JU OSNOVNA KOLA __________________________ Razred: ___ Datum: ________ Redni broj nastavnog sata: Nastavnica: Amela Memi NASTAVNA

A PRIPREMA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Josip Kozarac: MOJ DJED Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu, istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivani nain kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, sveska, olovke, dnevnik itanja Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,

Tok izvoenja nastavnog sata Motivacijski dio asa:

Prokomentirajte ovu misao: Istinska veliina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima.

Glavni dio sata:

Najava teksta: Josip Kozarac: MOJ DJED Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Koji je dogaaj potaknuo pisca da pie o svom djedu? Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei! odar - uzdignuto mjesto na koje se sputa sanduk sa tijelom pokojnika piknjica - mala pjega, mrlja u obliku take hajka - gonjenje psima (divljai na lovake zasjede) gumno - mjesto za vrpidbu ita uz pomo konja priest - crkveni obred prieivanja, okrugli tanki listii od bijelg brana (hostija) ili mrvice bijelog hljeba i bijelo vino kojima se prieuje uskrs - krianski blagdan koji se svetkuje kao dan Kristova uskrsnua slamnjaa - vrsta starinskog dueka napunjena slamom vraj - mjesto za vridbu ita preslica - jednostavna drvena sprava za predenje vine stalak - drveni predmet za novoroenad za odravanje u uspravnom poloaju dok ne naue samo stajati (dubak) svetka - sveanost, obiljeavanje nekog blagdana oprava - odjea, haljine triarija - trica, bezvrijedna stvar, sitnica, glupost cifrarija - cifranje, dotjerivanje, kinuriti se Interpretacija Razmislite o ovoj reenici: Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi zaborave." (Isabel Allende) Kako se ona moe odnositi i na nau priu? ta iz prie saznajemo o djedovom izgledu? Pronai reenice koje ga opisuju. Kakve je ivotne navike imao djed? Kako bi ih okarakterisao/la? ta vam o djedovu karakteru govore sljedee njegove rijei: A kad nestane toga strahopotovanja u vama, onda najbolje da nestane i mene, ne daj boe, da te nesree doivim!? Kakav je djed prema sebi, a kakav prema blinjima? Pokuaj odabrati rijei koje to opisuju: blag, strog, dobronamjeran, grub, ljutit, njean... Kako je djedovo okruenje prihvatalo njegovu narav? ta su njegovi blinji osjeali prema njemu? Koja su osjeanja obuzela djedove blinje kada su se suoili s njegovom smru? ta o tome saznaje iz sljedeeg odlomka: Djed je tako srastao nama

uz duu i oko da nijesmo ni pomisliti mogli da bi on ikad umro; nama je uza nj tako bilo kao da e navijek ivjeti. Kad prvi put usmo: umro nam djed! zazujae nam te rijei tako udno u uima da smo u prvi as ostali bez bola i bez suza...? ta pisac osjea prema svome djedu? Pronai reenice koje potkrepljuju tvoje miljenje. Kojim je malim stvarima djed ispunjavao svoj ivot? U kojim je malim stvarima bio velik? U tekstu je djedov lik osvijetljen na vie naina. Dat je njegov vanjski izgled, unutranji/psiholoke osobine, govorna karakterizacija, osvijetljen je i kroz svoje postupke i ponaanja. Vanjski izgled: Kao srebro bijela kosa, nije mogla jo bjeljom postati, naborano elo, lice sa plavim i crvenkastim piknjicama, jednako lice bilo je ljeti i zimi jednako, lice kao iz kamena isklesano, uvijek isti hod, i govor ostao mu isti, bijelo obuen, inilo bi nam se da miravim oima sanja, dareljiv... Unutarnje/psiholoke osobine: ivio je kao sat, dobro poznaje prirodu (On je vidio prvu grlicu i uo prvog slavuja), pametan, djed se znao svaijoj udi prilagoditi, svakome djed hoe po volji uiniti, potovan, radi bez prigovora, ne voli lijenost, ne radi teke poslove... Govorna karakterizacija: dodao bi sveanim glasom, govor ostao mu isti, nekad stog a nekad umilan i njean. Koje smo djedove osobine upoznali kroz njegove postupke? Paljivo pogledaj vremenski slijed dogaaja. Iz kojeg vremena pisac poinje svoju priu? U kojem vremenu se pria nastavlja? Odredi vrijeme dogaaja: - djedova smrt - djedova kua, opis posjeta djedu - djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo - djedov odnos prema pravdi - djedov odnos prema radu - djedovi savjeti - djedove prie - djedova pomo drugima - djed na sajmu, njegova dareljivost - djedu nije teko umrijeti - djedova smrt Kako se zove takav slijed dogaaja? Novi knjievni pojmovi Slijed prianja dogaaja/doivljaja: Ve smo nauili da kada se u knjievnom djelu prate dogaaji onim slijedom kako su se oni i zbivali - govorimo o vremenskom (hronolokom) slijedu kazivanja. Kada pisac prekida hronoloki (vremenski) slijed dogaaja i vraa se unatrag, na dogaaje koji su se zbili u prolosti, rije je o retrospektivnom slijedu dogaaja. Stvaralaki rad Opiite neku osobu iz svoje obitelji: kako izgleda, kako ivi, kako se odnosi prema svome okruenju, a kako ga to okruenje doivljava...

 Pronai u pripovijeci i u Dnevnik itanja napii karakteristine reenice opisa djedovog: - vanjskog portreta (fizikog izgleda) - unutarnjeg portreta (moralno- etikih osobina) O knjievniku...

Josip Kozarac Josip Kozarac (1858 - 1906.) hrvatski je novelist, romanopisac, pjesnik. Osnovnu kolu i gimnaziju je zavrio u Vinkovcima, a fakultet umarstva u Beu. Prije fakulteta ivio je dosta slobodan i neobuzdan ivot. Puno je vremen a provodio u prirodi, jednostavno promatrajui ivot koji se odvijao oko njega. Svoj spisateljski dar razvio je piui poeziju, a kasnije je svoj talenat pronaao u pisanju proze. Bio je pisac otrih zapaanja i jednostavnih misli. Pisao je djela koja su se u opisivanju slavonske sredine najee temeljila na stvarnim dogaajima. Djela su mu: Zmija, Prie djeda Nike, Moj djed, Biser-Kata, Slavonska uma, Mrtvi kapitali, Meu svjetlom i tminom itd. Sinteza: Kada se u knjievnom djelu prate dogaaji onim slijedom kako su se oni i zbivali govorimo o vremenskom (hronolokom) slijedu kazivanja. Kada pisac prekida hronoloki (vremenski) slijed dogaaja i vraa se unatrag, na dogaaje koji su se zbili u prolosti, rije je o retrospektivnom slijedu dogaaja

Zavrni dio sata:

Domaa zadaa: Saznaj vie o ... Saznaj vie o Josipu Kozarcu na internet stranicama: http://www.lipovljani.hr/Default.aspx?tabid=88 http://www.sumari.hr/kozarac/ Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij