MODERNIZAM poinje 1857. kad su objavljeni Baudaleirovi Cvjetovi zla.

Usprkos razliitim stilovima oito je uzdizanje ljepote kao zadae i svrhe umjetnikog stvaranja. Imamo nekoliko pokreta: 1. Parnasovci u francuskoj izmeu 1860.-1866. I 1866.-1871. Izlaze pjesnike zbirke Suvremeni parnas (planina koju su stari grci smatrali uzvienim obitavalitem boga Apolona i muza) i tako je parnas postao metafora za pjesnitvo. Znaajke: temeljna odrednica zajednikog nastojanja je kult savrene forme, depersonalizacija pjesnitva i izbjegavanje suvremene tematike. Predstavnici: leconte de lisle, jose maria heredia 2. simbolizam javlja se 80-ih godina 19.st i 1886. je objavljen prvi simbolistiki manifest. Znaajke: simbolisti nastoje predstaviti duu stvari, pri tom se slue simbolima, nastoje sjediniti pjesnitvo i glazbu. Predvodnik je stephane mallarme. 3. beka moderna potkraj 19.st u Beu, ona nije jedinstvena stilska formacija, otvorena je razliitim strujanjima, osobito impresionizmu. Ideolog je bio herman bahr. Najpopularniji dramatiar arthur schnitzler. Najsvestraniji pisac hugo von hofmanstahl. 4. impresionizam verlainov savjet glazba prije svega postao je umjetniki kredo impresionistikih pjesnika. Impresionisti ne istrauju i ne tumae zakone ivota i svijeta nego pjevaju o trenutnim prolaznim utiscima i doivljajima. Znaajke: onomatopeje, sinestezija, kulminacija atributa, rijetki epiteti, osjeajima nabijen jezik. 5. secesija europski pokret s kraja 19. I poetka 20.st. naziv se odnosi i na skupinu umjetnika koji su istupili iz konzervativnih udruga i suprostavili se akademizmu. To je borba protiv kola uope. Znaajke: asimetrinost, uzgibanost linije, biljna dekorativnost. U arhitekturi se upotrebljava staklo, elik i eljezo. CVJETOVI ZLA - baudelaire 1821.-1867. Francuski pjesnik, jedan od najpoznatijih svjetskih pisaca, proslavio se zbirkom cvjetovi zla. Pretjerano osjeajan, teko podnosi skrbnitvo ouha te naputa roditeljsku kuu i odaje se boemskom ivotu i senzualnim uicima. Baudaleire e kao i pjesnik i kao ovjek ostati cijeloga ivota razapet izmeu cvjetova za kojima tei i zla koje vlada svijetom i kojemu se sam odaje, te e postati pjesnikom bola i spleena. Istaknuo se i kao vrstan prevoditelj Poa s kojim je imao mnogo srodnosti. Zbirka sadri 200 pjesama i podijeljena je u 6 ciklusa: 1. spleen i ideal 2. Parike ulice i slike 3. Vino 4.cvjetovi zla 5. Pobuna 6. Smrt B. trai ljepotu u runoi, pjeva o zlu, lai, trulei, krvi, ali istodobno trai uzdizanje do idealne ljepote, apstraktne i boanske. ALBATROS Autor govori o predivnoj gordoj ptici albatrosu s kojim se usporeuje. Albatros se prisiljen umorom sputa na palubu broda te postaje objektom ismijavanja. Divovska rila koja albatrosa ine kraljem visina, zraka ujedno ga umaraju i ine jadnim. Ovdje spoznajemo uzlet i pad ovjeka koji je simbolino prikazan letom i umorom albatrosa. SUGLASJA Programatska pjesma na neki nain. Priroda je hram, svetite, u kojem postoje razliiti simboli ije znaenje ovjek mora odgonetnuti. U prirodi postoje boje, mirisi, zvukovi, oblici, a sve to postoji i u pjesmi, a pjesnik nastoji u svom pjesnitvu udruiti te raznorodne asocijacije: obojeni mirisi i zvukovi to nazivamo sinestezijom. B. je kao pjesnik i kao ovjek razapet izmeu nagona i razuma.

HRVATSKA MODERNA 1892. Matoeva Mo savijesti 1916. Donadini Kokot; 1895. Spaljivanje maarske zastave 1914. Umire Mato Prijelaz je poznat u hrv. Knjievnosti pod nazivom borbe izmeu starih tradicionalista i mladih modernista. Postoje dvije skupine: 1. Beka okupljena oko asopisa Mladost 2. Praka okupljena oko asopisa Hrvatska misao Nailazimo na pluralizam stilova: 1. realizam nastaju najpoznatija ostvarenja hrv. moderne posljednji stipanii 2. impresionizam obiljeja su vidljiva u stvaralatvu Matoa te Dragutina Domjania 3. naturalizam vidljiv je u naturalistikim dramama josipa kosora i srana tucia 4. simbolizam u matoevim djelima ANTUN GUSTAV MATO 13.6.1873. u Tovarniku. Pohaao je puku kolu u ZG, upisuje gornjegradsku gimnaziju. Vie se proslavio kao violonelist nego knjievnik. Nakon gimnazije u Beu, upisuje vojni veterinarski fakultet. 1892. U asopisu Vjenac objavljuje svoju novelu Mo savjesti. 27. 12.1913. se hospitalizira u bolnici sestara milosrdnica. Umire 17.3.1914. najpoznatija djela: Iverje, Ogledi, Mo savijesti, Oko lobora, Cvijet s raskra, 1909., Utjeha kose,... Dva tematska kruga: 1. Motivi iz domae zagorsko-zagrebake sredine, 2. Novele bizarnog sadraja AVANGARDA Avangarda je zajedniki naziv za smjerove u svjetskoj knjievnosti 20.st. 1. futurizam utemeljen 1909. Usmjeren je protiv tradicije, velia nacionalnu snagu i rat, izraava dinamiku suvremenog grada. Znaajke: bezobzirnost, visok stupanj zanosa i ushienosti, promicanje slobodnog stiha u pjesnitvu, odbacivanje sintakse i isputanje glagola, zanemarivanje gramatikih i pravopisnih pravila. 2. Ekspresionizam moemo rei da je ekspresionizam kao i futurizam umjetnost suprotstavljanja. Prema shvaanju ekspresionista zbilja nije izvan nas nego u nama. Umjesto prirode i ljepote, pisce zanimaju runi gradovi, sirotinjska predgraa, zadimljeni prostori. 3. kubizam umjetniki pokret osobito u slikarstvu, javlja se u poetku 20.st. osnovna misao je da se sve to postoji moe likovno ostvariti prema osnovnim oblicima, npr kocki. 1907. Pablo picasso i george braque postavili su prvu kubistiku izlobu. 4. imainizam knji. Pokret javlja se u engleskoj 1912.imainisti su zagovarali slikovitost pjesnikog izraza. Nastojali su dojmljivo utjecati na itatelja bojom i ritmom. Nerijetko odstupaju od gramatikih pravila. Ukljuuju razgovorni jezik a tede na stilskim sredstvima. 5. dadaizam 1916. Nastao vrlo burno, u Zurichu. Osniva je bio Tristan Tzara. Manifest objavljuje u svom asopisu Dada. 1918. Dadaizam promie drutvo Dada nazvano po djejem tepanju koje zagovara nihilizam negira tradicionalne vrijednosti i smislenost. 6. nadrealizam nastavak dadaizma, nastaje u 20-im godinama 20.st u francuskoj. Nadrealizam je pokuao napraviti ono to dadaizam nije mogao zbog svoje prirode. istom anarhizmu suprostavlja se spoznajni sustav. 1924. Andre Breton objavljuje prvi manifest nadrealizma. 7. socijalistiki realizam pojavljuje se na poetku 20.st. u rusiji i francuskoj. Svrha s.r. je stvaranje umjetnikih djela koja e odgojno utjecati na narodne mase, poglavito na radnitvo. 8. egzistencijalizam javlja se nakon 1. Svjetskog rata. Prva egzistencijalistiki usmjerena djela su poslanica rimljanima i psihologija svjetonazora.

MARCEL PRUST U TRAENJU IZGUBLJENOGA VREMENA Roman rijeka 7 cjelovitih romana u 13 knjiga u razdoblju 1913.-1928. 1. 2. Put k swanu 3. 4. U sjeni procvjetalih djevojaka 5. 6. Vojvotkinja de guermantes 7. 8. Sodoma i gomora 9. 10. Zatoenica 11.Bjegunica 12. 13. pronaeno vrijeme U traenju izgubljenog vremena istodobno je povijest jednog razdoblja i povijest jedne svijesti. Znaajno mjesto u knjizevnosti zauzima novim pristupanjem materiji, odnosno ulaenjem u svijest i podsvijest i izrazom koji je tome prilagoen tehnika psiholoke introspekcije. COMBRAY Prvi dio prvog romana Put k Swanu u nesanici 30-godinji junak Marcel prisjea se dugih dana provedenih u mjestu Combray gdje je kao djeak boravio u kui tete Leone. Pripovjeda je u prvom licu i ima autobiografski karakter. Roman sadri njegov pogled na likove iz svih drutvenih slojeva. Pokazuje njihove odnose. Njegova moralna praznina je izvrgnuta bespotenoj krivici. Autor nastoji zahvatiti zagonetku ljudskog prostora u vremenu, odnosno u prolaznosti i odnose izmeu prolosti i budunosti. Sjeanje se sjedinjuje sa sadanjim razmiljanjima, to je prava stvarnost. Tjelesni dodir, osjetilni doivljaj i posebno miris izaziva gomile ascocijacija i povezuje nas sa doivljenim. PROCES KAFKA Epski roman, moderna proza. Tema: otuenost i izgubljenost u birokratiziranom drutvu. U romanu protiv Jozefa K., obinog bankarskog slubenika, pokrenut je sudski proces od strane nevidljivog suda, bezimene sudske mainerije isprogramirane do krajnjih tanina. Sam Jozef K. zateen je u rano jutro, u krevetu u svojoj sobi, zbunjen i bijesan na takvo ponaanje ljudi koji su ga uhitili, a on ne zna tko su, o emu govore, niti kojoj vlasti pripadaju. EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI 1916. 1925. Poetak najavljuje Ulderiko Donadini 1916. U asopisu Kokot. Smisao koji pronalazi u anarhiji pruajui otpor svim postojeim oblicima ivota i miljenja. 1919. Krlea pokree asopis Plamen koji se iste godine gasi. Stilske karakteristike: krtost u izrazu, odbacivanje deskriptivnog, nepoetske rijei, naglaena upotreba glagola, prisutna je patetika i povien ton. 1925. umire A.B.imi i tu je kraj ekspresionizma u hrvatskoj knjievnosti. A.B.IMI Roen je u Drinovcima 1898., umro od TBC-a, kolovao se u rodnom mjestu, irokom brijegu, mostaru, vinkovcima, zagrebu. U svibnju 1920. Objavljuje zbirku Preobraenja, prvu knjigu slobodnih stilova u hrvatskoj knjievnosti. 3 faze stvaralatva: 1. Matoeva faza u mladosti se imi divio Matou i pie po njegovom uzoru, pie pejzane pjesme. 2. ekspresionistika faza upoznaje ekspresionizam i pokree asopise Vijenac i Juri u kojima objavljuje lanke o ekspresionizmu i sam pod tim utjecajem pie 3. neoklasicistika faza 1920. Pa do smrti; u proljee 1923. Se razbolio od upale plua, javlja se TBC; odlazi u samostan u Dubrovniku; 1925. Se vraa u ZG i umire 2.5. Poezija tematski krugovi: 1. krug pjesama o smrti 2. Krug pjesama o tijelu 3. Pjesme sa socijalnim motivima 4. Pjesme sa intimnim problemima 5. Pejzane pjesme

AVANGARDA 2 U ovom vremenu od 1929. do 1952. prevladavaju realistike teme sa skrbi za nacionalnu sigurnost, rije je o realizmu ostvarivanom u tri dionice: 1. Prije rata 2. Ratno razdoblje 3. Poslijeratno Znaajni pisci u ovom razdoblju: Miroslav Krlea, Tin Ujevi, Dobria Cesari, Dragutin Tadijanovi, Ivan Goran Kovai MIROSLAV KRLEA Roen u ZG, u knjievnosti se javlja 1914. Sa svojom dramom Legenda. Zanimala ga je psiholoka a zatim socijalna tematika. Pjesme: Lirika, Balade Petrice Kerempuha; Prozna djela: Hrvatska rapsodija, Povratak Filipa Latinovia, Na rubu pameti; drame: Legenda, Gospoda Glembajevi; Eseji: 10 krvavih godina Prozno stvaralatvo M.K. Dijeli se u 3 ciklika kruga: 1. hrvatski bog mars zbirka proturatnih novela, tu su prikazana stradanja naih seljakihmasa, koji zavravaju po europskim bojitima kao topovsko meso branei tue interese. Sam krlea proveo je due vrijeme u vojnim bolnicama na ratitu, kao svjedok i umjetnik govori o besmislu, patnji mnogobrojnih nevinih ljudi. 2. novele iz malograanskog ivota govori o ivotu i prilikama uoi i poslije 1.svjetskog rata. U novelama tog ciklusa iroko je zahvaena ivotna stvarnost u najraznovrsnijim oblicima. Osnovni motiv 2. ciklusa je sukob generacija. 3. ciklus o glembajevima ini cjelinu od 11 novela i 3 drame. Glembajevi su imaginarna obitelj hrvatske buroazije, olienje prodora kapitalizma, njezinog snalaenja i na kraju propasti. POVRATAK FILIPA LATINOVIA Prvi moderni roman u hrvatskoj knjievnosti objavljen 1932., radnja romana odnosi se na vrijeme od 1920.-1930. Glavni lik F.L. je u kontaktu s prostorima svoga djetinjstva, oivljava uspomene, sjeanja, svoju prolost, emotivna stanja. Oivljavanje uspomena temelji se na vidnim, mirisnim, opipnim i slunim doivljajima. F.L. je hipersenzibilna linost, tip modernog europskog intelektualca 30-ih godina 20.st. Krlea ga promatra kao umjetnika, ovjeka istananih ivaca bez vrste ivotne podloge, osobu optereenu nizom osobnih kompleksa (tko mu je otac, kakva mu je majka, ...). Nakon 23 godine izbivanja F. se vraa iz europe u Kostanjevec. Roman zapoinje retrospektivno, s Filipom se vraaju i uspomene i cijeli njegov proli ivot. Pitanja koja su povezena uz glavni lik su: 1. Pitanje identiteta F.L. je dijete Regine i nepoznata oca, on najprije misli biskupa, a kasnije sazna da mu je otac plemi Lipah. Majka se trudila da se F. ne razlikuje od ostale djece, ali samo po vanjskim osobinama: izgledom, ali i u njezinu odnosu prema njemu nedostaje topline i iskrenosti. 2. pripadanje drutvu ne osjea pripadnost hrvstakom drutvu, to najbolje potvruje njegovo vienje Joe Podravca, simbola stoljetne hrvatske zaostalosti. Filip eli osjetiti podlogu, eli se osjeati doma, ali ta njegova elja je neostvariva jer je on ovjek bez nacionalnog i obiteljskog uporita. 3. pitanje umjetnosti je za F. jedina mogunost, vii smisao ivota, jedina mogunost da se u graanskom drutvu prevlada ono to ovjeka udaljava od njegove prirode. F. je ekspresionistiki slikar opsjednut mislima kako izraziti svoj doivljaj, npr prostitucije na primjeru golog enskog trbuha. 4. pitanje ljubavi bobotka je simbol tjelesnog, nagonskog i na trenutak se ini da bi moda i mogla shvatiti Filipa, ali ona je ve upletena u mreu svog odnosa s propalim advokatom koji je na kraju zbog ljubomore ubija. Tako je na kraju romana krug zatvoren i Filip je opet na poetku, moda s jo dubljim kompleksom nego prije.

P.F.L pripada monoloko-asocijativnom tipu romana, ali jednim svojim dijelom pripada i romanima izriaja, odnosno romanu eseju jer cijeli fragmenti teksta nsu nita drugo nego eseji o umjetnosti i slikarstvu. DRAMSKO STVARALATVO M.K. 3 ciklusa: 1. Legende 2. Drame u logoru 3. Gospoda glembajevi GOSPODA GLEMBAJEVI Psiholoka drama u 3 ina. Radnja se zbiva jedne noi kasnog ljeta uoi prvog svjetskog rata. U prvom inu okupljaju se lanovi obitelji Glembay na proslavi jubileja. Vlada sveana atmosfera. U prvoj sceni izdvaja se lik Glembaja i sestre Angelike. Oni razgovaraju pred portretima starog Glembaja i tako saznajemo o prolosti obitelji i o odnosima izmeu lanova te obitelji. itava povijest Glembaja je puna ubojstava i samoubojstava. Njihov se dijalog svodi na razgovor koji je razuman i osjeajan. Na scenu dolaze Fabriczy i Silverbrandt, a nakon dolaska I.G. zapoinje polemiku o sluaju RupertCanjeg. Prvi in zavrava dijalogom Leona i Silverbrandta, dogaa se u noi izmeu 1 i pola 3. U drugom inu Leon i Silverbrandt nastavljaju zapoeti razgovor u kojem Leon optuuje S. Da je ljubavnik barunice Castelli. Dijalog se razvija u sukob. Leon otkriva ocu svoju vezu sa barunicom, dolazi do njihovog fizikog obrauna pri emu Ignjat doivljava napad i umire na kraju 2. ina. Dogaa se izmeu pola 3 i pola 4. U treem inu I.G. se nalazi na mrtvakom odru, scenska atmosfera pogoduje razmiljanju o smrti. Leon pokuava naslikati oevu posmrtnu sliku. Mistinu atmosferu uz odar naruava neprestani zvuk telefona, saznajemo da su Glembajevi ekonomski propali, dolazi do sukoba izmeu Leona i barunice kada barunica sazna da je ostala bez novca. Ona u tom trenutku prikazuje svoju pravu stranu i vrijea ak i sestru Angeliku preko ega Leon ne moe prijei. Leon karama ubija barunicu. To se dogaa oko 5 sati. TIN UJEVI Tin Ujevi se rodio u Vrgorcu. Njegov otac, Ivan Ujevi, bio je uitelj rodom iz Krivodola u Imotskoj krajini, dok mu je majka Braanka, iz mjesta Milne. Tin je roen kao jedno od petero djece od kojih je dvoje umrlo jo u djetinjstvu. S oeve strane je mogao naslijediti odreen knjievni talent, poto je on kao uitelj bio sklon knjievnosti te je i sam pisao. 1902. odlazi u Split gdje se upisuje u klasinu gimnaziju i ivi u nadbiskupijskom sjemenitu. U svojoj trinaestoj godini poinje pisati pjesme od kojih nita nije. 1909. godine Tin maturira u Splitu s odlinim uspjehom, odrie se mogunosti zareenja te odlazi u Zagreb upisujui studij hrvatskog jezika i knjievnosti, klasine filologije, filozofije i estetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Te iste godine objavio je svoj prvi sonet "Za novim vidicima" u asopisu "Mlada Hrvatska". "Lelek sebra", "Kolajna", "Auto na korzu", "Ojaeno zvono", "Skalpel kaosa", "Ljudi za vratima gostionice", "edan kamen na studencu

DOBRIA CESARI Dobria Cesari je roen u Poegi 10. sijenja 1902. godine. Djetinjstvo provodi u Osijeku gdje zavrava osnovnu kolu i dva nia razreda gimnazije. U jeku Prvog svjetskog rata 1916. godine dolazi u Zagreb gdje zavrava gimnaziju, a poslije mature 1920. godine upisuje pravo, a nakon godinu dana filozofiju. Od 1924. do 1926. godine radi u arhivu HNK u Zagrebu, a od 1929. do 1941. godine kao knjiniar u Higijenskom zavodu i lektor u koli narodnoga zdravlja. Dobria Cesari, jedan od najveih hrvatskih pjesnika svih vremena, umro je u Zagrebu 18. prosinca 1980. godine. U knjievnosti se prvi put, kao etrnaestogodinjak, pojavio 1916. godine pjesmom "I ja ljubim" koja je objavljena listovima u i zagrebakom knjievnim omladinskom asopisima, kao listu Pobratim. Prvu to zbirku pjesama Lirika objavljuje 1931. godine i za nju dobiva nagradu Jugoslavenske akademije. Surauje u mnogim su: Pobratim, Knjievna republika, Savremenik, Kritika, Hrvatska revija,Vienac...

DRAGUTIN TADIJANOVI Dragutin Tadijanovi roen je 4. studenoga 1905. godine u Rastuju, kod Slavonskog Broda. Polazio je Niu puku kolu u susjednom selu Podvinju i u Slavonskom Brodu dva razreda Vie puke kole, a od 1918. realnu gimnaziju. Od jeseni 1920. godine, stanujui u brodskom samostanu, kao uenik petog razreda gimnazije, pie pjesme. U Zagrebu je na Gospodarsko-umarskom fakultetu upisao studij umarstva, ali je kasnije preao na Filozofski. Diploma Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu izdana mu je 1937. Tuga zemlje Pjesme Gost u Vuedolu Srebrne svirale Pjesme i proza Poezija STOLICE Stolice je apsurdna farsa koju je napisao Eugne Ionesco. Drama je napisana 1952. godine, a iste te godine je i izvedena. Radnja drame govori o dvama likovima znanim kao Stari i Stara i o njihovom ugoavanju nevidljivih osoba. Likovi su Stari, Stara, Govornik i mnogo drugih osoba - autor u ovu skupinu likova ubraja sve nevidljive goste koji su doli posluati Starog. Radnja zapoinje u domu Starog i Stare koji se pripremaju za dolazak gostiju. Stari je na papir iznio sve svoje misli koje bi trebale poboljati svijet i ekao je govornika da ih iznese gostima. Stara, njegova supruga, slui mu kao pomonica, no u nekim dijelovima utemeljuje mu ak i majku. Gosti koje oni ugouju su nevidljili i postoje samo u glavama Starog i Stare. No, oni njih ugouju kao da su stvarni, kao da ih svi vide. Oni s njima vode uljudne dijaloge, premjetaju ih, ugouju i posluuju, no oni nisu svjesni da sve to rade zraku, u njihovim glavama oni postoje. Dolaskom sve Prsten Veer nad gradom

vie gostiju nastaje guva. Tada se Stari i Stara gube meu nevidljivom masom na suprotnim krajevima pozornice. Stara i Stari se meusobno dovikuju sa suprotnih krajeva pozornice. Tijekom tog razgovora u njihov dom ulazi imaginarni kralj, kojem se Stari uporno pokuava prikazati, no ne uspijeva meu nevidljivom masom. Tijekom govora sa kraljem, Stari i Stara viknu ivio Car! i bace se kroz prozore i umru. Lik govornika na pozornicu dolazi tijekom razgovora, no cijelo vrijeme stoji mirno. On je odjeven tako da prema nevidljvim gostima koji trebaju biti stvarni izgleda nestvarno. Osim toga, apsurd je u tome to je govornik trebao svima ispriati govor Staroga, no on se pone glasati kao nijem. Ionesco je kroz ovog lika apsurdirao cijelu ideju Starog i cijeli ovaj dogaaj. Tada govornik na plou napie neke besmislene rijei i okrene se gledalitu, no vidjevi da ono nije shvatilo njegovu poruku on ljutito odlazi sa pozornice. Nakon toga je uslijedila tiina i na pozornici se vide samo stolice i otvorena vrata. Stari i Stara su mrtvi, a govornik je otiao. Tiina i praznina. No, onda se odjednom uju glasovi nevidljive svjetine, svakakvi glasovi. Prema Ionescu, to sve treba potrajati da bi izazvalo iznenaujui dojam na pravu publiku i da im se uree u pamenje.