PRIMENA MATEMATIKOG MODELA U ANALIZI RASTA RIBLJE POPULACIJE NA LOKALITETU DUINE APPLICATION MATHEMATICAL MODEL IN THE ANALYSIS FISH

POPULATION GROWTH IN THE LOCALITY DUINE Branislav arevi1, Predrag Veljovi2 Izvod: Cilj je da se proveri praktina primena matematikih modela u analizi rasta riblje populacije. Za potrebe naih istraivanja koristili smo podatke eksperimentalnog istraivanja duinskog i teinskog rasta Esox lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L. na lokalitetu Duine (Veljovi,1983). U radu su posmatrana dva sluajna uzorka po 200 jedinki razliitog uzrasta. Primenom matematikih modela, korienjem funkcije rasta (Bertalanffy, 1949) i funkcije za odreivanje teine prema duini ribe (Lenarz 1994, Beyer 1987), dobijeni su podaci imanentni eksperimentalnim. Mortalitet izraunat empirijskom formulom (Froese and Pauly, 2000), u odnosu na stvarni mortalitet nalazi se u prihvatljivim okvirima. Zakljuak je da primena matematikih modela je objektivno prihvatljivo i moe predstavljati veliku pomo u donoenju planskih i upravljakih odluka u ribarstvu. Kljune rei: matematiki model, riblja populacija, vodeni ekosistem Uvod Promene u klimatskim i hidrobiolokim prilikama postavljaju nove zahteve pred strunu javnost kod donoenja upravljakih odluka kada govorimo o gazdovanju vodenim ekosistemima. Zahvaljujui kompjuterskoj tehnolohiji primena matematikih modela postaje pragmatina potreba. Predmet naeg istraivanja je analiza populacione dinamike u lokalitetu Duine na primeru dosadanjeg prouavanja ribljih populacija Esox lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L. (Veljovi,1983) Cilj je da se proveri praktina primena matematikih modela u analizi rasta riblje populacije. Materijal i metode rada Za potrebe istraivanja koriteni su eksperimentalni podaci duinskog i teinskog rasta Esox lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L. u lokalitetu Duine. Istraivanja su vrena u periodu od jedne godine. U radu analizirana su dva sluajna uzorka po 200 jedinki razliitog uzrasta za dve riblje vrste u kontrolisanim uslovima i ogranienom vremenskom periodu.

1 MPV GI, Cara Duana 3, Kraljevo, Srbija (sarcevicb@gmail.com) 2 Agronomski fakultet u aku, Cara Duana 34, aak, Srbija

Merene su duine i teine tela uzorkovanih primeraka obe vrste. Starost je odreivana po metodi ugunova (1959). Izraunate su srednje vrednosti (X) za izmerene duine i teine prema uzrastu, zatim standardna devijacija (S) i koeficijent varijabilnosti (V). Empirijski rezultati istraivanja posluili su kao osnov za analizu praktine primene matematikog modela rasta. Istraivanje praktinog korienja matematikog modela rasta, zasnivalo se na primeni funkcije rasta (Bertalanffy, 1938, 1949), koju su usavrili Beverton i Holt (1957) i koja se koristi za analizu rasta riblje populacije u vodenim ekosistemima. Za analizu prirasta i biomase-prinosa koristili smo podatke elektronske baze podataka - Fishbase (Froese and Pauly, 2000,), kao i softverski paket Abee (Pauly and Gayanilo,1997). Rezultati istraivanja i diskusija Stanje telesnih parametara posmatranih vrsta prikazani su u tabeli 1 i tabeli 2. Tabela 1. Vrednosti izmerene duine i teine tela prema uzrastu Esox Lucius L.(srednja vrednost (X), kvadratno odstupanje (S) i mera varijacije (V) Table 1. Values measured length and body weight according to age Esox Lucius L. (mean (X), square deviation (S) and measures of variation (V)
Uzrast age N % Raspon assigned 1+ 2+ 3+ 4+ 5+ 6+ 93 47 32 11 12 5 46,5 23,5 16,0 5,5 6,0 2,5 16,5-29,4 21,6-43,2 32,3-55,1 40,6-65,3 54,7-69,2 58,1-73,4 Duina tela Lenght X cm 25,4 37,6 46,5 52,8 60,4 69,1 S 5,7 11 7,9 4,2 7,3 5,2 V 22,4 29,2 16,9 13,1 12,0 7,6 Raspon assigned 92-215 110-675 260-1080 526-2100 1172-2490 1320-3500 Teina tela Weight X gram 189 598 961 1460 1928 2290 S 21,8 18,0 13,9 8,3 7,4 3,9 V 11,5 3,0 1,4 0,6 0,4 0,2

Na osnovu podataka iznetih u tabeli 1, moe se videti da posmatrana populacija Esox Lucius L. u lokalitetu Dusine obuvata est uzrasnih grupa, sa prilino visokim stepenom variranja duine i teine tela. Koeficijent variranja (V) znaajan je kod teine i duine tela posmatranih primeraka Esox Lucius L. Kod mlaih uzrasta imamo vee variranje nego kod starijih, a kod duina tela vea su variranja nego kod teine tela. U tabeli 2 prikazana je uzrasna promenljivost duine i teine tela Scardinius erythrophthalmus L. Varijabilnost duine tela raste, a teina tela opada sa starou.

Posmatrana populacija Scardinius erythrophthalmus L. obuhvata etiri uzrasne grupe. Tabela 2. Vrednosti izmerene duine i teine tela prema uzrastu Scardinius erythrophthalmus L.(srednja vrednost (X), kvadratno odstupanje (S) i mera varijacije (V) Table 2. Values measured length and body weight according to age Scardinius erythrophthalmus L. (mean (X), square deviation (S) and measures of variation (V)
Uzrast age N % raspon assigned 2+ 3+ 4+ 5+ 38 108 47 7 19 54 23,5 3,5 10,5-13,5 11 -15,4 12,3-18,6 14,0-19,8 D u i n a tela 1enght X cm 12,1 14,6 16,4 18,1 S 5,9 8,3 12,7 16,4 V 0,7 1,2 2,0 3,1 raspon assigned 18-47 35-64 42-83 58-110 Teina tela weight X gram 29,4 41,9 55,8 75,6 S 11,3 6,5 8,4 4,2 V 38,4 15,5 4,7 3,2

Na osnovu vrednosti izmerenih duina tela za Esox Lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L. izraunat je za obe vrste godinji prirast duine tela (dLT/dt) i pripradajui logaritmi to je prikazano u tabelama 3 i 4. Izraunate veliine slue za proraun parametara funkcije rasta (Bertalanffy, 1949) . Parametar (Loo) je hipotetika duina izuzetno stare ribe, kada vie ne dolazi do promene tj rasta i izraunata je regresionom analizom na osnovu parametara funkcije rasta. Regresionom analizom odreen je parametar (K) i vreme (to). Parametar (K) odreuje nagib funkcije rasta. Kod vee vrednosti parametra (K) kriva ima intenzivniji rast. Vreme (to) je hipotetiko vreme u kojem riba ima nultu duinu. Analiza godinjeg duinskog prirasta kod Esox Lucius L. (tabela 3), ukazuje da je duinski prirast najvei izmeu prve i druge godine, opada izmeu druge i tree godine i ponovo raste u petoj i estoj godini.

Tabela 3. Analiza godinjeg duinskog prirasta za Esox Lucius L. Table 3. Analysis of the annual increment in length for Esox Lucius L.
Godina Year 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 69,1 60,4 8,7 2,1633 52,8 7,6 2,0281 46,5 6,3 1,8405 37,6 8,9 2,1861 Meuvreme t Intermediate time t L izmereno L measured 25,4 12,2 2,5014 Prirast godisnji u cm dLt/dt) Growth in lenght cm Ln(dLt/dt)

Analiza godinjeg duinskog prirasta kod Scardinius erythrophthalmus L. (tabela 4), ukazuje da je duinski prirast najvei izmeu druge i tree godine, a opada u treoj, etvrtoj i petoj godini. Tabela 4. Analiza godinjeg duinskog prirasta za Scardinius erythrophthalmus L Table 4. Analysis of the annual increment in length for Scardinius erythrophthalmus L
Godina Year 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 18,1 16,4 1,7 0,5306 14,6 1,8 0,5878 Meuvreme t Intermediate time t L izmereno L measured 12,1 2,5 0,9163 Prirast godisnji u cm dLt/dt) Growth in lenght cm Ln(dLt/dt)

Izraunati parametri funkcije rasta predstavljeni su za obe vrste u tabeli 5. Koeficijent (K) vei je kod Esox Lucius L. i iznosi 0,3539, a kod Scardinius erythrophthalmus L. koeficijent (K) 0,2806. Duina (Loo) za Esox Lucius L. je 73,86 cm, a kod Scardinius erythrophthalmus L. duina (Loo)iznosi 22,54 cm.

Tabela 5.Paremetri krive rasta za Esox lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L. Table5.Paremeter growth curves for Esox lucius L. and Scardinius erythrophthalmus L.
Parametri krive rasta Paremeter growth curves K e e^K to Loo

Esox lucius L.

Scardinius erythrophthalmus L. 0,2806 2,71828 1,3239 - 0,17 22,54

0,3539 2,71828 1,4247 - 0,11 73,86

Kriva rasta prikazana je na grafikonu 1. Na osnovu izraunatih parametara funkcije rasta, to je matematikim modelom izraunato, nagib krive je vei kod Esox Lucius L. u odnosu na Scardinius erythrophthalmus L, zato to je tempo rasta kod Esox Lucius L. vei nego kod Scardinius erythrophthalmus L. Graf 1. Kriva rasta za Esox lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L. Graph 1. Growth curves for Esox lucius L. and Scardinius erythrophthalmus L.
80

70

60

matematiki modelirana duina nalazi se u rasponu merenih vrednosti

Kriva rasta (Growth curve)

Esox lucius L.

duina (lenght) cm

50

40

raspon duine tela - izmereno

30

20
Scardinius erythrophthalmus L.

10

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 7 8 9 10 12 15 17 20 23 24 25 starost (age)

Procena ispravnosti parametara funkcije rasta izvrena je tako to se vrila zamena varijabilnog parametra (t - starost) u funkciji rasta. Izraunate vrednosti dobijene na ovaj nain (grafikon 1), nalaze se u okvirima inputa - merenih duina tela riba (tabele 1 i 2). Parametri krive rasta su bitni za izraunavanje poetne biomase i potencijale biomase-prinosa. Masa riblje populacije u odnosu na merene duine rauna se po formuli W= aLb (Lenarz 1994, Beyer 1987). Za odreivanje parametara a i b koriten je kompjuterski program ABee-version 1.0.0 (Pauly, Gayanilo, 1997)). Tabela 6. Numerika analiza dobijenih rezultata Table 6. Numerical analysis results
R.B. No 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Opis Description Brojnost 1.merenje Biomasa 1.merenje Biomasa kalkulaciona Mortalitet kalkulacioni Brojnost 2. merena Biomasa 2.merena Potencijalna biomasa prinos Mortalitet realni Biomasa kalk. / biomasa 1. merena (3)/(2) Potenc. biomasa/ biomasa 2 merena (7)/(6) Mortalitet realni / mortalitet kalk. (8)/(4) Esox lucius L. Scardinius erythrophthalmus L. 200 8,79 8,77 60% 120 6,70 5,97 60% 99,79% 89,14% 100,00%

200 127,08 129,73 49% 132 104,28 100,17 66% 102,08% 96,06% 134,69%

U tabeli 6 prikazana je numerika analiza dobijenih rezultata. Na kraju ispitivanja u drugom merenju ostalo je 132 komada Esox lucius L. i 120 komada Scardinius erythrophthalmus L. Odreivanje mortaliteta matematikom formulom (Froese and Pauly, 2000) daje zadovoljavajue rezultate u odnosu na stvarni mortalitet. Kod Esox lucius L. stvarni mortalitet iznosi 66%, a kalkulacioni 49%. Kod Scardinius erythrophthalmus L. stvarni i kalkulacini mortalitet se podudaraju i iznosi 60%. Odnos biomase kod 1.merenja i kalkulacione biomase za 1.merenje skoro se poklapaju za obe vrste i razlikuju se samo za 2%. Odnos biomase kod 2.merenja i kalkulacione biomase za 2.merenje kod Esox lucius L. se razlikuju za 4%, a kod Scardinius erythrophthalmus L za 1%. Zakljuak U radu analizirana su dva sluajna uzorka po 200 jedinki razliitog uzrasta za dve riblje vrste u kontrolisanim uslovima i ogranienom vremenskom periodu (Veljovi,1983).

Rezultati ukazuju da primena funkcije rasta (Bertalanffy, 1949) i funkcije za odreivanje teine prema duini ribe (Lenarz 1994, Beyer 1987) moe biti korisna kod donoenja upravljakih odluka u gazdovanju vodenim ekosistemima i da se dobijaju se rezultati imanentni eksperimentalnim. Odreivanje mortaliteta kod riblje populacije matematikom formulom (Froese, Binohlan, 2003) analitiki je prihvatljivo, ali za nae ekoloke uslove predlau se dodatna istraivanja. Literatura 1. Bertalanffy, L. von. (1951). Theorethische Biologie. Stoffwechsel, Wachstum. A. Franke, A.G. Verlag, Bern.

Zweiter

Band:

2. Beverton R. J. H., Holt S. J. On the Dynamics of Exploited Fish populations, Caldwell, NJ: Blackburn Press, 1957 (reprint). 3. Beyer, J.E. (1987). On length-weight relationships. Part I: computing the mean weight of the fish in a given length class. Fishbyte 5(1):11-13. 4. Froese R., Pauly D. (2000): Fishbase 2000: Concepts, design and data sources. ICLARM, Manila. 344 pp. 5. Froese, R. Binohlan C. (2003). Simple methods to obtain preliminary growth estimates for fishes. J. Appl. Ichthyol. 19(6):376-379. 6. Lenarz W.H. (1994). Estimation of weight-length relationships from group measurements. Fish. Bul. 92:198-202. 7. Pauly D., Gayanilo F. C. (1997): A Bee: An alternative approach to estimating the parameters of a length-weight relationship from length frequency samples and their bulk weights. International Center for Living Aquatic Resources Management, Philippines,Manila and Fisheries Center, University of British Columbia,Vancouver. 8. Veljovi P. (1983). Tempo duinskog i teinskog rasta tuke - Esox lucius L. (predator) i crvenperke - Scardinius erythrophthalmus L.(plen) u lokalitetu Dusine, Zbornik matica srpsska, Novi Sad , 64, 51-67.

PRIMENA MATEMATIKOG MODELA U ANALIZI RASTA RIBLJE POPULACIJE NA LOKALITETU DUINE APPLICATION MATHEMATICAL MODEL IN THE ANALYSIS FISH POPULATION GROWTH IN THE LOCALITY DUINE Branislav arevi, Predrag Veljovi Abstract: The aim is to test the practical application of mathematical models in analyzing the growth of fish populations. For the purposes of our research we used the data of experimental research duinskog and teinskog growth Esox lucius L. and Scardinius erythrophthalmus L. the site length (Veljovic, 1983). The paper considered two random sample of 200 individuals of different ages.

Using mathematical models, using the growth (Bertalanffy, 1949) and functions for determining the weight to length of fish (Lenarz 1994, Beyer 1987), the resulting experimental data are immanent. Mortality calculated empirical formula (Froese and Pauly, 2000), in relation to the actual mortality rate is within acceptable frameworks. The conclusion is that the application of mathematical models of the objective and acceptable may be a great help in making planning and management decisions in the fishery. Keywords: mathematical model, fish populations, aquatic ecosystem