You are on page 1of 25

Potovani ponosni vlasnici teneta, Evo malo saveta koji e Vam olakati prve trenutke i voditi Vas kroz

odrastanje Vaeg mezimca... 1. Va pas je oien od parazita dva puta do sada i zadnji put je obavljeno _______. vakcinisan je protiv teneaka, korone i sl... ______datum revakcine je dd.mm.yyyy. nadam se da ete moi da nadjete iskusnog veterinara i bvljati vakcinacije. Nikada ne preskaite vakcinacije i ne odlaite ih! 2. Psa istite svaka 3 ili 4 meseca tabletama koje se daju 1 na 10 kg. telesne mase psa a mogu biti/ Pratel, Cestal, Drontal... daju se bar 2 sata pre obroka jer mogu, izazvati muninu. U Vaem je interesu da psa redovno istite, jer samom psu paraziti smetaju ali Vama jo vie. Redovnim ienjem psa u potpunosti ete biti sigurni da na pravi nain titite zdravlje i Vae porodice i Vaeg psa... ve ovde razmislite da li ste sigurni da ste spremni da finansirate sve potreptine vaeg psa, jer moda e se nekad razboleti, to kota... 3. Vakcinacija psa protiv teneaka, nakon ovih prvih revakcina obavlja se 1 x godinje, isto tako i protiv besnila... Vakcinu protiv besnila veterinari ne daju pre 4,5 meseca, mada vlada miljenje da usporava rast psa pa pojedini odgajivaci vakciniu tek sa godinu dana. Na Vama je da razmislite koliki je rizik u Vaem dvoritu da pas stupi u kontakt sa zaraenom ivotinjom. Ako nije veliki, lino savetujem da saekate bar do 6. meseca. 4. Ishrana pasa je jako bitna za pravilan razvoj i zdrave navike Vaeg psa. Mali tenci se hrane 3-4 puta dnevno u zavisnosti od apetita samog psa. Bar jedan obrok mora biti mleni ALI to ne podrazumeva melko ve: redak sutlija u koji se na kraju umea umance i kaica meda. Redja palenta sa mlekom, granule namoene sa puno jogurta.. Mesni obrok sastoji se od barnog, mlevenog, juneeg mesa sa pirinem i argarepom,. Takodje moete 1x nedeljno poto je ovo rasa sa severa i u svojoj sredini uglavnom ivi na ribi da im ponudite nakratko barenu(5 min.) papalinu sa malo pirina. Malom psu usitnite da ne moe da odvaja. Konzervirana riba takodje moe da se doda ishrani ponekad. Digericu davati retko, jer uopste nije onako zdrava kako se misli za pse, naprotiv, esto izaziva prolive. Slezinu molim Vas psu ne dajte NIKADA, i opet napominjem razmislite da li moete da priutite sebi jo jedna usta u kui... jo moete da se predomislite. U ishrani moete kombinovati: kembie, bubrege, pilea ledja dobro raskuvana, nikako masnu hranu jer e Vam pas biti bolestan, a samo leenje skuplje je od adekvatne ishrane. Granule e Vas reiti svih muka, adekvatne za rase srednjeg rasta bie pravilna i potpina ishrana Vaem psu koji e dugo godina biti zdrav i zahvalan. Obrok se ostavlja uvek na istom mestu, 30 minuta, a nakon toga se, pojeo pas ili ne sklanja, i pas se ne nudi do sledeeg obroka niim. Budite dosledni i nemojte nikada hraniti psa sa stola, pas mora da zna svoje mesto i vreme za jelo. Hranjenje izmedju obrtoka stvara psa nezdravih navika u ishrani, probiraa... to Vam ne treba. TAKODJE ako koristite granule koristite malo skuplje ali mnogo kvalitetnije: Royal Canin, Eukanuba, Bewi dog, Purina, Happy dog.. loe su: api, Friski, Premil i sline niskobudetne hrane.

5. Pas e vremenom izbacivati sam po neki obrok, do 6 meseci ve bi trebalo da spadne na 2 obroka, moj pas je sa 3 meseca ve jeo 2 obroka dnevno, a sa godinu dana dobija samo 1... 6. Va pas je jo mali i ne moe da kontrolie svoju beiku kao veliki, nemojte tui psa zato to se upikio, on ne moe jo da trpi, ali mu svaki put pokaite gde bi ste voleli da on to obavi, vremenom ete nauiti da prepoznajete njegove signale kada i ta hoe. tenci obino pike odmah po budjenju i nakon jela. Tada ih iznesite brzo napolje i ve ste pola posla obavili. Najee kake rano ujutru, videete kako se uzvrte traei pravo mesto. Psi su iste ivotinje i oni ne vole da ive u prljavom, samo im pokaite, jer obino je greka u nama i nainu na koji im pokazujemo ta zapravo elimo od njih... 7. Nakon 2 meseca Va pas je izgubio dosta enzima za varenje mleka pa ponite polako da prelazite na sve druge mlene proizvode a mleko izbacite. Pas vie nije sposoban da vari mleko, ali rado e jesti sir, jogurt i sl. 8. Pas je ivotinja od navike i voli precizan red, koji je u dananje vreme teko ispotovati, ali zbog njega potrudite se, jer pas svaku naglu promenu doivljava kao stres. 9. Voda je vrlo vana, i mora UVEK biti dostupna, ISTA i na istom mestu! Da li ete se uvek setiti da mu je sipate, ne moete da zamislite koliko brzo pas dehidrira ako nema vode. Nemojte nikada braniti psu da pije da bi manje pikio, jer to moe biti pogubno za Vaeg psa...Gledajte da intervali trpljenja kod odraslog psa ne budu dui od 8h. 10. Nadam se da ete uskoro nabaviti etku kojom ete s vremena na vreme oetkati psa, posebno u vreme linjanja. Haski se intenzivno linja bar 2x godinje i dlake ima da se itrika demper, ali adekvatnim etkanjem i brigom o dlaci taj period moe znatno da se smanji. 11. Kao i svi psi haski je izuzetno neotporan na oboljenje koje prenose krpelji. Iz moje prakse najadekvatnija zatita je preparat Front line. Ogrlice naalost izazivaju alergije i kancerogene su.Front line se aplikuje svakih 30-40 dana i titi od buva, krpelja i sl. 12. Ako Va pas pone da kija, kalje(to obino ne lii na kaalj ve kao da se pas zagrcnuo), prestaje da jede, lei stalno ili teko koristi zadnje noge HITNO ga odvedite kod veterinara, takodje pri pojavi proliva koji ne prolazi nakon djete pirinanom vodom( kada pas ima proliv jede samo redak pirina sa to vie pirinane vode i belo meso). Pas mora da ima bistar pogled, vlanu i hladnu njuku i da deluje veselo. 13. Mazite Vaeg psa, budite neni, ne izazivajte psa na agresiju ni u igranju, ova rasa ne trpi grubost i nervozu. Budite realni i dosledni: ako ne date na kravet onda nikada ne dajte psu na krevet. Nemojte menjati stavove u zavisnosti od raspoloenja. Ne odzvolite da Vam pas postane gazda u kui i svaki pokuaj sankcioniite smotanom novinom i povienim glasom. Moete psa uhvatiti za kou iznad vrata gde ih kerua nosi i prodrmati blago kada pogrei. Ako pas rei na Vas obrnite ga na ledja da njegov stomak bude okrenut na gore i ne putajte ga dok se ne umiri ili ne pone uplaeno da cvili (ali ne od bola naravno) ili ne digne ape u znak predaje. 14. Vaa deca moraju sama da se postave kao vii lanovi opora. Ne moete vi to uraditi umesto njih... Objasnite deci da pas nikada ne treba da izadje iz igre kao pobednik koji je neto oteo, ili

dobio na silu. Grubost sankcioniite i kod psa ALI I KOD DECE. Svaki pokuaj da svoje male zube otri na Vama odmah prekinite(zubi poinju da se menjaju sa 2,5-3 meseca i izuzetno ih svrbe), ponudite ih igrakom. im vidite da su sa njom prestali da se igraju uzmite je i sklonite jer e im tako due biti nova i zabavna. Kada ponu da Vas grickaju recite glasno FUJ i odmah ih spustite na pod ili se udaljite. Brzo e i to proi, nemojte se uplaiti da e Va pas biti ujedljiv, sve to prodje kada izmene zube(do 6 mes.). Od 2,5 mes. uvedite kalcijum obavezno- Cal-D-Phos, Lavet, Star pet ili ve koji nadjete, kada pas odraste nije neophodan, ali bar do 9 meseci pokuajte da istrajete u ovom dodatku. Kafortan je preforsiran kod nas na tritu i precenjen, ima dosta drugih dobrih preparata... Ako Vam je kalcijum skup, kupite riblje brasno i po pola kaice dodajte u 1 obrok. Mada ga psi izuzetno nerado uzimaju i esto trajkuju gladju kada ga osete. Moete da oljutite opnu iz ljuske jaja, a ljusku osuite, sameljete, i dodajete u hranu to je najbolji prirodni kalcijum... Dajte psu povremeno malo pivskog kvasca, imae divnu dlaku i nokte a i pojaae mu apetit. 15. Nemojte da Vas zaudi ako vam se pas najede ljudskog izmeta, naalost psi to vole, a mi smo zgroeni ali ta je tu je, otvorite etvoro oiju ako u Vaoj okolini postoje mesta gde SVI to RADE... pas e nanjuiti izmet mnogo pre Vas... 16. to pre nabavite ogrlicu, i navikavajte psa samo da je, za poetak nosi oko vrata. Posle 7 dana, polako stavite povodac da se vue za psom. Nakon 3 dana pustite psa da Vas vodi gde on hoe bez otpora, a nakon nekog vremena ponite da pruate otpor. Nemojte psa naglo vui ili cimati u poetku... tek kasnije kada psa naui ta je povodac , moete uiti psa hodu uz nogu ili sl.(ne pre 4 meseca). Haski je umetnik u beanju, primetiete kako nee da Vam dodje na poziv kao neki vujak na primer. Od malena mu okaite kanap od 15m i zovite ga, kada dodje pohvalite ga i ponudite nekom poslasticom(npr. mali komadi utog sira), kada nee da dodje privucite ga do 3. mes. sami i pomazite ga... nakon 3 meseca, trebalo bi da dosta ee dolazi nego da Vas ignorie, Ali sada ve svaki put kada ne dodje naalost mora da usledi kazna, protresanje za kou vrata ili mali ljic po guzi prutiem ili novinama(naalost haski se ne boji novina za razliku od veine pasa), ovo Vam piem ne zato to sam psihopata koji voli da maltretira pse ve zato to je haski izuzetno specifina rasa po ovom pitanju a ja mogu da se pohvalim da svog psa uvek i svugde mogu da pustim sa povodca. Da bi Vi mogli da etate psa, a da Vam se vrati nakon igre, posluajte ove savte. 17. Psa treba to vie da socijalizujete, dakle, medju pse odmah nakon druge revakcine i to to vie... da bi nauio da se igra sa drugim psima, a ne da kasnije izbegavate stalno druge pse jer e se on tui... 18. Vodite ga medju ljude od 3 meseca, neka ga pipaju, maze, da bi se navikao na ljude i guvu.. moda jednog dana odete s njim u grad u etnju a on se isprepada od guve i ljudi, zato mislite o tome na vreme... 19. Nadam se da Vas nisam uplaila jer mi to nije bio cilj... nije sve tako komlikovano kako izgleda... bitno je da Vi elite i volite Vaeg psa i ve ste pola reili... i jo 1 VAAN savet, prve 2 ili 3 noi ne nasedajte na njegovo cviljenje i kukanje, ostavite ga da odboluje ali i da naui da cviljenjem i kukanjem nee ba puno postii. Bolje 2 noi ne spavanja nego trpeti 15 godina razmaenog psa.

Naravno MOJ pas spava na krevetu sa jastukom ali to je moj izbor ... 20. Vano: Haski je predator sa izuzetnim lovnim instinktom, svako pile, svinja ili maka su za njega lovina i hrana... dakle vodite rauna da obezbedite kapije i ograde. Vodjen snanom eljom da lovi u stanju je da preskae i prokopa ne bi li doao do svog cilja. Izuzetni su kopai, pa ako budete imali po koji krater posebno leti u dvoritu ne zamerite mu, on ti ima u krvi a tako se i hladi sakrivajui se u senovite rupe... Evo jo neeg to moram da Vam napiem: Pas nije igraka i ivi do 15 godina, to je duuug period. Naalost ponekad ga ljudi shvate ba kao igraku, koju odbacuju kada je se zasite. Razmislite da li ete biti odgovoran vlasnik u tako dugom periodu... da li ste kratkog daha, da li ete za 4 godine samo proi pored psa kao pored stare krpe, ili ete se setiti da se malo poigrate sa njim...da mu operete posudu za vodu ili ga zatitite od buva? Ako ste u dilemi, bolje je da sada odustanete. . . odraslog loe vaspitanog i zaputenog psa ne samo da ja neu moi da udomim, ve to ne bi mogao niko... zato danas odluujete o jednom malom nevinom ivotu koji se nita ne pita, on ak i nezna gde ga odnose... Ako ga danas uzmete, budite spremni na veliku odgovornost i obavezu. Ipak ga uzimate, estitam,... uvek i u bilo koje doba moete me pitati za savet Sreno i pozovite ponekad da ujem kako napredujete... Vaa kuca se do sada zvala --------nadam se da ete joj dati neko lepo ime... Zovite je to ee po imenu, da bi ga brzo upamtila. Zovnite je po imenu pre svake komande koju izdajete. Ne ponavljajte komandu kao papagaj vie puta, i govorite tiho, ako Vas ne poslua znai da nije shvatio ta ste hteli i ma koliko puta ponovili on nee znati... Ako se budete drali vrlo brzo e da naui da Vas NE UJE... Iskoristite sada dok je mali i daje apice da ga nauite toj komandi, svaki put je nagradite i pohvalite i evo Vam ve prvog uspeha. PSU NIKADA NE DAJTE SLATKIE OTROVNI SU ZA PSA!!! Ako ba morate, postoje specijalne okoladice za pse, ali se pre toga posavetujte sa Vaim veterinarom! Svakako bi bilo lepo da se nakon par dana odluite ko e biti veterinar vaeg psa, i odvedite psa na prvi pregled da mu se otvori karton. Ponesite i ovaj papir, pa na njega dopiite korisne savete koje e Vam dati. Iz ugla jednog odgajivaca WESTIJA- Tanje Jankovic www.freewebs.com/tanjawesti/ tene koje ulazi u Va dom, nije obian pas. To je Va novi lan porodice, prijatelj, verni pratioc u narednih petnaest, pa i vie, godina. Traie, punim pravom, ravnopravno mesto i poloaj u svom

novom oporu, tj, Vaoj porodici. Najosnovnije smernice u ovom tekstu pomoi e Vam da se lake snaete u novoj ulozi, i Vi i tene. DEZINFEKCIJA; IENJE I UKLANJANJE NEPRIJATNIH MIRISA TENETA Po dolasku kui, napravite rastvor, pola-pola, jabukovog sireta i tople vode, i pekirom, koji ste namenili psu, natopljenim u rastvor, paljivo istrljajte-prebriite, vae tene. Svo vreme mu smirenim tonom priajte bravo. Posebnu panju posvetite ienju apica i prostoru izmeu jastuia. Tu se zadrava prljavtina koja iritira apicu. Ovako ga perite svakih desetak dana. Nikako ga ne kupajte pre est meseci!!! Nakon svakog pranja, nagradite tene komadiem sira, mesa...Ako se tene uprljalo, pa vie nije belo, kupiti talk u apoteci, obavezno bez mirisa, natalkati ga, pa dobro oetkati. Bie opet beo i ist. RITAM VRENJA NUDE TENETA Od prvog momenta ponite ga navikavati da vri nudu na mestu koje ste vi odredili. Stavite deblji sloj novina, npr. u kupatilo, i nosite tene tamo posle svakog obroka, buenja, pijenja vode. Uvek neka na istom sloju novina bude pare upotrebljene novine, tene e miris mokrae podsetiti da je to mesto namenjeno vrenju nude. NIKAD mu ne gurajte njukicu u baricu ili izmet. Ako ste videli tene da vri nudu gde ne treba, brzo ga izgrdite ( npr fuj ili ne), otrim tonom, ne vikom, i odnesite na odabrano mesto. Ako ste baricu zatekli, tiho prebriite nered, utke, nema svrhe da ga grdite. Ko zna kad je tene to uradilo, nee povezati grdnju sa razlogom. Naravno, nakon revakcine, redovno izvodite tene da nudu obavlja napolju. I to po sledeoj emi: -ujutro, im se probudite, -nakon svakog spavanja vaeg teneta, -nakon svakog obroka vaeg teneta, -uvee, sve dok ste budni. Onoliko koliko je Vae tene staro, na toliko sati ima potrebu za nudom (2 mes starosti na 2 sata, 3 mes starosti na 3 i td). U meuvremenu, sklonite privremeno skupocene tepihe. ISHRANA tene u ovom uzrastu ima potrebu da jede nekoliko puta na dan. Stavite u njegovu iniju hranu, i za 20 min, to je nepojedeno, sklonite i sauvajte za idui obrok. Svaki dan tenetu dajte 200-300 ml nemasnog jogurta, ne mnogo hladnog. Svaki dan mu dajte komad mladog, neslanog, nemasnog sira. Redovno, kad i sebi, dajte tenetu jabuke, barene argarepe. Ne hranite ga vaom hranom, ona je za njega tetna, nekad i pogubna, Na hranite ga sa stola, stei

e runu naviku prosjaenja. Ponite sa granulatnom hranom, marke koje je jelo kod odgajivaa. Uvek neka mu je dostupna svea voda, po mogustvu, nehlorisana, tene od hlora dobije proliv. Ukoliko elite da promenite marku hrane, uvodite je postepeno, sedam dana, svaki put poveavajui koliinu nove hrane. Tako, sigurno, nee biti neprijetnih reakcija.

SPAVANJE tene koje naputa svoje leglo, oseae se uplaeno, naputeno. Prva no je najtea. Cvilie, dosta glasno. Kupite krevetac-korpu ili sl, koja e biti samo njegova. Obloite je mekanom prostirkom, koju niste prali deterdentom ni oplemenjivaem, i postavite je kraj svog kreveta, tako da ,kad spustite ruku, dodirujete tene. Malo e cvileti, ali kad oseti Va dodir, prestae. Eto mirne noi za sve ukuane. Vremenom, vrlo brzo, tene e se navii na komfor svog kreveca, pa ga moete premestiti na eljeno mesto. Neka to ne bude na promaji, ve uz radijator, Westi oboava da ja na toplom. Redovno menjajte i perite prostirku, samo istom vodom. Ako je prostirka prljava, tene e imati neprijatan miris.Dok je malo, esto ga nosite u krevetac da spava, tenetu je potrebno mnogo sna. Nikad ga ne dirajte dok spava ili jede. Posmatrajte svoje tene, ako primetite neuobiajeno ponaanje, reagujte. Westi je osetljiva rasa, ne sme da ozebe, ne sme piti i jesti hladnu hranu, veoma je alergian na buve i krpelje. Ako primetite buve, tretirajte tene sredstvom na bazi piretrina, najbolje u prakastom stanju. Ako ne naete sredstvo, Tyrax (Tyra-x), je potpuno neotrovan i smete ge koristiti. Obavezna preventiva: sve kablove podii visoko i fiksirati lepljivom trakom ili pritisnuti nametajem, da tene ne moe da grize. Otvore na terasi zatvoriti, tene nema oseaj za visinu i prazan prostor. Zakoraie, i...Ako imate jezerce u dvoritu, zakoraie i upasti. Ako je zima, tene nee preiveti. Pokrijte jezerce icom, do prolea.Sve konzerve i flae po dvoritu, garai ili terasi, sa otrovnim sadrajem (boje, lakovi, razreivai...), podignite visoko. Posebno otrovan, esto smrtonosan. je antifriz. Vae omiljeno kuno i vrtno bilje, a otrovno za psa: narcis, iak, imela, mak, kukurek, kaktusi, ciklama, jagorevine, anemone, tisa, bour, paprat, filodendron, brljan, ljiljan, urevak, difenbahija, adam, oleander, kalanhoa, kaladijum... Ono to je potpuno ZABRANJENO JE NOENJE DRVENIH KLOMPI!!! Ukoliko nagazite tenetu apicu, potpuno ete mu smrskati sitne i nene kosti. elim vam niz uspenih i radosnih trenutaka u godinama koje dolaze, sa vaim najvernijim prijateljem, malim westijem. Srean poetak!

Prilagoavanje psa na druge pse Puno vlasnika pasa dri svog Ijubimca na povodniku, i ne puta ga da se igra s drugim psima, zakljui kako je njihov pas raspoloen da se tue sa drugim psima. Tano je to da pas moe da pokazuje agresivnost kada je na povodniku. Isti pas, kada ga pustite s povodnika, vrlo je raspoloen da se igra sa drugim psima. Pas bez iskustva u igri s drugim psima, dok je na povodniku, osea u isto vreme odreenu nesigurnost, a i odbrambeno reaguje jer eli da zatiti - i sebe i vlasnika - od nepoeljnog uljeza. Zato tene od etiri meseca (kada primi sve vakcine) putajte da se slobodno igra s drugim psima. Tako e shvatiti da ostali psi nisu neprijatelji i da se ne treba plaiti sabrae. Sasvim je dovoljno da se vae tene 1 -2 puta nedeljno igra sa drugim psima po 10-20 minuta, pa da ima dobru socijalizaciju sa srodnicima. Ukoliko va pas kao tene nije imao iskustva s drugim psima, onda pokuajte da u drutvu ljubitelja pasa (kada etaju pse) sklopite prijateljstvo i zamolite nekog od njih, ko ima dobroudnog i miroljubivog psa, da pusti psa da se igra sa vaim psom. Prvi kontakt meu psima ostvarie se tako to ete se razii na udaljenosti od 50-100 metara. Tada pustite pse bez ikakve komande i prie. Psi, kada se sretnu, odmerie snage (podignutim repovima i tihim reanjem) i razii e se ili nastaviti da se igraju. U ovoj situaciji ne smete nita govoriti psu, ak ni komandu zabrane. U trenutku odmeravanja snaga svaka komanda moe da znai stimulans psu za napad. Kada su se psi upoznali, zakaite pse na povodnik i jo se malo proetajte s njima jer sada ve za dva pasa - dobra drugara nije bitno da li su na povodniku ili ne. Ovu proceduru morate ponoviti s vie razliitih pasa da va "agresivni" Ijubimac shvati kako meu svojim srodnicima nema neprijatelja i da svakog psa prihvati kao prijatelja, bez obzira da li je ovaj na povodniku ili ne. Ovakav sistem rada se pokazao izuzetno dobrim kod skoro svih sluajeva "agresivnih" pasa. Takodje puno vlasnika, posebno malih pasmina ima strah od drugoh velikih pasa i instiktivno podizu svoje pse u narucje. To nije resenje. I vas pas treba druga u igri. Pokusajte da saznate navike komsijskih pasa, njihov temperament i narav. Priustite vasem psu nekog pseceg prijatelja. Priprema doma za tene Kada vae tene preuzmete od odgajivaca, trebace vam korpa, krevetac ili kavez na toplom mestu, bez promaje. Ako jos stavite korpu u kartonsku kutiju, ili iza neke fotelje visokog naslona, osigurali ste zaticen kutak. Ubacite toplu prostirku koja se lako pere, poput starog prekrivaa ili pekira, na taj nain e stene ce imati svoje mesto na kome e se oseati ugodno i sigurno. Vodite rauna pri kupovini kaveza ili korpe, o veliini pasmine koju ste izabrali, da ne bi ste morali iste stvari

kupovati vie puta... Potrebtine za vae tene bi se sastojale od: - 2 inije: za vodu, i za hranu. - korpa, krevetac, ili najbolje kavez.(Koji e kasnije koristiti ako morate van kue, da vam tene ne bi pojelo tepihe, zavese, cipele i sl. a i prilikom transporta ili na izlobama. Takodje i pri odlasku na odmor, pas e se u svakoj sredini bolje oseati u svom, poznatom prostoru. - etka ili ealj - ogrlica i povodnik - kvalitetne, sigurne igracke za vakanje - pseci ampon, etkica i pasta za zube - I na kraju...dobar veterinar, koji e brinuti od prvog dana o zdravlju vaeg ljubimca, vakcinisati ga i ipovati... Podignite tepihe, osim ako vae tene ve nije napunilo 6 meseci, i ve steklo higijenske navike... Bilo bi poeljno da na podu postavite neke stare krpare ili barem novine, koje ete nakon prljanja lako oprati ili baciti. Prvo da se tene ne bi klizanjem po glatkoj povrini povredilo ili isteglo ligamente, a i da bi ste zatitili podove. Stene dolazi u vas dom, i jos po nesto...

Konacno Vam se javio odgajiva, i posle vienedeljnog ekanja, moi ete da odete po vaeg ljubimca...Nije li to uzbudjenje predivno. Toliko ste to prieljkivali, a da li ste zaista spremni? Ponimo redom, naime, pred Vama je vie opcija. Prva, da Vi idete po tene. Kako e to izgledati, da li idete kolima, vozom, avionom, autobusom, koliko je odgajiva udaljen, tj. koliko sati vonje oekuje i vas i tene... sve su to pitanja koja morate uzeti u obzir da bi ste se to bolje pripremili, i da bi put predstavljao to manji stres i po tene i po vas.

Kako god putovali, imajte na umu sledea pravila: - Pas mora u vozilu imati dovoljno mesta da moe da se okrene ili legne

- Pas mora pred put imati poluasovnu duu etnju, pri kojoj e obaviti svoje fizioloke potrebe - Takodje ne sme biti tek nahranjen, najbolje bi bilo da jede, vee pred put, a ako je tene malo, barem sat-dva ranije od polaska. - U kolima, vozu i sl, poeljno bi bilo da je u kutiji, kavezu i da sa saobom imate lako dostupnu posudu sa vodom. I malo rezervnih novina, koje moete promeniti, kao i par najlon vcreica da odloite uprljane. - Obezbedite i neku krpu, kojom ete napraviti hladovinu, ako sunce obasja kutiju. - Ako ste u mogunosti, pravite pauze, na svakih 2h vonje, od po 5-10min. - Ako je tene izuzetno nemirno ili jako teko podnosi put, cvili, grebe, i pokazuje znake jakog stresa, moda ete morai pribei sedaciji. Pre puta, raspitajte se kod odgajivaa koliko je tene teko, i uzmite od veterinara, adekvatan tome sedativ. Takodje dobro bi bilo da neko sedi sa tenetom i da mu umirujue govori, mazi ga i sl. U sluaju avio prevoza, posebno interkontinentalnog, obavezno se posavetujte sa odgajivaem, o izboru agencija koje se bave iskljuivo takvim vrstama prevoza ljubimaca. Ako odgajiva predloi da samo spakuje psa na avion, znajte da je neozbiljan, i da psi, naalost, esto ponesu kao trajnu uspomenu sa takvih ponekad i 48 -asovnih putovanja, trajne frustracije. A naalost neki nikada ne stignu na odredite. Postoje specijalizovane agencije koje se time bave, i koje mogu da olaksaju prevoz, i sigurno vam dovezu psa. Sada na snagu stupate Vi, i tek tu vidite, koliko ste paljivo zapravo sluali odgajivaa dok vam je priao neke stvari. Pretpostavimo da vam je dao odredjenu koliinu hrane kojom je tene hranjeno, da ne bi doslo do naglih promena, i proliva. Ako nije, neete pogreiti, tako to ete tencu dati bareno belo meso sa malo kuvanog pirina, dok ne nazovete odgajivaa da vas posavetuje. Mleko NE DAJTE nikako. Ako je va malia, alav, bez obzira to je vama slatko da ga gledate kako jede, imajte mere, i vodite rauna da je on tek doputovao, treba mu zapravo vie voda, i malo mira...Prvih nekoliko dana u vaem domu ostavie tenetu trajan utisak. tene u pocetku moe biti malo zbunjeno, pa ga dovedite kuci u vreme kada nije velika guva. Prvih nekoliko nedelja tene moe da pati zbog odvajanja od majke i cesto da cvili.Ono moe biti plaljivo, zbunjeno, tuno. Pobrinite se da mu pruite dovoljno panje i nenosti. Omogucite mu da upozna svoju okolinu i zadovolji znatielju. Ne ostavljajte ga samog na due. Nastojte da bude u vaoj blizini, no pokuajte da odolite nagonu, da ga pustite u krevet zbog cviljenja. Naviku spavanja u vaem krevetu kasnije moe biti vrlo teko promeniti. A doga od 70-tak kg. je vea nego to ima mesta u vaem krevetu...Potujte potrebu vaeg psa za odmorom. Ne izvlacite ga silom iz njegovog leaja, vec mu dopustite da sam izade kada eli. Ne doputajte deci da ga gnjave i uznemiravaju. I jo neto, ne aljite ga u korpu zato to je bio neposluan, jer bi mogao povezati to mesto s kanjavanjem. Kuno vaspitanje teneta poinje od prvog dana. Napravite stalan raspored hranjenja i dovoljno esto ga izvodite na prostor predvidjen za nudu, obavezno odmah nakon to se probudi, jede ili pije. Primetite li da se vrti u krug ili cvili pred vratima, brzo ga izvedite napolje. Kada je obavilo

posao, pohvalite ga. Naravno da su moguce nezgode, no kad se dogode, ne viite na tene, ne kanjavajte ga i ne gurajte njegov nosi u nered. tene ne moe da shvati uzrok vae ljutnje, sve to ete postii bie samo strah i zbunjenost. Zateknete li ga u trenu dok obavlja nu du, jednostavno ga iznesite napolje i pohvalite kada zavri posao. U medjuvremenu, ste naravno posetili veterinara, porazgovarali s njim o idealnoj prehrani vaeg psia, vakcinisali ga, ipovali. Ipak, povedite rauna, i pratite kako pas raste, napreduje...

Otkrijte bolest, ako postoji na vreme: gubitak apetita i odbijanje vode, iznenadni gubitak teine ili naglo dobijanje teine, postepen i dugotrajan gubitak teine, mirnoca ili nevoljnost za igranje ili etnju, precesto mokrenje ili smanjeno mokrenje, krvav, mekan izmet, proliv, dugotrajno povraanje, prekomerno luenje sline ili nepravilno disanje, dlaka bez sjaja... Ovo su znakovi da je vae tene bolesno i treba ga odmah odvesti veterinaru. Kako psi uce

ivotinje ue u vidu vie pokuaja i greaka. Proizvod aktivnnosti koje sprovodimo sa psom uslovljava da li e mu nto postati navika, ili neto nikada nee ponoviti. Ovo je u biti uproavanje stvari postoji veliko zamagljeno podruje gde uspeh i neuspeh nisu jasno definisani i gde e tene morati u kontinuitetu da vie puta ponavlja aktivnosti da bi ih razumelo i nauilo. to je obuka vie puta ponovljena, to e pas vie shvatati, nauiti i usvajati ta se od njega trai. Nprtene po prvi put prilazi maki. Maije ponaanje u tom trenutku moe da utie na to kako e se tene odnositi prema makamau budunosti. a) Maka izvija ledja, iti glasno i grebe tene po njuci. tene je uplaeno i povredjeno. Ono cvili, povlai se i ui da ne prilazi tako makama jer su one otrih noktiju i neprijatne b) Maka se momentalno okree i daje u trk, a tene je juri

tene se sjajno zabavilo jurei maku. Sledei put kada vidi neku, pojurie ka njoj sa velikim entuzijazmom. c) Maka iti ali se ne pomera uopte. tene se povlai na trenutek ali nije sigurno ta da ini sa ovim itavim stvorenjem, pokuava ponovo. Igra se nastavlja oko 20 minuta dok tenetu ne dosadi. tenetu nije jasno emu maka slui i ta bi s njom ali pokuava ponovo, i ponovo. Nas kraju shvata da su make pomalo udne ali ne dovoljno da bi se dalje bavilo njima. Dakle, tenci ue od trenutnih, jasnih signala. Kao i ljudi i ivotinje, najbolje usvajaju nova saznanja kada su srene i oputene.tenci prolaze kroz faze socijalizacije i razvoja, eljni da sluei ue kroz trening baziran na nagradjivanju. Koristei ovaj metod, tene osea panju usmerenu na njega i razvija poverenje u gazdu. Bie ohrabren da ui nove stvari oekujui nagrade, pre nego da bude uplaen oekujui grdnju to nepto nije uradio dobro. Nagrada moe biti bilo ta to pas eli Na primer: prijatno iskustvo (ovako tenci ue sami medju sobom) nagrada koju dobija od Vas moe biti kombinacija varbalne nagrade hrane igre sa omiljenom igrakom Sve pse motiviu razliite nagrade pa vredi eksperimentisti da bi ustanovili koja nagrada se najvie kotira kod psa, i koji zvuci i signali najbolje privlae njegovu panju. Dobra praksa za sve pse je da naue da saekaju pre nego to ita dobiju tako to e mirno sedeti ispred gospodara. Ova navika se moe uvesti u bilo kom uzrastu. Psi, posebno tenci, veoma kratko dre panju. Oni e povezati dva dogadjaja samo ako su se desila jedan za drugim u razmaku od (pola sekunde). Zato je veoma vano nagradu dati pravovremeno, kada tene izvede oekivani zadatak. O verbalnim nagradama

Eksperimentiite sa razliitim glasom da utvrdite ta najvie raduje vaeg psa. Veina tenaca najbolje reaguje na blago povien i viih tonova uzbudjen glas. Govorite tiho koliko je mogue da bi podstakli tene da Vas paljivo slua. aputanje obino bolje deluje nego urlanje! Uvek priajte svom psu kada ga nagradjujete, eventualno ete koristiti nekad samo verbalnu nagradu, ali poetak e biti laki i bolji ako ovu metodu kombinujete sa jo nekim lepim iskustvima za psa. O nagradama- zalogajiima Veina tenaca najbolje reaguje na nagradjivanje dobrim ukusnim nagradama hrana koju pas voli ali je obino ne dobija za obrok. Savetujem male kockice sira, ili kuvanih pileih iznutrica. Hrana treba da motivie psa ali ne da ga uzbudi ili zasiti. Ako prestane da reaguje na neku vrstu nagrade, probajte drugu.. Nagradjivanje psa hranom je pomalo umetnost. Da ne bi poeo da moli za nagradom, drite pripremljen negrade iza ledja u posudi ili torbi, a u ruci imajte samo1, spremni da nagradite psa. Ta ruka takodje moe biti iza ledja da bi spreili psa da bulji u hranu, ili ispruena ispred vaeg lica da bi nauili psa da ostvari kontakt oima sa Vama. Nagrada mora biti zaista mala, da bi fokusirali psa na sebe a ne na hranu. Prave veliine, moe se pokriti u vaem dlanu. Kada nagradjujete psa pomerite ruku napred pesnicom stisnutom, a zatim je okrenite i brzo mu ponudite nagradu sa dlana. Naravno podrazumeva se da va psi nece biti impresioniran ako ovo pokuate posle obilnog obroka Igra kao nagrada Svi treninzi i obuka treba da su kratki i zabavni pre svega. Neki tenci nisu izuzetno motivisani hranom ve pitavim igrakama, potezalice i lopte takodje mogu biti deo uspenog treninga, sluei da privuku panju a i kao nagrada u igri dozvolite mu nakratko da potpuno poseduje i dri omiljenu igraku ili da pojuri loptu, koju mu nakon 7 sec. uzimate opet Kombinaciom sva tri naina dobija se idealna nagrada KO JE OVDE GLAVNI? Kako postati alfa "Moj pas me je pokuao ugristi upravo! A samo sam mu rekao da se pomeri, kako bih mogao sesti na kau do njega." "Moja enka je navalila na kantu za smee i kad sam je izgrdila, reala je na mene. ta nije u redu s njom? Mislila sam da me voli!"

"Nas na pas jako voli i nean je prema nama, ali kad ga pokuamo naterati da uradi neto to mu nije po volji, kljoca zubima i pokuava nas ugristi." Sta je zajednicko ovim psima? Jesu li nevaljali ili ba zli? Ne - oni su "alfa". Preuzeli su vodjstvo u porodicama u kojima ive. Umesto da sluaju komande svojih ukuana, ovi psi izdaju komande! Va vas pas moze snano voleti a ipak pokusavati da dominira vama ili ostalim lanovima porodice. Psi su drutvena bia i veruju u poredak opora. Drustveni sastav pasa je "opor" sa tano utvrdjenom hijerarhijom. Vodja opora je alfa, poglavica, glavni ef. On (ili ona) dobija najbolje od svega - najbolju hranu, najbolje mesto za spavanje, najbolju igracku, itd. Vodja je takodje prvi u svemu - prvi jede, prvi odlazi i prvi pridobija panju. Svi ostali psi u coporu potuju elje i odluke alfa psa. Svaki pas koji izazove autoritet alfe, dobija brzu fiziku opomenu, kao podseanje koje je stvarno njegovo mesto u oporu. Vaa porodica je"opor" vaeg psa. Veina pasa se lako uklapa u nie hijerarhijske nivoe svojih ljudskih opora i ne pravi probleme. Takvi psi rade ono to im se kae i ne izazivaju autoritet. Druga vrsta pasa se ne uklapa ba tako dobro. Neki od njih su rodjene vodje i uvek izazivaju svoje alfe u ljudskom obliju. Drugi psi se pak uspinju na drutvenoj lestvici - oni uvek trae nain kako se popeti malo vie na porodinoj lestvici. Ove prirodne vodje i penjai na druvenoj lestvici,mogu postati problem porodici koja nita ne sumnja i nije svesna prirodnog oporskog instinkta pasa. Neke porodice ak podstiu svoje pse da preuzmu "opor", a da toga nisu ni svesne. Odnosei se prema svojim psima, kao prema sebi ravnima, a ne kao prema podredjenima. Daju im posebne povlastice, kao sto su doputenja da spavaju na krevetu, kauu. Ne treniraju svoje pse i doputaju im da se nekanjeni izvuku iz situacije kada nisu posluali zapovest. U stvarnom oporu pasa takav tretman ne bi imao niko, osim alfa psa. Alfa nema nikakve veze s veliinom pasa. I najsitniji psi pasmine chihuaua, moe biti psei Hitler. Ustvari, to je pas manji, to je uestalija tendencija da ih ljudi tretiraju kao bebe i tetoe ih hranom - to psu omoguava da se osea jo dominantnijim, i da ljude iz porodice ima pod jos stroiom kontrolom. Alfa psi su esto vrlo dobri kuni ljubimci. Pouzdani su, pametniji od proseka i vrlo otvoreno iskazuju svoju ljubav. Mogu biti predivni prema deci i dobri prema nepoznatim ljudima. ini se da je sve u najboljem redu sa njihovim odnosom prema ljudima - sve dok ih neko ne naljuti, ili ih primora da ine neto to ne ele. Tada, odjednom, taj predivan pas poinje da rei, ili pokuava ugristi, a niko ne razume zasto. U pravom pseem oporu, alfa ne mora odgovarati nikome. Niko mu ne daje zapovesti, ni govori ta da radi. Ostali psi u oporu, potuju njegov poloaj. Ako je neki drugi pas dovoljno glup, da izazove alfu, pokuavajui da oduzme njegovu kost, ili da prisvoji njegovo mesto za spavanje, alfa pas e ga brzo staviti na njegovo mesto otrim pogledom ili reanjem. Ako to ne funkcionie, alfa pas e svoje vodjstvo nametnuti zubima. Sve je to potpuno prirodno, instinktivno ponaanje - u pseem svetu. U ljudskoj porodici, takvo ponasanje je neprihvatljivo i opasno. Psima trebaju i oni ele vodje. Oni imaju instinktivnu potrebu da se uklope u opor. ele da budu

sigurni i da znaju, gde je njihovo mesto i ta se od njih oekuje. Veina njih ne eli da bude alfa oni ele nekog, ko e umesto njih prihvatioti odgovornost, izdavati zapovesti i donositi odluke. Ako njihovi ljudi ne osiguraju takvo vodjstvo, psi e sami preuzeti tu ulogu. Ako ste dopustili vaem psu da bude alfa, u njegovoj ste milosti ili nemilosti, a kao vodja, on moe biti ili dobroudan kralj ili tiranin! Ako mislite da je vas pas alfa u vaem domainstvu, on to verovatno i jeste. Ako va pas potuje samo jednog ili dva clana porodice a dominira ostale lanove, jos uvek imate problem. Mesto psa mora da bude na samom dnu oporskog poretka u vaoj porodici, a nikako na vrhu ili negde u sredini. Da biste vratili opravdano mesto vae porodice kao vodje opora, va pas mora da dobije lekciju. Psa morate nauiti kako treba da bude podredjen, a ne ravnopravan. Vi ete mu pokazati ta znaci ponovo biti pas. Majka vaeg psa, pokazala mu je vrlo rano u ivotu, da je ona alfa, i on je morao potovati. Kao tene, dobio je sigurno mesto u oporu svog legla i zahvaljujui toj sigurnosti, mogao se slobodno koncentrisati na rast, uenje, igru, ljubav, i na to da je on samo pas. Va pas zaista ne eli odgovornost koju nosi status alfe, ne eli da donosi odluke i brani svoj poloaj na vrhu. On eli vodju kog e slediti i oboavati, kako bi ponovo bio slobodan i bio samo pas. Kako postati vodja opora Va vas pas neprestano posmatra i prati va govor tela. Zna kad ste nesigurni, kad se ne oseate dobro u ulozi vodje, i kad ga neete prisiliti da poslua komandu. Takvo ga ponaanje zbunjuje, ini ga nesigurnim, a ako je rodjeni, prirodni vodja ili penja na drutvenoj lestvici, to e ga podstaknuti da preuzme mesto alfe i kae vam ta da inite. "Alfa" je stav. On ukljuuje: pouzdanost, dostojanstvo, inteligenciju i daak autoriteta. Pas takav stav osea gotovo trenutno - tako se prema njemu odnosila njegova majka. Posmatrajte profesionalnog trenera ili kvalitetnog dresera poslunosti. Oni stoje uspravno, a svoj glas i pogled koriste kako bi pokazali da su sposobni dobiti ono sto ele. Oni su neni, ali i vrsti, iskazuju ljubav, ali su i otri, i sve to istovremeno. Veina pasa trenutno se podredjuje takvom tipu osobe, jer prepoznaje i potuje alfu im je oseti. Vebajte da budete alfa. Stojte uspravno s ramenima prema nazad. Uspravno hodajte. Vebajte da koristite novi ton glasa, dublji i vri. Nemojte moliti svog psa da neto uini - recite mu to, zapovedite mu. Razlika je velika. I pas osea tu razliku! Ne zaboravite da kao alfa, imate pravo utvrdjivati pravila i davati komande. Va pas to instinktivno razume. Da biste preokrenuli situaciju, kod veine pasa e biti dovoljna promena vaeg stava i pohadjanje obuke poslunosti. U sluaju psa koji je ve preuzeo domainstvo i nametnuo svoj poloaj reui ili grizui, a koji pritom prolazi nekanjeno, bie vam potrebno i nesto vie od same odluke da postanete alfa. I psu e biti potrebno promeniti stav. Prirodne vodje i penjai na drutvenoj lestvici nee hteti abdicirati sa svog alfa poloaja. Vaa

nagla promena ponaanja e ih okirati, i osetie se ugroeni. Va pas moe nastupiti jo agresivnije nego ranije. Alfa pas e instinktivno reagovati na izazivanje vlastitog autoriteta. U njegovoj je prirodi elja, da ugui revolucionarne! Ne brinite, ima naina da se i to rei. Alfa pas ve zna da vas moe pobediti u fizikoj borbi, tako da uzvraanje nasiljem kao odgovor na njegovu adresu ne funkcione. Sve dok uspeno ne uspostavite svoj poloaj kao alfa, korekcije, kao to su udaranje, protresanje ili korienje tehnike 'prevrtanja', opisane u nekim knjigama, nee dati eljenih rezultata, a mogu biti izrazito opasne po vas. Alfa pas e na takve metode odgovoriti nasiljem, i moze vas ozbiljno povrediti. Ono sto treba uiniti je: koristiti mozak! Pametniji ste od psa i moete ga nadmaiti svojim umom. Takodje ete morati biti tvrdoglaviji od njega. Ono to u sada opisati je delotvorna i nenasilna metoda uklanjanja psa s alfa poloaja i vraanja na dno porodinog totemskog stupa, gde i pripada i gde treba da bude. Da bi ova metoda funkcionisala, potrebno je ukljuiti celu porodicu. Ona zahteva promenu stava svih lanova familije i nov nain rada sa psom. Ovo je ozbiljan posao. Pas koji grize ili preti ljudima je opasan pas, bez obzira koliko ga volite. Ako vam se ini da je tretiranje vaeg psa kao psa, a ne kao vama ravnopravnog bia grubo, imajte na umu da nase drutvo vie ne tolerie opasne pse. U toku su brojni sudski postupci radi ugriza pasa sa odtetnim zahtevima u milionima dolara, a moete izgubiti i svoju kuu i sve ostalo to posedujete ako va pas nekog povredi. Vi i vaa deca moete biti trajno unakaeni. A va pas moe izgubiti zivot. I tu je prii kraj. 'Psei kamp za obuku' - za promenu stava alfe Od danas ponite nadalje svog psa da uite, da je on najpre pas, a ne minijaturno ljudsko bie u krznenom odelu. Njegova majka ga je ranije uila, kako biti pas i kako izvravati komande. U daljem odrastanju, zbog nedostatka treninga ili pogreno shvaenih namera, on je to zaboravio. Uz vau pomo pas e se prisetiti ta je, i na koji nain da se uklopi u svet oko sebe. Uskoro e mu se to svidjati! Psi su nekada bili uzgajani da ljudima trae hranu, da im prave drutvo i da ih vode. Alfa pas ne pita za ono to eli, on to zahteva. Daje vam do znanja pod izvesnim uslovima da eli svoj obrok, da eli izai napolje, da eli da se igra, mazi i on to eli ovog trena. Vi ete ga nauiti da odsad pa nadalje mora da zaslui ono to dobija. Nema vie nita besplatno. To e u poetku biti ok za njega, ali ete se iznenaditi kojom e brzinom 'uhvatiti ritam' i stvarno postati nestrpljiv da vam udovolji. Ako va pas jo uvek ne zna jednostavnu zapoved SEDI, nauite ga. Nagradite ga pohvalama i komadiem hrane. Ne preterujte s pohvalama. Jednostavna pohvala "Dobar pas!" izreena veselim glasom, je dovoljna. Od sada, svaki put kad va pas neto eli - obrok, izlazak iz kue, etnju, malo panje, bilo ta - recite mu najpre (ne zaboravite, recite mu, nemojte ga moliti) SEDI. Kad to uini,

nagradite ga pohvalom "Dobar pas!", recite mu OK! [AJDE!, odnosno bilo koju drugu zapovest za opoziv], i dajte mu to to je traio, i to kao nagradu. Ako odbije da poslua komandu SEDI, idite od njega dalje i ignoriite ga. Nije seo, nema nagrade. Ako mislite da ne razume komadu, radite jo malo vie na njegovom treningu. Ako pas jednostavno ne eli da poslua, ignoriite ga - nemojte mu dati ono sto eli i nemojte ga nagradjivati ni na koji nain. Zahtevajte od psa da sedne pre nego to mu dajete obrok, pre nego to izadje iz kue, neka sedne ispred vas da biste ga pomazili ili mu dali njegovu igraku. Ako inae psu ostavljate hranu na raspolaganju celo vreme, prestanite. Predjite na hranjenje u dva dnevna obroka i odluite u koje doba dana e pas biti hranjen. Zatrazite da sedne pre nego to spustite posudu. Ako ne poslua i ne sedne - nema obroka. Pomerite se dalje i ignoriite ga. Malo kasnije ponovno iznesite hranu i recite mu SEDI. Ako pas razume komandu, nemojte je ponavljati. uo vas je i prvi put. Komande se uvek izdaju iz stojeeg stava, dubokim i vrstim glasom. Ako pas potuje odredjene lanove porodice, ali ostale ne, neka upravo ti ostali budu oni koji ga hrane i koji od sada nadalje unose dobre stvari u njegov ivot. Pokaite im kako e psa pridobiti da izvri zapovest SEDI i kako e otii od njega i ignorisati ga ako ne izvri ono to mu je reeno. Vano je da vaa cela porodica sprovodi ovaj program. Psi su poput dece - ako svoju volju ne mogu isterati kod mame, otii e da pitaju tatu. U sluaju vaeg psa, ako pas pronadje lana u porodici kojim moe da dominira, nastavie to initi. A vi elite postii da va pas naui kako mora potovati i sluati sve lanove porodice. Ne zaboravite - njegovo mesto je na dnu totemskog stuba. Sruiti ga sa vrha pomae, ali ako pas pomisli da se nalazi negde u sredini hijerarhijske lestvice, i dalje ete imati problema. Razmislite - poznajete svog psa i znate ta e verovatno uiniti u veini situacija. Stanite korak ispred njega i predvidjajte njegovo ponaanje kako bi ste ga mogli izbei ili ispraviti. Ako navali na smee i rei kad ga pokudite, pomaknite kantu sa smeem izvan njegovog domaaja. Ako pas voli da projuri kroz vrata pre vas, stavite mu povodnik. Recite mu da sedne i eka dok vi otvorite vrata i date mu komandu - AJDE! - za izlazak. Ako se vasem alfa psu ne svidja da vam dolazit na poziv (to on najverovatnije i ne ini!), ne putajte ga s povodnika dok ste napolju. Bez povodnika, vi nemate kontrolu nad njim, i on to zna. Maenje i panja: Alfa psi su navikli da se oko njih mnogo toga dogadja. U stvarnom oporu, podredjeni psi neprestano dodiruju, liu i timare alfa psa. To je znak potovanja i podredjenosti. Od sada pa sve dok se stav vaeg psa ne popravi, smanjite koliinu maenja. Ako trai panju, najpre mu zapovedite SEDI, recite par ljubaznih rei i malo ga pomazite, a potom prestanite. Vratite se onome to ste pre radili i ignoriite ga. Ako va pas nastavi da gnjavi, recite NE! vrstim glasom i nastavite da ga ignoriete. Pomazite ga kad vi to elite, a ne zato to on to trai od vas. Dakle, zasad, ne

sputajte se na pod na kolena da bi ste mazili svog psa. I to je, takodje znak njegove dominacije,a znak njegove podredjenosti je to to je on telom ispod vaeg i nii od vas. Pohvalite ga, pomazite i nagradite iz poloaja iznad njega. Igre: Ako bilo ko u vaoj porodici voli da se rvate ili natee sa psom, kao i navlai neki predmet drei jedan kraj dok drugi kraj igrake pas dri zubima, nek prestane to da ini. Takve igre podstiu pse na fiziku dominaciju nad ljudima i korienje zuba. U pseem oporu ili leglu, takve su igre vie od same igre - one pomau ustanovljavanju hijerarhijskog poretka u oporu, koji se temelji na fizikoj snazi. Va je pas verovatno ve sada fiziki jai i bri od vas. Grube fizike igre to mu i potvrdjuju. Ne treba ga na to podseati! Pronadjite nove igre sa svojim psom. Igranje skrivaa, aportiranje ili hvatanje frizbija puno su prikladnije. Svakako vodite rauna o tome da ste vi taj koji zapoinje i zavrava igru, a ne pas. Prestanite s igrom pre nego to psu postane dosadno i dodje u iskuenje da zadri lopticu ili frizbi. Gdje vas pas spava? Nikako u vaoj spavacoj sobi, a naroito ne na vaem krevetu! Vaa spavaa soba je posebno mesto to je va "brlog". Alfa pas misli da ima pravo da spava u vaem brlogu jer se smatra ravnopravnim sa vama. U stvari, moda je ve preuzeo va krevet, odbija sii s njega kad mu se kae ili rei i pokuava ugristi kada ga bilo ko zamoli da naini mesta za ljude. Sve dok alfa problemi sa vaim psom nisu u potpunosti pod kontrolom, vaa je spavaa soba najstroijee zabranjena za njega! Isto vai i za spavanje na kauima, trosedima, foteljama. Ako ga ne moete drati podalje od kaua bez borbe, zabranite mu pristup u sobu, sve dok se njegovo ponaanje ne popravi. Privikavanje na boks: Boksovi za pse imaju hiljadu primena, a rad sa alfa psom je jedna od njih. Boks je sjajno mjesto gdje pas nou spava, u kojem dobija hranu, ili u kojem ostaje kada mu je potrebno 'hladjenje' odnosno podseanje da je on ipak samo pas. Boks je "brlog" vaeg psa. Zaponite privikavanje na boks tako sto ete ga u njemu hraniti. Zatvorite vrata i ostavite psa u boksu jo sat vremena nakon obroka. Ako pas pone da protestuje, ignoriite ga. Ne putajte ga napolje iz boksa sve dok se ne smiri i utia. Kad dodje vreme spavanja, pokaite mu hranu koju jako voli i kojoj ne moe odoleti, recite mu SEDI i kad pas sedne, ubacite omiljenu hranu u boks. Kad uleti u boks da uzme hranu, recite mu DOBAR PAS! i zatvorite vrata. Uspean zavretak 'kampa za obuku': ta dalje?

Kao i u vojsci, 'psei kamp za obuku' je zaista samo uvod u novu karijeru i nov nain suivota sa psom. etnja kroz 'kamp za obuku' nee zauvek reiti probleme vaeg alfa psa. To je samo put, kako od psa koji vas je maltretirao dobiti temeljno potovanje, a da ne morate pribegavati fizikoj sili. Koliko bi trebao trajati 'kamp za obuku'? Zavisi od samog psa. Neki e odmah pokazati poboljanje, dok drugima moe trebati, znatno vie vremena. Pravim tvrdoglavim prirodnim vodjama, kojim su potrebni stalni podsetnici na njihovo mesto u oporu, 'kamp za obuku alfa pasa' postae nain ivota. Penjai na drutvenoj lestvici mogu povremeno zahtevati jo jedan krug kroz 'kamp za obuku', ako se opustite i sluajno im dopustite da se popnu stepenicu ili dve u oporskoj hijerarhiji vae porodice. Kako ete znati imate li uspeha? Ako je 'kamp za obuku' bio uspean, va pas bi trebalo da pone da gledat u vas da bi dobio smernice i dozvole. Pokazivae nestrpljivost da vam ugodi. Gledajte kako vam pas prilazi i pozdravlja vas. Prilazi li vam u uspravnom stavu, visoko podignute glave i podignutih uiju? Va vam pas moze izgledati impresivno i ponosno, ali to znai da je on jo uvek alfa i da jo uvek imate problem! Pas koji ljude prihvata, kao sebi nadredjene prilazie vam s blago sputenom glavom i oputenim uima. Celo njegovo telo e se malo 'skupiti', kako bi vam jasno dao znak svoje podredjenosti. Posmatrajte kako pas pozdravlja ostale lanove porodice. Ako pokazuje podredjen stav prema nekim lanovima, a prema drugima ne, upravo su ti drugi oni koji jos uvek trebaju raditi na svom alfa stavu i metodama. Oni bi ga trebali ponovno provesti kroz jo jednu rundu 'kampa za obuku' uz podrku ostalih lanova porodice. Trening poslunosti Kad va pas pone da prihvata ovaj nov nain ivota i svoj nov poloaj u porodici, vreme je da ga povedete na obuku poslunosti koju odrava kvalifikovani trener. Sve pse je potrebno trenirati, a ponajpre alfa pse! Ne treba ekati dok pas zavri svoj 'kamp za obuku' da bi zapoeli i sa ovom vrstom treninga, ali je vano da pas potuje barem jednog lana porodice i da je voljan da od njega prima komande. Obuka poslunosti ui vas kako da trenirate svog psa. Ui vas kako biti alfa, kako izdavati komande i utvrdjivati pravila, kako dobiti potovanje i ouvati ga. U obuci treba da uestvuju svi clanovi porodice koji su dovoljno stari da razumeju i kontroliu psa. Trening poslunosti je proces koji traje doivotno. Jedan kurs poslunosti ne ini istreniranog psa! Komande poslunosti je potrebno vebati i ugradjivati svakodnevni ivot. U pseem oporu, alfa pas povremeno podsea druge pse na svoj autoritet. Odredjene komande, kao to su LEZI / EKAJ, vrlo su delotvorni i nenasilni podsetnici na stvarno mesto psa u porodici i daju odgovor na pitanje 'ko je ovde glavni'. Dobro istreniran i posluan pas je srean pas i pravo veselje u kui. Psi ele udovoljiti ljudima i potreban im je posao koji e obavljati. Trening im daje priliku da postignu oboje od navedenog.

Dobro obuen pas ima vie slobode. Moe ici na vie mesta sa vama jer zna da se ponaa. Dobro obuen pas, siguran u svoje mesto unutar porodice je prijatan i pouzdan. Zna ta se od njega oekuje. Zna svoje granice i ko su mu vodje. Oslobodjen je odgovornosti vodjstva i donoenja odluka. Slobodan je da bude va voljeni pratitelj, a ne va ef. Slobodan je da bude pas - to i jeste po rodjenju i to je oduvek trebao da bude! Kada vam je potrebna struna pomo Ako je va pas ve povredio vas ili bilo kog drugog, ili ako se bojite svog psa, trebali bi ste konsultovati kvalifkovanog profesionalnog dresera pasa ili psihologa pre nego to ponete sprovoditi program 'pseeg kampa za obuku'. Va veterinar takodje bi trebao pregledati psa, kako bi ste se uverili da ne postoje fiziki uzroci njegovog ponasanja.

SIBIRSKI HASKI
Sibirski Haski je radni pas srednje veliine, koji spada u grupu polarnih pasa. Poreklo vue iz istonog Sibira i pripada porodici piceva. Do popularnosti rase dolo je kada je Haski uvezen na Aljasku, gde je sluio kao pas za vuu, odakle se brzo proirio u Kanadu i Sjedinjene Drave. Haskiji mogu biti razliite boje, a ona moe da varira od crno-bele, sivo-bele do crveno-bele. Boja oiju je takoe razliita, pa iako su najpoznatiji po plavim oima, boja moe biti i braon, a oba oka im ne moraju biti iste boje, po cemu su specifini. Dlaka haskija je srednje veliine, a linjanje se ne odvija kao kod ostalih rasa. Linjaju se 2 do 3 puta godinje zavisno od vremenskih uslova i to tada traje desetak dana. Kupanje i svakodnevno eljanje su obavezni kada do menjanja dlake doe. Poto imaju dve vrste dlake linjaju se i pred leto, pa se tako prilagoavaju vremenskim prilikama (mogu da podnesu sve vrste klima). Haskiji nemaju klasian psei miris i relativno su iste ivotinje. Sibirski haski uiva drutvo drugog Haskija i zato im je najbolje kada su u parovima. Oni se mogu odlino dresirati, iako vas mnogi mogu ubediti drugaije. Veoma su inteligentni, ali im dresura vrlo brzo dosadi, pa im stalno neto odvlai panju zbog ega je trening tei. Moraju se izazvati da bi pokazali ta sve mogu, a klasini treninzi za Nemake ovare nee upaliti, ve bi dresuru trebalo prilagoditi rasi. Treninzi bi trebali da ponu rano i da budu konzistentni, a oni e u svakoj prilici pokuati da vas nadmudre. Najbolji nacin da se odgaji Haski je kao to bi se odgajilo i svako drugo dete....neno, istrajno i sa dozom strpljenja. Generalno su zdrave ivotinje i proseno ive 13 do 15 godina. Visina: muijaci 53-60 cm, enke 51-56 cm Teina: muijaci 20-27 kg, enke 16-23 kg Temperament Sibirski Haski je nean, razigran, bezbrian pas vezan za svoju ljudsku porodicu. Voli da udovolji vlasniku i ukoliko se pravilno tretirate, veoma je posluan. Izuzetno je energian, naroito dok je mlad. Dobar je sa decom i prijateljski nastrojen prema strancima. Ne laje, samo zavija, nije pas uvar iako je teritorijalan, prilagodljiv je.

Inteligentan je toliko da e sa lakoom svakog nepripremljenog oveka podvrgnuti svojoj volji, polupripitomljen je, to znai lovac u dui pa ga nije preporuljivo drati sa drugim domaim ivotinjama. Ukoliko se dobro socijalizuje, slagae se sa drugim psima. Sluae samo ako oseti da je vlasnik jakog karaktera i da u njemu ima vou opora Karakter mu je takav da je on uvek svoj, poput maaka i drutvena je ivotinja, pas je opora. Upravo zato mu je potrebno veoma rano staviti do znanja ko je u kui gospodar, jednom kada to postane haski, sva vaa volja i elja bie nevani. Trening haskija zahteva strpljenje, upornost i doslednost, a naroito poznavanje karaktera arktikog psa. Ukoliko vlasnik nije u potpunosti stabilan, strog i istrajan, ovaj pas e iskoristiti njegovu slabost i postae nestaan i neposluan. Haski je odlino drutvo za doging, ukoliko nije mnogo toplo. Mogue je da e malo tee savladati higijenske navike. Oboava da kopa i ukoliko nema ta da radi, postaje mu dosadno, pa moe da postane prava tetoina. Ne zaboravite da je haski u srcu i dui pas za vuu saonica, tako da mu je potrebno da bude stalno uposlen. Istorijat Sibirki haski, samojed i aljaski malamut su tri srodne rase, direktni potomci pasa za vuu saonica. Nedavno obavljene DNK analize potvrdile su da spadaju u najstarije rase na svetu. Veruje se da je sibirski haski nastao u nomadskom plemenu uki (Chukchi) iz oblasti Anadir sa krajnjeg severoistoka Sibira, gde je postojao vie od 5000 godina. Poetkom prolog veka (1908.), trgovac krznima Olaf Swenson je uvezao prvi ozbiljniji kontigent uki pasa na tlo Aljaske koju je tada potresala zlatna groznica. Haski je bio idealan pas za vuu saonica, obzirom na njegovu brzinu i izdrljivost. Ovaj pas moe da izdri temperaturu do ak -60C. Uspon popularnosti trajao je do 1930-tih godina, kada je sovjetska vlada zabranila izvoz ove pasmine. Tada su odgajivai poeli da ukrtaju prve generacije uki pasa sa seoskim psima Atabaskan Indijanaca, Malamutez, Aleuta i tako je nastao dananji sibirski haski. Odgajivai su poeli su registraciju pri AKC i CKC (American Kenel Club i Canadian Kenel Club) pasa koji sada bili nov mix gena. Iz jednog legla sitnija enka bila bi registrovana kao Sibirski Haski a krupniji mujak kao Aljaski Malamut. Odatle i potie slinost ove dve rase. Genetski iste rase Aljaskog Haskija stvaranog u selima Atabaskan Indijanaca na Jukon reci, Inuitskog psa severa Kanade i Grenlanda, uki psa severoistoka Sibira i pasa plemena Malamut, zlatna groznica zauvek je promenila. Nove bolesti i novopridoli psi promenili su genetski kod nekada istih rasa. Sam uki pas uestvovao je u stvaranju nekoliko rasa pasa : danasnjeg Aljaskog Haskija, danasnjeg Sibirskog Haskija, Aljaskog Malamuta i Sepala zapreznog psa. Re Haski koristi se danas generalno za sve zaprene pse, nevezano za rasu i veliinu, a potie od reci Eski to znai onaj koji jede sirovo meso jer se oni i dan danas tako hrane, a ta re se prvenstveno odnosila na ljude Eskime. Zdravstveni problemi Skloni su dusplaziji kukova,izmetanju mokrane cevi, problemima sa oima kao to je katarakta, PRA (ee kod mujaka) i oteenje ronjae koje moe da izazove slepilo.

Haski moe da ima probleme sa koom i dlakom koje nastaje usled nedostatka cinka. Ukoliko u hrani nema dovoljno ovog minerala, dlaka oko oiju, usana i nosa opada, zatim obolelo mesto pocrveni i puno je krastica. Bolest se lako lei dodavanjem cinka u hranu, ali se itavog zivota o tako obolelom psu mora voditi rauna o balansu ovog minerala. Jo jedno specifino stanje je sneni nos, nagla promena boje nosne peurke i usana, u zimskom periodu. Ti delovi najpre pocrvene a ova pojava je sezonskog karaktera i ne bi trebalo da zabrinjava vlasnike, jer se odlaskom zime gubi. ivotni vek: 12 do 15 godina Veliina legla: 6 do 8 tenaca FCI standard: Opti izgled: Sibirski haski je radni pas, srednje veliine, leernog dranja i energinog hoda. Kretanje mu je prirodno i elegantno. Telo je umereno zbijeno, pokriveno kvalitetnim krznom, ui su prave, rep gusto odlakan asocira na njegovo nordijsko poreklo. Karakteristino kretanje je jedinstveno i naizgled lako. Sa velikom sigurnou obavlja svoju originalnu ulogu vunog psa, vukui teret umerenom brzinom na velike razdaljine. Proporcije i oblik njegovog tela pokazuju uravnoteenost snage, brzine i izdrljivosti. Mujaci nikada ne deluju proseno u svom izgledu, a i enke su bez mana u svojoj grai. Sibirski haski u dobroj kondiciji sa zatvorenom i dobro razvijenom muskulaturom nikada nije preteak.

Glava
Lobanja: Proporcionalna je telu, blago zaobljena, klinaste forme. Mane: Glomazna i nezgrapna glava, suvie nena glava. Njuka: Je srednje dugaka. Rastojanje od nosne peurke do stopa jednako je rastojanju od stopa do potiljane kvrge. Stop je dobro izraen, linija nosnika je ravna. Njuka je srednje irine i postepeno se suava ka vrhu, koji nije ni iljat ni kockaste forme. Usne su dobro pigmentisane i prileue. Makazast zagriz. Mane: Suvie pljosnata, prekratka ili preduga njuka. Nedovoljno izraen stop. Bilo koji zagriz izuzev makazastog. Ui: Srednje veliine, trouglastog oblika, visoko usaene i relativno blizu postavljene. Debele su i prekrivene gustim krznom blago zaobljene u korenu i uspravno noene. Vrhovi blago zaobljeni. Mane: Prevelike ui u odnosu na glavu, suvie razmaknute, labave. Oi: Bademaste forme, srednje veliine, blago iskoene. Pogled je ivahan, prijateljski, zainteresovan, ak Ijubopitljiv. Boje su kestena ili plave. Prihvataju se i bikolori.

Mane: Previe iskoene oi, suvie blizu postavljene.

Telo
Vrat: Srednje duine, lepo oblikovan i ponosito noen. U kasu se obim vrata prividno poveava, glava blago nagnuta napred. Mane: Kratak, debeo, zdepast ili predug vrat. Pleka: Lopatica je dobro postavljena i zaklapa sa horizontalom ugao od 45 stepeni. Blago iskoena prema vertikali. Miii i ligamenti koji povezuju pleku sa grudnim kosom vrsti i razvijeni. Mane: Strma ili loe povezana pleka. Grudi: Izraene i jake ali nikako prevelike. Najnia taka je smetena tano u nivou laktova. rebra su dobro zaobljena poev od kime, blago spljotena sa strane, radi slobode pokreta. Mane: Suvie veliki grudni ko, bavast, suvie ravna ili slaba rebra. Lea: Prava i vrsta, lena linija ravna. Srednje su duine, ni prekratka ni preduga. Slabine su zaobljene i snane, ue od grudnog koa i blago uzdignute. Sapi su povijene u odnosu na kimu, ali nisu toliko oborene da bi ometale iskorak zadnjih nogu. Telo je neto due u odnosu na visinu grebena. Mane: Ulegla ili nedovoljno vrsta lea, aranasta lea, nadgraenost.

Noge
Prednje noge: Gledano od napred prednje noge su umereno razmaknute paralelne i vertikalne, laktovi ni uvueni ni izbaeni. Gledano sa strane aplje blago nagnuto, doaplje snano ali pokretljivo. Kosti nikada nisu preteke, rastojanje od lakta do zemlje neto vee nego rastojanje od grebena do lakta. Dozvoljeno je odstranjivanje petog prsta. Mane: Slabo aplje ili doaplje, preteak kostur, izbaeni laktovi. Nepravilni stavovi. Zadnje noge: Od pozadi gledano umereno razmaknute i paralelne. Slabine dobro zaobljene i snane, potkolenica dobro iztaknuta, dobro postavljena. Ako ga ima peti prst se odstranjuje. Mane: Otvoren ugao skonog zgloba, kravlji, preirok ili preuzak stav. ape: Ovalnog oblika ali ne preduge. Srednje veliine, kompaktne i dobro odlakane izmeu prstiju i jastuia na tabanu. Jastuii su tvrdi i odgovarajue debljine. ape nisu ni izvrnute, a ni uvrnute.

Mane: Razmaknuti prsti, prevelike ili nezgrapne ape, male i osetljive, uvrnute ili izvrnute. Rep: Dobro odlakan, etkast, slian lisiijem. Normalno usaen noen graciozno povijen iznad lea, kao srp kada je pas pozoran. Ne treba da se uvija ni levo ni desno a ni da pada ka leima. Kad odmara rep je opruen. Dlaka je srednje, na itavom repu, jednake duine dajui mu izgled okrugle etke. Mane: Rep sputen na lea, suvie zarolan, preduga dlaka, nisko ili visoko usaen rep. Hod: Karakteristian za haskija, ujednaen i naizgled lak, najbolje se iskazuje u umerenom kasu. U takvom kasu tragovi mu se niu po uzdunoj liniji tela. U hodu noge su prave, laktovi nisu izbaeni, ape ni izvrnute ni uvrnute, lena linija ravna. Mane: Skraen, neusklaen i isprekidan hod, trom korak, lelujav hod, ukrtene noge (hod krabe). Dlaka: Dlaka je dupla i srednje duine, gusta, nikada preduga da smeta jasnim konturama psa. Podlaka je meka i gusta. Dlaka je ravna i blago polegla, nikako predebela ili strea. Za vreme linjanja normalno je odsustvo podlake. Dozvoljeno je poravnati brkove i dlaku izmeu prstiju i jastuia, dok se skraivanje dlake na ostalim delovima tela strogo penalizuje. Mane: Duga, otra ili ekinjasta dlaka, previe vrsta ili svilenkasta. Svako skraivanje sem dozvoljenog. Boja: Doputene su sve boje od isto bele do crne. Sreu se razliite oznake na glavi, maske tipinih motiva koje ne nalazimo kod drugih rasa. Karakter: Odlikuje se umiljatou, razigran je io i drutven, ne pokazuje posesisvnost psa uvara, nije nepoverljiv prema stranim osobama a ni agresivan prema drugim psima. U zrelom dobu pokazuje dozu rezervisanosti i dostojanstva. Posluan je, voli da ugodi vlasniku i radi sa velikom voljom.

Veliina
Visina: Mujaci od 53,5 do 60 cm. enke od 50,5 do 56 cm. Teina: Mujaci od 20,5 do 28 kg. enke od 15,5 do 23 kg. Teina je proporcionalna veliini. Navedene vrednosti predstavljaju krajnje granice visine i teine bez sklonosti ka jednom ili drugom ekstremu. Diskvalifikacija: Visina koja prelazi 59,69 cm kod mujaka i 55,88 cm kod enki. Mujaci moraju imati dva testisa normalne veliine sputena u skrotum.

Rekapitulacija: Najvanije karakteristike su srednja veliina srednje snaan kostur, proporcionalnost, lakoa i sloboda pokreta, lepo krzno, prijatna glava i ui, pravilan i prirodan rep. Svaki znak prekoraenja u kosturu ili teini, usiljen ili kriv hod, duga i gruba dlaka treba da budu kanjeni. Sibirski haki nikada nema grub i glomazan izgled koji podsea na teglee ivotinje. Isto tako nije ni slab i nean poput hrtova. Oba pola odaju utisak velike izdrljivosti. Oigledne greke u grai kod drugih rasa izbegnute su kod haskija.

You might also like