You are on page 1of 241

Ing.

Dragutin Crni

RADIESTEZIJA
STVARNOST ILI FANTAZIJA

EQUILIBRIUM2006

Knjiga je nastajala: 51000 Rijeka, Hrvatska, 1982. - 1990. 73730 Esslingen, Njemaka, 1992. 73733 Mettingen, Njemaka, 1999.

Tajne prirode
Kakve su to tajne poznavali sveenici starih faraona? Postoji li paralelni svijet i ivot poslije ivota?

Radiestezija
Otkrivanje jedne istine Teorija radiestezije

Istina teko prodire u um koji se tomu protivi! Autor

Sadraj

PRVI DIO UVOD . 08 09 "Tajne" prirode 11 Energija 13 Frekvencija 14 Rezonancija 14 Vibracije 15 Amplituda 15 Atomski broj 16 Sila tee i gravitacija Osnovne postavke teorije o radiestezijskom djelovanju... 16 25 Openito o stanici organizma Utjecaj polariteta opne stanice i posljedice njegove 29 promjene na njen rad i prehranu 31 Karakteristike razvoja zloudnih stanica 32 Neki od glavnih uzroka nastanka raka 36 Borba protiv raka 37 Totalna terapija - operacija bez skalpela 40 Postoje li "nasljedni imbenici" u nastajanju raka? Neki od poznatih uzroka nastanka raka. Pomo 42 voa i povra 43 Ljekovita uporaba voa i povra u borbi protiv raka 46 Bioenergija 47 Krvoilni sustav "Vene portae" 48 Leukemija - bolest krvi 49 Otrovi u stanu

Tajna jedne smrti i novog, sretnog ivota Osnovne vrste pretpostavljenih zraenja Pregled zraenja elektromagnetskog spektra Tabelarni prikaz elektromagnetskog spektra - valne duine i frekvencije Svjetlost Tabelarni prikaz valne duine svjetlosti i spektralnih linija DRUGI DIO UVOD toje to radiestezija? ovjek kao primopredajnik energije Osnovna pravila za rad s viskom Osnove radiestezijske teorije I. sluaj: Istraivanja na mjestu boravka radiestezista Prvi primjer: Traenje tekue vode u zakopanim cijevima Drugi primjer: to to lopovi znaju? II. sluaj: Istraivanje izvan mjesta boravka radiestezista III. sluaj: Rad na daljinu - emitiranje utjecaja IV. sluaj: Rad kroz vrijeme - postavljanje barijera V. sluaj: Razna zraenja i dijagrami. Svemirska zraenja Hartmanova mrea Curryjeva mrea Patogeno djelovanje Hartmanove i Curryjeve mree tetna zraenja iz zemlje Kineski i japanski sustavi gradnje krovova tetna zraenja iz okoline Zraenje oblika (ZO) Neobjanjive prometne nesree Primjer: Sluaj britanske princeze Diane Radiestezijski generatori zatite

50 51 52 53 54 57 58 59 60 61 65 65 67 68 69 71 75 77 77 79 80 82 84 84 86 90 091 092

Univerzalni generator zatite od tetnog zraenja i tetnog utjecaja 094 Osnovne karakteristike univerzalnog generatora zatite 095 Opis generatora zatite protiv tetnog zraenja i tetnog utjecaja 097 Opis djelovanja generatora zatite 098 Generator zatite od negativnih mentalnih zraenja 099 Generator zatite u prometu 099 Opis i djelovanje generatora zatite od mentalnih zraenja i generatora zatite u prometu 100 Radiestezijska sidra 101 Utjecaj visokonaponske elektromree i ostalih izvora elektromagnetskog zraenja na ljudski organizam 102 Opasnost! Mobitel! 104 Problemi s antenskim sustavom i njegov tetan utjecaj na ljudski organizam 106 Utjecaj boja na nae sposobnosti i ponaanje 111 115 Glazbena edukacija TREI DIO NEKOLIKO SAVJETA ZA RAD S VISKOM 118 a) Osnovni pregledi stana, kue ili terena 118 Upute za pregled stana po primljenim nacrtima . 119 Radiestezijski pregled kue na osnovi primljene skice 125 b) Dijagnosticiranje bolesti 127 Opa podruja dijagnosticiranja 128 Mjesta na kojima se odraava bol nekih 130 unutranjih organa 132 Dijagnoza pomou ucrtanih toaka Laparotomija - otvor trbune upljine 135 Modani udar 137

Koje se rehabilitacijske radnje obino poduzimaju? 138 U akutnim sluajevima svaka je minuta dragocjena 140 Upozoravajui signali 141 Ono to treba redovito kontrolirati i nekoliko opih saznanja 142 Kako se moe smanjiti rizik od modanog udara? 144 Zakljuak 145 Moja preporuka 146 Frenologija i psihoanaliza 147 Elektroaktivnost mozga 151 Glava i vrat 153 Vitalnost 156 c) Zdravstveni pregled 158 Pregled i poloaj najvanijih hormonalnih lijezda u ljudskom organizmu 162 Nekoliko pogleda na pojedine organe 164 eludac 175 to moramo znati o pravilnom disanju 176 Stres i jednostavni naini kako da ga izbjegnete.. 178 Ruke i nokti na rukama - pokazatelji stanja naeg organizma 182 O unim kamencima 184 Ugriz krpelja - razvoj bolesti "Lyme Borreliose".. 187 Kako se zatititi od infekcije Lyme borreliose? ... 189 189 Problemi s kraljenicom 196 Diskopatija - bolovi u kraljecima Kravlje ludilo (BSE) - Bovine spongiforme enzephatolopathie 197 Opasnost za ljude 198 Kronine upale crijeva - Colitis ulcerosa i Morbus 201 Crohn 203 Prostata 205 titnjaa (tiroida), guavost i bolesti titnjae

Problemi sa eljezom i slabokrvnost (anemija)... 207 Zato uzimamo dodatno eljezo? Uzroci i 208 posljedice 211 Reuma - openito 215 d) Traenje nestalih osoba 216 Praktian primjer traenja nestale osobe Znaenje i uloga molitve u procesu 218 ozdravljenja ETVRTI DIO KOMUNIKACIJA Drugi svijet Objanjenje hipoteze o paralelnom svijetu NAINI KOMUNICIRANJA Posredna komunikacija Neposredna komunikacija POGOVOR TO JE ZA MENE LJUBAV? LITERATURA

223 224 225 228 228 229 236 240 241

PRVI DIO
UVOD

Postoje mnoge knjige i napisani su mnogi lanci o tzv. "paranormalnim" zbivanjima. Svaki autor na svoj nain tuma i te pojave, ali naalost, razmatra samo krajnji rezultat. Tu mai moguu korist od tih pojava, ali vrlo su rijetki oni koji nastoje objasniti bit zbivanja i nastanka tih pojava. Zbog nedostatka analiziranja paranormalnih pojava, one kod veine ljudi izazivaju u najblaem sluaju ironian pod smijeh i odmahivanje rukom kao na neto to je neozbiljno i na to ne treba gubiti vrijeme. Upravo zbog nedostatka loginih objanjenja, te pojave granie s podrujem mistike. Ne smijemo zaboraviti da smo mi "tehnika generacija", koja za svaku posljedicu eli znati i uzrok koji je doveo do nje! Ti neobjanjeni uzroci glavni su ograniavajui imbenici koji prijee pravilno shvaanje spo znaja o "paranormalnim" zbivanjima! Kad se shvati bit tih dogaanja, tek tada se vidi da tu nema nikakvih paranor malnih niti tajanstvenih zbivanja! Sve je normalno i jasno, kako s tehnike, tako i sa znanstvene strane! Moja je elja da to objasnim itateljima i slubenoj znanosti! U knjizi se nalaze poglavlja iz medicinske znanosti. To je zato da bi itatelji dobili uvid u dogaanja u ljudskom orga nizmu i da bi ih kao radiestezisti bili u stanju raspoznati. Shvatit e se da je osnovni princip radiestezijske znanosti u osnovama svih bolesti! Poznavajui radiestezijske zakone, mnoge se bolesti mogu izbjei ili lake izlijeiti. Struna

medicina uz pomo radiestezije i ostalih "alternativnih" me toda, kao i uz jaku pozitivnu mentalnu energiju, moe spa siti mnoge ivote! Znatan broj ljudi, uglavnom u dokolici ili poluprofesionalno, bavi se pojedinim fazama "paranormalnih" zbivanja. Svatko od njih za sebe tvrdi da je pravi strunjak u tom pos lu i ja im to doista vjerujem. Meutim, kad poelim da mi objasne bit onoga to rade i kako dolaze do rezultata, naila zim na neprobojan otpor i na neku vrstu gotovo neprijatelj skog odbijanja daljnjeg razgovora. Od mene obino trae da vjerujem u to to su mi rekli, da ne smijem u to sumnjati, jer to je jedina istina! Svaka sumnja je neka vrsta bogohu ljenja. Ustrajete li na pitanju KAKO se dolo do upravo tak vog rezultata, onda vas proglase neznalicom i nesposobnim da uete u njihov krug "odabranih". Takav je postupak ustva ri neka vrsta obrane. Vjerujem da pravu bit ovih dogaanja ni sami ne poznaju; u suprotnom bi to rado objasnili sva kom zainteresiranom na prihvatljiv nain. Premda nisam primljen u "posveeni krug pravovjernih", pokuat u na svoj nain dati prihvatljiva objanjenja zato i kako se dogaaju te pojave u jednom od podruja "para normalnih zbivanja" - u radiesteziji.

"Tajne" prirode Oduvijek su ljudi teili da otkriju i shvate ono nepoznato oko sebe. Ta elja za otkriima iskonski je ugraena u ljud sko bie. Shvatiti i razumjeti barem jednu novu "tajnu" priro de, znai napredak i porast vrijednosti ivota kako pojedinca, tako i cjelokupnog ovjeanstva. Pretpostavljamo da smo ponovno poeli uiti ono to smo u pradavna vremena znali i razumjeli. Koliko se civilizacija

promijenilo na ovom naem planetu Zemlji, to emo teko spoznati, jer nae sjeanje see relativno kratko u prolost koja je neznatna prema milijardama godina koliko postoji na planet. Mnoga znanja, shvaanja i umijea nestala su zajedno s iezlim civilizacijama i narodima, ali ono to je bilo znano tim pradavnim ljudima povremeno bukne kao usnuli vulkan i mi se poinjemo sjeati onoga to smo davno znali. Samo mi jedna stvar nije potpuno jasna - gdje su te informacije bile pohranjene, u psihi ili u genima? Pristae alternative tvrde da je to pohranjeno u psihi, a pristae slubene znanosti tvrde da je to u genima. Mi ostali, koji nismo "pravovjerni" niti za jedne niti za druge, eljeli bis mo doznati gdje se zaista nalazi to "skladite" informacija. A moda su u pravu oni trei, koji tvrde da prave informa cije dolaze do nas putem psihomentalne veze s jednim od nekoliko moguih "paralelnih svjetova". Zanimljivo je da se "nove" spoznaje javljaju rijetko i kod relativno malog broja ljudi. Ako postoje "paralelni svjetovi", koji su navodno slini ovom vidljivom svijetu, ali u podruju nama nevidljivih frekvencija, dobivamo li od njih odreene informacije? Da li nam "oni" dostavljaju odreene informa cije kad osjete da smo "zreli" da prihvatimo neke nove spoz naje? Vratit u se naknadno ovim pretpostavkama. Istina je da nitko ne posjeduje klju za potpuno znanje i razumijevanje. Sve to se dogaa na podruju znanosti, dolazi postupno. Rjeenje jednog problema gotovo u pravilu je u istovremeno klju za otvaranje drugog, sloenijeg problema. Gdje je to me kraj i postoji li on uope? Je li to vrtnja u vjenom krugu bez izlaza, ili po spirali gdje je izlaz mogu, vjerojatno nika da neemo doznati. Nadam se da emo to moda jednog dana barem shvatiti! Moje je uvjerenje da se kreemo po

spirali s mogunou izlaza, jer sve ostalo bila bi potpuna blokada, a to, po osnovnim zakonima ivota, nije mogue!

Energija Koliko smo puta uli, a i vidjeli napisanu formulu E = mc2 koja nam govori da je energija jednaka umnoku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Ustanovili smo i da je energija neunitiva, ali i da se moe pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Tehniki oblici energija razraeni su za dananje pojmove do u tanine i o njima nam je manje-vie sve poznato. Kod tehnikih oblika energija mogua su mjerenja, usporedbe i prorauni i zato se svi bave upravo takvim, tehnikim oblici ma energija. Onaj drugi oblik energije, uvjetno nazvan "psihika" ili "mentalna energija", potpuno je zapostavljen i znanstvenici se njime nerado javno bave. Postoji za to i opravdanje. Sve one koji se pokuaju baviti tim oblikom energije proglaava mo mistiarima, opsjenarima i tome slino. Uglavnom ih svrstavamo u grupu teofiziara ija definicija glasi: "Religioz no mistino uenje o intuitivnoj spoznaji Boga, o neposred noj spiritualnoj identinosti s Bogom, o okultnim 'tajnama', povezanosti svekolikog ljudskog znanja i mudrosti Bojeg bia i o mogunosti da se stupi u odnos sa zagrobnim ivo tom...". U stvarnosti, radi se o definiciji s kojom se eli naru gati onima, koji prouavanje psihike energije dre ozbiljnim i truda vrijednim poslom! Mi smo poistovjetili rad na psihikim i mentalnim energi jama s radom u umobolnicama. S ovime inimo nepravdu svim onim strunjacima u tim ili slinim ustanovama. Moda su i oni pomalo krivi zbog toga. Po mom shvaanju, to je vrlo ozbiljan posao i u samom je temelju medicinske

znanosti! U bliskoj budunosti ovaj e rad imati velik utjecaj na sva podruja ljudskih aktivnosti! Kako je ve na samom poetku naglaeno, mi smo teh nika generacija koja eli sve izmjeriti i na osnovi mjerenja ponoviti ispitivanje. To je potpuno u redu kad je rije o stva rima koje nai dananji instrumenti mogu izmjeriti. Meutim, to napraviti kad s ovim naim tromim i nesavrenim instru mentima treba izmjeriti neto neuhvatljivo? Tada se pona amo kao u onoj prii o lisici i grou. Kad lisica ne uspije dohvatiti groe, odustaje od daljnjeg pokuaja i izjavljuje da je groe kiselo i da se ne vrijedi truditi! Meutim, svi smo svjedoci postojanja te "neuhvatljive" energije, kao i ljudi koji se svjesno ili nesvjesno njome slue. Umjesto da se masovno ponemo baviti tim problemom, sve to proglaavamo misticizmom i unaprijed odbacujemo. To je posebno naglaeno kod malih naroda, nerazvijenih i zemalja u razvoju, dok velike svjetske sile o tome itekako vode rauna. Rad na tim poljima znanosti tretira se kao najvea tajna. Na osnovi povremenih informacija stjee se dojam da svi rezultati do kojih se dolazi slue uglavnom za vojne svrhe i vojni presti. Mi, obini ljudi, vjerujemo da je to doista tako. Podruje rasprostiranja energije je nama poznati i nepo znati svemir. Nema prostora gdje ne struji i ne vibrira energija. Ono to mi opaamo svojim ulima je vidljivi oblik energije kojem smo dali ime "materija". To znai da je materija onaj oblik energije koji vibrira, tj. ima onu frekvenciju koju su na a osjetila u stanju primiti i registrirati. Sve ono to se nalazi ispod ili iznad tog podruja titranja za nas ne postoji, odnos no mi samo pretpostavljamo da tu "neega" ima! Cijeli je problem u, kako smo ve naveli, nesavrenosti postojeih mjernih instrumenata. Oni su, htjeli mi to priznati ili ne, nae oi i ui za ulazak u taj "nevidljivi svijet".

Postoji jo jedan nain pristupa tom "nevidljivom" svijetu i on je karakteristian za ljudsko bie, homo sapiensa, a to je mata. Veina otkria do kojih je ovjek do danas doao poela su s matanjem ili razmiljanjem. Povezivanja raznih, do tada poznatih ili nasluenih injenica, dovela su ovjeka do saznanja s kojima danas raspolae. Do otkria i uporabe atomske energije, svaka generacija poveavala je svoje znanje u prosjeku za oko 10% u odnosu na prethodnu. Da nas je to poveanje prividno neto ubrzanije, zahvaljujui novoj raunalnoj tehnici koja nam omoguava bolje skladi tenje podataka i bre i preglednije dolaenje do njih kad nam zatrebaju.

Frekvencija Uestalost, broj koji kazuje koliko se puta u jedinici vre mena ponovi neko zbivanje u odreenom periodinom pro cesu, npr. broj otkucaja srca u minuti, broj valnih titraja u sekundi. U fizikalnom smislu iskazuje broj titraja koje materijalna toka tijela ili sredstva izvodi u jedinici vremena. U akustici, optici i elektricitetu frekvenciju odreuje broj valova koje odailja (oscilator) alje u prostor u jedinici vre mena. Jedinicu frekvencije zovemo jo i Herz (Hz = n/sek"1). Zvune frekvencije na koje reagira ljudsko uho obuhva aju podruje od 20 Hz do 20.000 Hz.

Rezonancija To je pojava u fizikalnom sustavu kada se vibracijama izvana mogu pobuditi vrlo intenzivne oscilacije, ukoliko se neka od tih vibracija podudara s vlastitim (karakteristinim) frekvencijama samog sustava. U sluaju da je pobuujua frekvencija jednaka karakteristinoj, amplituda osciliranja bit e maksimalna, te dolazi do rezonancije. Pojava elektrine rezonancije predstavlja temelj radiodetekcije. Promjenom kapaciteta kondenzatora (traenje sta nica na radioprijamniku) podeava se vlastita frekvencija prijamnika tako da se sloi s frekvencijom odailjaa. Kvantno-mehaniki sustavi, npr. molekule ili skupine mo lekula, takoer posjeduju vlastite vibracijske frekvencije, koje se mogu pobuditi do vrlo velikih amplituda ako se frekven cija koja odgovara energiji pobuivanja podudara s vlastitom frekvencijom sustava. Amplituda naglo raste kad se energija pobuivanja E = hf pribliava razlici energija dvaju kvantnih stanja, gdje je h = Planckova konstanta, a f = frekvencija. Danas je u fizici poznat velik broj pojava koje se tumae kvantno-mehanikom rezonancijom, kao npr. rezonantno zra enje, nuklearna rezonancija, rezonantno rasprenje, itd. Vibracije Vibracije su periodina gibanja pri kojima se karakteris tine kinematike veliine (brzina i ubrzanje) stalno ponav ljaju u odreenim vremenskim intervalima. Prisilne vibracije postaju opasne ako se njihov period titranja priblino ili to no poklapa s periodom vlastitih vibracija (rezonancija).

Pri svakom periodinom gibanju nastaje ubrzanje jer se tijelo koje vibrira izmjenino zaustavlja i dalje giba, zbog ega se pojavljuju sile inercije. Te sile mogu u sluaju rezo nancije prouzroiti neeljene posljedice, kao npr. oteenje ili prijelom materijala (pucanje osovina, otpadanje krila zra koplova), oteenja ili razaranja stanica organizma, otee nja i poremeaj u genskim lancima i njihovim strukturama kao i u grupama kromosoma. Te rezonancije uglavnom do vode do ubrzanih pojava i razvoja raznih bolesti! Amplituda To je najvei otklon materijalne toke koja titra, od polo aja mirovanja. Atomski broj To je broj protona u atomu elementa.

VODIK

HELIJ

LITIJ

BERILIJ

BOR

UGLJIK

slika br. 1 Shema atoma nekih elemenata.

Sila tee i gravitacija Jedna od osnovnih sila koje djeluju u naem svijetu je sila tee, odnosno sila s kojom masa planeta Zemlje privlai sve to je na njoj i oko nje prema svom sreditu. Poznato je da sila tee djeluje okomito na sredite Zemlje i da se sma njuje udaljavanjem, a poveava to se vie pribliavamo nje nom sreditu. Sila tee nije isto to i gravitacija, ve je samo jedna od njenih komponenti. Sile gravitacije su sile kojom mase pri vlae jedna drugu, kao to Sunce privlai planete u naem planetarnom sustavu i "dri" ih na okupu da se ne "razlete" svemirom.

Osnovne postavke teorije o radiestezijskom djelova nju U prirodi sve emitira odreene vibracije, koje smo uvjet no tako nazvali, premda bismo ih mogli nazvati i pulsiranje. O emu se tu zapravo radi tonije odgovore daje atomska fizika. Pretpostavljamo da sve do onog trenutka dok postoji temperaturna razlika, tj. dok se ne postigne apsolutna nula, postoji ivot, odnosno postoji gibanje atoma i njihovih struk tura. Znanost se, uglavnom, bavi tim unutranjim gibanjima i silama koje vladaju unutar strukture atoma. Oslobaanjem tih sila dobivamo atomsku ili nuklearnu energiju. Nedostatak te energije je u tome to je ona vrlo opasna za cijelo ovje anstvo, floru i faunu, ukoliko izbjegne ljudskoj kontroli. Ta kav smo sluaj imali u ernobilu, u nekadanjem Sovjetskom Savezu.

Malo je poznato da skupine atomskih struktura svih vrsta materija, uslijed unutranjeg pulsiranja, stvaraju karakteris tina rezonantna polja. Njihova snaga ne ovisi o koliini ma terije, ve o tzv. atomskoj teini, odnosno atomskom broju te materije. Uzmimo kao primjer mjerenje radioaktivnosti pojedinih prirodnih materija. Kod vodika je praktiki nema, premda je vodik jedan od najrairenijih elemenata u naem okrugu. Znamo da je atomska struktura vodika najjednostavnija, tj. da oko jezgre krui samo jedan proton. Drugaiji je sluaj s elementom urana, ije ak i male koliine izazivaju snano reagiranje mjernih instrumenata! Snage pojedinih rezonantnih polja, koliko god preslabe da izazovu reakciju naih "nesavrenih" mjernih instrume nata, dovoljno su jake da izazovu reakciju naih prirodnih "prijamnika", stanica ljudskog organizma, pa ak i razaranja ili oteenja cijelih organskih sustava. Moramo naglasiti da svako rezonantno polje pulsira, od nosno titra, s odreenom frekvencijom. Kako pulsiraju mate rije, tako pulsiraju i oblici! Svaki oblik ima svoj karakteristini ritam pulsiranja, koji je neovisan o sastavu materije. To se odnosi i na razne oblike upljina u Zemljinoj kori ili drugdje, koji imaju odreeni ritam frekvencije. Te upljine mogu ima ti i idealni vakuum, ali unato tomu one e pulsirati kao iva bia s neznatnom razlikom u frekvenciji pulsiranja. Ljudski organizam ne samo da pulsira kao jedna cjelina, ve i poje dini dijelovi organizma i pojedini organi imaju svoj ritam pul siranja. Osim to emitira, ovjek je u stanju i svjesno primati emi tiranje pulsiranja iz blie ili dalje okoline. Mnogi ljudi u stanju su instinktivno osjetiti da se oko njih neto zbiva! Uzmimo za primjer da odreene materije kod pojedinih ljudi izazivaju osjeaj topline, a kod drugih osjeaj hladnoe.

Ne reagiraju svi ljudi jednako na iste materije. To je jedan od pokazatelja kako ritam pulsiranja nije kod svih ljudi jed nak. esto puta se javlja i osjeaj odbojnosti, a ponekad i jeze, te neobjanjiv strah prema nekim materijama, oblicima, ivotinjama, biljkama, a isto tako i prema pojedinim ljudima. U ovom trenutku, jedino je prihvatljivo rjeenje u obja njenju da su rezonantne oscilacije koje emitiraju davatelji tog zraenja, takvih karakteristika i amplituda da u kontaktu s primateljevim amplitudama oscilativnog polja stvaraju jaku rezonanciju. Ova rezonancija je takvih karakteristika da vrlo nepovoljno utjee na primateljev neurovegetativni sustav, to se oituje u ve navedenim reakcijama. Grafiki pojednostavljeno to moemo prikazati na trima karakteristinim primjerima, u dijagramima pomou sinusoida.

R=A+B=0

a) slika br. 2 Razlika faze titranja rezonantnih polja za 1800 jednakih veliina.

Amplitude titranja tijela A i tijela B se ponitavaju, a re zultanta titranja se kree po liniji (x), jer se veliine (+) i (-) zbrajaju i rezultat je uvijek (0), to znai da nema tetnog djelovanja, tj. rezultanta R = 0. R B A R = A+B

b) slika br. 3 Titranje rezonantnih polja razliitih veliina, ali u fazi. Zbrajajui amplitude titranja dobivamo velike razlike u kritikim, tj. vrnim optereenjima.

R B A A = Normalno polje primatelja B = Narinuto polje primatelju R = Rezultanta tj. konano optereenje primatelja

c) slika br. 4 U dijagramu vrnog optereenja primatelja vidljivo je da je primatelj izloen daleko veem optereenju nego to je to normalno. Ukoliko je ovjeji organizam ili jedan njegov organ dulje vremena izloen titranju gdje dolazi do poveane rezonan cije, koja se pribliava ili dolazi do kritine veliine, a pogo tovo ako ju prelazi, velika je mogunost da e doi do ote enja organizma, odnosno organa koji je najvie izloen iz ravnom udaru te poveane rezonancije! to se to u stvari dogaa s ovjejim organizmom? Do lazi do pojave bolesti, koju je u poetnoj fazi vrlo teko otkriti klasinim lijenikim pregledom. Najprije su to oteenja naj slabijih stanica organizma, koja s vremenom postaju sve jaa i tako sve do trenutka vidljive manifestacije, tj. bolesti. To su npr. slabljenje sluha kod osoba izloenih dugotrajnim zvunim udarima, slabljenje vida kod osoba izloenih inten zivnim svjetlosnim valovima, itd. U drugoj varijanti s kojom u se vie pozabaviti, dolazi do promjena magnetskog ili elektrinog polariteta u napad nutim stanicama organizma. Samim tim dolazi do promjena

prirodno ustaljenog ritma prehrane i funkcioniranja tih stani ca. Ove su promjene vrlo neugodne i uzronik su nastanka raznih oblika tumora, tekih oteenja ivanog sustava i mnogih ostalih bolesti! Osim ovog sluaja mogli bismo navesti i mnoge druge. Kako ne bismo koristili strpljenje naih cijenjenih itatelja, zadrat emo se samo nakratko na jo nekoliko tumaenja zato nastaju problemi u nekim stanicama organizma. To su one promjene koje najee dovode do razvoja tekih . bolesti uslijed odumiranja stanica. 1. Svaka stanica organizma okruena je tvarima na bazi masnoa koje cirkuliraju oko stanice. Razna zraenja, kao i djelovanja oksidnih spojeva, mogu djelovati na staninu opnu. U tom sluaju stanina vanjska opna moe izgubiti svoju elastinost i propusnost! To znai da postaje vrsta prepreka izmjeni tvari! Zato dolazi do smanjenja ili prestan ka potrebne prehrane stanice sve do njenog odumiranja. Ovo, kao i izravno razaranje stanine opne, dovodi do poja ve tekih bolesti! 2. Greke prilikom diobe stanice, razne kemijske supstance, puenje, kao i izlaganje jakom i dugotrajnom sunevom zraenju mogu, uz ostalo, utjecati na promjenu karakteri stika gena u stanici. Ako su te promjene prekomjerne, dolazi do slabljenja funkcije stanice i ona odumire! 3. Svaka stanica organizma sastoji se od 46 kromoso ma. Ako je stanica izloena nekom od negativnih utjecaja, zraenju i sl., prilikom procesa diobe stanice moe doi do smanjenja sposobnosti, odnosno slabljenja kromosoma. Na kon nekog vremena ti kromosomi postaju toliko slabi da do lazi i do oteenja vanih gena u stanici. To takoer uzrokuje odumiranje te stanice ili grupe stanica. Znanost je u novije vrijeme otkrila i potvrdila da se u svakoj stanici organizma, zbog kemijskih procesa razgradnje

i izmjene materije, kao i uslijed fizikog procesa kretanja unutar i oko stanice, stvara elektrino polje jakosti do oko 1,4 V, a samim tim stvara se i magnetsko polje odreene jakosti. To znai da je, u ovom sluaju ljudski organizam, sa stavljen od bezbroj staninih baterija s tono odreenim elektromagnetskim karakteristikama. Na osnovi navedenog moemo prihvatiti da se neto sli no dogaa i u svim ostalim ivim organizmima i to ne samo na naem planetu! Potpuno je prihvatljiva pretpostavka da su osnovni principi ivota u cijelom svemiru isti! U optimalnim, tj. normalnim uvjetima taj na, nazovimo ga, energetski stroj, sastavljen od bezbroj malih agregata, radit e bez greke pod uvjetom da ga snabdijevamo s do voljnim koliinama potrebnog goriva, koje u organizam unosi mo kroz hranu i kisik s korisnim sastojcima iz okolne atmo sfere. Meutim, svjedoci smo da se taj energetski stroj, iako ga snabdijevamo i odravamo u, po naim uvjerenjima, ide alnim uvjetima, odjednom poinje udno ponaati. Vozai bi rekli da poinje "trokirati" iz nama, na prvi pogled, ne objanjivih razloga. Dolazi do poremeaja u radu pojedinih sklopova stroja i mi, kao ljudi i kao znanost, poinjemo raditi greku za grekom. Ustvari, poinje nasilje nad naim "stro jem". Poinju okovi u obliku uzimanja raznih otrova u svoj stvu lijekova, ili jo gore, s raznim rezanjima i izrezivanjima dijelova ili cijelih organa. Poinje lijeenje posljedica i mi kao drutvo troimo na to ogromna sredstva. O uzrocima zbog kojih je dolo do sve ga toga malo tko vodi brigu! U naem svijetu, koji smo progla sili suvremenim, velika veina onih koji su na osnovi nekog papira dobili pravo da nose bijele kute i lijee druge, jedno stavno gube zanimanje da se pozabave otkrivanjem i istra ivanjem stvarnih uzroka zato je dolo do neke posljedice.

Oekuju da to netko drugi uini za njih, samo se ne zna tko bi to trebao biti. Ako govorimo o medicini, odnosno lijenicima, rijetki su oni koji e obii mjesto gdje pacijent ivi i radi i koji e po kuati pronai uzrok zbog kojeg je dolo do "havarije" orga nizma, odnosno bolesti. Ovime ne pokuavam okriviti lijeniku struku. Dapae, smatram da oni nisu krivi, jer je svjetski sustav poduavanja i kolovanja tih ljudi izgubio osnovnu vezu s prirodom oko nas. Poeli smo se usko specijalizirati i svatko se od nas smatra vrhunskim strunjakom na jednom vrlo uskom po druju. Nije u redu da se takav jedan "strunjak" provlai i lomi po nekim radionicama ili stanovima punim vlage i "os talih" stvari! Nije to sluaj samo u lijenikom zanatu, ima toga i drugdje. Pronae se i dosta lijepih primjera gdje lije nik "osjea" pacijenta i nastoji uspostaviti vezu povjerenja i razumijevanja, a u tom je sluaju i rezultat lijeenja daleko bolji. to e se dogoditi s naom stanicom-baterijom ako je iz loimo dugotrajnom negativnom djelovanju jakog rezonant nog polja njezinih karakteristika? Dogodit e se dvije stvari. Prva i najea, doi e do razaranja opne stanice! To je kao kada radnik sa "temalicom" razbija asfalt ili kamen, koji puca od kritinih vibracija. Drugo, doi e do promjene njenih elektromagnetskih karakteristika, a posljedica toga je poremeaj rada i funkcije te stanice! Ne mora doi do pro mjene brojane vrijednosti napona, nego samo do promjene polariteta. Slian je sluaj i u elektrotehnici, kad na generatoru doe do promjene polariteta i odjednom umjesto da alje energiju u elektromreu, generator poinje uzimati energiju iz nje. Tada dolazi do "ispadanja" generatora, odnosno do pore meaja u cijeloj elektromrei u koju je generator ukljuen.

Da to sprijeimo, prisiljeni smo ugraivati cijele sustave za tite. Kakvi su sustavi zatite ugraeni u na organizam, mi ne znamo. Tu ne mislim na zatitne sustave protiv raznih zaraznih bolesti, virusa, itd., jer oni su donekle poznati. Mis lim na one protiv tetnih utjecaja razornih zraenja iz zemlje, okoline i svemira. Do sada ih nismo uspjeli otkriti u orga nizmima, ali oito bi trebali biti negdje "ugraeni". Za sada je jedina sigurna zatita promjena mjesta rada ili boravka. To moe biti odmicanje od kojih metar-dva, pa sve do pre seljenja na drugu lokaciju. Da li je "generalni" zatitni sustav ugraen u na um, a mi smo ga nehotino iskljuili pod utjecajem sve suvreme nijeg naina ivota? Ponekad to zovemo i instinktom, to bi i moglo biti tono, jer instinkt nas vrlo esto upozorava da se trebamo kloniti nekog mjesta koje nije dobro za nas. A to, opet, ima veze s rezonancijom oscilacija organizma i od reene okoline, koje na organizam osjea u obliku nelago de, koju smo mi prozvali "instinkt"! Upravo su te rezonancije tetne za na organizam. Suvremeni ovjek sve manje prepoznaje ta upozorenja, a jo ee ih ne zna protumaiti. Zaboravljamo mnoge stva ri koje smo nekada znali, ali dolazi vrijeme kad bismo ih tre bali ponovno nauiti. Moda e nove generacije koje dolaze biti "pametnije" od nas. Mi sve trpamo u kalupe i teko pris tajemo na promjene, pogotovo u shvaanju! Kad je stanica jednom napadnuta, dolazi do naglih pro mjena u njoj kao i do poremeaja u njezinom radu. Prva takva stanica ukljuuje se u tetno djelovanje rezonantnog zraenja prema ostalim napadnutim stanicama. Dolazi do stvaranja arita budue bolesti koju organizam jo uvijek ne osjea, premda se poinje boriti protiv nje. Poveava se po tronja energije organizma. Ako se u toj fazi sklonimo sa tetnog mjesta rezonantnog zraenja, organizam e

pobijediti. To znai da e se sva energija organizma koristiti protiv bolesti, a nee se gubiti u borbi protiv tetnog ozraivanja! Dakle, postoji velika vjerojatnost da e sve ponovno biti u redu. Oteene stanice organizam e vratiti u prija nje stanje ili ih zamijeniti s novim, zdravim stanicama. O toj regeneraciji stanica suvremena medicina zna veoma puno. Tekoe nastaju u onom trenutku kada broj oteenih stanica dostigne i prijee kritinu toku, tj. kada broj otee nih stanica poinje vidljivo utjecati na rad i funkciju napad nutog organa. U tom se sluaju poinju javljati osjeaji bo lova ili drugi znaci bolesti! Od tog trena svjesnog doivljaja da neto nije u redu pa do traenja pomoi, jo proe iz vjesno vrijeme. Ustvari, mi nesvjesno pomaemo bolesti da se to bolje "ukopa" u na organizam!

Openito o stanici organizma Starost svemira procjenjuje se na 12-15 milijardi godina, a planeta Zemlje na oko 5 milijardi godina. Koliko je star ivot na naem planetu? Tono onoliko koliko je prolo od stvaranja prve ive materije, tj. stanice. Stanicu je prvi zapa zio engleski fiziar i matematiar Hooke 1665. godine, i to mikroskopom vlastite izrade. Normalni promjer veine stanica kree se od 0,5 do 20 (mikrona) (1 mikron = tisuiti dio milimetra). Ljudske su stanice veliine od 3 do 30 . Najmanja i najjednostavnija stanica pripada skupini mikroplazme i njen promjer iznosi oko 0,1 . Meu najvee stanice spadaju ptija jaja, od kojih nojevo dostie veliinu i do 20 centimetara! Dakle, stanica je osnovna iva jedinica. Svaki je organ zapravo skupina velikog broja razliitih stanica povezanih

meustaninim prostornim strukturama. Svaka vrsta stanica posebno je prilagoena vrenju odreene funkcije. Membrana stanice Membrana jezgre Nukleus Kromatin Citoplazma

slika br. 5 Shematski prikaz stanice organizma. Glavni dijelovi stanice su jezgra, ispunjena nukleoplazmom i ovijena membranom jezgre, i citoplazma ovijena membranom stanice. Gotovo svatko zna da geni kontroliraju prijenos nasljed nih osobina s roditelja na dijete, ali mnogi ne znaju da ti isti geni kontroliraju i svakodnevnu funkciju rada stanice, kao i njeno razmnoavanje. Oni kontroliraju funkciju stanice tako to odreuju koje e se tvari sintetizirati u stanici, kakve strukture, koji enzimi i kakvi kemijski spojevi. To znai da vanost gena lei u njegovoj sposobnosti da kontrolira nas tanak drugih tvari u stanici. Geni su uglavnom koncentrirani unutar jezgre stanice. Smatra se da u svakoj stanici ima oko 30.000 gena. Razliite tvari od kojih se sastoji stanica nazivamo za jednikim imenom "protoplazma". Ona se sastoji od pet os novnih tvari: vode, elektrolita, proteina, lipida i ugljikohidrata.

Najvaniji stanini elektroliti su: kalij, magnezij, fosfati, sulfat, bikarbonat i male koliine natrija i klorida. Membrana stanice tanka je od 75 do 100 angstrema (1 = 10-8 cm, tj. 1 = stomilijunti dio centimetra). Membra na stanice je porozna, s otvorima od oko 8 , a membrana jezgre ima otvore i od nekoliko stotina angstrema. Dok kroz membranu jezgre stanina tekuina struji bez problema, to nije sluaj sa staninom membranom. Ove te koe u proputanju kroz membranu stanice nastaju uglav nom iz dva osnovna razloga. Prvi je maleni promjer otvora u membrani, a drugi je stvaranje elektrostatskog potencijala na membrani, tj. membranskog potencijala.

slika br. 6 ivano vlakno.

Elektrini potencijali postoje na membranama gotovo svih stanica u organizmu. Membranski potencijal u mirovanju, koji je izmjeren u razliitim ivanim i miinim vlaknima - izno si izmeu 75 i 95 mV, odnosno u prosjeku - 85 mV. Osnovni uvjeti kojima se potie uravnoteenje membranskog potencijala su koliine proputenog natrija (Na) i kalija (K) kroz membranu, to se vri pomou prirodno ugra enog sustava, tzv. natrijeve i kalijeve pumpe, i difuzijom. Ako bilo koji imbenik naglo promijeni propusnost mem brane, recimo za natrij, prouzrokovat e niz brzih izmjena u membranskom potencijalu, koje traju djeli sekunde, a na kon toga membranski se potencijal odmah vraa na vrijed nost u mirovanju. Ovaj slijed promjena membranskog potencijala zove se AKCIJSKI POTENCIJAL. Neki od imbenika koji mogu za poeti akcijski potencijal jesu: elektrino podraivanje mem brane, hladnoa, toplina ili gotovo sve to moe trenutno poremetiti normalno stanje membrane u mirovanju. Postro javanje elektrinog naboja s jedne i druge strane membrane (vanjske i unutranje) isti je proces kao i onaj kad elektrini kondenzator nabijamo elektricitetom! Nema nikakve razlike izmeu stanica mukog i enskog organizma. Princip rada je identian kod oba spola. Razlika postoji jedino u kromosomima. Sve stanice ljudskog tijela imaju po 46 kromosoma. Mukarci imaju 22 para "x", a 23. par sastoji se od "xy" kromosoma. Stanica ene ima 23 para kromosoma, meu kojima jedan par "xx". Kromosomi "x" i "y" zovu se i spolni kromosomi. Odstupanje od tog broja kro mosoma povlai za sobom poremeaj u razvitku spola, men talnu zaostalost i druge nenormalnosti. Poznato je, takoer, da se broj kromosoma mijenja dok se zdrava stanica pretva ra u zloudnu stanicu raka!

Utjecaj polariteta opne stanice i posljedice njegove promjene na njen rad i prehranu Ve smo objasnili nain prehrane stanice organizma pu tem kalijeve i natrijeve pumpe, a sad bi trebalo rei samo nekoliko rijei o utjecaju polariteta na njezinu prehranu. Povrina svake stanice polarizirana je s "+" pozitivnim ili "-" negativnim polaritetom. To se obino dogaa i po grupa ma stanica. Oko stanica krui hranjiva plazma, koja se sastoji od "+" i "-" polariziranih molekula. Opna stanice je porozna, s otvorima veliine oko 8 angstrema. Ovdje neemo ulaziti u objanjenje tehnike promjene polariteta stanice, nego emo samo istaknuti da taj polaritet nije stalan. On ovisi o potrebama stanice i o kemijsko-elektrinim reakcijama unutar nje. Ako stanica s vanjske strane opne dobije "+" polaritet, s unutranje strane opne stvori se "-" polaritet. Ono to se tada dogaa, opisano je na skicama a) i b) slike br. 7.

Presjek membrane stanice vlakna Vanjska strana Unutarnja strana

Skica a)

Skica b)

slika br. 7 Presjek membrane stanice, njen polaritet i nain prehrane. Pozitivni naboj "+" privlai negativno "-" polariziranu mo lekulu. Molekula privuena magnetskom silom "+" naboja opne, poinje prolaziti kroz otvor na opni. Poto je na unu tranjoj strani "-" polaritet, on odbija "-" molekulu i tjera ju u unutranjost stanice. Kad stanica podmiri potrebe za "-" molekulama prehrane, dolazi do kemijsko-elektrinih reakcija unutar stanice, koje

izazivaju promjenu polariteta opne stanice i cijeli postupak se ponavlja, samo ovog puta s "+" polariziranim molekulama. Ovo se dogaa u svim stanicama svih ivih organizama i to je jedan od nekoliko osnovnih zakona odranja ivota! Ako iz bilo kojeg razloga doe do nasilnog naina promje ne polariteta stanice organizma, poremeti se prirodni ritam prehrane stanice. Taj poremeaj uzrokuje odumiranje stani ce ili njeno nepravilno ponaanje. To je temelj za pojavu raz nih bolesti, od raka pa ak i do smrti organizma! Mnoga tetna zraenja uzrokuju upravo tu nasilnu pro mjenu polariteta stanice organizma!

Karakteristike razvoja zloudnih stanica Regulacija rasta i razmnoavanja stanica u ljudskom or ganizmu uglavnom je nepoznata. Rast i razmnoavanje sta nice obino prate jedno drugo. Znamo da neke stanice ne prestano rastu i razmnoavaju se. To su, na primjer, krvo tvorne stanice kotane sri, zametni dijelovi koe, epitel cri jeva. Mnoge stanice ne razmnoavaju se godinama, kao to su neke miine stanice. Uglavnom, velika veina stanica ljudskog organizma zadrava sposobnost stalnog razmno avanja. O mehanizmima koji odravaju stalan broj stanica razliitih vrsta u ljudskom organizmu zna se vrlo malo. Veli ina stanice odreena je gotovo iskljuivo koliinom DNK u jezgri. Rak nastaje promjenom u nekim stanicama, uslijed ega one vie ne potuju fizioloko ogranienje rasta i razmnoa vanja. Odgovora na pitanje, koja je to razlika koja pospjeu je rast zloudnih stanica drugaije od zdravih, jo nema. Istraivai su otkrili da se genetska struktura zloudnih sta nica razlikuje od one zdravih stanica. Na osnovi toga

pretpostavlja se da rak obino nastaje mutacijom dijela ge netikog sustava jezgre. im nastane makar jedna takva stanica, ona e rasti i njihov e se broj trajno, eksponencijal no, poveavati. Zloudno se tkivo nadmee sa zdravim za hranjive tvari. Zloudne stanice neprestano se mnoe i us koro e troiti gotovo svu hranu koju organizam ima na ras polaganju. Zbog pomanjkanja hrane zdrave stanice poinju odumirati. Zanimljivo je da se rak u poetnoj fazi javlja na samo jednom organu. U poetku se ne iri, sve dok ne pro e stadij "sazrijevanja". Koji imbenici utjeu na tu fazu, mo emo samo pretpostavljati. U svakom sluaju, u organizmu postoje dovoljno jaki zatitni sustavi, koji spreavaju irenja raka. Kad ti sustavi oslabe, rak poinje pohod na druge organe. To slabljenje zatitnih sustava moe uslijediti zbog stalnog djelovanja nusproizvoda stanica raka, tetnog lije enja, i najee zbog daljnjeg boravka na izvoritu tetnog zraenja. Ne zaboravimo da je i jedan jedini sluaj bolesti od raka dovoljan razlog za uzbunu! Svaki sluaj pojave raka je velika tragedija za oboljelog, ali isto tako i za njegovu obi telj i prijatelje! O trokovima zdravstvenog osiguranja nije po trebno ni govoriti!

Neki od glavnih uzroka nastanka raka Ope je poznato da snano radioaktivno ozraivanje or ganizma izaziva burnu reakciju unutar stanica organizma. Uslijed tih poremeaja dolazi do naglog nastanka i razvoja raka. To se dogaa na onim mjestima koja su bila nepo sredno ozraena. Prvo nastrada koa, koja je uvijek prva na udaru, a zatim i ostali organi. Tehnika zraenja, kao to su zraenja elektronskih aparata, takoer doprinose pojavi raka.

Razni tehniki podraaji, kao npr. dugotrajni titraji ili trlja nje koe nisu poeljni. Isto tako moe biti opasno, pogotovo za ene, izazivanje seksualnog zadovoljstva dugotrajnim "gnjeenjem" dojki i trljanjem bradavica. Tomu su uglavnom sklone mlae ene. Najee je to jedan od razloga pojave raka upravo na tim mjestima. Ovakvi postupci izazivaju burnu reakciju lijezda u dojkama i neprirodno pojaano lu enje iscjetka. Isto tako ni naglo prekidanje dojenja nije do bro za zdravlje ene. Sve navedeno dovodi do poremeaja u stanicama dojke, a rezultati su poznati i veoma bolni. Dugotrajna prehrana hranom koja sadri tetne konzervanse, vrlo je opasna. To su raznorazni instant i dugotrajni proizvodi. Njih se moe koristiti, ali u manjim koliinama i vrlo kratko vrijeme. Uz poznate uzroke nastanka raka, postoje sluajevi kad ne znamo zato je do njega dolo. Nakon dugogodinjeg iskustva i izvrenih istraivanja, odgovorno tvrdim da se rak uvijek javlja kod osoba koje du gotrajno borave na krianju jakih podzemnih tokova vode; zatim na krianju jakih podzemnih tekuih voda s Curryjevim vorom, a isto tako i kod krianja s Hartmanovim vorom. Javlja se i u kombinacijama prekrivanja Curryjevog s Hart manovim vorom, kao i u sluaju prekrivanja ili krianja ne koliko tetnih zraenja. U veini sluajeva ta su krianja u kombinaciji s jakim podzemnim tekuim vodama! U novije vrijeme, nakon Drugog svjetskog rata, rak se sve ee jav lja kao posljedica jakog stresa u kombinaciji s modernim materijalima oko nas (najlonska odjea i obua, televizija, mobiteli, nuklearno zraenje, itd.). Boravak na mirnim vodama mora, jezera, rijeka ili mo vara nema tetnog utjecaja, osim breg dobivanja reume, ako je vlanost velika!

Nakon Drugog svjetskog rata, rak se javlja u daleko ve em broju nego prije. Jake podzemne tekue vode i njihovo krianje s ostalim zraenjima nisu se puno promijenili otprije. Postavlja se pitanje zato je to tako, jer se to prividno kosi s mojom teorijom da se rak javlja uglavnom na krianju jakih podzemnih vodnih tokova i ostalih tetnih zraenja! Obja njenje je jednostavno. Do toga dolazi, vjerovali to ili ne, usli jed suvremenog naina ivota. On ogleda se u doivljajima sve jaih stresova, kako na poslu, tako i u privatnom ivotu. Kombinacija jakog stresa ili svakodnevnih manjih stresova, s modernim materijalima od kojih je izraena odjea, kao i neprilagoena prehrana, odlina su podloga za nastanak i razvoj raka. Tomu jo pomae televizija, mobiteli, nuklearna zraenja s raznih otpada, igra s novim orujem, zatrovana okolina, voda i hrana, nepovratne promjene klime, itd. tetno zraenje utjee i na gene, koji se nalaze u svim stanicama organizma. Dugotrajna izloenost tetnom zra enju uzrokuje kidanje i oteenje spojeva u genskom lancu. Karakteristike tih tetnih zraenja su takve, da njihove vi bracije izazivaju razaranje opne stanice organizma, dovode do promjene polariteta na unutranjoj i vanjskoj strani opne stanice, a samim tim i do poremeaja u hranidbi te stanice. Dolazi i do poremeaja razmjetaja elemenata od kojih su geni sastavljeni, do poremeaja spojeva i redoslijeda veza, kako u genskom lancu, tako i u pojedinim pripadajuim kro mosomima! Sve to izravno utjee na promjenu ponaanja stanice. Rezultati su slini kao i kod promjene polariteta opne stanice, a samim tim i promjene redoslijeda i ritma njene hra nidbe. Dolazi do pojave bolesti, a to je posebno izraeno kod pojave raka! U svim ovim sluajevima rak se javlja na onim organima koji su izravno izloeni tetnom zraenju. Da bi se izbjegao

rak, dovoljno bi bilo odmaknuti se nekoliko desetaka centi metara od tog mjesta dok mirujemo, tj. spavamo! Posebno je vano istaknuti da se jednom oblikovane stanice raka mogu, ali i ne moraju, zadravati samo na na padnutom organu. Nakon faze "dozrijevanja" rak moe zapo eti "putovanje" po organizmu. Jo nemamo pravi odgovor zato do toga dolazi. Moje su pretpostavke sljedee: a) Organizam i dalje boravi na tetnom mjestu i nastavlja se razaranje njegovih zdravih stanica na drugim dijelovima tijela. Ako se ovo dogaa nakon to je bolesnik upozoren na posljedice boravka u podruju tetnog zraenja, to moe imati dvojako znaenje: ili se organizam nije uope, ili se nije dovoljno, udaljio od tetnog podruja ili zatita protiv tetnog zraenja nije dobro provedena. Zato nakon postavljanja za titu treba nekoliko puta provjeriti. b) Uslijed produenog izlaganja tetnom zraenju moe doi do oteenja limfnih putova, koji mogu preuzeti otpatke razvijanja kancerogenih stanica i transportirati ih kroz orga nizam. Tamo gdje se ti otpaci - odbaene stanice raka zaustave, moe se nastaviti, esto burno, razvijanje raka. To slabljenje ili oteenje limfnih putova nastaje uslijed izlo enosti raznom tetnom ozraivanju pa limfa, umjesto da proizvodi zatitne tvari u organizmu, postaje idealni preno sitelj smrtonosnih stanica raka, ali i drugih bolesti! c) Drim da irenje raka krvotokom nije mogue iz neko liko razloga. Krv koja je predala hranjive tvari stanici ostala je i bez koliine bjelanevina. Poznato je da se rak hrani bjelanevinama koje uzima iz napadnutog organa i iz cijelog organizma! Kako su stanice raka uglavnom na bazi bjelan evina, "gladna" krv "pojela" bi te stanice raka koje bi se na lazile u njenom okruenju. Vjerojatno se tako neto i dogaa, i zato do danas nije sa sigurnou utvreno da se rak iri putem krvi! Moda nisam u pravu, ali mislim da bi se u

sluaju nude bez opasnosti mogla izvriti i transfuzija krvi s oboljelog od raka na zdravog ovjeka. Drugaiji je sluaj kod oboljelog od leukemije. d) Zanimljivo je istraivanje provedeno na Bolonjskom sveuilitu, i objavljeno 2000. godine, na 144 oboljela od ra ka s dugogodinjom eernom bolesti i 155 oboljelih od ra ka bez eerne bolesti. Nakon 3 godine preivjelo je 85% pacijenata sa eernom bolesti, a samo 39% bez nje! Da li to znai da eerna bolest "titi" bolesnike od raka? Zbog svega ovoga, neobino je vana uloga radiestezije! Ona e tono ukazati na opasna mjesta i upozoriti onoga tko spava na njima na mogue posljedice! Ljudi obino kas no pozovu pomo. Za njih je radiestezija igranje nedoraslih ili neodgovornih pojedinaca, a i nai "znanstvenici" im u to me svesrdno pomau tvrdnjom da ne postoje zakoni radie stezije. Kau da ne mogu izmjeriti tetna zraenja na koja radiestezija ukazuje! Puno je ljudi do sada platilo, a i ubu due e, svojim zdravljem i ivotom nesavjesnu igru tih "znan stvenika" protiv radiestezije. Sreom, pogotovo zadnjih go dina, i to se poelo mijenjati u korist radiestezije! Njeni su zakoni tako jednostavni i shvatljivi da ih iole bistrija osoba moe s lakoom shvatiti. Tomu e pripomoi, nadam se, i ova knjiga. Uz njenu pomo elim upoznati obine ljude i znanstvenike s osnovnom teorijom i osnovnim zakonima radiestezije!

Borba protiv raka Oduvijek su ljudi teili otkriti jedan univerzalni lijek protiv svih bolesti, pogotovo protiv onih najteih, a tu spada i rak! Radiestezija u tome moe puno pomoi, a posebno u najra nijoj fazi otkrivanja bolesti. Radiestezija pomae i tokom

lijeenja, jer se pomou nje mogu tono odrediti mjere za pojedine faze lijeenja. U ovom dijelu knjige elim detaljno prikazati jedan od uspjenih naina lijeenja najtee bolesti - raka. Uz ovu metodu, postoje i mnoge druge koje ljudi ko riste u svom nastojanju da izlijee opake bolesti. Metodu koju ovdje prikazujem razvio sam na osnovi naina lijee nja g. Breussa iz Austrije. Metoda se pokazala kao vrlo us pjena. Svaki spaeni ivot vrijedi uloenog truda! Svjestan sam da razni "specijalisti" u bijelim kutama ima ju licencu za ubijanje svojih pacijenata, a nai dobrovoljni pa cijenti ne smiju ni kihnuti. Kad je ovjek osuen na neiz bjeno, prihvaa i najmanju nadu. Osim toga, drutvo ne izdvaja nikakva financijska sredstva za istraivanja koja bi mogli poduzeti "nestrunjaci", odnosno "amateri"! Da stvar bude jo gora, ako u Hrvatskoj nekome u nevolji pruite me dicinsku pomo, a nemate potrebnu diplomu, po zakonu vas oekuje drakonska kazna! I tako, ako u dubokoj umi usred zime, dok pada no, a vukovi su uokolo, naiete na ovjeka slomljenih nogu, po hrvatskom Kaznenom zakonu, lanak 244, st. 1, iz 1997. godine, ne smijete mu pomoi. Morate pustiti da ga vukovi pojedu! Nevjerojatno, ali istinito! Ako mu pomognete, a nemate traenu diplomu, dobit ete kaznu od najmanje 6 mjeseci do 10 godina zatvora! Eto, to se dogaa kad lijenici prigrabe vei dio vlasti kao to je to sluaj u Hrvatskoj!

Totalna terapija - operacija bez skalpela Svako lijeenje, a pogotovo lijeenje raka, ima slabe iz glede za uspjeh ako se pacijent ne ukloni s izvorita tet nog zraenja! Ta su zraenja, po mom osobnom iskustvu, na prvom mjestu uzroka nastanka bolesti, naroito raka!

Rak uvijek nastaje ako osoba spava ili dugotrajno boravi iznad sjecita jakog podzemnog vodotoka i jo nekog dru gog jakog izvora tetnog zraenja! Takvu osobu moramo hitno i trajno ukloniti s takvog mjes ta ili provesti odgovarajuu zatitu. Dananji su stanovi mali i nema puno slobodnog prostora za premjetanje kreveta. Znai, mora se provesti uinkovita i trajna zatita pacijenta i njegove okoline, ali u jednom relativno skuenom prostoru! Odline rezultate pokazali su "univerzalni generatori zatite" autora ove knjige. Zatitu treba izvesti prije poetka lijeenja, jer uspjeh lijeenja ovisi i o tome da li se organizam pacijen ta nalazi u bezopasnoj okolici. Boravak pacijenta u tetnom okruenju smanjuje ili potpuno onemoguuje bilo kakvo iz ljeenje! To znai da organizam ostaje pod stalnim udarima tetnih zraenja, koji su i prouzroili bolest! Za sreivanje takvog stanja potreban je vrstan radiestezist. Karakteristika tetnih zraenja je da njihove vibracije raza raju opnu stanice organizma, dovode do promjena polariteta na vanjskoj strani opne stanice, a samim tim i do poremeaja u hranidbi stanice. Dolazi i do poremeaja razmjetaja ele menata od kojih su sastavljeni geni u stanicama, ili se pore mete spojevi i redoslijed veza, kako u genskom lancu, tako i u pojedinim pripadajuim kromosomima! Sve je ovo uvod u razne bolesti, pa tako i raka! Rak nastaje i zbog mnogih drugih uzroka, npr. uslijed raz nih ozraivanja, dugotrajnih pritisaka ili trljanja, neumjerenog sunanja, preestog koritenja podgrijane i dubokosmrznute hrane, stresa, puenja, itd. Nasljedne osobine su rijetke. Dranje raznih otrova u stanu (DDT, razni kemijski preparati za ienje, naftalin, sprejevi i praci protiv kukaca, svijee s udjelom arsena, itd.) produuje, pa ak i onemoguuje iz ljeenje!

Rak ivi od vrste hrane koju ovjek uzima! Kod ove tera pije, koja traje 42 dana, treba uzimati samo i jedino procije ene sokove od povra i ajeve! Tada e se rak povui i nestati, a pacijent e dalje ivjeti normalno. Zato je to tako, zgodno je opisao Bruno Vonarburg u knjizi Gottes Segen in der Natur: "Bjelanevine doprinose razvoju kancerogenog procesa i zato se mora presjei dotok bjelanevina u organizam. Or ganizam ne moe ivjeti bez bjelanevina i tada naa krv, koja postaje gladna bjelanevina, napada sve to je u orga nizmu strano i ija su baza bjelanevine. To su razne izra sline - tumori, nagomilane otpadne materije i tome slino." To znai da sama krv zapoinje preciznu operaciju ukla njanja raznih tumora u organizmu, bez uporabe skalpela! Rak je strano tijelo u organizmu, tj. jedna vrsta parazita! Kako se razvija, poveava mu se obujam, a samim tim i priti sak na okolno tkivo organizma. Zato i javljaju bolovi. S druge strane, rak oduzima hranu organizmu, koji sve vie slabi, sve do smrti! Dokazano je da se kod razvoja raka dolazi do poreme aja razmjene minerala u stanicama organizma. Sokovi od povra su bogati mineralima i neutraliziraju taj poremeaj. Dugo zadravanje otpadnih materija u organizmu izaziva njegovo trovanje i zato je potrebno regulirati mokrenje i sto licu! Zahvaljujui kombinaciji s ajevima, gdje svaki aj obav lja svoj dio posla, pospjeuje se aktivnost organa za izlui vanje. Postoji mnogo naina borbe protiv raka. Jedan od uinkovitih je i Breussova metoda, koju je doradio autor ove knjige. Kod nekoliko pacijenata, nakon to su poslani kui da umru, pa su neko vrijeme lijeeni ovom metodom, ni na jednoj pretrazi (markeri i slino) nije bilo vidljivih tragova ra ka!

Postoje li "nasljedni imbenici" u nastajanju raka? U veini rasprava o uzronicima nastanka raka bez raz miljanja se postavlja pitanje o "nasljednom imbeniku" i odmah se daje potvrdan odgovor! Na prvi pogled ljudima to izgleda tono, ali kad se razmisli malo bolje, vidi se da taj "nasljedni imbenik" zapravo ne postoji! Zato? U svim tvrdnjama o "nasljednom imbeniku" postoje ta kozvane "linije nasljeivanja" koje idu od pradjeda, djeda, oca, sina i unuka ili po drugoj liniji od prabake, bake, majke, keri i unuke. Znai, uvijek idu po mukoj ili po enskoj liniji! Puno su rjei sluajevi da to "nasljeivanje raka" ide po "mjeovitoj liniji", recimo djed, majka, sin, unuka i slino! Krenimo redom. Najprije je potrebno ustanoviti to je to obitelj u svom klasinom smislu. Obitelj je skupina ljudi povezanih raa njem i/ili enidbom! Obitelj zbog emocionalnih i ekonomskih razloga uvijek nastoji ivjeti zajedno, na jednom mjestu i u jednom prostoru! Najljepa prostorija po pravu vanosti uvi jek pripada "glavi obitelji" i njegovom branom partneru. To je, recimo, djed. Meutim, djed obolijeva i umire od raka, a otac postaje nova glava obitelji. On preseljava baku u neku drugu, manju prostoriju, jer to e joj ta velika prostorija, sad kad je ostala sama. U tu se sobu useljava otac sa svo jom enom. Nakon nekog vremena i otac obolijeva od raka i umire. Pria se ponavlja sa sinom kojeg oekuje ista sud bina. I tako se to nastavlja. Ako se u taj stan usele drugi ljudi, i kod njih e se pono viti ista stvar i redoslijed. Uvijek se kree od onog mukarca koji se smjestio u najljepoj prostoriji. Isto ovo moe se do gaati i sa enskom linijom, ali u sasvim drugom prostoru. Tehnika obolijevanja i umiranja se ne mijenja!

Moram se nakratko osvrnuti na postavke iz ove knjige. U njoj se potanko razrauju razna tetna zraenja i njihov ut jecaj na svaki ivi organizam, ali isto tako i naini zatite. Odreen je i polaritet ljudskih bia. ene su negativnog (-), a mukarci pozitivnog (+) polariteta. To znai da zraenje negativnog (-) polariteta tetno djeluje na mukarce, ali ne i na ene. To vrijedi i obrnuto! To znai da imamo ista zra enja pozitivnog polariteta, a isto tako i negativnog. Kao pri mjer to mogu biti vorita Hartmanove ili Curryjeve mree, razna pozitivna ili negativna zraenja, itd. Ako organizam boravi iznad zraenja mijeanog polariteta, kao to je to jaki podzemni vodotok, koji je (+, -) polariziran, onda e svaka osoba, bez obzira na spol, imati zdravstvene probleme. To je kolski primjer sluaja "mjeovite linije"! Gdje e se te posljedice ozraivanja pojaviti, ovisi o mjes tu neposrednog ozraivanja na organizmu. To moe biti po druje glave, prsnog koa, trbuha ili nonog dijela. Ovo su u kratkim crtama objanjenja o takozvanim "obi teljskim nasljednim imbenicima" u sluajevima "serijskih" bolesti od raka lanova jedne porodice. Taj "nasljedni im benik" doista postoji, ali samo kao mjesto, i to nepokretnog boravka, odnosno spavanja lanova obitelji. Sve ostalo ovisi samo o osobi (mukarac/ena) i o vrsti polarizacije tetnog zraenja iznad kojeg osoba dulje vremena miruje, odnosno spava! Rjeenje ovog problema je vrlo jednostavno. Treba se samo malo odmaknuti od mjesta tetnog zraenja ili izvriti radiestezijsku zatitu. Ako to napravimo, onda e svaka oso ba doekati duboku starost to se tie bolesti od raka! Zato je u svemu ovome potrebna radiestezija. Pomou nje otkri vamo takva i slina opasna mjesta, kao i vrstu i jainu tet nog zraenja! Mnogi bi ljudi ostali zdravi i dugo ivjeli kad bi prihvatili upozorenja i savjete radiestezije!

Nai su dananji stanovi maleni i nema puno mjesta za premjetanje kreveta kako bismo izbjegli opasna ozraena mjesta. Zbog toga moramo vriti radiestezijsku zatitu tog prostora. Postoje brojne metode zatite, ali moramo paziti da se ti zatitni ureaji ne pretvore u nove izvore tetnog zraenja. Zatitni ureaji autora ove knjige pokazali su se kao vrlo pouzdani i trajni, a mogu se i nositi sa sobom ako putujemo i ponovno postaviti da nas tite!

Neki od poznatih uzroka nastanka raka. Pomo voa i povra Jedan od poznatih uzroka nastanka raka mogu biti i ta kozvani "slobodni radikali", koji se nekontrolirano razviju u naem organizmu. Puno je ljudi ulo taj izraz, ali malo ih zna to je to. To su male molekule slobodnog kisika stvore ne u organizmu, a napadaju pojedine stanice. Ukoliko ih ne sprijeimo, njihovo djelovanje na stanicu je isto kao i kad se eljezo ili metal koji lako oksidira nae u struji istog kisika. Ono pone ubrzano hrati, odnosno oksidirati, ili se mast pone ubrzano kvariti! Tomu pridonose i puenje, alkoholi zam, pojaano arenje - kiselina u elucu, stres, infekcije, UV-zraenje, jaka duevna ili tjelesna optereenja. Opas nost se poveava kad se ti slobodni radikali namnoe toliko da i bezopasni spojevi u organizmu postaju opasni! Kako bismo sprijeili ovakav razvoj dogaaja, moramo u organizam ubaciti "zdravstvenu policiju", poznatiju pod ime nom "antioksidanti"! To su posebno aktivni betakarotin, vita min C, vitamin E i tisue bioaktivnih tvari iz voa i povra, koje uz pomo sokova iz naeg organizma pronalaze slo bodne radikale i neutraliziraju ih! Ako ih i ne uspiju do kraja neutralizirati, oni usporavaju njihovo mnoenje i djelovanje!

Stanovnitvo Mediterana u prosjeku najmanje boluje od raka ne samo zato to koristi maslinovo ulje i ribu, nego i zato to troi oko 500 - 700 grama svjeeg voa i povra dnevno po stanovniku. Posebno dobri "policajci" ili ubojice raka su sve vrste ku pusa, kelja i brokule! Recimo, jedan srednje veliki obian luk dnevno umanjuje rizik raka eluca, jer sadri velike koli ine quercetina. Quercetin popravlja stanice oteene djelo vanjem slobodnih radikala i razgrauje nitrosamin sliku u elucu. Kao obrana od nekih vrsta uzronika raka posebno su dobre sve vrste jabuka, s velikim koliinama vitamina C i quercetina, sadranog u bioaktivnoj boji jabuke! Ljekovita uporaba voa i povra u borbi protiv raka "... Protivnik sam toga da se biljna sredstva koriste za lijeenje (raka), ali bolesnicima to prua psihiku potporu!" ironinim tonom u novinama tvrdi lijenik, "specijalist za rak" iz bolnice u najveoj hrvatskoj luci. S druge strane, na njegovu veliku alost, svjetski priznati specijalisti, kao i instituti za istraivanje raka u Njemakoj, SAD-u i drugdje, tvrde drugaije. Meutim, jedino u Hrvat skoj, kao u osobitoj zemlji, lijenici su posebno plaeni da prate i ue o svim novim nainima borbe protiv raka i drugih bolesti. Moda je taj na "specijalist" bio na nekom drugom predavanju ili na modnoj reviji kad se je govorilo o raznim nainima borbe protiv raka! Ostavimo itateljima i bolesnici ma da sami odlue tko ima pravo i kome se moe vjerovati! Evo miljenja tih instituta i specijalista za istraivanje i lijeenje raka o nekim biljkama korisnim u borbi protiv raka. Iznijet u ih samo nekoliko:

- U mahunarkama, bobu, graku i lei nalazi se odlina bioaktivna tvar saponin, koja smanjuje i spreava dijeljenje stanica raka u crijevima i na taj nain spreava njegov razvoj! - U svim vrstama kupusa, rotkvica i hrena nalaze se visokoaktivne supstance za zaine po paprenosti (Ijutosti), mirisu i okusu. Ovi bioaktivni glucosinolati spreavaju razvoj raka u crijevima! - I poznati perin ima daleko vee djelovanje od onog za okus juhe i umaka. Perin sadri mnogo vitamina C, ima naj vie eljeza od svih biljaka, a sadri i bioaktivnu vonu tvar apigenin. Istraivanja na Sveuilitu Watten-Herdeckeu ot krila su da apigenin spreava "putovanje" i diobu stanica raka crijeva! - Znanstvenici iz Nizozemske i SAD-a tvrde da jedan luk srednje veliine moe sprijeiti nastajanje i razvoj raka elu ca! On vee i neutralizira uzronika raka eluca nitrosamin. Osim toga, sadri velike koliine bioaktivne tvari quercetin, koja oporavlja oteene stanice eluca. Te su stanice ote tili tzv. "slobodni radikali", a to moe imati teke posljedice u vidu razvoja raka. Quercetin pripada grupi bioaktivne vo ne boje, a osobito je aktivan u suradnji s vitaminom C. - Znanstvenici iz Finske su nakon 26 godina ispitivanja nad 10.000 ljudi ustanovili da nijedan nije obolio od raka ako je redovito jeo jabuke! Jabuke ispunjavaju zahtjev da sadre puno vitamina C i quercetina, idealnih boraca protiv raka plua, eluca, crijeva i ostalih neprilika u organizmu! Sve su vrste jabuka vrijedne i korisne! - Veliku pomo pri bolesti prostate prua ve opisano voe i povre. Posebno se preporuuje rajica. U njoj se nalazi posebni bioaktivni materijal lykopin, koji odrava crve nu boju rajice. On djeluje na smanjenje rizika od raka pros tate. Na organizam preraenu rajicu prihvaa bolje nego sirovu.

- Sirovo voe i povre treba dobro vakati da se oslobodi lykopin, a u preraenom je stanju ve osloboen. To mogu biti razne juhe od rajice, umaci ili sokovi. Idealan je, na pri mjer, keap ili pripremljeni umaci od rajice. - Proizvodi od brana itarica savren su izvor uravnote enja materijala za na probavni sustav. Godinama je stva rana kriva slika o branu kao o openito nezdravom produk tu. Korica kruha je mnogo zdravija nego to se to smatralo. Ona sadri zatitnu tvar protiv raka pronyl-lysin u velikim koliinama. To je otkriveno tek nedavno na Sveuilitima u Munsteru i Kielu. - Pronyl-lysin nastaje drugaije nego ostali djelotvorni prirodni sastojci protiv raka u vou i povru. Stvara se teh nikim postupkom u pripremnom procesu proizvodnje kruha, na sljedei nain: kruh se uobiajeno priprema od mjeavi ne peninog i raenog brana, u omjeru pola-pola, a moe i drugaije. Kod peenja kruha reagira aminokiselina lysin koja je sastavni dio penine bjelanevine i povezuje se sa krobom koji je sastavni dio brana. Dolazi do stvaranja vi soke koncentracije pronyl-lysina, i to posebno u kori kruha! Ovaj je kruh veoma dobar i kod dijetne prehrane. Mnogi su do sada vratili svoje zdravlje i rijeili se raka, a da se nije znalo zato se to dogaa. Ljudi su topili koru tog kruha i pri premali pie od nje. Do su ovog rjeenja doli posve sluajno. Dnevno su pili od pola do jedne litre takvog soka! Donedav no se on prodavao u njemakim trgovinama, i to po visokoj cijeni. Ovaj je proizvod uinkovit kod svih vrsta raka, a na roito kod raka na probavnim organima! Meutim, pojaan uinak ima kad se postupa po savjetima radiestezije! To se odnosi na kontrolu, zatitu i nain terapije.

Bioenergija Svaki ovjek raspolae s bioenergijom! Ne ulazei u te orijske rasprave o njoj, elim samo poduiti kako se njome moe sluiti na dobrobit drugih ljudi. To znai da se nedosta tak energije organizma, koji ju je izgubio u borbi protiv bo lesti, moe dijelom nadoknaditi s energijom davatelja, pod uvjetom da su te energije donekle sline. Praktian postupak je sljedei: treba vrsto prisloniti dlan preko oboljelog mjesta. Potrebno je postii jaku mentalnu koncentraciju i elju za pacijentovim ozdravljenjem, i pritom iskljuiti sve ostale misli. Nakon kratkog vremena pacijent e osjetiti vrelinu na tom mjestu, to je znak da su se ener gije davatelja i primatelja udruile i zajedno se bore protiv bolesti! Ponekad se osjeti i hlaenje, to je isto tako znak do bre reakcije organizma! Ovo moe napraviti svatko! Dovolj no je samo malo dobre volje i ljubavi prema pacijentu! U ovom sluaju veliku pomo imamo u uporabi viska. Dok je jedna ruka poloena na oboljelo mjesto, u drugoj ruci se vrti visak. Visak e nam svojim kretnjama pokazati dokad je dovoljno ovako davati nau bioenergiju. Kad nam visak po kae da smo dali dovoljno energije na tom mjestu, pomie mo dlan nae poloene ruke na sljedee mjesto i ponavljamo cijeli postupak. Ako npr. radimo na kimi, tada kreemo od jednog njenog kraja prema drugom. Kad smo zavrili rad na prvom mjestu, taj dio pokrijemo, da se pacijent ne rashladi. Tako postupamo do kraja. Cijeli postupak, recimo rada na kimi, traje od 15 min. do pola sata! to se to ustvari tada dogaa? Uslijed tetnog zraenja kojem je organizam bio izloen i uslijed djelovanja bolesti, dolo je do poremeaja u stanici organizma. Tih poremea ja ima nekoliko vrsta. Uloga bioenergije je u tome da zajedno s energijom bolesnika dovodi u red stanje u i oko stanice

organizma. To znai da stanici vraa pravi polaritet na nje noj opni, da usklauje poremeaje u genskom lancu ili u pripadajuim kromosomima u stanici! Isto tako pomae orga nizmu da odbaci neupotrebljive stanice i izgradi nove!

Krvoilni sustav "Vene portae" Mnogi e se zapitati kako je mogue da razni ajevi i pravilan rad probavnog sustava mogu toliko bitno utjecati na zdravlje organizma. Objanjenje je jednostavno: veina bolesti organizma vezana je uz bolesti sustava "vene portae". To je onaj krvoilni sustav koji odvodi vensku krv i potreb ne sastojke hrane iz tankog i debelog crijeva izravno u krvo tok i u jetru na daljnju preradu. Ta krv obiluje produktima probavljene hrane! Zato sve ono to se rastvara u crijevima ovim krvotokom ide izravno u jetru i po cijelom tijelu! Na taj se nain organizmom ire lijekovi koje pijemo, ali isto tako i otrovi! Dakle, moemo rei da je sustav Vene portae krvni sustav koji preuzima sastojke hrane i vitamina u crijevima i prenosi ih izravno u krvotok, odnosno u slezenu! Jedan od vanih dijelova tog sustava je slezena (Lien). Ona je najvei limfni organ, a smjetena je u trbunoj uplji ni; tei oko 170-200 grama i moemo ju nazvati "spremnik rezervne krvi". Za vrijeme razvitka embrija stvara crvena krvna zrnca (eritrocite). Stara crvena krvna zrnca se razgra uju u slezeni i iz njih se oslobaa eljezo, koje se prenosi u kotanu sr i koristi u novim krvnim zrncima. Limfni voro vi u slezeni stvaraju limfocite (vrsta bijelih krvnih zrnaca). Posebni dijelovi slezene unitavaju tetne estice, mikro organizme, koji izazivaju razne bolesti prodiranjem u krvotok. U slezeni se nalazi dobar dio rezervne krvi, koji se u sluaju potrebe ubacuje u krvotok. Ta se krv nalazi u proirenjima

venskih kapilara, tzv. "venskim jezercima". Ako je potrebno, slezena se moe bez veih posljedica ukloniti iz organizma, to se dogaa kod tekih padova ili udaraca!

Leukemija - bolest krvi Po nekim autorima, leukemija je raspadanje krvnih stani ca uslijed bolesti krvoilnog sustava "Vene portae". U veini sluajeva ova se bolest javlja uslijed dugotrajnih i jakih psihikih stresova i duevne depresije. Izljeenjem osnov nih uzroka rjeava se uglavnom i problem leukemije. Ovdje e najvie pomoi dobar psihijatar, jer pacijent ne mora biti svjestan kad mu se neto neugodno dogodilo! To je mogao biti i neki naoko nevaan dogaaj u djetinjstvu ili kasnije! Bez rjeenja duevnih i stresnih problema i samo je izljee nje leukemije oteano, a esto i onemogueno! U prehrani treba izbjegavati meso, eer, proizvode od bijelog brana i peenje. Najbolje je prijei na jedan od sus tava makrobiotike prehrane. Treba strogo izbjegavati jesti podgrijana jela, duboko smrznute i "trajne" namirnice, radi procesa truljenja koji su poeli u njima! Iz stana treba izbaciti sve otrove kao to su DDT, otrovi protiv moljaca i kukaca, osvjeivai za sanitarne prostorije, svijee s postotkom ar sena, itd. Svakako ne treba puiti, piti alkohol, itd. Na ovaj nain sustav Vene portae ponovno preuzima svoju funkciju izravnog preuzimanja vitamina i korisnih sa stojaka iz hrane u crijevima! Obavezan je, kao i kod svih vrsta raka, radiestezijski pre gled i zatita stana i boravka! Bez ovog postupka, oteano je, a esto i nemogue, izljeenje bilo koje bolesti. Na gro bljima je previe onih koji su ovo zanemarili!

Ne treba uzimati totalnu terapiju po Crni-Breussovoj me todi jer bi u ovom sluaju samo tetila! Potrebno je raditi la gane poslove i etati se prirodom uz pratnju, te izbjegavati sva mogua psihika optereenja i stresove! Otrovi u stanu esto se dogaa da mnogi ljudi nikako ne mogu "doi k sebi". Uza svu zatitu, volju i najbolju terapiju ne mogu ni kako ozdraviti. Jedan od problema su i razni otrovi koje dri mo u stanu. Svi oni truju i nae tijelo! To su razni sprejevi protiv kukaca, osvjeivai za WC, naftalin, kamfor, DDT, ot rovi protiv moljaca i tome slino. Recimo, naftalin sadri smrtonosni arsen! Treba paziti i koje svijee koristimo u kui, jer mnoge sadre arsen. Umjesto umjetnih otrova koristite prirodne sastojke: lavandu, orahovo lie, pelin, sapune od lavande, prirodni kamfor, parfeme, pa ak i duhan! Stan po vremeno treba dobro provjetriti! Ako je na sve ovo nadovezan i daljnji boravak na mjesti ma tetnog zraenja, onda je otvoren put tekim bolesnim stanjima, pa ak i smrti. Osnovni zadatak ove knjige je da podui, upozori i pomogne! Lijepo je imati drage prijatelje do duboke starosti, a teko je izgubiti voljene i drage osobe u cvijetu mladosti i u naponu ivota! Uz malo dobre volje, to se moe izbjei! Postoje razni naini kako pomoi oboljeli ma od raznih bolesti pa i od opake bolesti raka i leukemije. ovjeanstvo se stoljeima bori protiv njih i svako malo nas uvjeravaju kako su ba sada pronali lijek, ali do dana da nanjeg nita od toga! To su samo prie! Oboljeli i njegova okolina nemaju vremena ekati da se dogodi udo! Svako ekanje je izgubljeno vrijeme, koje se vrlo esto plaa najvi om cijenom, ivotom!

Opisani nain lijeenja pokazao se kao uspjean. Kombi nacija totalne terapije s masaama uljem od gospine trave i bioenergijom dala je odline rezultate. Pritom ne smijemo zaboraviti zatitu pacijenta i njegove okoline od tetnih zra enja! Bez toga uspjeh ove, kao i ostalih terapija, bio bi po lovian! Pacijenti koji su bili osueni na neizbjeni kraj, na ponovnim pregledima uglavnom su proglaeni zdravima i bez tragova ovih bolesti!

Tajna jedne smrti i novog, sretnog ivota Jedan ovjek me pozvao da napravim radiestezijski pre gled kue njegovog netom umrlog brata, koja mu je pripala kao jedinom nasljedniku. elio ju je pokloniti svojoj kerki, koja ima mua i dvoje djece. Negdje je uo da bi bilo dobro prije toga kuu radiestezijski pregledati. Pristao sam na pre gled, ali tek 40 dana nakon smrti pokojnika, o kojem nisam nita znao. Prola su dva mjeseca i jednog lijepog sunanog dana zapoeo sam pregled. Od samog poetka tog rutinskog pre gleda, nailazio sam na neobjanjive znakove, koji kao da su mi govorili "Trai, dobro trai!". Nikako nisam mogao otkriti to to moram posebno traiti. Zavrio sam pregled i sve je bilo vie-manje normalno. Samo sam u starinskoj kuhinji, iza stola gdje se nalazila klupa, naiao na neobino jak, zapravo smrtonosan izvor tetnog zraenja. U kombinaciji je bio jaki podzemni tok vode, raspuklina terena i vorovi Curryjeve i Hartmanove mree! Sve to bilo je koncentrirano na oko pola kvadratnog metra! Predao sam novom vlasniku kue ovjereni nacrt pregle da, s posebnim upozorenjem na kritino mjesto u kuhinji. Upozorio sam ga na mogue posljedice ak i relativno

kratkotrajnog boravka na tom mjestu. Tek mi je tad rekao da mu je brat imao teku smrt. Umro je od raka, ali je neko liko zadnjih godina, nakon enine smrti, najradije drijemao i spavao upravo na toj kuhinjskoj klupi. Uvijek su imali pro blema s njim da ga smjeste u krevet. S druge strane, kerkina obitelj namjeravala je nakon preureenje kue u tu pro storiju smjestiti djecu! Djeji krevet na kat trebao se nalaziti upravo na mjestu tog opasnog zraenja. Zakljuili su da je to mjesto jako dobro, jer je i pokojnik upravo tu volio spavati. Nakon ovog saznanja shvatio sam upozorenje: "Trai, dobro trai!", kao i to zato sam tijekom pretrage osjeao nemirnu pokojnikovu prisutnost! elio je zatititi nevinu dje icu da, kao on, ne postanu rtve opasnog zraenja! Na osnovi svega predloio sam vlasniku kue zatitu cije log objekta pomou radiestezijskih sidara, to je on prihvatio. Postavio sam devet sidara na odreenim mjestima kruga oko kue i vrta. Poslije razdoblja stabilizacije od oko mjesec dana, zamo lio sam kolegu, vrsnog radiestezista, da izvri pregled ita vog prostora, Otiao je sam tamo i njegov nacrt zraenja podudarao se s mojim. Kod njega su ta zraenja bila u tra govima, a ne onako otra kao kod mene. Znai, zatita je uspjela i tek sam tada kolegi objasnio u emu je bio problem. Obitelj koja je uselila u tu kuu, danas, nekoliko godina nakon tih dogaaja, ivi zaista sretno, a djeca pucaju od zdravlja i natprosjene su inteligencije! Osnovne vrste pretpostavljenih zraenja Drimo da postoje tri osnovne vrste zraenja koje izrav no utjeu na ivot na Zemlji. To su: korisna zraenja, tetna zraenja i neutralna zraenja.

Pod zraenjem mislim na vibracije oblika ili materije koje utjeu na ive organizme. Korisna su ona zraenja koja svojim vibracijama utjeu na poboljanje izmjene tvari u stanicama naeg organizma, ili na bilo koji nain pogoduju ivom organizmu. tetna su sva ona zraenja, odnosno vibracije, koje tet no utjeu na organizam ive jedinke, bilo u tjelesnom ili psi hikom smislu. Posebno su opasna zraenja slabog ili jakog intenziteta, ali bez faznog pomaka u odnosu na "napadnuti" organizam. To su ona zraenja koja zajedno s vibracijama organizma stvaraju jaku rezonanciju! Neutralna su ona zraenja koja ni na koji nain ne utje u na ive organizme. To su zraenja ija je frekvencija jed naka frekvenciji ivog organizma, ali s pomakom faze od 1800. Rezultanta ovog zraenja je uvijek nula! Pregled zraenja elektromagnetskog spektra

slika br. 8 Grafiki prikaz zraenja elektromagnetskog spektra izraen u cm. Svi elektromagnetski valovi, od najmanjih do najveih valnih duina, tj. od svemirskih do elektrinih radijacija, pro izvode se oscilatorom, tj. izvorom. Po formuli iz elektrodina mike znamo da je valna duina elektromagnetskih valova = c/f, gdje je "c" brzina svjetlosti (c = 3x1010 cms-1), a "f" je frekvencija u Hz.

Tabelarni prikaz elektromagnetskog spektra - valne duine i frekvencije: Tabela br. 1


elektrini valovi niska frekvencija visoka frekvencija infracrvene zrake vidljivo svjetlo ultraljubiaste zrake X zrake Y zrake kozmike zrake valna duina u cm do 2x106 2x106 - 8x10-3 2,2x10-2 - 7,8x10-5 7,8x10-5 - 3,8x10-5 3,8x10-b - 1,36x10-6 6,6x10-6 - 10-11 4x10-8 - 7x10-12 ispod 10-13 frekvencija u Hz 0 - 1,5x104 1,5x104 - 4x1012 1,3x1012 - 3,8x1014 3,8x1014 - 7,8x1014 7,8x10 4 - 0,22x1017 0,45x1016 - 3x1021 7,5x1018 - 0,4x1021 iznad 3x1023

Ako vrijednosti navedenih frekvencija iz tabele zamijenimo u jednadbi = c/f, dobit emo da duina elektrinih valova niske frekvencije iznosi od beskonanosti (oo) do = 2x106 cm, tj. - 20 km, a visoke frekvencije od 20 km do - 8x10-3 cm, tj od 20 km do 0,08 mm. Duina radiovalova iznosi od 20 km do 10 m. Duina ultrakratkih elektrinih valova iznosi od 10 m do 1 m. Mikrovalovi su duine od 1 m do 0,08 mm. Poznato je da se za radioprijenose primjenjuju elektro magnetski valovi i to: - kratki valovi od 10 m do 100 m - srednji valovi od 100 m do 1.000 m - dugi valovi od 1.000 m do 2.000 m - valovi dui od 2.000 m koriste se u radiotelegrafskoj komunikaciji, a krai od 10 m za televiziju i radar. Elektromagnetski valovi u podruju optikog spektra na staju pri skokovima krajnjih elektrona, koji krue oko jezgre atoma, i to kad oni u pobuenom stanju prelaze iz jedne

kvantne putanje vie energetske razine u kvantnu putanju nie. Prema tome, atomi su oscilatori koji emitiraju infracrvene zrake, vidljive zrake i ultraljubiaste zrake. Nema odreenih ni otrih granica izmeu pojedinih vrsta elektromagnetskih radijacija i zato se i na grafikonu vidi pre klapanje pojedinih graninih podruja. Podruje vidljive svjetlosti ogranieno je na valne duine od 0,4 do 0,8 . Mrenica ljudskog oka osjetljiva je samo na te duine elektromagnetskih valova! Meutim, pod pojmom svjetlosti u irem smislu, uz elektromagnetsku iz podruja vidljivog dijela spektra, podrazumijevaju se i radijacije cjelo kupnog optikog spektra. Elektromagnetski valovi, pa prema tome i svjetlosni, pre nose se i kroz vakuum. Dakle, za njihovo prenoenje nije potrebna tvar koja bi ih mehaniki prenosila treperenjem svojih estica. To ovisi o sadraju energije u prostoru i ra zumljivo je da je odbaeno miljenje o postojanju "etera" kao sredstva za prijenos elektromagnetske oscilacije.

Svjetlost Prema Maxwellovoj elektromagnetskoj teoriji svjetlosti iz 1873., svjetlosni su valovi ustvari elektromagnetski valovi. U prethodnom poglavlju vidjeli smo da vrlo mali dio elektro magnetskog zraenja pripada podruju vidljive svjetlosti. Izvori svjetlosti mogu nastati uslijed poviene temperatu re tijela - to su toplinski izvori svjetlosti; zatim uslijed kemij skih procesa, kao to je spajanje fosfora s kisikom. Mnoga tijela svijetle kad na njih padaju ultraljubiasti ili rendgenski zraci.

Sva tijela koja svijetle bez vlastitog zagrijavanja naziva mo luminiscentnim svjetlosnim izvorima. Svjetlost koju oni zrae zovemo hladnom svjetlou. I pri pojavi hladne svjet losti atomi tijela zrae elektromagnetske valove. Rasprostiranjem svjetlosnih valova vri se prenoenje energije od svjetlosnog izvora na sve strane u prostor i to uzdu svjetlosnih zraka. Tu energiju zovemo "zrana" ener gija. Prema Planckovoj kvantnoj teoriji iz 1900. svaki svjetlosni izvor isprekidano emitira odreene kvantume energije, koje nazivamo "fotoni". Danas je prihvaeno dualistiko poima nje svjetlosti, tj. da su fotoni praeni valovima i da svjetlosni valovi sadre fotone. Svjetlost se u slobodnom prostoru i u vakuumu prostire pravocrtno. Kako estice svjetlosti imaju masu, proizlazi da svjetlosni zraci uslijed gravitacije velikih masa skreu s pravocrtne putanje kad prou pored njih. Promatranja i mje renja za vrijeme pomrine Sunca 1919. godine, potvrdila su tzv. Einsteinov efekt i ustanovljeno je skretanje svjetlosnih zraka pokraj mase Sunca za = 1' 74".

Izvor svjetla Masa

slika br. 9 Einsteinov efekt. Brzina svjetlosti u vakuumu izmjerena je i prihvaena kao c = 300.000 km/sek-1, premda ima i drugaijih rezultata, ali

razlike su relativno male i za zemaljsku uporabu nebitne. Novija su mjerenja tu brzinu svela na c = 299.793 km/sek-1. U atomskoj fizici je objanjeno da emisija infracrvenih i ultraljubiastih zraka nastaje isto kao i kod vidljivih zraka, uslijed izvjesnih procesa koji se odigravaju u atomima. Pre ma tome, zrake iz podruja vidljivog dijela spektra u osnovi se ne razlikuju od zraka u podrujima infracrvenog i ultraIjubiastog dijela, s kojima neposredno granie. Kako se obino uzima da podruje vidljivog spektra obu hvaa svjetlosne zrake, ije valne duine izmeu krajnje lju biastog i crvenog dijela iznose 400 do 800 m, izlazi da nji hove frekvencije iznose 750x1012 do 375x1012 Hz, tj. 750 do 375 bilijuna titraja u sekundi, pa moemo rei da je za neku odreenu boju svjetlosti karakteristina njena frekven cija. Frekvencija rendgenskih zraka iznosi od 4x1015 do 3x1019 Hz. Usporedbe radi, ponovimo da ljudsko uho prima vibracije frekvencije od 2x10 do 2x104 Hz, tj. od 20 do 20.000 Hz!

Tabelarni prikaz valne duine svjetlosti i spektralnih linija: Tabela br 2:


vrsta zraenja valna duina u m. 780 760,8 - 761 786,7 - 687 656,3 - 656 589,6 - 590 527,0 486,1 - 486 431,8 - 432 396,8 - 397 380 frekvencija f u Hz

Granica crvenog dijela spektra Granica A u crvenom dijelu spektra Granica B u crvenom dijelu spektra Granica C u naranastom dijelu spektra Granica D u utom dijelu spektra Granica E u zelenom dijelu spektra Granica F u plavom dijelu spektra Granica G u aurnom dijelu spektra Granica H u ljubiastom dijelu spektra Granica ljubiastog dijela spektra

397 x 1012 395 x 1012 437 x 1012 457 x 1012 509 x 1012 570 x 1012 617 x 1012 697 x 1012 756 x 1012 815 x1 012

DRUGI DIO
UVOD

Do sada smo se bavili uglavnom pojednostavljenim opi sima znanstvenih spoznaja iz pojedinih grana znanosti, za koje drimo da e nam pomoi u daljnjem razmatranju radiestezijskog djelovanja. esto emo ulaziti u podruja imaginarnog, ali temelji e biti na postulatima i dostupnim znanstvenim spoznajama. Vrlo je bitno napomenuti da se u ovom radu nee robo vati ni jednoj do sada iznesenoj znanstvenoj ili drugoj teoriji, niti prihvatiti iskljuivost s bilo koje strane! Kad netko za neto kae "To je nemogue" ili "To ne postoji", treba prihvatiti da je za njega to stvarno tako. On ili ne raspolae s drugim znanjem ili se jednostavno boji i ne eli otvoriti svoj um neem novom, kako ne bi razbio oklop sagraen da ga titi od neugodnosti promjene miljenja! injenica je da istina ne prodire u um, koji se tomu pro tivi! Primjera za to ima i previe - od prastarih tabua, preko postupaka inkvizicije, pa sve do najnovijih odnosa u mnogim "suvremenim" drutvima. I u podruju radiestezije ima svakakvih miljenja. Izdvojit u miljenje jednog pisca iz ovog podruja, i to iz samo jed ne njegove knjiice: "... zato mi se ponekad ine vrlo smijeni pokuaji nekih radiestezista da znanstveno objasne neke pojave u radiesteziji!". Nekoliko redova dalje pie: "... srest ete u svom

radu ljude koji e kategoriki pobijati radiesteziju i fenomene vezane uz nju. Nemojte na njih troiti svoje vrijeme. Unapri jed odbacujui pojave o kojima vrlo malo ili nita ne znaju, pokazuju svoj ogranieni duh!" Vrlo zanimljiv raspon miljenja kod jednog ovjeka, samo u iju korist i na iju tetu? Ne kae na narod uzalud "to jedna budala zapetlja, niti stotinu pametnih ne mogu lako ra spetljati!". Ali vratimo se mi ozbiljnijem poslu!

to je to radiestezija? Po mom skromnom miljenju, to je sposobnost ivog i svjesnog organizma da uz pomo odreenih, jednostavnih pomagala, zabiljei odreena dogaanja, koja su izvan mo gunosti vidljivog opaanja. Osnovni uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se neko zbivanje uope zabiljeilo, jesu: - da takvo zbivanje zaista postoji. Pri tomu ne igra ulogu udaljenost ili veliina - da postoji usmjerena mentalna elja za otkriem upra vo takvog, odnosno slinog zbivanja - da postoji minimalna uvjebanost traitelja - da postoji pomono pomagalo koje e vidljivo zabilje iti traeno zbivanje. Bavljenje radiestezijom nije pomodarstvo, niti to ljudi ine iz dosade. Crtei po zidovima prethistorijskih peina i egi patskih piramida mogu se protumaiti kao rad s raljama. Po uzdano se zna da je raljarstvo bilo razvijeno u Kini jo prije 4.000. g. pr. Kr. I Biblija prikazuje Mojsija kao vrsnog raljara, koji je u pustinji traio i nalazio pitku vodu za svoj narod. Zanimljivo je da su taj oblik istraivanja u srednjem vijeku, a i kasnije, razvijali upravo oni koji su u to vrijeme progonili

znanost i razne "vjetice". Bio je to sveeniki stale! Ono to i danas pokazuje da su to radili zaista struno je to da nijedan crkveni oltar nije smjeten na nekom izvoritu tet nog zraenja! Poznati i svjetski priznati strunjak za radiesteziju, pokojni ing. Smajo Dubravi tvrdio je da je tijekom svog dugogodinjeg rada na tom podruju obiao i ispitao preko dvije stotine crkava i kapelica, i u svakoj od njih oltar je bio smjeten na zdravom i neutralnom mjestu!

ovjek kao primopredajnik energije Do sada smo objanjavali da je ovjek kao psihofiziki sustav vrlo sloen i savren "vieslojni" organizam. Sloe nost savrenstva oituje se u njegovom tehnolokom meta bolizmu, odnosno u njegovoj grai tijela, funkciji organa, pre tvaranju tvari u energiju, spremanju energije, usklaivanju raznih procesa u tijelu, razmnoavanju, itd. Ovu potpuno tehnoloku organizaciju mogli bismo svrstati u prvi sloj. Drugi sloj je jo sloeniji i sastoji se u psiholokom dijelu ivljenja. To znai da je ovjek spreman i sposoban da sam odluuje o mnogim materijalnim stvarima, koje se tiu njega osobno i njegove okoline. Trei sloj je duhovni ivot. Upravo razvoj duhovnog ivota potpuno odvaja ovjeka od ivotinje, a postizanje i stvaranje trajnih duhovnih vrijednosti zapravo i jest krajnji cilj ivota. Mogli bismo navesti i etvrti sloj. To je postizanje sa vrenstva sklada u fizikoj i psihikoj sferi ivota s prirodom i univerzumom, to mnogi (teofiziari) ele usporediti s pri bliavanjem Bogu, ali to ustvari znai povratak na poetak i time je krug zatvoren!

Ljudsko bie je vrlo sloen stroj, ali upravo zbog te svoje sloenosti sposoban je za univerzalno djelovanje u svom ivotnom prostoru, kao i izvan njega. Nas ovdje zanima relativno uski profil djelovanja, i to na podruju radiestezije. To u pokuati objasniti na svoj nain. Krenimo redom.

Osnovna pravila za rad s viskom Prilikom rada s viskom potrebno je drati se osnovnih pravila, kako bi rezultati tog rada bili to toniji. 1. Oblik viska ne igra znaajnu ulogu u dobivanju rezul tata, samo to neki posebni oblici mogu smanjiti utroak energije potrebne za rad. Materijal izrade viska je proizvo ljan, odnosno ovisi o oscilatornom polju korisnika. To se moe utvrditi uz pomo iskusnog radiestezista. Normalna teina viska iznosi izmeu 20 i 60 grama, a mogu biti i tei. Lagani visak obino se koristi za rad na ma pama, slikama ili grafikonima. Tei je potreban za rad na terenu, kako bi se sprijeio utjecaj strujanja zraka (vjetra). Visak srednje teine je za opu uporabu. Visak moe biti pun ili upalj. U upljinu se umetne dio tvari koju traimo. To moe biti vlas nestale osobe, voda, minerali, nafta, itd. Duina niti na kojoj visak visi obino je u rasponu od ne koliko centimetara do najvie 10 ili 12 cm. 2. Kretnje viska mogu biti: a) Samostalne. U tom sluaju visak se sam poinje kretati u jednom od smjerova dajui nam tako jedan od traenih odgovora na precizno postavljeno pitanje. Te kretnje mogu biti lijevohodne ili desnohodne krunice ili elipse, naprijednatrag, lijevo-desno, ali visak moe i mirovati, to je takoer

jedan od odgovora. Uvijek treba postii neku vrstu "dogovo ra" s viskom, o znaenju svake njegove kretnje! b) Prisilne. Krune kretnje mogu biti izazvane po korisni ku, s tim da e se visak zaustaviti sam od sebe kad nam daje odgovor, tj. kad se nae u rezonanciji s onim to trai mo. Nikakva ga vrtnja vie ne moe pokrenuti, naravno pod uvjetom da zadrimo isti ritam vrtnje. I u ovom sluaju po treban je "dogovor" s viskom prije poetka rada. 3. Nit na kojoj visak visi dri se izmeu palca i kaiprsta radne ruke. Denjaci je dre u desnoj, a ljevaci u lijevoj ruci. 4. Za poetnike je bolje da prilikom rada na mapama iste usmjere priblino prema magnetskom sjevernom polu. Nakon dobre uvjebanosti, to vie nije potrebno. 5. Poeljno je s radnog stola ukloniti sve metalne pred mete, a isto tako i s radiestezista. Kod dobro uvjebanog radiestezista to nije prijeko potrebno. 6. Kad se radi za radnim stolom, bolje je da se s njega oiste svi nepotrebni predmeti. Visak, i to onaj laki, dri se na niti dugoj najvie do 10 cm, a vrh viska na oko 1 do 2 cm udaljen od mape, slike, grafikona ili predmeta na kojem se radi. Lakat ruke u kojoj se dri visak moe biti lagano oslo njen na stol. Druga ruka slui kao antena. Moemo je postaviti na ono to se istrauje ili iznad toga. Najbolje je dirati predmet s jednim prstom, srednjim ili prstenjakom. 7. Izbjegavati rad sparnim danima ili na hladnim mjesti ma. Takoer ne treba raditi za vrijeme oluje, u vlaku, u au tobusu i uope na mjestima gdje se stvaraju jake tehnike ili elektromagnetske vibracije. 8. Dok se radi s viskom, treba biti smiren i oputen i kon centrirati se samo na ono to radimo! 9. Dok radimo s viskom, ne smijemo drati prekriene noge niti se s njima grevito upirati u pod.

10. Ticalo s kojim se sluimo prilikom rada na mapama, grafikonima ili slikama ne smije biti od metala oko kojih se stvara jako elektromagnetsko polje. Najuputnije je da bude od zailjenog drvca. 11. Prije i poslije rada za radnim stolom, isti je potrebno "dekontaminirati", tj. ukloniti s njega ostatke zraenja pret hodnog rada. Dekontaminacija se sastoji u tome da sa stola uklonimo do tada ispitivane objekte, a radni stol "obriemo" obinim magnetom. Potrebno je izvriti i dekontaminaciju viska. To se najlak e radi s magnetom, laganim udarcima viska po povrini stola, a dobro je i drati visak pokraj laganog mlaza vode iz slavine, uz mentalnu elju da se visak isprazni. Pranjenje traje sve dok se visak sam od sebe ne zaustavi. 12. Ono to mnogi, pa ak i iskusni radiestezisti, esto zaboravljaju, je pranjenje sebe i viska. Taj previd moe esto imati kobne posljedice po radiestezista, pogotovo ako radi s bolesnicima. Preporuam provoenje postupka pra njenja nakon svakog rada s bolesnicima, a obavezno na kraju radnog dana. To se pranjenje moe obaviti i s laga nim mlazom vode iz slavine. Pusti se lagani mlaz vode da tee po zglavcima ruku uz mentalnu elju za oslobaanjem od prikupljenih negativnih energija. Ako se u tom postupku osjeti slabost, treba odmah prekinuti pranjenje i nastaviti ga nakon nekoliko minuta odmora. Dobro je i uinkovito i tuiranje ili lagana etnja u prirodi, ali ne po betonu ili asfal tu! 13. Odreivanje polariteta pomou viska esto je vrlo bit no za rad na pojedinim programima. Dogovorno se smatra da je kretanje viska u desnohodnoj krunici pozitivan "+" pol, a u lijevohodnoj negativan "-" pol. Taj se polaritet moe u pojedinim, vrlo rijetkim sluajevima, razlikovati od tehniki dogovorenog sustava polariteta, to nas u ovom radu ne

treba previe zabrinjavati. To e se dogoditi na mjestima vrtloenja (turbulencije) prirodnog Zemljinog magnetizma. Pogledajte sliku magneta s ucrtanim tokama po kojima se moe kontrolirati kretanje viska. Nacrt u potpunosti za mjenjuje pravi magnet.

slika br. 10 Magnet - ispitivanje kretanja viska.

Vrh viska se postavi na visinu od 1 do 2 cm iznad svake toke i njegovo kretanje bit e identino ucrtanom kretanju. Na polovima vidimo smjer krunog gibanja koji potvruje teh niki i radiestezijski dogovoreni polaritet. 14. Potrebno je znati da visak uvijek mora biti u izravnom kontaktu s korisnikom preko niti na kojoj visi. U protivnom se nikad nee pokrenuti. To znai da samo ivi i svjesni or ganizam moe primiti i prenijeti primljene vibracije na visak. Suprotno nije do sada nitko izveo, premda su mnogi poku ali.

Osnove radiestezijske teorije. I. sluaj: Istraivanja na mjestu boravka radiestezista U prolim smo poglavljima objasnili da u ovom naem svemiru sve na neki nain titra, i alje svoje titraje u okolinu u obliku elektrovalova. Ljudski se organizam ponaa kao elektrokondenzator promjenjivog kapaciteta, isto kao radioprijamnik ili televizor, i "hvata" odreene, traene frekvencije. Kad doe do rezonancije, odnosno do usklaivanja frekven cije predajnika i prijamnika, mi ujemo govor, glazbu, vidimo sliku na TV-u. Kod radiestezije, pomono sredstvo nam kretnjama ili zaustavljanjem ukazuje da smo na traenoj frekvenciji. Pomona sredstva mogu biti razni oblici viska, ralje, spirale ili bilo to za to se radiestezist opredijelio. Ovo je prvi i najjednostavniji nain hvatanja i biljeenja odreenih frekvencija u prostoru gdje se tog trena radieste zist nalazi i radi. Ovaj nain rada u radiesteziji je vrlo koristan i brojni su dobri rezultati. Odnose se veinom na svakodnev ne brige i probleme. To su: otkrivanje poloaja tetnih zrae nja u stanovima, kuama, uredima i drugdje, otkrivanje pod zemnih vodenih tokova, raznih tetnih zraenja iz zemlje,

okoline ili svemira, nalaenje bolesnih mjesta u organizmu, pogotovo u poetnoj fazi, itd. S ovim praktinim radovima bave se mnogi zvani i nezva ni. Svaka ast i hvala onima koji taj posao obavljaju s razumi jevanjem, etino i poteno. Treba biti vrlo oprezan i savjestan, jer bilo kakav negativan dogaaj ili ak i oekivanje takvog dogaaja, mogu utjecati na rad i mogu se dobiti potpuno po greni rezultati. Treba raditi u smirenoj fizikoj i psihikoj atmosferi, jer stalno ponavljamo da je na prijamni sustav vrlo osjetljiv, pogotovo na negativne utjecaje! One koji rade na otkrivanju bolesti posebno molim da budu paljivi i da svog "pacijenta" hitno upute lijeniku na pregled u sluaju otkria bilo kakve anomalije. Pacijent ili oni osobno trebali bi zamoliti lijenika da obrati posebnu panju na sumnjivo mjesto! Samo je tako mogua suradnja izmeu lijenika, pacijenta i radiestezista. Onima koji se bave ili se ele baviti radiestezijom, pre poruujem da se ne bave svatarenjem. Takav nain rada povlai za sobom mogunost mnogih greaka. Treba se posvetiti jednom podruju djelovanja, puno, puno vjebati, kako bismo na prirodni dar mogli dovesti do to veeg sa vrenstva. Samo se tako moe postati dobar radiestezist! Medicinari su izvrili otru podjelu poslova. Tek nakon toga medicina se naglo razvila i stekla dananji ugled i zna nje. To bi trebali izvriti i radiestezisti. Moda e ova knjiga pomoi i biti prihvaena kao jedan od osnovnih putokaza za podjelu rada u radiesteziji. Moramo priznati veliki razvoj, pogotovo tehnike strane medicine. Ono to osuujem kod mnogih od tih strunjaka je gubitak osjeaja za prirodno i ljudsko. Za mnoge od njih ovjek je postao: objekt, pacijent, bolesni organ i tome sli no. To je jedan od razloga zato mnogi bolesnici trae

pomo sa strane. Trae je od onoga tko im takvu pomo obea - raznih nadrilijenika, vraeva, amana i sl. Znam sluajeve gdje su poznati i priznati lijenici svoju djecu potajno vodili raznim amanima u Afriku. Nakon kra eg oporavka, bolest se obino vraala, i to s jo snanije nego prije. Nisu shvatili osnovnu poruku "mijenjajte ivot", koju su im amani stalno ponavljali. Ta poruka nije znaila mijenjati bogatstvo za siromatvo, nego jednostavno - pro mijenite mjesto stalnog boravka, odnosno, odmaknite se s mjesta gdje ste do sada provodili vei dio svog ivota. Kao to znamo, velik dio ivota provodi se leei i spavajui i te su poruke znaile: "Odmaknite se s tog mjesta!" Katkad je dovoljno odmaknuti se i pola metra, jer na mjestu gdje ste do tada leali djeluje jako tetno zraenje. Ono "bombardira" va organizam i uzrokuje vau bolest. U veini sluajeva potrebno je, uz mjesto spavanja, pro mijeniti i nain prehrane, kao i nain razmiljanja! Na psihiki ivot treba biti usmjeren prema onome to je dobro za nas, ljude oko nas, ivotinje i biljke. To znai po kazivati dobrotu prema cjelokupnoj prirodi. Pozitivna raz miljanja i djelovanja stvaraju u nama punu snagu pozitivnih utjecaja na na organizam. Nekoliko primjera i upozorenja:

Prvi primjer: Traenje tekue vode u zakopanim cije vima Povrnog radiestezista moe se vrlo lako izvri ruglu. Od njega se zatrai da meu desetak zakopanih cijevi odredi u kojima tee voda, a u kojima ne. Nadobudni e radiestezist uzeti visak, ralje ili ono ime se ve slui, i hrabro krenuti preko zakopanih cijevi. Oekuje da e mu visak ili ralje

pokazati ono to se od njega trai. Ishod "istraivanja" je ta kav da bi postigao bolji rezultat pogaajui napamet. Krivica nije u visku ili raljama. Osnovna je greka to se radiestezist nije psihiki pripremio i uskladio frekvencije zraenja predajnika (cijevi/vode) s frekvencijom prijamnika (visak/ralje - radiestezist). Psihika priprema bila je nedo voljna, ali isto tako i postupak. To znai da nije postavljao precizna pitanja visku/raljama, ili ih je postavljao pogreno i bez reda. O preciznosti pitanja ovisi i odgovor, odnosno re zultat! Preciznost pitanja i kretanje radiestezista u izravnoj su uzronoj vezi. Neobino je vano da radiestezistovo kreta nje, u svakoj prilici, da dovoljno vremena visku/raljama da reagiraju! Zato se nikad ne smije brzo kretati terenom koji se pretrauje, ako se trai velika tonost! Moemo se voziti i automobilom za vrijeme pretraivanja, ali onda je sustav rada neto drugaiji. Po mogunosti, potrebno je izvriti kontrolu i to barem iz tri pravca kretanja. To je slino kao i kod traenja nestalih osoba, to e biti opisano u sljedeim poglavljima. Drugi primjer: to to lopovi znaju? Mnogi se ude kako lopovi vrlo lako pronau skrivene stvari. Objanjenje je jednostavno. U njihov je organizam tre ningom, a i samom vrstom "posla" kojim se bave, "ugraen" alarmni sustav, koji reagira kad im ruka krene u smjeru skri vene dragocjenosti. Ruka im slui, kao i radiestezistu, kao antena koja "lovi" odreene vibracije. To se oituje u laga nom "bockanju" na dlanovima ili vrhovima prstiju, to znai da se frekvencija traenog predmeta podudarila s pretpo stavljenom frekvencijom traitelja. Rezultat toga je rezonan cija iskazana bockanjem!

Po istom naelu rade i mnogi iskusni radiestezisti. Njima nije uvijek potreban visak ili ralje da bi doli do tonih re zultata. Jedina mjesta gdje se ova sposobnost gubi su ona is pred zrcala i na mjestima koja zatvaraju kutove od 90. Na tim je mjestima nemogue pronai skrivenu stvar, jer okomiti zidovi pod tim kutom djeluju po naelu ogledala i ponitava ju stvaranje rezonancije. Obrnuta slika u zrcalu ima isto dje lovanje i zato se visak uvijek zaustavlja kad je ruka dlanom ispruena u njegovu pravcu. Znai, najbolje je stvari sakriti u kut, ali treba biti oprezan, jer neki lopovi poznaju to naelo! II. sluaj: Istraivanje izvan mjesta boravka radiestezista Istraivanja "na daljinu", tj. na mjestima udaljenim od tre nutnog boravita radiestezista, samo su na prvi pogled iden tina istraivanjima u prostoru boravka radiestezista. Pod ovim istraivanjima podrazumijevam kao prvo rad uz pomo zemljopisnih karata udaljenog ili blieg podruja, rad na traenju nestalih osoba ili predmeta pomou stvari ili slike koja im je pripadala, istraivanje ili pretraga oboljelih organa nenazonih osoba pomou njihove slike ili nekog nji hovog predmeta, istraivanje pomou glasa putem telefo na, itd. Ukratko, to znai istraivanje neeg odreenog to nije u neposrednoj blizini radiestezista, ve moe biti na bilo kojem drugom mjestu naeg planeta i dalje. to se tada dogaa s naim "prijamnikom"? Princip rada u ovom se sluaju potpuno mijenja! Na mentalni prijamnik istovremeno postaje odailja i prijamnik, a traeni objekt reflektor. Tehniki reeno, poinjemo raditi po naelu radara!

To nije sustav rada kao kod telepatije, gdje uspostavlja mo mentalni kontakt s odreenom ivom osobom, ali ne i s predmetom. S druge strane, ne moemo dobiti povratnu in formaciju ako osoba s kojom elimo stupiti u dodir nije isto vremeno u psihomentalnoj vezi s nama. U radiestezijskom radu ta povratna informacija uvijek doe, bez obzira radi li se o predmetu ili ivom biu! U na em sluaju usmjeravamo svoj mentalni energetski potenci jal na odreenu osobu ili predmet. U trenutku "nailaska" na ono to traimo, dobivamo reflektiranu povratnu informaciju. Tako doznajemo gdje se osoba ili predmet u tom istom tre nutku nalazi, moemo obaviti zdravstveni pregled te osobe, moemo utjecati na raspoloenje te osobe, dobivamo po datke koje elimo, itd. Ustvari, dolazi do rezonancije upuenih mentalnih vibraci ja s vibracijama onoga to traimo. Rezultat toga je reagira nje pomonog pomagala koje se nalazi u fazi s nama (visak, ralje). Kako se radi o usmjeravanju vrlo visokih mentalnih ener gija, ovdje prostor i vrijeme ne znae praktiki nita. Iz davnih vremena dola je do nas uzreica: "Najbra na ovom svijetu misao jest!". Ovdje moram dodati samo to da je brzina svjetlosti ograniena jer svjetlost ima masu. Brzina mentalne energije nije ograniena jer ona nema masu! To je osnovna razlika izmeu te dvije energije! Ako smo u stanju tehniki i radiestezijski dokazati da nam iz svemira dolaze razna zraenja frekvencije od 3x1023 pa na vie, onda je posve jasno da je ovjek mentalno spo soban primiti, a reciprono tomu i emitirati zaista nevjerojatno snanu mentalnu energiju, koja ne poznaje problem vreme na, brzine i prostora! Uz ostala svemirska zraenja, posebno bih izdvojio zra enja nazvana po imenima njihovih pronalazaa. To su dr.

E. Hartmann i dr. M. Curry. Opisat u ih u poglavlju "V. slu aj". Moram priznati da je meu radiestezistima vrlo rairena potpuno drugaija teorija o radu sa slikom ili predmetom osobe koju traimo, ili o kojoj elimo neto doznati. Ta teo rija tumai da se prilikom fotografiranja osobe u negativ utisnu i oni podaci koje ljudsko oko nije u stanju registrirati i da ti podaci ostaju "utisnuti" u negativ kroz itav ivot sni mljene osobe. Upravo ti utisnuti podaci pruaju u svako doba sve traene informacije, bez obzira gdje se osoba trenutno nalazi. Potpuno se slaem s tom teorijom i vjerujem da se o toj osobi moe doznati sve do trenutka kad je snimak nainjen. No, to napraviti s promjenama koje su nastale nakon toga? Te promjene nisu utisnute u negativ ili u predmet! Zna i, mora postojati posve drugo naelo rada. Tvrdim da je naelo radara najblie i logici i stvarnom stanju!

III. sluaj: Rad na daljinu - emitiranje utjecaja Sve dosad opisano odnosilo se uglavnom na naela is traivanja raznih zraenja tetnih po ljudski organizam, kao i na zatitu od njih. Vidjeli smo da je ljudski organizam spo soban primati, ali isto tako i emitirati energiju. Ako smo sposobni emitirati, u ovom sluaju, mentalnu energiju, i pomou nje doznati stanje na nekom drugom mje stu, onda smo isto tako u stanju, upravo pomou te energije, izvriti i odreene utjecaje na daljinu! Ti su utjecaji podijeljeni u dvije grupe: na one s dobrom i na one sa zlom namjerom. To ovisi o karakteru onoga tko ih alje i razloga zbog kojeg ih alje.

Moram naglasiti da slanje utjecaja sa zlom namjerom moe postati vrlo opasno za poiljatelja ako primatelj to na neki nain osjeti i otkrije. Ako si sam ne moe ili ne zna po moi, moe zatraiti pomo nekoga tko se u to razumije. Postavljanjem "reflektora" taj se negativni utjecaj vraa ono me tko ga alje i titi odabranu rtvu. Snaga povrata tetne mentalne energije moe se uveati i do sto puta! Tako se dogaa da onaj tko drugome eli uiniti zlo, sam sebe dra stino kazni! rtva moe biti ovjek, ivotinja, vonjak, njiva, kua, selo, itd. Ovo spada u podruja kojima se u naelu ne bavim. Mogu samo iznijeti jedan klasian primjer: U jednom selu stanovnici su se godinama tuili da ih sna laze neprilike koje se ne dogaaju u drugim selima. Pozvali su u pomo i postavio sam, na njihovu molbu, dva "reflek tora" na dva razliita mjesta u selu. U tom je trenutku jedna starija ena, bez marame koju nikad nije zaboravljala, po bjegla u brdo iznad sela, i to po najveoj ezi. Otad bjei iz kue i iz sela. Nakon gotovo godinu dana potpuno se osula ranama. Seljaci su mi rekli da su uvijek sumnjali da im pod mee i zakopava razne stvari i uginule ivotinje pod prago ve kua i u vrtove. Puno su je puta i uhvatili u tom poslu. Bavila se crnom magijom koju nije razumjela, i dogodilo joj se zlo koje je tako arko eljela drugima! Pozabavit emo se sa slanjem pozitivnih utjecaja. To su oni utjecaji koji primatelju pomau u ozdravljenju, pobolja nju raspoloenja, umirenju, itd. Kod nas se to veinom svodi na slanje mentalne energije izravno od davatelja na prima telja. Uinci ovise o mentalnoj snazi i uvjebanosti davatelja, to samo po sebi znai da se vrlo mali broj ljudi moe time baviti. Ovo je podruje rada vrlo zanimljivo i prava je teta to se njime ne bavi vei broj ljudi. Princip rada u ovom se sluaju u zavrnici za nijansu razlikuje od "II. sluaja".

Ako elimo pomoi traenoj osobi, moramo na nju usmje riti svoj mentalni kontakt. Potrebno je obaviti "pregled" fun kcija organizma ili pojedinih organa. Ako ve imamo takve podatke, onda je sve mnogo lake. Kad smo ustanovili tre nutno stanje organizma, prelazimo na zavrni dio rada. Prestajemo troiti energiju na sve ono to je u tom trenutku nebitno. Svu svoju energiju aljemo u jedno arite, tj. na osobu u cijelosti ili na njen pojedini organ. S tim uskim ka naliziranjem energije na jedno podruje pokuavamo dovesti u sklad ili bioloki ritam te osobe, ili poremeenu funkciju nekog organa. Znamo da stanice organizma, kad je potpuno zdrav, imaju odreeni napon i polaritet. Kad doe do "ispadanja iz pogona" veeg broja stanica nekog organa, na tom mjestu dolazi do poremeaja njegovog elektromagnetskog polja i ono vibrira s frekvencijom razliitom od uobiajene. Zato i ne moemo prepoznati poremeeno mjesto na takvom or ganu. Na nam je "prijamnik" putem pomonog sredstva (visak/ralje) samo signalizirao poremeaj, ali koja je bolest u pitanju, odgovor moe, odnosno smije, dati samo struna osoba, tj. lijenik. Naom energijom, koju aljemo u obliku koncentriranog snopa mentalnih zraka, ustvari pomaemo istoj takvoj ener giji oboljelog organizma. Energija te osobe se i bez njene svjesne volje bori da uspostavi normalno funkcioniranje or ganizma, da "podivljale" stanice vrati u ustaljeni ritam rada ili da ih zamijeni s novima. Meutim, njena vlastita energija je preslaba za taj zadatak. Bitno je da naa usmjerena energija bude u fazi s ener gijom tretirane osobe. Sasvim je sigurno da je energija te osobe uslijed borbe s poremeajem oslabila. To znai i da je amplituda njenih oscilacija vrlo smanjena. Stavljanjem te dvije energije u fazu postie se rezonan cija s amplitudnom rezultantom ispod kritine, po organizam

tetne toke, ali zato postiemo vrijednost koja bi bila nor malna u zdravom organizmu, ili ak neto veu. To je orga nizmu dovoljno za uspjenu borbu s nastalom anomalijom, tj. boleu. Rijetko je dovoljan samo jedan tretman. Treba ih biti vie. Broj i trajanje svakog tretmana moramo usta noviti kontrolom stanja organizma prije svakog novog rada. Vrijednosti se bitno mijenjaju od tretmana do tretmana. Moramo biti vrlo paljivi, kako umjesto pomoi ne bismo natetili svom pacijentu. Preporuam voenje evidencije, koja precizno opisuje svaki sluaj u obradi. Osim opisanog naina prijenosa utjecaja na daljinu, u izravnom mentalnom kontaktu davatelj-primatelj, postoje jo mnogi oblici takvog rada. Koriste se i razni simboli, crtei ili trodimenzionalni oblici, koji uvelike poveavaju uinak dje lovanja na daljinu. Za te umjetne tvorevine, izraene u radionici, dobar je naziv "radionika". Uinci prijenosa dokazani su u brojnim slu ajevima. Tu se zajedno aktiviraju mentalna zraenja sa zra enjima oblika! Znamo da su od davnina postojali ljudi, a ima ih i danas, koji izrauju figure od voska ili drugog materijala, s ugrae nim simbolom odreene osobe. Ubadanjem igle u tu lutku, sa zlom namjerom, kod te se osobe pojavljuje neobjanjiva bol na ubodenom mjestu. Ovako se moe provesti i akupunk tura udaljene osobe, ali isto tako prouzroiti i njena smrt. Metode prijenosa utjecaja na daljinu imaju za krajnji cilj sma njiti utroak energije davatelja na najmanju moguu mjeru, ali s maksimalnim djelovanjem na primatelja. Naelo rada je u tome da narinuto mentalno zraenje vri usmjeravanje postignutog rezonantnog zraenja sa sim bolom, crteom ili oblikom, prema odabranom odreditu!

IV. sluaj: Rad kroz vrijeme - postavljanje barijera U radu kroz vrijeme trebamo razlikovati dva osnovna na ina: Prvi se odnosi na pronalaenje tetnih zraenja na onim mjestima i objektima gdje ih u poetku nije bilo. To su mje sta masovnih stradanja i pogubljenja ljudi, muilita, kue "natopljene" mrnjom, zatvori, predmeti kao npr. slike, kipovi, nakit i sl. u koje je umjetnik "ugradio" sve svoje negativnosti, jer ih nije radio s ljubavlju. Drugi se nain odnosi na stvaranje takvih mentalnih pre preka iji je osnovni zadatak zatita nekoga ili neega kroz ogranieno ili neogranieno razdoblje. Vrlo se esto u litera turi spominje tzv. "prokletstvo faraona", gdje je neprirodnom smru umrlo 18 osoba, sudionika istraivake ekspedicije koja je ula u Tutankamonovu grobnicu. Jedini koji je umro prirodnom smru bio je ef te ekspedicije, Englez K. Huard. Vjeruje se da ga je zatitio prsten pod imenom "Atlanta", ili "Prsten boga Ra", koji je u to vrijeme nosio na ruci. Taj je prsten pronaen u drugoj faraonskoj grobnici. U svim pronaenim nedirnutim faraonskim i drugim grob nicama pronaene su razne figure. Mnoge od njih imale su zadatak uvanja tih mjesta vjenog poinka i kanjavanja nezvanih i nespremnih uljeza. Nauili smo da svaka mate rija, ali i svaki oblik, emitira u prostor oko sebe odreeni ob lik energije. On se oituje u emitiranju titrajnih valova u frek venciji tipinoj za pojedinu vrstu materije, kao i oblika. Ova emitirana energija vri odreeni utjecaj na svoju okolinu. Postoji utjecaj na neivu materiju, ali je posebno izraen ut jecaj na ive stanice ljudskog, ivotinjskog ili biljnog podri jetla. Kod postavljanja mentalnih prepreka pomou zraenja oblika, mi ustvari programiramo to zraenje na njegovu

maksimalnu uinkovitost u onom trenutku kad to polje zra enja doe u kontakt s normalnim zraenjem ljudskog orga nizma. To se dogaa ako smo odreeni oblik programirali da tako reagira. Vrijeme tu ne igra nikakvu ulogu. Da bi se to izvelo, potrebno je puno prakse i vjebe. Nekad je po trebno i udruivanje veeg broja ljudi vinih tom poslu. Mnogi obredi brojnih religija nose u sebi izrazite karak teristike koritenja udruenih mentalnih snaga, kako bi se postigla to vea uinkovitost bilo u zatiti ili u pomoi, kako pojedincu, tako i iroj zajednici. Razni sastanci ili kongresi istomiljenika imaju ustvari isti cilj i svrhu, premda se izvode po drugaijoj proceduri. Ono to bi trebalo razjasniti kod mentalnih prepreka je njihov uinak. Ako su programirane da reagiraju na ljudski organizam, to moe biti dvojako: Moe to biti odreena osoba kojoj se, s njenim znanjem ili bez njega, "podmetne" tempirana bomba u obliku poklona. U ovom je sluaju bitno da osoba bude u to eem kon taktu s tim predmetom, odnosno u njegovoj blizini. U drugom sluaju, neka osoba se relativno kratko vrije me zadri na "zabranjenom" mjestu, ali uinak je isti. U ovom sluaju radi se zapravo o prekomjernom ozraivanju orga nizma negativnim i tetnim zraenjem, slinim jakom radio aktivnom ozraivanju. Posljedice su iste ukoliko organizam te osobe nema ugraen samozatitni sustav. Taj se sustav sastoji u emitiranju (svjesnom ili nesvjesnom) mentalnog vibracijskog polja, suprotne faze narinutom, to e ponititi djelovanje tog narinutog zraenja. Ovo je i normalno, jer to bi se dogodilo kad bi nastradali svi oni koji, namjerno ili slu ajno, dospiju na "zabranjena" mjesta. Drugi nain zatite sastoji se u radioniki izraenoj zatiti koju se nosi sa so bom. U srednjem vijeku, u kranskom je svijetu ta zatita bila u obliku raspela ili njegovog simbola, a to se koristi i

danas. Ako je vjera u predmet jaka, onda i zatita putem njega djeluje! Dakle, prepreke nemaju mo potpunog djelovanja i nji hova se uloga esto preuveliava. U veini sluajeva ostaje osjeaj nelagode ili neobjanjivog nemira kod oskvrnua takvih mjesta. To samo znai da nae zatitno polje nije u potpuno suprotnoj fazi od narinutog (postavljenog) polja i da ga nije u potpunosti uklonilo. V. sluaj: Razna zraenja i dijagrami. Svemirska zra enja Iz svemira dopiru do nas mnoga zraenja, od onih sa Sunca, pa do onih iz nepoznatog nam svemira. Mnoga se zraenja probijaju do tla naeg planeta oslabljena zatitnim omotaem Zemljine atmosfere, koji se sastoji od nekoliko slojeva. Meutim, postoje zraenja na koja debljina atmo sferskog omotaa nema nikakvog utjecaja. Njihovo prodira nje ne mogu sprijeiti ni fizike prepreke. Navest emo dva takva, vrlo poznata zraenja i ukratko ih opisati. Hartmanova mrea Lijenik Ernst Hartmann, pedesetih je godina (1951.) raz radio postojanje jednog zraenja, koje u obliku mree oba vija cijelu Zemljinu povrinu. Po njemu je ta mrea dobila ime "Hartmanova mrea" (H-mrea), premda su jo stari Rimljani znali za nju. Tijekom stoljea pala je u zaborav.

slika br. 11 Hartmanova mrea. Sama mrea prostire se u smjeru sjever-jug i istok-zapad. Zapravo je postavljena prema sjevernom magnetskom polu Zemlje. Prema polovima se suava, a prema ekvatoru iri, kao i meridijani. Na naim zemljopisnim irinama, dimenzije "oka mree" u smjeru sjever-jug iznose oko 2,80 m, a u smjeru istok-za pad oko 1,80 m. irina linija je 21 cm. Sjecita linija, tzv. vorita, naizmjenino su "+" i "-" polarizirana. Veoma je esto ta mrea na pojedinim podrujima izo bliena. To ovisi o hidrometeorolokim uvjetima, prirodi tla, klimi, raznim svemirskim zraenjima, a isto tako i o sustavu dalekovoda, podzemnim rijekama, razdoblju koji prethodi po tresu, razliitosti u sastavu tla, dijelu dana ili noi, vlanosti zraka, itd.

Ono to je veoma vano znati je da vorovi Hartmanove mree, kao i Curryjeve, nisu uvijek na istom poloaju. Kad traimo te vorove, moramo biti vrlo paljivi. Njihovu poziciju uvijek moramo traiti dok ukuani spavaju, jer se poloaji vorova tih mrea stalno premjetaju i danju nisu na istom poloaju kao nou! Karakteristike je ove mree da ima prilino velik utjecaj na ljudsko zdravlje. Polja unutar linija su bezopasna, pod uvjetom da na tom mjestu nema nekog drugog zraenja. Lini je su vie-manje u redu pod uvjetom da se ne sijeku s nekim tetnim zraenjem, ali su zato vorita opasna. Posebno su opasna ako se poklapaju s nekim drugim izvorom tetnog zraenja, kao to su podzemni vodeni tokovi, upljine, razli iti sastavi tla, rasjeline u tlu, preklapanje s voritem Cu rryjeve mree i sl., ali istoimenog polariteta. Curryjeva mrea Ova mrea zraenja slina je H-mrei, ali se smatra da su njezina vorita daleko opasnija po ljudsko zdravlje ne goli je to sluaj s H-mreom. Definirao ju je i opisao lijenik Manfred Curry (Keri). Ukoliko vorite te mree pada na ne ko drugo zraenje, recimo podzemni vodeni tok, vorite Hmree i slino, postaje vrlo opasno za sve ive organizme. Pojave bolesti raka najee su povezane upravo s tom mreom! Njena izraenija opasnost po ljudsko zdravlje ogle da se i u tome to njeno vorite prekriva daleko veu po vrinu od ostalih mrea!

slika br. 12 Curryjeva mrea. Ova Curryjeva mrea poloena je koso na Hartmanovu i protee se u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Linije su irine oko 50 cm, a meusobna udaljenost linija je oko 3,50 m. Sve reeno za Hartmanovu mreu vrijedi i za Curryjevu.

Patogeno djelovanje Hartmanove i Curryjeve mree Kao to vidimo, kod oba sustava zraenja energije vo rita linija su polarizirana sa "+" i "-" polaritetom. Slino je i s ostalim sustavima mrea, kojih ima nekoliko, a koji su viemanje slini navedenima i nose imena po svojim pronalaza ima. S njima se sad neemo baviti.

Polarizirana vorita mrea postaju vrlo opasna po ive organizme onda kad se njihov polaritet poklopi s istim tak vim polaritetom nekog drugog zraenja, bilo iz Zemlje ili iz okoline. U tim sluajevima dolazi do rezonantnog zraenja istog polariteta, koje ima velik utjecaj na onaj organizam ili njegov dio koji je suprotnog polariteta! Ako je organizam istog polariteta, tetni uinak izostaje i organizam nije u opasnosti! Zbog svega ovoga najopasnijim se smatra djelovanje ovih vorita koja se poklope s podzemnim vodotokom. Za podzemni je vodotok utvreno da ima oba polariteta te je zato toga posebno opasan po ljudsko zdravlje! Ove je injenice potrebno imati na umu kad se pregleda va mjesto stanovanja ili boravka. Zato najprije treba pronai podzemne vodotokove i Hartmanove i Curryjeve mree. Na kon toga mogu se traiti i ucrtavati ostala zraenja. Iskusni radiestezisti tvrde, a praksa je to i dokazala, da je kritino razdoblje boravka na tako ozraenim mjestima od 5 do 7 godina, i tek se tada javljaju vidljivi predznaci te ih bolesti! Dosadanja iskustva govore da se bolest raka najee pojavljuje na mjestima sjecita vorita Hartmano ve i Curryjeve mree i zraenja podzemnog vodotoka jaeg intenziteta. Zbog ovakve situacije, bilo bi i te kako potrebno prije po etka gradnje stambenih objekata, pa i kod kupovine gotovih stanova ili kua, pozvati iskusnog radiestezista da pregleda teren, odnosno objekte koji se kupuju. Ovim vrlo jeftinim, ali zato uinkovitim postupkom, sprijeile bi se mnogobrojne tragedije. O zdravlju drutva i utedama socijalnog osigura nja da i ne govorimo. Moda mi stariji, koji se smatramo "iskusnim" osobama, ovo moemo smatrati nepotrebnim, ali tko nam daje za pra vo da svoju ili tuu djecu izlaemo potencijalnim opasnostima

tetnih ozraivanja i od njih stvorimo budue bogalje i bole snike. Spasimo i zatitimo barem njih, ako ve nismo znali ili mogli pomoi sami sebi. Za sve ovo potrebno je samo malo dobre volje i razumijevanja.

tetna zraenja iz zemlje Ova su zraenja doista mnogobrojna. O njima su napi sane mnoge rasprave pa emo se na njima zadrati samo toliko da neka od njih prepoznamo. Ve smo naveli da sve rezultante geolokih zraenja dje luju okomito, tj. u smjeru suprotnom sili tei. U tom je smjeru njihov uinak najvei. Ako je rezultanta tih zraenja okomita, pojedine silnice, odnosno pravci zraenja djeluju pod odre enim kutom. Uzmimo za primjer podzemni vodotok. Razna mjerenja ustanovila su da kutovi djelovanja mogu dosei otklon od postojee okomite rezultante i do 60 (prof. dr. Moritz Bene dict). Na poznati strunjak u radiesteziji, pok. S. Dubravi, hidrogeolog, ustanovio je taj kut otklona od 48 do 50. Ovi nam kutovi otklona pomau da s prilinom tonou odredimo dubinu na kojoj se podzemni vodotok nalazi. To nam je veoma vano kod buenja ili kopanja bunara, kao i kod ostalih geolokih istraivanja. No i tu moramo biti jako oprezni, jer ako je vodotok malen, moemo ga vrlo lako pro maiti, pogotovo na veim dubinama. Ostala zraenja iz zemlje i podzemlja ve smo donekle nabrojili u prijanjim poglavljima. Uglavnom, moemo rei da na svim onim mjestima gdje dolazi do naruavanja kom paktnosti, odnosno homogenosti tla, dolazi do turbulencije, tj. mijeanja i vrtloenja Zemljinog magnetizma i stvaranja vrtlonih struja koje izazivaju pojaanu radijaciju. Upravo te

radijacije mogu tetno utjecati na ive organizme, pogotovo ako su im izloeni dulje vrijeme. Meutim, u posebnim okol nostima, tetni uinak moe djelovati i trenutno ako su ispu njeni odreeni uvjeti. Iznimka su ona mjesta koja sadre prirodne radioaktivne materije, koje su i inae stalna opas nost po ive organizme. Najbolja mjesta za ivot su ona na debelim slojevima pustinjskog pijeska, koji je odlian izolator, ali zato imaju mnogo drugih nedostataka. To su klimatski i drugi uvjeti odranja ivota. Odline su i lokacije iznad slojeva krenjaka, pijeska ili gipsa. Glavni grad Francuske, Pariz, smjeten je upravo na takvom mjestu i nije bez razloga opisan kao idealno mjesto za ivot! Ovo su samo dva idealna primjera. Moramo se prilago diti onom mjestu gdje moemo i moramo ivjeti. To trebamo napraviti tako da izvuemo maksimum pogodnosti za nas u danim uvjetima. U Hrvatskoj je naroito zanimljivo podruje poluotok Istra s vrlo pozitivnim zraenjima. Nije ni udo da su tu nekada ivjeli dinosauri, a i prvi ovjekov predak Ho mo erectus, ili kako sam ga od milja nazvao, "na ovik"; pa ivio je ovdje oko milijun godina pr. n. e., sve do 26.000 go dina prije Krista. O tome postoje materijalni dokazi u neka danjoj pilji andalja i na obali kraj Buja. To je i opisano u mojoj knjizi Planet Zemlja ! Uz paljiv izbor lokacije graenja stambenih objekata, vrlo je vaan oblik objekta, kao i graevni materijal. Idealne su graevine od drveta ili obine cigle, a krovovi od slame ili obinog crijepa. Gradnja armiranim betonom i pokrivanje krovova salonitom ili plastikom ni u kom sluaju nije zdravo za organizam. Time sami sebe zatvaramo u faradejeve ka veze! Naalost, ovakav je sustav gradnje postao, izgleda, jedini nain graenja u veem dijelu svijeta. Moramo izbje gavati da u izgraenom objektu ostanu slomljene grede ili

cijevi bez oslonaca na krajevima, jer se one ponaaju kao usmjereni topovi koji bombardiraju sa tetnim zraenjem u pravcu svojih simetrala!

Kineski i japanski sustavi gradnje krovova: Istonjake kulture prihvatile su gradnju krovova s rubo vima savinutim prema "nebu", jer su dobro znale da energija struji povrinom oblika. Nadali su se da e taj oblik krova vratiti tetnu energiju koja stie iz svemira - natrag u sve mir. Dananje generacije jednostavno su zaboravile mudrost svojih predaka! Danas ovakve oblike krovova tumae kao nekakvu "narodnu umjetnost", ali to nema veze sa stvar nou i znanjem nestalih civilizacija!

tetna zraenja iz okoline Ova su zraenja doista mnogobrojna. to je nain ivota napredniji, ona su sve brojnija. Sve je usko povezano s raz vojem elektrotehnike, elektronike, nuklearne energije, novim materijalima i oblicima. Elektrotehnika. Najiri utjecaj imaju vodovi visokog na pona, i to do 5.000 m od njihove trase, pogotovo na ravnica ma. Moemo spomenuti i razne elektromree, linije dovoda od trafostanice do potroaa, elektromotore. Ovdje spadaju i elektrina eljeznica, utine kutije, elektroinstalacije u stano vima, automobilima, na radnim mjestima; posebno su opas na neispravna uzemljenja. Nadalje, razne elektrine naprave kao to su pisai stroj, suilo za kosu, ventilator, hladnjak, aparati s rendgenskim zraenjem, itd. Mikrovalne penice mogu biti posebno opasne za osobe s ugraenim sranim

stimulatorima, a u SAD-u su doneseni vrlo strogi propisi o mjerama zatite. Dakle, ovdje moemo ubrojiti sve oko ega se stvara elektromagnetsko polje. Elektronika. Ovdje spada suvremena elektronska opre ma, televizori, radioprijamnici (posebno je opasno boraviti ispod nosaa njihovih antena), razni raunalni sustavi (po gotovo oni s TV-ekranom), elektronske blagajne, alarmni ureaji - dakle svi sustavi s ugraenim elektronskim strujnim krugovima. Nuklearna energija. Ovdje nemamo to rei, jer ve i mala djeca znaju da je sve to se tie te energije opasno i tetno. Od sirovine, gotovog goriva, materijala koji dolazi u doticaj s njom, postrojenja, a otpaci i ureaji vjeno ostaju opasni i tetni. Primjer ernobila u bivem Sovjetskom Savezu je vie nego dovoljan da uvidimo kako sve koristi od tog oblika energije mogu biti unitene u trenu! Tko moe zaboraviti ona dramatina upozorenja emitirana putem radija i televi zije da ne izlazimo iz kue na otvoreno, pogotovo djeca i trudnice, da ne jedemo voe i povre, da sklanjamo ivoti nje pod krov, da djeca ne piju mlijeko, itd., itd. Novi materijali. ovjeanstvo je, pred kraj ovog stoljea i na poetku novog tisuljea, sve vie okrueno novim ma terijalima. Razni najloni, perloni, draloni! Sintetika na sve strane, od hrane, odjee, obue, lijekova! Tko jo nije osje tio i doivio pucketanje i iskrenje odjee prilikom svlaenja? Topla hrana koja se dri u raznim plastinim posudama po staje otrovna za organizam! Razni plastini otpaci zatrovali su prirodu, jer su zapravo neunitivi.

Zraenje oblika (ZO)

slika br. 13 Zraenje oblika. Opis slike br. 13: Na slici je prikazan potpuni spektar zraenja oblika (ZO). Lijeva strana kruga pripada magnetskom (m) zraenju, a desna strana elektrinom (e). Na krugu imamo beskonano mnogo zraenja oblika. To mnotvo podijelili smo na 24 dijela, od kojih 12 pripada magnetskoj, a 12 elektrinoj fazi. Primjeujemo da ima 4 zelena

zraenja, i to 2 u plus (Z+) i 2 u minus (Z-) fazi. Zraenja magnet ske faze djeluju povoljno na ivotne funkcije, dok su zraenja elektrine faze tetna, pogotovo za ljudska bia i ostale ive orga nizme. Zraenje oblika (ZO) je vrlo osjetljivo na misao, tj. na men talnu energiju. Obina metalna igla u sreditu kruga omoguuje da se "izvue" zraenje po toki 1800 i da se ono iskoristi na e ljeni nain. Primjer 1.: Zraenje zelenog negativnog (Z-e) elektrine faze moe biti neutralizirano simetrinim vibracijama (zraenjem) Z+m i Z-m. Primjer 2.: TV-prijamnik emitira devitalizirajua zraenja (-e) i (Cr-e) i zato mievi bjee od njega. Zraenja oblika (ZO) odlikuju se fazom, magnetskim ili elektrinim polaritetom, i to "+" i "-", i bojom radijacije. Ova boja nema nita zajedniko s bojama u klasinom smislu, ve su to dogovoreni nazivi po prvim istraivaima ovog po druja (Jacques la Maya). ZO elektrine faze imaju negativan utjecaj na ive orga nizme, dok ZO magnetske faze djeluju povoljno. Francuz A. de Belizal tvrdi da "... na geometrijske oblike utjee Zemljin magnetizam. Oni (oblici) zahvaaju njegovu energiju i ponovno ju zrae na svoj nain." Drugi Francuz, Jacques la Maya, ovo nadopunjuje i tvrdi da su ZO "... polja utjecaja koja se osjeaju oko svega (pred meta ili ivog bia). Vezana su za oblik i, na prvi pogled, nezavisna od prirode i boje stvari koja ih emitira. Utjecaj koji potjee od oblika ne mora nuno biti zraenje u uobia jenom smislu rijei, nego stvaranje suptilnog statikog polja." Kolika moe biti energija ZO vidi se i iz eksperimenata koji su izvreni u piramidama. Ako se na 1/3 visine, tj. u toki energije, postavi tupa britvica, nakon nekoliko sati

ponovno postaje otra kao da je neupotrebljavana, a meso se bre mumificira. Dok su sferini stropovi u stanovima vrlo nepovoljni po organizam, dotle stropovi u obliku piramide djeluju posve suprotno i poboljavaju radnu i mentalnu sposobnost orga nizma. Oblik ne mora biti punih ploha. Mogu biti izvedeni samo rubovi, ali uinak ostaje isti. Usmjerena ljudska misao moe stvoriti, ponititi, pa ak i izmijeniti ZO tako da se moe neutralizirati i opasno zrae nje ZE (negativno zeleno elektrine faze). To znai da kon centrirana ljudska misao ima veliki utjecaj na ZO. Na ZO ne utjee toliko vrsta materijala, koliko njegov oblik. Kombinira njem ZO razliitog podrijetla mogu se stvoriti nova ZO. Vano je znati da kod prirodnih ZO, osim okomitog, po stoji utjecaj i po povrini oblika. Zato pukotine mijenjaju kvalitetu ZO. Ako izvedemo pravocrtne, ni iroke ni duboke ljebove u pravcima odreenih osi, moemo dobiti djelotvor ne generatore ZO. Oni mogu pospjeiti ili ponititi ostala zraenja. Vjerojatno i poznati faraonski "Prsten boga Ra", ili prsten "Atlanta", djeluje po tom principu!

slika br. 14 Izgled i presjek prstena ili ploice "Atlanta".

Vjeruje se da je ovaj prsten uinkovit za nositelja u zatiti, lijeenju i intuiciji. Prsten se moe koristiti na vie naina: - kao privjesak radi ope zatite - kao neutralizator tetnih zraenja. Ta zatita dosee i do nekoliko metara u polumjeru od svog nositelja. - na razliitim prstima ruke djeluje razliito: palac - gla va, kaiprst - ivci, srednji prst - kosti, prstenjak - probava, mali prst - cirkulacija Nosi se danju na desnoj, a nou na lijevoj ruci. U svakom sluaju, prsten "Atlanta" stvara zonu zatite oko svog korisnika, a nain njegove primjene utvruje se radiestezijski. O emu se, zapravo, radi? Radi se o uspo stavljanju adekvatnog zraenja suprotne faze narinutom, koje e neutralizirati tetno zraenje okoline i omoguiti or ganizmu boravak u "neutralnoj" zoni. Za postizanje neutral ne zone oko korisnika upotrebljavaju se mnogobrojni i ra znovrsni geometrijski oblici, pojedina slova iz kineskog ili hebrejskog pisma, brojevi od 0 do 9, a vrlo su raireni i ra zni aparati. To su tzv. "neutralizatori tetnog zraenja". Svi ti neutralizatori i ureaji s vremenom se napune tetnim zra enjem i potreban je dobar radiestezijski strunjak da ih "oisti" od prikupljenog tetnog naboja ili zamijeni s novim. Ovo se odnosi poglavito na neutralizatore koji proizvode ra dijaciju suprotne faze narinutoj. lako mnogi neutralizatori nisu u stanju potpuno ukloniti sva tetna zraenja, njihova pomo organizmu je oigledna. Pomau mu da se rijei barem nekih tetnih zraenja i lake se bori protiv preostalih.

Neobjanjive prometne nesree Zato je morala umrijeti britanska princeza Diana? to se to i zato dogaa u prometu oko Rijeke, u Hrvatskoj i u svijetu? esto u novinskim izvjeima itamo da je neki voza iz neobjanjivih razloga skrenuo na suprotnu stranu ceste i izravno se sudario s nadolazeim vozilom. Uz takvo izvje e uvijek ide i policijski dodatak o ispitivanjima zato je do toga dolo. Rezultati tih ispitivanja nikad se ne objavljuju! Zato? Drim da je to zato to nemaju nita kao dokaz i ne znaju to bi rekli. Objanjenje je vrlo jednostavno i svaki ga dobar radiestezist moe vrlo lako dokazati. Na tom dijelu ceste postoji jedan snaan izvor geolokog tetnog zraenja, ili nekoliko slabijih, koji se sijeku u odree noj toki na toj cesti. Obino je to podzemni vodotok kombi niran s jo nekoliko tetnih zraenja. Rezultanta tog zraenja je u stvari rezonancija ukupnih zraenih vibracija. To si mo emo predoiti kao da preko ceste imamo podignut nevid ljivi energetski zid! Mnogi e vozai proi kroz taj snop zraenja, a da ga nee biti svjesni. Neki e od njih osjetiti neto kao lagani elektrini udar i odmah ga zaboraviti, obraajui panju na situaciju na cesti. Mnogima upravlja naprosto "podivlja", ali to se uvijek pripisuje neravninama na putu, udaru vjetra i sl. Nailaskom na ovaj snop zraenja vozau, koji je zbog ne eg drugog, kako bismo rekli, "uzdrmanih ivaca", ili ijem je organizmu potreban jo samo jedan dodatni impuls za kolaps, naglo se gre miii ili kratkotrajno pada u nesvi jest. Ako je sam na cesti, a iz suprotnog smjera ne dolazi vozilo, i nema vrste prepreke na putu, sve se zavri sret no, ali danas je to, uz gust promet, prava rijetkost i tragedija

je neizbjena! Karakteristika naglog grenja miia je u to me da se lijeva strana tijela gri jae i bre od desne! To za sobom povlai okretanje upravljaa na lijevu stranu i izlije tanje pred nadolazea vozila! Sve ovo traje djeli sekunde, ali sasvim dovoljno da se dogodi tragedija. Ako pratimo novinska izvjea o "neobjanjivim promet nim nesreama" u zemljama gdje se vozi lijevom stranom ceste, primijetit emo da se veina takvih nesrea dogaa uslijed izlijetanja vozila s ceste nalijevo u smjeru vonje! Rijetko se dogodi da netko izleti pred nadolazee vozilo iz suprotnog smjera. Tamo takvi, nazovimo ih "nesretnici" obi no zavre u jarku, pokraj ceste, na kakvom stablu, ogradi ili kui! Primjer: Sluaj britanske princeze Diane Da ne spominjemo brojne sluajeve obinih malih ljudi o kojima nitko dugo ne razmilja, a koji su ovako zavrili, sje timo se malo poznatijih. Na primjer, do dana dananjeg nije slubeno objanjen uzrok izlijetanja automobila britanske princeze Diane s ravnog poteza ceste u podzemlju Pariza na lijevu stranu tunela! Od etvero putnika u automobilu, troje su na mjestu poginuli. Vozio je profesionalni voza, si tuacija u automobilu je bila napeta i to je bilo dovoljno za tragediju nakon nalijetanja na energetski zid! Vozaev or ganizam to nije izdrao i on nije bio kriv! Pomo radiestezije dobro bi dola da se oznae ovakva doista opasna mjesta na frekventnim cestama. Vjerujem da bi mnogi ivoti bili spaeni i mnoge bi obitelji i dalje ivjele zajedno. Ako budemo uporno i stalno ukazivali na ove inje nice, postoji vjerojatnost da odgovorne slube s vremenom prihvate ideju o oznaavanju opasnih mjesta na cestama. Jo je bolje umjesto vidljivog oznaivanja izvriti potrebnu

neutralizaciju opasnih zraenja. Taj je postupak vrlo jedno stavan i vrlo jeftin. Svaki iole dobar radiestezist lako to mo e napraviti i tako spasiti mnoge ivote! Nekoliko je takvih mogunosti opisano i u ovoj knjizi. U zadnje vrijeme imamo vrlo uspjenu zatitu koju je raz radio autor ove knjige. Ureaj radi kao "ralica" i, ponitava jui opasna zraenja, "isti" cestu ispred vozila. Postavlja njem u automobil, ureaj razbija energetske zidove ispred vozila i smanjuje opasnost za vozaa. Ta je opasnost opi sana u poglavlju "Neobjanjive prometne nesree". One bi postale prava rijetkost kad bi automobili imali ugraene ove zatitne sustave! Njihova cijena i cijena ijudskog ivota ne mogu se usporeivati! U ovom sluaju ureaj mora biti po loen vodoravno, na takvom mjestu gdje nee biti pokriven niti zatvoren u ladici! On isti cestu do oko 50 m ispred, ali i iza vozila. Neutralizira tetna zraenja za sva, pa tako i za nadolazea vozila sprijeda ili straga, do planirane udalje nosti! Ovo je posebno vano na duim putovanjima, ili kad putujemo po nepoznatim predjelima i cestama! esto imamo priliku vidjeti kako voza iz suprotnog smje ra izgleda kao da gubi kontrolu nad svojim vozilom i ide ravno na vas. Dolaskom u polje djelovanja zatitnog urea ja moete primijetiti kako se isti voza naglo ukljuuje na trag u svoju voznu traku, kao da se probudio iz sna! Otkad sam ugradio zatitni sustav, esto sam doivio ovakve slu ajeve. Prije ugradnje sustava doivio sam nekoliko izravnih nalijetanja drugih vozila i samo sam udom preivljavao! Radiestezijski generatori zatite Postoje brojni ureaji pomou kojih se elimo zatititi od tetnog zraenja. Najpoznatiji je "Atlanta" ili "Prsten boga Ra". Svatko moe imati svoju osobnu zatitu. Pitanje je

moe li ta zatita pomoi drugome, recimo njegovu djetetu. Razlog je tomu to svaka osoba ima svoje podruje frek vencije na kojoj "radi". Dosad nisam upoznao dvije osobe s istim frekvencijama, a to se odnosi i na jednojajane blizan ce. Prema tome, proizvesti zatitni ureaj koji bi odgovarao vie-manje svima, nije nimalo lako. Ipak, i to je mogue, uz kombinaciju raznih oblika. Jedan od glavnih uvjeta, osim zatite, jest u tome da se ureaj moe sam prazniti. Time mu se rok uporabe produuje do fizikog unitenja. Panja! Nikada nemojte dozvoliti potpuno uklanjanje tetnog zraenja, jer to moe imati kobne posljedice po va organizam! Dok boravite u tako "sterilnom" okruenju sve je u redu, ali kada izaete iz njega, dolazite pod puni udar tetnih zraenja. Kako vam organizam nije osposobljen za takvu situaciju, vrlo brzo dolazi do neprilika u organizmu. Sma njenje tetnog zraenja treba ii do ispod granice njegove tetnosti, kako je to prikazano na slikama br. 2, 3 i 4. iana spirala je univerzalna zatita. Osobitu panju tre ba obratiti na njen poetak i kraj, jer se, umjesto u zatitu, moe pretvoriti u jaki izvor tetnog zraenja! Naalost, mno gi nadobudni radiestezisti, ili oni koji umiljaju da sve znaju, o tome ne vode rauna! Samim tim, sebi i drugima naprave veu tetu nego korist. Vanjski kraj spirale uvijek treba svinuti u smjeru radijusa, a kod stavljanja spirale na uvijek neutralno mjesto, svinuti dio mora biti usmjeren u pravcu sjevernog magnetskog pola Zemlje. Unutranji kraj spirale treba savinuti okomito na radijus prema gore ili prema dolje, ovisno o namjeni spirale. Broj namotaja spirale takoer je odreen njenom namjenom. Materijal izrade moe biti ba krena ica. Najlaka je za savijanje, a i djelovanje je vrlo povoljno.

Spirala se obino koristi za zatitu mjesta spavanja. Stav lja se pod krevet, ali uvijek na neutralno mjesto. Inae bi mogla postati generator i pojaalo tetnog zraenja na ko jem se nalazi. Umjesto oekivane zatite, mogli biste se nai na pojaanom udaru tetnog zraenja! Posljedice mogu biti vrlo bolne - zato, oprez! Postoji jo jedan, istina kratkoroan, nain zatite. Ljudi ma koji ne bi mogli dobro spavati stavio bih obinu ploicu od pocinanog lima, dimenzije 50 x100 mm, ispod jastuka ili madraca. Rezultati su bili odlini i nesanica je obino nesta jala. Ta se ploica smije koristiti najvie 7 dana. Nakon toga moe se staviti druga ploica, ali ni s tim se ne smije pretje rivati! Staru ploicu treba prije odbacivanja na nekoliko da na staviti u vodu tekuicu! Univerzalni generator zatite od tetnog zraenja i tetnog utjecaja Teko je pronai univerzalni ureaj za zatitu od tetnog zraenja i tetnog utjecaja istodobno. Ukratko u opisati jedan od mojih univerzalnih ureaja, koji je vrlo djelotvoran. Nalazi se u mnogim domovima od Europe i Amerike do No vog Zelanda. Cijeli se ureaj sastoji od drvenih dijelova i dijelova od bakrene ice, uvrenih ljepilom za drvo, a pro jektiran je tako da djeluje u krugu polumjera od oko 9 me tara. Dakle, zadovoljava potrebe veeg stana.

Osnovne karakteristike univerzalnog generatora za tite - Rok trajanja mu je neogranien, tj. traje sve do fizikog unitenja! - Otvorenog je tipa. To znai da nije postavljen u kutiju, koja slabi djelovanje svakog ureaja. - Moe se postaviti na bilo koje mjesto jer ne proizvodi nikakav suprotan uinak narinutom. Osnovna mu je zadaa prihvaanje i rasprivanje svih tetnih zraenja u prostor, i samim tim smanjenje njihove koncentracije na granicu is pod tetnosti po organizam! - Smanjuje na minimum mogunost nastajanja ili razvo ja bolesti, od onih obinih, pa do raka i leukemije! - Moe se postaviti na maksimalnu visinu do 1 m iznad poda. To nije sluaj s drugim ureajima, koji moraju leati na podu i zato esto smetaju. - Posjeduje ureaj za ponitavanje negativnog mental nog zraenja drugih osoba, bez obzira gdje se one nalaze! Ureaj radi na principu reflektora i vraa tetno negativno mentalno zraenje, pojaano do 100 puta, natrag poiljate lju, bez obzira gdje on bio! Oni koji posjeduju ove zatitne ureaje moraju paziti da ne odailju negativnu energiju pre ma drugoj osobi, jer bi se i sami mogli nai pod udarom vla stite negativne energije! Ureaj je vrlo osjetljiv na negativnu mentalnu energiju! - Posebno povoljno djeluje na sposobnost uenja ue nika, studenata i radnika. - Djeluje povoljno kod raznih psihosomatskih, kao i os talih bolesti. Zbog oslobaanja energije, koju je dotad gubio u borbi sa tetnim zraenjem, organizam sad tu energiju koristi u borbi protiv bolesti!

- Moe posluiti kao ukras na namjetaju. Moe se no siti sa sobom na putovanjima. Upozorenja: - Nikad se ne smije prekriti. - Ne smije se staviti u sam kut, jer tamo ne djeluje. - U polegnutom stanju nije uinkovit. - Oznaka na njemu uvijek mora biti u pravcu sjevernog magnetskog pola. - Ne smije se postaviti neposredno ispred zrcala, jer ne ma djelovanja. Zrcalo izopauje slike stvarnosti!
Eliminator ternog utjecaja

Pojaalo 1

Tijelo generatora

Pojaalo 2 Spirala sa 7 zavoja Postolje 1 Postolje 2 Kraj spirale Oznaka za sjeverni magnetski pol

slika br. 15 Univerzalni generator zatite.

Opis generatora zatite protiv tetnog zraenja i tet nog utjecaja: 1. Tijelo generatora. Utvreno je da se energija kree povrinom oblika i da nastoji zadrati smjer kretanja u smje ru postavljenih pravaca ili ploha. Zato su plohe generatora postavljene pod odreenim kutom jedna prema drugoj. Po loaj ploha odreuje smjer "rasprivanja" akumulirane ener gije u okolni prostor. 2. Spirala. Slui za akumuliranje energije iz okolnog pro stora. Ovisno o namjeni, imamo nekoliko vrsta spirala. U naem sluaju broj namotaja spirale iznosi izmeu 5 i 7, a to ovisi o eljenoj snazi ureaja. Vanjski kraj spirale savinut je prema van u smjeru radijusa i ureaj mora biti poloen s tim krajem prema magnetskom sjevernom polu. Unutranji je kraj spirale savinut pod pravim kutom prema gore, kako bi se primljena energija mogla predati tijelu generatora. 3. Di-pol, odnosno pojaalo emitiranja energije primljene s tijela generatora. Otvor di-pola mora biti poloen u smjeru Zemljinog magnetskog pola. 4. Ureaj za ponitavanje negativne mentalne energije. Sastoji se od simetrala u obliku kineskog slova "in". Ureaj prihvaa i vraa poiljaocu svaku negativnu mentalnu ener giju upuenu u prostor djelovanja ureaja u krugu do najvi e 50 m. Pomou ugraenog pojaala na tijelu generatora ureaj pojaava tu vraenu energiju i do 100 puta! Snaga ureaja izravno ovisi o broju ugraenih pojaala, odnosno di-polova!

Opis djelovanja generatora zatite Generator "radi" na sljedei nain: Pomou ugraene spirale privlai na sebe tetna zraenja iz okoline i uslijed svog oblika emitira to isto zraenje natrag u prostor. Zbog svog oblika, generator doslovce raspruje to zraenje po cijelom prostoru. Ne stvara nikakvo narinuto zraenje suprot nog smjera, nego od postojeeg jakog zraenja uslijed ra sprivanja stvara takoer ozraeno polje, ali slabog uinka. Slikovito reeno, od jakog vina radi slabu bevandu! To znai da stvaramo takvo ozraeno polje ija jakost ne teti ivom organizmu! Normalni ureaj s jednim di-polom ima podruje djelova nja do 9 m u polumjeru od svog sredita. To znai da zado voljava potrebe normalnog stana, ako slui zatiti mjesta stanovanja. Ureaj moe sluiti za zatitu protiv negativnog tetnog zraenja na bilo kojem mjestu i moe se nositi sa sobom na putovanja. Djelovanje po visini iznosi oko 1 m ispod njegovog leita i oko 2 m iznad njega. Zato je vrlo vano obiljeje da se moe slobodno drati na visini do 1 m iznad poda u stanu! Generator djeluje i na ponaanje osoba u svom djelo krugu. Poznato je da je na planet u odreenoj vrijednosti promijenio svoj poloaj u svemirskom prostoru, i samim tim njegovi se stanovnici nalaze pod drugaijim zraenjem nego dosad. To nepovoljno utjee na psihu i zdravlje sta novnika ovog planeta, i osnovni je uzrok toliko promijenje nog naina ponaanja njegovih stanovnika. Ureaj nam omoguuje ivot u, za nas, normalnoj sredini!

Generator zatite od negativnih mentalnih zraenja Osim ovog generatora zatite, postoji i generator zatite od negativnih mentalnih zraenja. Ta su zraenja obino uputile pojedine osobe s negativnom namjerom prema pri matelju. Djelovanje mu je veoma jako u krugu od 50 m oko korisnika. Narod tu negativnu mentalnu energiju slikovito zove "uroci". Ovaj ureaj vraa poiljatelju njegovu negativ nu energiju, ali pojaanu i do stotinu puta. To e se dogoditi bez obzira na to gdje se nalazi poiljatelj negativne energije. Bio on u neposrednom susjedstvu ili na drugom kontinentu, svejedno je! Svaki univerzalni generator zatite ima u sebi ugraen i generator zatite protiv tetnih mentalnih zrae nja! Princip rada je opisan u poglavlju "III. sluaj". Ukoliko vlasnik ovog ureaja i sam alje negativnu tetnu energiju, moe mu se dogoditi da postane sam svoja rtva! Zato sve koji posjeduju takav ureaj upozoravam da prema svemu i prema svakome gaje samo dobre i pozitivne osjeaje! Ure aji su vrlo osjetljivi na svaku tetnu i negativnu mentalnu energiju! Ureaj se postavlja iznad ulaznih vrata u stan u okomitom poloaju. Obino se zalijepi iznad dovratka!

Generator zatite u prometu Osim zatite od negativnog mentalnog zraenja, ovaj ureaj moe raditi i kao "ralica" za ienje cesta. Postavlja njem u automobil, ureaj razbija energetske zidove ispred vozila i smanjuje opasnost za vozaa. Ta je opasnost opi sana u poglavlju "Neobjanjive prometne nesree". One bi postale rijetkost kad bi automobili imali ugraene ove za titne sustave! Njihova cijena i cijena ljudskog ivota ne mogu se usporediti! U ovom sluaju ureaj mora biti

poloen vodoravno na takvom mjestu gdje nee biti pokri ven niti zatvoren u ladici! On isti cestu do oko 50 m ispred vozila i neutralizira tetna zraenja za sva, pa tako i za na dolazea vozila, do projektirane udaljenosti! Ovo je posebno vano na duim putovanjima i putovanjima po nepoznatim predjelima i cestama!

Opis i djelovanje generatora zatite od mentalnih zra enja i generatora zatite u prometu Ureaj se sastoji od drvene ploice s 5 oblika kineskog slova "in". Pomou tih postavljenih simetrala prihvaamo i vraamo svaku negativnu energiju upuenu u prostor djelo vanja ureaja. Ureaj "radi" na principu reflektora! Raspoz naje negativnu energiju bez obzira odakle ona stie i isto dobno ju vraa njezinom poiljaocu, bez obzira gdje se on tog trena nalazi! Moe biti u susjedstvu ili na drugom plane tu. Istovremeno pojaava tu reflektiranu energiju i do 100 puta! Ureaj je vrlo osjetljiv. Oni koji ga posjeduju mogu se isto tako nai pod udarom vlastite negativne energije! Zato oprez! Ureaj moe raditi i u dva ekstremna sluaja: a) Zatita kue i ukuana protiv mentalnog tetnog utje caja. U tom sluaju ureaj se montira u okomitom poloaju iznad dovratka ulaznih vrata. b) Zatita vozaa u prometu. Ponitava tzv. "energetske" zidove, odnosno ureaj djeluje kao ralica za ienje cesta i omoguuje sigurnu vonju vozau i onima u nadolazeem vozilu. Djeluje oko 50 m ispred i iza mjesta montiranja. U vozilu se montira u vodoravnom poloaju na preglednom mjestu ispred vozaa, ili jo bolje, ispred suvozaa.

Radiestezijska sidra U poglavlju "Tajna jednog ivota i smrti" spominjao sam uporabu radiestezijskih sidara. Pogledajmo to su ona i e mu slue. To su predmeti koji svojim vlastitim zraenjem oblika stva raju vibracije suprotne faze narinutoj, a mi tu narinutu tetnu vibraciju elimo nekako umanjiti. Za potpuno uklanjanje tet nih zraenja potrebno je daleko vie posla i investiranja, a nema nikakve svrhe. Da bi se nastavio normalan ivot na jednom mjestu, recimo u kui, dovoljno je smanjiti tetno zra enje na onu granicu koja vie nije tetna po ljudski organi zam! Oblik i veliina sidra uvjetovani su vrstom zatite koju e limo postii. Najmanji broj sidara je tri, a gornja granica ovisi o vrsti za tite, veliini objekta zatite, veliini sidara i terenskim uvje tima. Sidrima moemo zatititi kuu, njivu, bilo koji objekt, pa i cijelo podruje! Sidro se uvijek postavlja okomito u zemlju. Njegovo dje lovanje je u horizontalnom krugu. Vrh u obliku stoca slui za odvoenje tetnog zraenja u dubinu zemlje. U Esslingenu, u Njemakoj, postojao je lijep stambeni predio pun cvijea i zelenila, ali sve je bilo nekako prazno i bez ptica. Nakon provedene zatite sidrima, tamo sad vlada urnebes od ptijeg cvrkuta i pjevanja. Graani ne bi bili gra ani, kad se ne bi bunili protiv mnotva bunih ptica! Na sljedeoj slici prikazujemo jedno sidro iz naeg pro grama.

30

150 mm

150

ep od pluta

elini vrh sa navojem

Pocinana cijev 1/2"

Bakrena cijev navuena na toplo

slika br. 16 Radiestezijsko sidro. Utjecaj visokonaponske elektromree i ostalih izvo ra elektromagnetskog zraenja na ljudski organizam tetni utjecaj visokonaponske elektromree po dosada njim mjerenjima prostire se na udaljenost od njene trase i do 700 metara. Naknadnom provjerom ove tvrdnje francu skih istraivaa, na novoizgraenim energetskim prstenima, doao sam do iznenaujueg podatka. Njihov tetan utjecaj osjea se i na nekoliko kilometara s obje strane trase. To ovisi o konfiguraciji terena kojim trasa prolazi. Na ravnicama taj utjecaj moe dosegnuti i do 5 kilometara s obje strane tra se! Energetski prsteni koje uvode mnoge zemlje u svijetu, ustvari su trase elektrosustava (dalekovodi) vrlo visokih na pona, koje prolaze podrujem odreene zemlje u obliku nepravilnog prstena. To se uvodi radi velikih uteda koje do nose ovakvi sustavi razvoenja elektroenergije na odree nom podruju. Kod ljudi koji ive u neposrednoj blizini, ili to je jo tra ginije, ispod ovakvih sustava, dolazi do naglog poveanja broja oboljelih.

Kod njih dolazi do poremeaja funkcioniranja stanica or ganizma. Zato dolazi do poremeaja rada vitalnih organa (bubrezi, jetra, kotana sr, srce, itd.), kao i lijezda u orga nizmu. Dolazi do poremeaja u stvaranju, izluivanju i "skla ditenju" kalcija, joda, metala, soli, itd. Mozak, ivani sustav i krvotok samim tim se neprikladno hrane, s vikom ili manj kom potrebnih elemenata. Dolazi do razliitih ivanih bole sti, poremeaja cirkulacije, slabljenja kostiju, problema s oi ma, sluhom, rastom, debljinom, opa aktivnost obino pada, kriminal raste, itd. to uiniti u ovom sluaju? Najjednostavnije bi bilo smanjiti broj stanovnika koji ive ispod ili u neposrednoj blizini takvih instalacija. Od takvog se okolia treba se udaljiti barem nekoliko stotina metara. Trebalo bi zabraniti izgradnju takvih objekata u blizini nase lja, a potpuno zabraniti izgradnju stanova ispod ili u nepo srednoj blizini visokonaponskih sustava! Vrlo slini uinci pojavljuju se i kod izgraenih jakih rasklopnih ureaja visokonaponskih instalacija, kao i kod jakih elektrorazvodnih stanica (trafostanice) ako su izgraene u neposrednoj blizini naselja! Zato bi trebalo izbjegavati iz gradnju takvih objekata u blizini stambenih zgrada! Stru njaci umiruju lokalne stanovnike da su njihovi ureaji dobro i sigurno uzemljeni i ja im to vjerujem. Meutim, uzemljenje nema nikakve veze sa tetnim zraenjem koje okruuje tak ve ureaje! Ta elektrouzemljenja mogu samo pojaati razna tetna zraenja, pogotovo ako se u podzemlju nalaze otvori (pilje, zatvoreni cjevovodi, tuneli i slino), rasjeline zemlji ta, razliite vrste tla s obzirom na kemijski sastav, itd! Zraenje se moe isto tako neutralizirati s malo truda, ali je problem u tome to nemamo odgovarajue tehnike instru mente da ga izmjerimo. Zbog toga svi ti "strunjaci" i tvrde da to tetno zraenje ne postoji! Moj im je dobronamjerni

savjet da zamole bilo kojeg dobrog radiestezista neka im iz mjeri ta zraenja. On im moe predloiti i njihovu neutrali zaciju, za dobrobit lokalnih stanovnika! Mogu ih umiriti i dati im do znanja da je cijena jedne neutralizacije tetnog zra enja daleko jeftinija negoli pojave raznih bolesti i osobne tragedije, koje se sigurno javljaju nakon postavljanja takvog objekta u neposrednoj blizini stambenih naselja, ili to je jo gore, izmeu stambenih objekata!

Opasnost! Mobitel! (Iz njemakog tiska: Esslinger Echo - dogaaj kraj Fran kfurta a/M - 1997.) "Elektrode su ve bile postavljene na grudi ovjeka koji je nakon prometne nesree pao u komu. Odjednom je defibrilator prestao raditi. Skupocjeni je ureaj neoekivano prestao davati strujne impulse, a ovjek je jo pokazivao neznatne znakove ivota. Tek hitan dolazak drugog vozila hitne pomoi s istim ureajem, spasio je ve umirueg paci jenta. Kad su se vozila odmakla od mjesta nesree, defibrilator je poeo ponovno normalno funkcionirati. Sad je bio potpuno ispravan!" Objanjenje je ubrzo uslijedilo. Na mjestu nesree, dvo jica iz spasilake slube telefonirali su mobitelom! Ponovnim provjeravanjem ustanovljeno je da je zraenje mobitela na njegovoj radnoj frekvenciji potpuno blokiralo skupocjeni ureaj za reanimaciju! Unesreenik je mogao umrijeti radi uporabe mobitela! Prodavai mobitela znaju da taj ureaj moe blokirati druge elektronske ureaje, ali s tim nisu upo znavali njihove vlasnike! Danas na ulazima u mnoge klinike i bolnice stoji upozorenje da je zabranjeno unoenje i kori tenje mobitela u krugu te ustanove!

U SAD-u je zdravstvena sluba registrirala preko 100 slu ajeva u bolnicama, gdje je elektromagnetska interferencija (EMI) dovela u opasnost korisnike elektronskih naprava (pace-makera i sl.). Zna se i za 20 zrakoplovnih nezgoda prouzrokovanih smetnjama mobitela, pogotovo na kontrol nim tornjevima i pri uporabi automatskih pilota! Svi elektrini i elektronski aparati, kao i CD-i, videokamere, elektronske igre, antene, odnosno svi ureaji s ugra enim procesorima, kabelima i magnetima, proizvode opa sna i tetna zraenja. Manji dio tih zraenja ne utjee izravno na stanice ljudskog organizma, ali preko 90% njih ima i te kako tetan utjecaj na ljudski, i uope ivi organizam! Mora mo znati da ti tzv. srednjovalni procesori proizvode ritmiku frekvenciju od oko 100 MHz! U zemljama EZ-a je konano donesen propis da svi elek tronski ureaji moraju smanjiti elektromagnetsko zraenje na najmanju moguu mjeru. Izlaz se trai u zatiti tih ure aja pomou metalne folije ili kuita od eljeznog oksida. Zaista nije ba ugodan osjeaj da biste letei zrakoplo vom, zbog neijeg brbljanja preko mobitela, mogli zavriti kao gorua baklja! to rei o primopredajnim antenama tog sustava? One imaju pojaano zraenje koje teti svim ivim organizmima, uz posljedice koje su opisane u ovim poglavljima. Nisu u pitanju samo ljudski ivoti na zemlji. Moemo samo zamisliti utjecaj ovakvog zraenja na zrani promet i na instrumente u zrakoplovima! Da li su aviokompanije upoznate s djelo vanjem ovog zraenja, ili se mora dogoditi neka malo vea katastrofa, da bi i oni reagirali? Ako je dokazano djelovanje na instrumente na zemlji, bilo bi nelogino da ne postoji djelovanje na instrumente u zraku! Sve takve male antene su zlo, a velike sredinje antene su pravi uas i treba ih pot puno zabraniti u blizini ljudskih naselja! Meutim, svjedoci

smo da pohlepa za novcem rui sve obzire prema ljudsko sti i brizi za tue zdravlje! Ono to vrijedi za visokonapon ske ureaje, vrijedi i za ove zagaivae!

Problemi s antenskim sustavom i njegov tetan utje caj na ljudski organizam Antene nam slue za emitiranje, odnosno primanje ener gije eljenih frekvencija. Tu energiju raznim kablovima do vodimo do naih ureaja, koji ju pretvaraju u zvuk, sliku i sli no. Sama antena ima znatan tetni utjecaj na ljudski organi zam ako se nae na putu ili u djelokrugu njenog zraenja. Kod malih kunih antenskih sustava to ne bismo trebali, ali smijemo zanemariti. Ono to je vrlo opasno kod svih kunih sustava, ustvari su nosai antena! Prije negoli krenemo dalje, moram upozoriti itatelje na vrlo tetnu i po ivi organizam opasnu grupu antena. To su antene koje odailju razna jaka zraenja. U tu grupu spada ju svi radarski sustavi, zatim svi sustavi za telekomunikacije, i to kako veliki, tako i mali. Neodgovorno postavljanje ovak vih sustava usred naseljenih mjesta nije ba pametno! Ti se sustavi u pravilu postavljaju uvijek tako da njihovo tetno djelovanje dopre do svakog ivog organizma u njihovoj oko lini! Njihovo razorno djelovanje na ljudski organizam slu bena znanost nee moi jo dugo ignorirati. Sjeam se ne ugodne reakcije u jednom velikom institutu za istraivanje zraenja, kad sam ih prvi put upozorio na ovu opasnost. Danas je i tamo situacija sasvim drugaija i oni u potpunosti shvaaju kakvu to opasnost predstavlja! Objasnili smo da djelovanje energije kojom se mi bavimo ne ovisi toliko o sastavu materije, koliko o njenom obliku.

Energija struji povrinom oblika, a sam oblik odreuje smjer i jainu tog djelovanja! U radiesteziji je poznato da razne cijevi i dui, ali relativ no ui oblici vrlo tetno djeluju na ljudski i uope ivi organi zam, ukoliko se on nae na pravcu simetrale takvog oblika! Tu spadaju i razni iljci, a pogotovo kugle s izboinom u ob liku stoca. Ovi oblici stvaraju takva polja djelovanja koja stanice or ganizma ne mogu podnijeti i dolazi do njihova razaranja ili oteenja, odnosno, do pojave raznih bolesti. Nosai antena uglavnom su u obliku cijevi, raznih profila i dimenzija. Ispitivanjima i praktinim radom na terenu usta novio sam sljedee: to je nosa manjeg promjera, a vee duine, koncentracija tetne energije je jaa i na manjoj po vrini, ali zato daleko opasnija. Kod nosaa veih promjera i kraih duina, koncentracija je slabija i na veoj povrini. Zakljuak je: Koncentracija i povrina djelovanja te tetne energije izravno ovisi o duini i presjeku nosaa, odnosno, o kutu "a" koji zatvara dijagonale uzdunog presjeka zadnjeg dijela nosaa. to je taj kut "a" manji, jaa je koncentracija, ali je manja povrina djelovanja. To je prikazano na slici br. 17, skica a).

skica a)

skica b)

skica c)

slika br. 17 Antenski sustav zatite. Skice a), b), c).

S obzirom da znamo nain djelovanja ovog zraenja, lako moemo provesti funkcionalan nain zatite. Na donji kraj cijevi-nosaa potrebno je dodati komad cijevi veeg pro mjera i spojiti ju s nosaem pomou konusnog umetka. Mak simalan kut konusa tog umetka ne smije prelaziti = 450. Promjer, odnosno dimenzije dodatnog komada odreu jemo tako da dijagonale uzdunog presjeka, na visini od 1 m, ne prelaze 0,5 m udaljenosti. To je prikazano na slici br. 17, skica b). Postoji jo jedan nain, ali ga ne bih preporuio jer po stoji odreeni stupanj nesigurnosti. Radi se o ugradnji uze mljenja. Kod te ugradnje uglavnom se rade greke pri izboru mjesta privrenja uzemljenja za nosa antene. Obino svi privruju uzemljenje s vanjske strane nosaa, na za to pristupanoj poziciji. Privrivanje se mora izvesti na donjem kraju nosaa, odnosno na donjem rubu, i to zato to strujanje energije ide po povrini oblika! Uzemljenje bi trebalo preuzeti to strujanje i provesti ga u zemlju. Zato uze mljenje mora biti u nastavku smjera tog strujanja. Ono to je vrlo bitno je da to uzemljenje mora biti potpuno odvojeno od elektrinog uzemljenja! U ovom sluaju postoji opasnost fizikog prekida voda uzemljenja, odnosno gubitka kontakta. Onda smo opet na poetku i dalje ostajemo izloeni vrlo opasnom tetnom zra enju. Ovo je prikazano na slici br. 17, skica c). Kad pogledamo krovove u svim zemljama svijeta, vidjet emo pravu umu antena i njihovih nosaa. Ono to ne vi dimo, nebrojene su tragedije onih koji stanuju, odnosno spa vaju ispod tih topova, koji im bombardiraju organizam. Sve vie novca troi se na saniranje bolesti, a ni ne pomiljamo se upitati zato do toga dolazi. Sve prebacujemo na "po sljedice suvremenog naina ivota", u emu smo jedino u pravu!

Na slici br. 18 vidimo kako se iri snop tetnog zraenja. Kod osobe koja miruje, odnosno spava ispod ovog snopa, vrlo brzo e doi do pojave bolesti na onom dijelu tijela koje je izloeno zraenju. Koji e dio oboljeti, esto ovisi o op em stanju organizma, ali najslabiji e dio ubrzo popustiti. Obino prvo strada ivani sustav, jer je on najosjetljiviji.

slika br. 18 tetno zraenje nosaa antene. Skica d). Koliko katova ispod antenskog nosaa osoba spava ili mi ruje nije bitno, jer karakteristike jednom pokrenutih tetnih

zraenja su takve da za njih udaljenosti ili fizike prepreke nisu nikakav problem! Jedina mogue zatita, kako kod ovog, tako i kod svih tetnih zraenja je: - trajno se ukloniti s opasnih mjesta, - omoguiti rasprivanje njihove koncentracije konstruk cijskim zahvatom na nosau antene ili generatorom zatite! - mentalnim putem ili putem drugog oblika proizvesti jed nako, ali po fazi suprotno zraenje, koje e ponititi ova, po organizam tetna zraenja. Utjecaj boja na nae sposobnosti i ponaanje Poznato nam je da boje utjeu na ljudsko raspoloenje i ponaanje. Ako elimo doznati koja boja odgovara pojedi noj osobi, istovremeno emo saznati koje joj aktivnosti naj vie odgovaraju. No boje se i same po sebi slau, pa se pre ma tome slau i razne aktivnosti. esto naizgled suprotne, one se nadopunjuju.

slika br. 19 Utjecaj boja na zanimanje. Ispitivanje se vri tako da se prst lijeve ruke dri na slici ili predmetu koji pripada ispitaniku, a s viskom u desnoj ruci prvo se trae osnovne boje po vanjskom krugu dijagrama. Kad smo utvrdili osnovne boje, provjeravamo podruje sklonosti prema nekom pozivu tako da prolazimo po cijelom dijagramu od jednog do drugog zanimanja. Moramo raditi polako, bez urbe. Odgovore treba zapisivati kako bismo

dobili potpunu sliku o ispitivanoj osobi. Ovo je ispitivanje ve oma korisno za mlade prije donoenja odluke o nastavku kolovanja, kako bi izbjegli kasnije traume u ivotu. Boja prostorija u kojima ivimo ili radimo, kao i boja odje e koju nosimo, ima utjecaja na kvalitetu ivota i rada. Boja nas moe stimulirati u naim aktivnostima, ali moe imati i suprotan uinak. Kod bolesnika, pogotovo mentalnih, boja ima velik utjecaj na ponaanje. Moemo rei da boje emitiraju odreene vibracije i da te vibracije moramo dovesti u sklad s vibracijama organizma. Znai, moramo postii neutralnu zonu, odnosno tetna zra enja pretvoriti u korisna! Puni uinak se postie kombina cijom osnovne s ostalim odgovarajuim bojama. Nekoliko primjera: - muhe bjee od zidova obojenih jakom plavom bojom. - ublaavanje nesanice postie se ljubiastom ili indigo bojom, dok naranasta ili crvena uzbuuju svojim zraenjem. - za smirenje, kod rastrojenosti (neurastenije) pomau svijetlocrvena ili svijetloplava boja. - uta boja smanjuje osjeaj tjeskobe. - za kolu se preporuuju zelene kolske ploe i ute biljenice. Osim ovih, dosad iznesenih osobina pojedinih boja i nji hova utjecaja na nae aktivnosti, one imaju i neka druga svojstva. Pomou boja koje netko posebno voli i izdvaja od drugih moemo procijeniti kakva je to osoba. Evo nekoliko primjera: Crvena. Osoba je vrlo aktivna, ali ju isto tako vrlo lako obuzima srdba. Osjeaji joj esto izmaknu kontroli. Bolesti: Osoba ima pojaane probleme sa srcem i krvo tokom, zatim glavobolje i greve. Podlona je infekcijama. Plava. Osoba je vrlo stabilna i mirna, pouzdana i krajnje osjeajna.

Bolesti: Pati od nestabilnog krvotoka, depresije, proble ma s bubrezima i mokraovodom. Kod ena su posebno izraeni problemi sa spolnim organima. Za ove je osobe do bro da se aktivno bave sportom. Zelena. Ove osobe nisu pristae eksperimentiranja i ra dije idu na sigurno. Bolesti: Pate od promuklosti, upala krajnika, probavnih smetnji i imaju velikih problema sa zglobovima. Preporuuje im se bavljenje s plesom, ritmikom i vjebama usklaenih pokreta, koje ih oslobaaju od svakodnevne stege. uta. Osobe su vrlo radosne i drage kao ljudi, samo su pomalo lakomislene. Bolesti: Imaju velikih problema s jetrom, pluima i ivci ma. Preporuuju im se psihoterapijske vjebe koje e ih na uiti kako se smiriti. Isto tako dobro im ine i vjebe disanja i izlasci u netaknutu prirodu. Smea. Ove osobe uvijek ele drugima uiniti neto do. bro i esto zaboravljaju na sebe. Znaju biti vrlo dobroudne, ali se esto osjeaju iskoritenima. Bolesti: Pate od kostobolje, unih kamenaca i esto imaju probleme s grlom. Za njih je relaksacija bavljenje sli karstvom. Ako to ozbiljno shvate, postiu velike uspjehe. Crna. Te osobe stalno istrauju same sebe i uvijek su napete. Bolesti: Imaju stalne probleme s utrobom i redovito ih mui reuma. Ove bi osobe trebale nauiti biti malo opute nije. Pomoglo bi im bavljenje glazbom. Bijela. Ove osobe su vrlo naivne i ele pravdu pod sva ku cijenu. Bolesti: Pate od stalnih, esto neobjanjivih kroninih bolesti i stalno su u nekoj strepnji. Najbolja terapija je otvoreni razgovor s osobom od povjerenja ili sa psihijatrom. To e im donijeti vie samopouzdanja.

Glazbena edukacija U svakom tekom i odgovornom poslu potrebno je pro nai vremena za odmor i rekreaciju. Ovdje emo pronai takav odmor u stvaranju vlastite glazbe. Ako budete uporno vjebali, vjerujte da ete otkriti melodije koje niti jedan skla datelj nije u stanju skladati za vas. Pokuajte i trud e vam se viestruko isplatiti!

slika br. 20 Glazbena edukacija.

Dijagram postavite ispred sebe, a sa strane papir i olov ku. Poinjemo sa slikom "A". Postavimo visak na crnu toku i mentalno zapitamo "Da li se traena nota nalazi na ovoj slici?". Ako dobijemo potvrdan odgovor, ponovno mentalno zapitamo "Koja je to nota?" ili "Koje su to note?". Visak e nam pokazati odreenu notu i mi emo zapisati njen broj. Isto ponavljamo i sa slikama "B" i "C". Kad nam visak obznani da je skladanje zavreno, uzme mo notni papir i zapisane brojeve prepiemo u obliku nota. Pokuajte zatim na nekom instrumentu odsvirati to to ste zapisali. Melodija u prvim pokuajima moda nee zvuati savreno, ali kad se usavrite, doivjet ete radosno izne naenje i moi ete stvarati melodije koje e vam intimno najvie odgovarati i za vas e biti najljepe! Puno bi vam pomoglo savjetovanje s dobrim glazbenikom.

TREI DIO
NEKOLIKO SAVJETA ZA RAD S VISKOM

a) Pregled stana, kue ili terena b) Dijagnosticiranje bolesti c) Zdravstveni pregledi i savjeti za lijeenje d) Traenje nestalih osoba a) Osnovni pregledi stana, kue ili terena Polazimo od pretpostavke da smo dobili i prihvatili mol bu za odreenu vrstu pregleda kue, stana ili terena. Takve preglede moemo obaviti izlaskom na teren, to je obino povezano s poveanim izdacima, a moemo raditi i za rad nim stolom, na planovima koje zatraimo od naruitelja. Rezultati rada u jednom i u drugom sluaju su isti, ali s tom razlikom to na terenu moemo daleko bolje uoiti oko linu. Ta okolina u veini sluajeva utjee na objekt koji istra ujemo, to bi nam pri radu na nacrtima promaklo. Uzmimo kao primjer utjecaje elektrinih dalekovoda, eljeznikih pru ga, visokih ili masivnih objekata, rijeka, itd., a oni na nacrti ma obino nisu naznaeni. Na takvim nacrtima jednostavno moemo previdjeti vrlo loe elektrino, negativno zeleno zra enje, koje ima jak negativan utjecaj na ukuane, a dolazi od svjetiljke javne rasvjete s loim ili prekinutim uzemlje njem.

Zatim, na nacrtima obino ne pregledavamo zidove, po gotovo kod starijih objekata, a oni su uvelike "natopljeni" dobrim i loim utjecajima ranijih stanovnika! Novi stanovnici takvih objekata esto se nau na udaru negativnih utjecaja, a ni sami ne znaju i ne shvaaju gdje poinju neprilike. Dali su nacrt radiestezistu, on je struno napravio svoj posao, ali eto, neto je previdio, a to se nije smjelo dogoditi! Na nacrtima teko otkrivamo raznorazne predmete, slike, kipove i sl. Ljudi svata kupuju ili dobivaju na poklon i s tim ukraavaju stanove. Evo jednog primjera: Prijateljski poklon, skulptura u drvu koja je predstavljala lice pijanca u gru, bila je uzrok rane smrti roditelja. Sin im je tom skulpturom ukrasio spavau sobu. Nakon njihove smrti, sin useljava s obitelji, ali ne uklanja skulpturu. Ubrzo poinju neprilike i bolesti meu lanovima obitelji. Posjeta radiestezista rezultirala je vraanjem skulpture darovatelju. Poinje normalan ivot obitelji i bolesti se povlae. Umjetnik, upitan u kojem je raspoloenju radio tu skulpturu, odgovara da je tada mrzio sebe i cijeli svijet. Svoje frustracije ugradio je u predmet izrade! Ovi primjeri dovoljno jasno govore o vanosti osobne pri sutnosti radiestezista na mjestu istraivanja. No, zbog nedo statka vremena istraivanje se obino provodi po dobivenim nacrtima ili skicama. Upute za pregled stana po primljenim nacrtima Zatraimo od naruitelja tonu skicu ili nacrt stana. Ona mora biti u odreenom mjerilu, i to obino bez ucrtanog namjetaja. Skica treba biti to tonija, jer e tada i rezultati biti toniji. Poeljno je da naruitelj oznai na skici priblian poloaj sjevera.

Nakon uobiajenih priprema zapoinjemo s radom, i to redoslijedom koji ovisi o svakom radiestezistu ponaosob. 1. Ustanovljavamo da li u stanu postoje tetna zraenja i koja. 2. Obino poinjemo s podzemnim vodotocima ("+, -"). Kreemo od jednog kuta stana (kue) i traimo okomicu na vodotok. U trenutku nailaska na vodotok visak nam daje znak i tu toku oznaimo. Tada odreujemo irinu vodotoka i tu toku takoer oznaimo. Postupak ponavljamo na svakih nekoliko centimetara udaljenosti i oznaujemo sve toke. Kad zavrimo istraivanje prvog vodotoka, spojimo toke i dobivamo pravi smjer i irinu tog vodotoka. Pomou viska moemo, ali samo na zahtjev, odrediti i njegovu dubinu i ja kost. Nakon toga traimo i drugi vodotok, i ponavljamo opisani postupak sve dok nam visak ne pokae da vie nema vodotokova. Ucrtane vodotokove poeljno je zbog isticanja obojiti bo jom (obino crvenkastom). Vodotokove oznaujemo s "+, -", jer su tetni za oba spola. 3. Traimo pozitivan tok "+" u stanu i ako postoji, poi njemo s istim postupkom. Traimo od viska da nam pokae okomicu na tok. Kad doemo do njega, oznaimo tu toku i zatim odredimo irinu toka. Po smjeru toka nastavljamo sve dok ne dobijemo njegovu trasu. Pozitivan tok oznaimo s "+" i obojimo bojom (obino zelenom). Ovaj tok je tetan za ene. 4. Za negativan tok, ukoliko ustanovimo da postoji, pos tupak je potpuno isti. Njega oznaimo sa "-" i obojimo bojom (obino utom). Ovaj tok tetan je za mukarce. 5. Potraimo da li na povrini koju pokriva stan (kua) ima bilo kakvih podzemnih upljina. Ako ih ima, a to je mo gue, pogotovo na krakom terenu, odredimo koordinate i

dimenzije upljine na isti nain, dakle okomicama iz raznih pravaca. Tako dobijemo oblik upljine. upljinu sjenamo pomou crta i oznaimo slovom "" te obojimo jarkomodrom bojom. Stavimo i oznaku "+,-", jer je boravak iznad nje opa san i tetan za oba spola. 6. Prelazimo na postupak traenja vorita Hartmanove mree. Pri tome moramo biti osobito precizni. Prvo vorite traimo pomou okomica iz raznih pravaca. Budui da zna mo da je osnovna mrea poloena u smjeru magnetskog sjevera i istok-zapad, odreujemo svako vorite posebno. Moramo biti paljivi i primijetit emo da mrea moe imati veoma nepravilan razmak vorita. To se dogaa u blizini jakih geopatolokih zraenja, a pogotovo u blizini podzemnih upljina i pukotina ili na mjestima turbulencije (vrtloenja) Zemljinog magnetskog toka. Gdje god se pokau znatnija odstupanja, obvezno je detaljno istraiti uzroke nepravilnosti mree. Kad smo ucrtali poloaj Hartmanove mree, odnosno nje nih vorova, potrebno je oznaiti polaritet svakog vora. vorovi su uvijek naizmjenice "+" i "-" polarizirani. Ako je vor "-" na "istom" dijelu nacrta, to znai da to mjesto tre baju izbjegavati muke osobe. Boravak ili spavanje na tom voru izazvao bi pojavu bolesti na dijelu organizma koji bi vor prekrivao. Ukoliko se "-" vor nalazi na vodotoku, mje sto je pojaano opasno za oba spola. To isto vrijedi ako se nalazi nad upljinama, crtama loma terena i ostalim jakim geopatolokim ili elektrinim zraenjima. Isto vrijedi i za "+" polarizirani vor. Boravak na linijama mree takoer je tetan, ali zane marivo u odnosu na vorita. Samo je prelazak linija preko vodotokova, lomova i sl. pojaano tetan. irina linija na naim zemljopisnim irinama je 21 cm, te su prema tome i dimenzije vorita 21x21 cm.

elim posebno upozoriti, naroito radiesteziste, na nesta bilnost Hartmanove mree. Ona se stalno povija, a to ovisi o nekoliko imbenika. Najvaniji su vlanost zraka, tempe ratura, a posebno je vano doba dana. Nou taj otklon mo e dosegnuti i pola metra od toke izmjerene, primjerice, u podne! Savjet i upozorenje svima: kad istraujete poloaj Hart manove ili Curryjeve mree, uvijek postavljajte mentalno precizan zahtjev da vam visak pokae poloaj mree u vre menu kad ukuani spavaju. Jedino ete tako izbjei da, umje sto pomoi, postignete potpuno suprotno. Ne vodei rauna o gibljivosti mree, premjestili biste ukuane tamo gdje ne bi smjeli biti! Strogo vodite rauna o tome! Svaki vor oznaimo s "H+" ili "H-" i obojimo bilo kojom tamnijom bojom. 7. Curryjeva mrea (C) slina je Hartmanovoj. Ono to vrijedi pri traenju H-mree, vrijedi i pri traenju C-mree. Razlika je u poloaju mree, koja ide u smjeru sjeveroistokjugozapad i u irini linija, koja iznosi 50 cm. Prema tome, dimenzije vorova su 50x50 cm. Zbog vee udaljenosti linija, oko 350 cm, mrea ima manje vorova na istoj povrini i daleko je opasnija od Hartmanove. Neki od uzroka vee opasnosti su i pokrivanje vee povrine po vo ritu, a samim tim i pokrivanje vee povrine organizma. Ta mrea ima i daleko jae zraenje od Hartmanove. Praktiki, na tim mjestima gdje se podudaraju, odnosno prekrivaju vorita H i C-mree s podzemnim vodotokom ili nekim drugim jakim geopatolokim zraenjem, dui boravak moe biti smrtonosan! Takva mjesta moramo izbjegavati i ne dozvoliti ukuanima da tu spavaju! Polaritete na svakom voritu oznaimo s "C+" ili "C-" i obojimo vorita jarkom bojom.

8. Crta loma je ona crta koja nam pokazuje vertikalni lom terena, odnosno, pokazuje nam crtu pucanja (loma) zgrade gdje stanujemo, u sluaju jakog potresa. Ako dobijemo po tvrdu da u zgradi koju istraujemo takva linija postoji, trai mo da nam visak pokae okomicu na nju. im doemo do jedne njezine crte, na isti nain traimo i sve ostale toke. Moramo paziti, jer ta crta katkad ini neoekivane lomove. Tu crtu ili liniju oznaimo isprekidanom jarkocrvenom bojom i velikim slovom "R", to znai "rascjep". Boravak iz nad te crte nije poeljan i tetan je za oba spola. Ako se preklapa s nekim drugim tetnim zraenjem, tada postaje opasan! 9. Uobiajeno je izvriti i pregled uzemljenja elektrine mree, kako bi se ustanovilo je li uzemljenje tetno izvede no. Mjerenje slubenim instrumentima pokazat e nam je li uzemljenje tehniki u redu, a radiestezijski pregled ima li tetnog zraenja i koji mu je pravac! Ovo zraenje moe imati neeljen pravac i pretvoriti se u pravu bombu, s tragi nim posljedicama po ljudski organizam. Od njega stradavaju oba spola. Ako se to ustanovi, jedini je izlaz preurediti uze mljenje i odvesti ga to dalje od mjesta boravka ukuana. Pri tome se mora paziti da se ne nateti ostalim susjedima. Ovo zraenje oznaimo jarkocrvenom isprekidanom streli com. Smjer strelice je i smjer zraenja i oznaujemo ga slo vom "E". 10. U primljenom nacrtu moemo naznaiti jo i pojas tetnog zraenja kamina, pogotovo ako su otvori dimnjaka zatvoreni. Ove osnovne podatke unosimo u skicu ili nacrt stana (ku e) i opiemo svako zraenje posebno. Isto tako dajemo i struno miljenje i savjete. Svaki se ovakav nalaz obavezno potpisuje punim imenom i prezimenom radiestezista, kao i mjestom i datumom rada.

Za sva ostala istraivanja preporuujem izlazak na te ren, kako bi se izbjegla i najmanja mogunost pogreke. To je u interesu radiestezista i ukuana, naruitelja pregleda! Sve prije navedeno odnosi se i na pregled terena, pogotovo ako je namijenjen izgradnji stambenog objekta, kako bi se postigli najbolji uvjeti za ivot buduih stanara. Potrebno je takoer obratiti panju i omoguiti buduim stanarima spavanje u neutralnim zonama. Takoer je potreb no omoguiti spavanje s glavom u smjeru sjevera ili istoka, odnosno u tom kvadrantu, nikako suprotno. To je potrebno da ne bi dolo do poremeaja magnetskog polja, koje pos toji oko svakog ivog bia! Dakle, magnetska polja Zemlje i stanara trebaju biti to bolje usklaena! Idealno bi bilo do govoriti se s projektantima i investitorima o poloaju spava ih soba ve kod same izrade projekta! Poremeaj u ljudskom magnetskom polju dovodi do po remeaja prehrane stanica organizma, a samim tim i do po java, prvo neurotinih stanja, a potom i raznih bolesti!

slika br. 21 Pregled stana. Opis uz skicu: "+, -" podzemni vodotok tetan je za oba spola. Dui bo ravak, pogotovo spavanje na tom toku, uzrokuje bolesti iv anog sustava, cirkulacije, probavnog sustava, raznih gla vobolja, pogotovo migrena. Ostale bolesti teko "prolaze". "+" pozitivan tok tetan je za ene. Simptomi su slini kao i kod podzemnog vodotoka. Mjesta preklapanja sa "H" ili "C" za mukarce nisu tetna, ali za ene su pojaano opa sna. Mjesta krianja s podzemnim vodotokom pojaano su opasna za oba spola.

"-" negativan tok tetan je za mukarce. Mjesta prekla panja s "H-" ili "C-" za ene nisu opasna, ali jesu za mu karce. Krianje s podzemnim vodotokom pojaano je opa sno za oba spola. "H" - Hartmanova mrea; dimenzije vorita 21 x 21 cm. "H+" - Pozitivna vorita tetna za ene, za mukarce ne. "H-" - Negativna vorita tetna za mukarce, za ene ne. Preklapanje "H+" ili "H-" s bilo kojim zraenjem "+,-" po staje opasno za oba spola! C-mrea; dimenzije vorita 50x50 cm. Sve ostalo kao i kod H-mree. Ako prilikom spavanja jedno od vorita H ili C-mree prekriva dio organizma, taj e dio posve sigurno oboljeti. Na primjer: noge, spolni organi, trbuh, grudni ko, glava, itd. C-mrea opasnija je od H-mree, jer prekriva veu po vrinu. Za spavanje je potrebno odabrati neutralna mjesta. Mu karci su "+", a ene "-" polariteta. Istoimeni polaritet zrae nja ne predstavlja opasnost. Vano je izbjegavati spavanje na suprotnom polaritetu i na vodenom toku. Preporuka je spavati s glavom u pravcu sjevera ili istoka, odnosno u tom kvadrantu. Dimnjak u sobi "Eltern" zrai tetno u krugu polumjera od oko 2 m. U toj zoni stalni boravak je vrlo opasan. Isto je i u "Wohnzimmeru". U kuhinji je sve u redu, jer se u njoj kratko boravi. Pregledati, oistiti i dobro prozraiti prostorije ispod spa vaonica! Poloaji "H" i "C" vorita ucrtani su tamo gdje se nalaze za vrijeme spavanja ukuana, kao i "+" i "-" tokovi. Uz malo panje i odreenu zatitu protiv tetnog zrae nja, kua moe biti idealan i zdrav objekt za cijelu obitelj.

Napomena: objekt se nalazi u sredinjem dijelu Njema ke. Pregled izvren u Esslingenu, Njemaka, 23.10.1991. Pregled izvrio ing. Dragutin Crni.

b) Dijagnosticiranje bolesti Dijagnosticiranje, odnosno utvrivanje arita bolesti i oboljelih organa, staro je vjerojatno koliko je star i razuman organizam, koji logiki razmilja. Vjerujem da nema radiestezista, poetnika ili onog s dugom praksom, koji se nije oku ao na tom podruju. Meutim, za ovaj nain rada neophod no je vrlo dobro poznavanje anatomije ljudskog ili drugog organizma, kao i funkciju pojedinih organa. U ovom poslu ne smijemo biti povrni, jer to moe ostaviti tragine poslje dice kod pacijenta. Ponavljam, nikad nemojte uiniti zlo svo jim pacijentima zbog povrnog poznavanja ljudskog organi zma. Ako otkrijete sumnjivo mjesto na organizmu, uputite pacijenta lijeniku s molbom da se izvri detaljna pretraga sumnjivog organa. Iza svoje dijagnoze stojte vrsto i zato vrlo paljivo radite i neete nikad pogrijeiti. Zapamtite osnovno pravilo: radiestezija ne lijei, nego samo pomae u otkrivanju sumnjivih pojava u organizmu! Pomou radiestezije moe se pospjeiti lijeenje klasinom medicinom, akupunkturom i sl., to smo ve spominjali. Po mou jednog podruja radiestezije moemo vriti prijenos djelotvornih utjecaja lijeka ili lijeenje na daljinu. Iskusni radiestezist moe radiestezijom oslobaati pacijentov orga nizam napetosti i dovoditi u normalno stanje pomahnitale stanice organizma, pogotovo u ivanom sustavu!

Prikazat emo nekoliko naina otkrivanja oboljelih orga na. Raditi se moe pomou fotografije ili predmeta koji pri padaju pacijentu ili, to je najbolje, izravno s pacijentom.

Opa podruja dijagnosticiranja

FIG.A

FIG. C

FIG. B

slika br. 22 Opa podruja dijagnosticiranja.

Nain rada je uobiajen. Slika, predmet ili pacijent dotie se lijevom rukom, a visak se dri u desnoj. Mentalna pitanja moraju se postavljati precizno, kao npr.: "Da li je pacijent bolestan u toj toki?". Odgovor viska bit e potvrdan, nega tivan ili neutralan. Visak se dri iznad svakog dijela tijela oznaenog brojem i za svaki se dio pitanje ponavlja, sve dok ne doemo do kraja. Sve odgovore treba zapisati i do bro je da to umjesto vas uini netko drugi. Kod figure "C" potrebno je raditi vrlo paljivo, pogotovo s dijelom pod bro jem 23, jer se to odnosi na mentalno stanje pacijenta. Po trebno je prijei svaku figuru i svaki broj posebno i paljivo!
Figura "A":

Br. 1-2 Br. 3-4 Br. 5 Br. 6 Br. 7 Br. 8 Br. 10 Br. 11 Br. 12 Br. 13 Br. 14 Br. 15 Br. 16 Br. 17 Br. 18 Br. 19 Br. 20 Br. 21 Br. 32-33

kost vilice eljusti, desna i lijeva donja vilica i kljuna kost, desna i lijeva podruje dojke, desna i lijeva prsa, podruje ispod dojke, desna i lijeva prsa, podruje grudne kosti potrbuje, sredinji prednji dio potrbuje, boni dio, desni i lijevi rame, desno i lijevo ruka od zglavka do ramena lakat podlaktica bilo nadlanica i dlan, desni i lijevi natkoljenica koljeno list gleanj noga zdjelica, dijeli se u 4 dijela:

Br. 34 Figura "B" Br. 1-2 Br. 3-4 Br. 6 Br. 7 Br. 9 Br. 10 Br. 22 Figura "C" Br. 23 Br. 24 Br. 25 Br. 26 Br. 27 Br. 28 Br. 29 Br. 30 Br. 31

1) prednji dio donje hrptenjae 2) zadnji dio donje hrptenjae 3) bona desna i lijeva strana 4) spolni organ prsti na ruci, desnoj i lijevoj stranji dio glave kljuna kost, desna i lijeva lea s hrptenjaom predio lopatice kraljenica i slabine bokovi stranjica elo sljepoonice oi ui nos usta brada grkljan dunik

Mjesta na kojima se odraava bol nekih unutranjih organa Klinikim pregledom, odnosno laganim pritiskom na od reene dijelove organizma, moe se ustanoviti koji je od unutranjih organa obolio. Bol je zatitni mehanizam tijela i javlja se kad god se neko tkivo oteti. Bol uzrokuju mnoge nevolje u tijelu, a receptori su slobodni zavreci ivaca za prijenos bola.

Posebno moramo paziti na pojavu tzv. "odraene boli". To je vrlo esta pojava - kad se bol koja se javlja na otee nom tkivu odraava na nekom sasvim drugom mjestu tijela. Podruja odraene boli nekih unutranjih organa prikazana su na slici br. 23.

Srce Jednjak eludac Jetra i uni mjehur Pilorus Pupak Lijevi bubreg Ureter slika br. 23 Mjesta odraavanja boli nekih organa. Ozljeda perifernog ivca ili sredinjeg ivanog sustava dovodi katkad do nadraaja senzornog ivanog traka, a osjet se lokalizira u perifernom podruju tijela koje nije bilo izravno podraeno.

Apendiks i tanko crijevo Desni bubreg Debelo crijevo

Dijagnoza pomou ucrtanih toaka Na slici br. 24 ucrtane su crne toke koje odgovaraju po jedinim bolestima. Potrebno je poeti rad na lijevoj figuri od toke broj 9, i najprije zavriti na lijevoj polovici figure s to kom broj 43, a tek zatim pregledati desnu polovicu. Nakon toga isti postupak ponoviti s figurom okrenutom leima. Po stupak je standardan, tj. pod lijevom rukom nalazi se slika, predmet ili sam pacijent, a s vrhom viska na svakoj toki pojedinano, postavljaju se precizna mentalna pitanja i bilje e odgovori: nazivi bolesti koje odgovaraju svakoj toki pre trage: Ako postoji bojazan da bi moglo doi do mijeanja ozna enih toaka, pretragu moemo izvesti i na sljedei nain: dijagram postavimo na lijevu stranu, a na desnu postavimo pacijentovu sliku. U lijevu ruku uzmemo zailjeni predmet (drvce, olovka) i vrhom vrsto dodirujemo svaku ispitivanu toku. Visak se nalazi u desnoj ruci, 1 do 3 cm iznad slike ili predmeta pacijenta. Na postavljeno precizno mentalno pita nje: "Da li u ovoj toki u organizmu postoji bolest?", visak e nam dati jedan od svojih odgovora!

slika br. 24 Dijagnoza pomou ucrtanih toaka. Br. 1 Br. 2 Br. 3 Br. 4 Br. 6 Br. 7 Br. 8 Br. 9 Br. 10 Br. 11 tuberkuloza plua tuberkuloza crijeva tuberkuloza bubrega tuberkuloza kosti tuberkuloza, jaka upala potkonog vezivnog tkiva kronini laringitis upala plua upala bronhija kronini bronhitis upala srane maramice (perikarditis)

Br. 12 Br. 13 Br. 14 Br. 15 Br. 16 Br. 17 Br. 18 Br. 19 Br. 20 Br. 21 Br. 22 Br. 23 Br. 24 Br. 25 Br. 26 Br. 27 Br. 28 Br. 29 Br. 30 Br. 31 Br. 32 Br. 34 Br. 35 Br. 36 Br. 37 Br. 38 Br. 39 Br. 40 Br. 41 Br. 42 Br. 43 Br. 44 Br. 45 Br. 46 Br. 47 Br. 48

povreda sranih zalistaka slijepo crijevo upala trbune opne (peritonitis) gastriki ir ir na dvanaestercu crijevni paraziti prijelom kosti pokosnica, truljenje kostiju zubni karijes upala pokosnice (periostitis) upala miia (myositis) iaenje zapaljenje aorte modani tumor tumor na modanim ovojnicama (meningitis) specifine upale mozga specifine upale modanih ovojnica (meningitis) tumor na kimenoj modini ir na kimenoj modini izljev krvi u kimenoj modini degeneracija kimene modine piramidalni trakt (prijenos motorikih signala od kore mozga do lene modine) djeja paraliza (poliomyelitis) upala lene modine grevi upala ivaca (neuritis) zavretak perifernog ivca upala bubrene nakapnice (pyelitis) sputeni bubreg rak eluca arterioskleroza bubreni kamenci kamenci u mjehuru uni kamenci labirintne povrede (uho) katarakt, abnormalnost onih lea - mrena

fundusne lijezde - luenje probavnih sokova upale - openito irevi tumori ir izljev krvi oiljci mikrobi u krvi patoloki element u liquoru (posebno kod meningitisa, lepto i pachymeningitisa) Br. 58 patoloki elementi u urinu Br. 59 vodena bolest (u trbuhu) Br. 60 vreasto nabreknue ila (aneurizma) Br. 49 Br. 50 Br. 51 Br. 52 Br. 53 Br. 54 Br. 55 Br. 56 Br. 57

Laparotomija - otvor trbune upljine Ovaj nam dijagram pomae da se izvri pretraga osobe koja je imala kirurku intervenciju ili nekakvu ozljedu na tom dijelu tijela. Osoba moe biti iva ili mrtva. ivoj se osobi moe puno pomoi u ozdravljenju ili smanjenju bolova kad otkrijemo njihovo izvorite. Na dijagramu je prikazano ljudsko tijelo s presjecima i tokama, od kojih svaki presjek ili toka predstavlja jedan organ, odnosno mjesto operacije. Radi se tako da se sa iljkom u lijevoj ruci vrsto dodiruje presjek ili toka, a visak u desnoj ruci postavi se iznad slike pacijenta. Na mentalno postavljeno pitanje: "Da li je pacijent imao kirurku intervenciju?" ili "Da li je pacijent u ovoj toki bio ozlijeen?", visak e nam dati svoj odgovor.

slika br. 25 Laparotomija.

Pregled znaenja pojedinih prereza i toaka: Br. 1 Operacija na jetri Br. 2 Operacija na jetri (u) Br. 3 Operacija na elucu - ir na dvanaestercu Br. 4 Operacija na elucu - tumori Br. 5 Operacija na elucu - gastroektomija Br. 6 Operacija na elucu - gastrostoma Br. 7 Operacija u predjelu dojki Br. 8 Operacija na srcu Br. 9-10 Operacija na slezeni Br. 11 Operacija na pluima Br. 12 Operacija na bubrezima Br. 13 Operacija na bubrezima - kamenci Br. 14 Operacija na mjehuru Br. 15 Operacija na slijepom crijevu - peritonitis Br. 16 Operacija na slijepom crijevu Modani udar Dugo vremena udar modane kapi bio je pastore u me dicinskim temama. Postoji zastraujua statistika o tom ne posrednom, munjevitom i odreenom udaru na funkcionira nje mozga. Uzmimo za primjer Njemaku gdje je modani udar na treem mjestu po smrtnosti, odmah iza sranih bo lesti i raka. Svaki trei do etvrti bolesnik umire u prvom tjednu nakon udara. Prema podacima Udruenja apotekara Njemake, njihova je drava 2000. godine potroila oko 15 milijardi maraka na lijeenje bolesnika od modanog udara! Rizik za doivljavanje modanog udara raste sa stare njem, ee kod ena nego kod mukaraca. Najee se to dogaa oko 50-te godine ivota. ivotna dob igra najveu ulogu kod ovapnjenja krvnih ila. Poznati su mnogi faktori

rizika. To su: visoki krvni pritisak, eerna bolest, masnoa u krvi, poremeaj u sranom ritmu. Kad se prokrvljenost mozga smanji na vrijednost manju od 15% prirodnog protje canja krvi, tada govorimo o modanom udaru! Te su se opasnosti do sada obino podcjenjivale. Saznanje o njima je prvi korak za postizanje puno aktivnije zatite. to se dogaa s preivjelim bolesnicima? - Vie od 30% bolesnika nakon udara modane kapi ne moe vie hodati. - Oko 30% bolesnika ostaje trajno leati u krevetu. - Oko 50% bolesnika nalazi se na lijeenju u raznim rehabilitacijskim stacionarima ili su na teret svojim ukuanima. Ovo su podaci Udruenja apotekara Njemake, a u Hrvat skoj nitko ne zna tone podatke! Koje se rehabilitacijske radnje obino poduzimaju? Fizikalna terapija: To je bolnika gimnastika koja jaa muskulaturu, odra va zglobove pokretnima i nastoji stabilizirati ravnoteu. Pri svim vjebama u kojima bolesnik aktivno sudjeluje, u mozak se alju signali, odnosno impulsi o kretnjama i tako se obnav ljaju oteene ivane stanice u mozgu. Elektroterapija: To je lijeenje sa strujom koje stimulira pasivne glatke miie. Slui kao nadopuna nekoj aktivnoj stimulirajuoj me todi, npr. gimnastici. Pranjenje limfa: Problemi se javljaju na oslabljenim rukama ili nogama pri likom oticanja limfi. Tu pomae pranjenje (drenaa) limfa. Ta drenaa traje i po nekoliko tjedana.

Ergoterapija: Kod ove terapije bolesnik se pomae da naui koristiti oslabljene ruke, npr. kod pisanja, hranjenja ili tjelesne higi jene. Govorna terapija: Nakon svakog oteenja tog dijela mozga uslijed mo danog udara potrebno je vjebati govor ili razumijevanje govora. To se postie vjebama izgovora, slikama, crtanjem, pomou posebnih raunalnih programa ili sudjelovanjem u grupnim vjebama. Vjebe gutanja: Nakon modanog udara esto dolazi do oteanog guta nja hrane i tekuine. Tim vjebama izbjegavamo upalu plu a do koje tada obino dolazi zbog prodora hrane u plua. Terapija glazbom ili umjetnou: Bolesnik ui kako moe sam sebi pomoi i pomou osta lih stvari, a ne samo govorom. Kad vidi to je sve sposoban uiniti, tada mu jaa i samopouzdanje. Oputajui uinak umjetnike ili glazbene terapije moe voditi prema uspje nom ozdravljenju! (Neuro) Psiholoka terapija: U ovu grupu spadaju, na primjer, vjebe gledanja i vje be razmiljanja. Mogu se koristiti i raunalni programi. Kori ste se grupne i/ili pojedinane vjebe. Kod svih navedenih vjebi osnovni klju za uspjeh je u upornom, svakodnevnom ponavljanju tih vjebi! Samo im pulsi koji se stalno ponavljaju prisiljavaju ivane stanice da izgrauju posve novu mreu oteenog ivanog dijela tkiva! Kod udara modane kapi ivane stanice odumiru, ali okol ne ivane stanice mogu katkad preuzeti njihove funkcije, pod uvjetom da ivano tkivo nije previe oteeno!

U akutnim sluajevima svaka je minuta dragocjena Ako postoji sumnja na modani udar, bolesnika treba hit no odvesti u najbliu bolnicu! Prvi sati odluuju o buduem vie-manje normalnom ivotu ili o tekom oteenju mozga. Ako je dolo do jakog prodora krvi u mozak ili do kritino smanjenog protoka krvi uslijed zaepljenja neke krvne ile, to moe uzrokovati poremeaj krvotoka u mozgu i odumira nje ivanih stanica. Pomou kompjuterske tomografije mo emo otkriti to se u stvari dogodilo. Ako sve ovo uspijemo uiniti u prva tri sata, onda moe mo govoriti o uspjenom lijeenju. Tek se tada moemo na dati da e se zaepljene krvne ile ponovno otvoriti pomou medicinskih ili drugih preparata. Moramo odmah poduzeti mjere za stabiliziranje krvotoka i prehranu stanica. Disanje, krvni pritisak, eer u krvi i tjelesna temperatura moraju se paljivo pratiti i po potrebi korigirati. U prvoj fazi krvni tlak se moe popeti i na 200 mjernih jedinica. to je vii krvni pritisak, to vie krvi s kisikom i prehrambenim sadrajem prodire do oteenih stanica! Krvni ugruak ili ep nabijen tim pritiskom moi e se ukloniti pomou lijekova. Ako se ope stanje bolesnika stabilizira ve nakon prvog dana, moemo odmah u krevetu poeti s rehabilitacijskom gimnastikom, kako bismo pokuali to prije aktivirati ivane stanice u mozgu! Tekoe u gutanju moramo to prije otkriti da bi se iz bjeglo da komadii hrane dospiju u plua, to moe izazvati teku upalu plua! Terapeut za govor pomae oboljelom da se pone sluiti pismom ili gestama i da prebrodi prvi ok!

Upozoravajui signali Kod prve pojave ovih signala potrebno je odmah reagi rati i hitno se javiti svom lijeniku. Signali su uobiajeno slje dei: 1. Iznenadne tekoe s vidom, a pogotovo ako se to do godi samo s jednim okom. Najee se javljaju dvostruke slike. 2. Prolazna oduzetost, slabost ili osjeaj nagluhosti, i to obino na jednoj strani tijela. 3. Kratkotrajne tekoe u govoru, gubljenje sposobnosti govora, nerazumljiv izgovor, problemi razumijevanja izgovo renog. 4. Vrtoglavica, nesigurnost u hodu, iznenadni padovi. 5. Osobito iznenadne i posebno jake glavobolje. Do dolaska lijenika pacijenta treba polei i umiriti. Treba mu raskopati tijesnu odjeu i obuu, osloboditi mu dine putove, ukloniti zubne proteze, ako ih ima i osigurati dovod svjeeg zraka. Bolesnika treba polei u stabilan boni polo aj. U akutnom sluaju potrebno je pomou lijekova drati pod kontrolom krvni pritisak, visinu eera u krvi i tjelesnu temperaturu. Pomou infuzije reguliramo sadraj tekuine u organizmu. Nakon prvog modanog udara oko 12% bolesnika moe doivjeti i drugi. Lijekovi kao to su acetilsalicilna kiselina (obini aspirin) ili Clopidogrel, spreavaju zgruavanje krvnih ploica i stvaranje novih ugruaka. Protiv rizinih imbenika kao to su visoki krvni tlak, eer u krvi, masnoa u krvi, itd. pomau razni lijekovi. Najei uzroci modanog udara su sljedei: a) Do 15% modanih udara dogaa se zbog krvarenja iz ila unutar mozga.

b) 80% svih modanih udara nastaje zaepljenjem jedne od krvnih ila u mozgu. Uzrok je najee ovapnjenje (arterioskleroza) jedne od krvnih ila koje mozak opskrbljuju s potrebnom krvlju.

Ono to treba redovito kontrolirati i nekoliko opih saznanja Bolesnici, ali i svi ostali, malo znaju o rizinim imbenici ma koji dovode do modanog udara. To je zato jer neki od njih, kad se pojave, ne predstavljaju stalne tekoe, a mno gi prou i potpuno nezapaeni. Utvrdit emo neke od njih. 1. Visoki krvni pritisak Problem: Kronini visoki tlak sudjeluje u oko 70% slua jeva modanih udara. On uzrokuje oteenja na stijenkama krvnih ila. Gotovo svaki bolesnik zna da se s visokim krvnim tlakom moe normalno i dugo ivjeti. Potrebno: Redovita lijenika kontrola. Lijekovi za snie nje krvnog pritiska dre njegove vrijednosti pod kontrolom. Uz pomo mjeraa tlaka bolesnik i sam moe kontrolirati te vrijednosti kod kue. Veliku pomo prua bavljenje odgova rajuim sportom i prehrana kojom se smanjuje razina kole sterola, kao i prehrana kojom se u organizam unosi to ma nje soli. 2. Poremeaj sranog ritma Problem: Treperenje srane pretkomore esto je kod poremeaja sranog ritma, a u sluaju modanog udara to je posebno opasno. To znai da se srana pretkomora ne prazni do kraja, pa postoji opasnost od stvaranja krvnog ugruka, koji moe doi do mozga i tamo zaepiti neku ilu. Potrebno: Izvriti paljivo lijeniki pregled. Pomou elek trokardiograma (EKG) utvrditi poremeaj sranog ritma.

Lijekovima dovesti u red poremeeni srani ritam, kako bi se izbjeglo stvaranje krvnih ugruaka. 3. eerna bolest (dijabetes) Problem: eerna bolest predstavlja dvostruko do trostru ko vei rizik da se doivi modani udar od, recimo, poreme aja u izmjeni tvari u organizmu! Visoki eer u krvi pogoduje ovapnjenju krvnih ila. Kako ti bolesnici dugo ne osjeaju nikakve posljedice, nisu ni svjesni opasnosti koja im prijeti. Potrebno: Potrebna je redovita lijenika kontrola. Dugo trajna eerna bolest nije neopasna. to prije i to bolje lijei mo eernu bolest, to se vie smanjuje rizik veih oteenja organizma, a samim tim i modanog udara. Vrlo esto po mae i smanjenje prekomjerne teine. U ostalim sluajevi ma dovoljni su odgovarajui lijekovi i uzimanje inzulina. 4. Poveana masnoa u krvi Problem: Kolesterol i trigliceridi taloe se na stijenkama ila i izazivaju arteriosklerozu. Potrebno: Napraviti detaljnu krvnu pretragu i odrediti pra ve vrijednosti. Kod povienih vrijednosti pomae bavljenje sportom i pridravanje prehrane siromane namirnicama koji stvaraju masnou u krvi. U nekim je sluajevima dovolj no i samo uzimanje lijekova. Preporuka: Ultrazvuno ispitati vratne ile kucavice ije suenje i ovapnjenje moe biti veoma opasno! Preporuu jem uzimanje 1 do 2 alice dnevno aja od usitnjenog kori jena matinjaka (Melissa officinalis), jer on razgrauje kole sterol u krvi! Isto tako, dobro je uzimati 1-2 tablete prirodne artioke i aj od maslaka.

Kako se moe smanjiti rizik od modanog udara? a) Smanjenje tjelesne teine Previe, premasno, preslatko, preslano! Mnogi si ljudi tako "tovare" prekomjernu teinu! To ne samo da preopte reuje zglobove i kraljenicu, nego i teti srcu, a krvne ile lake obolijevaju. Time se rizik od modanog udara pove ava dva do tri puta! Prekomjerna teina donosi i probleme u poremeaju izmjene tvari u organizmu, visoki krvni tlak i eernu bolest. Sve su to imbenici koji poveavaju rizik od modanog udara. Oni koji ele smraviti, moraju to raditi postepeno! U svoju prehranu moraju ukljuiti to vie nemasnih namirnica i puno voa i povra! b) to vie kretanja Tjelesno kretanje aktivira rad srca i krvoilnog sustava, poboljava izmjenu tvari u organizmu, utjee pozitivno na razinu kolesterola i smanjuje posljedice stresa. Ako se ba rem tri puta tjedno kreemo po pola sata, ili se 15 minuta bavimo gimnastikom, smanjuje se i rizik od modanog uda ra. To moe biti vonja biciklom, plivanje ili lagano tranje, te etnja po prirodi. Iskusni planinari, ali i poetnici, trebaju prvo izvriti podroban lijeniki pregled. c) Prestanak puenja Onaj tko pui 10 cigareta dnevno, poveava za 50% rizik od modanog udara. Produkti puenja (nikotin i smole) o teuju krvne ile. Kod ena je to djelovanje jae nego kod mukaraca i kod njih je modani udar ei. d) Zatita krvnih ila Riba sadri viestruko nezasiene masne kiseline koje odravaju krv tenom i smanjuju rizik stvaranja ugruaka. U ljekarnama postoji preparat pod imenom "Omega-3", masna kiselina sadrana u ribljem ulju. Zatiti krvnih ila doprinosi i uporaba preparata od enjaka i ginka, zatim uzimanje preparata vitamina E i

kombinacije na bazi magnezija ili gloga (Crataegus oxyacantha). Radikalni spojevi ublaavaju tetnost agresivnih spojeva kiselina pa one ne mogu natetiti unutranjim zidovima krv nih ila. Uporaba sirovog enjaka (ili preparata) veoma je koris na, pogotovo za osobe iznad 40 godina, jer smanjuje vrijed nost kolesterola kao glavnog uzronika ovapnjenja krvnih ila. enjak djeluje i na smanjenje krvnog tlaka. U prehrani treba uzimati to vie svjeeg povra, voa i raznog balast proizvoda (recimo slatkog ili kiselog kupusa), koji povoljno djeluju na rad probavnih organa. Masti ivo tinjskog podrijetla treba zamijeniti s biljnim uljima ili biljnim margarinom. Najbolje je odabrati odgovarajuu vrstu makrobiotike prehrane!

Zakljuak Sve dosad reeno odgovara slubenoj medicini i to je potpuno u redu. Meutim, ima jo neto to ne smijemo za boraviti. Osim zdravog naina ivota i prehrane, moramo imati i zdravu okolinu u kojoj ivimo. O emu se tu radi? U ovoj smo knjizi nauili da.tetna zraenja kojima je na or ganizam izloen dovode do razvoja raznih bolesti. Ta su tetna zraenja mnogobrojna. Djeluju na stanice ivog orga nizma i spreavaju ih da normalno funkcioniraju. To znai da tetna zraenja razaraju stanice organizma. Mi to ne os jeamo sve dok broj unitenih stanica ne prijee kritinu toku, kada poinjemo osjeati da se s organizmom "neto" dogaa. Najuinkovitije sredstvo u borbi protiv tih zraenja je trajno sklanjanje s takvih mjesta ili provoenje odgovara jue zatite. Ta zatita mora biti dugotrajna i potpuno

sigurna. Uzmimo kao primjer da spavamo iznad jakog tet nog zraenja koje "bombardira" podruje nae guterae. Nakon nekog vremena osjetit emo da s njom neto nije u redu. Dolazi i do razvoja eerne bolesti, koja je jedan od uzronika modanog udara. Moja preporuka: Obavezno izvriti radiestezijski pregled mjesta stalnog boravka, a pogotovo mjesta spavanja. Ako se pronae tet no zraenje, a nije mogue udaljiti se s tog mjesta, preporuam provoenje uinkovite zatite. ,Osim toga, osobama koje sumnjaju da bi mogle oboljeti od modanog udara, preporuam da pravovremeno ponu uzimati biljne prepa rate za navedene tegobe. Umjetne preparate treba uzimati ako nema prirodnih ili ako je bolest uznapredovala. Biljni pre parati djeluju sporije, ali daleko bolje djeluju na organizam. Osim uzimanja lijekova, neobino su vane razne masa e. Ovdje preporuujem masae s uljem od gospine trave. Njegovo je svojstvo da prodire duboko u organizam i vrlo je pogodno za zglobove kraljenice, miinu strukturu, kou i ostale zglobove. Masaa je korisna, ali sama po sebi nije dovoljna. Mora mo pomoi oteenom organizmu da ponovno osposobi svoje unitene stanice. Prvo moramo stvoriti uvjete za tako neto. To postiemo uz pomo bioenergije s kojom emo pomoi organizmu bolesnika. Bioenergiju ima svako ivo stvorenje i treba samo malo vjebe da bismo ju znali pra vilno upotrijebiti! Kratki postupak i njeno djelovanje opisano je u spomenutoj knjizi. Ukratko, to znai, uz energiju boles nika, oslabljenu u borbi protiv bolesti, i uz dodatnu energiju davatelja, stvoriti takve uvjete u okolini oteenih ili unite nih stanica koja e pogodovati njihovom ponovnom razvoju!

Frenologija i psihoanaliza Frenologija prouava poremeaje ljudskog mozga, a psi hoanaliza reakcije pojedinca u odnosu na zateeno stanje mozga. Radiestezija i ovdje moe puno pomoi jer se po mou nje mogu otkriti promjene u samom zaetku, a i kod razvijenijih poremeaja mogu se lake otkriti uzroci, kao i mjesta oteenja na mozgu. Brojne deformacije ljudskog mozga rjee su uzrokovane samim poroajem; javljaju se uglavnom kasnije. Razni stre sovi u najranijoj ivotnoj dobi, a pogotovo obiaj starijih da dijete udaraju po jo njenoj glavi, uzrokuju naoko sitne oz ljede mozga, koje se kasnije oituju u neobinom ponaa nju. Na predloenoj slici br. 26 ucrtana je itava modana shema s odvojenim centrima osjeaja, mentalnih i duevnih moi i mjestima gdje se nalaze odgovarajua podruja inte lektualnih funkcija. Ako je neki centar na bilo koji nain ote en, visak e nam to pokazati. Istodobno, gornji polukrug podijeljen je od 00 do 1800. Ova nam podjela pokazuje stu panj intenzivnosti reakcije pojedinog centra. Kako se radi s ovom skicom? U sredinji mali krug se postavi slika, najbolje samo slika glave, ispitivane osobe. Visak u desnoj ruci dri se od 1 do 3 cm iznad slike, otprilike u sreditu kruga. iljatim predmetom vrsto dodirujemo centar br. 1 na skici i na postavljeno men talno pitanje "Postoji li u tom centru oteenje?", visak e nam dati svoj odgovor. Tako radimo sve do broja 35. Na uobiajena mentalna pitanja, visak e nam uz odgo vore pokazati i da li je taj centar normalan i zdrav ili nije. Isto tako, pokazat e nam i stupnjeve sposobnosti ispitanog centra.

Primjeri: Pretpostavimo da ispitujemo centar br. 5, koji oznaava borbenost, odnosno sklonost tunjavi. Ako visak oscilira na nuli ili odluno lijevo-desno, to znai da osoba nije borbena niti sklona tunjavi. Meutim, ako visak pokazuje 100 do 200 ili vie, ta osoba je borbena, sklona svai i tunjavi. Ako visak pokae 900, znai da je osoba nasilnog karaktera. Kad bi visak pokazivao 1700, to bi znailo da je ispitivana osoba toliko nasilna da bi i zbog sitnice mogla poiniti uboj stvo. Pokazivanje ove zadnje vrijednosti pri ispitivanju cen tra br. 6 (nasilje, teror, okrutnost) znailo bi da je ispitivana osoba sposobna ne samo ubiti, nego da je sklona teroristi kim akcijama i muenju drugih ljudi i ivotinja. Ako ispitujemo centar br. 16 (savjesnost, potenje), saz nat emo vrline ispitivane osobe. Pokazanih 00 znai da is pitanik nema tih dobrih osobina, a s 900 ispitanik ima te vrline u normalnoj vrijednosti. U takve se osobe uvijek mo emo pouzdati, kako u prijateljskim, tako i u poslovnim od nosima!

slika br. 26 Frenologija i psihoanaliza Popis centara po rednim brojevima: Br. 1 sposobnost za ljubav, fizika ljubav Br. 2 ljubav prema djeci Br. 3 ljubav prema domu, domovini, radu, itd. Br. 4 srdanost, prijateljstvo, ljubav prema obitelji Br. 5 borbenost, sklonost tunjavi Br. 6 nasilje, sklonost teroru i okrutnosti

Br. 7 Br. 8 Br. 9 Br. 10 Br. 11 Br. 12 Br. 13 Br. 14 Br. 15 Br. 16 Br. 17 Br. 18 Br. 19 Br. 20 Br. 21 Br. 22 Br. 23 Br. 24 Br. 25 Br. 26 Br. 27 Br. 28 Br. 29 Br. 30 Br. 31 Br. 32 Br. 33 Br. 34 Br. 35

lukavstvo, podmuklost, prijekornost, zavist gramzivost, koristoljublje, sklonost veliini sklonost izumiteljstvu, graditeljstvu tatina, ponos, oholost laskavost, voli da mu se povlauje, popustljivost opreznost, mudrost, nepouzdanost, sumnjiavost omiljenost, uzimanje u zatitu, dobrota, velikodunost potovanje, vjersko milosre vrstoa, karakter, stabilnost, sigurnost savjesnost, pravinost, skrupuloznost, potenje, osjeaj dunosti, humanost povjerenje, nada, elja osjeaj za prihvaanje uda, ljubav prema natprirod nom idealizam, smisao za pjesnitvo ivost, veselje, zadovoljstvo, slavoljubivost, radost sklonost oponaanju, u dobru i u zlu egoizam, individualizam ljubav prema slikarstvu, kiparstvu i crtanju osjeaj naprednosti osjeaj otpornosti, izdrljivosti sklonost prema umjetnosti openito osjeaj za prostor, ljubav prema astronomiji, tajne znanosti proraun, matematika red i sklad razboritost, neposredno shvaanje vrijeme, trajnost intonacija, glazba, melodije jezik, pamenje komparacija, usporeivanje filozofski duh

Elektroaktivnost mozga Na mozak je udesno djelo prirode. Zajedno s lenom modinom ini mreu od oko 100 milijardi ivanih stanica. ivane stanice svake sekunde alju oko 10 milijuna infor macija u mozak. U mozgu se nalaze naredbe i upravljaki centri za sve tjelesne organe i funkcije. Za odravanje moz ga u dobrom stanju najvanije je da je dobro opskrbljen krv lju. Za dobru krv najvaniji je zdrav ivot u zdravoj okolini, pravilna prehrana, dovoljno kretanja i izbjegavanje raznih bolesti! Razvijena povrina mozga iznosi oko 2.200 cm2! Teina mozga odraslog ovjeka iznosi oko 1.400 g, to je oko 2% tjelesne mase. U 24 sata mozgom odrasla ovjeka protekne oko 1.100 litara krvi, on potroi etvrtinu kisika i dvije treine glukoze koju tijelo dobiva! Na kraju jedna zanim ljivost: mozak novoroeneta tei u prosjeku oko 400 grama! Ljudski mozak proizvodi elektricitet. U mirovanju svaka stanica posjeduje potencijalni elektrini napon. Njezinim ak tiviranjem oslobaa se potencijalna energija i stvara se elek trina struja, koja prenosi poruke do ostalih stanica. Ako se proizvodi elektrina struja, to znai da se proizvodi i mag netski tok. To bi znailo da se uz uporabu jakog, ali koncen triranog magnetskog toka izvan naeg organizma, a usmje renog na odreena podruja mozga, moe utjecati na rad i reakcije naeg mozga! To se moe postii i putem radiestezije, usmjeravanjem koncentrirane mentalne energije na pojedina podruja u neijem mozgu. Tako i utjeemo na dru ge osobe. Elektrini impulsi u ljudskom mozgu istrauju se pomou elektroencefalografa (EEG). EEG uzorci modanih valova neprestano se mijenjaju i razlikuju se od ovjeka do ovje ka. Ritmovi modanih valova svrstavaju se u etiri znaajne skupine: alfa, beta, theta i delta.

Frekvencija valova izazvanih elektrinom aktivnou mo zga mjeri se hercima. Openito je prihvaeno da su vrijed nosti po frekvencijama sljedee: - od 0 Hz do 4 Hz = delta valovi - od 4 Hz do 7 Hz = theta valovi - od 7 Hz do 14 Hz = alfa valovi - iznad 14 Hz = beta valovi Modani valovi ne titraju samo jednom frekvencijom, ve kao nizovi frekvencija. Delta valovi su najsporije frekvencije modanih valova i javljaju se obino u dubokom snu, u komi ili za vrijeme ane stezije. Theta valovi se rijetko pojavljuju u vrijednosti veoj od 5% kod budnog ovjeka; najizraeniji su za vrijeme potpune oputenosti i spavanja. Premda se pojavljuju u normalnom snu, mogu se pojaviti i za vrijeme spoznajnog procesa, in spiracije ili meditacije. Alfa valovi pokazuju odreene osobine kao to su pod lonost hipnozi i otvorenost tuim mislima, energijama i su gestijama. Uzorci EEG-a iscjelitelja pokazuju emitiranje velike kolii ne alfa valova frekvencije 10 Hz, a zanimljivo je da i tretirani bolesnici nesvjesno mijenjaju frekvenciju svojih modanih valova na iscjeliteljevu frekvenciju! Imunoloki sustav ljudi koji najvie djeluju na razini od 10 Hz je snaniji, lake podnose bol, bre ozdravljaju, a u sta nju su nakon treninga kontrolirati i autonomne tjelesne pro cese (otkucaji srca, tjelesna temperatura, krvni tlak, itd.). Oito je da ovjek iji mozak "radi" na alfa frekvencijama moe utjecati na svoje zdravlje, ali isto tako i na ozdravlje nje drugih ljudi ili ivotinja. Beta valovi se razlikuju od ostalih po aritmiji i niskom na ponu. Beta frekvencija vezana je uz budno stanje, razum,

analitiko i koncentrirano rjeavanje problema i razine stres nog stanja. Kako se uz tu frekvenciju ne vee niti jedan poseban os jeaj ili stanje svijesti, moe se osjetiti bilo to od straha do radosti, od sree do bola, osjeanja krivnje, gorine, ljubo more, ljutnje i tome slino. Istraivanja pokazuju da su beta valovi normalan modani EEG uzorak odraslih ljudi u bud nom stanju. Pretpostavlja se da odrasli ljudi provode oko 80% budnog vremena u tom stanju, dok kod djece prije pu berteta oko 80% budnog vremena otpada na alfa stanje. Alfa-theta razina nastaje opadanjem frekvencija moda nih valova. Dok se u beta stanju na nesvjesnoj razini misli u pojmovima, na alfa-theta razini misli se u slikama. Upravo se na toj nesvjesnoj razini alfa-theta valova odvi ja proces ozdravljenja i obnavljanja, kao to na njoj i iscjeliteljska energija najlake prelazi s ovjeka na ovjeka.

Glava i vrat esto prilikom rada s radiestezijom i bioenergijom ima mo potrebu raditi na podruju glave. Kako bih itatelje upoz nao s osnovnim izgledom glave, predstavljam pojednostav ljeni, ali vjerni prikaz presjeka ljudske glave.

slika br. 27
Jednostavni okomiti presjek glave i vrata

Opis slike glave i vrata: Br. 1 donja usna Br. 2 zubi Br. 3 unutranji miii jezika Br. 4 drijelo Br. 5 gornja eljust Br. 6 donji nosni hodnik Br. 7 srednji nosni hodnik Br. 8 av izmeu nosne i eone kosti Br. 9 eoni sinus Br. 10 eona kost Br. 11 tjemena kost Br. 12 zatiljna kost Br. 13 nosna kost Br. 14 reetnica Br. 15 klinasta kost Br. 16 sinus klinaste kosti Br. 17 gornja nosna koljka Br. 18 srednja nosna koljka Br. 19 donja nosna koljka Br. 20 otvor Eustahijeve trube Br. 21 nepana kost Br. 22 meko nepce Br. 23 usna upljina Br. 24 donja eljust Br. 25 vanjski mii jezika Br. 26 geniohidni mii Br. 27 jezina kost Br. 28 gornji dio drijela Br. 29 epiglotis Br. 30 sveza izmeu jezine kosti i titne hrskavice Br. 31 titna hrskavica Br. 32 hrskavica dunika Br. 33 Morgagnijeva klijetka Br. 34 dunik Br. 35 jednjak

Br. 36 Br. 37 Br. 38 Br. 39 Br. 40 Br. 41 Br. 42 Br. 43 Br. 44 Br. 45 Br. 46 Br. 47 Br. 48 Br. 49 Br. 50 Br. 51 Br. 52 Br. 53 Br. 54 Br. 55 Br. 56 Br. 57 Br. 58

atlas epistrofeus trei vratni kraljeak etvrti vratni kraljeak peti vratni kraljeak esti vratni kraljeak sedmi vratni kraljeak unutranja povrina desne polovice velikog mozga velika modana spona prozirna pregrada srednja spona stijenka tree modane klijetke etveroguba ploa Silvijev kanal etvrta modana klijetka hipofiza Varolijev most produena modina lena modina mali mozak velika vena mozga opna malog mozga sinus tvrde modane ovojnice

Vitalnost Pomou ovog dijagrama moemo saznati vitalnost ne sa mo ljudskog organa ili organizma, nego i vitalnost bilo koje ivotinje, uporabnu vrijednost bilo kojeg stroja ili naprave, prehrambenog proizvoda, zemljita, i si.

slika br. 28 Vitalnost Slika ispitanika ili predmet ispitivanja nalazi se nasuprot lijevoj ruci, a u desnoj se visak postavi iznad crne toke u sreditu kruga. Na mentalno postavljeno pitanje "Kolika je vitalnost ispitanika?" visak e nam pokazati stupanj njegove vitalnosti. Ako se visak kree otro lijevo-desno, odnosno od 0 do 180, znai da su ispitivana osoba ili ivotinja mrtvi,

odnosno da je stroj (auto, motor) ili naprava neupotrebljiv. Za ispitivano zemljite to znai da ga je potrebno preurediti uz promjenu dotadanjeg gnojiva, kako bi moglo ponovno davati urod. Vrijednost od 90 smatra se normalnim stanjem. Nie od te vrijednosti znak je bolesti organizma ili oteenja stroja, a vie od 90 oznaava vitalnu snagu organizma ili dobro sta nje stroja, naprave, zemljita, itd.

c) Zdravstveni pregled Zdravstveni pregled ne vri se u svrhu oitovanja bole sti, nego samo zato da se ustanove mjesta u organizmu koja nisu zdrava. Radiestezisti nemaju pravo imenovati bo lest, ve u suradnji s lijenikom pronai poremeena mjesta i ukazati na njih. Isto tako, esto imaju priliku kontrolirati li jenike nalaze. Ovisno o situaciji, odnosno o zahtjevu naruitelja, pre gled moe biti: 1) Letimian pregled Vri se, takorei, u prolazu, i to ako elimo doznati paci jentovo trenutno zdravstveno stanje. Uz precizna mentalna pitanja provjeravamo ima li odstupanja od normale, npr. kod kimenog stupa, eluca, bubrega, cijelog organizma, itd. Odgovor e zadovoljiti trenutni zahtjev. Jo uvijek ne zna mo detalje. Ovo se obino radi na traenje prisutne osobe, premda se ti odgovori mogu dobiti i za one koji nisu kraj nas. Dovoljna je mentalna koncentracija na takve osobe. 2) Normalan pregled Kod normalnog pregleda, obino nepoznatog pacijenta, moemo raditi izravno s pacijentom ili, to je obinije, putem slike ili predmeta koji mu pripadaju. Za normalni pregled, uz

navedeno, najbolje je koristiti dobar anatomski atlas, odnos no slike pojedinih organa. Mentalnom koncentracijom prvo vrimo pregled kostura, a zatim svakog organa posebno. Najprije pregledavamo desne organe, a zatim lijeve, ako su u paru (npr. bubrezi). Za svaki organ upisujemo stanje, a moemo upisati i posto tak odstupanja od normalnog stanja. Neobino je vano po stavljati mentalno precizna pitanja, da bi nam visak uvijek dao prave odgovore. Ako radimo u pisanom obliku, obavezno takav nalaz pot pisujemo i moemo ga slobodno predati pacijentu, koji e se savjetovati sa svojim lijenikom. Jedino odstupanje je kod duevnih bolesnika, kad nalaz dajemo njihovim skrbni cima, odnosno lijeniku. 3) Detaljan pregled Detaljan pregled se razlikuje od svih dosadanjih. On se obino radi po zahtjevu lijenika ili bolnice. Postupak je slje dei: Izvri se normalan pregled cijelog organizma sa svim nje govim funkcijama. Upisuje se svako odstupanje od normal nog stanja i trae se uzroci odstupanja. Uzroci mogu ovisiti o samom pacijentu, tj. njegovu neurednom ivotu i posve ivanju slabe ili nikakve panje organizmu. Ti uzroci mogu ovisiti i o vanjskim utjecajima na koje pacijent teko moe utjecati. To su npr. ivot u nenormalnoj ili zagaenoj sredini, kao i trajan boravak u prostoru izloenom jakim, po organi zam tetnim zraenjima. Vri se pregled organa po dogovoru, obino uz pomo strune literature i uveanih slika organa koji se pregledava. Na tim slikama, obino u presjecima, tono se locira svako mjesto gdje se pokazuje odstupanje od normalnog stanja i ucrtava s tonim koordinatama. Ovako detaljno obraena analiza predaje se naruitelju - lijeniku, odnosno bolnici.

Jedan detaljan pregled traje oko 4 do 5 sati. Po izjavama mnogih lijenika, bolnici je potrebno i do dvije godine da se samo priblii ovim nalazima i to uz uporabu svih moguih laboratorija i strunjaka. U tome je oita prednost radiestezije jer se njome neusporedivo dobiva na vremenu i preciz nosti! U poetku obino ima tekoa i nevjerice, ali nakon niza takvih analiza i izvrenih lijenikih kontrola, stvori se odreeno povjerenje na obje strane. Takva suradnja koristi pacijentu, medicini i zdravstvenom osiguranju! Uz medicinsku kontrolu organizma, obvezno je izvriti i kontrolu mjesta boravka, odnosno pacijentovog stana. U preko 70% sluajeva, osnovni uzroci bolesti nalaze se na tim mjestima. Uz saniranje stanja na mjestu boravka pacijen ta i pravilan lijeniki tretman, rezultati su, najblae reeno, spektakularni!

Lr

Spr

Lu

Zw Le Ma Bspdr Dud Did Bid Hbl

Ni

Kdr

slika br. 29 Jednostavni prikaz grae ljudskog tijela

Pregled i poloaj najvanijih hormonalnih lijezda u ljudskom organizmu

b
slika br. 30 Najvanije hormonalne lijezde

a - muki organizam b - enski organizam H - hipofiza, neparna endokrina lijezda, smjetena na bazi lubanje. Veliine je ljenjaka, a tei manje od 1 g. Sas toji se od prednjeg, srednjeg i zadnjeg renja. Pod utjecajem hipotalamusa djeluje na funkcije raznih organa, pigmentaciju koe, krvne ile, nadbubrenu lijezdu, bubrege, maternicu, jajnike, titnjau, rast.

mK i wK - muke i enske spolne lijezde. Njihova je zadaa stvaranje zrelih spolnih stanica i izluivanje hormo na. Na primjer, hormon testosteron djeluje na razvoj sekun darnih spolnih osobina, kao npr. dlakavost, brkovi, brada, rast, grkljan, duboki glas, raspored sala. L - Langenhansovi otoci, skup endokrinih stanica koje lue inzulin. Nn - nadbubrena lijezda, lui hormone koji djeluju na regulaciju vode i mineralnih soli, glikemiju (kortizon), sekun darna spolna obiljeja, adrenalin i noradrenalin. Ns - Paratiroidne lijezde su endokrine lijezde koje, uz ostalo, imaju vrlo vanu ulogu u metabolizmu kalcija i fosfo ra. S - titnjaa (tiroida), lui razliite hormone veoma bo gate jodom. Djeluje na razvoj ivanog sustava, rast, a poti e i oksidacijske procese u organizmu. Z - Epifiza, mala neparna lijezda, smjetena u treoj modanoj komori. Njena je fizioloka uloga nedovoljno ispi tana. T - Timus. Njegova je uloga slabo ispitana. Zna se da slui za uspostavu imuniteta i stvaranje antitijela, pogotovo u najranijoj dobi razvoja organizma. Napomena: Endokrine lijezde lue hormone izravno u krv ili ivani sustav.

Nekoliko pogleda na pojedine organe

slika br. 31 Jetra, guteraa i u Opis slike: A) - desni reanj B) - lijevi reanj 1 - jetra 2 - jetreni kanal 3 - una kesica 4 - uni kanal 5 - guteraa 6 - zajedniki izlazni kanal guterae i jetre u dvanaestopalano crijevo 7 - dvanaestopalano crijevo

slika br. 32 Uho Opis slike: 1 - vanjsko uho 2 - bubnji, bubna opna 3 - eki, nakovanj, stremen 4 - punica 5 - sluni ivac 6 - organ za ravnoteu (vestibularni aparat) 7 - Eustahijeva cijev

Uho je vaan organ u ivotu ovjeka ili ivotinje. Omogu ava nam da registriramo zvukove oko sebe, ali i kao osnov ni aparat za ravnoteu! Uho se dijeli na vanjsko, srednje i unutranje. Vanjsko uho ine una koljka od hrskavice pre krivena koom i vanjski sluni kanal dug oko 2 do 2,5 cm. Srednje uho ine bubanj i bubna upljina u kojoj se nalaze tri koice, eki, nakovanj i stremen. Od bubne upljine do drijela prua se tzv. Eustahijeva truba, cijev spojena sa drijelom koja slui za izjednaavanje pritiska na bubnoj opni. Unutranje uho sastoji se od punice i kanalia pod zajednikim imenom labirint, ispunjen tekuinom. U punici je smjeten i Cortijev organ s osjetnim stanicama, koji slui za prijenos podraaja na centar za sluh u sljepoonom re nju velikog mozga. Osim tog slunog spleta, u polukrunim kanaliima smjeten je i organ za ravnoteu, odnosno ves tibularni aparat. U vanjskom slunom kanalu nalaze se lojne lijezde koje izluuju unu mast, koja se moe stvrdnuti i sprijeiti nor malno funkcioniranje slunog organa. Zato je potrebno po vremeno tu mast paljivo isprati s mlakim rastvorom. Ljudsko uho prima vibracije frekvencije od 2 x 10 do 2 x 104 Hz, tj. od 20 do 20.000 Hz!

slika br. 33 Thymus Opis slike: 1 - timus , a = desni reanj, b = lijevi reanj 2 - brahiocefaiino lijevo vensko stablo 3 - vena timusa 4 - preani ivac (oit) 5 - lijevo pluno krilo 6 - perikard Stari su je Grci zvali "lijezda ivota". Kod ploda i novo roeneta vrlo je vana za odravanje limfnog tkiva, stva ranje antitijela i uspostavljanje imuniteta. Kod prvog rend genskog zraenja smanjuje se za vie od pola. U djetinjstvu je veliine djeje ake, a u starosti se smanjuje na veliinu zrna graka. Neki indijski jogiji uspijevaju je vratiti u prvobitnu velii nu. Moja je pretpostavka da bi odreene doze hormona timusa uvelike pomogle oboljelim od SIDE (AIDS-a).

slika br. 34 Probavni sustav

Opis slike (34): 1. - jetra i u 2. - eludac 3. - dvanaestopalano crijevo 4. - tanko crijevo 5. - guteraa (pankreas) 6. - debelo crijevo (uzlazni i vodoravni dio) 7. - slijepo crijevo 8. - mar (silazni dio debelog crijeva) Povrina tankog crijeva preko koje se vri izmjena tvari u organizmu iznosi oko 200 m2!

slika br. 35 Srce. Ugradnja by-passa

Opis slike (35): Uobiajena ugradnja sranog by-passa (premosnice) ili ACVB - aortokoronarni venozni by-pass. 1) - dio none vene ugraen u glavnu aortu (by-pass). 2) - novi poetak iza premotenja (ramus interventricularis). 3) - novi poetak iza premotenja (desni splet sranih arterija). U sluaju zaepljenja spleta sranih arterija uzima se, uobiajeno, dio none vene i ugrauje izmeu aorte i sra ne arterije. Takvi bolesnici moraju naii na razumijevanje svoje okoline i uvati se tekih poslova i sportova, dizanja i noenja tereta, jakih prehlada, napinjanja kod stolice, cigare ta, prekomjernog uivanja alkohola, jake kave, uzrujavanja, dugotrajne hladnoe ili topline, naglih pokreta. Preporuuju se lagani poslovi i sportovi, etnje prirodom, odravanje tje lesne teine. Trebaju ivjeti normalnim, ali smirenim ivotom i doekat e duboku starost! Kod problema sa srcem, bez obzira kakvi oni bili, mora mo se savjetovati s lijenikom, ali ne smijemo zaboraviti ni savjetovanje s dobrim radiestezistom! Od njega emo dobiti upute kako se zatititi od tetnog zraenja koje je utjecalo na razvoj srane bolesti. Ja osobno preporuujem provoe nje radiestezijske zatite mjesta boravka, odnosno spavanja, ime emo pomoi organizmu u borbi protiv bolesti. Nipoto ne smijemo podlei panici, nego i dalje ivjeti normalnim i votom, ali nastojati smanjiti svoje svakodnevne obveze. Ovi bolesnici u pravilu poinju uzimati na desetine tableta i tako samo pogoravaju svoju bolest. Treba uzimati samo najpo trebnije lijekove, i one pripremljene na prirodnoj bazi. Veini preporuujem uzimanje i jednog obinog aspirina od 100 mg dnevno, to je etvrtina normalnog aspirina. On odrava krv u dobrom stanju, ne dozvoljava joj da se zgusne i time olak ava rad srca! Te male koliine aspirina do sada nisu niko me natetile; i ih ja uzimam svakoga dana, a imam ugraena

etiri by-passa! To mi je, ustvari, ve deset godina jedini li jek, uz aj za probleme sa srcem i krvotokom.

slika br. 36 Srce. Srani infarkt

Opis slike (36): 1 -vena 2 - aorta 3 - desna pretkomora 4 - lijeva pretkomora 5 - pregrada izmeu komora 6 - odumrli dio sranog miia 7 - desna srana komora 8 - lijeva srana komora Srani infarkt je odumiranje dijela sranog miia, kad taj dio prestane "sluati naredbe" impulsa, da se stee i raste e! Ustvari, taj dio sranog miia izgubi svoju funkciju. Razni uzroci dovode do infarkta. Ovdje su samo neki od njih: - Zaepljenje sranih ila koje dovode svjeu krv sranom miiu. - Zaepljenje krvnih ila s krvnim ugrukom (trombom). - Dugotrajan boravak na voritu jakog tetnog zraenja. Ovaj infarkt je najopasniji, jer je organizam ve oslabljen u borbi sa tetnim zraenjem! - Neprilagoena prehrana. Previe masti, eera i/ili soli. - Prekomjerna konzumacija alkohola, puenje, visoki krvni pritisak, nedostatno kretanje, prekomjerna teina, itd. - Nasljedni imbenici. - Uzastopni jaki stresovi ili prejaka uzbuenja. Ako se netko tui na bolove u prsima ispod prsne kosti, koji se ire u ramena, ruke, vrat i gornji dio trbune upljine, ako nije u stanju napraviti nekoliko brih koraka zbog jakih bolova u prsima, odmah ga treba uputiti lijeniku! Popratne pojave su i visoki tlak, osjeaj tjeskobe, strah, poremeen srani ritam, munine, hladan znoj. Mnogi preive prvi infarkt, a da toga nisu ni svjesni. Ako doe do odumiranja veeg dijela sranog miia, to se u pravilu zbiva nakon nekoliko sranih udara, onda to obino

znai smrt. Ponekad dolazi i do slabljenja ili gubitka neke od funkcija organizma, kao to su hod, govor, ravnotea, oduzetost dijelova tijela, itd! Onima koji sumnjaju da bi mogli oboljeti od ove bolesti, savjetujem da se odmah posavjetuju sa svojim lijenikom i dobrim radiestezistom! Ono to vrijedi kod ugradnje by-passa, vrijedi i u sluaju infarkta! Savjet: Kod infarkta potrebno je pacijenta umiriti i raskop ati mu odjeu i obuu. Ako je mogue, treba mu dati slje dei napitak (u sluaju da nema drugog lijeka): 1 juna lica soka odoljena (Valeriana officinalis) s 3 june lice utog eera. Sve dobro izmijeati s 2,5 dl vode dok se eer ne rastopi. Tu mjeavinu pacijent treba popiti u roku od 15 min. Nakon toga pustiti ga da se leei odmara najmanje 15 do 20 min. Ako zaspi, ostaviti ga da spava.

slika br. 37 Bubreg Opis slike (37): 1 - bubrena kora 2 - bubrene piramide 3 - bubrena arterija 4 - bubrena vena 5 - bubrena komora 6 - mokraovod (ureter)

Veina bolesti organizma obino se najprije odraava u poremeaju funkcije jednog ili oba bubrega! Malo ljudi zna da, recimo, reuma i problemi s kraljenicom i zglobovima na staju upravo zbog tog poremeaja. Ako bubrezi slabo ili uope ne izluuju urinatske soli, one se taloe u obliku kristalia na hrskavicama i ligamentima zglobova. Kraljenica je niz zglobova. Ti se kristalii bre hlade pa bolesnici unapri jed osjeaju svaku, pa i lokalnu promjenu vremena. Njihova su predvianja sigurnija od bilo koje meteoroloke prognoze! Kod veine bolesti bubrega pomae aj opisan u poglavlju o problemima s kraljenicom. Kod bolnih greva bubrega ili ui dobro je preko tog mje sta staviti u platnenoj vreici kuhanu preslicu (Equisetum arvense). 1 - 2 ake preslice kuha se 10 - 15 min. Takav vrui oblog dri se 30 do 60 min. Bolovi obino prestanu na kon 20 do 30 min. Moramo znati da kod veine upala bubrezi ne rade nor malno! U svakom sluaju, treba se posavjetovati s pacijen tovim lijenikom!

eludac Osjeaj garavice. Jednjak zavrava u elucu, s prste nastim miiem koji zatvara dovod hrane. Ako taj mii os labi, eluani sok se probija u jednjak i uzrokuje arenje. To se moe dogoditi i kod dugotrajnog pritiska na eludac i prekomjerne debljine. Dobro je tokom dana piti alicu bla gog aja od pelina (Artemisia absinthium) u malim gutljajima. Priprema: 1 ajna liica pelina polijeva se s vruom vodom samo 3 sekunde! Ako pacijent nema problema s jetrom i ui, dobro je pojesti komadi masnog sira, ali bez kruha jer uzrokuje kiselinu!

Osjeaj preiedenosti. Miii eluca su vrio vani za pra vilnu probavu. Ako ti miii ne rade dobro, javlja se osjeaj pretrpanosti i napuhanosti. Osjeaj bolova. eluana sluznica proizvodi eluanu kiselinu. Kod razdraljivih pacijenata sluznica reagira u obli ku preosjetljivosti na kiselinu, to moe uzrokovati eluane tekoe i bolove. U sluzokoi eluca postoji oko 35 milijuna sitnih lijezda koje dnevno proizvedu izmeu 2 i 3 I elua nog soka! eluani miii ritmiki se steu i rasteu oko tri puta u minuti. Treba jesti polagano i dobro savakati hranu. Bolje je pojesti vie manjih obroka dnevno negoli jedan, ali obilan! Masna hrana due ostaje u elucu. Kod ovakvih problema pomau sljedee biljke, u obliku zaina ili ajeva: origano (Origanum majorana), kim (Carum carvi), anis (Pimpinella anisum), umbir (Zingiber officinale Rose), oraak (Myristica officinalis), ku ili kadulja (Salvia officinalis). Pilorus. Prstenasti mii koji proputa hranu u dvanaestopalano crijevo. Njegovo slabljenje uzrokuje brojne proble me u crijevima i s probavom. Ono to je dobro znati o tankom crijevu, koje je nastavak dvanaestopalanog crijeva, je da povrina na kojoj se vri izmjena tvari u prosjeku iznosi oko 200 m2!

to moramo znati o pravilnom disanju Disanjem snabdijevamo organizam s univerzalnom ivo tnom energijom. Stanice organizma udisanjem dobivaju pri jeko potreban kisik, a izdisanjem se izluuju otrovne tvari iz organizma. Tako se zdravlje odrava na prijeko potrebnoj razini. Glavni je uvjet da znamo pravilno disati! Izmjenom tvari u stanicama naeg organizma, proizvode se i otrovni

sastojci koje je potrebno izbaciti iz tijela. Malo ljudi zna da se oko 10% tetnih sastojaka izbacuje kroz probavu i mo krau, oko 20% preko koe, a oko 70% disanjem. Zato moramo nauiti to dublje disati, tj. disati iz trbuha, a ne plitko! Na nepravilno disanje utjee nepravilno dranje tijela, posao u sjedeem poloaju, tijesna odjea i obua, strah, stres, nervoza. Plitkim disanjem zrak ne dolazi u do nji dio plua, otrovni sastojci ostaju u nama i to na kraju uz rokuje razne bolesti. Pravilno disanje moemo vjebati na nain "4 sekunde". Znai, svaka radnja treba trajati 4 sekunde i to: udisaj, za dravanje zraka u pluima, izdisaj, odmor i ponovno udisaj. Vjebanje nekoliko puta na dan po nekoliko minuta udesno e djelovati na vae zdravlje! Djeca i manje ivotinje udiu i do 50 puta u minuti, a od rasli u mirovanju 12 do 16 puta u minuti! Zato su djeca puno pokretnija i ivahnija od odraslih! Koliina udahnutog zraka u mirovanju iznosi oko pola litre po udisaju, a dobri sportai mogu taj iznos poveati na 150 do 170 I u minuti! Plua su jedan od najveih (osim koe) organa naeg ti jela. Sastoje se od preko 300 milijuna zranih komorica gdje se vri izmjena tetnih tvari iz organizma sa svjeim ki sikom. Za taj zadatak treba puno prostora i zato plua za uzimaju cijeli prsni ko, dok je srcu ostavljen tek mali dio tog prostora. Oni koji su imali operaciju na srcu vrlo dobro znaju da su ih u bolnici najprije uili kako treba pravilno disati, a tek onda kako se treba ustajati iz kreveta! Ljudima koji imaju problema s nosnicama kod disanja preporuujem da lagano namau unutranju stranu nosnica s kremom koja e odravati nosnice vlanima i nee dozvo liti njihovo suenje! Tako ete puno bolje disati i spavati!

Stres i jednostavni naini kako da ga izbjegnete Posljedice stresa, ili udara, veinom su teka bolesna stanja. Prekomjerna uzbuenost, pretjeranost u bilo emu, iscrpljenost, strah, sve to organizam dovodi u posebno sta nje koje ukratko nazivamo "stres". Moemo rei da je stres reakcija organizma na neugodnosti koje remete na uobi ajeni nain ivota. Prilikom stresa dolazi do poremeaja u izluivanju hormo na nadbubrene lijezde, adrenalina i noradrenalina. Adre nalin ubrzava lupanje srca i izaziva proirenje arterija. Noradrenalin djeluje na trigliceride, koji su rastvoreni u masne kiseline osloboene u krvi. Ova cirkulacija masnih kiselina stvara kolesterol, koji se taloi na unutranje zidove arterija. Tako nastaju arterioskleroza, arterijska hipertenzija i bolest sranog miia! Kod stresa se pojaava izluivanje hor mona i tada nastaju tetne posljedice, koje mogu dovesti i ,do smrti! Ovakav stres najvie osobe ugroava iznad 40 godina. Zbog toga je bitno izbjegavati svako uzrujavanje, prekomjer nu debljinu, neaktivnost. Treba se to vie kretati po svjeem zraku u prirodi i odravati dijetu. esta izloenost stresu, ali i jednom ili vie navedenih predstanja, obino u trenutku "udara" moe dovesti do ko lapsa jedne ili vie ivotnih funkcija. Neke od njih su gublje nje veze sa stvarnim okolnim svijetom, srani infarkt (udar), oduzetost jednog ili vie organa, i sl. Ponavljanje sranog udara najee vodi u sigurnu smrt. Zbog svega navedenog, stres je vrlo opasan! Svi mi u dananjem suvremenom svijetu ivimo pod stal nom prijetnjom stresa. Takav nas nain ivota tjera na brzi ritam ivljenja i donoenje odluka na brzinu. Stalno se ne ega bojimo. Bojimo se neizvjesne budunosti, gubitka po sla, problema sa svakodnevicom, porodicom, prijateljima,

pa ako hoemo, i budunost itavih naroda katkad je pod upitnikom. Ponavljanje stresnih situacija, zajedno s odjeom od mo dernih materijala (najlon, perlon, dralon, itd.), kao i dugotraj na izloenost jakom tetnom zraenju vrlo lako mogu dove sti do pojave mnogih bolesti, pa tako i raka! Da bismo sprijeili stres, moramo puno toga promijeniti, poevi od naina ivota, pravilne prehrane, pa do mnogih sitnica. Pozabavit emo se nekim "sitnicama" u svakodnev nom ivotu, koje nam zaista mogu puno pomoi i produiti nam zdraviji ivot. Nije ih teko prakticirati. - Disanje. Kod kriznih situacija treba to dublje udisati. Pogreno je disati kratko i plitko. Stanicama organizma mo ramo osigurati to vie kisika! - Autogeni trening oputanja. Potrebno je u stanju potpu nog mirovanja postii to vei sklad tjelesnog i duevnog stanja. To se ui na raznim teajevima, ali ovjek to moe postii i sam, na svoj vlastiti nain! - Kupka. Kupanje u toploj vodi djeluje udotvorno. Opu ta napete miie i umiruje preoptereene ivce. Mogu se upotrijebiti i razne mirisne kupke (jasmin, rue, itd.). - Mirisi. Terapija s raznim mirisima vrlo je dobra i naroi to se primjenjuje na Dalekom Istoku. Eterina ulja koja is paravaju, a koristimo ih prije spavanja, smiruju i dovode u ope stanje zajednitva duha i tijela. Najbolje djeluju mirisna ulja bazilike, lavande, sandalovine, timijana, ili onog to vo lite. - Zaini. ili, curry, kajene papar, feferoni, oslobaaju iz tijela opijate (endrofine) i stvaraju dobro raspoloenje, tako da stres nema nikakva izgleda! - Gospina trava ili kantarion je vrlo stari prirodni lijek ko jeg su propisivali jo stari Grci. Umiruje, uklanja depresiju i strah, pospjeuje cirkulaciju, itd. - Vitamini. Jaaju ivce, stabiliziraju imunoloki sustav.

Osobito su dobri vitamini C, E i B1, koji je poznat i kao antistres vitamin, a ima ga puno u pahuljicama! - Poljubac. To je jedan od najuspjenijih eliminatora stre sa! Proizvodi se hormon sree, stabilizira imunoloki sustav i dolazi do rasta osjeaja samovrijednosti! - Slikanje. Postoji uzreica koja kae: "Tko svoje frustra cije prenese na slikarsko platno, ostaje zdrav!". I druga krea tivna djelovanja kao ivanje, rezbarenje, amaterska izrada bilo ega, pravi su unitavatelji stresa. Ali, oprez! Za onoga tko to radi, sve je u redu, ali onaj tko e kasnije posjedovati te predmete, moe imati velikih, pogotovo zdravstvenih pro blema! Radi se o jakom zraenju tetnog utjecaja ugraenog u takav predmet. Zato, oprez kad dobivate takve poklone, kao i kod njihova kupovanja! - Orasi. tite srce od preoptereenja jer sadre puno magnezija. Podiu koncentraciju i sposobnost razmiljanja, a smanjuju mogunost stresnog udara! - okolada. Sadri hormon serotin, koji nas umiruje i ini sretnima. Barometar raspoloenja se munjevito podie! - Kuhanje. Estradne i filmske zvijezde, poznati menade ri, umjetnici i obini ljudi uivaju u njemu i najradije su u ku hinji! - Sauna. Znojenje proiava tijelo. U tijelu se nakupi puno tetnih tvari i neistoe, a toplinom ih se oslobaamo, kao i greva, te oputamo miie! - Hipnoza. Terapija hipnozom slui kao antistres postu pak i kao nain oputanja. Jednostavno se prakticira kod kue, pogotovo ako imamo snimljen postupak na vrpci ili kazeti, i uz odgovarajuu glazbu. Najbolje se ui na raznim teajevima. - Masaa. Lijenici u razvijenijim zemljama propisuju je kao normalno lijeenje. Pomae kod napetosti miia, ner voza i nesanice, a sve to su uzronici stresa!

- Mozart i ostali klasici unose sklad u duevni ivot i do kazani su melem za osjeaje. Posebno povoljno djeluju na neroeno dijete u majinoj utrobi! - Sunce. Aktivira proizvodnju vitamina D, koji proiava organizam, potiui osjeaj sree i zadovoljstva. Njegova to plina razgaljuje duu! - Sport. Uklanja napetosti, pojaava rad srca i povisuje krvni tlak, a tijelo je bolje opskrbljeno krvlju, koja za vrijeme bavljenja sportom dobiva vie kisika! - Vino. aica pjenuca ili vina ujutro, a isto tako povre meno tijekom dana, pospjeuje cirkulaciju i daje nam polet. ovjek tada ne gleda preusko na stvari. To ne znai da se smije postati pijanac! - etnja. etnja produuje ivot! etnja prirodom pove ava opskrbljenost organizma krvlju, osjeamo se manje napetima i razgrauju se stresni hormoni! - Komedije. One nas vode u svijet sa zajamenim sretnim zavretkom. Dovode nam smijeh u svakidanjicu i barem na kratko zaboravljamo na ljutnju i stres! - Ayurveda. To je prastari indijski nain lijeenja. To je pot puna terapija, s masaama, pravilnom prehranom, raznim prirodnim postupcima lijeenja, oputanjem i meditacijom! - Sunanje. Sunanjem na prirodni nain usklaujemo i stabiliziramo, te stimuliramo nae akre - energetske centre naeg tijela. Toplim bojama poveavamo sigurnost u sebe. - Joga. Bavljenje jogom, zajedno s tjelesnim vjebama i vjebama disanja, proiava tijelo, duh i duu! - Zen meditacija. Oputamo se duevnim "pranjenjem", tj. nita ne mislimo, nita ne osjeamo, nita ne elimo. Na taj se nain skuplja i koncentrira nova ivotna snaga! Jedan od vrlo dobrih naina za umirenje nakon psihikog ili fizikog preoptereenja je putanje laganog mlaza vode ugodne temperature da nam pomalo tee niz obje ruke, od

lakta nanie. Ako osjetimo slabost, odmah prekinimo s moe njem ruku i ako je potrebno, nastavimo nakon kratkog odmo ra! Upozorenje za sportae! Bavljenje sportom i kretanje uop e, pomae u odranju zdravlja. Usprkos tomu, ne treba pretjerivati. Bavljenje sportom, pogotovo bez odreenog i pravilnog treninga, poveava otrovne i tetne sastojke u na em tijelu. Ako se uz to jo i pui, uiva alkohol i puno (jake) kave, opasnost od stresnog udara mnogostruko se povea va! Zato moramo biti vrlo paljivi sa sportskim aktivnostima. Ovo je veoma vano za amatere! Profesionalci pak vrlo dobro znaju zato riskiraju. Ruke i nokti na rukama - pokazatelji stanja naeg organizma Nae tijelo misli na nas i stalno nam daje do znanja u ka kvom je stanju. Mnogo je tih znakova, a onaj tko obrati pa nju na njih i donekle ih razumije, moe ve u ranom stadiju prepoznati razne bolesti ili upale, te ih u zaetku sprijeiti. Jedan od vanih pokazatelja "govora" organizma su ruke i nokti. Na njima se odmah vidi kakvog smo zdravlja. Svaka promjena na njima upozorenje je da je organizam izvan svoje ravnotee.

slika br. 38 Nokti na rukama 1, 2, 3, 4

Ako su nae ruke, unato pravilnoj njezi, stalno hrapave, to moe znaiti tekoe u izmjeni tvari u organizmu. To su i upo zoravajui signali da nam crijeva, jetra ili bubrezi ne rade pravilno. uljevita koa na dlanovima, koja nije posljedica fizikog rada, pokazuje da je izmjena tvari u naem organizmu ne pravilna. Kad nam se ruke, pogotovo za hladna vremena, znoje, obavezno je i poeljno temeljito pregledati bubrege. Drugi uzroci koji izazivaju takvo znojenje mogu biti poremeaji u izmjeni hormona, a pogotovo razni psihiki stresovi, strah ili uzbuenje. Konkretna upozorenja koja nam daju nokti na rukama su: 1. Uzduni ljebovi (utori) pokazuju na kroninu upalu kao to je reuma, ili na infekciju u probavnom traktu (elu dac/crijeva). U ovom sluaju moe pomoi kura mravljenja koja e proistiti crijeva, jetru, bubrege. Ako su utori vrlo du boki, neophodno je otii lijeniku na detaljan pregled spo menutih organa. 2. Poprene linije na noktima ukazuju na bolesno stanje, ali i na povrede organizma, kao i na teke duevne krize. Kod veih psihikih problema velika pomo je u otvorenom razgovoru s osobom od povjerenja ili sa psihijatrom. 3. Bijele, pahuljaste mrlje na noktima ukazuju na pomanj kanje minerala, uglavnom kalcija, a isto tako i na poremeaj u izmjeni hormona u organizmu. Potrebno je izvriti pregled kod lijenika specijalista, a uvelike pomae uzimanje multivitaminskih preparata s raznim mineralima. Tokasti udub ljeni oblici su znakovi gljivine bolesti ili neke druge bolesti koe. 4. Lomljivi ili rascijepljeni nokti su znak naruene izmjene tvari u kostima ili pomanjkanje kalcija. Pokazuju i na pomanj kanje minerala u organizmu. U ovim sluajevima pomae

uzimanje kremene kiseline i/ili tableta kalcija, i vitamina A, B i E. Sve ovo uzimajte uz suglasnost vaeg lijenika. Osim ovih openitih upozorenja, promjene koje se javlja ju na noktu pojedinog prsta ruke imaju i svoje posebno zna enje. One nam poblie oznaavaju mjesto gdje lee tetni uzroci, koji su doveli do ovih promjena. - kaiprst: signalizira na promjene u crijevima i donjem dijelu tijela, - srednji prst: ukazuje na probleme sa srcem, - prstenjak: ukazuje na eludac i guterau (pankreas), - mali prst: ukazuje nam na podruje glave i grla, - palac: odraava stanje limfnih lijezda i dinih organa. O unim kamencima una kesica (vesica fellea), krukolikog je oblika, zapremine oko 40 cm3, a slui kao spremite tekueg utog soka iz jetre. Odatle sok odlazi u dvanaestopalano crijevo. Po mae u razgradnji masti prilikom probave i upijanju masnih kiselina iz hrane preko crijeva i krvoilnog sustava "vene portae" izravno u krv. uni sok iz ovog "spremita" je 3 do 4 puta gui od onog koji ide izravno iz jetre u dvanaestopal ano crijevo. Sok se sastoji od une kiseline, une boje, hormona, kolesterola, te bilirubina, kao nusprodukta razgrad nje crvene krvne boje hemoglobina. una kiselina, sluz i bjelanevine (albumen) odravaju uni sok tekuim. Ako se poremeti njihov omjer, ili ako jetra nema na raspolaganju dovoljno une kiseline i sluzi, dolazi do kristalizacije u unoj kesici - do stvaranja unih kame naca. Promjene u radu jetre moe prouzroiti i hrana bogata kolesterolom ili nekontrolirana uporaba raznih tableta i os talih lijekova!

Kamenci mogu biti u obliku sitnog pijeska, grisa ili manjih kamenia. Iz oblika grisa stvaraju se vei kameni, i do veli ine oraha. Boja kamena oznaava ega ima vie u njegovu sastavu. Kree se od crne (viak bilirubina) do smee (vi ak kolesterola). Glavni sastojci kamena su kolesterol, bili rubin i vapnenac.

slika br. 39 uni kamenci Kritina ivotna dob kad se stvaraju kamenci je izmeu 50 i 70 godina. Ciroza jetre ili eerna bolest pojaavaju rizik stvaranja kamenaca. Kod ena se stvaraju tri puta ee nego kod mukaraca. Jedan od uzroka je poremeaj u iz mjeni masti i kolesterola za vrijeme trudnoe. Bolovi se kod unih kamenaca javljaju u gornjem des nom dijelu trbune upljine i javljaju se u obliku vrlo jakih i bolnih greva (kolika). Poinju kad se sitni kamenii pokre nu i iz une kesice ponu putovati unim kanalom.

Bolovi se javljaju i nakon uzimanja masne hrane, hrane koja nadima, od umanjaka tvrdo kuhanih jaja, jake kave ili alkohola, drmanja prilikom vonje, zatvora stolice, ali i prili kom stresa! Bolovi se javljaju neoekivano i mogu trajati sa tima. esto se javljaju i u desnom ramenu, ali i u kraljenici! Kad kamen zapne u unom kanalu, bilirubin prodire u krv, koa postaje ukasta, mokraa dobiva boju piva, a sto lica postaje svijetla. Dolazi do utice! Kod upale une kesice dolazi do bolova koji se pojaa vaju, uz pojavu vruice, munine i povraanja. Kod bolnih greva preporua se suzdravanje od hrane i mirovanje u . krevetu s toplim oblozima. Kronina upala une kesice moe prouzrokovati i poja vu raka na njoj! Kod kroninih upala obino dolazi do taloe nja vapnenca na stijenkama kesice i to je odlina podloga za razvoj raka! Zato su kronine upale vrlo opasne! uni kamenac moe se ukloniti klasinom ili suvreme nom operacijom, zatim endoskopijom do veliine kamena od 30 mm, a moe se razbiti i ultrazvukom. Kod ultrazvuka nema operativnog rezanja, a razbijeni kamen se u obliku sit nog pijeska izlui unim kanalom. Tu postoji opasnost po vreda stijenke kesice, to kasnije moe uzrokovati velike probleme. Kod kamenaca stvorenih na bazi kolesterola mo gu je i kemijski postupak otapanja. U svakom sluaju, lije nik e vam preporuiti nain i vrstu lijeenja. Radiestezisti mogu odrediti vrstu, veliinu, koliinu i po loaj kamenaca na jedan od ve opisanih naina: Sliku osobe ili desni dlan pacijenta postavite desno, a vi sak drate 1 do 2 cm iznad. Lijevo, s lijevom rukom u kojoj je neutralna pisaljka, prelazite po priloenoj skici i to od spo ja dva kanala, unog i guterainog, prema vanjskom kraju une kesice. Na precizno postavljena pitanja o onom to nas zanima, dobit emo i precizne odgovore. Ti e odgovori

biti u obliku jednog od dogovorenih kretanja viska. Uvjet je da se radi polako, strpljivo i odgovorno. Pri dijagnosticiranju treba biti oprezan, jer osoba moe patiti od bezazlene prehlade, pa sve do raka! Ponekad to mogu biti i umiljeni bolovi na ve odstranjenoj kesici. U sva kom sluaju, svoje miljenje, ako je potrebno, dajte pacijen tu u pisanom obliku, s molbom njegovu lijeniku da obrati posebnu panju na ono to ste dijagnosticirali! Ugriz krpelja - razvoj bolesti "Lyme Borreliose" Povrine terena prekrivenog zaraenim krpeljima svuda u svijetu (i u Hrvatskoj) iz dana u dan sve su vee. Svi su, a pogotovo djeca, izloeni stalnim opasnostima i elim ih na vrijeme upoznati s moguim neprilikama. Nije svaki ugriz krpelja opasan. U normalnim sluajevima samo oko 10% ovih krvopija nosi u sebi opasne bakterije Bo rreliose. Zaraenost krpelja ovisi veinom o godinjem dobu, regiji i stadiju zrelosti krpelja. Kako je dolo do imena te bolesti? U gradiu Lyme u Connecticutu (SAD), 1975. godine vei broj djece i odraslih obolio je od nepoznatog oblika artritisa. Tipini simptom je bio da su im zglobovi bolno naticali i s vremenom postajali oteeni. Neobino velik broj oboljelih uzbunio je zdravstve ne radnike. Trebalo je sedam godina da se doe do rjeenja zagonetke i otkrivanja izazivaa bolesti. Bila je to bakterija Borrelia, koju je krpelj ugrizom unosio u ljudsko tijelo. Pre ma mjestu prvog otkria, bolest je nazvana "Lyme borreliosa", a prenositelj je obina titasta krpelj. Ugriz zaraenog krpelja moe prouzroiti i teku bolest "meningoencefalitis", to se dogaa uglavnom kod ugriza poetkom ljeta. To je upala modane kore i ovojnice. Po sljedice su vrlo teke! Bolest moe potrajati doivotno!

Borreiiose se mora lijeiti antibioticima i to prije to po nemo, to je bolje za pacijenta. Lijenici postavljaju dijagnozu uglavnom na osnovi izgleda bolesnika. Odluka je katkad vrlo teka i obino je potrebno nekoliko laboratorijskih analiza. Infekcija Borreliosom najee prolazi kroz tri osnovne faze: 1.faza U oko 60% sluajeva infekcija se javlja u roku od tri dana do 4 tjedna nakon ugriza, kao bezbolna, crvenkasta, lutajua oteklina (erythema migrans). Crvenkastog je izgleda i iri se u obliku kruga. U sredini je blijeda, tako da se na kra ju vidi jo samo crvenkasti prsten. Nakon nekoliko tjedana nestane sama po sebi. Mogua je i vruica, bolovi u miiima, glavobolje ili otekline limfnih vorova. Lijei se antibioticima. 2. faza Uzronik se proirio organizmom. Tjednima ili mjesecima nakon ugriza krpelja moe se, uglavnom na mjestima ugriza, javljati dosadna, a ponekad i jaka bol. Na ivanom sustavu ova infekcija moe izazvati mjestiminu oduzetost (pogoto vo na licu) ili upalu modane opne (meningoencefalitis). Ponekad se razviju crvene otekline na prsnim bradavi cama, unim jagodicama ili na mukim spolnim organima. Mogue komplikacije na srcu javljaju se u obliku poremea ja ritma rada srca i poveane opasnosti od sranog infarkta! Lijei se infuzijom s antibiotikom. 3. faza Borreiiose moe napasti bilo koji organ ili tkivo. esto dolazi do upale jednog ili vie zglobova, i to najee kolje na. Koa na nogama ili rukama moe postati tanka i nabo rana kao pergament. Moe doi i do poremeaja ritma rada srca, kao i dugotrajnih poremeaja seksualne potencije, a isto tako i smanjenja seksualne elje. Lijei se infuzijom s antibiotikom.

Kako se zatititi od infekcije Lyme borreliose? Krpelj se ne nalazi na drveu! Moe se nai na visini od 1 do 1,5 m, na travi, paprati, i u gustiu pod drveem, na ru bovima umskih putova, na parkiralitima ili u vrtovima. i votinjicu "pokupimo" u prolazu. Kod odraslih obino ugrize u nogu, a kod djece najee u vlasite. Kad se eete takvim okoliem ili tamo neto radite, za titu mogu pruiti duge hlae, s nogavicama utaknutima u arape, koulja dugih rukava i zatvorene cipele. Svijetla od jea olakava kasniju potragu za krpeljima. Djeci treba kapa ili marama. to je krpelj due privren na kou, to je vea opasnost da e se uzronik Borreliose prenijeti u na organizam. Na kon boravka na otvorenom, moramo se odmah pregledati i skinuti krpelje ukoliko su se uhvatili za kou. To inimo s posebnom pincetom, a moemo ih namazati s bilo kojom masti ili uljem, jer krpelj tada naputa zagrieno mjesto. Upozorenje: Nabreklo tijelo krpelja ne smije se zgnjeiti prstima! Uzronik Borreliose moe vam ostati na koi i iza zvati infekciju! Preporuke: Cijepiti se protiv ove infekcije. Ta zatita tra je oko 3 godine. Odjenuti se i obuti kako smo ve opisali. Ako se naemo u nepoznatoj prirodi, radiestezist nam moe pomoi i izvriti kontrolu da li na tom podruju ima zarae nih krpelja ili ne.

Problemi s kraljenicom Kraljenica je osnovni stup naeg organizma. Sastoji se od odreenog broja kostiju, kraljeaka. Oni su uglavnom po kretni, osim najnieg dijela kime, gdje ve u ranom djetinj stvu kraljeci meusobno srauju. Izmeu kraljeaka se

nalaze hrskavini diskovi, prsteni ili ploice, koji slue kao leajevi prilikom pokretanja. Kroz kraljenicu, koja je obliko vana tako da svi kraljeci imaju u sredini veliki otvor, a sa strane izrasline koje slue kao graninici pokretanju kralje aka, prolazi glavni snop ivanih vlakana. Iz tog snopa, koji je izravno vezan s mozgom, odvajaju se pojedini sklo povi ivaca i kroz kraljeke vode do svog odredita. Ta su odredita dijelovi tijela ili pojedini organi. Taj nosivi stup naeg tijela graen je tako da podnese odreena optereenja i uglavnom dobro ispunjava svoju zadau. Njegov najosjetljiviji dio su meukraljeni prsteni-ploice, odnosno diskovi. Oni s godinama, a i zbog nedovolj nog kretanja, mogu otvrdnuti i postati poput kostiju, kao i njihove tetive pomou kojih su vezani za susjedne kraljeke. U tom sluaju kaemo da su kraljeci "srasli" jedan uz drugi, uzrokujui potpunu nepokretnost tog dijela kraljenice. Snopovi ivaca koji prolaze tim dijelom kraljenice postaju oteeni i uzrokuju jake bolove, pa ak i nepokretnost dije lova tijela koji im pripadaju. Drugi, ei sluaj, je da se ti meukraljeni prsteni-ploice uslijed dugotrajnog i prevelikog optereenja jednostav no "spreaju", tj. stanje se. Posljedice su iste kao i kod okotavanja, s tom razlikom da je kraljenica u ovom sluaju pokretljiva, ali uz jake bolove. U ovom sluaju ne smijemo se naglo kretati, dizati ili nositi veu teinu, ne moemo du go stajati, hod je otean, moramo leati na ravnom i tvrdom leaj u, itd. Bolesnicima koji imaju problema s kraljenicom preporu ujem da to prije pronau dobrog radiestezista i zamole ga da detaljno pregleda stan ili kuu u kojoj ive. Dobro bi bilo prekontrolirati i radno mjesto. Ako je potrebno, postav lja se zatita protiv tetnih zraenja, a iz iskustva znam da je to prvi i najvaniji uvjet u procesu lijeenja!

Potrebno je nai neutralna mjesta za spavanje, odmor ili rad. Ako ste to jednom ve napravili, potrebno je napraviti ponovnu kontrolu zbog promjena iji se uzroci ne mogu pri mijetiti u blioj okolici. Potresi u udaljenim krajevima i mno ge druge pojave uzrokuju promjene na trasama podzemnih vodotokova, magnetskih tokova i raznih drugih zraenja. Na te promjene, osim potresa, utjeu nove stambene zgrade, novoizgraene ceste, kanali, razne elektronske instalacije, elektrovodovi, itd. Predlaem bolesnicima sljedeu terapiju, odvojenu u tri faze. Svaka faza moe biti i samostalna cjelina. To su: 1. Hitna pomo, 2. Prva pomo i 3. Pomo 1. Hitna pomo - pravilna dijeta Najosnovnije je kod neprilika s kraljenicom smanjiti nje no optereenje! To znai hitno smanjiti teinu ili, bolje ree no, "kilau" tijela! Ovo se postie raznim dijetama, i jo bolje, promjenom jelovnika. Dijeta i vjebe Mnogi se pitaju gdje su granice dijete. Nije dovoljno sa mo "stati" u prologodinju haljinu ili hlae. Prava teina je ona koju na kimeni stup moe podnijeti bez opasnosti od oteenja! Ljudski kostur se konano razvije do 20.-21. godine i vota. On je obino graen za teinu koju je morao nositi u to vrijeme. Ekstremi su iz ovoga iskljueni. Teina koju je orga nizam tada imao, smije tijekom ivota maksimalno narasti najvie 20%. To je gornja granica ljudske teine! Primjer: Mukarac ili ena koji s 20 godina tee 72 kg, smiju se udebljati najvie 14,4 kg, tj. do 86,4 kg. Sve iznad toga je opasno po zdravlje i svaki gram je viak! Idealno bi bilo zadrati to poveanje teine na 10 - 15% (7,2 do 10,8 kg) i ne prijei 79,2 kg, odnosno 82,8 kg.

S obzirom da mi govorimo o problemima vezanim za ki meni stup, uz objanjenje o dijeti moramo pojasniti to je jo poeljno i potrebno poduzeti. To su razne vjebe kojima potiemo kraljenicu i njene prstene-ploice da se pomiu, pogotovo u onim dijelovima koji najvie miruju. Vjebe mo raju biti lagane i treba ih izvoditi barem dva puta dnevno, ujutro i naveer. Preporuujem pri tom dogovor s bilo kojim lijenikom fizioterapeutom. Pokuajte iskreno odgovoriti kad ste zadnji puta uspjeli stojeke, skupljenih nogu i ne savija jui ih u koljenima, dohvatiti prstima ruke prste na nogama? Uz tjelesne vjebe za pokretanje kime, obavezno isko ristite i svaku priliku za laganu etnju prirodom, po mogu nosti izvan staza i putova! 2. Prva pomo Kod ortopeda obavezno prekontrolirajte va "stajni trap", odnosno svod stopala! Obino neko vrijeme treba nositi uloke u cipelama. Ovo se mora uiniti bez obzira to mi mislimo da znamo sve o naim stopalima! Sputena stopala, a ne samo reuma, ima za posljedicu bolove u kraljenici i savijanje prstiju na rukama! 3. Pomo Postoje mnoge teorije i naini kako pomoi ljudima koji imaju problema s kraljenicom. elim objasniti moj nain ra da, koji je vrlo slian postupku g. Breussa iz Austrije, a re zultati su odlini. Poslije kompletnog tretmana bolesnici mi se ni nakon nekoliko godina nisu alili na bolove u kraljeni ci zbog kojih su traili i dobili pomo! Vjerujem da nema istroenih diskova, odnosno ploica; oni su samo zgnjeeni ili, bolje reeno, "spreani"! Diskovi se mogu otetiti prilikom mehanikih povreda, ali to je drugi sluaj.

Opis postupka: a) - Kod dolaska pacijenta izvri se detaljan pregled or ganizma i funkcija pojedinih organa. Primijeeno je da veina bolesnika ima problema s bubrezima! Bubrezi su jedan od glavnih filtara u naem tijelu. Kroz njih se izluuju tekuine i mokrane soli iz naeg organizma. Slab rad bubrega uzro kuje nedovoljno izbacivanje mokranih soli (urinata), a one se, u pravilu, najradije kristaliziraju upravo na hrskavicama! Te su hrskavice najee u zglobovima i diskovima-ploicama u kraljenici. Obino preporuujem aj za bubrege, koji se pokazao odlian za ovu namjenu. To je sitno izrezana mjeavina od: 15 g preslice (Equisetum arvense I.), 10 g koprive (Urtica dioica), 8 g troskota (Polygonum aviculare L.) i 6 g gospine trave (Hypericum perforatum). Priprema: 1 liicu mjeavine staviti u 2 dl kipue vode, poklopiti i skloniti sa tednjaka; nakon 10 min procijediti. Ta logu dodati jo 4 dl kipue vode i kuhati tono 10 min. Pro cijediti. Obje tekuine izmijeati i piti hladno tokom dana u malim gutljajima. Ujutro natate, prije ruka i prije spavanja popiti po pola alice tog aja. Prije gutanja dobro ga u usti ma "promijeati". 1 mali gutljaj = 1 juna lica! U aju se nalaze vani sastojci koje ne smijemo unititi kuhanjem i zato mjeavinu najprije drimo u toploj vodi, da bi se potrebne komponente mogle nesmetano otopiti. Jedan od najvanijih sastojaka, kremenu kiselinu, dobijemo tek la ganim kuhanjem taloga u vremenu od 10 min. U razdoblju u kojem pijemo ovaj aj trebalo bi izbjegavati masne juhe, meso i mesne preraevine. aj se pokazao dje lotvoran kod upala bubrega, kao i kod drugih bolesti bubre ga. Pomae i oboljelima od raka, leukemije i dijabetesa D-2. Smije se piti samo 3 tjedna!

b) - Obavezno se izvri radiestezijski pregled stana pa cijenta. U stan se mora postaviti zatita protiv tetnih zrae nja. Ovo je potrebno zbog zatite pacijenta, jer nema smisla bilo to raditi s njim ako e ponovno biti izloen zraenju koje je i dovelo do bolesti. Tako se organizmu oslobaa do datna energija, koju je inae troio u borbi sa tetnim zrae njima. Izravni rad s kraljenicom: Uz tretman s ajem vrlo je vano i istezanje kimenog stu pa! Pacijent se mora opustiti u leeem poloaju i to vie olabaviti miie. Pri istezanju je potreban pomaga u kojeg pacijent ima povjerenja. Jedna osoba prima pacijenta ispod pazuha, a druga za noge. Istezanje se vri dok se ne osjeti da se kraljenica dovoljno rastegnula. Obino je potrebno 3 do 6 istezanja, to ovisi o grai i teini pacijenta. Mora se raditi paljivo i s osjeajem. Nakon toga cijelu kraljenicu dobro natopimo s uljem od gospine trave (mjeavina gospine trave - Hypericum perfo ratum i maslinovog ulja). Pritom lagano masiramo da bi se ulje to bolje upilo u kraljenicu. Nikada se ne smije masirati izravno po kraljecima! Pritisak postepeno pojaavamo. To traje oko pola sata. Po zavretku masae nastupa najdelikatniji dio posla. Lijevom rukom daje se pacijentu dodatna bioloka energija, a u desnoj se vrti visak. Poinje se od vratnih kraljeaka pre ma trtici. Dlan lijeve ruke mora biti pritisnut na tijelo pacijen ta kako bi se prijelaz energije odvijao to lake. Pacijent e u jednom trenutku osjetiti vrelinu na mjestu gdje se dri ruka. Visak nam svojom vrtnjom pokazuje koliko dugo je potrebno drati ruku na jednom mjestu. Mi ustvari sa svojom energi jom pomaemo probuenoj energiji pacijenta da "dovede u red" stanje u stanicama njegove kraljenice. Ovaj postupak

traje od 15 min do pola sata! U Bibliji je prikazan Isus kako lijei pacijente polaganjem ruku na njih, a ne tjeranjem mu ha oko njih! Bitno je shvatiti da se diskovi ili ploice izmeu kraljea ka ponaaju kao spuva. Kad su stisnuti, smanjuje se pro stor izmeu kraljeaka i javlja se bolni pritisak na ivce koji tuda prolaze. Ako ih natopimo s uljem, obujam im se opet povea, kao i prostor izmeu kraljeaka, a samim tim pre staje i pritisak na ivane snopove, odnosno prestaje bol! Kraljenica je ponovno pokretna! Nakon tretmana pacijenta dobro utoplimo i ostavimo da lei na miru barem pola sata! Ako zaspi, ostavimo ga da spa va. Zamaene dijelove tijela omotamo runikom kako ne bismo zaprljali posteljinu. Kod teih sluajeva potrebno je nekoliko takvih postupa ka, to ovisi o pacijentu i teini bolesti. Prvi tretman, koji se sastoji od tri masae, potrebno je redovito ponavljati svaki drugi ili trei dan, a kasnije jednom tjedno. U prosjeku je do voljno 6 do 9 tretmana nakon prvog tjedna. Kod slabijih bolova u kraljenici dovoljno je izvriti jednu seriju masaa refleksnih zona na tabanima pacijenta. Ui nak je vrlo dobar. Masaa refleksnih zona je dobra za pomo kod mnogih oboljenja i vrlo esto nije potrebno poduzimati nita drugo. U svijetu postoje posebne ordinacije samo za takvu masau! Nakon ovih tretmana pacijent se mora strogo pridravati svega to je do sada reeno. Posebno se to odnosi na odra vanje smanjene teine, lagane tjelesne vjebe, etnje, izbje gavanje tekih tjelesnih napora i naglih pokreta. Ukratko, treba ivjeti normalno, ali bez izigravanja super-junaka!

Diskopatija - bolovi u kraljecima Uzroci: neoprezno podizanje tereta, neprirodno okliznue, nepravilno saginjanje ili okretanje, brzi pokret, itd. Pomou viska ili osobnim opaanjem utvrdimo mjesto i uzroke bolova. Nakon toga moemo pristupiti ubrzanom po stupku izljeenja pacijenta, i to samo ako on to zatrai. Na vest u jedan takav postupak, nakon kojeg je pacijent u roku 1 do 3 dana opet potpuno zdrav. Terapija: Lumbalni dio kraljenice treba natopiti s jakom rakijom i dobro izmasirati, ali ne po kraljecima! To radimo oko 3 mi nute. Oko 5 min nakon toga dobro natopimo lumbalni dio s uljem od gospine trave. Moe se upotrijebiti i neko drugo ulje ili mast. Ulje od gospine trave je najbolje jer ga organizam dobro upija. Nakon masae stavimo na oboljeli dio sljedei oblog: - 2 dijela naribane crne rotkve (Raphanus sativus) za jedno s korom - 1 dio naribanog korijena hrena (Cochlearia armoratia) Od trenutka kad naribamo crnu rotkvu i hren pa do upo rabe ne smije proi vie od 5 min. Nanosi se oblog debljine 5 mm, a prema maru se stavi krpica da sprijei kontakt s oblogom, jer bi to izazvalo jako peenje. Oblog se dri oko 1 sat. Nakon skidanja obloga, to mjesto treba dobro oprati i namazati s uljem. Pacijenta utoplimo i ostavimo da lei u ravnom poloaju kako se kraljenica ne bi krivila. Ovo je najbolje initi naveer prije spavanja. Za vrijeme ove terapije nije dozvoljeno puiti niti piti al kohol. Za vrijeme masae mora se izbjegavati izravan priti sak na kraljeke. Kraljenica se moe centrirati laganim pri tiskom sa strana na kraljeke. To treba raditi vrlo paljivo! Velika pomo je davanje potrebne bioenergije, kako je to opi sano u sljedeim poglavljima.

Kravlje ludilo (BSE) - Bovine spongiforme enzephatolopathie Do prije nekoliko godina jedini sluajevi kravljeg ludila zabiljeeni su u Engleskoj i vicarskoj. Danas imamo slua jeve i u Hrvatskoj. Radiestezisti mogu puno pomoi u ra nom otkrivanju te bolesti. Da bi to bili u stanju, prvo moraju upoznati bolest i nauiti to moraju traiti. Kod nas nema popularne lektire o tome i zato elim upoznati itatelje s njom. to je to BSE? Nakon svih dosadanjih istraivanja utvreno je da se BSE moe prenijeti i na ovjeka, gdje izaziva poseban oblik Creutzfeldt-Jakobove bolesti (CJB). CJB uzronik napada sredinji ivani sustav i mozak. Neuroni se zgruavaju (grudaju), a mozak postaje rupiast poput spuve. Bolesnici padaju u depresiju, s vremenom postaju agresivni, nekontrolirano se trzaju i nenadano umiru bez svijesti. Tajnu bolesti rijeili su 1920. njemaki neurolozi Alfons Jakob i Hans Gerhard Creutzfeldt, koji su je opisali kao egzotini bi ovjeanstva. Ona je uvijek smrtonosna, ali u normalnim prilikama dogaa se samo u 1 do 2 sluaja na milijun stanovnika. U ovim "normalnim" sluajevima, inku bacija moe potrajati i do nekoliko desetaka godina. Pod normalnim okolnostima podrazumijeva se prehrana stoke prirodnim putem, bez dodavanja raznoraznih, uglavnom sum njivih koncentrata! Koii su uzroci BSE-a? BSE se poela iriti zbog nesavjesnosti i lakomosti engle skih uzgajivaa krava. Izvorite lei u zaraznoj bolesti ova ca pod imenom "Scrapie", rairenoj u Engleskoj. Uzgajivai su hranili svoje krave s jeftinim branom, kao dodatkom hrani iz silosa. To se brano proizvodi obradom ivotinjskih

otpadaka kao to su: samljevene ovje glave, unutranji or gani i kosti, a dodavale su se i itave uginule ivotinje. To bi bio normalan i gotovo prirodan proces, ali zaboravilo se da su goveda iskljuivo biljojedi! Zbog smanjenja trokova proi zvodnje, brano se zagrijavalo samo do 800 C, to je dovolj no da usmrtiti uzronike salmonele, ali ne i uzronike bolesti "Scrapie". Ta se bolest oituje u sljedeim simptomima (re dom): grevi, svrbe, e, slabost, paraliza, smrt. Uzronik bolesti razvija se preko svih normalnih granica. I jo neto: uzronik bolesti, koji se ne smatra opasnim za ovjeka, u govedima se razvija u zarazan i opak oblik! Inkubacija u ova kvim sluajevima traje relativno vrlo kratko vrijeme! Opasnost za ljude Godinama su ljudi vjerovali da uzronik BSE-a ne moe biti tetan za ovjeka. Ali kad se je broj oboljelih od Creutzfeldt-Jakobove bolesti naglo poveao, i kad se to povezalo s potronjom goveeg mesa i njegovih preraevina, a to je postalo oigledno, niti znanstvenici nisu vie mogli izbjega vati te injenice. Sve je ukazivalo na smrtonosne simptome jednog, prije nepoznatog, oblika CJB-a: - zaraene osobe umirale su nakon neobino dugotrajnih bolova, koji su trajali i do dvije godine. - u mozgovima zaraenih osoba pronaeni su kuglasti oblici dijelova tkiva. Vjerojatno su se odumrli i odbaeni uz ronici "ubojice bjelanevina" pretvarali u te kuglaste oblike. - u modanom elektroencefaiogramu (EEG) nije prona eno veliko ritmiko pranjenje modanih struja, koje se ina e javljaju pri kraju CJ bolesti. - iskljuivo kirurka autopsija moe dokazati postojanje CJ bolesti! Isto tako, to se moe dokazati i pomou radiestezije! - razaranje mozga se ne moe zaustaviti!

slika br. 40 Izgled mozga napadnutog s BSE-om Kako se postupa kod BSE bolesti?

a) Kako si ovjek moe pomoi? Protiv BSE-a, odnosno tako izazvanoj CJ bolesti, ovjek zasad ne moe uiniti nita, osim da ne jede zaraenu go vedinu i njene preraevine. U tome bi morali svi sudjelovati i suraivati: drava, zdravstvo, trgovina, kupac; jer ako trgo vina nametne svoju logiku, onda su tragedije u obiteljima neizbjene!

b) to mogu uiniti lijenici? Lijekovi s kojima medicina raspolae za sada su ograni eni. Kod pojave prvih simptoma, bez obzira to pacijent misli, treba razmiljati o CJ bolesti. Treba dalje istraivati po mou EEG-a i kompjuterske tomografije te pokuati otkriti eventualne dodatne simptome bolesti. EEG-om se mogu pronai tipini i karakteristini uzorci CJ bolesti. Jedino mo dana biopsija moe potvrditi sumnju u tu bolest, i to ako se u modanom tkivu pojavi "spuva"! Kako je sama bolest neiz ljeiva, moemo samo ublaavati njene simptome! c) Openito CJ bolest se vjerojatno razvija uz pomo bjelanevine "prion", koja nastane u mozgu i neznatno se promijeni. Ta se oteena bjelanevina vie ne moe razgraivati i oblae se oko drugih ivanih stanica te remeti proizvodnju normal ne bjelanevine. S vremenom te obloge ubijaju ivane sta nice. To prouzrokuje rupice u mozgu, ija koncentracija do biva izgled spuve! Ova je bjelanevina vrlo otporna. Preivljava temperature i preko 2000 C, dezinfekcijska sredstva kao to je formalin, te UV i rendgensko zraenje! Danima izolirana, preivljava i ostaje ivahna i zarazna! d) Simptomi Glavni simptomi koji se javljaju kod CJ bolesti su sljedei (redom): pospanost, glavobolja, gubitak pamenja, gubitak sluha, depresija, agresivnost, haluciranje, gubitak koordina cije, koma, smrt. Opasni uzronik bolesti ovaca "Scrapie", kravlje ludilo i Creutzfeldt-Jakobova bolest pripadaju istoj porodici. To bi shematski izgledalo ovako: - uzronik Scrapie - ovca - brano i dr. - krave (goveda) - ovjek - smrt.

Kronine upale crijeva - Colitis ulcerosa i Morbus Crohn Postoji bolest crijeva gdje radiestezija moe puno pomoi u ranoj fazi njenog nastanka. Ta se pomo sastoji u pravo vremenom otkrivanju i identifikaciji, kad su sva ostala sred stva slubene medicine jo nemona. To su bolesti pod ime nom "Morbus Crohn " i "Colitis Ulcerosa". Najvei problem kod medicinskog dijagnosticiranja ovih bolesti je u tome to su simptomi kod obje vrlo slini. Zbog toga je radiestezijska dijagnostika od velike pomoi za rano utvrivanje o kojoj se od njih zapravo radi. To postiemo pomou jednog od opisanih naina dijagnosticiranja. Moe se raditi izravno s pacijentom, ali isto tako i s njegovom sli kom ili nekim predmetom. Da bismo mogli dobiti tone re zultate pretrage, potrebno je znati o kakvim se bolestima radi i poznavati njihove osnovne karakteristike. Najosnovniji opis bolesti glasi: - Colitis Ulcerosa: jaka upala silaznog dijela debelog crijeva prema maru. Ne iri se na druge organe. - Morbus Crohn: jake upale crijeva. Obino u blizini spo ja tankog i debelog crijeva. Te upale "putuju" po trbunim or ganima, a najvie po tankom i debelom crijevu, bez nekog reda. Kod obje bolesti jo nije poznat pravi uzronik. Pretpos tavlja se da sljedei uzroci imaju utjecaja: - utjecaj iz okoline: infekcije, puenje, prehrana, tetne tvari - promjene u imunolokom sustavu organizma - nasljedni imbenici ili, bolje reeno, genetska sklonost. - problemi s crijevnom florom. Na sve ove uzroke vrlo velik utjecaj ima izloenost nevid ljivom, ali zato podmuklom i stalnom zraenju na mjestima

stalnog boravka i/ili rada! Zato je neophodno izvriti radiestezijsku zatitu mjesta boravka pacijenta, ak i ako nam prve pretrage pokazuju da pacijent boravi na netetljivom mjestu! Zajednike karakteristike: Upala na crijevima pogorava probavu i smanjuje se unos hrane. Tako dolazi do umora, potitenosti, pogoranja krvne slike i gubitka teine organizma. Istovremeno se po veava koliina tekuine i bjelanevine u crijevima. Stolica se smanjuje i postaje sve vie tekua. esto dolazi do prolje va, ili kako bismo to slikovito rekli, pacijent se ponaa kao galeb: to u njega, to iz njega! Dolazi do jakih bolova u trbu hu i rasta temperature. Javljaju se tragovi krvi u stolici, na roito kod oboljelih od Colitis Ulcerose. Ono to je posebno karakteristino, i izraenije kod Morbus Crohna, je da dolazi do povremenog smirenja bolesti, koje moe potrajati neko liko mjeseci, pa i godinu dana! Pada kakvoa krvi, odnosno dolazi do pojave anemije, a oboljeli ima povienu temperaturu. Dolazi do osjeaja sla bosti, gubitka teine, upale zglobova (artritisa), javljaju se promjene na koi (erythema nodosum), ali i problemi s vi dom i upalne promjene sluznice u ustima (stomatitis). Kod Colitis Ulcerose moe doi i do bolesti jetre, a kod Morbus Crohna do pojava apscesa, odnosno lokalizirane nakupine gnoja na stijenkama crijeva! Jo jedna neobinost kod Chronove bolesti je stvaranje fistula, pogotovo u podruju spaja nja tankog i debelog crijeva, ali se to moe dogoditi i na dru gim mjestima. Fistule su neprirodni spojevi izmeu dva uplja tijela, neto kao by-passi, koji s vremenom mogu nestati, a nastaju kao posljedica upale ili nekog oteenja. Kroz njih moe tei sadraj iz jednog, obino upljeg tijela, u drugo.

Posebne karakteristike: Morbus Crohn - Neredovito izbijanje bolesti. Razdoblja zdravlja smjenjuju se s bolesnima i obratno. Upale napadaju cijeli probavni trakt. Glavna podruja napada bolesti su pri jelaz iz tankog u debelo crijevo (terminales ileum). Bolovi se javljaju u cijelom trbuhu. Kod napada na debelo crijevo dolazi do estih proljeva. Rijetko se javlja krv u stolici. U po jedinim sluajevima Morbus Crohn moe napasti svaki organ probavnog sustava, od usta do mara, ali ipak najee na pada terminales ileum. Colitis Ulcerosa - Bolovi se ire od mara na gore. Po goena je uglavnom sluznica u debelom crijevu. Proljev pra te jaka krvarenja i otpaci sluznice crijeva, kao i crijevne flore. Javljaju se jaki bolovi i osjeaj pritiska u trbuhu. Ako je upa la samo na kraju debelog crijeva (proktitis), ne mora doi do proljeva, ali u stolici se ipak nalaze otpaci sluznice i crijevne flore.

Prostata Prostata je dio mukog spolnog organa u kojem se proiz vodi sjemena tenost. Oblika i veliine divljeg kestena, smje tena je u zdjelinoj udubini ispod mokranog mjehura i ispred izlaznog dijela debelog crijeva. Kroz nju prolaze mokrana cijev i izlazna cijev za sjemenu tekuinu. Prostata se sastoji od miinih vlakana i sjemenih lijezda. Kod starijih osoba moe doi do poveanja prostate (hipertrofija) koja tada vri pritisak na donji dio mjehura i mokranu cijev. Posljedica je oteano mokrenje, sve do potpunog zatvaranja mokrane cijevi. U ovom sluaju prostata se povea i do veliine ake, podie mokrani mjehur i iskrivi, odnosno zatvori mokranu cijev. Tada se mokrani mjehur ne moe potpuno isprazniti,

javljaju se bolovi, a iz zaostalog dijela mokrae taloe se u mokranom mjehuru soli, razne kiseline, duini spojevi i stvara se kamen. Akutna upala prostate nastaje kao posljedica gonoreje, gripe ili opih infekcija, a javlja se najvie kod osoba starijih od 60 godina. Kod ovog oboljenja treba biti paljiv jer u mnogim sluajevima moe se razviti u rak, ako se poklope odreeni uvjeti! Ti su uvjeti dugotrajni boravak na izvoritu nekog od tetnih zraenja bez provedene zatite i ne podu zimanje odgovarajueg lijeenja. U mnogim sluajevima i pravodobna operacija spaava oboljelog. U svakom sluaju treba ozbiljno prihvatiti savjete dobrog radiestezista i svog lijenika. Kod ove bolesti treba se strogo pridravati odreene pre hrane. Ne smiju se jesti jako ljuta, paprena, masna, kisela i slana jela, stara govedina ili svinjetina, kao ni suhomesnati i konzervirani proizvodi, ali niti crvena rajica. Zabranjeno je konzumiranje alkoholnih pia i puenje! Preporuuje se di jetalna prehrana: kuhano pilee, puree i telee meso, krum pir na sve naine, jela sa to vie salate od koprive, zelene salate, maslaka ili radia, cikle, svjeeg kupusa, mrkve. U svaku salatu staviti i po 2 ajne liice usitnjenog lista per ina. Treba jesti to vie voa i piti vone sokove. Salate je sti za ruak i veeru uz ostala jela, zainjene s malo soli, razblaenog vinskog octa i malo maslinovog ulja. Upala prostate lijei se ajevima, salatama, dijetalnom prehranom, lijekovima po preporuci lijenika ili kombinacijom svega navedenog, a samo u krajnjem sluaju operacijom! Ovi bi bolesnici morali izbjegavati kupanje u radioaktiv nim vodama!

titnjaa (tiroida), guavost i bolesti titnjae Ljudi malo znaju o titnjai. To je mala lijezda u obliku leptira koja se nalazi u vratu iza grkljana. Teina joj kod zdravog odraslog ovjeka iznosi oko 20 grama, kad je zdrava. Proizvodi hormone koji su vrlo bitni kao kontrolori izmjene tvari u organizmu. Za nju se kae da je "svjeica organizma", slino kako je svjeica za paljenje vana kod benzinskih mo tora! to se dogaa kad titnjaa oboli, odnosno kad pone proizvoditi viak ili davati manjak svojih hormona organizmu? Sluaj a), kad dolazi do pojaane funkcije titnjae. Sluaj b), kad dolazi do smanjene funkcije titnjae. Koa, kosti, nokti a) ravnomjeran gubitak kose; vlana, ruiasta koa. b) pojaano ispadanje kose; lomljiva kosa; suha, blijeda koa; krhki nokti. Srce, krvotok a) ubrzani otkucaji srca; gornji krvni pritisak je visok; srce "zastaje" u radu. b) usporeni otkucaji srca. eludac, crijeva a) esti proljevi i bolovi u trbuhu; osjeaj gladi; gubitak te ine. b) esta zaepljenja; porast teine. Miii, ivci a) gubitak snage; drhtanje prstiju na rukama; tjelesni ne mir. b) gubitak snage; usporene reakcije; poremeaj osjeta njuha i okusa. Psiha a) unutranji nemir; smanjena osjeajnost; razdraljivost.

b) umor; pospanost; nezainteresiranost; gubitak pame nja. Seksualnost a) pojaane tipine tekoe u menopauzi (toplo-hladni valovi i slino). b) gubitak libida; slabljenje potencije. Izmjena tvari u organizmu a) ubrzano znojenje; niska razina masnoe u krvi. b) pojaana osjetljivost na hladnou; poviena razina masnoe u krvi. Pojaana funkcija: u ovom sluaju titnjaa proizvodi viak hormona. Posljedice: Organizam je pod stalnim stresom i preopte reen je. Razlozi: upala titnjae; poveanje proizvodnje hor mona u stanicama titnjae; uzimanje prevelike doze hormo na titnjae kao lijeka. Smanjena funkcija: titnjaa proizvodi manjak hormona. Posljedice: Osjeaj da tijelo "gori"; nezainteresiranost; os jeaj stalnog umora. Razlozi: smanjenje tkiva titnjae uslijed upale; ubrzan proces starenja titnjae; uzimanje prevelike doze hormona titnjae i lijekova. Gua: javlja se uglavnom kao posljedica manjka joda u organizmu. Tkivo titnjae nastoji taj manjak nadoknaditi po rastom cijele lijezde, odnosno poveanjem volumena. Po sljedice: u opisanom sluaju gua se pojavljuje na vanjskom dijelu vrata. Moe se pojaviti i kod normalnih funkcija tit njae, ali i kod smanjene ili pojaane funkcije. Zato je jod toliko vaan? Jod je jedan od vanih elemenata za odranje ivota i mi ga uzimamo putem hrane. titnjai je potreban jod kako bi mogla proizvoditi svoje hormone. Kod pomanjkanja joda u duem vremenu obino dolazi do stvaranja gue. Koliko je joda potrebno normalnoj osobi? S godinama se potreba

za jodom smanjuje. Kod ljudi srednje dobi ona se kree oko 150 mikrograma na dan. Ljudi s bolestima titnjae moraju obavljati redovne kontrole. Potrebnu koliinu dodatnog joda treba dogovarati sa svojim lijenikom. U prehrani kontinentalnog stanovnitva nedostaje oko 1/3 dnevno potrebne koliine joda, pa je taj manjak potreb no nadoknaditi. Treba uzimati jodiranu morsku sol koja je u trgovinama posebno oznaena. Umjesto jodnih preparata bolje je to ee jesti morsku ribu, mlijeko i mlijene proiz vode. Oko 100 grama morskog lososa ili 80 grama bakalara sadri dovoljnu dnevnu koliinu joda potrebnu organizmu! Problemi sa eljezom i slabokrvnost (anemija) Osnovna uloga eljeza u organizmu je kod stvaranja crvenih krvnih tjeleaca u kimenoj modini, odnosno u ouvanju visoke vrijednosti hemoglobina (krvne boje) u krvi. eljezo se ne stvara u organizmu pa ga je u nj potrebno unijeti. Unoenje eljeza moe biti dvojako, putem hrane ili uzimanjem raznih medicinskih preparata. Namirnice bogate eljezom su: svjee voe i povre, mlijeko i mlijeni proizvo di, meso, riba, jetra, jaja, zeleno lisnato povre (naroito ze leni list perina), mahunarke. eljezo iz riba i mesa je tzv. hem eljezo (organski kemijski spoj iz grupe porfirina, sadri dvovalentno eljezo) koje se u organizmu iskoritava 4 do 5 puta bolje od eljeza iz ostalih izvora. U prehranu je potrebno uvrstiti i one namirnice koje pos pjeuju apsorpciju eljeza u organizam. To su namirnice koje u sebi sadre vitamin C, koji pomae apsorpciju elje za iz probavnog trakta. Napitke koji oteavaju apsorpciju treba piti najmanje 1 sat nakon obroka bogatog eljezom. To su kava, aj, Coca-Cola, tj. svi oni napici koji sadre kofein, tein i teobromin.

Ako iz bilo kojih razloga nije mogue koristiti bioloki vri jedne i svjee namirnice, organizmu moramo pomoi uzi manjem preparata eljeza. Oni mogu biti u obliku tablete, praka ili u tekuem stanju u obliku sirupa. Ove dodatke e ljeza treba uzimati uvijek neposredno prije jela kako bi se njihovo upijanje u organizam odvijalo istovremeno s upija njem hranjivih sastojaka iz hrane. Na ovaj nain izbjegavaju se i mogue nuspojave. Koliina tako unesenog eljeza ne bi smjela prijei 100 mg na dan! Mogue nuspojave kod uzimanja eljeza uglavnom su sljedee: - kod uzimanja preko 100 mg dnevno moe doi do mu nine, bolova u elucu, proljeva ili zatvora. Uzimanje se mo e nastaviti, ali u smanjenoj koliini, ispod 100 mg dnevno. - boja stolice moe se promijeniti u crnu, ali to nas ne bi trebalo uznemiriti. - uzimanje eljeza remeti djelovanje nekih lijekova (tetraciklina, trimetroprima i sulfonamida) i zato ih nije prepo ruljivo uzimati zajedno. Uzimanje nekih lijekova i eljeza uz istovremeno uzimanje kave, aja ili Coca-Cole, remeti upijanje eljeza. Zbog toga se ne preporuuje njihovo zajed niko uzimanje! - upijanje eljeza iz probavnog trakta pospjeuje vitamin C i zato se preporuuje njegovo uzimanje istovremeno s preparatom eljeza! Zato uzimamo dodatno eljezo? Uzroci i posljedice. Na samom poetku spomenuli smo da je osnovni zada tak eljeza u organizmu ouvanje visoke vrijednosti hemo globina u krvi. Odstupanjem od normalnih vrijednosti hemo globina dolazi do pojave slabokrvnosti.

Slabokrvnost (anemija) je manjak kisika u tkivu zbog sma njene sposobnosti krvi u prijenosu kisika - zbog smanjene koncentracije hemoglobina. Slabokrvnost ili sideropenina anemija uzrokovana manjkom eljeza oituje se smanjenim brojem ili veliinom crvenih krvnih zrnaca i smanjenom koncentracijom hemoglobina. Sideropenina slabokrvnost nastaje zbog smanjenog unosa eljeza kroz hranu, zbog poremeenog upijanja e ljeza, dugotrajnog gubitka krvi koje nastaje uslijed preobilnih menstruacija, krvarenja u probavnom traktu ili mokranom sustavu, te poveanih potreba organizma za eljezom u vri jeme rasta, trudnoe i dojenja, kod bavljenja sportom, kao i kod naglog razvoja. Osim pomanjkanja eljeza uslijed slabe prehrane, do anemije dolazi i zbog pomanjkanja uslijed manjka folne ki seline i vitamina B 12. Folna kiselina je jedan od oblika vita mina iz grupe vitamina B. Topiv je u vodi, ima ga puno u zelenom povru, posebno u listovima. Dnevna potreba za tim vitaminom je 0,4 mg. Osnovni simptomi anemije ili slabokrvnosti su brzo uma ranje pri svakom naporu, este glavobolje, omaglica, osjeaj guenja, ubrzan rad i lupanje srca, razdraljivost, pospanost, peenje jezika, sve do gubitka teka. Anemine osobe su blijede, primjeuje se gladak i crven jezik i promjene na noktima, koji postaju lomljivi i udubljeni! Laboratorijska krvna slika slabokrvne osobe pokazuje sniene vrijednosti hemoglobina, crvenih krvnih zrnaca (eri trocita), uz sniene vrijednosti volumena mase eritrocita, prosjenog sadraja hemoglobina u eritrocitima, kao i elje za.

Donja granica vrijednosti hemoglobina za odreiva nje slabokrvnosti je sljedea: Djeca do 5 godina starosti 110 g/L Djeca od 6 do 14 godina starosti 120 g/L ene u generativnoj dobi 120 g/L Trudnice 110 g/L Mukarci 130 g/L Stupanj teine slabokrvnosti prema koncentraciji he moglobina: Teka slabokrvnost (anemija) ispod 70 g/L Umjerena slabokrvnost od 70 do 109 g/L Blaga slabokrvnost od 110 do 120 g/L Slabokrvnost smanjuje otpornost prema bolestima, slabi tjelesnu sposobnost, usporava rast, smanjuje koncentraciju i sposobnost pamenja i uenja. Oko 15% kolske djece ima blagu slabokrvnost, odnosno vrijednost hemoglobina izmeu 110 i 120 g/L. I oko 15% trudnica pokazuje blagu slabokrvnost s vrijednostima hemoglobina ispod 110 g/L. Nakon uzimanja preparata eljeza i postizanja normalnih vrijednosti hemoglobina, preporua se uzimanje tih prepa rata idua 2 do 3 mjeseca. Ako nakon etiri tjedna uzimanja preparata eljeza doe do poveanja vrijednosti hemoglo bina za 20 do 25 g/L, moemo smatrati da lijeenje tee uspjeno! Oko dvije treine mladih djevojaka i ena ispod 20 godi na pati od kroninog nedostatka eljeza u organizmu! Kod mladih, kao i kod starijih ena, to uzrokuje dugotrajne i bol ne menstruacije uz obilna krvarenja. Na ta krvarenja treba obratiti posebnu panju. U mnogim sluajevima to je znak da se neto neprirodno dogaa s jajnicima, maternicom i cje lokupnim organizmom. To je i upozorenje da je potrebno

HITNO posjetiti ginekologa i ustanoviti stvaran uzrok ovih pojava. Treba znati da se kod obilnog menstrualnog krvarenja izgubi dnevno iz organizma i do 5 mg eljeza, to je svaka ko previe! To za sobom povlai osjeaj umora, vrtoglavice, gubitak teka, nervozu. Nokti, koa, kosa i sluznica pokazuju znake lomljenja, napuklina i suhosti - uglavnom sve znako ve naglog starenja! Kod djevojica to izaziva velike tekoe u uenju! U teim sluajevima manjak eljeza izaziva slabokrvnost. Preporuam uzimanje eljeza putem prehrane. Kad to nije dovoljno, nekoliko dana prije poetka menstruacije tre ba uzimati dodatne koliine eljeza putem raznih preparata kojih ima u svakoj ljekarni. O tome bi se bilo najbolje dogo voriti sa svojim ginekologom, ali ako to nije mogue, svaka ena to moe napraviti i na svoju ruku. Potrebno je samo pripaziti da se ne pretjera u koliini koja se uzima! Za sma njenje bolova i ostalih problema moe se koristiti i hormonalna terapija. Ona je dobra kao privremeno rjeenje; ne preporuam njeno predugo uzimanje zbog moguih ostalih problema u organizmu! U svakom sluaju treba se pridra vati dogovora sa svojim ginekologom! Reuma - openito Reuma podrazumijeva stanje organizma u kojem dolazi do pojaanih ili jakih bolova u raznim zglobovima, te otica nja pojedinih dijelova tijela. Ta oticanja mogu izazvati i kriv ljenje, kao to se to esto dogaa s prstima ruku i nogu. Reuma je posljedica osnovne bolesti bubrega. Ukoliko bubreg ne radi ispravno, u tijelu ostaje neizluena mokrana kiselina. Ona se kristalizira, uglavnom u raznim zglobovima, na rukama, nogama ili, to je najtei oblik, na kraljenici.

Kristali mokrane kiseline hlade se daleko bre od osta lih dijelova tijela i zato je takav organizam jako osjetljiv na sve promjene vanjske temperature i atmosferskog tlaka. Najprije treba posvetiti panju bubrezima i njihovom radu. Ako bubrege dovedemo u normalnu funkciju, prestat e iz luivanje i kristaliziranje mokrane kiseline, a samim tim prestat e i oblikovanje i razvoj reume. Za vrijeme lijeenja i uzimanja ajeva za bubrege ne smije se konzumirati jake i masne juhe, govee i svinjsko meso, mesne preraevine, a pogotovo suhomesnati proizvo di; nikako ne puiti ni uzimati alkohol! Dobro je izbjegavati ili jo bolje nikada ne jesti podgrija nu hranu. Iz stana izbaciti SVE otrove protiv kukaca, osvjeivae za WC, DDT, naftalin, svijee s postotkom arsena, itd., itd. U sluajevima krivljenja pojedinih dijelova tijela, OBAVEZ NO pregledati svodove stopala, bez obzira to smo uvjereni da znamo sve o njima! Noenje uloaka u cipelama i papu ama esto pomae izravnavanju iskrivljenih dijelova tijela! U veini sluajeva takvi bolesnici imaju sputena stopala. Kad ponu nositi uloke, stanje zgrenih dijelova tijela, kao i bolesnih kukova, naglo se popravi! Razne termalne, blatne i ostale kupke esto ne donose eljeno poboljanje. Ove e kupke dati rezultate ako isto vremeno uzimamo i aj za bubrege u trajanju od tri tjedna. Nakon pauze od 1 do 2 tjedna aj se moe ponovno uzimati, ali opet samo tri tjedna! Povoljno djeluje aj od kadulje (alfije), kojeg bi trebalo piti stalno za vrijeme i poslije tretma na. Prije i za vrijeme blatnih i ostalih kupki potrebno je poseb nu panju obratiti na srce i njegovo ponaanje. Kupke nema ju pravog uinka bez uzimanja propisanih ajeva. Prije sva ke blatne kupke preporua se uzeti 20 do 30 kapi tinkture

odoljena (Valeriana officinalis) za jaanje srca, ali svakako u dogovoru sa svojim lijenikom. aj za bubrege - doza za 3 tjedna a) - Kod dolaska pacijenta izvri se detaljan pregled or ganizma i funkcija pojedinih organa. Primijeeno je da vei na takvih bolesnika ima problema s bubrezima! Bubrezi su jedan od glavnih filtara u naem tijelu. Putem njih se izluu ju tekuine i mokrane soli iz naeg organizma. Slab rad bubrega uzrokuje nedovoljno izbacivanje mokranih soli (urinata), a one se u pravilu najradije kristaliziraju upravo na hrskavicama! Te su hrskavice najee u zglobovima ruku, rjee nogu i u diskovima-ploicama u kraljenici. Obi no preporuujem aj za bubrege, koji se pokazao odlian za ovu namjenu. Mjeavina: preslica (Equisetum arvense L.) kopriva (Urtica dioica) troskot (Polygonum aviculare L.) gospina trava (Hypericum perforatum L.)

= 15 g = 10 g =8g =6g

Mjeavina treba biti sitno izrezana, od 0,5 do 1 cm duine. Priprema: 1 liicu mjeavine staviti u 2 dl kipue vode, ostaviti poklopljeno 10 min. Ocijediti. Talogu (ostatku) do dati 4 dl kipue vode i kuhati TONO 10 min. Ocijediti. U aju se nalaze vani sastojci koje ne smijemo unititi kuhanjem i zato mjeavinu prvo drimo u toploj vodi kako bi se potrebne komponente mogle nesmetano otopiti. Jedan od najvanijih sastojaka, kremenu kiselinu, dobijemo tek la ganim kuhanjem taloga u vremenu od 10 min. Obje tekui ne izmijeati i piti hladne tijekom dana u malim gutljajima,

ujutro natate, prije ruka i prije spavanja. Moe se zasladiti s malo meda. Piti samo 3 tjedna! Nakon stanke od 2 tjedna moe se ponoviti, ali samo po potrebi. Razlike izmeu ovog aja i aja u sluaju raka nema, jedino to se aj za lijeenje raka mora filtrirati! Djelovanje: Kod upala bubrega i svih ostalih bolesti ve zanih uz bubrege. Pomae i oboljelima od raka, leukemije, dijabetesa D-2 (u tom sluaju BEZ zaslaivanja). Uporaba aja kod male djece: Doziranje za dijete od 6 mjeseci do godine dana: umje sto 1 liice uzeti samo pola ajne liice mjeavine! To od govara koliini od 1 do 3 grama suhe biljke. Koliina vode moe ostati ista. Kad je aj gotov, prvi tjedan djetetu tokom dana davati samo jednu treinu koliine pripremljenog aja. Drugi tjedan tu koliinu poveati na 40%, a trei na polovicu pripremljene koliine. Djetetu lagano masirati 2 do 3 puta tjedno kimeni dio, noice i butine s uljem od gospine trave. Nakon masiranja djetetu davati majinu bioenergiju po uputama. Dijete mora biti u neutralnoj zoni, zatieno od jakih tet nih zraenja, pogotovo na mjestu spavanja. Iz pacijentove blizine obavezno ukloniti sve mogue otrove u vidu osvjeivaa za WC, raznih sprejeva, masti i dr. protiv kukaca, nafta line, svijee s postotkom arsena, itd. Za vrijeme uzimanja tog aja izbjegavati masne juhe, meso i mesne preraevine. aj se pokazao uinkovit kod upala bubrega, kao i kod svih bolesti bubrega. Pomae i oboljelima od raka, leukemije i dijabetesa D-2. Smije se piti samo 3 tjedna! b) - Obavezno se izvri radiestezijski pregled stana pa cijenta. U stanu se mora postaviti zatita protiv tetnih zra enja.

Ovo se radi zbog zatite pacijenta, jer ga nema smisla lijeiti ako e on ponovno biti izloen zraenju koje je i do velo do bolesti. Na ovaj nain organizmu se oslobaa do datna energija, koju je inae troio u borbi sa tetnim zrae njima. Sad se ta energija troi u borbi protiv bolesti! Odlini su se pokazali zatitni sustavi autora ove knjige.

d) Traenje nestalih osoba esto se naemo u situaciji da ujemo kako je netko nestao bez traga. Tada moemo uti prave izmiljotine. A stvarnost je daleko jednostavnija, naravno za onoga koji pro blemu prilazi sa stanovita radiestezije. Princip rada je opisan u poglavlju "II. sluaj - istraivanje izvan mjesta boravka radiestezista". Kako se postupa u ovom sluaju? Uvijek moramo polaziti od toga da smo od nekoga prih vatili opravdanu molbu za traenjem nestalog. Zatraimo od naruitelja sliku nestale osobe ili neki predmet koji joj je pripadao, npr. sat, dio odjee ili obue i slino. Odaberemo mirnu prostoriju i mentalno se usredotoimo na nestalu oso bu. U jednoj ruci nam se nalazi visak, a drugu poloimo iz nad primljenih stvari. Prvo i osnovno mentalno pitanje je: "Da li je traena oso ba iva?" Visak e nam dati jedan od svojih odgovora. Kod nepoznatih ljudi obino treba postaviti i dva pitanja prije to ga. To je: "Da li traena osoba zaista postoji?" da se izbjeg nu mogue podvale. Zatim se upita: "Da li je traena osoba zaista izgubljena?" Moe se dogoditi da netko mora nekud hitno otputovati, a nema priliku nikoga o tome obavijestiti. Kad smo ovo rijeili, prelazimo na sljedee. Moramo otkriti mjesto na kojem se nestali u tom trenutku nalazi. Sad

moramo raditi na zemljopisnim kartama. S rukom iznad stva ri nestalog, a s viskom iznad zemljopisne karte, odreujemo grube koordinate. To moe biti kontinent, drava ili odree no podruje. Kad smo dobili grube koordinate, poeljno je imati detaljnu kartu podruja na koje nam je visak ukazao. Sa stalnom mentalnom vezom odreujemo pravce iz neko liko toaka na rubu detaljne karte. Obino dobijemo sitan trokut, to je znak da se u tom malom podruju nalazi nes tali. Provjerom tog malog podruja moemo biti sigurni da se osoba tu nalazi ako je nepokretan, a ako je u trenutku naeg istraivanja pokretan, sigurno je bio tu. Praktian primjer traenja nestale osobe Prihvatio sam molbu usplahirene obitelji da pronaem nestalu osobu, koja je namjerno odlutala od kue. Postojala je bojazan da mu se nije neto loe dogodilo. Nije ga bilo ve 24 sata, a i vrijeme je bilo loe. Vjetar, kia i hladnoa. Dobio sam njegovu sliku, a imao sam i detaljnu kartu tog podruja. Spustila se i no. Odreivanjem koordinata dobio sam mali trokut sa stra nicama od oko 50 metara, udaljen oko 10 km u planinama. Tamo je bila mala dolina prilino strmih obronaka. Na pitanje da li je iv dobio sam potvrdan odgovor. Na pitanje da li je na zemlji, odgovor je bio negativan. Isto tako negativni bili su i odgovori na pitanja da li je pod zemljom, na vodi, pod vodom, u zraku. Znai iv je, tamo je, ali gdje? Ovo me je potpuno zbunilo i nisam si to mogao rastumaiti! Grupa mjetana pola je jo tijekom noi planinskim putevima na oznaeno mjesto. Tokom jutra jedan se ovjek vra tio i rekao da ga nisu nali. Nali su njegov leaj na zgodno izraslim granama stabla. Eto, to je bio odgovor koji sam tra io!

Ponovno sam na karti potraio nove koordinate i naao ih prilino udaljene od prve pozicije. Znai, kretao se. S no vom grupom ljudi krenuo sam i ja. Vozili smo se traktorom po umskim putevima. U jednom trenutku skoio sam s trak tora i slijedio visak koji me je vodio izmeu planina lijevo, desno, pa u krug, zatim preko umskih livada. Bilo je vla no i stalno je padala sitna kiica. Povremeno sam nailazio na svjee tragove, ali nisam imao vremena provjeravati da li su ljudski ili ivotinjski. Visak mi je stalno pokazivao u smjeru malog sela na dru gom brijegu, prilino udaljenom. Vratio sam se do traktora i zamolio ih da me odvezu do tog sela. Vonja je dugo trajala. Doavi u selo, doznali smo da je "nestali" bio u gostionici i da je odmah otiao. Pala je i no. Visak mi je uporno poka zivao jedno brdo i odreeno mjesto na njemu. Budui da smo bili umorni, vratili smo se natrag, a nova skupina ljudi otila je na oznaeno mjesto i, naravno, nala "nestalog" kako se grije pokraj vatre koju je naloio. Odvezli su ga odmah u bolnicu, gdje je zadran na lije enju. Od njegovih ukuana doznao sam i dio njegove prie. Govorio je kako mu nitko ne da mira spavati, jer se morao skrivati od ljudi koji su doli za njim u planinu. Najvie ga je ljutio ovjek koji je imao neto u ruci i uporno iao za njim, sve dok mu nije uspio pobjei preko potoka u planinu! Ovo je jedan od polualjivih, ali istinitih dogaaja. Iz opi sanog se moe zakljuiti da se nikad ne smije predati i da svaka zagonetka ima rjeenje! Potrebno je raditi struno, poteno, i to je posebno vano, biti voen eljom da se po mogne blinjem u nevolji. Ovakav rad ne moe se naplatiti nikakvim novcem. Najljepa plaa za va trud su rijei "Hva la vam!" od onoga kome ste pomogli!

Znaenje i uloga molitve u procesu ozdravljenja "Od svih svjesnih ivih bia jedino je ovjek sposoban za ritual molitve." Na ovaj nain moemo zapoeti razmatra nje potpuno drugaijeg pristupa onim "neobjanjivim" pro cesima koji bez vidljivog naina djelovanja utjeu i na pro ces ozdravljenja ili promjene ljudskog ponaanja. Do sada smo tumaili da postupci radiestezije imaju takvu mo. Bili smo u pravu, a kad malo bolje razmislimo, vidimo da je i molitva nain rada u primijenjenoj radiesteziji! Mentalna sna ga ovdje dolazi do punog izraaja, a mi cijelo vrijeme podvla imo korisnost i uinkovitost te snage! Kroz cijelu povijest ljudskog roda provlai se prakticiranje molitve kao najvieg dostignua ljudskog roda. Sve vjere bez razlike smatraju molitvu najvrednijim inom svojih rituala. Ve smo spominjali da se jedinke ljudske vrste udruuju u skupine istomiljenika, koje udruivanjem mentalnih sna ga, molitvom, nastoje neto izmoliti od neke "vie sile" za koju nagonski osjeaju da postoji. Taj osjeaj postojanja ja e sile od nae, ljudske, izaziva u ljudima odreenu vrstu strahopotovanja, koje se oituje na razliite naine: od grad nje hramova, kipova, raznih znamenja pa sve do razliitih vjerskih rituala. Kako je dolo do stvaranja osjeaja postojanja te vie sile utemeljene u jednom ili vie nadnaravnih i vrhovnih bia? Sve je poelo u trenutku kad su prva razumna bia za pazila zbivanja u prirodi. Mnoge stvari nisu mogli nikako shva titi, a vidjeli su i osjeali njihovo djelovanje. Kako bi pojed nostavili razvoj psihikog ivota, nali su zaista idealno rjeenje. Pronali su zamiljenu osobu koja je glavna za sve. Ona sve zna, Ona sve moe, Ona sve smije. Dali su joj ime "Bog"! Samo "Bog" zna sve o prolosti i budunosti, samo "Bog" moe odluivati o naem ivotu i smrti, samo "Bog" je gospodar i upravlja svih sila!

Ako uinimo kratki izlet u povijest ljudskog roda, vidjet emo da su jo prastari narodi razvrstali sile koje su imale odreeni utjecaj na njihov ivot. Gruba podjela dijeli te "jae sile" na vidljive i nevidljive. Vidljive sile bile su grom, uma, more, vatra i slino i one su imale svoje "gospodare". Ti su gospodari proglaeni bogovima, jer po miljenju tadanjih ljudi netko je morao vladati, odnosno gospodariti tim silama. Nevidljive sile su one za koje ovjek smatra da utjeu na njegov ivot, a nema vidljivog znaka njihovog postojanja. One prate ovjeka od njegova zaea, dobrog ili loeg ivo ta, pa sve do njegove fizike smrti! Zbog svega navedenog postoji u tim starim vjerovanjima toliko mnogo boanstava. Vidljivo je da to je stupanj raz voja nii, to imamo vie raznoraznih "bogova". To je i danas sluaj u mnogim naprednim kao i primitivnim narodima i vjerovanjima! Osim ovih "niih bogova", u svim vjerovanjima postoji i "Gospodar gospodara", tj. postoji glavni "ef", odnosno Bog bez ijeg se odobrenja ne moe zbiti niti jedan dogaaj. On je proglaen za glavnoga Boga u ijim se rukama nalazi cje lokupna sudbina pojedinca, plemena ili naroda, a u veini tih vjerovanja i sudbina cijelog svemira! Taj glavni Bog uvi jek je u pravilu nevidljiv i nedodirljiv, ali za razliku od niih bogova, obino je pravedan i na njegove "odluke" ne smije biti prigovora! Osim ove podjele postoji i ona osnovna. To su dobri i zli bogovi, ovisno o tome kakav je njihov "utjecaj" na ivot ovje ka ili zajednice! Mi krani smo jo u zaecima nae vjere "likvidirali" to silno mnotvo bogova i zadrali smo samo jednog Boga, kao olienje pravednosti i dobrote. To smo i zapisali kao najva niju meu "10 Zapovijedi": "Ja sam Bog tvoj i nemaj drugih Bogova osim mene!" Tom smo Bogu s vremenom dodali

Isusa, koji je bio povijesna linost, kao njegovog "sina"! Mnogo kasnije dodan je i "Duh Sveti", tako da sada imamo cijelu obitelj: "Sveto Trojstvo - Otac, Sin i Duh Sveti". Oni upravljaju nama i cijelim svijetom! "Svetom Trojstvu" dodali smo jo i vojsku "svetaca", "blaenika" i sl. Kako bi pria bila zanimljivija, imamo i negativnu izmi ljenu linost, koja prkosi glavnom Bogu, a On joj ne moe nita. Toj negativnoj linosti nismo dali ime "Bog", nego smo ju nazvali Sotona, Vrag, Lucifer, avao i tome slino. Ona je utjelovljenje svega negativnog i u vjenoj je borbi s glav nim Bogom. Mi smo ju smjestili u podzemlje, okruenu vat rom i muilitima. Ovdje dolazi do zanimljive pune suradnje Boga i Sotone. Neposlune, odnosno zloeste lanove reli gijske skupine, koji u svemu i bez prigovora ne sluaju Boga, On rado preputa Sotoni da ih ostatak njihovog vremena do vjenosti mui u svom podzemlju! Nakon ovakve "presude" Bog se potpuno odrie takvih dua bez ikakve milosti i bez imalo nade za oprost! Nakon ovog kratkog uvoda moemo se posvetiti razma tranju uloge molitve koju posveujemo Bogu, odnosno svom "zatitniku". U naoj vjeri svatko ima svog "zatitnika", od sela, grada, crkve, pa do vatrogasaca! Znamo da je ljudski organizam tokom ivota stalno izloen djelovanju fizikih i psihikih stresova te mnogobrojnim tetnim zraenjima iz zemlje, okoline i svemira. Sve to utjee na rad stanica ljud skog organizma. U njima dolazi do tetnih reakcija koje se odraavaju na psihiko i tjelesno stanje cijelog organizma. Ono to je vrlo bitno i korisno za na organizam je osloba anje od tetnog djelovanja razliitih utjecaja. Pokuat emo dati kratak prikaz onoga to se dogaa s naim organizmom u, moemo slobodno rei, svakodnevnim prilikama: Svaka stanica ivog organizma za svoj normalan rad trai ispunjavanje odreenih uvjeta koji joj omoguuju

nesmetanu potrebnu prehranu, izmjenu tvari i prenoenje potrebnih informacija. Ako neki od potrebnih uvjeta nije za dovoljen, dolazi do poremeaja rada kod jedne, a najee kod grupe stanica. U svakom sluaju, dolazi do prekomjer nog slanja signala, putem ivanog sustava u sredinji ivani sustav, da neto nije u redu. Slikovito bismo to mogli usporediti s telefonskim sustavom koji postaje preoptereen. Ta se preoptereenost odraava na cijeli organizam, koji odjednom postaje preosjetljiv na dodatne utjecaje. Mi tada kaemo da smo psihiki umorni, bezvoljni i esto neizazvani planemo i otresemo se na najbliu okolinu, obitelj ili prijatelje. Ukratko, postanemo nemogui prema sebi i drugi ma a najee ni sami ne znamo zato nam se to dogaa. Nema ovjeka koji nije to proao. Dobro je ako takvo sta nje traje kratko, ali ako to postane redovita pojava, moramo se zamisliti nad tim i poduzeti neke korake da se toga to prije oslobodimo. Postoji nekoliko naina kako se osloboditi tetnog utjecaja. To moe biti promjena mjesta boravka, a pogotovo spavanja, boravak i etnja u prirodi, u umi ili polju, tuiranje, bavljenje nama zanimljivim poslom - laganim ili tekim, itanjem, sluanjem nama drage glazbe, radiestezijskom zatitom, itd. To znai da se moramo, netko due a netko krae vrijeme, zabaviti s onim to nas osobno zanima i oputa. Jedan od vrlo uinkovitih i po organizam korisnih naina za unutranje psihiko "pranjenje" je provoenje odree nog vremena u molitvi. Ta molitva ne smije biti mehaniko ponavljanje napisanih tekstova, nego stvarno mentalno oputanje s mislima upuenim objektu nae molitve. Misli moraju biti pune dobrote, ljubavi, opratanja i pokuaja razumijeva nja naih i tuih postupaka! Molitvom provedenom u potpunoj predaji svog bia stvaramo oko sebe posebno jak energetski potencijal. Taj

je potencijal sasvim sigurno u stanju ponititi tetno djelo vanje negativnih energija na na organizam. Nakon ovakve predane molitve osjeat emo se puno bolje i oputenije, a na e organizam dobiti novu snagu za napore koji ga oe kuju!

ETVRTI DIO
KOMUNIKACIJA

Ovo bismo poglavlje mogli nazvati i "Uvod u znanstvenu fantastiku", kad ne bi postojali neki pokazatelji koji nam go vore da ipak postoji "neto" s ime je mogue komunicirati, ako su ispunjeni odreeni uvjeti. Svako razumno, ivo bie u jednom trenutku svog ivota poeli saznati tko je on u stvari, odakle je i da li nekamo odlazi nakon fizike smrti. ovjek je stvoren iz dvije kompo nente - tjelesne i duhovne. Dok smo mladi smatramo se kompletnim biem i ne dijelimo se kako to obiavamo u starijim danima. U starosti se sve vie zanimamo za duhov nu stranu ivota. Znamo da nae tijelo pripada Zemlji i s time smo se pomirili, ali to se dogaa s naom "duom" u trenu nae fizike smrti i nakon nje, to nismo sigurni. Posto je razna tumaenja. Velik broj religija, da bi ih drao u pokor nosti, svoje vjernike plai s raznim "istilitima" ili "paklom", a poslunike nagrauje s "rajem"! to je od svega toga isti na? Koliko je poznato, ljudska je vrsta od svojih prapoetaka potovala kult fizike smrti i odravala posebne obrede za svoje pokojnike. Kroz gotovo sve kultove uvijek se provlai vjerovanje o ponovnom sjedinjenju s pokojnicima u istom, ali najee u nekom drugom, ljepem svijetu! To vjerova nje o ponovnom susretu vrlo je vrsto, a odralo se zahva ljujui svim postojeim religijama, crkvenim i svjetovnim

propisima. Jedna od najveih svetinja primitivnog ili civilizi ranog ovjeka je uspomena na njegove najblie pokojnike i mjesto njihovog vjenog poivalita. Upravo zbog tih uspo mena, gradio je i gradit e i ubudue objekte kao to su grobnice, crkve, spomenici i slino, putem kojih e, kao jed nim od naina, nastojati "izmoliti milost" za njih, za sebe i svoje potomke od neke "vie sile", za koju smatra da vlada ovim i onim "drugim svijetom"! Drugi svijet Doli smo tako i do izraza "drugi svijet" od kojeg nae zemaljske uene glave bjee, kako bi narod rekao, kao vrag od tamjana. Zato je to tako, stvarno mi nije jasno. Sma tram da bi i njihovo angairanje oko ovog pitanja, uvelike pripomoglo u razrjeenju ove tzv. "misterije". Samo, da li e ovo pitanje ikada biti potpuno razrijeeno, to nam jo uvijek nije jasno. ovjek to nastoji od davnina, a rezultati su nam vidljivi i svima poznati. Ne tvrdim da nisu postignuti nikakvi rezultati, ali malo je onih za koje se zna da su ostvarili kontakt sa stanovnicima tog "drugog svijeta". Ti su kontakti, koliko se zna, uspostav ljani uglavnom putem raznih medija, mukaraca ili ena. Pomou njih su stanovnici tog drugog, bolje rei "paralelnog" svijeta navodno komunicirali sa stanovnicima ovog naeg. To je tzv. posredna komunikacija. Neposredna je komunikacija u novije vrijeme, izgleda, us postavljena upravo pomou radiestezije, tj. pomou viska. Svjedok sam tako ostvarene komunikacije i na to u se vra titi kasnije. to je to "drugi svijet" ili, kako je bolje da ga ubudue zo vemo, "paralelni svijet"?

Iz gotovo svih do sada objavljenih radova na ovu temu i iz dobivenih informacija proizlazi da je paralelni svijet vrlo sli an i u mnogome identian naem, nama vidljivom svijetu! Radi se zapravo o drugim vrijednostima titraja elektromag netskih valova, tj. o drugim vrijednostima frekvencija! Kako smo mi u stanju primati titraje ili vibracije valnih duina od 04 do 0,8 , smatramo da je vidljivi realni svijet smjeten samo u tom, vrlo uskom rasponu titraja i da drugi ne postoji. Pobornici hipoteze o paralelnom svijetu tvrde da se on nastavlja odmah nakon nama vidljivog spektra, tj. u pod ruju ultraljubiastih zraka. Podruje tih zraka je u intervalu frekvencija od 7,8x1014 do 0,22x1017 Hz/sek-1, to odgovara intervalu valnih duina od 0,38 do 0,0136 . Dakle, ovdje bi trebalo traiti postojanje drugog, odnosno paralelnog svi jeta. Objanjenje hipoteze o paralelnom svijetu Pokuat u u kratkim crtama, na osnovi raspoloivih in formacija, objasniti sutinu tvrdnje o postojanju paralelnog svijeta. Samim zaeem poinje proces stvaranja, za nae poj move, savrenog organizma. U taj organizam, koji je sam po sebi sloen stroj i koji od prvih trenutaka poinje funkcio nirati, preraivati i troiti energiju, ulo je i neto to se raz vija potpuno neovisno od tjelesne grae i oblika. To "neto" obino nazivamo "dua" ili, kako na narod kae, "drugo Ja". To je, ustvari, poseban nevidljivi oblik ener gije koji funkcionira u sprezi s fiziki vidljivim oblikom ener gije od koje je sastavljeno nae tijelo, ali isto tako djeluje i potpuno samostalno! Ustvari, nae tijelo je samo privreme no stanite naeg duha!

Radnjama i ponaanjem tijekom ovozemaljskog ivota mi utjeemo na na ivot nakon smrti. Sama fizika smrt je prestanak funkcioniranja stanita naeg duha. Duh ne umire, nego prelazi u taj novi, odnosno paralelni svijet koji odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti frekvencije energije od koje je sastavljen. Mogli bi slikovito rei da se na duh vraa onamo kamo i pripada, tj. svom pravom domu! Ovo je i razumljivo, jer smo iz slubene zna nosti nauili da je energija neunitiva, ali se moe pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Na je duh jedan od oblika energije! Pravi dom naeg duha identian je naem sadanjem mjestu prebivalita, ali se navodno sastoji od nekoliko razi na. Boravak na odreenoj razini uvjetuje razvoj istog tog duha. Kako duh sazrijeva i postie veu savrenost u iden tifikaciji sa svojom prirodom i univerzumom, prelazi na sve vie razine, sve do konanog sjedinjenja s "Univerzalnim". Vrijeme u tom svijetu nije neki znaajniji imbenik! Na postojei svijet ustvari je mjesto iskuenja i duh se moe nekoliko puta vraati ovamo, sve dok ne uspije shva titi i okajati grijehe uinjene u prijanjim ivotima. Primjer: Mlada ena iznenada izgubi sina u tekoj prometnoj ne srei. Godinama pati zbog toga, brak joj se raspada, a nje zin ivot je praktiki uniten. Jedina svrha njezina ivota je obilazak djetetova groba. Nakon mnogo godina, pomou izravne komunikacije dolazi u kontakt sa stanovnicima pa ralelnog svijeta. Oni joj daju objanjenje i razloge njene pat nje. Navodno je prije ivjela na ovom svijetu u liku mukarca i bila je mornar. Iz obijesti je ubila nekog djeaka. ivot nje govih roditelja bio je uniten od prevelike boli i tuge za njim. Duhu ubojice nareeno je da se vrati na ovaj svijet u obliku ene, da rodi dijete, odgoji ga i izgubi u onim godinama kad

je unitila ivot tueg djeteta! Morala je proi sve one patnje i boli koje je priredila drugim roditeljima. Nakon ovog sazna nja njezin se ivot potpuno mijenja. Sad joj je jedini cilj u i votu pomoi ljudima i prirodi oko sebe!

NAINI KOMUNICIRANJA
Posredna komunikacija Posredno komuniciranje s paralelnim svijetom putem raz nih medija ostvaruje se tako da "Oni", stanovnici paralelnog svijeta, "posuuju" dio potrebne energije takvih osoba kako bi, zajedno sa svojom energijom, proizveli fizike pojave koje mi moemo razumjeti, a ponekad i vidjeti. Te fizike pojave mogu biti i glasovi koje moe izgovarati i sam medij, a mogu se uti izgovoreni u prostoru gdje se odrava sean sa. Moe ih izgovarati "pozvana" osoba ili neki njen "zas tupnik". Pozvane osobe obino odgovaraju na sva postav ljena pitanja iz prolosti ili sadanjosti. Seanse u pravilu ne traju dugo, a medij uglavnom i ne zna o emu se razgovaralo jer se cijelo vrijeme nalazi u ne koj vrsti transa. Toj posrednoj komunikaciji moe prisustvo vati vie osoba. Ovaj oblik komunikacije uglavnom je prihvaen i mnogo puta opisan. Komunikacija putem glasova je relativno rijetka i dogaa se kod ozbiljnog rada. U mnogo, da ne kaemo u veini seansi, komunikacija se sastoji od raznih zvukova i pokreta koje treba posebno tumaiti. Smatram da s ovim neizravnim nainom nije postignuta svrha komuniciranja i da vie teti nego koristi. Odgovori dobiveni putem raznih komunikacija odnose se uglavnom na prole dogaaje i na sadanjost. Ako se trae odgovori za budunost, dobivaju se najee samo upozorenja!

Neposredna komunikacija Neposredna komunikacija se bitno razlikuje od posredne! U ovom obliku komunikacije uspostavljamo izravan kon takt s pozvanom osobom, bez posredovanja medija, a javlja se ona ili njezin zastupnik. Jezik sporazumijevanja je vei nom opisno pojmovan i potrebno je izvjesno iskustvo za pot puno shvaanje poruka. Tu se razlikuje od posredne komu nikacije gdje je jezik sporazumijevanja, ako se vri pomou glasova, uglavnom jasan i odnosi se izravno na predmet razgovora. elio bih posebno upozoriti, pogotovo poetnike, da do bro pripaze s kakvom su osobom ili zastupnikom usposta vili kontakt! esto se dogaa da se pod imenom pozvane osobe javi netko drugi. Taj drugi e nam najee dati pot puno pogrene informacije i upute. Tako primljene poruke mogu nam nanijeti puno tete i zato uvijek izvrite dvostru ku provjeru da li ste stupili u kontakt s pravom osobom! Psihofizike pripreme za neposrednu komunikaciju su vrlo bitan element. Osoba mora biti tjelesno to zdravija i u dobroj psihikoj kondiciji! Poeljno je da ima to manje ma na i poroka i da uskladi ivot s prirodom i prirodnim zakoni ma u smislu dobrog. Od "alata" za neposrednu komunikaciju potrebno je imati samo visak i radiestezijski krug s cijelom abecedom. Krug po mogunosti treba napraviti i ispisati osobno, svojom ru kom. Slova neka poinju na suprotnoj strani kruga od ope ratera, a suprotni kraj neka bude oznaen strelicom prema van. Slova mogu biti ispisana na desno ili lijevo po vanjskom dijelu kruga. Sredite kruga treba biti oznaeno, a visak se stavlja iznad sredita na 1 do 2 cm visine. Nit na kojoj visi visak neka bude duga oko 10 cm. Pripremite olovku i papir.

slika br. 41 Radiestezijski krug. Nakon pripreme poinjemo mentalnim putem traiti kon takt s odabranom osobom. Ta bi nam osoba trebala biti, ako je to mogue, posebno draga. To moe biti netko od najbli ih pokojnika, roaka ili dobar prijatelj. Mentalnim putem zatraimo dozvolu za uspostavljanje kontakta, i ako dobijemo potvrdu, poinjemo normalni

mentalni "razgovor". Visak nam daje odgovore svojim poka zivanjem slova. U poetku to itanje odgovora ide prilino sporo, ali uz marljivu vjebu bit e sve bre, sve dok se ne ostvari sasvim uobiajeni ritam razgovora. Kako je to mogue? Jo je francuski sveenik Mermet (1919. g.) ispitivao radiestezijske zrake i doao do eksperimentalno potvrenog podatka da se te zrake prostiru u svim podrujima elektro magnetskog spektra, pa tako i u frekvencijama iznad 3x1023 Hz , tj. u podruju kozmikih zraka. Ako je tako, onda radiestezijska, odnosno mentalna komunikacija nema praktiki nikakve prepreke, a vrijeme, udaljenost i podruja frekven cija zanemarive su vrijednosti! Unato svemu navedenom, gdje sve izgleda jednostav no, moram iznijeti i neka upozorenja. Ovakav rad nije ni jednostavan ni lagan. Potrebno je mnogo truda i odricanja. Posebno bih elio upozoriti psihiki labilne osobe da se ra dije ne bave s ovim nainom rada, jer posljedice mogu biti tragine po njih! S druge strane, ne treba nasjedati priama da to mogu izvoditi samo "odabrani i krijeposni", a ne "obian puk". To nije istina, jer svi smo mi odabrani i svakome je dana takva mogunost bez obzira na drutveni poloaj! Evo nekoliko primjera dobivenih neposrednom komuni kacijom: Primjer 1.: Pria o momku Zo Ispriat u ti priu. Bio na alosti i na tuzi neki ovjek. ivio mnogo godina. Mnogo godina ivio nesretan. Manu imao. Mnogo patio. Ljubavi nije znao. Molio nije Boga. Mnogo novac elio. Za ljubav nije mario. Mnoge na ljubavi alio. Malo ljubavi davao. Malo ljubavi molio. Mnogo novaca elio. Malo imao mira. Mnoge ljubavi odbacio. Mnogo alosti alio. Malo elio ena. Malo elio ivota. Na ljubav nije

mislio. Ljubio nije nikoga. Oalostio nije nikoga. udio nije ni za im. Ljutio nije nikoga. Nije zaelio nita. Majku nije volio. Momu nije ljubio. Ljubav nije elio. Novac mu je mnogo znaio. Manu nije vidio. Blaeno ivio. Momak Zo je umro. Momak Zo nosi vjernu i nemonu duu mnogima na dar, ali ju nitko nee. Malo mi ljubavi dajte, molim vas. Malo mi vae elje dajte. Ljubavi lane ti ljubav daje. Ljubavi nae to moli mi nemamo. Ljubavi nemamo. Novac ne trebam. Ljubavi vae elim. ena lijepih ne vidim. Majku svoju ne elim. Boga ne molim. Ljubav Boju ne traim. alost ne alim. Momak Zo nosi mnogo udnje na dar ma nitko nee, uzalud nosi. udnja mu ne vrijedi. Ljubav mu ne treba. ivota nema na Zemlji. Ma kae Zo. Ljubav mu treba za udnju. Mnogo mu mana elju muti. udnja mu manu na ljepotu zove. Za ljubaznost moli ljubav, ali mana muti ljubav. eli Zo enu lijepu, ali mu ona ne treba. Ljubav moli manu, ali mana vino pije njegovo. Zo zna zato udnja udi. Mana mu ne treba za novac. Ljubav mu treba za duu, ali mana mu treba za elju mutnu ivotnu unititi. Zato upamti moje rijei, mnogo e ti trebati. Ljubav je najvanija za sreu na zemlji. Ljubav ljudima mnogo treba. Mnogo novaca malo ljubavi. eli novac ne eli ljubav. Ljubav mnoga zla baca. udnja udi za mnogo zla i mnogo mana. Ljubav udnju zna unititi. Primjer 2.: Za ivota odbacuj mane, one uzimaju zdravlje. Primjer 3.: elja ono eli to ljubav hoe. Primjer 4.: Jedno od opisno pojmovnih dobivanja potreb nog recepta za lijeenje bolesti kombiniranim ajem: Pomen na mnogu uzetu etvu. Mnoga na mani lica nije. Ponjava na njivu. Bam na ponjavu. Obamni zlo. Obnovit nee. Ponjavom ljubav obamni. Na manu uzmi

bogorodine mnogo, nane poneto, odoljena na nokat, bazge blago. Bamni licu, Obamni ljubav. Na njivu obavi licu. Skromno bam. Obnovit nee. Prijevod: Pripazi na mnoge ajeve koje uzima. Ne uzi mati mnogo aja. Potrebno je da bolesnik lei i miruje i za to vrijeme da uzima aj. Na taj nain se otklanja bolest. aj uzimati samo jedan dan. Treba vie leati i odmarati se. Za lijeenje uzmi ... Pripremi ljekoviti napitak. Skuhaj ga. Uzi maj u malim gutljajima. Samo jedan dan. Iz gornjih primjera vidi se nekoliko naina uporabe jezika sporazumijevanja, i to od nama potpuno jasnog do alegorij skog. Ono to bih elio posebno istaknuti nekoliko je saznanja iz komunikacije, a u vezi su s onima s kojima komuniciramo. Kad govore o sebi, gotovo uvijek istiu potrebu da za njima ne plaemo i ne osjeamo tugu jer im to smeta i remeti im boravak u novoj sredini. ele da ih se sjeamo samo po dobrome. Iz ovoga proizlazi da ima smisla narodna uzre ica "... o pokojnicima samo najbolje!". Izgleda da oni sa sobom odnose sve svoje psihike pat nje i radosti koje su doivljavali u ovom ivotu. Za one koji su napustili na svijet mirno, kao u snu, kau da su ispunili svoju karmu, tj. sudbinu i da nema potrebe da se vie vra aju. Isto tako, od nas trae da poduzimamo sve kako bismo nae vidljivo tijelo, stanite naeg duha, odravali u to boljem stanju. Ono nam je dano na koritenje, a kao dobri gospodari moramo uvati i odravati ono to nam je povje reno! Kako uvamo svoje tijelo i duu, isto tako moramo potovati i tue, kako tijelo, tako i pravo na nesmetani unu tranji duevni, tj. intimni ivot! U ovom etvrtom dijelu pokuao sam prikazati nove i nesluene mogunosti rada na podruju radiestezije. Te su

mogunosti jo uvijek nedovoljno istraene, to je velika te ta. Koristi od njih su mnogostruke, kako za pojedince, tako i za iru zajednicu!
NEPOZNATO IZNAD rendgenske (x) zrake

IZNAD ULTRALJUBIASTOG ETERIKI SVIJET

Ultra jubiaste zrake VIDLJIVE ZRAKE FIZIKI SVIJET 400-750 milijuna titraja u sekundi TAMNE TOPLINSKE ZRAKE

NEPOZNATE ZRAKE ISPOD INFRACRVENOG

DUGI ELEKTRINI VALOVI

NEPOZNATO ISPOD

slika br. 42 Grafiki prikaz podruja "paralelnog" ili "eterinog svijeta".

Grafiki pogled na podruje paralelnog svijeta elio sam prikazati reprodukcijom dijagrama vrlo slinog dijagramu zraenja elektromagnetskog spektra. Ovaj se dijagram obi no uzima kao jedan od dokaza o granicama tzv. "eterinog", odnosno "paralelnog svijeta". Po njemu se vidljivo pokazuje i dokazuje da su "prikaze" u obliku duhova ustvari stanovnici tog svijeta. Po dijagramu se granice tog svijeta nastavljaju odmah uz granice nama vidljivog svijeta!

POGOVOR

Povod za pisanje ove knjige nastojao sam objasniti na samom poetku u "Uvodu". Ni sam nisam bio svjestan u to se uputam, jer obraivati ovakvu "tabu" temu nije nimalo jednostavno ni lako. Da li sam uspio u tom radu i trudu, po tvrdit e budunost i cijenjeni itatelji. Osjeam da je ostalo jo mnogo toga to bi trebalo objasniti i razraditi, ali tada bi se ova knjiga pretvorila u neto sasvim drugo od planiranog. Namjera mi je bila da na razumljiv i svima dostupan na in pokuam pronai i iznijeti osnove teorijskog i praktikog rada s podruja radiestezije. Isto tako, elja mi je bila uka zati i slubeno priznatoj znanosti da grijei to ne poklanja dovoljno panje ovim, ne fenomenima, nego praktino do kazanim injenicama. Ako su nedostajale teorijske postavke za ozbiljnije bavlje nje s ovim radom, nadam se da sam barem donekle uspio postaviti tu teoriju na logiku osnovu, shvatljivu kako ljudima od znanosti, tako i svima ostalima. Mnogi su me esto pitali postoji li neki uzrok za dana nje ponaanje ovjeanstva, koje je daleko od njihovog ro mantiarskog shvaanja ivota. Uvijek sam im odgovarao da ih postoji nekoliko. Moram priznati da nikad nisam elio spominjati sve uzroke, jer bi to izazvalo pomutnju kod veine. Ovdje u nabrojiti samo neke od njih:

1. Osnovne razlike izmeu romantiara i stvarnog ivota sastoje se u kunom i kolskom odgoju mladog narataja. Od prvih dana njihovog ivota poinjemo ih uiti kako je na svijetu sve dobro, odano, poteno i puno razumijevanja, ali prava stvarnost je potpuno drugaija. To krivo poduava nje stvara zabunu kod mladih i mnogi od njih postanu izgub ljeni sluajevi kako za drutvo, tako i za svoju porodicu! Na kolski i vjerski nain pristupa mladim ljudima zbog toga je neprimjeren i pogrean! Mladima moramo uvijek rei pravu istinu o meuljudskim odnosima. O dobrima kao i o onima najloijima! 2. Kau da su ljudi u zadnje vrijeme puno zloestiji nego prije. To je potpuno krivo! Nekada su pobjednici u ratovima dali poubijati na desetine tisua pobijeenih, ali danas to ni je vie mogue. Danas ih ubijaju uglavnom dok traju sukobi u raznim "radnim" i ostalim logorima ili kao u prolom, Dru gom svjetskom ratu, bacanjem atomskih bombi na civilno stanovnitvo u gradovima! 3. Jedan od osnovnih uzroka zato ima mnogo zlih ljudi na naem planetu je, po mom osobnom miljenju, novi ZemIjin poloaj u prostoru! To je u detalje opisano u mojoj knjizi Planet Zemlja. Novi poloaj nastao je djelovanjem ljudskog roda bezbrojnim probnim i drugim eksplozijama atomskih bombi na povrini naeg planeta! Kako je na planet nestabilan objekt u prostoru, svaka takva eksplozija promijenila je u manjoj ili veoj mjeri Zemljinu putanju oko Sunca. Dokaz za ovo je u tome to je danas klima na Zemlji nepovratno promijenjena! Klimatske katastrofe pogaaju cijelu povrinu planeta i mi tu ne moemo nita uiniti. Novi poloaj u prostoru izlo io je Zemlju drugaijim zraenjima nego li je to bio sluaj do sada.

Nauili smo u ovoj knjizi da uslijed raznog pojaanog zraenja prve stradaju najosjetljivije stanice organizma. To su u veini sluajeva ivane stanice organizma. Utjecaj tog tetnog zraenja dovodi do postepenog deformiranja osje aja vrijednosti i tu lei najosnovniji uzrok zato dolazi do promjena u ponaanju ljudskog, ali i ivotinjskog roda! Ako pitate zato prve stradaju ivane stanice, odgovor je jed nostavan. Te su stanice u obliku razliitih izoblienih zvijez da. Samim tim pokrivaju velike povrine i svako ih zraenje lako pronae na svom putu! Ispustio sam detaljno objanjenje podruja "bioenergije" i ostavio to za neku drugu raspravu. Princip je slian radu u radiesteziji. Mogu samo ukratko rei svoje miljenje o toj bio lokoj energiji. To je sposobnost ivog, svjesnog organizma da narine manjak, odnosno oduzme viak iste takve energi je, ili bolje rei potencijala, od drugog organizma. To znai da se nakon odreenog broja tretmana moe uspostaviti poremeena elektromagnetska ravnotea oboljelog organiz ma, odnosno odreenog organa. Ono to smatram vrlo bit nim u tom postupku je da organizmi davatelja i primatelja moraju biti bioloko-elektromagnetski vrlo slini. O tome ovi si stupanj izljeenja. Svako ivo bie posjeduje tu bioloku energiju! Princip rada ukratko je iznesen u poglavlju o borbi protiv raka. Mogu istaknuti i to da, prema mojim saznanjima, mnoge klinike u razvijenim zemljama imaju u svojim timovima i ljude ija je specijalnost rad s raznim oblicima energije. Uspjeh izljeenja time se bitno poveava. Smatram da bi u svakoj zemlji o tome trebalo voditi rauna. Svima nama je osnovni zadatak pomoi sebi i svojim blinjima, bez obzira o kojim metodama i njihovim nazivima se radi! S druge strane, to mi je bilo i te kako vano, bila je elja da pomognem tisuama onih koji se bave radiestezijom, da

shvate njene metode i pretpostavljene zakone koji vladaju u tom podruju! Ako sam u tome uspio, bit e mi to najvea nagrada za sav uloeni dugogodinji trud! Autor

Ovu je pjesmicu 1996. napisala i poklonila mi ju mala dje vojica Olgica Milojkovi, tada uenica treeg razreda os novne kole u Rijeci, izbjeglica koju je njezina baka Olga po cijenu ivota spasila iz ratnog pakla u Bosni i Hercegovini:

to je za mene ljubav? Ljubav je za mene kada bi se ljubavlju ruile stijene, kada bi ptice pjevale pjesme i voljele ribe u vodi, kada bi djeca voljela arko i kada bi Vesnu volio Darko. Ljubav je za mene kada bi svi ljudi siti bili i umjesto alkohola vodu pili, kad ljudi ne bi bili krti i kada na svijetu ne bi bilo smrti. Ljubav je za mene kada bi svi ljudi sretne snove snili i kada bi svi narodi u miru bili.

Literatura - Medicinska fiziologija, dr. med Arthur C. Guyton, Stvarnost, Zagreb 1981. - Fizika, IV. dio, Optika, prof. ivojin ulum, Nauna knjiga, Beograd 1978. - Psihologija, prof. Mira udina-prof. Josip Obradovi, Panorama, Zagreb 1967. - Medicina stanovanja, Jacques la Maya, Akvarius, Batajnica 1986. - Radiestezija, dipl. ing. Smail Dubravi, privatno izdanje, Zagreb 1985. - Poruke kroz vrijeme, lanovi Akademije znanosti SSSR-a, Stvarnost, Zagreb 1981. - Prirunik iz radiestezije, Osman Hasanpai, privatno izdanje, Zagreb 1985. - Biologija za srednje kole, kolska knjiga, Zagreb 1981. - Na pragu eterikog svijeta, J. Arthur Findlay, M.B.E., J.P., Gaj, Zagreb 1935. - Radiestezija, privatna kopija grupe talijanskih sveenika. - Enciklopedija Leksikografskog Zavoda, LZ, Zagreb 1969. - The New Testament, The Gideon International, Geneve 1976. - Radiestezija - stvarnost ili fantazija, Dragutin Crni, prvo pri vatno izdanje, Rijeka 1992. - The art of spiritual healing, Keith Sherwood - Und die Bible hat doch Recht, Werner Keller, EconVerlag GmbH, Dusseldorf 1955. - Novi Zavjet, Provincijalat hercegovakih franjevaca, Mostar, NIRO "Osloboenje", Sarajevo 1987. - Biblija, Stari i Novi zavjet, Kranska sadanjost, Zagreb 1995.

You might also like