumijeva da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike: Sudnji dan , i da vjeruje u 'KADER' (odreenje), bilo dobro ili zlo." l jo je rekao: ~~Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka, najvii i najbitniji je oitovanje da je samo Allah Bog ('LA ILAHE ILELLAH') , a najnii i najmanji je uklanjanje sa puta onoga to smeta i teti; a i stid je jedan od ogranaka imana.'~ Iman sa svojih est ruknova ili artova jedinstvena je i nedjeljiva cjelina, obuhvata sve u to se mora vjerovati i nije dovoljno prihvatiti samo neke njegove ruknove; mimo ostalih. "Oni koji u Allaha i u poslanike Njegove ne vjeruju i ele da izmeu Allaha i poslanika Njegovih u vjerovanju naprave razliku/ l govore: /U neke vjerujemo/ a u neke ne vjerujemo~ i ele da izmeu toga nekakav stav

oni su, zbilja, pravi nevjernic~ a Mismo nevjer..tJicima pripremili sramnu patnju. A oni koji u Allaha i u poslanike Njegove vjeruju i nijednog od njih ne izdvajaju On e ih/ sigurno/ nagraditi. - A Allah prata i zauzmu

138

Hutbe

samilostan je.'' (En-Nisa ': 1S0-152)

A Allah Svevinji i Uzvieni, iz mudrosti Svoje, nije ostavio robove Njegove bez ispita i iskuenja, nakon ega e se jasno odvojiti oni koji su iskreni u svom imanu (vjerovanju) od onih koji su bili obini laci i licemjeri (munafici). 'A Mismo u iskuienje dovodili i oneprije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lau. "(El-'Ankebut: J) Ovdje dolazi do izraaja razlika u dranju i stavovima izmeu vjernika, s jedne, i munafika i nevjernika, s druge strane, pa emo, ovom prilikom, izloiti neke od tih
stavova i postupaka, onako kako ih izlae i iznosi Kur'an plemeniti. Tu je, prije svega, razliito reagovanje ili stav tih dvaju tabora ili skupina kada se pozovu Allahu i Njegovom Poslaniku da im On presudi u onom u emu su se razili. O stavu i reakciji munafika (licemjera) Uzvieni Allah kae: "A licemjeri govore: 'Mi vjerujemo u Allaha i Poslanika i pokoravamo se~ zatim neki od njih glave okreU/ oni nisu vjernici. Kad budu pozvani Allahu i Poslaniku Njegovu da im On presud~ neki od njih odjednom lea

okrenu, samo ako znaju da je pravda na njihovoj strant dolaze mu posluino. Da lisu im srca bolesna ilisumnjaju ili strahuju da e Allah i Poslanik Njegov prema njima nepravedno postupiti? Nijedno, nego ele da drugim nepravdu
uine. /1 (En-Nur: 47-SO)

Zatim Svevinji pojanjava stav i reakciju vjernika kada se pozovu sudu Allahovom i sudu Poslanika Njegovog, pa kae: "Kad se vjernici Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu da im On presudt samo reknu: 'Sluamo i pokoravamo se!' oni e uspjeti. (En-Nur: ST) To bi bio stav i reakcija i jednog i drugog tabora, i jedne i druge skupine, kada se pozovu da se za presudu u parnicama meusobnim Serijatu (zakonu Allahovom) obrate. Ta scena ponavlja se uvijek iznova kada god se pojavi novo pitanje ili iskrsne neki problem. Vjernici ele da onjemu presudu donese Allah, d.., i Njegov Poslanik, bez obzira da li presuda bila u njihovu korist ili protiv njih, dok munafici ele sud Allahov i Njegovog Poslanika samo onda kada je on u njihovu korist, a ako je protiv njih, bjee i trae utoite usudu "TAG UTA" (onoga ko ne sudi po Allahovom zakonu) da ih izbavi i spasi presude Allahove. Drugi je primjer reakcija i ponaanje i jedne i druge skupine, vjernika i munafika, prilikom dolaska objave Kur'ana i za vrijeme njegovog uenja. Vjernicima objavljivanje Kur'ana i njegovo uenje poveava (jaa) iman i oni se vesele i raduju, dok munaficin1a dodaje nevjerovanje na nevjerovanje i vidi ih kako trae povoljnu priliku
11
\1

Hu toe

da se povuku i napuste njegovo sluanje (sluanje Kur'ana). Uzvieni Allah kae:

'A kada bude objavljena neka sura, ima ih koji govore: 'Kome je od vas ona poveala (uvrstila) vjerovanje?' Sto se tie vjernika, njima je poveala vjerovanje (iman), i onise raduju; a ito se tie onih ija su srca bolesna, ona im je nevjerovanje dodala na nevjerovanje koje veiimaju, i oni kao nevjernici umiru. Zar oni ne vide da svake godine jedanput ili dva puta u iskuenje padaju, pa opet, nit' se kaju nit' se opameuju. A kad bude objavljena koja sura, samo se zgledaju: 'Da li vas ko vidi?' i onda se udaljuju. Neka Allah srca njihova bez podrke ostavi, zato to su od onih ljudi koji neie da razumiju."(Et-Tevba: 124-127)
v

primjer jeste stav ove dvije skupine uodnosu na dihad, borbu na Allahovom putu . Vjernici su molili svog Svemog ueg i UzvienogGospodara da objavi Njegovom Poslaniku suru u kojoj e im zapovijediti borbu protiv n evjernika~ jer su bi li ispunjeni enjom za dihadom, borbom na Allahovom putu i stjecanjem izobilne nagrade koju je Allah , d.. , pripremio mudahidima; i kada je dola naredba o dihadu, pourili su, svi sretni i zadovoljni, i borili se i imecima i ivotima svojim. Sto se, pak: munafika tie } njih je, kada je doia naredba o borbi: spopao strah i panika i poeli su iznalaziti i izmiljati razloge i opravdanja, jedna iza drugih, da izostanu iza borbe. to jest da ne uzmu uea u njoj. O stavu i jedne i druge grupe ili skupine Uzvieni Allah kae:
v

Trei

oni koji vjeruju govore: 'Zato se ne objavi jedna sura?' A kada bi objavljena jasna sura i u njoj spomenuta borba, ti si mogao da vidii one ija su srca pritvorna kako to gledaju pogledom pred smrt onesvijeenog! A bolja biim bila poslunost i razuman govor! A kada je borba ve propisana, bolje bi im bilo da su prema Allahu iskreni." (Muhammed: 20-21)
'}1

l kae na drugom mjestu:

"Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet nee od tebe traiti dozvolu da se ne bore zalaui imetke svoje i ivote svoje. A Allah dobro zna one koji su poboni. Od tebe e traiti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ija se srca kolebaju, pa sumnjaju i neodluni su." (Et-Tevba,44
45)

l etvrti primjer koji elimo istai jeste dranje i jedne i druge skupine u situaciji kada nevjernici ponu uznemiravati i proganjati muslimane. Vjernicima to u vruj e njihovu vjeru i jaa njihov jekin -uvjerenje u istinitost obeanja Allahovog i Njegovog Poslanika da e pobjeda biti njihova. Kod munafika, pak, tada strah dostie

- - - - - -- - -- - -- ----- -

140

Hutbe

kulminaciju i poinju svata pomiljati (runo misliti) o Allahu i Njegovom Poslaniku. Uzvieni Allah iznosi nam (prezentira) ponaanje i jedne i druge skupine u situaciji kada su saveznike grupe nevjernika okruile muslimane i unutar i van Medine i kada su oi bile zapanjene a srca dola do grkijana od strahote prizora, pa kae o dranju vjernika u takvoj situaciji:

kada su vjernici saveznike ugleda/t rekli su: 'Ovo je ono to su nam Allah i Poslanik Njegov obea/t i Allah i Poslanik Njegov su istinu govorili!' i to im je samo uvrstilo vjerovanje i predanost. Ima vjernika kojiispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to ekaju nisu nita izmijenili.'' (EI-Ahzab: 22-23)
')4

l kae o dranju munafika: ''Kad su licemjeri i oni bolesna srca govorili: 'Allah i Poslanik Njegov su nas samo obmanjivali kad su nam obeaval i !' Kad su neki meu njima rekli : 'O stanovnici Jesriba )Medine)~ ovdje vam nema ostanka, zato se vratite!', a drugi meu njima traili su doputenje od Vjerovjesnika i govorili: Kue su nae nezatiene!~ a nisu bile nezatiene/ ve su oni htjeli da
1

se izvuku.'' (EI-Ahzab: 12-13)

Bilo je to estoko i teko iskuenje (ispit) koje je okonano pobjedom i uspjehom vjernika a porazorT1 i neuspjehom munafika, i to je "summetullah~~ (zakon Allahov koji vlada meu Njegovim stvorenji ma), a ti u zakonu Allahovom nee nai odstupanja. To bi bilo ono to sam vam namjeravao rei, i molim Svemogueg i Uzvienog Allaha da nam podari iman , a da nas sauva i zatiti od nitaka (licemjerstva) i neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova.

ODLIKE VJEROV. JA U GAJB NEVIENO I NJEGOVO UlvllJE'l JE

Hvala Allahu , Gospodaru svih svjetova, Koji se o vjernicima pohvalno izrazio, vjeni boravak u Dennetu im obeao i ljubav i zadovoljstvo od Sebe im darovao. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Koji nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike u dobru.

Hutbe

O ljudi (potovana i cijenjena brao)! Bojte se Uzvienog Allaha i znajte da je iman (vjerovanje), svojstvo ili osobina koja odlikuje one koji e uspjeti i pobijediti u odnosu na one koji e izgubiti i stradati u rodu ljudskome. Uzvieni Allah kae:

Uime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Tako mi vremena, ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje, (El- Asr: 1-1)
11 1 ll

Cetiri su, dakle! osobine koje spaavaju od sigurne propasti: iman (vjerovanje), injenje dobrih djela, preporuivanje sitine i sabur radi nje i poradi nje (istine). A iman , draga brao, robovi Allahovi, ne postie se pustim eljama ili golom izjavom (tvrdnjom) i pripadnou (muslimanima), nego je iman ono to se nastani udubinama srca i potvrdi ga, potom, djela. Iman je vjerovanje srcem, oitovanje jezikom i djelovanje organima (potvrivanje praksom), poveava se pokornou, a umanjuje nepokornou (grijeenjem). A jedna od najveih i najznaajnijih odlika imana jeste vjerovanje u "gajb" (nevieno) Uzvieni Allah kae:

"

0va Knjiga/ u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojal~ onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali". (EI-Bekara: 2-3)
11

ll

A "gajb" je u govoru Arapa sve ono to je odsutno. od tebe, a u to ti vjeruje i potvruje oslanjajui se na istiniti haber, izvijee od Allaha i Njegovog Poslanika i u Sudnji dan i vjeruje u "kader", Boije odreenje, bilo dobro ili zlo. Zatim vjeruje u ono o emu je izvijestio Allah i Njegov Poslanik od prijanjih (drevnih) i buduih dogaaja i zbivanja, kao to su vijesti o poslanicima i minulim narodima te dogaaji koji e se zbiti pred kraj svijeta, u vidu znakova Sudnjeg dana, kao to su : pojava Dedala, silazak Isa'a, sina Merjemina, a.s., izlazak i pojava "Jeduda" i "Meduda", izlazak sunca sa zapada te drugi predznaci Sudnjeg dana o kojima je izvijestio Vjerovjesnik, s.a.v.s., bilo da su se desili ili da e se desiti. Takoer, vjeruje u ono to e se desiti u "berzehu" (razdoblju izmeu smrti i proivljenja poslije smrti), polaganje rauna ({lhasab!l), vagu na kojoj e se mjeriti naa djela ("mizan"), Dennet i Dehenem (Vatru) i zbog toga radi, zato se priprema i s uma ga ne smie i ne zaboravlja, odnosno zapostavlja. Uzvieni Allah kae:

0ne koji skreu s Allahova puta eka teka patnja na onom svijetu zato to su zaboravljali na Dan u kome e se raun polagati," (Sa d: 26) 0 vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ta je za sutra pripremio/ i Allaha se bojte jer On dobro zna ta radite, (EI-Har. 18)
11

11

11

Ko u sve to bude istinski i iskreno vjerovao

nee

dozvoliti da ga zaokupljenost

142

Hutbe

dunjalukom od toga odvue i odvrati pa da postane od onih za koje je Allah, d.., rekao:
1

'Ail vi vie ivot na ovom svijetu volite/ a onaj svijet je bolji i vjean je.
1

/l

(EI-E ala: 16-17) Onima koji tako budu postupili, Allah prijeti tekom kaznom (prijetnjom), pa Allah, d.., kae: ''... Onda e onome koji je obijestan bio i ivot na ovome svijetu viie 11 volio Dehennem prebivalite postati sigurno. (En-Nazi'at 37-39) Dakle, onaj koji vjeruje u ahiret, ne daje prednost dunjaiuku nad njim, nego prilazi dunjaluku kao itnici ili oranici ahiretskoj (poligon djelovanja za ahiret) i sredstvu za prijevoz do njega! dok nevjernik, s druge strane, gubi i dunjaluk i ahiret. Uzvieni kae: 'Jma ljudi koji se Allahu klanjaju, alibezpravog uvjerenja; ako ga prati srea, onje smiren1 a ako zapadne i unajmanje iskuenje1 vraa se nevjerstvu, 11 pa tako izgubi i ovaj i onaj svijet. To je, uistinu1 oiti gubitak. (EI-Hadd:
11)

Abdurrahman ibn Zejd ibn Eslem komentariui ovaj ajet, veli: "~~unati k (licemjer) jeste onaj koji kada mu dunjaluk ide naruku, izvrava ibadet (vjerske obrede), a kada mu propadne dunjaluk i promijeni se (okrene se protiv njega i njegovog interesa), on se mijenja i prestaje izvravati ibadete (vjerske dunosti), osim onoliko koliko odgovara njegovim dunjalukim interesima, a ako ga zadesi kakvo iskuenje ili zapadne u kakvu potekou ili oskudicu, naputa u potpunosti svoju vjeru i vraa se (odtTlee se) u nevjerstvo (kufr)." Robovi Allahovi (draga brao)! U sferu vjerovanja u "gajb" spada i vjernikovo slijeenje Serijata (zakona) i pokoravanje njemu, a on ga nije vidio. Tako je jednom prilikom skupina ashaba upitala Vjerovjesnika, s.a.v.s.: "Koji e ljudi imati veu nagradu od nas? Mi u Allaha vjerujemo i tebe slijedimo!?" On im je na to odgovorio: "A ta vam u tome smeta i ko vas u tome spreava kad je Allahov Poslanik meu vama i donosi vam objavu (vahj) s neba!? Ali, narod koji e doi poslije vas, kojem e Knjiga izmeu dvije korice doi (u obliku mushafa, kao to to danas imamoi vidimo) i koji e u nju vjerovati i prema njenom sadraju djelovati, oni e imati veu 8 nagradu od vas dva puta." Takoer se u sunnetu prenosi da e onaj ko se bude pridravao svoje vjere u vremenu kada nastupe iskuenja i smutnje (fitnetluci) imati . nagradu pedeseterice ashaba (drugova Allahovog Poslanika). Od Ebu-S'alebea ei-
Hueriia. r.a .. orenosi se da je upitao Resulullaha, s.a.v.s., o ovom kur'anskom

Hutbe

--

ajetu:

0 vjernici, brinite se o sebi, ako ste na Pravom putu, nee vam nauditi onaj koji je zalutao!// (El-Ma ida: 105)
11
1

pa je Muhammed, s.a.v.s., odgovorio: "Ne, nego nareujte jedni drugima dobro, a odvraajte jedni druge od zla sve dok ne vidi da je krtost zavladala, da se strasti i prohtjevi slijede, da se dunjaluku prednost (nad ahiretom) daje i da je svako svojim stavom i miljenjem opinjen; onda se brini o samome sebi, a ostavi svjetinu (obine mase) , jer iza vas slijede dani u kojima e sabur (strpljivost) biti (teka) kao dranje eravice na dlanu; ko tada bude dobro inio imat e nagradu pedeseterice ljudi koji rade to i vi radite." "O Allahov Poslanie~', upita neko: "Nagradu pedeseterice od nas ili od njih?", a on odgovori: "Naprotiv, nagradu pedeseterice ljudi od vas!" (Prenosi Ebu-Davud, Tirmizija i Hakim i kae da je sahih). A od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko se vrsto bude drao moga sunneta kada nastupi 'fesad' (nered i pokvarenost) u mome ummetu imat e nagradu ehida." (Prenosi Taberanija i Ebu-Nu'ajm). Robovi Allahovi (draga brao)! Vjerovanje u "gajb" obuhvata takoer i onoga koji se pokorava Allahu i iskreno i u Njegovo ime djela ini , bez obzira da li se nalazi meu ljudima ili bio sam. Uzvieni kae: ''Onima koji se Gospodara svoga boje i kad ih niko ne vidi oprost i

nagrada velika!/' (El-Mu/k: 12)

l kae:

koji se Milostivog bojao, iako Ga nije vidio, i kojije srce odano donio. (Kaf: 13)
11

/1

Suprotno je tome ponaanje munafika (dvo l injaka) : on pokazuje pokornost i vjerovanje kada je meu ljudima, a kada ostane sam, onda porie Gospodara svoga. Uzvieni kae:

l/Kada susretnu one koji vjeruju, govore. 'Vjerujemo~ a im ostanu nasamo sa ejtanima svojim, govore: 'Mi smo s vama, mise samo rugam o./// (EI-Bekara: 14)
Vjerovanjem u "gajbl! odlikuje se razu man (i pametan) insan (ovjek) nad ivotinjskim ins~nom (ovjekom), koji vjeruje samo u ono to vidi i to moe osjetiti, a taj "ivotinjski iman" (vjerovanje) ne odlikuje i ne razdvaja ovjeka od hajvana (ivotinje) niti e imalo koristiti njegovom vlasniku. Uzvieni kae:

Mi vjerujemo u Allaha, u Njega jedinog, a odriemo se onih koje smo Mu ravnim smatrali!' Ali im vjerovanje njihovo, kada bikaznu Nau doivje/t
1 11

144

Hutbe

ne bibilo nimalo od korist~ prema Allahovom zakonu koji je vrijedio za sve robove Njegove koji su bili i nestali i tada bi nevjernici stradali. (El Mu Iminun. 84-85)
ll

A kada se Fir'aun (Faraon)

1 vjerujem da nema boga osim Onoga u Kojeg vjeruju sinovi Israilovi ]a

poeo

guiti (u potopu), povikao je:

i ja se pokoravam/ll (/unus: 90) Meutim, Uzvieni Allah mu je odgovorio: Zar sada, a prije si neposluan bio i razdor sijao?!'' (/unus. 91) Ovo je sud Allahov u odnosu na svakoga ko se pokaje u momentu kada kaznu ugleda. Tevb aili pokajanje se tada ne prihvata, i stoga se uhadisu prenosi : "Uzvieni Allah prima tevbu pokajanje roba sve dok 'gargara' ne nastupi, tj. jest dua do grkljana ne dospije." To znai da kada "gargara" nastupi, odnosno dua do grla dospije i (umirui ) meleka (smrti) ugleda, onda se pokajanje ne prihvata i ne uvaava, pa bojte se Allaha, o robovi Allahovi. E'UZUBILLAHI MINES-SEJTANIR-RADZIM (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana):
11
v v v

ilO ljud~ Allahova je prijetnja, zaista, istinita, pa neka vas nikako ivot na ovom svijetu ne zaslijepi i neka vas ejtan u Allaha ne pokoleba. Sejtan je, uistinu, va neprijatelj pa ga takvim i smatrajte! On poziva pristae svoje da budu stanovnici u Vatri. (Fa tir. 5-6)
v

11

Neka nam Allah Svevinji podari blagoslov Kurl ana velianstvenog .. .. (dova)

SVOJSTVA VJE
Hvala Allahu, vlasniku milosti i dobroin stva, Koji koga hoe imanom, uputom u vjeru, daruje. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je, pred Sudnji dan, sa uputom i vjerom istinitom kao donosioca radosnih vijesti i kao poslanika koji opominje da, po Njegovom nareen ju, Allahu poziva i kao svjetiljku koja sija. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega,njegovu asnu porodicu i njegove as habe (drugove). O ljudi, (potovana i cijenjena brao)! Bojte se Uzvienog Allaha i znajte da je na.ivea blagodat koju rob moe dobiti ta da bude upuen u iman (vjerovanje). Zato

Hutbe

molite Allaha da vam irnan dragim i obljubljenim uini, da ga u vaim srcin1a uljepa i okiti, a da vam nevjerstvo, grijeenje i neposlunost mrskim i odvratnim uini. Iman se ne postie golim izjavama i hvaiisanje111 niti pukim eljama i nadama, nego je iman ono to se duboko u srcu nastani i to~ nakon toga, djela potvrde. Iman je oitovanje jezikorrt, vjerovanje srcem i potvrivanje djelima (praktikovanje organima) ; poveava se poslunou i pokornou, a umanjuje neposlunou i nepokornou . On ima est ruknova ili temelja, ato su: vjerovanje uAllaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i "kade(' (Boije odreenje) , bilo dobro ili zlo. Iman, takoer, ima svoje alamete ili znakove (obiljeja), a to su: sedamdeset i neto ogranaka imana. Uzvieni se Allah u mnogobrojnim ku(anskim ajetima obraa vjernicima putem nareenja i zabrana, jer iman njihov ih poziva da izvravaju naredbe a klone s.e zabrana, dok onaj koji jezikom oituje da je mu'min, vjernik~ a ne izvrava ono to mu je Al.lah naredio niti se kloni onoga to mu je zabranio, nije iskren u svom proklamovanju imana, odnosno svojoj tvrdnji da je vjernik. Uzvieni Allah kae:

Nima ljudi koji govore: 'Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet!~ a oni nisu vjernici~ Oni nastoje da prevare Allaha Jone koji vjeruju, a on~ i ne znajui, samo sebe varaju. "(EI
Bekara: 8-9)

Iman je ishodite i pokretaka snaga za dobra djela i pohvalna svojstva. Uzvieni kae:

Pravi su vjer11ici samo oni ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene, a kad im se rijei Njegove kazuju, vjerovanje im uvruju i samti se na Gospodara svoga oslanjaju;" oni koji molitvu (namaz) obavljaju i dio od onoga ito im Mi dajemo udjeQuju. Oni su, zbilja, pravi vjernici. (El
11 11

Enfal: 2-4)

Iman koriguje djela i ini ih da budu primljena (kabul) kod Uzvienog Allaha. On
veli:

0nome ko ini dobro, bio muikarac ili iena1 a vjernikje1 Mi emo dati da proivilijep ivot t doista/ nagradit emo ih boljom nagradom nego ito
11

su zasluili. (En-Nahl: 97) . Nasuprot tome, bez imana ili vjerovanja ne prima se ni jedno djelo ma koliko ona mnogobrojna bila. Uzvieni kae: 1Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su uinili i u prah i pepeo ih
ll

11

pretvoriti." (EI-Furkan: 21)

Vjernici su oni koji se u sluaju sporova i meusobnih razilaenja za sudiju

146
obraaju

Hutbe

Knjizi Allahovoj i sunnetu (praksi) Poslanika Njegovog. "Kada se vjerniciAllahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da im on presud~ samo reknu: 'Sluamo i pokoravamo se!'- Oni e uspjeti*" (En-Nur: 51) Sto se, pak, nevjernika i mu nafika ti e, oni od suda Allahovog i Poslanika Njegovog lea okreu , odbijaju da se njima za presudu obrate i ele da im sude 'faragiti' (oni kojima se mimo Allaha pokorava) i "pozitivni" ljudski zakoni. O njima Uzvieni Allah kae: ''A licemjeri govore. 'Mi vjerujemo u Allaha i Poslanika i pokoravamo
v

zatim neki od njih glave okreu; nisu oni vjernici. Kad budu pozvani Allahu i Poslaniku Njegovu da im On presud~ neki od njih odjednom lea
se~

okrenu.'' (En-Nur: 47-48)

l kae:

Zar ne vidi one koji tvrde da vjeruju u ono ito se objavljuje tebi i u ono ito je objavljeno prije tebe pa ipak ele da im se pred ejtanom sudi, a nareeno im je da ne vjeruju u njega. A ejtan eli da ih u veliku zabludu navede. Kad im Je kae: 'Prihvatite ono to Allah objavljuje/ i Poslanika!' vidi licemjere kako se od tebe sasvim okreu. (En-Nisa': 60-61)
11

ll

Robovi Allahovi (draga brao)! Uovom naem sadanjem vremenu i savremenom dobu ima onih koji ele da budu vjernici samo po imenu; ele vjeru (iman) bez djela i prakse, vjeru bez namaza, bez zekata, bez posta i bez hada, ak ele vjeru " (iman) bez tevhida i bez akideta?! Zele da su vjernici, pored klanjanja kaburima i
mezarima (turbetima), evlijama i dobrima?! Zele da su vjernici pored sp rovoenja apozitivnih" ljudskih zakona i obraanja "tavagitima" (ejtanima i njihovim saradnicima) u rjeavanju meusobnih sporova i parnica (nesuglasica), a da bi se iman ostvario i postojao, neophodno je zanijekati ~~taguta" otkazati pokornost ejtanu i onima kojima se mimo Allaha robuje. Uzvieni kae:
v

0naj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha, dri se za najvriu vezu, koja se nee prekinuti. (EI-Bekara: 256)
11

11

Da bi ibadet bio voljan i ispravan mora se odbaciti vjera u "tagute" (ku mire). Uzvieni kae:

'Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!" (En-Nah/: 36)
l kae, Uzvien neka je On: "(/)Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte!" (En-Nisa'.
16j.

Hutbe

- -. -

Robovi Allahovi (draga brao)! Postoje grijesi koji su manji od irka (pripisivanja druga Allahu) i koji ne ponitavaju iman i ne izvode iz vjere, ali ga umanjuju i slabe, pa je, stoga, vjernik duan kloniti se svih grijeha kako bi sauvao i zatitio svoj iman ili svoje vjerovanje. Tako treba kloniti se varanja u poslovanju, pretjerivanja u svai, lai ugovoru, neispunjavanja zadatog obeanja, pronevjere amaneta, izdaje zadatog ugovora ('ahda), ogovaranja, klevetanja i traanja. Zatim uvati se nedozvoljene (haram) zarade, pa da izbjegava kamatu, uzimanje mita i jedenja jetimskog imetka. Da se dri daleko od runih osobina i prostakog ponaanja, pa da nikoga ne grdi, ne vrijea i ne psuje, jer mu'min (vjernik) nije klevetnik niti onaj koji proklinje ili se bestidno i nepristojno ponaa, odnosno odvratne i nedoline rijei izgovara. On voli svome bratu vjerniku ono to voli i samome sebi i nastoji izmiriti zavaene i neslone, djelujui prema rijeima Uzvienog: Vjernici su samo braia zato pomirite vaia dva brata... (EI-Hudurat.' 10) Osjea bol i patnju svoje brae vjernika, ravnajui se prema rijeima Vjerovjesnika, s.a.v.s.,: "Primjer vjernika mu'mina u meusobnoj ljubavi i samilosti jeste kao primjer (ljudskog) tijela; kada se jedan njegov organ razboli, bdiju nad njim i uvaju ga svi ostali organi (dijelovi)." Jedno od svojstava i karakteristika vjernika jeste i to da budu zahvalni kada su u izobilju i rahatluku, a da se strpe kada su u oskudici i problemima. Vjerovjesnik, s.a.v.s, veli: ';udna je stvar vjernika (mu'mina), sve to mu se desi dobro mu je, i nije nikome tako osim njemu (vjerniku) . Ako ga zadesi blagostanje i srea, zahvali se pa mu bude dobro, a ako ga zadesi bijeda i nesrea, strpi se opet mu bude dobro." Brao vjernici! A kao to grijesi umanjuju iman i slabe ga, isto tako ga dobra djela poveavaju i jaaju. Uzvieni kae: .
11 1 ll

Pravi su vjernici samo oni ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene, a kad im !e rijei Njegove kazuju, vjerovanje im poveavaju (ili uvruju)." (EI*Enfal: 2)
11

l kae, Uzvien neka je on:

"On u/iva smirenost u srca vjernika da bi jo vie poveali (uvrstiii) vjerovanje koje ve imaju... (EI-Feth: 4)
/1

Iman se poveava uenjem Kur'ana, i njenjem dobrih djela, druenjem sa dobrim ljudima, te zikrullahom (spominjanjem Allaha). Uzvieni kae: ''... one koji vjeruju i ija se srca, kad se Allah spomene, smiruju asrca

148

Hutbe

se, doista, kad se Allah spomene, smiruju!" (Er-Ra'd. 28)

Zato se drite, o robovi Allahovi, onog to e ojaati va iman (vjerovanje) i podignuti vae derede (stupnjeve ili poloaje) kad Allaha. EUZU BILLAHI MINE SEJTANlR-RADZIM (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana):
v v

"Nije estitost u tome da okreete lica svoja prema istoku ili zapadu; estiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju roacima, i siroad~ i siromasima, i putnicima namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kad je preuzmu, ispunjavanju, naroito oni koji su izdrljivi u neimatin~ i u bolest~ i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici i oni se Allaha boje i runih postupaka klone. "
ft

(EI-Bekara: 177)

KO . . . . . NTAR JEDNOG
KOTI PRENOSI EBU-ZERR, R.A.

Hvala Allahu, Stvoritelju svih svjetova, Koji je dine i ljude stvorio da se Njemu klanjaju (pokoravaju), Koji im je na put dobra i zla ukazao da prvi slijede, a da se drugog uvaju i klone i dao im razum (umne sposobnosti) i osjetila pomou kojih raspoznaju tetno od korisnog i dobro od zla.

"Mi ovjeka odsmjese sjemena stvaramo da bismo ga na kuinju stavili i inimo da on uje i vidi Mi mu na Pravi put ukazujemo, a njegovo je da li e zahvalan ili nezahvalan biti~" (Ed-Dehr: 2-3)
Zahvaljujem se Allahu na Njegovim neizmjernim blagodatima, od kojih je najvea i najvanija islam, i svjedoim da je samo Allah Bog: On nema druga, On je Sveti i Savreni Onaj Koji sigurnost daje (EI-Kuddus i Es-Selam). Zatim svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, najii i najbolji koji je klanjao i postio, izmeu Safe i Merve hodio, na svetim mjestima stajao i oko Kabe, Svetog hrama, tavaf inio. Neka je salavat Allahov i selam vjeni na njega, njegovu porodicu i njegove ashabe, voe na Pravom putu i svjetiljke u tami. O ljudi (draga i potovana brao)! Bojte se Uzvienog Allaha i razmiljajte o mudrostima i propisima koji su sadrani u govoru Njegovom i govoru Njegovog Poslanika. jer najbolji govor je Allahova Knjiga (Allahov govor), a najbolja uputa

Hutbe

j".,.,

uputa fv1uhammeda, s.a.v.s., Danas u vas, draga brao, upoznati sa jednim hadisom iz govora vaeg Uzvienog i Svemonog Gospodara: koji vam od Njega prenosi Njegov Vjerovjesnik, s.a.v.s., i u kojem vam se Gospodar va obraa naredbama i zabranama. Tako Ebu-Zerr el-Gatari, r.a. , prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a on od svog Svemonog i Uzvienog Gospodara da je rekao: ilo robovi moji, Ja sam Sebi zabranio nasilje (zulum) a i meu vama ga uinio zabranjenim, pa nemojte jedni drugima nepravdu initi! O robovi Moji, svi ste vi u zabludi osim onoga koga Ja uputim, pa traite uputu Moju Ja u vas uputiti! O robovi Moji, svi ste vi gladni osim onoga koga Ja nahranim, pa traite od Mene nafaku Ja u vas nahraniti! O robovi Moji, svi ste vi goli i neodjeveni osim onoga koga Ja odjenem i pokrijem, pa traite od Mene da vas odjenem Ja u vas odjenuti! O robovi ~A oji, vi grijeite i nou i danju, a Ja opratam sve grijehe, pa traite od Mene oprosta Ja u vam oprostiti! O robovi Moji, vi niste u stanju nikakvu tetu Meni nanijeti, niti Mi ikakvu korist uiniti (donijeti) ! O robovi Moji, kada bi svi vi, i prvi i posljednji, i ljudi i dini, bili poboni kao to je najpoboniji ovjek meu vama, to nimalo ne bi uvealo carstvo Moje i vlast ~A oju! O robovi Moji, kada bi svi vi, i prvi i posljednji, i ljudi i dini! bili pokvareni kao to je najpokvareniji ovjek meu vama, to nimalo ne bi umanjilo carstvo Moje i vlast Moju! O robovi Moji, kada bi se svi vi, i prvi i posljednji, i ljudi i dini, iskupili na jednom mjestu pa Me upitali i Ja svakom dao ono to je traio to bi umanjilo od onoga to Ja posjedujem (od riznica Mojih) sarno onoliko koliko bi igla u more umoena umanjila od mora! O robovi moji, sve se svodi na djela vaa koja Ja pomno biljeim, a zatim u vam ih vjerno predoiti , pa ko nae dobro neka zahvali Allahu, a ko nae neto drugo (zlo) neka ne kori nikoga osim sebe!" (Prenosi Muslim). Robovi Allahovi (cijenjena i potovana brao)! Nai dobri prethodnici (sei ef) poklanjali su izuzetnu panju ovom hadisu. Imam Ahmed govorio je: "Ovo je najplemenitiji hadis koji prenose stanovnici (itelji) Samall9 A Ebu-ldris ei-Havlani, kada bi prenosio ovaj hadis, pao bi na koljena, jer ovaj hadis predstavlja obraanje Uzvienog i Svemogueg Gospodara Njegovim robovima i sadri (batini) u sebi uzviena znaenja. Prvo je vjerovanje da je Aliah, d.., ist od zuluma, nepravde, (da nije nepravedan) i da je i robovima (ljudima) zabranio da jedni drugima nepravdu in e , a veliki broj islamske uleme definirao je i protumaio "zulum" (nepravdu) kao stavljanje neega na njemu neodgovarajue mjesto. U Buharijinom i Muslimovom Sahihu od Ibn Omera prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao : "l zulum (tiranija i nepravda) e na Sudnjem danu, uistinu, predstavljati mrak i tmine (odnosno zablude
v

150

Hutbe

i nevolje).lt A u Buharijinom Sahihu, od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: '; Ko je uinio kakvu nepravdu svome bratu neka zatrai od njega halala (oprosta), jer sutra (na Sudnjem danu) nee biti ni dinara ni dirhema (da se njima iskupi): nego e se od njegovih dobrih djela namiriti (dati) njegovom bratul a ako ne bude imao dobrih djela~ uzet e se od grijeha (loih djela) njegovog brata pa prebaciti (svaliti) na njega." Drugo od boanskih uputstava (iz ovoga hadisa) jeste isticanje injenice da su robovi ovisni o Uzvienom Allahu i da im je On neophodno potreban radi njihovog izbavljenja iz zabude (nevjerstva) , utoljavanja njihove gladi (stjecanja natake) , . pokrivanja njihovog tijela (golotinje) i opratanja njihovih grijeha, te da im On nareuje da sve te stvari i potrebe trae samo od Njega. Ibrahim, a. s., prijatelj Allahov, zakljuio je, iz vezanosti ovih stvari za Allaha i injenice da su samo u Njegovoj moi, da je obaveza samo Njem~ se klanjati i robovati, pa je rekao narodu svome: 111 A dali ste razmiQali~ upitao je on1 'da su oni kojima se klanjate vi i kojima su se klanjali davni preci vai~ doista, neprijatelji moji? Al~ to nije Gospodar svjetova, koji me je stvorio i na Praviput uputio, i koji me hrani i poj~ i koji me, kad se razbolim/ lijel i koji e miivot oduzet~ i koji e me poslije oivitt i koji e m~ nadam se, pogreke moije na Sudnjem danu

oprostiti'" (E-u'ara': 75.82)

Jer, onaj u ijem je (jedinom) posjedu i moi stvaranje roba (ovjeka), njegovo upuivanje na Pravi put, opskrbljivanje nafakom, usmrivanje i oivljavanje te opratanje njegovih grijeha na ahiretu, zasluuje i polae pravo da se samo Njemu klanja i robuje, da se samo od Njega moli i trai i da se pred Njim skruen i ponizan bude. Tree od navedenH1 boanskih uputstava jeste iznoenje injenice da robovi nisu u stanju da ikakvu korist Allahu pribave ili ~vlu kakvu tetu nanesu, jer Uzvieni Allah ni o kome nije ovisan i hvale je dostojan. Njemu nije potrebna pokornost robova i njihova dobra djela niti se korist od toga vraa Njemu nego iskljuivo njima, kao to Mu, isto tako, nimalo ne tete njihovi grijesi i prijestupi, nego oni nanose tetu jedino ' njima. Uzvieni kae:

"Onajko ide Pravim putem/ od toga e samo On koristi imat~ a onaj ko luta na svoju itetu luta_ u" (El-Isra: IS) i kae: "Ako vi budete nezahvalni (ne budete vjerovali), pa, Allah od vas ne o vist ali On nije zadovoljan ako su robovi Njego~~i nezahvaln~ a zadovoljan

Hutbe

je vama ako budete zahvalni." (Ez-Zumer: 7)

Uzvieni Allah, dakle, pored Svoje neovisnosti od Njegovih robova, voli i zadovoljan je da Mu se pokoravaju, pa da ih nagradi, i da od Njega trae oprosta za svoje grijehe, pa da im oprosti, iz Svoje neizmjerne samilosti i dobroinstva prema njima. S druge strane, robovi, i pored svoje ovisnosti od Allaha i njihove potrebe za Njim, udaljavaju se od Njega i suprotstavljaju Mu se grijesima, nanosei tetu samima sebi, to, bez sumnje, ukazuje na njihovu veliku neupuenost , neznanje i oholost ili uobraenost. Zatim Uzvieni Allah potvruje i proklamuje Svoju neovisnost od pokornosti i dobrih djela Njegovih robova, te veliinu Svoje vladavine kojoj nita, i ni pod kojim uvjetima, ne moe nahuditi ili natetiti; da je Njegova vlast apsolutna i da je ne poveava pokornost pokornog niti urnanjuje nepokornost nepokornog; da se Njegove riznice ne umanjuju obilnim udjeljivanjem, jer kad bi svi ljudi bili poboni i bogobojazni to nimalo ne bi povealo Njegovu vlast i mo, a da su svi grjenici i razvratnici, to ne bi nimalo umanjilo Njegovu vlast i mo, kada bi Mu se svi obratili i On svakom udovoljio potrebu njegovu: nita se ne bi umanjilo ono to je u posjedu Njegovom (riznice Njegove). Sve navedeno svjedoi da je vlast Allahova savrena i apsolutna u svakom pogledu, i da nita na nju utjecati ne moe; da su Njegove riznice nepresune i da se ne umanjuju dijeljenjem i darovanjem, pa makar dao i udovoljio svima, i prvima i potanjima, i dinima i ljudima, ispunjavajui svaiju elju odjednom i na jednom mjestu u emu se krije podsticaj za ljude (stvorenja) da se za ispunjavanje i udovoljavanje _ svojih potreba obraaju samo Allahu , Uzvienom i
Svemoguem.

l u posljednjem od spomenutih boanskih uputstava Uzvieni otkriva (objanjava) da On pomno pobrojava i bi ljei djela Svojih robova, kako dobra tako i loa, zatim e ih na osnovu njih nagraditi (odnosno kazniti). Tako e zlo biti kanjeno istom mjerom, bez ikakvog dodavanja, osim u sluaju kada ga Allah oprosti, a dobro e biti deseterostruko nagraeno, do sedam stotina puta, do nepoznatog broja (.puta) iju visinu poznaje samo Allah; sve to iz neizmjerne milosti i dobrote Njegove. Potom Svevinji Allah objanjava da je svako dobro milost Allahova i dar Njegov prema robu, bez ikakve dunosti ili obaveze prema njemu: to ga (roba) obavezuje na zahvalnost Allahu; dok, s druge strane, svo zlo dolazi od ovjeka , koga se domogao i poinio zbog slijeenja svojih strasti i prohtjeva, kao to kae Uzvieni Allah:

koja ti se dogodi od Allaha je, a nesreu koja te zadesi, sam si zasluio." (En-Nisa': 79)
To je ono to e se desiti na Sudnjem danu pa e oni koji su ini ii dobro govoriti:

"Srea

152
11

Hutbe

Hvaljen neka je Allah, Koji nas je na Pravi put uputio/ mi ne bismo na Pravom putu bili da nas Allah nije uputio, poslanici su Gospodara naeg, zaista, istinu donosili~ (EI-E'araf: 43)
11

A onima koji su radi li zlo

doviknut e se: 'Allahova odvratnost prema vama kad ste, pozivani da vjerujete, ostali nevjernici bila je, doista, vea od vaie odvratnosti sada prema sebi.'" (EI-Mu'minun: 10) da ovjek ne bi uzviknuo, 'Teko men~ koliko sam samo dunosti prema Allahu propustio, ak sam se i izrugivao'" (Ez-Zumer; S6)
11 11 ...

Zato se bojte Allaha, o robovi Allahovi, i pourite sa dobrim djelima, a pokajte se za loa dok ste to jo u mogunosti! E'UZU BILLAHI MINES-SEJTANIR-RADZIM (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana): 0 ljud~ vi ste siromast vi trebate Allaha, a .41/ah je neovisan i hvale
v

11

dostojan. Ako hoe, uklonit e vas i nova stvorenja dovest~ to Allahu nije teko. l nijedan grjenik nee grijehove drugog nositt ako grijehovima pretovareni pozove da mu se ponesu, niko mu ih nee ponijett pa ni roak. A ti ei opomenuti samo one koji se Gospodara svoga boje, iako ih niko ne vidi, i koji obavljaj11 namaz onaj ko se oisti oistio se za svoje dobro a Allahu se sve vraa." (Fatir: 15-18)
Neka nam Allah podari blagoslov Kur'ana
Velianstvenog .. .(dova).

UPOZO

JE N1\

~L\TRU

~LOZIULAS

DZEHE U Nm

Hvala Allahu , Gospodaru svjetova, Koji je naredio da se od Njega strahuje i izvjestio (kazao) da e onog ako Ga se bude bojao, On zatititi. Svjedoim da je samo Al lah Bog, On nema druga i mi nemamo drugog Gospodara osim Njega.Samo Njemu robujemo i samo Njega oboavamo. l svj edoim da je ~4uhammed Njegov rob i Njegov poslanik, najasnije i najplemenitije stvorenje kod Aliaha. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu , ashabe i sve one koji uputu njegovu slijedili budu. O ljudi (potovana i cijenjena brao) ! Bojte se Uzvienog Allaha, jer Uzvieni
ka e:

Hutbe
11

-t .)5
--

0 vikoji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje bit~ i o kojoj e se meleki strogi i snani brinut~ koji se onome ito im Allah zapovijed" nee opirat~ i koji e ono ito im se naredi izvriti, (Et- Tahrim. 6)
ll

Allah doziva vjernike (obraa se vjernicimaL nareuje im i upozorava i o velikoj opasnosti izvjetava. Allah doziva vjernike, jer oni su ti koji sluaju Njegovo dozivanje, izvravaju Njegovu naredbu i okoritavaju se Njegovim rijeima (govorom). Doziva ih i nareuje im da preduzmu mjere zatite za sebe i svoje porodice od opasnosti koja ih vreba i propasti koja ih na ivotnom putu njihovom eka : a koju moe izbj~i samo onaj ko je primijeti i opazi prije njenog doiaska te preduzme mj ere predostronosti i opreza od padanja u nju. Tu smrtonosnu opasnost predstavlja ogromna i velika vatra: koja nije kao vatra koju vi poznajete: a koja se potpaljuje drveem i koja se gasi: te protiv koje se moe boriti i koja se moe savladati to je vatra koja e biti potpaljena ljudskim tijelima i kamenjem od kojeg su pravljeni kipovi i kumiri ili sumpornim kamenjem. Ta vatra nije kao dunjal uka vatra u kojoj ko izgori umire, rastaje se sa ivotom i prestaje osjeati bol i patnju, nego

"...kadgod je plamen jenja, pojaat iemo joj oganj, (El-Isra 97)

ll 1 :

To jest Allah e pojaati njen oganj i

'leadgodim se kae ispeku, zamijenit emo ih drugim koama da osjete pravu patnju, (En-Nisa ~.. S6) oni nee biti na smrt osuen~ i nee umrijett i nee im se patnja u njemu (Dehennemu) ublaiti.., (Fatir: 36). - Unjemu (Dehennemu) svjeine nee osjetitl ni piia okusit~ osim vrele vode i kap/jevine.., (En-Nebe 24-25)
ll

11 ,,

11

11

ll

1 :

Posluga njena, oni koji su zadueni da je potpaljuju i raspiruju i stanovnike njene mue i kanjavaju: nee biti od onih koje spopada nemo i umor, ili ih obuzima samilost i saaljenje, ili koristi njihovo preklinjanje i molba da se smiluju, ili ih savladava osjeaj naklonosti i simpatije (prijateljskih veza), ili su nemarni i popustljivi u sporovoenju zadatih im naredbi o kanjavanju .. .To e biti

l/meleki strogi i snant koji se onome ito im Allah zapovijedi nee opirati i koji e ono to im se naredi izvriti, " (Et-Tahrim: 6)
Potovani muslimani! Uistinu je odgovornost muslimana za sebe i svoju porodicu teka i ozbilj na. Tamo eka vatra kojoj moe biti izloen i on i njegova porodica, i na njemu je da i sebe i njih sauva te vatre, koja eka svakoga ko se zaputi ka njoj i krene njenim putem. To je uasna, rasplamsala vatra, izloena i isprijeena na njegovu putu, koji ne moe izbjei. Vatra ije su gorivo ljudi i kamenje. Ljudi i kamenje

154

Hutbe

su u njoj izjednaeni, ljudi su u njoj u rangu nitavnosti i beznaajnosti kamenja, njihove bezvrjednosti i bacanja bez ikakvog obzira i panje. Kako je samo uasna i jezovita ta vatra koja se potpaljuje kamenjem, koja e gutati vrsto, tvrdo i nijemo kamenje, a kako tek ljudsko tijelo?!l Nad njorr1 bdiju strogi i snani meleki, ija priroda u potpunosti odgovara prirodi kazne koja im je povjerena i preputena, ll-- koji se onome ito im Allah zapovijeda nee opirati i koji e ono to

im se naredi izvriti." (Et- Tahrim: 6)

Neka od njihovih svojstava i osobina su : pokoravanje Allahu u onome to im naredi i zapovijedi i sposobnost da sprovedu i izvre ono to im se naredi , bez ikakvog zakidanja ili zapostavljanja. Kako da vjernici zatite sebe i svoje porodice od ove vatre?? Uzvieni Allah pokazao im je put i nain i otvorio im vrata nade, milosti i spasa od te vatre, ukoliko budu slijedili taj put. Hvaljeni i Uzvieni Allah kae:

0 vt koji vjerujete, 11iinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar vai preko runih postupaka vaiih preao i da bi vas u denetske bae, kroz koje e rijeke te~ uveo; na Dan u kojem Allah nee osramotiti Vjerovjesnika
11

i one koji su zajedno s njim vjerovalt svjetlo

/ ll

njihovo ii ispred njih i

njihove desne strane. 'Gospodaru na~ govorit e on~ 'uini potpunim svjetlo nae i oprosti nam jer T~ doista, sve moe. (Et~ Tahrim: 8)
Ovo jet dakle, put: iskreno pokajanje Allahu za grijehe i loa djela, koji podrazumijeva: ostavljanje grijeha, kajanje za njihovo inj enje , v;stu odluku da im se vie ne povraa i vraanje prava ljudima (robovima), ukoliko je nepravda uinjena njima. Takva te oba (tevba) podstie na dobra djela, a njen je plod brisanje i opratanje loih i nevalja!ih djela, ulazak u denetske bae , spas od ponienja i sramote koji e pogoditi grjenike i pridruivanje Vjerovjesniku, s.a.v.s., i on ima koji su vjerovali s njim, u osiguravanju svjetla i izlasku iz tmina (u izlasku iz tn1ina na svjetlost). Potovani muslimani! U skladu s tekstom ovih ajeta mi smo duni (i obavezni) da sami sebe pri moramo i obaveemo na pokornost Allahu i izbjegavamo grijeenje (nepokornost Njemu). Isto tako, duni smo i obavezni da svoju djecu, svoje ene i one koji stanuju u nairn domovima (kuama) obaveemo na pokornost A!lahu i odvratimo ih od nepokornosti prema Njemu. O tome govori i vjerodostojni sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s: u kojem on kae: "Nareujte djeci da klanjaju kada navre sedam godina, a udarite ih za namaz (ostavljanje namaza) kada navre deset, i rastavite ih (muku i ensku djecu) u postelji." l kae Poslanik, s.a.v.s."Svi ste vi pastiri i svi ete biti pitani za vae stado." Dragi oevi i drage ma;ke!

Hutbe
v

l .J.J

"Cuvajte sebe i porodice svoje od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti!" (Et- Tahrim: 6)
i meusobno se pomaite u izvravanju ove obaveze, unutar vaih domova i izvan njih. Pratite vau djecu gdje god oni bili i ta god oni radili; preporuujte im i nareujte dobro a odvraajte ih i spreavajte od zla; poduite ih pitanjima (stvarima) njihove vjere; odvojite ih od loeg drutva i pokvarenih vrnjaka (drugova). Oistite vae kue i domove od stvari koje izazivaju poruke i pokvarenost: tetnih i poronih filmova, (razvratne) muzike, besramnih i raskalaenih fotografija, knjiga koje odvode u zabludu i bestidnih novina i asopisa. Robovi Allahovi! Kako e se spasiti dehenemske vatre onaj ko ostavlja namaz, a namaz je stup islama i granica izmeu kufra i imana (nevjerovanja i vjerovanja)?! Kako e se spasiti vatre onaj ko je napustio damiju i zapostavio duma-namaz i demat?! Kako e se sauvati vatre onaj ko se usudio i osmjelio initi grijeh (harame) i koji omalovaava poslunost i dobra djela?! Kako e se zatiti vatre on aj koji danonono hodi putem koji njoj vodi, a ni sam ne zna u kojem e se asu nai pred njenim vratima?! Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Dennet je blii jednom od vas od sveze (ramena, pertle) na njegovoj obui (cipelama), a Vatra (Dehenem) isto tako." To znai da e onaj ko doeka smrt u pokornosti i injenju dobrih djela ui u Dennet, a onaj ko doeka smrt u grijehu i nepokornosti ui e u Vatru. To je smrt za koju se kae: ''l ne zna ovjek u kojoj e zemlji umrijeti. "(Lukman: 14) Kako e spasiti sebe i svoju porodicu od Vatre onaj ko im je otvorio vrata zla i grijeha?! Kako e sauvati svoju porodicu od Vatre onaj ko ih je prepustio da grijehe ine, neposluni Allahu budu i zapostave ono to im je Allah naredio i ime ih je zaduio !? Kako e spasiti svoju djecu od Vatre onaj ko odlazi u damiju , a njih ostavlja u postelji (na spavanju) ili u igri i zabavi, da ne obave namaz sa muslimanima!? Ej Vallahi, jest: tako mi Allaha, vidimo ih kako zaposijedaju ulice i arije i uznemiravaju komije svojom bukom i glasovima, a i ne pomiljaju da odu u damiju . Oevi njihovi sve to posmatraju i ute, udovoljavajui svirn njihovim zahtjevima, preputajui im potpunu slobodu u kuama i doekujui ih osmjehom i radou: kao da ih bodre da ustraju u takvom halu (stanju) i opravdavaju njihova runa djela i ponaanje!? A dranje je majki jo loije od dranja oeva. One nita ne kritikuju i ne osporavaju, ne boje se Uzvienog Allaha i ne strahuju za svoju djecu od kazne i od ulaska u Vatru (Dehennem) ije e gorivo ljudi i kamenje biti l? Drage i potovan e majke, Allaha se bojte za vau djecu, jer ste odgovorne za njih!
Saraujte

156

Hutbe

Ne ostavljajte ih da sjede sa vama u kui! a da ostave namaz (i odlazak u damiju)! Potovani i dragi oevi i majke, potpomaite se meusobno u dobroinstvu i bogobojaznosti! a nemojte se potpomagati u grijeenju i mrnji (nepravdi, neprijateljstvu)! Potomaite se i saraujte na putu spaavanja sebe i svojih porodica od Vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti! l znajte da je va nehat i preputanje djece grijesima i loim djelima, a zapostavljanje obaveza i dobrih djela, put ka Vatri i povod za dolazak ovozemaljske (ubrzane) kazn~! A prebivalita onih koji su ve doivjeli kaznu nisu daleko od vas! E'UZU BILLAHI tv11NES-SEJTANIR-RADZIM (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana).
v
v v

'~Naredi eljadi svojojda obavljaju namaz l ustraj u tome! Mi ne traimo

od tebe da se sam hrani~ .Mi emo te hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha kloni/~ eka lijep svretak. {Ta-Ha. 132)
l l

OZ I N. OSENJA
STETE S O SEBI

Slavljen neka je Allah , Gospodar svjetova) Koji je ovjeka u najljepem liku stvorio i razumo1n ga i sposobnou rasuivanja obdario. Svjedoim da je sarr1o Allah Bog, On nema druga. Njemu pripada vlast i Njernu pripada slava (pohvala); On sve moe! l svjedoirn da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, donosilac radosnih vijesti i opominja, i svjetiljka koja sija. Neka je saiavat Allahov i selam neizmjerni na njega! njegovu porodicu i njegove ashabe. O ljudi (potovani vjernici)! Bojte se Allaha, izvravajui ono to je naredio a klonei se onoga to je zabranio, i sjetite se blagodati Njegove prema vama (i ne zaboravite blagodati Njegove prema vama). Uzvieni Allah kae: 11 Mis1no sinove Ademove, doista, odlikovali: dali smo im da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim jeiima, i dali im-velike prednosti nad

mnogima koje smo stvorill' (El-Isra': 70) "Allah vam je uinio Zemlju preblvaliitem a nebo zdanjem i On vam oblije daje i likove vae ini lijepim i jelima vas opskrbljuje ukusnim. To je Allah, Gospodar vai, i neka je Uzvien Allah, Gospodar svjetova!'' (EI Mu'minun: 64) Kako ne vidite da vam je Allah omoguio da se koristite
1
1

11

Hutbe

15 7

svim onim to postoji na nebesima i na Zemlji i da vas dareljivo obasipa milou Svojom; i vidQivom i nevidljivom?" (Lukman: 20)
Oljudi! Allah je ovjeka odlikovao i prednost mu nad mnogim stvorenjima Svojim dao, potinio mu sve to je na nebesima i na Zemlji i zabranio bespravno ugroavanje i nasrtanje na njegov ivot, njegovo tijelo, njegovu ast i njegov imetak, pa je, stoga, propisao kisas (odmazdu )~ tj. istovjetnu kaznu za onoga ko putem ubistva ugrozi njegov ivot, ili ugrozi njegovo tijelo ranjavanjem ili odsijecanjem nekog ekstremiteta. "Mi smo im u njemu propisa/i: glava za glavu, i oko za oko, i nos za nos, i uho za uho, i zub za zub, a da rane treba uzvratiti. (El-tv!a ida: 45) . Zabranio je ugroavanje asti putem objede, potvore ili bluda i prostitucije, pa je propisao kaznu za zinaluk i kaznu za objedu ili potvoru (za zinaluk): s ciljem zatite ljudske asti i ugleda. Zabranio je ugroavanje ljudske imovine: pa je propisao kaznu za krau i kaznu za razbojnitva i razbojnike. Zabranio je ugroavanje razuma, pa je propisao kaznu za opijanje, sve to iz poasti prema ovjeku i radi uvanja i zatite temeljnih inilaca u njegovom ivotu, kako bi on mogao ivjeti asno, sigurno i bezbrino. l zaduio ga je da se pokorava i robuje samo Njemu, ne inei Mu i rk (ne pripisujui fv1u druga), kako bi produio i nastavio sa poastima Svojim prema njemu i na dunja!uku i na ahiretu, kada e biti nagraen Njegovim Dennetom i spaen od Njegove Vatre. Potovani muslimani! Kao to je Uzvieni Allah zatitio ovjeka od nasrtanja drugog na njega: isto tako ga je zatitio od nasrtanja na samog sebe, odnosno ugroavanja samog sebe, pa je zabranio ovjeku da izvri samoubistvo ili prouzrokuje svoju smrt. Uzvieni kae: i ne ubijajte sami sebe/"10 (En-Nisa': 29) lkae, Uzvien neka je On:
11 1
1 '

11

.,,i sami sebe u propast ne dovodite... '' (EI-Bekara:

19S)

A Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko zadavi samog sebe davit e se u Vatri (Dehennemu); ko probode samog sebe probadat e se u Vatri, a ko se baci (u provaliju i sl.) bacat e se u Vatru.!l (Prenosi Buharija). Uokvire ove prijetnje ulazi i onaj ko prouzrokuje samoubistvo ili svoju smrt unosei u organizam supstancu ili materiju koja teti njegovom zdravlju i izaziva smrtne bolesti, kao onaj ko pui duhan1 jer sukcesivno i praktino je dokazano, a i medicinski strunjaci su posvje~oi l i, da je duhan tetan i da uzrokuje smrtne bolesti. Dakle, onaj ko troi duhan ili pui grjean je, a ako umre njegovim sebebom, smatra se samoubicom. Zato je onaj ko je stavljen na belaj i kunju duhanom duan pokajati

158

Hutbe

se i izbaviti se i spasiti se od njegove opasnosti. Takoer je Allah, d.., zabranio ovjeku da ugroava svoj razum putem koozumiranja alkoholnih pia i uzimanja raz liiti h narkotika. Tako Ibn-Omer, r.a ., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah je prokleo vino (alkohol), i onoga ko ga pije, i onoga ko njime napaja, i onoga ko ga kupuje, i onoga ko ga prodaje, i onoga ko ga cijedi (proizvodi), i onoga kome se cijedi (proizvodi), i onoga ko ga nosi i onoga kome se nosi." (Prenosi Ebu Davud i lbn-Made) i dodaje: "Onoga ko se parama njegovim koristi.".A Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je Resulu!lah: s.a.v.s., rekao:"Kionite se opojnih pia jer su ona klju svakog zla.': (Prenosi Hakim i veli da je sahih). A "ham( (vino) naziv je za sve to opija, ma od ega bilo, i svejedno da li se zvalo vino, ili alkohol, ili duevno pie, ili kolonjska voda, ili nekim drugi.m imenima koja ne mijenjaju stvarnost i injenino stanje (sutinu). Od Ebu-Malika ei-E'arija, r.a., prenosi se da je uo Vjerovjesnika, s.a.v.s., kako kae: (!Ljudi od mog ummeta pit e vino (alkohol), nazivajui ga drugim imenom, a nad njim, u drutvu njihovom, svirat e muzika i pjevati pjevaice. Allah e zemlju ispod njih potresti (uiniti da u zemlju propadnu) i uiniti ih majmunima 1 svinjama." (Prenosi lbn-Made i lbn-Hiban u svom Sahihu). Muslimanu je, dakle, zabranjeno konzumirati opojna pia pod bilo kojim imenom i u biio kom stanju (tenom ili vrstom), kao ist alkohol ili pomijean sa neim drugim, i, svejedno, uzimao ga radi strasti i uitka ili ga koristio kao lijek, jer Vail ibn Hader prenosi da je Tarik ibn Suvejd ei-Du'fi upitao Vjerovjesnika, s.a.v.s., za vino (alkohol), pa kada mu ga je zabranio, on je rekao: ~~Ja ga spravljam radi lijeka," a Poslanik je dodao: "On, uistinu , nije lijek nego bolest (u njemu nema lijeka, u njemu je bolest)." (Prenosi Ahmed , Muslim, Ebu-Davud i Tirmizija). A u Ebu-Davudovom i Tirmizijinom sunnenu prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, upitan o alkoholu koji se koristi kao lijek ili se dodaje i stavlja u lijek, pa je rekao : "On (alkohol) jeste, uistinu , bolest, a nije lijek!" (Ebu Davud i Tirmizi) . U ugroavanje razuma spada, takoer, i uzimanje narkotika ili droge, koja ga unitava, izaziva umnu poremee nost i sakatost preobraava ovjeka iz kategorije onih koji se odlikuju mukou i muevnou u kategoriju onih koji su poprimili svojstva enstvenosti ili enske prirode, te pospjeuje i olakava praktikovanje razvrata, nemorala i nasrtanja na ljude. A svejedno je da li droga ili narkotici bili od haia i opijuma ili u obliku tableta. Sejhul-islam lbn-Tejmije, rahimehullah, veli: "Hai koji je proizveden od listova konoplje ili kudjelje isto tako je zabranjen, a onaj ko ga uzima biuje se kao to se biuje alkoholiar." A droga je opasnija i tetnija od alkohola jer unitava razum i karakter (ud ili narav) do te mjere da ovjek poprima osobine hermafroditizma (enstvenosti), postaje impotentan,
v

Hutbe

- --

javlja se odsustvo ljubomore (svodnitva) kao drugi poroci i izopaenost. Potovani muslimani! Kako dolikuje ovjeku koga je Alah obdario razumom i odlikovao ga nad mnogim stvorenjima da padne na nivo ivotin ja uzimajui i konzumirajui ono to unitava njegov razum (opojna pia i narkotike) i izlaui se Allahovoj, d.., srdbi i Njegovoj kazni?? Imam Ibn ei-Kajjim, rahimehullah, i znosei tetnosti alkohola, veli: "On je neprijatnog i odvratnog ukusa, neista stvar i ejtansko djelo; izaziva neprijateljstvo i r nrnju meu ljudima; odvraa od zikra (spominjanja Allaha) i od namaza; zove u nemoral, pa ponekad, ak, i sa kerkom ! sestrom i ostalomrodbinom; unitava ljubomoru i donosi ponienje, kajanje i sramotu; svrstava njegovog potroaa u najniu kategoriju ljudi, a to su ludi i bezumni; pospjeuje i olakava zloi n ubistva i otkrivanja tajne, ije otkrivanje mu donosi tetu i propast. Koliko je ratova i sukoba on izazvao, koliko bogatih osiromaio: monih i uglednih ponizio, estitih i plemenitih obezvrijedio i bijednim uinio?! Koliko je ljudi od ena njihovih rastavio, i koliko je vrata dobra pred licem potroaa njegovih zatvorio, a vrata zla otvorio?! Alkohol je glava (skup) svih grijeha i klju i izvor svakog zla, odnosi blagostanje i sreu , a donosi bijedu i nesreu; i da je jedina njegova mah ana i nedostatak to to se nee sastaviti sa denetskim vinom u utrobi roba (ovjeka) ~ bilo bi dovoljno, jer je pouzdano zabiljeeno da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko bude pio vino (alkohol) na dunjaluku nee ga piti na ahiretu." Gospodaru na, zatiti nas Tvojim halaiom od Tvoga harama (zatiti nas onim to si dopustio od onoga to si zabranio) i potedi nas dobrotom i izobiljem Svojim od obraanja nekom drugom mimo Tebe! E'UZU BILLAHI MINES-SEJTANIR-RADZIM ( Utjeem se Allahu od prokletog ejtana). ''O vjernic~ vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvar~ iejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da pomou vina (alkohola) i kocke unese meu vas neprQateljstvo i mrnju i da vas od sjeanja na Allaha i odobavljanja namaza odvrati. Pa hoete li se
"' v v

okaniti?" (EI-Mai'da: 90-91)

160

Hutbe

O CUV. JTJ I IZVl{SAV. ~JU F OVA

I IZBJEGAV. m H MA

Hvala Allahu , Gospodaru svjetova: Koji nam je propisao istinitu vjeru i uputio nas Pravim putem. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, a dovoljno je to to Allah sve zna. l svjedoGim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik; Vjerovjesnik ije je grudi Allah prostranim uinio i spomen njegov visoko uzdigao i odredio da sramotu i ponienje doivi onaj ko mu se suprotstavi: a velika je Allahova blagodat prema njemu i ummetu njegovom. Neka je salavat Allahov i selam obilni na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njegove sljedbenike. Robovi Allahovi! Bojte se Uzvienog Allaha, jer pred vama je ono ega ako se budete vrsto drali, neete nikada zalutati. Pred vama je Allahova Knjiga, kojoj je la strana~ bilo s koje strane, ona je Objava od Mudroga i Hvale dostojnoga, i pred vama je sunnet (praksa) Njegovog Poslanika, s.a.v.s., kao komentar Kur'ana i njegovo pojanjenje i on je takoer objava od Allaha koju je obznanio Vjerovjesniku Svome, kako kae Uzvieni:
11

0n ne govori po hiru." (En-Nedm: J-4)

Upoznat u vas ovom prilikom sa jednim od njegovih plemenitih izreka ili hadisa u kojem vam ocrtava i razrauje ispravan program i upuuje vas na Pravi put (usmjerava vas ka Pravom putu). Prenose Ed-Darekutni i drugi od Ebu-S'alebea ei Huenija, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah je propisao farzove pa ih ne zapostavljajte, i odredio granice pa ih ne naruavajte. Neke stvari je zabranio pa ih ne krite i ne povreujte, a neke je preutio iz milosti prema vama, a ne iz zaborava, pa nemojte o njima tragati i raspitivati se." Ovaj se hadis ubraja u saete i jezgrovite izreke 11 Vjerovjesnikove, s.a.v.s., i predstavlja jedan od velikih i znaajnih temelja vjere i njenih ogranaka, jer dijeli Allahove propise u etiri kategorije: farzove (stroge naredbe), harame (stroge zabrane), granice (propise i zakone) i ono preko ega je utnjom preeno (to je utnjom odobreno). U tome su sabrani svi propisi vjere pa su, stoga, neki uenjaci rekli: "Ko se bude drao ovog hadisa postii e nagradu i sauvat e se (osigurat e se od ) kazne, jer onaj ko bude izvravao farzove, klonio se harama, zaustavio se kod granica (zakona i propisa) i ostavio traganje za onim to mu je skriveno i nepoznato on je upotpunio sve vrste

Hutbe
dobroinstva

161

i ispunio sve obaveze vjere." Pod farzovima se podrazumijeva ono to

je Allah strogo naredio Svojim robovima i zaduio ih da ga izvravaju; kao to je:
. namaz, zekat, post i had. Harami su, pak, Allahove zabranjene zone kojima je zabranjeno primicati se i povreivati ih, atu spada sve to je Allah zabranio i zaprijetio kaznom onom ko ih uini. Pod granicama, propisima i zakonima, podrazumijeva se sve ono to je Allah dopustio initi: bilo putem obaveze (vadib), ili putem preporuke (n edb), ili putem dozvole (ibaha), a njihovo naruavanje jeste prelaenje preko njih i injenje onoga to je Allah zabranio, kako kae Uzvieni Al lah: TO su Allahovi propisi (granice), pa ih ne naruavajte/ (El-Bekara. 229) Pod Allahovim se granicama, takoer , podrazumijevaju sami harami koje je zabranjenim uinio, i u tom sluaju nije doputeno pribliavati im se, kako kae Uzvieni: To su Allahove granice (zabrane), i ne pribliujte im se!'' (EI-Bekara:
11 11 1 '

187)

Dakle, granice doputenog ne naruavaju se, a granicama zabranjenog se ne pribliava. Ponekad se, pak, izraz "granice" (hudud) upotrebljava za Serijatom odreene kazne (ukubat), pa se kae: kazna (had) za blud, kazna za krau, kazna za opijanje, kao to je Poslanik, s.a.v.s., rekao Usami: "Zar se zauzima i posreduje u jednoj od A!lahovih kazni (hududa)?!", mislei na odsijecanje ruke u krai. l to se tie onoga preko ega je utnjom preeno tu spada sve ono za to nije naveden i spomenut konkretni erijatski stav ili sud, bilo da se radi o halalu (onom to je dozvoljeno), vadibu (onom to je nareeno) ili haramu (onom to je zabranjeno), pa to spada u kategoriju onoga to je oproteno i za to poinilac nee odgovarati. Robovi Aliahovi! Za svaku od ove etiri stvari (kategorije) Vjerovjesnik, s.a.v.s. , ostavio je posebnu oporuku i savjet, pa je tako za farzove oporuio da se ne zapostavljaju, za granice da se ne naruavaju i prekorauj u , za harame da se ne kre i ne povredu ju (da im se ne pribliava) i za on o preko ega je utnjom preeno , da se o njemu ne raspituje i ne traga. A naa je dunost da se drimo oporuke (vasijjeta) Allahovog Poslanika, jer do estih nesporazuma, poremeaja i greaka u vjeri dolazi upravo zbog zapostavljanja ovih plemenitih vjerovjesnikih oporuka i savjeta. Farzovi Allahovi, kojima je strogo zaduio Svoje robove moraju se uvati, i to njihovim izvravanjem onako kako su propisani, a u proelju tih farzova jesu: obavljanje pet dnevnih namaza, davanje zekata, post mjeseca ramazana i posjeta Svetom hramu, had. Uzvieni kae: l/Redovno namaze obavljajte, naroito onaj krajem dana, i predAllahom
v

162

Hutbe

ponizno stojte.'' (El-Bekara: 218)

Allah, d.., estokom kaznom prijeti onome ko zapostavlja namaz, pa kae: 'A iza njih dooe zli potomc~ koji namaz napustie i za poudama
pooe: oni e sigurno zlo proi (odnosno njih i eka

'gajj} osim onih koji se

budu pokajali... '' (Merjem: 59-60), a "gajf' je duboka dolina u Dehennemu u kojoj vlada estoka vrelina i toplota. Ovim se prijeti onome ko bude zapostavljao namaz, a ko zapostavi namaz zapostavit e jo vie druge stvari (obaveze), a Uzvieni kae: ''Namaz, zaista, odvraa od razvrata i od svega to je runo.'' (EI 'Ankebut. 4S) Mnogi ljudi, meutim , pridaju vanost i panju nafilama (dobrovoljnim ibadetima)! a zapostavljaju farzove, pa ih vidi kako se bave nafilama, a ne klanjaju pet dnevnih namaza, ili ne klanjaju namaz u dematu; vidi ih kako dobrovoljno dijele imetke (sredstva) za raznorazne projekte i hajrate, a ne daju obavezni zekat. Drugi se pak, trude da se priblie Al lahu i zadobiju Njegovu milost, putem novotarija i praznovjerja (izmiljotina), a ostavljaju propisane ibadete i obaveze. Mnogi ljudi, opet, ne osjeaju u sebi nikakvu nelagodnost i tjeskobu (grijeh) u krenju i povredi onoga to je Allah zabranio, te naruavanju Allahovih granica sve dok to odgovara njihovim prohtjevima i poklapa se sa njihovim strastima. On je strast svoju za boga svoga uzeo, i Allah ga je, iz znanja, u zabludi ostavio. Zato je dobro, svako dobro, o robovi Allahovi, drati se onoga to je Allah propisao, a kloniti se onoga to je zabranio, jer Allah nije naredio nita Svojim robovima a da se u tome ne krije dobro i interes za njih, u vjeri njihovoj i dunjaluku njihovom, pa kada zapostave ono to im je Allah propisao, zapostavili su svoj lini interes. Takoer, Svevinji nije zabranio nita Svojim robovima a da se u tome ne krije teta za njih, i na dunjaluku i na ahiretu, pa kada uine ono to je Allah zabranio, uini li su tetu sami sebi

"Allah zna, a vi ne znate~~ (EI-Bekara: 216),

zna ta je dobro i korisno, a ta beskorisno i tetno, i na dunjaluku i na ahiretu .

"... doputa im lijepe stvari a zabranjuje rune ... " (EI-E'araf: 156)
Ponekad, pak, Uzvieni Allah preutno pree preko nekih stvari, iz samilosti prema robovima Svojim, ne inei ih zabranjenim, kako ih ne bi kaznio ako ih urade, i ne inei ih obaveznim, kako ih ne bi kaznio ako ih ne urade, nego ih je uinio oprotenim (amnestiranim) : ako ih uine, nisu grjeni (i nee odgovarati), a ako ih i ne uine, opet nisu grjeni (i nee odgovarati). On je to, dakle, preutio iz mudrosti Svoje, Uzvien neka je On, ne iz zaborava, jer

Hutbe

.C:.)

11

''Gospodar tvoj ne zaboravlja. (Merjem: 64)

Stoga, raspitivanja i traganje o ovim i slini m stvarima spada u cjepidlaenje i usiljenost (izvjetaenost) te traganje za onim to e opteretiti !jude i oteati im, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Propali su oni koji cjepidlae (pretjeruju)!" Izgovorio je to tri puta. A cjepidlaka jeste onaj koji se udubljuje i temeljito prouava i traga za onim to ga se ne tie, pa je tako lbn-~Aes'ud , r.a., jednom prilikom rekao: "uvajte se cjepid laenja i uvajte se pretjerivanja (nepotrebnog udubljivanja u stvari), a drite se puta Ebu-Bekra ('Atika), to jest puta koji su slijedili ashabi, r.a., (neka je Allah zadovoljan s njima). Uto spada i traganje o stvarima i pitanjima ''gajba" (tajni) u koja smo duni vjerovati, a nije nam otkrivena njihova bit i sutina, odnosno kakvoa. Traganje o tome spada u zabranjeno pretjerivanja (i nepotrebno udubljivanje) jer vodi u zbunjenost i sumnju. Zato se u zaustavljanju kod All ahavih granica: izvravanju onoga to je naredio i izbjegavanju onoga to je zabranio krije i dunjaluka i ahiretska srea. Dabir ibn Abdullah , r.a.! pripovijeda da je neki ovjek upitao Allahovog Poslanika, s.a.v. s., rekavi mu : "Sta misli~ ako bih ja klanjao propisane namaze i postio ramazan , te halal (ono to je doputeno) drao halalam, a haram (ono to je zabranjeno) haramom, ne dodavi tome nita drugo, hou ili ui u Dennet?" " Hoe", . odgovorio je Posianik. (Prenosi Muslim) . Dak ie, ovaj hadis upuuje na to da e onaj ko bude izyravao vadibe (obaveze), a klonio se harama (zabrana) ui u Dennet, a u mnogobrojnim (mutevatir.) hadisima prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hutbi (govoru) na Oprosnom hadu rekao: "O ljudi! Bojte se Allaha, obavljajte pet dnevnih namaza, postite mjesec ramazan, dajite zekat na vau imovinu (imetke) i pokoravajte se vai rTl pretpostavljenim pa ete ui uDennet vaeg Gospodara." Izvravanje je obaveza, dakle, uzrok ulaska u Dennet, dok je injenje harama zapreka ulaska u njeg: pa ko se bude drao uzroka, a klonio se zapreka zasluuje ulazak uDennet, iz milosti Allahove i Njegovog istinitog obeanja. A ovjek nije stvoren uzalud, niti e sam sebi preputen biti, nego je stvoren da se Allahu pokorava, a zabranjeno mu je da Mu nepokoran (neposluan) bude, i za njega je pripremljena kua polaganja rauna i nagraivanja, pa e skonati ili u kui blagodati i uivanja (Dennetu) ili u kui patnje i kanjavanja (Dehennemu). Dennet je pripremljen za bogobojazne, a Vatra za nevjernike, jer nagrada se odreuje prema djelima, odnosno kakva djela takva i nagrada (ili kazna) :
v

"Vi ete pre,.na onome kako ste radil~ nagraeni biti."(Ja-Sin: 54) "Onaj koji je obijestan bio i ivot na ovom svijetu viie volio Dehennem e prebivalite postati sigurno. A onome kojije pred dostojanstvom Gospodara
1

164

Hutbe

svoga strepio i duu od prohtjeva uzdrao, Dennet sigurno." (En-Nazi'at: 37-41)

Neka nas Allah blagoslovom Svojim obaspe... (dova).

boravite biti

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji je ljude radi klanjanja i robovanja Njemu stvorio, naredio im da samo Njega oboavaju i samo se Njemu pokoravaju i uinio da se meusobno razlikuju po svojim umnim i moralnim sposobnostima, po duini ivota i obimu nafake, kako bi nam time ukazao na Njegovu mo i Njegovu mudrost, na estinu Njegove kazne i opseg (obim) Njegove milosti. Zahvaljujem Mu se na Njegovim nebrojenim blagodatima i svjedoim da je samo Allah Bog, Koji nema druga; On ima najljepa imena. Zatim svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, poslije koga nee biti vjerovjesnika sve do Sudnjega dana, i svi ljudi su duni njega slijediti i njemu se pokoravati. Neka je salavat i selam Allahov na njega, svu njegovu porodicu, njegove ashabe i sve njegove sljedbenike. O ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i promatrajte vaa stanja; popravite i uredite vaa djela (praksu) i razmiljajte o vaoj sudbini (kraju i svretku); znajte da u ivotu na ovom svijetu prelazite i selite se iz stanja u stanje, iz etape u etapu, pa opskrbite se na njemu za ahiret dobrim djelima. Uzvieni Allah kae: "Vi ete prelaziti iz jednog stanja u drugo stanje," (EI-Iniikak: 19),
to jest iz etape u etapu. Tako je prvo stanje ovjeka ono u kojem je bio kap sjemena (sperma), zatim ugruak, zatim gruda mesa, zatim embrij (dijete u majinoj utrobi), zatim novoroene, zatim dojene } zatim odbijen od dojenja (zadojen) , zatim zdrav ili bolestan, bogat ili siromah, i sve tako raste i napreduje pa biva djeak, zatim odrastao ovjek, dok ne stigne do etrdesete godine kada poinje silazna linija i postepeno slabljenje snaga. Uzvieni Allah kae: "Allah je Taj Koji vas nejakim stvara i onda vam, poslije nejakostl snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi." (Er-Rum; 54) Njegova je snaga, dakle, izmeu dvije slabosti, a njegov ivot izmeu dvije smrti, 12 pa kada se izmijenjaju njegova stanja i pojave se nedostaci i mane (slabosti i nemo). doivijava duboku starost i oronulost (najniu etapu ivota) , sve dok ne

Hutbe

nastupi edel (smrtni as) koji mu je odreen i upotpuni se njegov ivotni vijek, dolaze mu izaslanici Gospodara Njegova, Svemogueg i Uzvienog, da ga presele iz prolazne u vjenu kuu. Na putu za vjenu kuu prvo se zaustavlja u mezaru, a to 13 je ''darul-berzeh" , kua izmeu prolazne dunjaluke i vjene ahiretske, pa kada se spusti u grob i napuste ga njegovi drugovi (i blinji) , vrati mu se dua: tako da uje udaranje njihove obue o zemlju. Tada mu dou dva meleka, pa ga posade i ponu ga pitati: ''Ko je tvoj Gospodar? Kako ti se zove vjera? Ko ti je poslanik?' Mu!min, vjernik, odgovara: ,;Gospodar mi je Allah, vjera mi je islam, a poslanik mi je Muhammed." Oni posvjedoe istinitost njegovog govora i obraduju ga da je to istina s kojom je ivio, s kojom je umro i s kojom e biti proivljen. Zatim mu se proiri i rasprostrani kabur toliko kolikomoe obuhvatiti njegov pogled (dokle moe doprijeti njegov pogled), prostre mu se u njemu denetska postelja i otvore mu se vrata u Dennet. to se, pak, grjenika (fadira), odnosno nevjernika, tie, on e kad ga meleki upitaju, zamucati i rei: "Ne znam.!' Tada e mu se mezar toliko smanjiti i stijesniti da e mu se rebra razmimoii (pomijeati); zatim e mu se postelja od vatre prostrijeti i otvorit e mu se vrata u Dehennem (Vatru). Eto tako, vjernik e uivati u kaburu u skladu s njegovim djelima, dok e grjenik (i nevjernik) u mezaru biti izloen patnjama, opet u skladu s njegovim djelima. Svaki dio ili organ njegovog tijela iskusit e patnju koja odgovara njegovotll grijehu (grijehu koji je njime poinjen) : usne klevetnika koje su kidale ljudsko meso i kaljale njihovu ast i ugled bit e sjeene makazama od vatre; u stomacima onih koji su.jeli i troili jetimski imetak bit e naloena i zapaljena vatra; oni koji su jeli kamatu gutat e kamenje (onima koji su jeli kamatu bit e usta napunjena kamenjem) i plivat e u rijekama krvi kao to su "plivali" u haram-zaradi; glave onih koji su spavali za vrijeme obaveznog namaza (prespavljivali obavezni namaz) bit e razbijane i razmrskavane ogromnim kamenom; vilica (ili eljust) onoga ko je lagao i velike izmiljotine smiljao gvozdenim e ivijama i kukama biti probijana sve do zati ljka, a takoer i njegove nozdrve (nos.) i njegove oi, kao to se njegova izmiljena i lana rije probijala i irila na sve strane; prostituke e biti objeene za sise, a bludnici i bludnice e biti zatvoreni u usijanoj i uarenoj pei (kotlu); a oni koji su bi li dokoni, lijen i i besposleni, i koji su na ovom svijetu bi li zauzeti igrom i zabavom, te nemarni i ravnoduni prema zikrullahu, spominjanju Allaha, bit e preputeni brizi i tuzi, aiosti i patnjama i bolovima pa e te patnje i bolovi u njihovim duama uiniti i izazvati ono to e gmizavci i crvi uiniti sa njihovim tijelom. Kaburske patnje ili uivanja trajat e sve dok se ne zavri dunjaluki ivot i okona se vijek ovoga (dunjalukog) svijeta, kada e na zemlju pasti gusta kia kao

166

Hutbe

ljudska sperma, etrdeset jutara, pa e oni izniknuti iz njihovih kaburova kao to nikne drvo i trava i kad se upotpune njihova tijela, Uzvieni Allah naredit e lsrafilu da puhne u rog (sur) u znak proivljenja "..; i oni e odjednom ustati i ekati. "(Ez-Zumer: 68) "Vjernik e rel 'Hvala Allahu Koji nas je, nakon to nas je usmrtio,

ponovo oivio, Njemu se sve vraa (nakon proivljenja).' A nevjernici e zavapiti: 'Teko nama! Ko nas iz naih grobova oivi?' Eto ostvaruje se prijetnja Milostivog, poslanici su istinu govorili!// (Ja-Sin~ SZ)
Zatim e prema "maheru" (zboritu) potjerani biti: bosi, goli i neobrezani i kada se upotpuni njihov broj i svi osvanu na licu zemlje, nebesa e se rascijepiti, zvijezde e popadati (i rasuti se) i doi e meleki zemaljskog neba pa ih okruiti. Zatim e doi meleki drugog neba pa okruiti meleke dunjalukog neba i sve tako redom sa_ ostalim nebesima. l dok oni u takvom stanju budu ekali, odjednom e se pojaviti (doi) Allah, Gospodar svjetova da provede suenje i donese presudu. Zemlja e zasjati svjetlom Njegovim, postavit e se mizan (terezije, vaga za mjerenje djela), donijet e se tefter (divan) i pozvat e se svjedoci, a toga dana svjedoit e i ruke , i jezici, i noge, i koe. Uzvieni e Allah presuditi meu robovima Svojim presudom Njegovom, na kojoj e mu zahvalni biti svi stanovnici nebesa i Zemlje, i svakome e se ono to je zasluio isplatiti, nikome krivo nee uinjeno biti. l kada se stanovnici Denneta nastane i smjeste u Dennetu, a stanovnici Vatre (Dehennema) u Vatri, dovest e se smrt uliku crnog ovna i zaustavit e se izmeu Denneta i Dehennema (Vatre), zatim e se doviknuti: "O stanovnici Denneta", pa e oni panju obratiti, strahom proeti i "O stanovnici Vatre (Dehennema)", pa e panju obratiti, nadom obuzeti, pa e upitani biti : "Znate li ta je ovo? ~~o a, znamo", odgovorit e, a svi e ga tada poznavati, pa e se rei: "Ovo je smrt!li Pa e izmeu Denneta i Vatre zaklana biti, a zatiill e se kazati: "O stanovnici Denneta, vjeno ete u njemu boraviti, nema vam smrti!" i "O stanovnici Vatre (Dehennema), vjeno ete u njoj boraviti, nema vam smrti!" Potovani muslimani! Ovo su stanja ovjeka i ovo je njegov kraj, pa bojte se Uzvienog Allaha, razmiljajte o vaem kraju i ishodu i posluajte rijei Allahove, vama upuene : "E'UZU BILLAHI MINE-EJTANIR-RADIM" (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana). "O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ta je za sutra pripremio, i Allaha se bojte jer On dobro zna ta radite. l ne budite kao oni

koji su zaboravili Allaha pa je On uinio da oni sami sebe zaborave)' to su

Hutbe

167

pravigrjenici. Nisu jednaki stanovnici Dehennema i stanovnici Denneta; stanovnici Denneta e ono to ele postii. Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako je strahopotovanje puno i kako bise od straha predAllahom raspalo. Takve primjere navodimo ljudima da bi razmislili.
/l

(EI-Har: 18-21)

168

Hutbe

ODGOVO

OST VJE

U ZIVOTU

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji je sinove Ademove odlikovao, dao im da kopnem i morem putuju, opskrbio ih ukusnim jelima i dao im velike prednosti nad mnogima koje je stvorio. Onome od njih ko Mu bude zahvalan, obeao je veliku nagradu, a onome ko blagodati Njegove bude poricao i nezahvalan Mu bude bio, zaprijetio je tekom kaznom. Svjedoim da je samo Allah Bog, Koji nema druga ni u vlasti, ni u boanstvu, ni u imenima, ni u sifatima ili svojstvima; i svjedoim da je rviuhammed Njegov rob i Njegov poslanik, najodabranije bie od svih Njegovih stvorenja. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu i njegove ashabe, koji su u njega vjerovali, podravali ga i pomagali i sunneta njegovog se vrsto drali, kako za ivota njegovog tako i poslije njegove smrti. O Ljudi! bojte se Uzvienog Allaha! Izvravajte ono to je naredio, a klonite se onoga to je zabranio. Covjee , sine Ademov! Allah te je stvorio u skladu najljepem, i oblije ti dao: i lik tvoj lijepim uinio i jelima te ukusnim opskrbio, pa ta je tvoj zadatak i ta je tvoja odgovornost u ivotu? Uistinu, to je velika odgovornost, jer ti si na sebe preuzeo i ponio teak emanet, koji su odbili ponijeti nebesa, Zemlja i planina (brda) i pobojali su se od njega, a ponio si ga i prihvatio ti! Zato tebi pripada velika nagrada ako ga bude kako treba uvao i obaveze prema njemu izvravao ili, pak, bqlna razna, ako ga bude zapostavio i obaveze prema njemu zanemario. Potinjena su ti sva stvorenja i bia, sa svim njihovim vrijednostima i koristima, da ti budu na pomoi u noenju tog emaneta i izvravanju obaveze prema njemu. Pa, da li onda zna o kakvom se emanetu radi i kakva nagrada eka onoga ko ga bude pazio i
\1

Hutbe
uvao,

169

a kakva, opet, kazna eka onoga ko ga bude zanemario i zapostavio? To su obaveze prema Allahu i prema robovima Njegovim, kojima te je Uzvieni Allah zaduio, pa ako ih svjestan bude bio, te pazio i izvravao, bit e od onih koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu, koji e Dennet naslijediti i koji e u njemu vjeno boraviti. A ako ih bude zapostavio i zanemario, bit e vraen u najnie nizine. Uzvieni Allah kae:

Mi ovjeka stvaramo u skladu najljepem/ zatim emo ga u najnie nizine (u najnakazniji lik) vratit~ samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela inil~ njih eka nagrada neprekidna. (Et- Tin. 4-6)
11 11

Co vjee (potovani brate)! Uzimanje abdesta (ili gusula) jeste emanet; klanjan1e namaza je emanet; izvravanje harama je emanet; izmirivanje obaveza prema onima kojima pripadaju (ili vraanje dugova njihovim vlasnicima) je emanet~ a najvanije od tih obaveza jesu one koje je Allah, d.., preporuio u Njegovoj _avrenoj Knjizi, s nJeCima: 1Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroad~ i siromasima, i komijama blinjim, i komiijama daljim, i drugovima, i putnicima namjernicima, i onima
l

koji su u vaem posjedu. Allah zaista, ne voli one koji se ohole i hvaliu. (En-Nisa 36) Ovaj se ajet naziva "desetopravni ajet" jer sadri deset prava ili obaveza:
1
1 :

ll

obavezu prema Al lahu, prema roditeljima, prema rodbini, siroetu, siromasima, blinjim kom ijama, daljim komijama,drugovima, putniCima namjernicima i robovima (onima koji su u posjedu ovjeka) . Sto se tie prava Svevinjeg i Uzvienog Allaha, ili obaveze prema Njemu, to je najvee i najznaajnije pravo i prava obaveza, a podrazumijeva da samo Njega oboava i da Mu nita kao druga ne pripisuje i to je ono zbog ega si stvoreni kako kae Uzvieni:
v

0ine i ljude stvorio sam samo zato da Me oboavaju (i da Mi se klanjaju). (Ez-Zarijat: 56)
11
11

A ibadet robovanje Allahu, koristit e njegovom vlasniku samo onda ako bude uinjen sa punom iskrenou i bez imalo primjese velikog ili malog irka, kako kae Uzvieni:

'Kianjaj se samo Allahu, iskreno Mu ispovijedajui vjeru! Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu!// (Ez-Zumer. 2-3) l kae:
1

170

Hutbe

/'/Reci: Ja sam ovjek kao i v~ meni se objavljuje da je va Bog jedan Bog. Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga!//' (EI-Kehf: 110) Stoga e onaj ko se ne bude pokoravao i robovao Allahu robovati nekom drugom, bilo ejtanu, ili strastima, ili poudama, ili prohtjevima, ili kipovima ili kumirima, jer ovjek je neizbjeno rob , ili svome Gospodaru ili nekome drugom , a robovanje
njegovo svome Gospodaru i Stvoritelju predstavlja ast, slavu i ugled, dok, s druge
strane, njegovo robovanje nekom drugom predstavlja ponienje , sramotu i propast. Nakon prava Uzvienog Al.laha slijedi pravo roditelja, odnosno obaveza prema njima, apodrazumijeva slijedee : ispoljavanje poslunosti i dobroinstva prema njima,
. otklanjanje od njih svega to im ~smeta i teti i izbjegavanje da im se uvreda nanese!
bilo rijeju ili djelom. A sve to je, opet, protuusluga i protuvrijednost za dobroinstvo
koje su oni ini li tebi onda kada niim nisi mogao sebi koristiti niti ikakvu tetu od
sebe otkloniti, odnosno kada nisi ni pravio razliku izmeu onoga to je tetno i
onoga to je korisno. Tada, kada si bio u takvom stanju, oni su te odgajali i o tebi se
brinuli, pa uzvrati im dobroinstvo njihovo a reci: i /Gospodaru mot smilujim se onisu mene, kadsam bio dijete, njegovali
1 1 1 '

(El-Isra': 24) Ulema (uenjaci) veli: "Naj prei od ljudi, poslije Premilostivog Stvoritelja, da mu se zahvaljuje i dobroinstvo ini te da mu se posluan, pokoran i podloan bude jeste onaj prema kome je dobroinstvo i zahvalnost Allahu spomenuo uporedo sa pokornou, poslunou i zahvalnou Njemu, a to su dva roditelja: otac i majka. Uzvieni Allah kae:

//Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim ... (Lukman: 14) Zatim dolazi, poslije haka roditeljskog, hak (pravo) rodbine i roaka, odnosno obaveze i dunosti prema njima, a to su blii roaci sa kojima te vee srodstvo po
ocu ili po majci, kao to su: djedovi, nane (nene), amide, tetke (po ocu) , dajde,
tekte (po majci), braa, sestre ...itd. Obaveza je tvoja prema njima da odrava sa
njima rodbinske veze i da im ini dobro imetkom, posjetom, selamom (pozdravom)
i ostalim oblici ma dobroinstva, bi lo rijeju ili djelom. Zatim dolazi pravo siroadi, maloljetne djece koja su izgubila oeve , a ogleda se u dobroinstvu i samilosti prema njima, brizi i starateljstvu o njima, zatiti i uvanju njihovog imetka te njihovom njegovanju i odgajanju. Za sve to slijedi velika nagrada, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ja i skrbnik (hranitelj) jetima bit emo u

11

Hutbe

l l

Dennetu kao ova dva (prsta)" pokazavi na kaiprst i srednji prst. (Prenosi
Muslim) . Zati m dolazi pravo siromanih, a to su oni koje je nuda i potreba osiromaila i ponizila. Njihovo pravo, odnosno dunost prema njima ogleda se u saosjeanju i dobroinstvu prema njima u dijeljenju sadake i brizi o njihovom stanju . Muslim u svom iiSahihu" prenosi od Ebu -Hurejrea, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Onaj ko se brine o udovici i siromahu jeste kao mudahid, borac na Allahovom putu", a mislim da je rekao , veli ravija, "kao onaj koji neprestano klanja i onaj koji neprestano posti." Zatim slijedi pravo susjeda ili komije da mu se dobroinstvo ini i da mu se zlo i teta ne nanosi (da.se ne vrijea). U hadisirna navodi se preporuka dobroinstva prema komiji i otra (teka) prijetnja onome ko ezijjeti (uznemirava) svoga komiju. Tako se prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Tri su vrste susjeda: susjed " koji ima tri prava, susjed koji ima dva prava i susjed koji ima jedno pravo. Sto se tie susjeda (komije) koji ima tri prava to je susjed musliman, roak, njemu pripada pravo susjedstva, pravo srodstva i pravo islama. Susjed koji ima dva prava jeste susjed musliman , njemu pripada pravo islama i pravo susjedstva. l susjed koji ima jedno pravo jeste susjed nevjernik, njega sijed uje (njemu pripada) pravo susjedstva." Zatim dolazi pravo druga ili prijatelja, a to je saputnik ili pratilac na putu. Njegovo pravo ogleda se u lijepom druenju s njim i dobroinstvu prema njemu. Zatim pravo putnika namjernika, a to je musafir koji u prolazu nailazi pored tebe. U dooroinstvo prema njemu spada da se opskrbi onim to mu je potrebno na njegovom putovanju i da mu se pokae put ako je zalutao. Zatim pravo onih koji su u vlasnitvu ovjeka, kao to su robovi i hajvani (ivotinje), a njihovo pravo je da im se dobroinstvo ini i da se lijepo i blago s njima postupa. Vjerovjesnik, s.a.v.s. , rekao je: "Nee ui u Dennet onaj ko se loe odnosi i postupa." A UzYieni je Allah prethodno kur'anski ajet14 zavrio rijeima:

"Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hva/iu. '' (En-Nisa ': 36)
u kojem, Uzvien neka je On, odrie svoju ljubav prema onome ko se oholi i hvalie, a to je onaj koji je uobraen, gord i ohol. koji se ponosi i dii samim sobom, a napada i vrijea ljude. Aistakao je (Allah) ba ova dva svojstva (oholost i hvalisanje) zato to ona navode onoga ko ih posjeduje na izbjegavanje i okretanje glave od rodbine, siromaha, susjeda i drugih koji su spomenuti u ajetu, pa ne postupa lijepo s njima i ne ini im dobroinstvo . Brate vjernie (muslime)! Ova prava, odnosno dunosti i obaveze koje su

172

Hutbe

navedene u ovom ajetu najvaniji su i najznaajniji em anet koji si ti na sebe preuzeo

pa trudi se da ga lijepo ispuni i obavi, onako kako ti je to Allah, d.. , naredio
.. " . riJeeima:

/'Allah vam zapovijeda da emanete (stvari od povjerenja) predajete onima kojima pripadaju. H fS (E n-Nisa /: SB)
O ti; koji se trgovinom bavi, znaj da ti je ukazano povjerenje (emanet) nad tvojim imetkom, pa lijepo postupaj s njim i na propisan nain; i ukazano ti je povjerenje nad tvojom kupovi nom i prodajom , pa dri se iskrenosti i nemoj varati i nemoj poslovne saradnike svoje obmanjivati. Nemoj na mjeri i vagi umanjivati: pa da bude od onih koji pri mjerenju zakidaju (EL-MUTAFFIFIN). Ti koji si zaposlen, znaj da ti je ukazano povjerenje nad tvojim slubenim poslom pa ga lijepo obavljaj i na traeni ,.poeljan nain. Nemoj oteavati i komplicirati poslove onih koji ti se obraaju; nemoj davati prednost i pokazivati naklonost prema snanim i monima, potcjenjivati i omalovaavati slabe i n emone; ne uzimaj mito, jer je to a zabranjeno i odvratno: izaziva Allahovo prokletstvo i Njegovu srdbu prema onome ko ga uzima, ko ga daje i ko se za njega zalae. Dragi oe: ukazano ti je povjerenje nad tvojom djecom pa ih lijepo i u dobru odgajaj, poduavaj i vaspitavaj. Udalji od njih sredstva zla koja e iskvariti njihov moral pa ne dri u tvojoj kui razvratne i porone filmove; ili bestidne pjesme; ili asopise sa zavodljivim slikama i ispraznim i nitavnim napisima; ili knjige u kojima u kojima se nalaze strastven e i ljubavne prie i koje vode u besramnost, razvrat i haram; ili knjige koje u sebi sadre kufr, bezbonost i kriva vjerovanja. Potovani muslimani! Obratite panju na vau odgovornost; sprijeite i zaustavite vae bezumne i bestidne; i sjetite se emaneta koga nosite: uvajte ga i pazite kako biste zasluili nagradu: a spasili se kazne .. . E'UZU BlLLAHI MINES-SEJTANlR RADZIM (Utj eem se Allahu od prokletog ejtana)
v v
v

Mi smo nebesima/ Zemlji i planinama ponudili emanet pa su se ustegli i pobojali da ga ponesu/ ali ga je preuzeo ovjek a on je zaista prema sebi nepravedan i lahkomis/en da bi Allah licemjere i licemjerke i mnogoboce i mnogoboike kaznio a vjernicima i vjernicama oprostio. A Allah prata i samilostan je. (EI-Ahzab: 72-73)
11

11

Neka nam Allah podari blagoslov Kur'ana

velianstvenog ... (dova).

Hutbe

173

ODGOVO

OST VJE _. ._ DRUGA HUTBA

U ZIVOTU

Hvala Aliahu, Gospodaru svjetova, na Njegovim darovima i Njegovom dobroinstvu. Svjedoim da je sam Allah Bog, On nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu i njegove ashabe. O Ljudi! Istinski se bojte Svevinjeg Allaha, i nastojte da zasluite Njegov oprost i Njegovo zadovoljstvo: 0 vjernic~ Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno meusobno povjerenje 11 ne proigravajte... (EI-Enfal: 27) Znajte da postoje dvije vrste emaneta. Jedna je vrsta koju ovjek obavezno preuzima od momenta kada postane punoljetan i nosi je sve do smrti. Tu ulazi sve ono ime ga je Allah, d.., zaduio i obavezao: da samo Njega oboava i da se samo Njemu pokorava, ne pripisujui Mu nikoga kao druga; da izvrava Njegova nareenja, a kloni se onoga to je On zabranio; da ini dobroinstvo svojoj brai muslimanima i da izbjegava sve to e im nauditi i natetiti; da se dri iskrenosti u svom poslovanju i svojim odnosima s njima; te u davanju savjeta i uputstava i da ne nasre i ne napada na njihov ivot, njihove imetke, njihovu ast i njihove tajne (intimne stvari) ... itd. Ovu vrstu emaneta nose i preuzimaju svi obaveznici ili pravni subjekti (mukellefini) . Sto se tie druge vrste emaneta, to je posebni emanet i obuhvata ono to ovjek po svojoj slobodnoj volji i slobodnom izboru preuzme na sebe, kao to je npr. uvanje povjerenih stvari (stvari koje su mu date na uvanje); briga o slabim i nemonim, kao to su jetimi (siroad) i njima slini; briga o vakufima i oporukama (testamentima); obavljanje opih i posebnih slubenih zadataka i poslova; obaveze koje ovjek preuzme na sebe putem najamnine ili poslovnog ugovora; dugovi koje preuzme na svoju savjest; tajne za koje se obavee da e ih uvati i da ih nee otkrivati i iriti; obaveze, obeanja i ugovori za koje se (ovjek) zajemi prema drugovima (naspram
11
\1

174

Hutbe

drugih) ...itd. Musliman je duan uvati ove emanete i vjerno i u-potpunosti dostaviti ih njihovim vlasnicima. Uzvieni Allah kae:

"Allah ne da da se ostvare lukavstva podmuklih" ljusut S2)

l kae, Uzvien neka je On:

11

ako jedan kod drugog neto pohranite/ neka onaj opravda ukazano mu povjerenje i neka se boji Allaha/ Gospodara svoga. (El-Bekara: 283)
11

~~

AVjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Ispuni emanet prema onome ko ti je povjerenje ukazao i ne obmanjuj onoga ko je tebe obmanuo." l rekao je, s.a.v.s.: "Nema imana (vjere) onaj ko nema emaneta (povjerenja) ." l jo je kazao Muhammed, s.a.v.s: "Tri su znaka munafika: kada govori lae, kada ob ea iznevjeri i kada mu se neto povjeri pronevjeri." Mnogobrojni su hadisi koji govore oovoj temi, pa bojte se Allaha, brao muslimani, uvajui vae emanete, vodei brigu o njima i izvravajui ih, jer stvar je emaneta ozbiljna i teka, a opasnost (od) njihove pronevjere strana i velika, a nema nikoga od vas a da mu nije ukazano povjerenje nad njegovom vjerom, njegovom imovinom, porodicom i braom muslimanima. Zato se bojte Allaha i molite Ga da vam pomogne u preuzimanju tih emaneta i snoenju odgovornosti za njih i znajte da je najbolji govor Allahov govor (Njegova Knjiga), a najbolja uputa uputa Muhammeda, s.a.v.s...

m NA IS
Hvala Allahu, Koji je svim vjernicima zapovijedio istinoljubivost i visoko meu ljudima uzdigao spomen i ugled istinoljubivih, a ponizio laljivce (neistinoljubive) i spomen njihov smjestio meu najniima i najpodlijima. Svjedoim da je sam_ Allah o Bog, Koji nema druga, On je pravedni sudac i istinski, olieni vladar i Gospodar. l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, najbolji od svih istinoljubivih. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike u dobru do Sudnjega dana.

H ut be

175

O Ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i budite sa onima koji su iskreni! Budite iskreni prema Allahu i prema robovima Allahovim ! jer iskrenost (i istinoljubivost) vodi u dobroinstvo, a dobroinstvo vodi u Dennet; i ovjek neprestano govori istinu i trudi se biti iskren sve dok ne bude upisan kod Allaha kao iskreni i istinoljubivi. A uvajte se lai: jer la vodi urazvrat i poronost: a poronost vodi uvatru (Dehennem); i ovjek neprestano lae i tei neistinu govoriti sve dok ne bude upisan kod Allaha kao laovin a, onaj koji mnogo lae. O ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i budite sa onima koji su iskreni u robovanju i pokornosti Allahu! Budite iskreni u predanosti Uzvienom Allahu, iskreno i skrueno Ga oboavajte, bez licemjerstva i traenja prestia i ugleda (elje za reputacijom i dobrim glasom)! Izvravajte Njegove naredbe iz elje da vas On titu lie (iskrenima prozove) i da nag radu Njegovu zasluite, a izbjegavajte Njegove zabrane iz straha da vas odbaci i od Sebe udalji i da kaznu Njegovu zasluite i dobijete. Ne nastojte zbog vaeg ibadeta prema Njemu da vas ljudi vide ili uju , pa da vas zbog toga uzdiu i hvale, jer Allah je najneovisniji ortak od ortakluka (irka), pa ko uradi neko djelo i irk Mu u njemu uini, ortaka Mu pripie, On ostavi i njega i njegov irk. Budite iskreni sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., u slijeenju njegovog puta i javno i tajno (i u srcu i na djelima) ne zanemarujui nita od njegovog sunneta i ne dodajui mu nita drugo. Budite iskreni u vaem odnosu prema ljudi.ma: kada im neto govorite, govorite im istinu, ono to odgovara stvarnosti i upoznajte ih sa injeninim stanjem vaeg poslovanja sa njima. To je iskrenost kojom vas je zaduio Allah i Njegov Poslanik. Uzvieni Allah kae: 0 vjernie~ bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni!// (Et- Tevba: 119). AVjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je:"Drite se iskrenosti jer iskrenost vodi u dobroinstvo, a dobroinstvo vodi u Dennet i ovjek neprestano govori istinu i trudi se biti iskren sve dok ne bude upisan kod Allaha kao istinoljubivi." U ovom hadisu Poslanik, s.a.v.s., objanjava da iskrenost ima cilj i da iskrenom (onome ko je iskren) pripada visok poloaj (in). Sto se tie cilja iskrenosti, to je dobroinstvo i hajr, zatim Dennet, a to se tie ina stupnja ili ina iskrenog, to je istinoljubivost, to jest stupanj bogougodnika koji je nii od vjerovjesnitva, ali slijedi odmah iza stupnja vjerovjesnitva. "Oni koji su posluni Allahu i Poslaniku bit e u drutvu vjerovjesnika, i istinoljubivih (pravednika), i iehida1 i dobrih
11
v

ljudl kojima je Allah milost Svoju darovao. A kako e oni divni drugovi biti!" (en-Nisa': 69). Onaj ko je iskren, priznat je kod ljudi i ima mjesto kod njih dok je iv, a i kada umre, jer on uiva njihovo povjerenje u onome to im pria i govori,

176

Hutbe

a i u.onome kako se prema njima odnosi; pohvalno se o njemu izraavaju i rahmet mu nakon smrti predaju. Cuvajte se, o muslimani, lai ! Cuvajte se lai i neiskrenosti u predanosti Allahu! Ne oboavajte Ga licemjerno i radi reputacije (prestia i ugleda), munatiki i iz podmuklosti -da biste nekoga prevarili i nadmudrili! Cuvajte se lai i neiskrenosti u
slijeenju Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,! Nemojte uvoditi novotarije u njegovu vjeru,
Serijat, i nemojte odstupati od njegove upute! l uvajte se lai i neiskrenosti sa ljudima! Nemojte im govoriti ono to je suprotno stvarnosti i nemojte se prema njima odnositi suprotno istini! Nemogue je da vjernik lae i da ne bude iskren, jer la je jedno od svojstava munafika,
v v
v

"... aAllah svjedoi da su.Jicemjeripravi laici '' (EI-Munafikun: 1) 'Njihova su srca bolesna, a Allah njihovu bolest jo poveava; njih eka bolna patnja zato to lau." (EI-Bekara: 10) ''Usuuju se da lai izmiljaju samo oni koji u Allahove rijei ne vjeruj"' i oni su pravi laljivci." (En-Nahl: lOS)
Nezamislivo je da vjernik lae (ne govori istinu), jer on vjeruje u Allahove ajete, Kur'an i u Njegovog Poslanika. Vjeruje u Vjerovjesnikove, s.a.v.s., rijei: "La, uistinu, vodi u razvrat i poronost, a po ronost vodi u Dehennem (Vatru), i ovjek neprestano lae sve dok ne bude kod Allaha upisan kao laovina (onaj koji je jako laljiv) ." Kako je samo ruan cilj lai i kako je samo nizak stupanj i status onoga ko lae (laova)?! La vodi u razvrat i poronost, a to je odstupanje i skretanje sa Pravog puta, zatim u Vatru (Dehennem), a teko stanovnicima Dehennema! Laljivac je bijedan i jadan jer je upisan kod Allaha kao onoj koji mnogo lae (laovina), a kako je to samo runo svojstvo onome ko ga bude nosio?! Covjek po prirodi svojoj ne voli da mu se kae meu ljudima: "Laljive", pa kako tek da pristane da bude upisan kod Stvoritelja svoga kao ''laovina"!? Laljivac se izbjegava dok je u ivotu, ljudi nemaju povjerenja u njegov govor niti u njegove postupke, a nakon smrti je predmet runog sjeanja i spomena. A Uzvieni je Allah la spomenuo uporedo sa oboavanjem idola (kumira), pa je rekao: "Budite to dalje od kumira poganih i izbjegavajte ito vie govor
v

da vjernik uzme la za sredstvo (put) svoga ponaanja i program svoga ivota? Cak i nevjernici u nevjerstvu svome i stanovnici predislamskog doba (dahilijeta) u dahilijetu (paganstvu) svome nisu pribjegavali lai niti su je koristili kao stil (sistem) svoga ivota ili sredstvo za ostvarivanje svojih elja i ciljeva. Tako je Ebu-Sufjan, prije nego to je primio islam,
v

neistiniti. (EI-Hadd: JO) Pa ima li, nakon ovoga, smisla ili

ll

naina

Hutbe
"

177

otiao u sastavu jednog kurejevikog trgovakog karavana u Sam (Siriju), pa kada je uo za njih Herakle, kralj Rimljana (Bizantinaca) , poslao je po njih da ih upita o Vjerovjesniku, s.a.v.s., Ebu-Sufjan veli: (!Tako mi Allaha, da se nisan1 stidio da me ne uhvate kako laem, slagao bih o njemu ili na njega!." Tako su se, potovani vjernici nevjernici u svome nevjerstvu i neznaboci u svome dahilijetu izdizali iznad lai i stidjeli se da se u njoj uhvate ili da im se ona pripie, pa kako se tek onda vi, potovani vjernici trebate kloniti lai, kad vas je Uzvieni Allah darovao ovom savrenom vjerom , koja vam nareuje i preporuuje iskrenost, upoznaje vas sa njegovim rezultatima i lijepim plodovima, a zabranjuje vam la (neiskrenost), upozorava vas na njenu pogubnost i upoznaje vas sa njenim ishodima i zlim i opakim plodovima? Ebu-Sufjan se, jo u vremenu svog nevjerstva, kionio i uvao da mu bude makar jedanput pripisana la, iako je smatrao da se u lanom iskazu o Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., krije interes i korist za njega. Meutim, neki koji su obmanuti i nasamareni od ovoga (muslimanskog) ummeta, na svu alost: n~slauju se i uivaju u lai i smatraju je sebi doputenom: ili zbog ranodunosti prema (lai) ili zbog lanog uvjerenja da je la zabranjena samo ako ukljuuje jedenje i prisvajanje (tueg) imetka; ili, pak: radi materijalne pohlepe koja im omog uuje dunjaluko uivanje ili, konano, radi slijepog oponaanja koje ne vod i nikakvom dobru niti uputi. To nije nita drugo da zavoenje samoga sebe i obmanjivanje svog miljenja i svojih ideja, jer ravnodunost naspram lai jeste simbol svih poroka i mana, a jedna izmiljotina ili ia uklanja ogradu (zid) izmeu tebe i lai (neiskrenosti) tako da vie pred njom ne stoji nikakva zapreka. A smirena i zadovoljna dua osjea odvratnost prema lai kao i prema drugim grijesima, pa kada joj se desi da jedanput slae, postaje ravnoduna prema njoL zatim se to ponavlja drugi put pa postaje jo ravnodunija, i na kraju joj to postane kao karakter i priroda, pa ovjek pone lagati i truditi se da ne bude iskren sve dok ne bude upisan kod Allaha kao laovina. La je zabranjena: makar i ne vodila bespravnom jedenju i prisvajanju tueg imetka, jer uAllahovoj, d..: Knjizi kao i u sun netu Resululaha, s.a.v.s., ne nalazimo da je njena zabrana uvjetovana time. Meutim, ako la ukljuuje (u sebi) bespravno jedenje tueg imetka, onda ona predstavlja tei zloin i slijedi za nju jo ea kazna. Tako Abdullah ibn Amr ibn el-'as, r.a. , prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., pobrojao velike grijehe spomenuvi u njima lanu zakletvu , pa kada je upitan o njenom znaenju , rekao je: ''To je zakletva kojom onaj ko se lano zaklinje prisvaja imetak (ovjeka) muslimana.~~ (Prenosi Muslim). Poslanik, s.a.v.s. , rekao je takoer: ''Ko prisvoji pravo (ovjeka) muslimana svojom lanom zakletvom, Allah mu je
l
l

178

Hutbe

zabranio Dennet, a Dehennem uinio obaveznim!!' Neki ovjek je upitao: "Pa makar
to biio neto sitno T', aon je odgovorio: "Makar bio prut od "eraka" 16 (drveta)." (Prenosi
Ahmed i Muslim). Neki ljudi lau da bi nasmijavali narod pa se, videi njihov smijeh, navikavaju na to i nastavljaju s istom praksom dok ne postanu ravnoduni (prema lai), a u hadisu stoji: "Teko onome ko pria pa kae da bi time nasmijao ljude. Teko njemu, zatim teko njenu?" (Prenosi Ebu-Davud i drugi sa jakim senedom). Neki, pak, ljudi lau djeci jer. mu ona nita ne prigovaraju i ne kritikuju ga, meutim, on , ustvari, samog sebe uvaljuje u la, a i njima otvara vrata ravnodunosti prema lai i odrastanja u njenom okrilju. Abdu llah ibn ;Amir, r.a. , prenosi da ga je majka jednom prilikom pozvala rekavi: ~~ooi , dat u ti neto." Kada ju je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao: "Stasi htjela da mu da", odgovorila je: "Hurmu", a Allahov Poslanik,
s.a. v.s. , dodao je: "Da mu nisi nita dala, bilo bi ti to upisano kao la (ili obmana). (Prenosi Ebu-Davud i Bejheki). Zato se boj Allaha, brate muslime! Boj se Allaha za sebe, boj se Allaha za svoju zajednicu i boj se Allaha za svoju vjeru! Zar ti nije poznato da se vjera pokazuje na njenim sljedbenicima, pa ako su vanjske manifestacije islamskog um meta la, slijepo ponaanje i bespravno jedenje (prisvajanje) tueg imetka, gdje je onda islamski lik i islamsko oitovan j e? Sta misli, kada se muslimani pojave u tako runom i izoblienom liku, zar nee biti povodom odbijanja i odvraanja od islamske vjere (vjere islama)? Zar nee postati plijenom i i rtvom najbjednijih i najprezrenijih ljudskih bia? Bilo njihovih neprijatelja da im se rugaju i ismijavaju kada ih vide u takvom stanju (neiskrenosti, lai) u govoru, pronevjeri emaneta, izdaji sporazuma i ugovora i nemoralno ponaanje, prelaenje granica u svai i prepirci); ili njihovih neprijatelja -da se ponose nad njima, gledajui kako ih oponaaju, ak, i u moralnim porocima i prostotama ~a iju pogubnost i opasnost ukazuje njihova vjera islam?! Pa kako je samo udno i alosno stanje tog naroda koji se odjenuo u odjeu islama od koje se u potpunosti razgolitio pred njegovim neprijateljima i koji slijedi put propalica i prokletnika umjesto puta vjerovjesnika, i pravednika, i ehida, i dobrih ljudi, kojima je Allah milost Svoju darovao. Kazah vam ovaj govor svoj, i molim Uzvienog Allaha da i meni i vama oprosti svaki grijeh pa traite i vi oprosta od Njega jer On mnogo rata i samilostan je.
v

Hutbe

179

O PODSTIC rm NA IS ~NOST I
~~IV: m NA POG NOST L PRICA O K',.-" . . . . u IBN IKU I
NJE__,~VOJ DVOTICI DRUGOVA, R.A.

DRUGA HUTBA

Hvala Allahu, Koji zasluuje da bude pohvaljen i Koji je hvale vrijedan, Koji iz milosti i dobroinstva Svoga istinoljubive nagrauje za iskrenost njihovu, a kanjava laljivce (i neistinoljubive), ako On hoe, iz mudrosti i pravednosti Svoje. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, najodabraniji od svih Njegovih stvorenja. Neka je salavat Allahov i selam obilni na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe i sve sljedbenike njegove upute . Potovana brao! muslimani! Uistinu, iskrenost je u svim svojim svojstvima pohvalna osobina. Onaj ko je iskren, obljubljen je i kod Allaha i kod ljudi. Allah podie njegov ugled i poveava njegovu nagradu, a najbolji dokaz za to jesu pohvale koje stiu od ljudi na adresu istinoljubivih, i u ivotu i nakon njihove smrti. Njihov je govor prihvatljiv a amanet njihov pouzdan i povjerljiv. Iskreni e ono to ele postii, a laljivci (neiskreni) e propast i neuspjeh doivjeti! Evo vam primjera K'aba ibn Malika, r.a., koji je bio iskren prema Allahu i Njegovom Poslaniku , pa je Allah visoko uzdigao njegov spomen (ugled) i u vezi s njegovim s l uajem objavio Kur'an koji e se uiti do Sudnjeg dana. On je, r.a. , bez uzura i opravdanja izostao iz pohoda na Tebuk i nije izaao sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s. Kada se Vjerovjesnik, s.a.v.s. , vratio, munatici koji su izostali iz pohoda (ostavi kod svojih kua) doli su da mu se lano ispriaju i opravdaju, pa je on pravdanje njihovo prihvatio a njihove tajne (ono to je u njihovim grudima) prepustio Allahu. Zatim je doao K'ab pa mu se Vjerovjesnik: s.a.v.s., osmjehnuo osmjehom onoga

180
v

Hutbe

ko je srdit, rekavi mu: ~~staje tebe zadralo?" On je odgovorio: i'Tako mi Allaha, ja

znam da kada bih ti danas lano priao i to te zadovoljnim sa mnom uinilo, Allah bi
te ubrzo srditim i ogorenim na mene uinio. Tako mi Allaha, nisam imao nikakvog
uzura (opravdanja)r' Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je na to: !{Sto se ovoga tie , istinu je kazao, ustani i idi dok Allah presudu Svoju o tebi ne donese." Uz njega, K'aba ibn Malika, bila su jo dvojica vjernika koji su neopravdano izostali iz pohoda, pa je Vjerovjesnik zapovijedio ljudima da s njima ne govore. K'ab, r.a. , pria: "Ljudi su nas se klonili i toliko prema nama se promijenili da mi se Zemlja u oima mojim izmijenila i drugaijom (nepoznatom) postala. Hodao sam (i tumarao) po trnicama i arijama, ali mi se niko nije obraao. Dolazio sam i Allahovom Poslaniku , s.a.v.s., dok je sjedio na svome mjestu poslije namaza pa mu selam nazivao: govorei sam sebi: 'Da li je pokrenuo usne, odgovarajui mi na selam ili nije?' l kada mi se to izbjegavanje ljudi oduila~ uspeo sam se na zid (ogradu vrta) Ebu-Katadea, a on je moj amidi i najdrai mi od svih ljudi, pa mu nazvao selam. l tako mi Allaha, on mi nije selam odvratio, pa sam rekao: 'O Ebu-Katade, zaklinjem te Allahom , zna li ti da ja volim Allaha i Njegova Poslanika?' On je utio pa sam mu to jo jednom ponovio, a on je i dalje utio. Zatim sam mu to jo jednom ponovio, a on je opet utio, da bi potom rekao: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju !' Oi su mi se ispunile suzama, pa sam se okrenuo i otiao. l dok sam tako etao medinskom arijom, kad evo ti Nabatejca i s njim pismo od gasanskog kralja u kojem je stajalo: 'Culi smo da te tvoj drug ( mislei na Poslanika, s.a.v.s.) izbjegava i ne pazi, pa pridrui se nama, mi emo te utjeiti, to jest kao jednim od nas te uiniti.' Rekao sam: :l ovo je dio belaja, iskuenja; pa sam se uputio ka pei i spalio pismo u njoj."' Istinu je rekao Ka'b: i to je, uistinu, dio belaja i iskuenja, meutim, vrst iman i postojana iskrenost u njegovom vjerovanju sprijeili su ga da se odazove ovom primamljivom pozivu koji je stigao u pravo vrijeme, da nije bilo podrke i potkrepe Allahove K'abu ibn Maliku. Uz sve to treba znati da se on tada nalazio u najjaem mladalakom dobu , imao je trideset i tri godine. K'ab dalje pria: "Kada se navrilo etrdeset noi, doao mi je izaslanik Allahovog Poslanika~ s.a.v.s. , i rekao: 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., nareuje ti da se odvoji od svoje ene.' 'Hou li je pustiti ili ta u uraditi?', upitao sam, a on je odgovorio: 'Odvoji se od nje i nemoj joj prilaziti (nemoj s njom spolno opiti)'. Rekao sam tada svojoj eni: 'Idi svojoj porodici i budi kod njih dok Allah to hoe ne presudi u ovoj stvari.' Ostali smo u takvom stanju deset noi, to je sveukupno bilo pedeset dana (noi) . l dok sam tako sjedio na krovu jedne od naih kua, uo sam kako neko vie na brdu Ser dozivajui iz sveg
v
v

Hut be

--

glasa: :Raduj se, o K'abe ibn Malike!' Kada sam to uo , pao sam na seddu Allahu i znao sam da je stiglo olakanje i spas od Allaha, d. ., da je primio nae pokajanje i oprostio nam. Uputio sam se odmah Allahovom Poslaniku , s.a.v.s., a ljudi su me u grupama sretali i estitali mi Allahovo uslianje tevbe. Kada sam uao u damiju, nazvao sam selam Vjerovjesniku, s.a.v.s.. a ljudi su bili oko njega, pa mi je rekao, a lice mu je bilo ozarena od s ree : 'Raduj se najhairnijem (najboljem) danu koji si doivio otkako te je majka rodi !a!'Rekao sam: 'Od tebe, o Allahov Poslanie , ili od Allaha?' 'Od Allaha!', odgovorio je on, a ja rekoh: 'O Allahov Poslanie', Allah me je spasio zbog iskrenosti i ja obeavam da u, kao dio moga pokajanja, u preostalom dijelu ivota govoriti samo istinu. l tako mi Allaha: nisam namjerno slagao otkako sam to rekao Resulullahu, s.a.v.s., pa sve do danas 17 , a molim Allaha da me sauva u onome to mi je ostalo (od ivota) ." Potovani muslimani! Ovo je, tako mi Allaha, zavidan poloaj, blagodat i veliki dobitak! Pogledajte u ovu trojicu 18 koji su iskreni bili pa ih je Allah vaspitno kaznio ovim izbjegavanjem od Poslanika i njegovih ashaba! l pogledajte u ovaj potpuni i savreni iman kod ashaba. Napustili su roake i svoje amidie, izvravajui naredbu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. l kada je stanje postalo nesnoljivo i nagomilale se brige i nedae, dolo je olakanje od Allaha, pa im je oprostio i uslianje tevbe njihove je u Knjizi Allahovoj obznanjeno, da ga ummet ui sve do Sudnjeg dana. A to se tie onih koji su licemjerni bili i koji su lagali, Allah je u vezi s njima objavio:
l/Kad se meu njih vratite, zaklinja t
1

vam se Allahom samo da ih se

okanite pa okanite ih se jer su oni pogan i prebivalite njihovo bit e Dehennem kao kazna za ono to su radili! Oni vam se zaklinju zato da biste bili zadovoljni njima. Ako vi budete zadovoljni njima Allah sigurno nije zadovoljan narodom nevjernikim. (Et- Tevba: 95-96)
1
11

Potovani muslimani! Uzmite pouku iz ovih ajeta i pogledajte ta ete ~zabrati za sebe, a pravi vjernik n ee nikada biti zadovoljan osim da bude od onih koji su istinoljubivi i bogobojazni. Gospodaru na, sauvaj nas runog ahlaka, runih djela, strati i bolesti, a uputi nas najljepoj udi i najljepim djelima. Omili nam iman i uljepaj ga u naim srcima, a omrazi nam nevjerstvo, grijeenje i neposlunost, i uini nas od onih koji su na Pravom putu. Gospodaru na, neka je salavat i selam Tvoj na roba Tvoga i vjerovjesnika Muham meda, a. s. , na njegovu porodicu i sve njegove ashabe... (dova).

182

Hutbe

UPOZORENJE NA GRIJEHE
I PROPUSTE JEZI . . . .
PRVA HUTBA

Hvala Allahu, Koji znanjem Svojim sve obuhvata, Koji nad svim bdije i Kome je dobro znano i ono to je pojavno i ono to je skriveno, i ono to je blisko i ono to je daleko. Svjedoim da je samo Allah bog, Koji nema druga. Njemu pripada vlast i slava i On je zatitnik pravi i jedini dostojan hvale i svjedoim da je Muhammed Allahov poslanik i rob Njegov najpokorniji. Neka je saiavat i seiam neizmjerni od Allaha, njemu, njegovoj porodici, ash abima i svima onima koji ih u uputi pravoj budu slijedili. Oljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i uvajte vae jezike, jer ono to ovjek poanje jezikom (klevetanjem i ogovaranjem) vodi ga u propast. Tako se od Mu'aza ibn Debela, r.a., prenosi da je rekao: '"O Allahov Poslanie, uputi me na djelo koje e me uvesti u Dennet ili me udaljiti od Vatre (Dehennema).' Rekao je: 'Upitao si o velikoj i tekoj stvari , meutim, ona je lahka onome kome je Allah lahkom uini . Klanjaj se Allahu, nita Mu kao druga ne pripisuL obavljaj namaz, dijeli zekat, posti ramazan i posjeti Kabu (obavi had). Zatim je, Poslanik, s.a.v.s., dodao: 'Hoe li da ti ukaem na vrata dobra: post je tit, a sadaka (milostinja) gasi (ponitava) loa djela kao to voda gasi vatru i namaz ovjeka u posljednjoj treini noi , znai isto tako ponitava loa djela kao to voda gasi vatru.' Zatim je prouio: 'Bokovi njihovi liavaju se postelja i oni se Gospodaru svome iz straha i

elje klanjaju, a dio onog to im Mi dajemo, udjeljuju. l niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono to su inil~ skrivene radosti ekaju.' (Es-Sedda:
16 17)

Zatim je rekao Poslanik, s.a.v.s. : ' H oe li da ti kaem ta je glava svega, ta je njegov stup (temelj) i ta je njegov vrhunac?' ' Hou, o Allahov Poslani e', rekao sam; a on je dodao: 'Glava svega je islam: njegov stup je namaz, a njegov vrhunac

Hutbe

183

dihad (borba na Allahovom putu).' Zatim je kazao: ' Hoe li da te obavijestim ta je

temelj (baza) svega toga?' ' Hou' , o All ahov Poslanie', odgovorio sam, a on je
pokazao na svoj jezik i rekao: ;Cuvaj se ovoga (ili: uvaj ovo)!' :o Allahov Pos lanie , rekoh mu, 'zar emo odgovarati za ono to priamoT On ree: 'Majkta te tvoja (n e) ubi la, o Mu'aze, zar e ljude u Vatru strovaljivati na lica nji hova ili na noseve njihove ita drugo osim onoga to poanju (i zaslue) jezici njihovi?'" O Ljudi , etve su jezika njegove zabranjene (haram) prie i govori, a njih ima pu no vrsta i kategorija; neke vode u kufr (nevjerstvo), a neke su ispod toga. Tako ismijavanje Allaha, Njegove vjere, Njegove Knjige, Njegovih ajeta i Njegovih dobrih robova, zbog njihovog ibadeta i poslunosti svome Gospodaru spada u nevjerstvo (nijekanje Allaha) i izvodi iz vjere (i mana), a ubraja se u etvu ili djela jezika. Zatim la, ogovaranje, klevetanje, bestidan govor, psovanje, proklinjanje i objeivan je, sve to spada u etvu i djelo jezika, a u hadisu se navodi da Allah, doista, mrzi onoga ko je nepristojan i bestidan. O Ljudi (potovana brao)! Meu mnogim ljudima proirile su se rune navike i osobine, a vraaju se na djelo jezika. Tako se mnogi ljudi i ne obaziru na la, ne pridaju joj nikakvu panju i ne obraaju pozornost na rijei Vjerovjesnika, s.a.v.s.: "La, uistinu, vodi u nemoral i po ronost, a po ronost vodi u Dehennem i ovjek nastavlja da lae i trudi se da istinu ne govori sve dok kod Allaha ne bude upisan kao laovina . " Mnogi, pak: ljudi nasluuju lane i neosnovane slutnje i pretpostavke i bezbrino i ravnoduno ih ire meu narodom, a one, moda, vrijeaju nekog od muslimana i naruavaju njegov ugled, anemaju nikakve veze sa stvarnou i istinom, pa tako snose odgovornost za z loin lai i zloin nepravde prema svom bratu muslimanu, i postoji bojazan da budu od onih za koje je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: "Zaista ovjek nekada izgovori rijei ne vidjevi u njima nita loe ili tetno, srui se zbog nje sedamdeset godina (duboko) u Dehennem (Vatru)." A u Buharijinom Sahihu od Semurea ibn Dunduba: u poglavlju o snovima Vjerovjesnika: s.a.v.s., prenosi se: "l dola su mu dva meleka pa su proli pored ovjeka koji je leao na leima a drugi stajao nad njim s mamuzom od eljeza, kad odjednom on (dakle ovaj drugi) prilazi jednoj strani njegovog lica (onoga to lei) i drobi (komada) njegovu vilicu, nos (n ozdrvu) i oi (oko) sve do zatiljka, zatim ini isto to s drugom stranom i tek to zavri s njom, prva strana vrati se u zdravo stanje pa joj se on vraa i (ponovo) je drobi i komada kao i prvi put. Meleki su, objanjavajuji o emu se radi, Vjerovjesniku rekli: 'Ovo je laac koji izmisli jednu la pa se ona iri i prenosi od njega dok ne dostigne najudaljenije krajeve (zemlje)r i s njim e se ovako postupati sve do Sudnjeg
v

184

Hutbe

dana.'" Oni koji ire meu ljudima predrasude i iluzije o kojima razmiljaju, a koje nemaju nita sa istinom: ne znaju da njihov govor esto raspiruje neprijateljstvo i mrnju meu muslimanima, to vodi raspadu zajednice i raskolu demata radi prividnih i iluzornih stvari i neosnovanih (lanih) slutnji. Od mnogih ljudi iri se i prenosi govor na osnovu samih glasina i esto, kada bi ispitao i prouio te prie, naao bi da su lane i neosnovane, ili da su izmijenjene i iskrivljene, ili da im je tota dodato ili oduzeto. A pametan i razuman vjernik jeste onaj koji provjerava vijesti i koji vodi rauna o njihovom prenoenju, kako ne bi prenio neto to je grijeh ili la. U vjerodostojnom se hadisu od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi da ovjek nekada izgovori rije bez jasnog uvida u nju, to jest ne provjeri je i ne zna da li je ona dobro ili zlo, istina ili la, sklizne se (srui) zbog nje u Dehennem dalje (dublje) nego to je izmeu istoka i zapada. A u drugom hadisu od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi se da je rekao: "Dovoljan je ovjeku grijeh'', udrugom predanju, "la da pria i prenosi sve to uje. " Stoga, potovana brao muslimani, uvajte svoje jezike i ne dajite im maha (ne preputajte im uzde), pa da vas u propast odvedu! Kada hoete da o neemu govorite, sjetite se rijei Uzvienog Allaha:

/IOn ne izusti nijednu rije~ a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije." (Kaf: 18),
i rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,: "Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan neka govori dobro ili neka uti!." l znajte da ete odgovarati za svaku rije koja izae iz vaih usta, pa ta ete odgovoriti na Sudnjem danu kada budete upitan i: "Zar nisi priao to i to?, pa gdje si to naao i kako si govorio i priao a da nisi stvar provjerio i ispitao?!" Brate muslime, ne preputaj slobodu jeziku svome da pria na osnovu pretpostavke ili sumnje koju si pretpostavio i uobrazio, ili na osnovu vijesti koje si uo, jer moda je tvoja sumnja ili pretpostavka lana i neosnovana, a vijest je, moda, neistinita, pa e onda doivjeti propast i razoarenje. E'UZU BILLAHI MINES-SEJTANIR-RADZIM (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana).
v v v

"O vjernic~ bojte se Allaha i govorite samo istinu/ On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostitL A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao postii e ono ito bude elio. Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet pa su se ustegli i pobojali se da ga ponesu/ ali ga je preuzeo ovjek/ a onje, zaista/ prema sebi nepravedan i lahkomislen, da biAllah licemjere i licemjerke, i mnogoboce i mnogoboke kaznio/ a vjernicima i vjernicama oprostio. A Allah prata i samilostan

Hutbe

185

je. //"(EI-Ahzab.- 70-73) Neka nam Svevinji Allah podari blagoslov Kur'ana velianstvenog i neka nas zatiti i sauva od grijeha (greaka) u govoru i u djelima. On je, uistinu, velikoduan i plemenit"!

UPOZORENJE NA OGOV . . . . I KLEVET JE DRUGA HUTBA

Hvala Allahu , Koji je vjernike uinio braom, da se meusobno potpomau u dobroinstvu i bogobojaznosti i da svaki od njih cijeni i potuje drugog: njegov ivot, imetak i ast, jer musliman je haram muslimanu u svakom pogledu -kako kae Vjerovjesnik odabrani. Svjedoim da je samo Allah Bog i da nema druga, On je Gospodar Zemlje i nebesa, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov izabrani poslanik. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni, dok traje dan i no, na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe, dobroinitelje i vjerne i sve one koji ih u dobru slijedili budu. O Ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha, potujte prava vae brae muslimana i titite njihovu ast kao to titite njihovu krv (ivot) i njihove imetke. Potovani muslimani! Meu velikim brojem muslimana proirile su se dvije opasne i teke bolesti , a od njih se je lahko sauvati i zatiti svakom onome kome to Allah lahkim uini. Brao muslimani, meu nama proirila se bolest ogovaranja i bolest klevetanja. Sto se tie ogovaranja to je da spomene neto o ovjeku u njegovom odsustvu to on mrzi (ne voli) da se o njemu spominje (govori); bilo da se radi o djelu ili o osobini. Naalost, sva briga kod mnogih ljudi svodi se na to da jedu meso toga i toga (ovoga i onoga) govorei: kod toga i toga se nalazi to i ta l i to i to? ... Meutim kada bi se malo bolje raspitao i pogledao vidio bi da on ima najvie mah ana od svih ljudi, da je najloijeg morala i ahlaka i da je najslabijeg povjerenja
meu njima . Covjek kao to je ovaj donosi nesreu i zl u kob i sebi i svojim

186

Hutbe

sabesjednicima, jer ako mu sagovornici njegovi ne prigovore i ne ukore ga, postaju njegovi sauesnici, pa makar nita ne govorili. Potovani muslimani l Allah je ovjeka koji ogovara svoju brau muslimane prikazao u najrunijem liku, izjednaavajui ga s onim ko jede meso mrtvog brata svoga a dovoljan je razlog za odvratnost i runos_t da vidi ovjeka kako sjedi na leu brata svoga, kida njegovo meso i jede ga!? Cijenjeni vjernici (brao muslimani)! Vaa je dunost i obaveza da kada ujete onoga ko ogovara vau brau muslimane, sprijeite ga i da zatitite ast vae brae. Zar ne biste, kada biste vidjeli nekoga da stoji nad denazom (mrtvim tijelom) muslimana i jede njegovo meso, zar ne biste svi skoili i sprijeili ga i naruili? Ogovaranje je u potpunosti tako kao to kae Uzvieni Allah:

ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga a vama je to odvratno"". (EI-Hudurat: 12)
11

11 /

A nije daleko da onaj ko ogovara svoju brau bude kanjen na Sudnjem danu tako to e mu braa biti prinesena (donesena) u liku mrtvaca (mrtvih osoba) pa e biti natjeran da jede njihovo meso, kao to se to prenosi u hadisu Vjerovjesnika, s.a.v.s., Takoer , prenosi se da je Vjerovjesnik u noi Mirada (mi'aradskoj noi) proao pored skupine ljudi koji su imali nokte od bakra (bakarne nokte) kojima su grebali i unakaavali svoja lica i svoje grudi. "Ko su ovi", upitao je Vjerovjesnik Dibrila, a.s., a on je rekao: "Ovo su oni koji su jeli ljudsko meso i skrnavili njihovu ast." Poslanik, 'alejhis-salatu ves-selam, rekao je jo: "O vi koji ste povjerovali vaim jezicima, a iman nije uao u njihova srca, nemojte ogovarati muslimane i nemojte pratiti i slijediti njihove slabosti i nedostatke, jer ko bude pratio i slijedio njihove slabosti i sramote, Allah e slijediti njegovu sramotu (slabost), a iju slabost Allah bude slijedio, osramotit e ga u kui njegovo(, to jest, pa makar bio u kui
SVOJOJ.

Potovana brao muslimani! Veina onih koji se gibetom (ogovaranjem) bave, kada se posavjetuju , kau: "Mi ne laemo na njega, on radi to i to!'' A davno je i Vjerovjesniku, s.a.v.s., reeno: ~~sta misli ako se pri mome bratu nalazi ono to ja kaem?", pa je odgovorio: "Ako se pri njemu nalazi ono to kae, ogovorio si ga, a ako se to ne nalazi pri njemu, onda si ga patvorio." Tako je Poslanik, s,a.v.s., objasnio svome ummetu da ogovaranje porazumijeva da pripie svome bratu mahanu koja se nalazi pri njemu, a ako si mu pripisao mahanu koja se ne nalazi pri njemu, onda to sp~ja (obuhvata) dva zla: potvoru (kl evetu) i ogovaranje. Jedan broj islamske uleme navodi da ogovaranje spada u velike grijehe, pa zato ga se uvaj, brate
v

Hutbe

- --

lb!

muslimane, i pozabavi se svojim mahanama i nedostacinla: umjesto tuim, te pretresi i preispitaj samog sebe, tj. da li si ti ist i neporoan: jer, moda, ljudima nalazi mahane, a ti ih ima najvie?! A ako si iskren u svom govoru i dobronamjeran u davanju savjeta pa nae kod svog brata neku mahanu ili nedostatak, onda ti je dunost i obaveza da stupi u kontakt s njim i posavjetuje ga ( izmeu tebe i njega: ne javno). To je ono to nalae imansko bratstvo i islamsko uenj e. "' Sto se, pak, tie druge bolesti koja se proirila meu jednim brojem ljudi, to je bolest klevetanja, a znai, odnosno podrazumijeva prenoenje ili raznoenje runog govora meu ljudima. Tako onaj ko se bavi klevetom, odlazi kod neke osobe i kae joj: ;'Taj i taj p ria otebi to i to'', s namjerom sijanja razdora i raspirivanja neprijateljstva i mrnje meu muslimanima. To je kleveta koja spada u velike grijehe i jedan je od razloga kaburske kazne i dehenemske patnje. Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao je: "U Dennet nee ui klevetnik." A jednom je prilikom proao pored dva mezara pa je rekao: "Ova se dvojica, uistinu , mu e i pate, a ne mue se zbog neega velikog", to jest zbog stvari koju je teko bilo izbjei. "Sto se jednog tie, on se nije uvao (istio) od mokrae, a to se drugog, tie on se bavio klevetom (traanjem) ." Potovani muslimani, dunost je onoga kome neko prenese da je taj i taj rekao o njemu to i to, da ga ukori i narui, da ga odvrati, sprijei od toga i da ga se uva, jer onaj ko ti prenosi govor ljudi o tebi, prenijet e od tebe ono to nisi ni rekao. Uzvieni Allah kae:
v

'1 ne sluaj ni jednog krivokletnika, prezrena, klevetnika, onoga koji tue rijei prenosi. ' (El-Ka/em: 10-11)
1

Molim Uzvienog Allaha da nam pomogne da se okitimo lijepom udi i moralom i dobrim djelima, da nas sauva zle udi i hravi h (pokuenih) djela i da nas uputi na Svoj Pravi put. On je, uistinu, velikoduan i plemenit. l neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na naeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i njegove ashabe.. .

188

Hutbe

O S URU (STRPLJIVOSTI I NJEGOVIM ST

.A...L

PRVA HUTBA

Hvala Allahu , Gospodaru Milostivom, Mudrom u onome to u svakom vremenu odredi, Dobrostivom i Milostivom prema robovima Svojim kada ih brige i tuge obuzmu i uznemire, Koji je obeao strpljivima neogranienu nagradu (bez broja i bez rauna). Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga i On je Gospodar, Onaj Kome se raun polae. l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koji je strpljivo podnio Allahove odredbe, strpljiv bio u pokornosti Allahu , sustezanju od grijeenja i podnoenju ljudskih uvreda. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe i sve one koji ih, u dobru , slijedili budu. O ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i z~ajte da je strpljivost u vjeri isto to i glava u tijelu. Stoga, nema imana onaj ko nema strpljivosti; onaj ko se bori da strpljiv bude, Allah e ga strpljivim uiniti i nikome nije dato bolje i vee (obilnije) dobro od sabura (strpljivosti). Kroz sabur dolazi do izraaja razlika iz meu onih koji su odlun i i ambiciozni i onih koji su kukavice, slabii i nemoni. Sabur je stupanj i poloaj vjerovjesnika i poslanika i nakit i ukras iskrenih i bogobojaznih. Uzvieni Al lah kae o robovima Milostivog: 11 0ni e biti, za ono to su trpjeli, odajama denetskim nagraeni i u njima e pozdravom i blagoslovom biti susretani. (EI-Furkan: 7S) i kae o stanovnicima Denneta:
ll 1

i meleki e im ulaziti na vrata svaka: 'Mir neka je vama, zato ito ste trpjeli~ a divno li je najljepe prebivalite!" (Er-Ra d: 23-24) Sabura ima tri vrste: sabur ili strpljivost u pokornosti i predanosti Allahu, sabur
11 ..

pri ustezanju od Allahovih zabrana (harama) i sabur u podnoenju Allahovih odredbi

Hutbe

189

(kadera), koje se odnose ili na ono u emu rob nema udjela ili na ono to Allah ostvaruje i sprovodi preko nekih robova, kao to je vrijeanje, nasilje, napadanje i sl. Sabur ili strpljivost u pokornosti i robovanju Allahu podrazumijeva da se ovjek potpuno posveti ibadetu, da ga izvrava onako kako mu je Uzvieni naredio i da ne osjea dosadu, zlovolju i nemir zbog njega ili ga zanemaruje ili u potpunosti zapostavlja, jer to je znak njegove propasti i nesree. A kada rob sazna i otkrije kolika nagrada i sevap slijedi za pokoravanje i ibadet Allahu, onda mu njegovo izvravanje i praktikovanje postaje jednostavno i lagahno, jer za jedno dobro djelo, hvala Allahu, kada ga ovjek uini iskreno u Njegovo ime i u skladu s praksom Njegovog Poslanika, slijedi deseterostruka nagrada, do sedam stotina puta, do mnogostrukog (neodreenog) broja puta. A Allah e onome kome hoe dati i vie jer Allahova dobrota i milost nemaju granica niti mea. Sto se tie sabura ili strpljivosti od grijeenja i neposlunosti Allahu, on podrazumijeva da se ovjek u potpunosti sustegne od injenja onoga to je Allah zabranio, bilo da se radi o Allahovom pravu (haku) ili o pravima Njegovih robova. A kada spozn a i otkrije kakva se dunjaluka, ahiretska, drutvena i pojedinana kazna krije uvrenju onoga to je zabranjeno (haram) te da to teti njegovoj vjeri i njegovom kraju (ishodu), pa, ak, i njegovoj zajednici, jer dunjaluke kazne za grijehe esto obuhvate sve !jude, a onda budu proivljeni u skladu s njihovim djelima i njihovim namjerama; kada onaj ko je pametan spozna emu sve vode i ta za sobom povlae grijesi, obavezuje ga to da ih napusti i ostavi iz straha i bojazni od Onoga Koji sve trajne i sve to je skriveno zna. l to se tie sabura ili strpljivosti u podnoenju Allah ovih odredbi (kadera), njegov smisao lei u tome da se ovjek preda i prepusti onome to ga zadesi od belaja, briga i bolesti i da se ne suprotstavlja tome srdbom, nezadovoljstvom, mrzovoljom (o z loj eenou ) i dahilijetskom reakcijom , pokuenom u islamu; da zna da za dolazak tog (dotinog) belaja postoje razlozi i mudrosti koje ne zna niko drugi osim Allaha i da zna da za njegovo otklanjanje postoje, isto tako, razlozi od kojih su najvei i najznaajniji: njegovo traenje utoita kod Allaha, njegova dova Allahu te njegova skruenosti i poniznost pred svojim Gospodarem, jer ove bolesti koje Uzvieni Allah alje na Svoje robove nisu nita drugo do Njegov rahmet, milost prema njima, da bi se vratili Njemu i da bi spoznali da je On Taj Koji kako hoe raspolae i upravlja Svojim robovima. Nema opiranja i suprotstavljanja Njemu. Njemu pripada vlast i hvala, samo On stvara i upravlja. U Njegovoj je ruci svako dobro i On,
v

190

Hutbe

uistinu, sve moe. Meutim , i pored ovoga, te bolesti u veini s l uajeva, hvala Allahu,
ne vode u smrt niti u propast, nego su to obino lahke i podnoljive bolesti koje
odreuje i propisuje Gospodar iz samilosti Svoje prema robovima Njegovim. E! UZU
BILLAHI MINES-SEJTANIR-RADZIM (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana)
v v v

''Nikakva nevolja ne dogodi se bez Allahove volje, a On e srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti Allah sve dobro zna. "(Et-Tegabun: 11)
Gospodaru na, podari nam blagoslov Kur'ana velianstvenog ... (dova)

os . . . . LflVOSTI NA ALL ODREDB

r-11. .L.&.

......... .--..

DRUGA HUTBA

Hvala Allahu, Koji je strpljivima nagradu bez rauna obeao, a zahvalne na blagodatima nagradio trajnou (neprekidnou) njihovom i poveanjem. Svjedoim da je samo Allah Bog, On: bez ikakve sumnje, nema druga i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, poglavar svih poslanika i najodabraniji meu svim robovima. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike u dobru do Sudnjeg dana i povratka Njemu. O Ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i budite sa onima koji su strpljivi i izdrljivi, jer strpljivi e bez rauna nagraeni biti. A strpljivost (sabur) z nai: potpuno se posvetiti pokornosti i poslunosti Allahu, do kraja se sustegnuti od neposlunosti i nepokornosti Njemu i suzdrati se od srdbe i negodavanja prema Allahovim odredbama (kaderu). Covjeku nije dato vee i bolje dobro od sabura, i kada ovjek izdri u pokornosti i ibadetu Allahu i ustraje u tome, onda mu pokornost preraste u narav i prirodu, ispunjen je radou kada je praktikuje, a brigom i tugom kada je zapostavi; a kada se suzdri i sustegne od grijeenja i nepokornosti, navikne se na izbjegavanje grijeha i postanu mu odvratni i mrski; obuzet je radou kada ih ne ini , a tugom i alou kada u njih zapadne, sve dok ga srea ne poslui i za rukom
v

Hutbe

--

mu ne poe da se pokaje i tevbu uini, odnosno grijeenje napusti; i kada se suzdri od srdbe i negodovanja prema Allahovim odredbama (kaderu), postane zadovoljan i smiren (spokojan) naspram onoga to mu je Allah propisao i odredio. Kada ga zadesi kakvo zlo ili nesrea, strpi se i bude mu dobro, a kada ga zadesi blagostanje i s rea , zahvali se i opet mu bude dobro, jer je ovjek izloen raznim nevoljama i iskuenjima u svome ivotu! u svojoj porodici, svom imetku, svojim prijateljima i ashabima te raznim drugim nezgodama. Kada sve te nevolje i nedae doeka i primi sa saburom i iekivanjem olakanja i utjehe od Allaha, onda ti udesi i nesretni sluajevi postaju iskup za njegove grijehe i nevaljala djela te vode podizanju njegovog ugleda i poloaja (dereda). Mnogobrojni su ajeti i hadisi koji govore u prilog tome, pa tako Uzvieni Allah kae: ~~ ti obraduj izdrljive1 one koj~ kada ih kakva nevolja zades~ samo kau. '1v1i smo Al/ahovi i mi emo se Njemu vratiti!/ Njih eka oprost od Gospodara Njihova i milost~ oni su na Pravom putu!" (EI-Bekara: 1SS-1S7) A Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Kojeg god muslimana zadesi teta ili neprijatnost, bolst ili neto drugo, Allah ga oslobaa njegovih grijeha (prata mu njegove grijehe) kao to se drvo olsobaa lia." l rekao je jednoj eni, sahabijki: "Raduj se j budi vesela, jer boleu muslimana Allah, uistinu, odnosi (oprata) njegove pogreke koa to vatra odnosi (isti) otpatke iz eljeza j srebra. " A kazao je Poslanik, s.a.v.s., i sljedee hadise: "Nevolje neprestano snalaz~ vjernika i vjernicu: u njemu samome i u njegovom evladu, sve dok (sutra) ne sretne Uzvienog Allaha bez ijednog grijeha." "Koga god muslimana trn ubode ili ga pogodi neto tee od toga, Allah ga uzdigne za deredu i bude mu izbrisanajedna pog reka." ~~Glavobolja vjernika i trn koji ga ubode (ubod trna), iii neto to ga ezijjeti (uznemiruje), utj ee da mu Allah time podie na Sudnjem danu deredu (poloaj) i oprata mu njegove grijehe.': "Uzvieni i Svemog ui Allah rekao je: "Kada iskuam roba Svoga njegovim oima (oduzmem mu vid), dat u mu u zamjenu za njih Dennet." "Covjek, uistinu, uiva
kod Allaha stupanj i poloaj koji ne dostie svojim djelima. Allah ga neprestano
iskuava onim tQ ne voli dok ga ne uzdigne do tog poloaja." :'U kojeg god muslimana
umre troje maloljetne djece, Allah e ga uvesti u Dennet iz samilosti Svoje prema njin1a." A rekao je enama: "Koja god ena od vas isprati tvoje (maloljetne) djece (u smrt) bit e joj zastor od Vatre (dehennema).'' Neka ena upita: "A dvoje?", a on odgovori : "l dvoje." Ovi had t-si, i .Q rugi, ko ji tretiraju istu temu, predstavljaju radosne vijesti za vjernika. Zbog njih, on se nada dobru za nevolje kojima ga Allah pogaa (ne kunju stavlja) pa ih strpljivo podnosi i nagradi se z~ njih kod Allaha nada.
v

192

Hutbe

Svjestan je da je sve to od Uzvienog Allaha, a da je sebeb i povod tome sam on, odnosno da dolazi od njega, kako kae Uzvieni Allah: Kakva god vas bijeda zadesl to je zbog grijeha koje ste zaradi/l a On mnoge i oprosti (Ei-ura: JO) Gospodaru na, molim Te da nas uini od onih koji kada iskuani budu, strpe se; kada ih blagodatima obaspe, zahvalni su i kada pogrijee, oprosta zatrae. Oprosti nam, Gospodaru na, i smiluj nam se, jer Ti, uistinu, mnogo prata i samilostan si!
11

/1

Hutbe

193

DOBROCINSTVO PRE

RODITELJI~JA

PRVA HUTBA
Hvala Allahu, Njega Slavimo i hvalimo, od Njega pomo, oprost i uputu traimo. U Njega vjerujemo, na Njega se oslanjamo i svako dobro i slavu Mu pripisujemo. Utjeemo se Allahu od zla naih dua i od naih zlih djela. Koga On uputi, niko ga u zabludu odvesti ne moe, a koga uzabludi ostavi, niko ga uputiti ne moe. Svjedoim da je samo Al! ah Bog, On nema druga, i svjedoim da je na prvak i na vjerovjesnik Muhammed, Allahov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je sa uputom i vjerom istinitom, i on je misiju svoju jasno i vjerno dostavio. Neka je salavat Allahov, selam i blagoslov na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike u dobru do Sudnjeg dana. Potovani i cijenjeni muslimani! Due su po prirodi svojoj sklone voljeti onoga ko im dobro ini, a srca su vezana za onoga ko im ljubaznost i naklonost svoju ukazuje. A nema veeg dobroinitelja niti onoga koji veu ljubaznost i samilost ispoljava, poslije Uzvienog i Svemogueg Allaha, od roditelja. Stoga je Allah njihov hak (obavezu prema njima) spomenuo uporedo sa Njegovim hakom (obavezom prema Njemu), a zahvalnost njima sa zahvalnou Njemu, i preporuio je, nakon zapovijesti da se Njemu robuje , da im se dobroinstvo ini. //1 Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima .
dobroinstvo inite ... "(En-Nisa': 36)

Uzvienom Allahu pripada blagodat stvaranja, a roditeljima, sa izunom Njegovim, blagodat odgajanja i raanja. lbn-'Abbas, r.a., veli: "Tri su stvari spojene i vezane za tri druge; ne prima se i ne prihvata jedna bez njene veze s ostalima: 'l pokoravajate se Allahu i Poslaniku Njegovu' (Et-Tegabun: 12),

194

Hutbe

pa ko se pokori Allahu, a ne pokori se Poslaniku, nee mu biti usliano." "/namaz obavljajte i zekat dajite ... (EI-Bekara: 110), 3 pa ko bude klanjao, a ne bude zekat davao, nee mu (namaz) biti primljen; "Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim... // (lukman: 14J pa ko bude zahvalan Allahu, a ne bude zahvalan svojim roditeljima, nee mu biti uslieno." Zadovoljstvo je Alaha, dakle, uzadovoljstvu roditelja, asrdba Allahova u srdbi roditelja! Potovani vjernici! Dobroinstvo je roditelja veliko a njihova ljubaznost i blagonaklonost su ogromne..Razmislite malo o stanju maloljetnosti (mladosti) i prisjetite se slabosti djetinjstva. 1 'Cospodaru mot smiluj im se, onisu mene, kadsam bio dijete, njegovali!" (El-Isra': 24) f\1ajka te je tvoja nosila u utrobi njenoj devet mjeseci, a zdravlje njeno je trpjelo. S mukama te nosila i s mukama te rodila, a rast tvoj joj je samo tegobe i slabost poveavao. Prilikom poroaja smrt je oi ma svojim vidjela, ali tek to te pored sebe ugledala, nabrzinu je sve bolove svoje zaboravila. Za tebe je vezala sve svoje nade i oekivanja. Utebi je vidjela radost ivota i njegove ukrase (ljepote). Zatim se dala na hizmet tebi itave noi i cijeloga dana. Hranila te zdravljem svojim. Hrana tvoje bila je mlijeko njeno; tvoja kua krilo njeno; jahalica tvoja ruke njene, i grudi njene, i lea njena. Svekoliku panju ti je poklanjala i pazila te. Gladna je ostajala da bi ti sit bio. Nou je bdjela da bi t i spavao. Bila je prema tebi milostiva, njena i bri!jiva. Kada bi bila odsutna od tebe, dozivao si je, a kada bi se okrenu la od tebe, aptao si joj (apatom bi prizivao je) . Ako bi ti se ta runo desilo, pomo si traio od nje. Drao si da je svako dobro kod nje i mislio si da zlu nema puta ka tebi kad te privije uz grudi svoje i osmotri te okom svojim. A to se tie oca tvoga, pa ti si uzrok njegove bojazni, strahovanja i krtosti. Marljivo se trudi i zalae i raznovrsne neprijatnosti od tebe otklanja. Neprestano je u pokretu i na putovanju. Krstari ravnicama i pustinjama i uputa se u opasnosti, tragajui za zalogajem hljeba da ga utroi na tebe, da te estitim uini i da te lijepo odgoji. Kad ue kod njega, razveseli se, a kada pohita k njemu, nasmijei se. Kada otputuje, osjea naklonost prema njemu, a kada doputuje, nae se u njegovom krilu i na njegovim grudima (u njegovom naruju). Ovo su dvoje tvoji roditelji, a to je tvoje djetinjstvo i tvoja mladost (djeatvo L pa zato onda negiranje i osporavanje dobroinstva? l zato surovost i okrutnost,
11

Hutbe

kao da si ti dobroin ite lj koji ljubaznost i blagonaklonost daruje?! Buharija, Muslim i drugi biljee, a predanje je Muslimovo, od 'Abdullaha ibn 'Am ra ibn ei-'Asa, r.a., da je rekao: ~~Neki ovjek je pristupio Allahovom Poslaniku , s.a.v.s., rekavi mu: 'Dajem ti prisegu na dihad (borbu na Allahovom putu) i hidru ( seobu radi Allaha) udei za nagradom.' Poslanik ga je upitao: 'Je li ti ijedan od dvojice roditelja u ivotu?~ 'Jeste, ak, oba, odgovorio je ovjek , a Poslanik je dodao: 'Ze li li nagradu od Allaha?' 'Da', kazao je, pa mu je Poslanik rekao: 'Vrati se svojim roditeljima i lijepo prema njima postupaj.'" U drugom hadisu kod Taberanije, ij i je sened dobar, stoji da je neki ovjek doao Vjerovjesniku, s.a.v.s., da zatrai njegov savjet o dihadu (odlasku u dihad), pa ga je 'Aiejhisselam upitao: 'Ima li roditelje?' :Imam': odgovorio je ovjek, a Poslanik je dodao: 'Dri se njih, jer Dennet je pod njihovim nogama!'" Bra o u islamu! Hak je roditeljski teak i velik, a dobroinstvo njihovo je nenadokandivo. Neka od njihovih prava, odnosno obaveza prema njima jesu: ljubav i potivanje, poslunost i uvaavanje, uljudnost i pristojnost pred njima, iskren govor sa njima, udovoljavanje njihovim eljama u okviru dobroinstva i troenje (imetka) 19 na njih u okviru mogunosti. (Ti i imetak tvoj pripadate tvome ocu). Otklanjaj od njih uvrede i neprijatnosti, jer i oni su od tebe neprijatnosti otklanjali . Ne razgovaraj sa njima grubo ili osorno ili sa povienim tonom. Udalji od njih sve to izaziva zlovoiju i neraspoloenje. 11 1 1 Ne reci im ni: Uh! i ne podvikni na njih... '' (El-Isra': 23) Biraj, u razgovoru sa njima, blage rijei, lijepe izraze i plemenit govor. Budi prema njima skruen, ponizan, milostiv (paljiv), naklonjen (suosjeajan), poslu an i ulj udan. Oni su stu pil i u starost i godine i pribliili su se slabosti i iznemoglosti nakon to su svoje snage (energiju), svoje zdravlje i svoj imetak utroili na putu da te odgoje i estitim uine . Razmisli malo, Allah te sauvao , o rijeima tvoga Gospodara:
v

'Kadjedno odnjih dvoje, ilioboje, kod tebe starost doive... " (EI-Isra/:23)

"kod tebe" upuuje na injenicu da im je neko potreban da trae utoite i zatitu. Oni su svoju zadau okonal i , njihova je uloga zavrena. Red je doao na tebe i evo tvog zadatka: 1 11 Ne reci im ni: 'Uh! i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima

Rije

potovanja punim." (El-Isra '. 23)

Neki je ovjek rekao Omeru ibn ei-Hattabu, r.a.: "Imam majku koja je doivjela toliku starost da nije u stanju udovoijiti svojim potrebama osim preko mojih l ea

----------------------------------------------- - 196
Hutbe

(putem moje usluge): pa jesam li udovoljio njenom haku, tj. jesam li ispunio obavezu prema njoj?" "Ne'': odgovorio je Omer, lijer ona je inila to s tobom (dok si bio mali) elei ti da ostane i ivi, a ti ga ini , a eli da se rastanete (da ona umre)! rv1eutum, ti si ipak dobroinitelj, a Allah daje veliku nagradu za malo (dobroinstva)." Da, uistinu je njihov hak velik i teak, ali ti potrai utoite i pribjeite u dovi, molbi za njih, dok su u ivotu, a i nakon smrti, priznajui propuste i greke i nadajui se onome to je kod Allaha:

''Gospodaru mot smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!//(El-Isra': 24)
u islamu! Zaista je greka, sramota, nesrea i propast da roditelji budu iznenaen , . negiranjem i osporavanjem dobroinstva. Iekivali su dobroinstvo i nadali se pristojnom i uljudnom odnosu i vezi: kad odjednom ovaj malodunik (i bespomonik) ignorira i nastoji zaboraviti svoju slabost i nemo i svoje djetinjstvo!? Opinjen je svojom mladou i svojom snagom (muevnou ), zaslijepila ga je njegovo obrazovanje i njegova kultura i uzoholio se svojim ugledom i visokim poloajem pa ih vrijea i ezijeti svojim mrmljanjem, gunanjem, mrzovoljom i neraspoloenjem. Otvoreno im nanosi zlo i nepravdu i govori pogrdne i rune rijei. Zlostavlja ih i podvikuje na njih, pa ak, moda, i amar im odvee iii ih nogom utne!? Zele mu da ivi , a on prieljkuje njihovu smrt. l kao da ih vidim kako su ve poeljeli da su bogda neplodni i sterilni (bez mogunosti raanja djece) bili!? Jeca za njima krepost i dobroinstvo i plae zbog njih ovjenost i estitost. O malodunie (i bespomonie)! Zar si ih, kada su ostarjeli i potrebnim te postali, uinio najbezvredn ijom i najbeznaajnijom stvari kod tebe? ! Drugima si prednost u dobroinstvu dao, a na njihovo dobroinstvo si zaboravom uzvratio. Postali su za tebe teret i oduljio ti se njihov ivot. Zar ne zna, jadnie , da onaj ko bude dobrostiv prema svojim roditeljima, bit e prema njemu dobrostivi njegovi sinovi, a ko im neposluan bude, neposluni e biti i oni njemu?! Bit e , sigurno, jednog dana potreban dob roinstvu tvojih sinova: pa e postupiti s tobom kao to si i ti postupio sa svojim roditeljima. Kako zaslui tako e ti se i vratiti (ime se zadui to e ti se i vratitiL kakvo djelo takva i nagrada. Poslanik, s.a.v.s. , rekao je: "Od svih grijeha Allah odgaa to hoe (to jest odgaa kaznu za njih), osim neposlunosti prema roditeljima. Onome ko to ini, On ubrzava (kaznu ) prije sm rti." (Prenosi Hakim i
v

Brao

Hutbe

19 7

kae da je vjerodostojnog seneda, s ime se slae i Ez-zehebi, a prenosi ga i Taberanija u Kebiru). Najvei od velikih grijeha jesu irk (pripisivanje druga Allahu) i neposlunost prema roditeljima. O tome govori vjerodostojni haber iskrenog i istinoljubivog (Vjerovjesnika), s.a.v. s. , A u hadisu od Abdullaha ibn Omera, r.a., prenosi se da je Resululah, s.a.v.s., rekao: 'U trojicu Allah nee gledati na Sudnjem danu: u neposlunog prema svojim roditeljima, notornog pijanicu i onoga koji istie (natuca na nos) drugom uinjeno dobro. A trojica nee ui u Dennet: onaj ko je neposluan prema svojim roditeljima ~ onaj koji nema ljubomore (svejedno mu je ta radile njegove keri i ena) i mukobanja (od ena). (Prenosi Taberanija u Evsatu). Zato se bojte Allaha, Allah vam se smilovao, i znajte da je dobroinstvo prema roditeljima nuna obaveza (tarz) i neopozivo nareenje te da donosi obilnu nataku, dugaak ivot i lijep svretak (ishod). Alija, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Koga raduje da mu se produi ivotni vijek, da mu se proiri nafaka i da bude sauvan od zle smrti neka se boji Allaha i neka odrava rodbinske veze." (Prenosi Abdullah, sin imama Ahmeda, u njegovi mzevaidima, zatim Bezzar, sa dobrimsenedom, i Hakim) A od rodbine su ti najblii tvoji roditelji. E'UZU BILLAHI MINES-SEJTANIR-RADZIM (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana). "Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od njh dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: 'Uh!' i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci:
11
v v v

/Gospodaru mot smilujim se, onisu mene, kadsam bio dijete, njegovali! Gospodar vai dobro zna ta je u duama vaim: ako budete poslun~ pa, Allah e doista oprostiti onima koji se kaju. (El-Isra 23-ZS)
ll l:

198

Hutbe

DOBROCINSTVO PREWlA RODITELJI DRUGA HUTBA

Hvala Allahu, i to je dosta, i neka je salavat i selam na Njegovog odabranog Vjerovjesnika, njegovu porodicu, ashabe i svakoga ko bude slijedio njegov put i iao njegovim stopama. . Bojte se Allaha, o vjernici, i znajte da je jedan od vidova dobroinstva da ovjek pazi i posjeuje prijatelje svojih roditelja, da ih lijepo potuje i uvaava i da obaveze prema njima ispunjava. Alejhisselam je rekao : :;u najvee dobroinstvo spada da dijete odrava vezu (i odnose) sa onima koji su se voljeli i pazili sa njegovim ocem. ~~ (Prenosi Muslim) . Neki je ovjek doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. , i rekao: "Je li ostalo ita na meni od dobroinstva prema mojim roditeljima da im ga uinim nakon njihove smrti?': "Dan: odgovorio je Poslanik, s.a.v.s.: ''Traenje oprosta za njih (dova), ispunjavanje njihove oporuke i testamenta nakon njihove smrti, odravanje rodbinskih veza koje se mogu odravati samo njihovim posredstvom i potivanje i uvaavanje njihovih prijatelja za njih (to jest iza njihove smrti).'~ (Prenosi ga Buharija u djelu "EI Edebui-Mutred", te Ebu-Davud i lbn-Made) . Budite uvjereni u sve ovo, Allah vam se smilovao, jer dobroinstvo u svim njegovim vidovima produava ivotni vijek, umnoava nataku i sinove (potomstvo} i ni estiti ma, jer ko bude i nio dob roi nstvo svojim rodite lj ima, i njemu e dobroinstvo initi njegovi sinovi. Neposlunost prema roditeljima vodi razoarenju, propasti i neuspjehu, a ve je reeno: "Allah, uistinu, ubrzava propast (smrt) roba ako je neposluan prema roditeljima kako bi mu time ubrzao kaznu:', i "Allah, uistinu: produava ivot robu ako je posluan prema roditeljima kako bi time poveao njegovu poslunost i njegovo dobroinstvo . !'

Hutbe

199

ODRZAV.~ JE RODBINSKE VEZE

PRVA HUTBA

Hvala Allahu, Koji od vode stvara ljude i ini da su rod po krvi i po tazbini. Njega, Uzvien neka je On , hvalim i Njemu zahvaljujem. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga i On znanjem Svojim sve obuhvata; i svjedoim da je na prvak i na vjerovjesnik Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koji uiva najvei poloaj meu ljudima i najveu ast i ugled. Neka je salavat, selam i blagoslov Allahov na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike udobru do Sudnjeg dana. Bojte se Allaha, o vjernici, samo se Njega bojte i iskreno Mu robujte, ibadet inite , bojte se Allaha, imenom ijim jedni druge molite, i rodbinske veze ne kidajte!

"O ljudi bojte se Gospodara svoga, Koji vas odjednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao.'' (En-Nisa': 1)
Stvorio vas je od jednog ovjeka, to znai da je Gospodar jedan i da je korijen (porijeklo) jedno. Jedna je porodica od koje su rasuti i rasijani ljudi i ene da se nau . i sjedine u jednom korijenu i da se veu za jedno srodstvo (krvnu vezu). Na ovim se temeljima zasnivaju obaveze uzajamne odgovornosti, solidarnosti i samilosti. Jer, porodica ovjekova i rod njegov jesu, o robovi Allahovi, orue njegovo i oslonac njegov, Oni su korijen njegov i snaga njegova. Hazreti Alija, r.a., veli: "Oni su rod i porodica tvoja; s njima pobjeduje i (u ivotu) istrajava; oni su pomo i podrka u nevolji. Potuj i cijeni potovanog i cijenjenog meu njima; bolesnog meu njma obii; onome od njih kome je teko, olakaj i pomozi, i ne dopusti da lanovi obitelji tvoje budu najnesretnija iva bia zbog tebe. Brao u islamu! Allah nije zapovijedio da se samo On oboava niti je zabranio da Mu se i rk ini (drug pripisuje), a da uporedo s time nije spomenuo dobroinstvo prema roditeljima i roaci ma (rodbini) .

200

Hutbe

"

Citajte ako hoete:

1Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroad~ i siromasima, i komijama bliim, i komijama daljnjim ... (En-Nisa 36) l/Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite.// (El-Isra'. 23)
11 11 1 :

Zatim kae Uzvieni:

11

/l

Dajblinjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku namjerniku". (El-Isra': 26)

Brao

vjernici! Njegovanje je rodbinskih veza pravo svakoga onog ko je vezan za tebe porijeklom ili sredstvom i sve to je neko blieg roda, njegovo pravo je obligatnije, a dunost prema njemu obaveznija (tvoja majka, tvoj otac, a zatim od blieg ka daljem). Put izvravanja i ispunjavanja obaveze prema roacima i rodbini jeste irenje meusobne ljubavi, ispoljavanje irokogrudnosti, te srdanost i iskrenost. Najvei dar koji je Uzvieni Allah podario suprunicima, a oni su temelj (stablo) porodice i njeno jezgro, jeste taj to je meu njima uspostavio ljubav i samilost.

1jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i ito izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost. // (Er
11

Rum: 21) Temelj meusobne povezanosti i vrstih, neraskidivih veza jeste uzajamna ljubav i uzajamna samilost, i kada toga nestane, veze i odnosi se kidaju, razdor i nesloga ire se i zavreuje (zasluuje) se Allahovo prokletstvo, Boe sauvaj.
1

A oni koji ne ispunjavaju dunosti prema Allahu, iako su se na to vrsto obaveza/~ i kidaju ono to je Allah naredio da se potuje, i ine nered na i zemlji njih eka prokletstvo i najgore prebivaliite! (Er-Ra d: 2S)
11 1

Njegovanje rodbinskih veza donosi beriet u opskrbi (n afaci), napredak, blagostanje i sreu uivotu i Allah s njima dodjeljuje i daruje (dosuuje) mo, vrstinu, jainu i slavu, a srca se radi njih pune potivanjem, uvaavanjem, dostojanstvom i strahopotovanjem. Imam Ahmed i lbn-Made prenose, a ravije (prenosioci) kod Ahmeda pouzdani su, od Aie , r.a., a ona od Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Odravanje rodbinskih veza, dobrosusjedski odnosi i lijep moral (ahlak) ine kue (zemlje) naprednim i produavaju se u njima ivoti.}) Prenosi Bezzar~ dobrim senedom! i Hakim od Alije, r.a., da je Vjerovjesnik,

Hutbe

201

s.a.v.s., rekao: "Koga raduje da mu se produi ivotni vijek, da mu se proiri nafaka

i da bude sauvan od zle smrti neka se boji Allaha i neka odrava rodbinske veze."
U Buharijinom "Sahihu" od Resulallaha, s.a.v.s., prenosi se: "Ko eli da mu se prospe (proiri) nafaka i da mu se odgodi edel (smrtni as) neka odrava rodbinske veze." A u drugom haberu (hadisu) toji: ~ Njegovanje rodbinskih veza donosi ljubav u porodici, bogatstvo u imetku i odlaganje smrtnog asa", to jest poveava imetak, produava ivot i unosi beriet u to dvoje. Sa odravanjem rodbinskih veza jaa se prijateljstvo i poveava. ljubav, uvruju se veze meu roacima i blinjima, nestaje mrnje i neprijateljstva i onaj ko ima rodbinu, ezne i udi za rodbinom svojom. l znajte, Allah vam se smilovao, da odravanje rodbinskih veza i dobroinstvo prema blinjima zaprema (obuhvata) veliku oblast i (prostor) i manifestira se raznovrsnim putevima i nainima : poevi od osmijeha prilikom susreta i njenosti u postupanju i poslovanju ....do prijatnosti u govoru i vedrine i ozarenosti u licu. Tu su, zati m, posjete, relacije i veze, briga (brinost) i raspitivanje, telefonski razgovori i dopisivanje, dobroinstvo prema onom ko je nuan i potreban, iskazivanje dobrote i ljubaznosti te razmjena hedija i poklona. A tome se prikljuuje jo i prelaenje preko propusta, opratanje greaka i posrtaja, pravednosti i nepristrasnosti, te revnost i marljivost u dovi za Allahovu pomo, uspjeh, sreu , estitost i pobonost. Aiskrenije, pravinije i vee od toga jeste odravanje lijepih odnosa sa rodbinom, pa makar ih oni i kidali, inicijativa i urenje sa oprostom k_ada pogrijee i dobroinstvo prema njima, pa makar i uvrijedili i hrave se ponijeli (postupili). Uzvraanje dobroinstva dobroinstvom jeste nagrada i nadoknada, meutim, prava i neprekidna veza nazire se jasno iz rijei vaeg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s.: "Ne odrava vezu onaj ko istom mjerom uzvrati, nego onaj ko kada ga rodbina napusti, on ih i pazi i vezu sa njima odrava." (Nije prijatelj onaj ko istom mjerom uzvrati, nego onaj ko, kada ga rodbina napusti, pazi ih i vezu sa njrma uspostavlja). (Prenosi ga Buharija od Ebu-Hurejrea). Neki je ovjek doao Vjerovjesniku , s.a.v.s., pa mu je rekao: "O Allahov Poslanie, ja imam rodbinu sa kojomodravam odnose, a oni ih sa mnom kidaju; ja im dobroinstvo inim, a oni prema meni hravo (loe) postupaju; ja sam prema njima blag i milostiv, a oni mene zanemaruju. " Poslanik, a.s., mu je na to rekao: "Ako je tako kako kae, pa kao da ih hrani eravicom (stavlja im vreo lug u usta).

202

Hutbe

Ti e od Allaha imati pomonika sve dok tako bude inio." (Prenosi Muslim od
Ebu-Hurejrea, r.a.). No i pored svega ovoga, te pored ovih ajeta i hadisa, ima meu ljudima onih kod kojih osjeaji zamru a srca njihova skrenu s Pravog puta, pa ne obraaju panju na rod (familiju) niti pitaju za blinjeg (roaka) . Uistinu je sramota i bruka za onoga kome je Allah podario ugled i ast i lijepom ga nafakom opskrbio, pa se on, nakon toga, odbojno, neprijateljski i sa antipatijom odnosi prema svojim roacima ili se uzdie i oholi nad njima. Cak, moda, osjea se isuvie ponosnim da bi im uope pripadao (priznao da je s njima u srodstvu), da ne govorimo o tome da bi ih obuhv?tio svojom dobrotom i ljubaznou i pruio im ruku svog mi losra i dobro instva. Kidanje rodbinskih veza, uistinu, donosi nesreu i propast (ruevine) te prouzrokuje prokletstvo i s ljepou vida (zapaanja) i razboritosti. "Zar vi ne biste kad biste se vlasti doepa/~ nered na Zemlji inili i
v

rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih uinio." (Muhammed. 22-23)
Prekidanje rodbinskih veza jedan je od najveih velikih grijeha, a kazna za to prekidanje ubrzana je jo na dunjaluku, prije ahireta. Prenosi Ebu-Davud i Tirmizija i veli da je sahih; i Hakim od Ebu-Bekra, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ~~Nema grijeha koji vie zasluuje da Allah njegovom vlasn iku (poiniocu) ubrza kaznu na dunjaluku, pored kazne koju mu je pripremio na ahiretu, od nepravde (nasi lja, ti ranije) i kidanja rodbi nskih veza." Prenosi Imam Ahmed i Buharija u djelu ''EI-Edebui-Mufred'!, a prenosioci su kod Ahmeda pouzdani, od Ebu Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Djela sinova Ademovih izlau se na pregled) svakog etvrtka naveer, uoi petka, pa se ne primaju djela onoga ko kida rodbinske veze." Od lbn-Mes'uda, r.a., prenosi se da je jednom prilikom! sjedei u halki (kruoku) poslije sabah-namaza, rekao: ~~Allahom zaklinjem onoga ko prekida rodbinske veze da ustane i napusti nas, jer mi elimo da se molimo (dovima) naem Gospodaru , a vrata su nebeska zatvorena pred onim ko kida rodbinske veze." Potovana brao! Najbri hajr u pogledu nagrade jeste dobroinstvo i odravanje rodbinskih veza, a najbre zlo u pogledu kazne je nepravda (tiranija: nasilje) i kidanje rodbinskih veza. Meutim, i pored toga vidi neke iji je udio u hajru (dobru) neznatan kako ure da, zbog najsitnijeg razloga, prekidaju veze sa svojim roacima i blinjima,

Hutbe

203

koju su uli ili neega sitnog to su vidjeli, a ne znaju, jadnici, da time

navlae na sebe i svoju porodicu neprijateljstvo i mrnju (otuenost) pa zasluuju prokletstvo, prekid i nestanak blagodati i poguban i lo svretak ili (kraj). zbog

rijei

oni koji ne ispunjavaju dunosti prema Allahu, iako su se na to vrsto obaveza/~ i kidaju ono ito je Allah naredio da se potuje, i ine nered na zemlji njih eka prokletstvo i najgore prebivalite!" (Er-Ra'd: 25)
'j4

svoga sina Zejnui-'Abidin, 'Ali ibn ei-Husejn, radijallahu 'anhum edme'ine, rekao je: "Ne drui se sa onim ko kida rodbinske veze jer sam ga naao da je na tri mjesta proklet u Allahovoj Knjizi." Zato se bojte Allaha i odravajte veze sa svojom rodbinom, jer srodnici su prei jedni drugima (od ostalih vjernika). Ponudite im dobro (hajr), pa makar se oni otuili i grubo postupali, i odravajte veze sa njima, pa makar ih oni kidali, Allah e vama blagodati Svoje trajnim uiniti, nafaku vam proiriti i poveati i blagoslovljenim vam ivot uiniti. E'UZU BILLAHI MINE-EJTANIR-RADIM (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana)

Savjetujui

AIIah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini i da se blinjima udjeljuje, a razvrat i sve to je odvratno, i nasilje, zabranjuje, da pouku primite, On vas savjetuje.'' (En-Nahl: 90)
11

Molim Uzvienog Allaha da nam da da se okoristimo uputom Knjige Njegove i sun netom (praksom) Njegovog vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s. Kazah ovaj govor svoj i molim Allaha da i meni i vama i svim ostalim muslimanima oprosti grijeh svaki, a traite i vi oprosta od Njega, jer On, uistinu, mnogo prata i samilostan je.
v

ODRZAV.

JE RODBINSKE VEZE

DRUGA HUTBA

Hvala Allahu, hvalom obilnom, lijepom i blagoslovljenom kako voli Gospodar ' na i kako je zadovoljan. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, i neka
je Njemu hvala i na onom i na ovom svijetu. l svjedoim da je Muhammed Njegov

204

Hutbe

rob i Njegov poslanikr koga je s milou i uputom Svojom poslao. Neka je salavat, selam i blagoslov Allahov na njega, njegovu istu (asnu) porodicu, njegove plemenite ashabe i tabine i sve one koji ih u dobru slijedili budu do Sudnjeg dana. Bojte se Allaha, o vjernici, i znajte da je pravo blinjega odravanje rodbinskih veza, injenj e dobroinstva, opratanje greaka i propusta, i prihvatanje isprike i izvinjenja. l kao to je reeno: "Ne raskidaj vezu sa blinjim, pa makar te i uvrijedio, jer ovjek ne jede meso svoje pa makar i gladan bio.H Potovani vjernici! Ako odravanje rodbinskih veza znai dobroinstvo prema onom ko je mufta (potreban), otklanjanje nepravde od mazluma (onoga kome je nepravda uinje na) te pruanje pomoi da do haka (prava) svoga stigne, onda u odravanju rodbinskih veza ne spada podravanje lai i neistine i potpomaganje nepravde, tiranije i mrnje, jer to nije nita drugo do odvratni dahil!jetski fanatizam (zanos, estina i bijes) posredstvom kojeg se raspiruje neprijateljstvo, iri nered, razdor i pokvarnost te kidaju i naruavaju rodbinske veze. Nikada tiranij a, nepravda i tlaenje nee biti put do istine ili sredstvo za ostvarivanje dobra i pravde. Zato poznajite istinu i razlikujte je od neistine i lai, i neka vas nipoto ponos ne obuzme to grijeite i zlo inite. Drite se puta vjere vaeg Gospodara! Hranite gladne, irite selam, njegujte rodbinske veze i klanjajte n ou (noni namaz), dok ljudi spavaju! pa ete u Dennet ui selamom, mirom i
sigurnou!

Hutbe

205

SRETNI DOM

PRVA HUTBA

Hvala Allahu , Koji nas je u islam uputio i sljedbenicima njegovim nas uinio; mi ne bismo na Pravom putu bili da nas Allah nije uputio. Njega hvalim, Uzvien neka je On. Njemu na blagodatima Njegovim zahvaljujem i molim Ga da iz izobilja i dobrote Svoje jo povea. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, i svjedoim da je Muh am med Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je sa uputom i vjerom istinitom da radosne vijesti donosi i da opominje, pa je istini pozivao i na dobro upuivao. Neka je salavac selam i blagoslov Allahov na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji uputu njegovu budu slijedii do Sudnjega dana. Bojte se Allaha, o muslimani, i veliajte odredbu. Gospodara vaeg. Cuvajte vau vjeru i vae emanete, povjerene vam stvari, i izvravajte vae dunosti i obaveze. Bojte se Allaha za sebe i za svoje porodice i popravite vae meusobne odnose i veze. Mnogi ljudi trae i ele sreu, tee za udobnou i trae stabilnost i postojnost te spokoj i mir srca i due: a trude se, s druge strane, da se udalje od povoda nesree, nestabilnosti i uznemirenosti te svega onoga to izaziva brigu, nemir i zabrinutost posebno u kuama i familijama. A neka se zna da je sve to mogue ostvariti samo sa vjerom u Jedinog Allaha, oslanjanjem na Njega, zatim preputanje m stvari Njemu uz slijeenje zakona koje je on postavio i esbaba (puteva, uzroka, odnosa i veza) koje je On propisao. Najvie to u svemu tome utjee na pojedinca a i na zajednicu (kolektiv) jeste podizanje i izgradnja porodice na temeljima istine i njeno istrajavanje na tome. Uzvieni Allah je iz mudrosti Svoje svekolike uinio porodicu plemenitim utoitem koje je pripremio za ljude, za mukarca i enu ... da se nastane i smire u njemu. Uzvieni i Svemogui Allah, iz milosti i dobrote prema robovima Svojim, kae:
11
\1

1jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene

206

Hutbe

da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju." (Er-Rum: 21)
Jeste, da se uz nju smiri, a nije rekao da se sa njom ili pored nje smiri, to potvruje znaenje (svojstvo) postojanosti uvladanju i spokoja usvijesti (osjeanjima) i ostvaruje udobnost (rahatluk) i bezbrinost u njihovim najuzvienijim znaenjima. Tako svaki od dvojice suprunika nalazi (u s~ome saputniku (partneru) smiraj kod uznemirenosti i ljubaznost (nasmijano lice) kod tjeskobe_. Osnova brane veze jeste druenje i povezivanje koji su utemeljeni na ljubavi, prisnosti i harmoniji. Ova veza,uistinu, ima duboke korijene i dalekosene ciljeve. Ona je najslinija vezi ovjeka sa samim sobom, koju pojanjava Knjiga naeg Gospodara u Njegovim rijeima:
11

0ne su odjea vaa a vi ste njihova odjea. (EI-Bekara: 187)

11 1

Pored onoga to ova veza priprema i omoguuje za druge stvari, kao to su odgajanje sinova i keri i briga o potomstvu koja je ostvariva samo u okrilju briljivog majinstva i trud benikog oinstva ... A koja je sredina podesnija i bolja od ove plemenite porod ine atmosfere? u islamu! Mnogobrojne su stvari na kojima se temelji i poiva zgrada muslimanske porodice, u okrilju kojih se stabiliziraju i uvruju brane veze t dre se daleko od vjetrova nesloge i razdora i vihora cijepanja i kidanja. Prva i najvanija od tih stvari jeste vrsto prihvatanje (dranje) za neraskidivo ue imana ili vjere .. .vjere u Allaha i u Sudnji dan, zatim straha od Onoga Kome je poznato ta se u duama krije, te privrenosti bogobojaznosti i samokontroli, a udaljavanja od nepravde i samovolje u traganju za istinom. liTo je savjet za onog koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje1 a onome koji se Allaha boj~ On e izlaz nai i oprksrbit e ga odakle se i ne nada/ onome 11 koji se u Allaha uzda1 On mu je dosta., (Et-Ta/ak: 2-1) A ovaj iman ili vjera jaa se revnou i marljivou u pokornosti i ibadetu, uvanjem toga i meusobnim preporuivanjem suprunika da se toga dre. Razmislite malo o sljedeim Poslanikovim, s.a.v.s., rijeima : "Allah se smilovao ovjeku koji ustane u noi pa klanja i probudi enu svoju pa i ona klanja, a ako odbije, poprska je vodom po licu (blago i njeno). l Allah se smilovao eni koja ustane u noi pa klanja, probudi mua svoga pa i on klanja, a ako odbije, poprska ga vodom po licu." (Vjerodostojan hadis: prenosi ga Ahmed, Ebu-Davud, Nesaija i lbn-Made).
Brao

Hutbe

207

Veza izmeu suprunika nije dunjaluka, materijalna veza: niti, pak: nagonska (ivotinjska). To je plemenita, duhovna veza. l kada je taj odnos zdrav i korektan i ta veza iskrena i istinita, onda se ona produava i na ahiretski ivot poslije smrti. 11 . . . edenske vrtove u koje e ui oni, i roditelji njihov~ i ene njihove, i

porod njihov- oni koji su bili estiti... (Er-Ra d: 21) l/Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela prikljuit emo djecu njihovu... (Et-Tur: 21)
11 1 11

lmanska brao (brao u imanu)! . Jedan od naina uvanja ove veze i njene zatite jeste lijepo postupanje, odnosno lijep i uljudan ivot, a to se moe ostvariti samo onda kada svaka strana poznaje svoja prava i svoje obaveze. S druge strane, potraga za savrenstvom u kui i u ukuanima teka je i nemogua stvar, a nada i oekivanje da e se sva svojstva njihova, ili svojstva drugih, vremenom usavriti i upotpuniti, nedostina je u prirodi ljudskoj. Stoga, razboritost i zrelo razmiljanje nalau da se ovjek duhovno pripremi i navikne da prihvati odreene potekoe i neprijatnosti i da pree preko nekih stvari koje zagoravaju ivot. A od ovjeka se, kao gospodara porodice, trai da pokazuje strpljivost i izdrljivost vie od ene. Kako ne, kada mu je poznato da je ona krhka i slabana i po svojoj tjelesnoj konstrukciji i po svojoj prirodi i naravi. Ako se za svaku stvar poziva na odgovornost, postaje nesposobna za bilo ta, apretjeranost unjenom ispravljanju i popravljanju vodi njenom slamanju, a njeno je slamanje razvod braka. Odabrani Allahov Poslanik, s.a.v.s., koji ne govori po hiru svome, kae: ~~Lj ubazno se (lijepo) odnosite prema enama, jer one su stvorene od krivog rebra, a najkrivlje kod rebra je njegov vrh; ako pokua da ga ispravi, slomit e ga, a ako ga ostavi, i dalje e biti krivo; pa ljubazno se odnosite prema enama." (Prenosi Bu harija i Muslim). Dakle, iskrivljenost (deformisanost) ene prisutna je u samoj njenoj konstrukciji (stvaranju), pa je neophodno prilagoditi joj se i strpljivo je podnositi. Na ovjeku je da se ne preputa i ne predaje osjeanjima tjeskobe i neraspoloenja, koji se katkada pojave kod njegove porodice, i da ne obraa panju na neke njihove nedostake i manjkavosti . l na njemu je, takoer, da se uvijek prisjea i da ne ignorie njihove pozitivne i dobre strane, jer e u tome mnogo toga (lijepog) nai. O tome Resulullah, s.a.v.s, kae: "Vjernik (mu) ne mrzi enu vjernicu, ako mu se ne svia neka njena narav (ud), zadovoljan je s drugom, ako mu se ne svia neko njeno svojstvo, zadovoljan je sa drugim." (Prenosi Muslim). Neka se dobro u

208

Hutbe

tome strpi i prieka, jer ako je i vidio neto to mu se ne svia, on ne zna gdje su uzroci (putevi) dobra i izvori kreposti i estitosti. Uzvieni Allah kae: 'S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue
1

je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro

dao," (En-Nisa'. 19) A kako e biti udobnosti i rahatluka? l gdje je spokoj (blagoslov) i ljubav? Ako je domain kue ili gospodar doma teke naravi, loeg saobraanja (ponaanja), kratkovidan, prevladava ga glupost i zasljepljuje ga ishitrenost (brzina); spor je u ispoljavanju zadovoljstva, a brz u ispoljavanju srdbe; kada ue (u kuu ili doe kui), puno prigovara (istie svoja uinjena dobra), a kada izae (otputuje od kue), zlo misli (o eni i ukuanima). A ve smo vidjeli i saznali da lijep ivot i uzroci (povodi) sree dolaze samo sa nj enou i udaljavanjem od sumnji i predrasuda koje nemaju nikakve osnove. Uistinu , ljubomora ponekad navodi neke ljude na zle misli. Navraa ih na tendenciozno tumaenje govora i sumnju u djela i postupke, to zagorava ivot i uznemirava svijest (savjest) bez ikakve zdrave osnove.
11

1ne inite im teikoe zato da biste ih stijesni/i. (Et- Talak. 6)

11

Kako, kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Najbolji je od vas onaj ko je najbolji prema svojoj porodici (eni), aja sam najbolji od vas prema mojoj porodici (enama)." (Prenosi lbn-Made i lbn-Hibban u svome "Sahihu"). A to se ene muslimanke tie, treba dobro znati da nema potpune sree , ljubavi i samilosti sve dok ne bude estita, potena i dobra vjern ica te dok ne bude poznavala svoja prava ne prekoraujui ih i ne prelazei njihovu granicu. Duna je sluati svoga mua, jer on je taj koji vodi brigu o njoj (njemu pripada pravo tutorstva nad njom), titi je, uva i izdrava. Zato je obavezna pokoravati mu se i uvati ga, uvajui svoju ast i njegov imetak, dobro poznavati svoju zadau i izvravati je i voditi brigu o sebi i o svojoj kui. Jer, ona je dobra i posluna ena i briljiva i milostiva majka, pastir i uvar u kui (svoga) mua i odgovorna je (bit e pitana) za svoje stado. Zahvalna je na lijepim uspomenama svoga mua i ne zaboravlja dobroinstvo i ugodne ivotne trenutke. Vjerovjesn ik, s.a.v .s., upozorava na taj zaborav i osporavanje pa kae: U okazan mi je Dehennem pa sam vidio da su veina njegovih P stanovnika ene. Nezahvalne su!" "Jesu li to nezahvalne Allahu?", neko je upitao, a on je dodao: "Ne, nezahvalna su muevima. Kada bi nekoj od njih inio dobro cijelog ivota, a zatim doivjela neto (runo) od tebe, rekla bi: (Nisam nikakvog dobra od tebe vidjela!?"' (Prenosi Buharija).

Hut be

209

Zato je neophodno da se greke oprataju i da se sitni propusti zanemaruju ... Ne ini mu naao i ne nanosi mu zlo kada doe kui i ne budi mu nevjerna kada je odsutan . Samo tako se postie obostrano zadovoljstvo, produava se brana veza i dominira nad njom harmonija, ljubav i samilost. A u hadisu se navodi: aKoja god ena umre a njen ovjek bude zadovoljan njom, ui e u Dennet." (Prenosi lbn Made, Tirmizijal i kae da je hasen, i Hakim i veli da je vjerodostojnog seneda). Zato se bojte Al laha, o pripadnici ummeta islamskog, i znajte da se sa postizanjem sloge i harmonije (u branom ivotu) ostvaruje srea i osigurava podesna i prikladna atmosfera za odgoj a potomstvo odrasta u plemenitom danu ispunjenom ljubavju i meusobnim razumijevanjem ...Izmeu ljubavi i njenosti majinstva i brige i njege oinstva ... Daleko od buke, svaa i nesuglasica, te meusobnih vrijeanja i napada (meu suprunicima) . Nema nesloge niti sukoba (prepirke) niti vrijeanja blinjeg ili daljnjeg... l/Gospodaru na~ podari nam u enama naim i djeci naoj radost i uini

da se estiti na nas ugledaju!// (EI-Furkan: 74)

Gospodaru na, podari nam blagoslov Kur'ana velianstvenog, ui ni da se okoristimo njegovim ajetima i opome om mudrom i pomozi nam da slijedimo Uputu n i sunnet Tvoga vjerovjesnika Mu hammeda, s.a.v.s., Amin ja Rabbei-'Aiemin. (Usliaj dovu nau Gospodaru svjetova). Kazah ovaj govor moj i molim Uzvienog Allaha da i meni i vama i svim ostalim muslimanima oprosti sve grijehe, a traite i vi oprosta od Njega, jer On, uistinu, mnogo prata i samilostan je.

SRETNI DOM
DRUGA HUTBA

Neka je slavljen Allah, On je zatitnik pravi i jedini dostojan hvale, On radi ta je Njemu volja. Njega, Uzvien neka je On, hvalim i Njemu zahvaljujem. On je onima koji su ~~u zahvalni dodatne blagodati obeao . Svjedoim da je samo Allah Bog, On nen1a druga, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu , njegove ashabe,

210

Hutbe

tabiine i sve njihove sljedbenike u dobru do Sudnjeg dana. Bojte se Allaha, o sljedbenici ummeta Muhammedovog, i znajte da je ispravnost i estitost porodice put ka sigurnosti itave zajednice. A daleko je od realnosti oekivati da zajednica bude estita i zdrava ako su u njoj oslabile parodine veze. Kako kada nam je Uzvieni Allah darovao ovu blagodat. Blagodat okupljanja i sjedinjenja porodice, njene harmonije i uzajamne povezanosti, pa je rekao, Uzvien neka je On:

/'Allah za vas stvara ene od vae vrste a od ena vaih daje vam sinove i unuke/ i ukusna jela vam daje. Pa zato u la oni vjeruju, a Allahove blagodati poriu?!" (E n-Nahl: 72)
1

Uistinu: mu i ena, s vrstom i postojanom vezom meu njima: te roditelji: otac i majka, i djeca, sinovi i keri, koja odrastu u njihovom naruju, predstavljaju sadanjost jednog ummeta (naroda) i njegovu budunost. Otuda kada ejtan uspije raskinuti parodine veze, on ne rui samo jednu kuu niti izaziva ogranieno zlo nego itav ummet (cijelu zajednicu) uvaljuje u trajnu tetu i prijetee zlo i nesreu : a savremena stvarnost je najbolji svjedok. Zato, .Aliah se smilovao ovjeku pohva!nog vladanja, dobre due, jednostavnom! bl agom, njenom i dobrodunom, milostivom prema svojoj porodici, odlunom u svojoj odluci, koji ne obavezuje prekomjerno niti preoptereuje da bi oteao i koji ne zanemaruje odgovornost i obavezu. l Allah se smilovao eni koja ne trai ono to je pogreno niti previe stvara uzbunu i halabuku, koja je dobra, pokorna Allahu i uva tajnu (ast svoju i imetak mua u odsutnosti njegovoj), jer i Allah nju uva . l bojte se Allaha o suprunici! Bojte se Allahal o muslimani!, jer onome ko se Allaha bude bojao, On e sve to mu treba, uiniti dostupnim.
~

Hutbe

211

Z I ZENA
PRVA HUTBA

Hvala Allahu, Koji sve stvara i ini skladnim, i Koji sve s mjerom odreuje i nadahnjuje. Njega hvalim, Uzvien neka je, i On je hvale dostojan i na ovom i na onom svijetu. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, i svjedoim da je na prvak i na vjerovjesnik Muhammed, Njegov rob i Njegov poslanik, odabrani vjerovjesnik i odlikovani rob. Neka je salavat, selam i blagoslov Allahov na njeg ~~) njegovu porodicu, njegove ashabe i sve one koji njegov poziv budu irili i njegov put slijedili. Bojte se Allaha, o muslimani! Bojte se Allaha, s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte! lzgladite meusobne razmirice i uvajte sebe i porodice svoje od (dehenemske) vatre! Znajte da je jedna od najveih Allahovih blagodati i Njegovih ajeta, znakova, to to je dom (kuu ) uinio utoitem i prebivalitem. U Njegovom okrilju susreu se i spajaju due na bazi ljubavi, samilosti: kreposti, istote, plemenitog (asnog) ivota i ednosti. U Njegovom okrilju i pod Njegovom zatitom razvija se rano djetinjstvo, odrastaju mladii, pruaju se korijeni srodstva i jaaju veze solidarnosti. Due se veu za due a srca obgrljavaju srca (a srca padaju u zagrljaj srcima),
11

0ne su odjea vaa, a vi ste njihova odjea.'' (EI-Bekara: 187)

U ovim se vrstim vezama i bujnim i naprednim kuama razvijaju plemenite osobine i odrastaju ljudi kojima se predaju na povjerenje najvei emaneti i odgajaju ene koje uvaju najstarije principe i naela. Meutim, u ivotnoj stvarnosti i prirodi ljudi, kakvim ih je Uzvieni Allah stvorio, a Njemu su najbolje poznati oni koje je stvorio, ponekad ima sluajeva na koje ne utjeu nikakva uputstva i u kojima se ne ukorjenjuje ljubav i milost, uz to katkada odanost i privrenost branoj vezi prerasta u muku i tekou, pa se onda u njoj ne ostvaruje cilj niti se sa njom postie estitost

212

Hutbe

potomstva. A razlozi za ove poremeene i neusklaene sluajeve jesu unutranji ili spoljanji. Ponekad budu izazvani nepromiljenim (nerazboritim) uplitanjem od skrbnika (staratelja) mua i ene ili njihovih roaka, ili, pak, praenjem i ispitivanjem svega to je vezano za njih, od najsitnije do najkrupnije stvari. Katkada neki skrbnici (staratelji) i glaveine (velikai, monici) porodice odu, ak, dotle da nameu svoju vlast nad onima o kojima se staraju, to esto dovodi do sudskih postupaka (obraanja sudovima) pa se razglaavaju tajne i otkrivaju zastori, a sve to radi neke sitne stvari ili neega bezvrijednog do ega je dovelo neprikladno uplitanje odsutnosti, razboritosti (nepromiljenost), brzopletost i u rba (prenagljenost) te pri hvatanje glasina i zlonamjernih izjava. Aponekad je izvor problema pomanjkanje razumijevanja vjere i nepoznavanje propisa uzvienog Serijata: zatim nagomilavanje loih obiaja (adeta) i privrenost tupoglavim miljenjima. Tako neki muevi, naprimjer, misle da je prijetnja razvodom braka ili njegovo spominjanje (praktikovanje) ispravno rjeenje za brane nesuglasice i parodine probleme. Takav u svojim obraanjima i razgovorima ne zna nita drugo osim izraza razvoda braka (to jest vezanih za razvod braka): kada ulazi (u kuu) i kada izlazi (iz kue) , kada nareuje i kada zabranjuje, ak u svim njegovim stvarima i stanjima. A ne zna (jadnik) da se time ismijava i izigrava Allahovim ajetima (propisima) da ini grijeh te rui svoju kuu i gubi svoju porodicu. Je li ovo razumijevanje vjere, brao muslimani?! Razvodom braka (talak) koji je sunnetom regulisan i koga je erijat odobrio nema se namjera prekidati brane veze, nego se, vjerovatno moe rei da je to obustavljanje ove veze i period ekanja, razmiljanja i lijeenja.
v

"Ne tjerajte ih iz stanova njihovih, a ni one neka ne izlaze, osim ako oito sramno djelo uine. To su Allahovi propisi- OnajkojiAllahove propise krisam sebinepravdu ini Ti ne zna~ Allah moe poslije toga prilikupruiti. l dok traje vrijeme odreeno za ekanje, viih ilina lijep nain zadrite ili se velikoduno od njih konano rastavite... (Et- Ta/ak: 1-2)
ll

Ovo je (Allahov) zakon (odnosno Njegov propis) . Pa, ak, stvar nije ograniena samo na ovo; razvod braka koji je sunnet (to jest poklapa se sa sunnetom Allahovog Poslanika, s.a.v.s ., jeste posljednje sredstvo u lijeenju (branih odnosa) kojem prethode mnogobrojna druga sredstva. Draga brao! Kada se pojave signali nesloge i znaci neposlunosti ili razdora
fi7mort11 m1r?~ i 7ono\ ni i~ r~7\tnri hr~k~ fn11~t~niA 7PnP.) ili nriiP.tni:1 ni imA tn mP. Iii Ak

Hutbe

213

Najvanije to se trai i zahtijeva u lijeenju (navedenog stanja) jeste strpljivost, podnoljivost i poznavanje razliitosti u umnim sposobnostima i inteligenciji (shvatanjima), te nejednakosti u prirodama ili naravima uz nunost tolerancije (popustljivosti) i neosvrtanja na mnoge stvari. A nije interes (korist) i dobro uvijek u onome to se voli i za im se udi, naprotiv, dobro ponekad bude u onome to se ne voli i to je nepoeljno.

"S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate, Allah veliko dobro
dao.'' (En-Nisa 19) Meutim, kada se pojavi poremeaj (nedostatak, greka) ukae se raspadanje veza, izbije na vidjelo neposlunost ene, neprirodnost u njenom ponaanju i okretanje ka naputanju njene funkcije i zadae tako to se ukau poeci antipatije (odbojnosti), ispolji se nemarnost u obavezama prema muu i osporavanje njegovih vrlina i odlika, onda je lijek za to u islamu jasan, nema u njemu spomena razvoda braka, ni otvoreno ni aludiranjem. Uzvieni Allah u savrenoj objavi (Kur'anu) kae: ~~ one ijih se neposlunosti pribojavale, vi posavjetujte, a onda se od njih u posteQi rastavite, pa ih i udarite/ kad vam postanu pos/une, onda im
zulum ne inite!" (En-Nisal: 34)
1 :

se vri savjetom i uputom, ukazivanjem na greku, podsjeanjem na obaveze i zastraivanjem Allahovom srdbom i Njegovom mrnjom, uz slijeenje puta razboritosti i strpljivosti i u sluaju privoljavanja i u sluaju zastraivanja. A nekada je rastavijanje u postelji i odbijanje (odnqsa) ekvivalent (protuusluga) za oholost i neposlunost, meutim, obratite panju da je to rastavljanje u postelji (okretanje lea eni upostelji), a ne naputanje postelje. To je izbjegavanje upostelji, a ne u kui, ne pred porodicom ili djecom ili pred strancima. Cilj je lijeenje, a ne sramoenje ili poniavanje ili otkrivanje tajni i uklanjanje ograda i zastora. Meutim, to je, ipak, suprotstavljanje neposlunosti i oholosti izbjegavanjem i odbijanjem u postelji, koje vodi smirivanju i ravnopravnosti. Katkada se, pak, lijeenje ogleda u pribjegavanju odreene doze okrutnosti i surovosti , jer postoje vrste (kategorije) ljudi u ijem popravljanju i prevaspitavanju ne koristi lijep odnos i ljubazan savjet. To su vrste ljudi koje ljubaznost i obazrivost ine obijesnim i razuzdanim , pa kada se ukae okrutnost i surovost, smiri se jogunasti i neukrotivi i utihne uzrujani i uznemireni. Da, katkada je pribjegavanje jednoj dozi estine i grubosti efikasan i koristan lijek, i zato da se ne pribjegne njemu kada doe do zanemarivanja obaveze i izlaska iz prirodnih okvira? A svakome pametnom

Lijeenje

214

Hutbe

je poznato da je surovost, ako e povratiti kui red i kompaktnost (vrstinu) aporodici harmoniju i ljubav, neosporno bolja od putanja ene i raskidanja brane veze. To je pozitivan (uspjean) vaspitno-odgojni, duhovni (moralni) lijek, ne radi pakosti niti radi osvete, nego se njime usklauje ono to je neskladno i umiruje ono to je uznemireno (ureuje ono to je neureeno). A ako se ena plai otuenosti i izbjegavanja od njenog mua, onda Kur'an plemeniti (asni) upuuje na lijek, rijeima:

Lijeenje nagodbom i izmirenjem, a ne razvodom braka niti rastavljanjem, a ponekad se to dogaa odricanjem od nekih imovinskih ili linih prava ucilju ouvanja i zatite braka. "A nagodba je hajr (najbolji put)", nagodba je bolja od razdora, otuenosti: neposlunosti i razvoda braka. Potovani muslimani! Ovo je brz prikaz i kratko podsjeanje na jedan od segmenata razumijevanja Allahove vjere i slijeenje Njegovih propisa i odredbi, pa gdje su od svega toga muslimani? Gdje je obraanje dvojici arbitara (pomiritelja) u sluaju razdora i nesloge izmeu mua i ene? Zato se miritelji (reformatori) okreu od ovoga lijeka? Je li to ravnodunost (indiferentnost) prema mirenju ili elja za rasprivanjem porodice i razdvajanjem djece? Uistinu, ti vidi samo bestidnost (blesavost), nepravdu, udaljenost od strahopotovanja prema Allahu i svijesti o Njegovoj prisutnosti, naputanje mnogih Njegovih propisa i poigravanje sa njegovim granicama (odredbama). Prenose lbn-Made, lbn-Hibban i drugi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Kako to da se jedan od vas poigrava sa Allahovim propisima?, govore i: 'Pustio sam enu, vratio sam enu?!' Zar se poigrava sa Allahovim odredbama, a ja sam prisutan meu vama?!" Bojte se Allaha, o muslimani! Drite se Njegovih granica (propisa) i nemojte ih preko raivati i izgladite meusobne razmirice! Molim Uzvienog Allaha da nam podari razumijevanje vjere i poznavanje Serijata, da nas okoristi uputom Njegove Knjige i da nas daruje slijeenjem sunneta Njegovog vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s. Kazah ovaj govor svoj i molim oprosta od Allaha za svaki grijeh: sebi, vama i svim ostalim muslimanima, a inite Mu istigfar i vi, jer On, uistinu, mnogo prata i samilostan
v

ako se neka ena plai da e joj se mu poeti joguniti ili da e je zanemarit~ onda se oni nei~ ogrijeiti ako se nagode, a nagodba je najbolji nain (hajr). "(En-Nisa': 128)

'~

J8.

Hutbe

215

DA SE NE SLAZU MlJZ I ZENA

DRUGA HUTBA

Hvala Allahu, Koji uzvisuje onoga ko Mu se pokorava, a unizuje onoga ko Mu je nepokoran. Njega hvalim, Uzvien neka je On, i Njemu se zahvaljujem; ko se na Njega osloni, On mu je dosta. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga. Nema boga osim Njega niti gospodara mimo Njega. l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, Allah ga je poslanstvom poastio i odabranim ga uinio. Neka je sal avat~ selam i blagoslov Allahov na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe i sve njegove sljedbenike. Bojte se Allaha, o muslimani, i znajte da je sunetski razvod braka (razvod braka koji je u saglasnosti sa sunnetom Al!ahovog Poslanika, s.a.v.s, koji je Serijatom odobren i doputen nepoznat velikom broju muslimana. Razvod braka ili putanje ene za vrijeme menstruacija jeste haram (zabranjeno), trostruko putanje ene odjedanput2, putanje ene u periodu istoe (izmeu dvije menstruacije) u kojem je dolo do spolnog odnosa zab_ranjeno je (haram). Sve ove vrste razvoda braka krivovjerne su i zabranjene, a onaj ko ih ini grjenik je, meutim, smatraju se (punopravnim) razvodom braka21 , po ispravnijem miljenju islamske uleme. Sto se, pak, tie sunnetskog razvoda braka s kojim se obavezno moraju upoznati muslimani, to je putanje ene jedanput u periodu istoe u kojem nije dolo do spolnog odnosa ili putanje ene za vrijeme trudnoe. Razvod braka ili putanje ene na ovakav nain jeste lijek jer predvia stanke, pauze ili razdoblja za razmiljanje i preispitivanje. Onome ko na ovakav nain puta enu potreban je vremenski interval u kojem e saekati dolazak perioda istoe, a ko zna, moda se due promijene a srca probude i Allah to hoe uini, odnosno novu priliku prui. 22 A pe riod "'iddeta" ili prieka , bi lo da se radi o menstru al nom prie ku, ili mj esenom , ili raanju djeteta (poroaju ) prilika je za povraanje i preispitivanje
v v

216

Hutbe

savjesti ( obraunavanje) , nakon ega moe doi do ponovnog uspostavljanja prekinute ljubavne i brane veze. Jedan od propisa koji je nepoznat muslimanima jeste i taj da je ena nakon opozivnog razvoda (talak red'i) obavezna ostati u kui svoga mua, ne izlaziti iz nje i da je niko iz nje ne istjeruje. Naprotiv, Allah je tu kuu uinio i nazvao njenom. 'Ne tjerajte ih iz stanova njihovih.// (El-Ta/ak: 1) Ovo je potvrda njihovog prava na boravak. A njen boravak u kui mua jeste put da joj se ponovo vrati (to jest ponovo uspostavi branu vezu) te otvaranje vrata nade u ponovno raspirivanje osj eanja ljubavi i podsjeanja na zaj edniki ivot. Zena, zapravo, u ovom stanju izgleda daleko u statusu puenice, meutim, ona je blizu, tu pred oima ili na dohvat oka. A eli li se ovim ita drugo, o robovi Allahovi, do smirivanja bure i pokretanja savjesti , zatim preispitivanje pozicija i strpljivost u prouavanju stanja kue, djece i porodinih prilika. "Ti ne znai, Allah moe poslije toga priliku pruiti. ' (Et-Ta/ak: 1) Pa bojte se Allaha, o muslimani, uvajte vae domove (kue) i upoznajte se sa prop1s1ma vase VJere.
1
v

PRVA HUTBA

Hvala Ailahu na izobilju i dobroinstvu Njegovom, Koji nam je lijepa jela (i sve to je lijepo) dopustio, a runa (i sve to je runo) zabranio i obasuo nas blagodatima Svojim, i vidljivim i nevidljivim. Onome ko fVlu je zahvalan, obeao je jo vie dati, a estokom kaznom zaprijetio onome ko Mu je nezahvalan. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, i svjedoim da je N1uhammed Njegov rob i Njegov poslanik. S njime je On usavrio vjeru, upotpunio blagodat i uputio na Pravi put. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe, koji su njemu vjerovali, podravali ga i pomagali i svjetlo po njemu poslano slijedili i sve one koji ih u dobru slijedili budu.

O ljudi!
Bojte se Uzvienog Allaha i pokoravajte se Njegovim naredbama, a klonite se onoga to vam je zabranio da biste postigli ono to -elite ... Robovi Allah ovi , Uzvieni, Allah kae Svome Vjerovjesniku, s.a.v.s. : "Reci: 'Nije isto ono ito je zabranjeno (runo) i ono ito je

dopuiteno(lijepoJ makar te iznenauje mnotvo onoga to je zabranjeno. Zato se Allaha bojte o vi koji ste razumom obdaren( da biste ono to elite
1

postigli. (El-Ma'ida: 1OO) Iz milosti svoje Allah je na ovom svijetu stvorio suprotne (ili oprene) stvari: lijepo i runo, dobro i loe, vjernika i nevjernika, tetno i korisno, kako bi robovi bili stavljeni na ispit i iskuenje. U ovom plemenitom kur'anskom ajetu odrie se jednakost izmeu runog i iijepog (doputenog i nedoputenog), jer ono to je lijepo korisno je

11

218

Hutbe

i upotrebljivo, a ono to je runo tetno je i porono. Ako bi se poveala koliina runog ili to bilo prevueno i obloeno nekim sredstvima za uljepavanje, neophodno e se jednog dana otkriti njegova stvarnost (realnost) i izai na vidjelo njegova lanost. A izraz '~ runo" ovdje obuhvata: rune (loe) osobine, djela, govor, imetak, jela i pia i nije jednako ono to je runo i ono to je lijepo od ovih stvari, a isto tako ni od drugih. Nisu jednake rune i lijepe (dobre i loe) osobe, kao to kae Uzvieni:

Zar da vjerniku bude isto kao grjeniku? Ne njima nee biti isto! Zar je onaj ko je bio vjernik isti kao onaj ko je bio nevjernik? Ne oni nisu jednakif (Es-Sedda: 18)
1

11

11

l kae:

Zar emo postupiti s onima koji vjeruju i ine dobro kao sa onima koji prave nered na zemlji ili zar emo postupiti s onima koji se grijeha klone isto kao i s grjenicima? (Sa d. 28). Misle li oni koji ine zla djela da emo s njima postupitijednako kao sa onima koji vjeruju i dobra djela ine, da e im ivot i smrt biti isti? Kako foie rasuuju!/' (EI-Dasija: 21) Nisu jednaki stanovnici Dehennema i stanovnici Denneta; stanovnici Denneta e ono to ele, postii. (El-Hair: 20) Zar emo muslimane sa nevjernicima 11 izjednaiti?! ta vam je kako rasuujete? (El-Ka/em: JS-36)
11 1 11 11
11 l;

Isto tako nisu jednaka runa ilijepa djela. Uzvieni kae: Nije jednako dobro i h ravo djelo! (Fussilet: 34) 11 Takoer, nije jednak ruan i lijep govor. Uzvieni Allah kae: Zar ne vidi
11 1 '

kako Allah navodi primjer lijepa je rije kao lijepo drvo. korijen mu je vrsto u zemlj~ a grane prema nebu; ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodarnjegov odredt a Allah ljudima navodiprimjere da bipouku primili. A runa rijejeste kao runo drvo: iupanom drvetu s povrine zemlje nema opstanka. (Ibrahim: 24-26).1 izvijestio je da se lijepa rije kNjemu penje, rekavi: K Njemu se diu lijepe rijei i dobro djelo On prima. (Fatir. 10)
ll

11

11

Nije jednak ruan (haram) i lijep (halal) imetak. Vjerovjesnik, s.a.v.s., izvijestio je da Allah prima sadaku (milostinju) samo iz lijepog imetka, a ako je iz runog imetka, On je onda ne prima, pa je rekao: "Kada rob podijeli sadaku iz lijepog imetka, a Allah prima samo lijepo (halal), Milostivi je prihvati Svojom desnicom." (Muttefekun 'alejhi, Buharija i Muslim). A u Muslimovom i'Sahihu" od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi se: "Allah ne prima namaz bez abdesta niti sadaku iz utajenog plijena (gulul)", a "gulul" jeste ono to se ukrade (utaji) od (ratnog) plijena ili se bespravno uzme iz dravne kase.

Hutbe

219

U "Mus nedu" Imam Ahmed, rahimehullah, od Ibn-Mes'uda, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: 'iRob nee zaraditi imetak iz haramapa od njega potroiti i blagoslovljen mu biti; niti e od njega sadaku podijeliti, pa mu prihvaeno biti; niti e ga baciti (ostaviti) iza l ea svojih , a da mu to nee biti putna opskrba za Dehennem." Niti su, isto tako, jednaka runa i lijepa jela i pia, jer Allah je dopustio lijepa jela, a runa zabranio. Uzvieni kae, opisujui Svoga Poslanika, s.a.v.s.,
11

koji e im lijepa jela dopustit~ a runa im zabraniti#.. "(EI-E araf: 1S7)

1

A to je stoga to uzimanje lijepih (halal) jela i pia ostavlja lijep trag (utjecaj) na srce, tijelo i ponaanje, a uzimanje runih (haram) jela i pia vri lo utjecaj na srce, tijelo i ponaanje. Uzvieni Allah kae: 0 poslanic~ doputenim se i lijepim je/itna hranite i dobra djela inite... !// (EI-Mu minun: 51) A Ebu-Hurejre: r.a.: prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. , rekao: "Uzvieni Allah je lijep i prima samo ono to je lijepo i Uzvieni je Allah zapovijedio vjernicima ono to je zapovijedio poslanicima, pa je rekao Uzvieni: 11 0 pos/anic~ doputenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela inite... '' (EI-Mu minun: 51)/ a i rekao je i ovaj: 0 vjernic~ jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahva/n~ ta vi se samo Njemu klanjajte1 (EI-Bekara: 172) Zatim je spomenuo ovjeka koji dugo putuje, raupane i pranjave kose, kako prua ruke prema nebu (molei) : "'Ja Rabb, Ja Rabb (Gospodaru moj, Gospodaru moj) T A hrana mu je haram, pie mu je haram, odjea mu je haram, i zahranjen je (zadojen) haramom: pa kako da mu se udovolji (kako da mu se dova uslia)?!" (Prenosi Muslim). Smisao hadisa jeste daje Uzvieni Allah ist od svake manjkavosti i nedostatka i da prima samo lijepa (dobra) djela, a to su djela koja nemaju primjese onoga to ih kvari, kao to je licemjerstvo, oholost usljed ugleda, samoljublje i ostale vrste irka; te da od sadake prima samo onu koja je iz lijepog, halal-imetka, i od govora samo onaj koji je lijep, kako kae Uzvieni: KNjemu se diu lijepe rijei i dobro djelo On prima.~' (Fatir: 10) Zatim da od osoba (ljudi) prima samo onoga ko je lijep, a to je mu'min, jer mu'min je sav lijep (dobar): njegovo srce j njegov jezik i njegovo tijelo, a to tako to je u njegovom srcu nastanjen iman (vjera), a iman se pojavljuje na jeziku putem zikra (spominjanja Allaha) i na ostalim organima tijela putem dobrih djela, koja su,
11 1 1 11 1 11
1 '

220

Hutbe

opet, plod imana i njegov sastavni dio. Sve ove lijepe i dobre stvari (tajjibat) Allah prima, kao to se navodi u hadisu "ET-TEH IJJATU LILLAHI VET-TAJJIBATU " ("Pozdravi Allahu i lijepe stvari"). Od najveih stvari pomou kojih vjernik postie ljepotu (ili dobrotu) djela jeste da mu hrana bude lijepa, i to tako to e jesti halal, a od najvanijih stvari koje kvare djelo i spreavaju njegovo primanje jeste jedenje harama, kao to stoji u prethodnom hadisu o onome koji prua ruke prema nebu molei: '"Ja Rabb, Ja Rabb', a hrana mu je haram, pie mu je haram, odjea mu je haram, a i zadojen je haramom, pa kako da mu se udovolji i usluia dova?!" Iz ovoga se razumije da jedenje, pijenje i oblaenje harama spreava usliavanje dove i u tome se krije najvea prijetnja i opomena onima koji su sebi dopustili potpunu slobodu u zgrtanju (sakupljanju) haram (zabranjene) imovine i zle i tetne zarade: od kamate, mita, lai i varanja u kupovini, prodaji i poduzetnitvu i prisvajanja tue imovine putem neasnih i nepotenih procesa (sporova): krivokletstva i lanog zaklinjanja. l u tome jel isto tako, navea prijetnja i opomena onima koji se hrane haramima, zabranjenim jelima, i konzumiraju opojna pia i drogu; alkohol, hai i opijum. Hrane se ovim tetnim i opakim stvarima koje unitavaju razum i karakter: prouzrokuju tjelesne bolesti, ubijaju mukost i ovjenost i vode u pokvarenost, nemoral i druga zabranjena djela. Kako da se uslia njihova dova i kako da se aktivira u pokornosti i ibadetu tijelo koje je zahranjeno haramom?! Kako da se ubroji u dobre ljude osoba koja se hrani runim i zabranjenim jelima?! Zato se bojte Alaha, a robovi Allahovi, i zadovoljite se onim to vam je dopwteno (halal) od onoga to vam je zabranjeno (haram), jer u halalu je neovisnost od harama.
1

'1 izbjegavajte ito vie govor neistiniti." (EI-Hadd: JO)

Navikavajte vae jezike da izgovaraju lijepe rijei, kao to je uenje Kur'ana, tesbih (subhanell ah), tehlil (l a ilahe illellah ), tekbir (Al lahu ekber) i tahmid (elhamdullillah), kako biste bili od onih za koje je Uzvieni Allah rekao:

'0ni su bili nadahnuti da govore lijepe rijei i bili su nadahnuti na put Onoga Kojije hvale dostojan.'' (EI-Hadd: 24)
1

A klonite se runog govora, kao to je la, ogovaranje, klevetanje, psovka, lano svjedoenje, krivokletstvo i razvratan govor. Ne praktikujte navedeni govor i ne sluajte ga (od drugih) kako biste bili od onih za koje je Uzvieni Allah rekao: 11 1 . . . a kada uju besmislicu kakvu, od nje se okrenu i reknu: Nama naa djela, a vama vaa djela; mir vama! Mi ne elimo drutvo neukih. (EI-Kasas: SS)
1//

Hutbe
v v v

221

(Utjeem

E'UZU BILLAHI tv11NES-SEJTANIR-RADZIM ejtana).

se Allahu od prokletog

"O vjernicl ne uskraujte sebi lijepe stvari koje vam je Allah dopustio, samo ne prelazite mjeru, jer Allah ne voli one koji pretjeruju. l jedite ono to vam Allah daje, to je doputeno i lijepo/ i bojte se Allaha, u Kojeg vjerujete," (EI-Ma'ida: 87-88),
Gospodaru na, podari nam blagoslov Kur'ana
velianstvenog ...(dova).

DRUGA HUTBA

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji nas je stvorio i opskrbio i nije nas samima sebi prepustio, nego nam je odredio vrijeme (rok) u kojem e dobroinitelj biti nagraen za dobroinstvo svoj.e, a grjenik kanjen za propuste svoje.
~~

Gospodar tvoj nije nepravedan prema robovima Svojim." (Fussilet.

46)
Zahvaljujem Mu na Njegovim nebrojenim blagodatima i svjedoim da je samo Allah Bog , On nema druga, On ima najljepa imena. Zatim svjedoim da je rY1uhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Allah mu je oprostio i prijanje i potonje grijehe, pa je , iz zahvalnosti Allahu , toliko dugo stajao na njegovim plemenitim nogama, kl anjajui namaz: da -bi mu ispucale (od duine stajanja). Neka je salavat i selam Allahov na njega: njegovu porodicu i njegove ashabe, koji su se vrsto drali njegovog sunneta i slijedili njegov put.
J

. O ljudi! Bojte se Uzvienog Allaha i budite sa iskrenim i dobrim vjernicima, a klonite se pokvarenjaka, smutljivaca i zlotvora, jer Allah vam to zapovijeda uNjegovoj savrenoj i jasnoj Knjizi. Kae Uzvieni: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima/ traie da se ine dobra djela, a od neva/ja/ih odvraaju, i namaz obavljaju, i zekat daju, i Allahu i
11

Poslaniku Njegovu se pokoravaju, To su oni kojima

se Allah sigurno

222

Hutbe

smilovati- Allah je, doista, silan i mudar," (Et- Tevba: 71)

l kae:

"Nevjernici su prijatelji jedni drugima. Ne postupile li i vi tako, nastat e smutnja na Zemlji i nered veliki.'' (EI-Enfal. 73) Nevalja/e ene su za nevaljale mukarce/ a nevaljali mukarci za nevaljale ene; estite ene su za estite mukarce, a estiti mukarci za estite ene. (En-Nur: 26),
11
ll

to jest nevaljale ene su za nevaljale mukarce, a nevaljali mukarci su za nevaljale ene, a estiti mukarci su za estite ene. Ovo znai da se sa svakim od dvije navedene kategorije ophodi onako kako mu i prilii, pa se eni osobom koja mu i prilii, sl inoj njemu, i obraa mu se rijeima koje mu i prilie. l kao to je Allah razdvojio ljude na dobre i nevaljale na dunjaluku tako e isto razdvojiti ljude i na ahiretu. Uzvieni kae:

"Na dan kad nastupi as oivljenja, ljudi e se razdvojiti: oni koji su

vjerovali i dobra djela inili - u denetskom perivoju e se radovat~ a oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Nae i susrete na Sudnjem danu poricali
u trajnoj e muci biti. // (Er-Rum: 14-16)

Dennet je, dakle,

kua

dobrih i estitih, kao to kae Uzvieni:

uite

"Mir vama, od grijeha ste ist~ zato boraviti!"(Ez-Zumer.# 73)

Takoer,

u nt u njemu ete

vjeno

kae:
11

a oni ist~ i kojima e govorit: 'Mir vama! Uite u Dennet zbog onoga to ste ini/i/' (En-Nuhl: 12)
nevaljalalih i pokvarenih Uzvieni Allah kae: '~.da biAllah dobre odneva/ja/ih odvojio i da binevaljalejedne na druge naslagao, a onda ih sve u gomilu zbio i u Dehennem bacio. Oni e, doista,
A Dehennem je
kua

"One kojima e melekidue uzeti

biti izgubljeni. (EI-Enfal: 37)

11

Zato se bojte Allaha, o robovi Allahovi, i pravite razliku izmeu nevaljalog i dobrog. Budite sa lijepim i estiti m vjernicima, uivajte u lijepoj hrani, govorite lijepe rijei, pribliavajte se Allahu lijepim djelima i udjeljujte iz lijepog (t1alal) imetka kako biste stigli do kue dobrih i estitih , a to je Dennet; a izbjegavajte nevaljale rijei , hranu, zaradu, djela i nevaljale ljude, ne biste li se spasili od kue nevaljalih na Sudnjem danu.

Hutbe

223

O ODLIKOV. m COVJE IZN,---"..&. .JI.. I' S OST .~~.....LJIH STVORENJA PRVA

1

~- ~ TBA

"Hvaljen neka je Allah Koji je nebesa i Zemlju stvorio i tmine i svjetlo dao, pa opet oni koji ne vjeruju druge sa Gospodarom svojim izjednaavaju! On vas odzemlje stvara i as smrti odreuje, i samo On zna kada e smak svijeta bit~ a vi opet sumnjate. On je Allah na nebesima i na Zemlj~ On zna i ito krijete i to pokazujete, i On zna ono ta radite, (El
/l

En/am: 1-J)

da je samo Allah Bog, On nema druga, stvorio je ovjeka i pouio ga govoru; i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik i ljudima i dinima. Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu i njegove ashabe, vlasnike znanja i spoznaje.

Svjedoim

O Ljudi!
Bojte se Uzvienog Allaha onako kako vam je naredio da Ga se bojite, pokoravajte se Njegovim odredbama i nemojte Mu nepokorni biti, jer srea se krije u bojaznosti od Njega i poslunosti Njemu, a nesrea u suprotstavljanju Njegovim nareenjima i neposlunosti prema Njemu. Uzvieni Allah kae: 0 vjernic~ ako se budeteAllaha bojal~ On e vam sposobnost darovati pa ete istinu od neistine moi rastaviti i preko runih postupaka vaih e prei i oprostiti vam. A Allahova dobrota je neizmjerna. /1 (EI-Enfal: 29)
11

l kae: ".a onome koji se Allaha boj~ On e izlaz na~ i opskrbit e ga odakle
11

,.

224

Hutbe

se i ne nada~ .. " (Et-Ta/ak: 2) 'A onome ko se Allaha boji, On e sve to mu

treba uiniti dostupnim.'' (Et- Talak: 4)
Uzvien neka je On: '~ onoga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne bude posluan, sigurno eka vatra dehenemska;' u njoj ie vjeno i zauvijek ostati.'' (EI-Din. 23) "A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslua, taj je sigurno skrenuo s Pravog
puta. /1 (EI-Ahzab: 16)

lkae,

takoer,

Allah je odlikovao ovjeka iznad svih ostalih stvorenja i ivih bia pa ga je uinio namjesnikom na Zemlji. Poti nio mu je cijeli ovaj kosmos i opskrbio ga umnim i tjelesnim sposobnostima, a zatim ga na kunju; u dobru i u zlu, stavio pa mu naredio i zabranio, obeao i zaprijeti. Rekao je Uzvieni: Zar ovjek misli da e sam sebi preputen biti?" (EI-Kijame: 36) Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se neete povratiti?'' (EI Mu'minun: 11S) A nagradu je uinio odgovarajuom vrsti djela, tj. kakvo djelo takva i nagrada. pa za dobro slijedi dobro, a za zlo zlo, kae Uzvieni: /'ovjekovo je samo ono to sam uradi i trud njegov e se sigurno iskazat~ zatim e prema njemu u potpunosti nagraen ili kanjen biti.'' (En-Nedm:

11

11

39-541)

l kae:

'0naj ko bude uradio koliko trun dobra vidjet e ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla vidjet e ga. '' (Ez-Zilza/. 7-8).
1

A u hadisi-kudsiju stoji: "O robovi Moji, sve se svodi na vaa djela, koja Ja pomno biljeim a zatim u vam ih vjerno dostaviti. Pa ako nae dobro, neka zahvali Allahu, a ko nae neto drugo (to jest zlo), neka ne kori nikoga osim sebe." Allah se obratio ovjeku vie puta i opisao ga mnogobrojnim svojstvima ili sifatima. Uzvieni kae: 'Ti e~ o ovjee, koji se mnogo trudi~ trud svoj pred Gospodarem
1

svojim nai/' (EI-Inikak: 6),

to jest ti ide Gospodaru svome i trudi se, djela i ni, "pa e ih susretati", to jest nai e i susresti ono to si uinio od dobra ili zla. Dabir, r. a., veli : Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., "Kazao je Dibril: 'O Muhammede, ivi koliko hoe , ali e sigurno umrijeti ; voli koga hoe, ali e se sigurno od njega rastaviti; radi to hoe, ali e se sigurno sa djelima svojim susresti!"'

Hutbe

225

A reeno je u komentaru prethodnog ajeta (EI-I nikak: 6) i ovo: "Ti e sigurno susresti Gospodara svoga pa e te nagraditi za djela tvoja i uzvratit e ti trud tvoj. Ova dva miljenja, prethodno i sadanje, nerazdvojna su, jer ovjek nesumnjivo radi djela na osnovu kojih e susresti Allaha pa e ga On nagraditi (odnosno kazniti) za njih. Uzvieni Allah u drugom ajetu kae:

0 ovjee1 zato da te obmanjuje to to je Gospodar tvoj plemenit/ Koji te je stvorio- pa uinio da siskladan i da siuspravan kakavje htio/ lik ti dao?// (EI-Infitar: 6-8)1
11

to jest ta te obmanjuje i zasljepljuje, osine Ademov, uGospodara tvoga Velikog, pa si se odvaio da Mu neposluan bude i da Mu uzvraa onim to Mu ne dolikuje, upotrijebivi Njegovo ime "Plemeniti ~' kako bi ukazao da ne bi trebalo da se "Piemenitr' sueljava i da Mu se uzvraa runim i razvratnim djelima. A iz plemenitosti i dobrote Svoje Uzvieni Al lah je ovjeka iz nitavila stvorio (iz nepostojanja u postojanje izveo) i uinio ga skladnim, pravilnim, ravnomjernog rasta, uspravnim, u najljepem liku i izgledu, a u stanju je da ga stvori (uini) u runom i odvratnom liku. Meutim! iz milosti i dobrote Svoje stvorio ga je u lijepom, pravilnom i ravnomjernom liku, sa upotpunjenim organima, lijepog izgleda i pojave (oblika). Zatim, ako ovaj ovjek bude radio dobra djela i pokoravao se svome Gospodaru, Allah e uljepati njegov unutarnji lik kao to je uljepao i spoljanji i nastavit e sa njegovim poastima i odlikama i na dunjaluku i na ahiretu; aako bude inio runa i nevaljala djela, unakazit e njegov unutarnji lik i poniziti ga i na dunjaluku i na ahiretu. Uzvieni Allah kae:

''Mi ovjeka stvaramo uskladu najQepiem zatim emo ga unajnakazniji lik vratit~ samo ne one koji budu vjerovali i e/obra djela inil~ njih eka nagrada neprekidna. (Et-Tin: 4-6) .
1 11

Takoer,
11

kae:
1

Tako mi vremena/ ovjek/ doista gub~ samo ne onikoji vjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje. (EI-'Asr. 1-3)
ll

Isto je tako Svevinji izvijestio da je stvorio ovoga ovjeka slabim i nemonim, da ga je iz nepostojanja u postojanje izveo i pouio ga nakon to ovjek nita nije znao, da bi zatim taj ovjek, kada se neovisnim osjetio i imetak njegov se namnoio, likovao i obijestan, nezahvalan i nepravedan postao. Uzvieni kae:

Allaha, Milostivog/ Samilosnog! Citaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara/ stvara ovjeka od ugruika! itaj plemenit je Gospodar tvoj,
1

~~u ime

226

Hutbe

ovjek

Koji pouava per~ Koji ovjeka pouava onome to ne zna. Uistinu, se uzobijesti im se neovisnim osjeti... !'' (El- 'Afek: 1-7) ''A Gospodaru tvome e se, doista, svi vratiti!" (El- 'Afek. 8),

Zatim mu je Allah zaprijetio, posavjetovao ga i podsjetio na njegov svretak i kraj. Kae Uzvieni: to jest povratak je Allahu, Njemu se sve vraa, i On e te na obraun pozvati za djela tvoja i tiraniju tvoju. Svojstva su ovjeka: nasilje, nepravda, dehl (n eupuenost , neznanje) i nevjerstvo, osim onih kojima se Allah smiluje. Kae Uzvieni:

"Co vjekje, uistinu, nepravedan i nezahvalan. (Ibrahim: 34)

ll

i kae:

ali ga je (emanet) preuzeo ovjek, a on je, zaista/ prema sebi 1 nepravedan i lahkomislen.. '' (EI-Ahzab. 72)/ 'ovjek je, uistinu, stvoren maloduan: kada ga nevolja snae, brian je, a kada mu je dobro, nepristupaan je, osim onih koji klanjaju... " (EI-Me'arid: 19-22); 1/Covjek
je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan i sam je on toga, doista, svjestan, i on je, zato to voli bogatstvo radia." (El- 'Adijat: 6-8)
1 '
v

l izvjestio je Svevinji da je ovjek oajan i beznadean kada je u nevolji, a likuje i uznosi se kada je u izobilju. Uzvieni kae: "Ako ovjeku milost Nau pruimo, pa mu je poslije uskratimo, on pada u oajanje i postaje nezahvalnik. A ako ga blagodatima obaspemo, poslije nevolje koja ga zadesila, on e sigurno rei: ' /Nevolje su me napustile!' On je, doista, umiljen i razmetlji"' osim

onih koji su strpljivi i koji dobra djela ine... ' "(Hud: 9-11)
Ovo je stanje ovjeka i ovo su njegove osobine, to se tie njega samog i njegove linosti, a oslobaanje od ovih svojstava u korist plemenitih i pohvalnih postie se samo Allahovom dobrotom i Njegovom pomoi, ne samo od sebe, jer njemu osobno pripadaju samo navedena pokuena svojstva. On nema snage ni moi da ih se oslobodi i okiti se plemenitim svojstvima, osim pomou svoga Gospodara, Njegove dobrote i milosti.

"Od Allaha je svaka blagodat koju uivate~~ .. (En-Nahl: SJ) "...Allah je vama milost podario time to vas je u pravu vjeru uputio~~ .. " (EI-Hudurat. 17) """ali vam je Allah omilio vjerovanje i uinio ga lijepim u vaim srcima i omrznuo vam nevjerstvo, grijeienje i nepokornost. To su oni koji su na Pravom putu dobrotom i blagodati Allahovom. A Allah sve zna i mudar je." (EI-Hudurat: 7-8)
ll

Hutbe

227

On je Taj Koji usauje vjerovanje (iman) usrca Svojih robova, vjernika i uvruje ih u njemu, a otklanja od njih zlo, grijeh i razvrat. Tako Uzvieni Allah kae:

Nijedan ovjek nije vjernik bez Allahove volje; a On kanjava one koji nee da razmisle. Ounus: 100). l kae: a na umu e ga (Kurian) imati samo ako Allah bude htio." (EI--Muddessir. 56) ,"a vi ne moete nita htjeti ako to Allah Cospodar svjetova nee!" (Et- Tekvir: 29).
11 11 11 " .. 11

Dakle! uputa koja se ogleda u pomoi da se ini dobro (hajr) i prihvati istina jeste u rukama Uzvienog i Svemogueg Allaha, daruje je i milost njome ukazuje kome hoe. Ona je dar Njegov i dobroinstvo Njegovo, a robu je nareeno da slijedi puteve koji vode toj uputi: da je trai od Allaha, da se Njemu vraa i kaje, da slua (ui) Allahovu Knjigu i sunnet Njegovog Poslanika kako bi spoznao istinu i slijedio je, otkrio la i neistinu i klonio ih se; da izvrava ono to mu je Allah naredio, a ostavi ono to mu je zabranio,bilo da se radi odjelima, govoru, namjerama, stjecanju imetka ili drugim zabranjenim radnjama i postupcima. Uzvieni Allah kae: Tako mi noi kada tmine razastre, i dana kada svane i Onoga Koji muko i ensko stvara/ va trud je, zaista, razliit. onome koji udjeljuje i ne
1 ' 1

grijei i ono najljepe smatra istinitim njemu emo Dennet pripremit~ a onome koji tvrdii i osjea se neovisnim i ono najljepe smatra lanim njemu emo Dehennem pripremiti... (E/-lejJ. 1-10)
ll

Neka nam Allah Kur'an

ve lian stven i

blagoslovljenim ui n i .... (dova).

v

O ODLIKOY- JU COVJE SVIH OSTALIH STV . . . .

..a....4

IZN JA

DRUGA HUTBA

Hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova: Koji ovj eka od kapi sjemena stvara: i opet je on (ovjek) otvoreni protivnik. Svjedoim da je samo Allah Bog, On nema druga, On je Vladar Istiniti i Njemu se stvorenja vraaju. l svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik Njegov i dinima i ljudima: da radosne vijesti donosi i da opominje, da Allahu, dozvolom Njegovom: poziva i da kao svjetiljka obasjava. Neka

228

Hutbe

je salavat Allahov i selam neizmjerni na njega, njegovu porodicu i njegove ashabe.

Robovi ,f\llahovi! Bojte se Allaha i sjetite se vaeg poetka i vaeg kraja, ta od zemlje ste stvoreni i u zemlju ete se vratiti, azatim ete, radi polaganja rauna i nagraivanja, odnosno kanjavanja: proivljeni biti: 11 0d zemlje vas stvaramo i u nju vas vraamo i iz nje emo vas po drugi 11 put izvesti_ (Ta-Ha: SS) Pa kako onda dolikuje onome iji je ovo hai (stanje) i svjestan je brzine svoga svretka i odlaska sa ovoga svijeta da se oholi i da obijestan bude, im se neovisnim osjeti , i zaboravlja da e se Gospodaru svome vratiti?! Nasilje i nepravda ovog ovjeka doprli su, ak, dotle da osporava mo i snagu Milostivog i porie proivljenje i hisab polaganje rauna : 1 11 H .govori: 'Ko e oiviti kosti, kad budu truhle" (Ja-Sin_-78)1 azaboravlja poetak svoj i stvaranje svoje iz niega, te da je Onaj Koji je moan bio da ga prvi put stvori moan da ga s vie prava (jo lake) ponovo povrati.

"Reci: 'Oivit e ih Onaj Koji ih je prvi put stvoriO/ On dobro zna sve ito je stvorio." (ja-Sin: 79)
Cak, nepravda ovjeja stigla je dotle da je zanijekao postojanje Allaha. Eto vam komunizma u ovom naem savremenom dobu i njemu slinih bezbonikih sistema, negiraju postojanje Stvoritelja, zatvaraju oi pred Njegovim kosmikim ajetima (znakovima) u prostranstvima svemirskim i u njima samim i zaboravljaju da se u svemu krije ajet, jasan dokaz, da je On Jedan.
v

//Zar su oni bez stvoritelja stvoreni ili su oni sami sebe stvorili?! Zar su oni nebesa i Zemlju stvorili?! Ne, nego oni nee da vjeruju." (Et- Tur: JS-J6)
zaslijepljen njegovim izumima i njegovi m civilizacijskim dostignuima, umiljajui sebi da je sve to on postigao svojom snagom, svojom moi, svojim iskustvom i svojom vjetinom, a zaboravljajui da je Allah Taj Koji ga je stvorio,pamet mu i mo rasuivanja darovao, sve postojee mu potinio i nadahnuo ga kako da se njime koristi i da se, konano, sve odvija u skladu s Allahovom odredbom, Njegovim stvaranjem i Njegovim upravljanjem, ~~. __ a vi ne moete nita htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, nee!//

Ovaj je

ovjek

(Et- Tekvir: 29) "Allah stvara i vas i ono to napravite." (Es-Saffat: 96)
Zatim: pogledajmo u ova
dostignua

kojima je opinjen i zaslijepljen

ovjek;

Hutbe
(graevina), ubilake

229

oruje i dehenemski projektili koji unitavaju usjeve i rod, sve do ega dopru. ovjeku je sve to omogueno samo kao kazna i patnja njemu i cijelom ovjeanstvu, kako kae Uzvieni:

Reci: 'On je kadar da poalje protiv vas kaznu iznad vaih glava ili ispod vaih nogu ili da vas u stranke podijeli i uini da silu jedni drugih iskusite.''' (El-En 'am: 65) .
11

Pa bojte se Allaha: o robovi Ali ahavi, iuzmite pouku od naroda koji su prije vas bili, koji su bili zaslijepljeni snagom svojom i ogluili se o nareenja Gospodara njihova i poslanika Njegovih, pa ih je On ~ podvrgnuo strogom obraunu i kaznio ih tekom kaznom. Oni su pogubnost postupaka svojih iskusili i propast je kraj njihov bio.
l znajte, potovana brao, da je najbolji govor Allahova Knjiga....itd.

T _,_
1v

1\TEKIJ J4' !1 V_ LJUL~V A" T i' H rr- rA- r {r:;;i'T LJun~ _, -.n LJ

GQrr:JQI'ZJ n STTTP.TQilA .JJ. LJ.n.f\ v u-'-' v

230

Hutbe

BILJESKE

Ovaj uvod preuzet je iz predgovora ejha Saliha. 2 Ovim lbn-Mes'ud eli ukazati kako su i pored prisustva ashaba i skore smrti Poslanika pourili sa novotarijama. 3 Gajim duboku nadu i uvjerenje da ovakva uvjerenja i ovakvi ini i manifestacije kod nas ne postoje, a ako, ne daj Boe, postoje, onda ih , uistinu, treba ovako otro i estoko osuditi. Ovo moe zasmetati samo onima iji je "TEVH ID" natrunjen, a pravim vjernicima nikako. (Prim . prev.) 4 To jest kako je sa ehadetom i obavezama ispunjenim prema njemu (zupcima). . (Prev.) 5 To jest kako je sa ehadetom i obavezama ispunjenim prema njemu (zupcima). (Prev.). 6 Pripisivanje druga Allahu. (Prey.)
7

Ovo "dva puta" moe se dvojako protumaiti : da e imati duplu nagradu ili da je to Poslanik dva puta ponovio, a Allah najbolje zna. (Prev.) 9 Sam obuhvata podruje: Sirije, Jordana i Palestine. (Prev.) 10 Drugo znaenje ovog ajeta bilo bi : ".. .ne ubijajte jedni druge!!: kako stoji u Korkutovom prijevodu znaenja Kur'ana, meutim, oito je da je autor smjerao na navedeno znaenje. (Prev.) 11 To su kratke izreke, sa malo rijei, a sa puno poruka i znaenja. (Prev.) 12 Prvom smru aludira se na stanje nepostojanja ovjeka, a drugom na dunjaluku poznatu smrt, nakon dolaska na ovaj svijet. (Prev.) 13 BERZEH je razdoblje izmeu smrti i proivljenja. (Prev.) 14 Misli se na 36-ti ajet sure ''En -Nisa". (Prev.) 15 Povjerene stvari ili emanet jesu razni poloaji i zvanja u drutvenom ureenju za koje muslimani trebaju birati samo sposobne ljude, koji e odgovarati tim
poloajima. (Preuzeto iz Cauevievog i Pandinog prijevoda znaenja Kur'ana Prev.) 16 ~~ERAK!! je drvo od koga se pravi misvak - etkica za zube. (Prev.) 17 To jest do dana kada je priao o svom sluaju . (Prev.)
8
v

Hutbe
18

231

~v1isli

se na K'aba ibn Malika i dvojicu njegovih ashaba koji su postupali kao

i on. (Prev.) 9 i Hadis. (Prev.) 2 Kao da joj, naprimjer, kae: ''Putena si, putena si, putena si" ili: "Nisi mi vie ena, nisi mi vie ena, nisi mi vie ena'!, itd., a sve to na jednom sijelu. (Prev.) 21 To jest povlae za sobom pravne posljedice. (Prev.) 22 To je Serijatom odredni period u kojem se ena ne moe preudati nakon smrti mua ili poslije razvoda od njega. (Prev.)
v

232

Hutbe

HUTBE- l DIO

PREDGOVOR ,......... ............................ ................. ........................................ 7

METOD SAKUPLJANJA HUTBI l PLAN RADA ...................................... ...... 13
SLIJEDITE, A ZA NOVOTARIJAMA NE POVODITE SE! ........................... .. 15
VE LIKODUSNOST ISLAMA .................. ............. ......... ............... ........ .. .... .. . 21
SAVRSENOST ISLAMA. NJEGOVA LAHKOCA l JEDNOSTAVNOST ......... 2
: ISLAM STITI VJERU, ZIVOT, CAST l IMETAK .. ........... .. ............................. 30
REALIZACIJA TEVHIDA l NJEGOVO CISCENJE " OD PRIMJESA SIRKA .. .. ............................................................................. 33
, NEKI ALLAHOV! ZNAKOVI (AJETI) KOJI UPUCUJU , NA NJEGOVU MOC ~ ... ..; 27
JOS NEKI OD ALLAHOVIH, DZ. S., ZNAKOVA .. ............. ............................ 39
STAJE SVE ALLAH POTCINIO LJUDIMA l CIME IH POCASTIO ...... .......... 43
VJ EROVANJE U KAD ER - ALLAHOVO ODREENJE .................. ............... 46
ZIKRULLAH - SPOMINJANJE UZVISENOG ALLAHA .................................. 50
TUMAC ENJE NEKIH AJETA IZ SURE "ET-TUR" ..................... .... .. ... ..... ...... 53
SMISAO BRATSTVA U VJERI l NJEGOVE NUZNE POSLJEDICE ........... ... 58
PODSTICANJE NA PRAVEDNOST l VRSTE PRAVDE ............................... 64
SLIJEENJE PRAVOG PUTA (ISTIKAMET) ............................................... 69
O POOSTICANJU NA DOBRA DJELA .......................................... .... .... .. ... .. 73
O ISPRAVNOSTI l POKVARENOSTI SRCA .. .. ........ .................................... 80
" TAKVALUK (BOGOBOJAZNOST) STJECISTE JE SVAKOG DOBRA .......... 87
UPOZORENJE NA ZASLIJEPLJENOST DUNJALUKOM ............. ... ............. 94
, PODSTICAJ NA BOGACENJE DOBRIM
DJELIMA (na umnoavanje dobrih djela) ..................................................... 98
VRIJEDNOST SEHADETA "LA ILAHE ILLELLAH"; POJASNJENJE ONOGA STO ON ZAHTIJEVA l IZISKUJE ....... .. .............. 106
NEKA OD ZNACENJA l ZAHTIJEVA " SEHADETA ("LA ILAHE ILLELLAH") ... ........................ ............... .. ............. 111

v ,

\1

Hutbe
v v

233

SMISAO l SADRZAJ SEHADETA

"LA ILAHE ILLELLAH MUHAMMEDUN RESULULLAH" .............................. 114
UKAZIVANJE NA OPASNOST SIRKA ....................................................... 118
LJUBAV PREMA ALLAHU l NJEGOVOM POSLANIKU .............................. 124
OBAVEZA POKORAVANJA ALLAHU l NJENO RAZUMIJEVANJE ............ 131
PLODOVI IMANA (VJEROVANJA) l RAZLIKE IZMEU STAVOVA
(PONASANJA) VJERNIKA l STAVOVA MUNAFIKA (LICEMJERA),
u skladu s onim to biljei Kur'an asni ......... ~ ................... ......................... 136
ODLIKE VJEROVANJA U GAJB (NEVIENO)
l NJEGOVO RAZUMIJEVANJE ....... .. ........................................................ 140
SVOJSTVA VJERNIKA ............................................................................. 144
KOMENTAR JEDNOG HADISI-KUDSIJA
PRENOSI EBU-ZERR, R.A........................................................................ 148
UPOZORAVANJE NA VATRU (DZEHENNEML
RAZLOZI ULASKA U NJU ......................................................................... 152
O ZABRANI NANOSENJA STETE SAMOME SEBI .................................... 156
O CUVANJU l IZVRSAVANJU FARZOVA
l IZBJEGAVANJU HARAMA ................................... ................................... 160
O STANJIMA COVJEKA
(saetak iz knjige "Tuhfetuk-mevdud" od lbn-Kajj!ma) ................................ 164
ODGOVORNOST VJERNIKA U ZIVOTU ................................................... 168
O PODSTICANJU NA ISKRENOST l UKAZIVANJE
NA POGUBNOST LAZI ............................................................................. 174
UPOZORENJE NA GRIJEHE l PROPUSTE JEZIKA .... .. ... ........................ 182
UPOZORENJE NA OGOVARANJE l KLEVETANJE ............ .. .. ........... ....... 185
O SABURU (STRPLJIVOSTI) l NJEGOVIM VRSTAMA .... .. .. .................... 188
DOBROCINSTVO PREMA RODITELJIMA ................................................ 193
ODRZAVANJE RODBINSKE VEZE ........................................................... 199
SRETNI DOM ........................................................................................... 205
KADA SE NE SLAZU MUZ l ZENA ............................................................ 211
O RAZDVAJANJU LIJEPOG OD RUZNOG ............................................... 217
O ODLIKOVANJU COVJEKA IZNAD SVIH OSTALIH STVORENJA .......... 223
BILJESKE .................................................................... ....................... ...... 230

...

... ,

Tl

-~

.....

...

..
r

"\

...

ll:

'

..

...

..