HELMUT HILLER

SVE O

PRAZNOVJERJU

Naslov izvornika Helmut Hiller

Lexikon des Aberglaubens

1986 Sddeutscher Verlag GmbH, Mnchen

Digitalizacija knjige: Equilibrium2007

PREDGOVOR
Iracionalne dogme esto su temeljitije od realnosti mijenjale ivot pojedinih i velikih ljudskih zajednica. Zbog razlika u miljenju i vjeri ljudi su se meusobno borili s vie fanatinosti i brutalnosti nego zbog konkretnih ciljeva. Krivovjeran, praznovjeran uvijek je samo netko drugi, dok svatko sam nesumnjivo ima pravu vjeru - inae je ne bi ispovijedao. Tako se, dakle, udno i netolerantno postupa na podruju vjere - i to oduvijek, otkako postoje ljudi. Meutim, kad traimo zablude ljudske fantazije, ne treba pitati za ideje koje pokreu svijet. Natuknice u ovoj knjizi, kao, primjerice, zubobolja, one bolesti, enja za domovinom i sline, pokazuju to su ljudi svata izmiljali da bi se oslobodili sasvim linih svakodnevnih nevolja. Kako da sebi bez pomoi zubara olakaju viednevnu zubobolju, kako da suzbiju tvrdokorni reumatizam ? Zar je udno to su se nai preci hvatali svake slamke za koju su vjerovali da bi im mogla pomoi u njihovim nevoljama? Za njih su duhovi i demoni bili bia koja realno postoje, od kojih se treba zatiivati ili koja ovjeku mogu pomoi. Nai preci nisu poznavali ni vitamine ni bakterije ni rendgenske zrake, pa je zato za njih bilo neobjanjivo i tajanstveno mnogo toga to je nama danas p o t p u n o jasno - ili nam se barem tako ini ? Tko od naih suvremenika moe biti siguran da se nai potomci u 3. tisuljeu, moda ve za dvadeset godina, nee smjekati onome u to smo mi, krajem 20. stoljea jo vjerovali ? Primjerice tome, da se danas kruh od grubo mljevene penice i svjei sir reklamiraju kao najbolja kozmetika sredstva ? Ili tome to se mnogi ljudi upravo panino boje kad trinaesti u mjesecu padne u petak, to esto rezultira time da se tog dana dogodi 30 posto vie prometnih nesrea nego inae petkom - zbog nervoze, kao to smatra Opi njemaki auto-klub /ADAC/? Tjednik D I E Z E I T prosudio je 1982. godine psihoanalizu otprilike kao praznovjerje stoljea, pa bi teko bilo prorei to e se dogoditi s uvjerenjem da poboni ljudi rjee obolijevaju od raka i dulje ive od nevjernika, koje je ozbiljno i znanstveno izneseno 1985. u jednom medicinskom asopisu. Meutim, ne bismo smjeli previdjeti koliku su povezanost s prirodom pokazivali nai preci kada su na Uskrs i Cvjetnu nedjelju, kada

se obnavlja cijeli ivotinjski i biljni svijet, i sami jedni druge pozivali da obuku novu odjeu, vjerujui da e ih to uiniti sretnima - sretnima u duhovnom, a ne u materijalnom smislu. Sigurno je da se poneki prirodni lijek, koji se spominje u ovoj knjizi, upotrebljava jo uvijek ili opet danas. Njegova primjena dobiva samo onda karakter praznovjerja kada, na primjer, hajduku travu treba brati samo izmeu jedanaest i dvanaest sati, ako se eli da bude djelotvorna. I danas se kao sredstvo protiv reumatinih bolova preporuuju mjedeni prstenovi, dodue samo u sluaju da se unaprijed vjeruje u djelovanje. Cvatu i drugi oblici praznovjerja - sjetimo se samo brojnih talismana u automobilima. Njemaka pota je ak htjela novinskim horoskopima staviti uz bok slubenu telefonsku slubu za saopavanje horoskopa. I tko bi ikad pomislio da jo oko 1.200.000 graana Njemake vjeruje u postojanje vjetica i demona, kao to je 1985. ustanovio jedan demoskopski institut ? Kad katoliki vjernik u crkvi pali svijeu da bi time pridonio pobjedi svog omiljenog nogometnog kluba, moemo pretpostaviti da se radi o iskrenom vjerovanju. Meutim, ve taj primjer pokazuje subjektiv nost i ambivalenciju na koju esto nailazimo izmeu vjere i praznovjerja i koju emo opirnije spomenuti u pogovoru. Helmut Hiller

A
ABORTUS > Pobaaj AFRODIZIJACI U narodu se oduvi jek znalo za velik broj sredstava koja pojaavaju spolnu aktivnost. > Spolna mo, > Plodnost, > Zabnjaa, > Anis, > Valerijana, > Miloduh, > Komonika, > Kopriva,> Magarac, > Guja mast, > Kaun, > Lanovo sjeme, > Mukatov ora i, > Celer, > Kozorog. Vino po mijeano s > rutvicom smatralo se antiafrodizijakom. AHAT se smatrao sredstvom protiv munje i arolija, kao i za ukidanje djelovanja otrova. Vjerovalo se da se gutanjem tog kamena mogu pokazati

skrivene, opasne bolesti. Ahat se ta koer upotrebljavao kao zatita od zmija i za jaanje oiju. ene su se od ahata nadale plodnosti. Onaj tko ga je nosio kao prsten ili amulet elio je njegovom pomoi stei simpatije dru gih ljudi. Kad bi se metnuo pod jezik, taj bi kamen navodno hladio i mogao utaiti e. Ako se stavio nou pod glavu, sanjali su se ugodni snovi. Kao i za drugo kamenje, smatralo se da ahat ima mo da osigura pobjedu; titio je od zarobljenitva i od nesrea uope. Izljeenje od epilepsije, ludila i mjesearstva oekivalo se kad bi se jelo priredilo s vodom u kojoj je prethodno, za vrijeme rastueg mjese ca, ahat leao tri dana, s tim da bolesnik ta jela jede deset mjeseci. Roenima u lipnju ahat je trebao

W. H. Brown: Cirkuski jahai, 1886.

donijeti ivot, sreu, bogatstvo i zdravlje. Ponekad je u tu svrhu vrije dila i njegova varijanta, kalcedon. AKROBATI su se nadali da e, ako budu jeli meso i mozak vjeverice, na njih prijei otpornost te ivotinje na vrtoglavicu. AKVAMARIN > Beril ALAT proizveden 1. travnja nosi, kako se tvrdilo, svima nesreu. > Nesretni dani. AKLOHOLIZAM Ako bi majka pila za vrijeme dojenja, govorilo se da e dijete postati alkoholiar. Kao sred stvo protiv alkoholizma preporui valo se pijenje vode u kojoj su se prali leevi ili konjskog znoja. Od njega je trebalo da ouva ubijeni sljepi ili njegova glava, ako se nosi u vreici oko vrata. I za svinjsko se mlijeko vjerovalo da pomae pri suzbijanju alkoholizma. AMBICIJU su navodno otkrivale zavinute obrve.
Ametistu (1), gorskom kristalu ili prozircu (2) i malahitu pridavala su se mnoga arobna svojstva.

AMETIST je, kako se vjerovalo, titio od otrova, otrovnih zmija, a osobito od pijanstva. Tko se nije htio opiti, nosio je na prstu ametist, ili bi ga stavio na pupak, ili ga pak samljeve nog pojeo. Smatralo se da taj kamen prijei penjanje alkoholnih para u gla vu. Od ametista se oekivalo ohrabrenje, protjerivanje zlih misli; smatralo se da on ovjeka ini mudrim, blagim i krotkim. Lovci su se od njega nadali
Antiki amuleti iz Jugoslavije kojima su se pripisi vala apotropejska svojstva.

srei u lovu. U starini se vjerovalo da ametist moe rastjerati kine i olujne oblake. Roenima u travnju, ametist donosi sreu. esto ga se smatra ka menom koji pomae u mjesecu trav nju. AMULETI su - slino kao > tali smani - sluili da odbiju nevolju i demone ili donesu sreu i snagu. To su obino bili predmeti koji su se mogli lako nositi na tijelu, esto na laniima oko vrata ili runog zgloba, kao npr. drago kamenje, kovani no vac, dijelovi korijena, ali i ivotinjske oi i dlaka u malim kutijicama, luk, kesten, itd. > Obrve, > One bole-

Ari je jedino etinjarsko drvo u Evropi koje zimi gubi lie. Na slici pod br. 6: Ari, drvo, granica i ika.

sti, > Valerijana, > Lopovi, > Mu nja, > Urokljive oi. Crkva je u vie navrata zabranjivala pravljenje i noe nje amuleta. /> Pogovor, str. 214/ ANALOGIJE > Pogovor, str. 214. ANEMONE ili SASE Slino kao i kod ostalog cvijea, smatralo se da se, ako se pojede prve tri naene anemo ne, moe sauvati zdravlje do kraja te godine. ANIMIZAM > Pogovor, str. 214. ANIS je navodno budio spolnu elju. > Afrodizijaci. ARI Vjerovalo se da crvenkasto drvo aria titi od vatre i udarca mu nje, a kod gue se preporuivalo da se nou, za mladog mjeseca, uokolo obgrize kora mladog aria. Ako drvo ugine, nestat e i gua. Kao sredstvo za pobaaj, iglice aria su se kuhale u vodi u kojoj je prethodno namoen brus, pa se ta tekuina pila.

Poljska ljubiica (1): jo od antikoga doba cije njena su njezina ljekovita svojstva. Pitoma ljubi ica (2). Anemona ili sasa (3) stara je ljekovita biljka. Kokoti ili granica (4) titi od onih bolesti. Zimzelen (5) imao je veliku mo protiv svih aroli ja.

avan astmatiarima. Kod penjanja uzbrdo, pokuavalo se olakati disa nje tako da se na grudima nosio orlov jezik. Vjerovalo se da se zadrava njem daha moe sprijeiti ubod bum bara i peenje koprive pri dodiru. ASTROLOGIJA Pokuaji da se ka rakter i sudbina ovjeka protumae pomou kretanja i poloaja zvijezda vrlo su stari. /> Pogovor, str. 214/ Za astrologiju se esto zahtijeva rang znanosti, pogotovo ako svoje rezul tate brino obrauje pomou mate matike i statistike. C. G. Jung konsta tirao je u vezi s tim: Suvremena se astrologija sve vie pribliava psiholo giji i ve glasno kuca na vrata Sveui lita. Meutim, s time se ne moe uspo rediti itanje paualnog horoskopa, kao to se to ini u veim sluajeva. Zato je ta laika astrologija s pravom nazvana kraljicom praznovjerja / W.-E. Peuckert/, a horoskop je danas vjerojatno najei savjetnik kada se radi o tome da se neto kae o najbli oj budunosti i karakteru ovjeka, roenog u odreenim konstelacijama zvijezda. ATROFIJU MIIA pokuavalo se lijeiti utrljavanjem riblje masti.

Paracelsus: Astronomica et astrologica opuscula, Kln, 1567.

ARNIKA Smatralo se da se od arnike, ubrane na Ivanje /24.06./, pr venstveno naveer, moe prirediti tinktura za lijeenje rana. Sasueni sno pi arnike, objeen u sobi ili pod krovom, ili stavljen u polje, imao je navodno mo da zatiti od oluje ili tue. > Ivanjsko bilje. ASTMA Smatralo se da se uzimanjem smrvljenog krizolita moe poboljati disanje, te je stoga taj kamen preporu-

B
BABICE su nosile prstenje i ogrlice od malahita, nadajui se tako osobitoj srei kod svoje klijentele. Ako se rodilo nakazno dijete ili je pri porodu dolo do nesree, esto su babice bile optuene kao vjetice. Babica je mo rala obavljati s djetetom razne, dije lom kultske, radnje da bi ga sauvala od nevolja. > Made, > Zepsti. BABLJAK Korijen babljaka titio je, prema vjerovanju, od kapi, ako ga se iskopa u Ivanjoj noi / 2 4 . 0 6 . / u pono, uije u platno i nosi na koi. Ako je babljak rastao na grobu, govo rilo se da se mrtvac mui u istilitu. BADNJAK Ako se eljelo saznati neto o budunosti, trebalo je izgovo riti molitvu, i u pono, na raskru, poloiti uho na zemlju. umovi koje se tada uje ukazuju na budue doga aje - npr. ako se uje tutnjava kao kod bubnjanja, treba uskoro oekivati rat. Isto se tako vjerovalo da se na Badnjak moe uti govor ivotinja u staji. > Boi, > Ponoka, > Uskrs, > Jezik ivotinja, > Pogovor str. 214. BAJANJE ili ISTJERIVANJE Time se u sluaju bolesti ljudi ili ivotinja, pomou utvrenih jezinih formula i ritualnih radnji, mogla izazvati srea, ali i nesrea. Osoba koja je bajala djelomino je eljela stei tajnu mo nad onim kojem baja. > Prizivanje mrtvih. BAZGA Smatralo se da se bolesnici mogu izlijeiti ve i ako samo spavaju

pod bazgom ili u njezinoj sjeni. Prva voda u kojoj je okupano novoroen e, izlijevala se pod bazgu, vjerujui da e to doprinijeti jaanju djeteta. Kao sredstvo za spreavanje vruice pod bazgu se zakapao kruh i sol. Kora bazge navodno je djelovala kao sredstvo za ienje ako bi se gulila odozgo prema dolje, a ako se gulila odozdo prema gore, smatralo se da izaziva povraanje. Puko je vjerova nje bazgi pripisivalo i mo da odbija munje, a za obranu od vatre na Silvestrovo bi se narezalo bazgovo granje i, savijeno u kota, vjealo u kuu. Koliko je taj grm bio vaan za ljude, pokazuje i opomena da e onaj tko namjerno oteti bazgov grm, doivjeti nesreu ili umrijeti.

Onaj komu su lopovi to ukrali morao je u osvit zore lijevom rukom savijati bazgovu granu prema suncu govorei: Bazgo, ja u tebe savijati sve dok mi lopov ukradeno ne vrati! Na slici pod br. 5: bazga, grm, granica, cvijet i plod.

BAZILISK To bie iz bajki, s pogle dom koji ubija, razvijalo se, prema tadanjem vjerovanju, isto kao i zmaj, iz crnih pijetlova, pa su se zato crni pijetlovi veinom brzo ubijali.

BEDRINAC ili SILJEVINA na vodno je u vrijeme haranja kuge odbi jao tu bolest ili titio od nje. Ta se biljka dovodi u vezu s ljubavnim a rolijama. Ako ga je mukarac nepri mjetno stavio u dep djevojci, znai da eli da ga ona zavoli. S druge strane, ene su vjerovale u kontracepcijsko djelovanje, ako uza se nose komadi bedrinca. Skriven na grudi ma, bedrinac pomae da se povea koliina majinog mlijeka. BELEMNIT je iljastog oblika kao klin, pa se njegov postanak tumaio kao posljedica udara munje i grmljavi ne. Pripisivalo mu se svojstvo da spre ava nesree, osobito tetu od oluje. Takoer se vjerovalo da se vlasnik belemnita moe uiniti nevidljivim i da moe stei veliku snagu. BERIL Tom kamenu i njegovoj vari janti, akvamarinu, pripisivala se ljeko vita mo kod onih bolesti - voda u kojoj je leao beril preporuala se za ispiranje oiju. Kao napitak, ta bi voda spreavala i lijeila bolesti grla, te pomagala da prestane tucanje. Si gurno ljekovito djelovanje pripisivalo se berilu i kod bolesti jetre, eluca i ui. Tvrdilo se da e kamen, u ruci svjedoka koji daje krivi iskaz, pocrnjeti, a arobno ogledalo od berila navodno pokazuje budunost onome tko se u njemu ogleda. /> Ogledalo/. Vjeruje se da taj kamen ljudima roe nim u listopadu daje ugled i osigurava ljubav i slogu meu branim drugovi ma. Meutim, i akvamarin i beril se esto smatraju prosinakim kame nom. BEZBONICI U mnogim su se kra

jevima > mravi smatrali zaaranim bezbonicima. BIBLIOMANTIKA > Pogovor str. 214. BI esto se smatralo da se bolesti mogu odstraniti udarcima bia. I vje tice su se navodno mogle otjerati glasnim pucketanjem bia, kao i uope galamom. Koijai bi u svoje bieve uplitali jezik neke zmije otrov nice, u uvjerenju da svoje konje tako mogu natjerati da povuku i najvei teret. BIJELI GLOG Kad bi bijeli glog imao mnogo plodova, oekivala se otra zima. > Poroaj. BIJELI KUPUS Tko na Novu go dinu pojede jelo prireeno s bijelim kupusom, imat e, prema narodnom vjerovanju, cijele godine dovoljno no vaca. BIJELO se openito smatra bojom istoe, nevinosti. Ipak, bijela boja esto znai i smrt. BIRANJE DANA Vrlo se esto pa zilo na to da se za vjenanje, krstitke, stavljanje kue pod krov, promjenu radnog mjesta i mjesta stanovanja, kupovinu i prodaju, izlaenje brodom na more, putovanje i sline vane stvari, odaberu samo odreeni dani u tjednu ili mjesecu, a da se drugi sva kako izbjegavaju, jer se jednima pripi sivao sretan predznak, a od drugih je prijetila nesrea. To praznovjerje spo minje se jo u starom vijeku, a djelo mino se zadralo do danas. > Sretni dani, > Nesretni dani i > Pogovor str. 214. BISERI znae suze; zato ljubavnici nisu smjeli jedni drugima poklanjati

bisere, a mladenke nisu smjele nositi biser u svadbenom nakitu. BJESNILO se, prema vjerovanju, moglo izlijeiti srebrom. Ako pas za vrijeme plime okusi morsku pjenu, pobjesnjet e. Kao zatita od njegova ugriza preporuivalo se da se ovjek sam ugrize za palac. > Veliki etvr tak. BLAGOSTANJE > Bogatstvo. BLAENSTVO Oni koji su umrli na Veliki petak, sigurno e postati blaeni. Vjerovalo se takoer da bla eni postaju svi mrtvi na ijem je sprovodu padala kia, te je nebeska kinica ulazila u grob. Blaenstvo se obeavalo i svima onima koji su jeli kruh peen na Veliki petak. BLIZANCI se, prema vjerovanju, ra aju ako je ena za vrijeme trudnoe jela srasle plodove. enama koje su rodile blizance pripisivala se osobita arobna mo. Kod sestara blizankinja navodno je uvijek jedna bila neplod na. BLJEDILO OD MALOKRVNOSTI navodno se moglo izlijeiti ako se jede lie od jagode, svaki dan po list vie, sve dok se nije moglo vie, a zatim opet svaki dan po list manje. Bljedilo se, prema vjerovanju, smanji valo i uzimanjem taloga kave. BOBICE Onaj tko bi prije sakuplja nja umskih bobica prve tri ubrane stavio na panj ili kamen, ili ih bacio preko lijevog ramena, naao bi naro ito mnogo bobica. Tako rtvovane bobice bile su odreene za jadne due ili za umske duhove.

Trgovac biserima. Drvorez iz djela Hortus sanitatis, 1483. Na drugoj slici: bijeli se i crni biser smatraju alobnim ukrasom.

BOBOLJ ili UTA TRAVA smatrao se, zbog svojih utih cvjetova, a prije svega zbog utog mlijenog soka, sredstvom protiv utice. > Jakost, > Nesretni sluajevi. BOGATSTVO Vjerovalo se da e se moi osigurati bogatstvo ako se nokti reu uvijek petkom. Navodno je bo-

gat onaj iji nokti imaju na dnu bijele segmente, zlatne lukove, a obogatit e se ljudi kovrave kose i dlakavi na donjem dijelu vrata. Bilo je niz prepo ruka pomou kojih bi ovjek sebi mogao osigurati eljeno blagostanje. Tako se, na primjer, vjerovalo da osoba koja u boino vee jede mak, moe doi do mnogo novaca, a osobi koja na Silvestrovo ili na Novu go dinu pojede mrkvu, cijele godine nee ponestati novaca. Openito se vjerovalo da se na > Silvestrovo ili na > Novu godinu moe razabrati kako e se u novoj godini razvijati novani poslovi. Ali, za to vano podruje ivota bilo je i drugih termina: tko bi, primjerice, na pokladni utorak, prije izlaska sunca, jeo jemenu kau s krvavicom ili na Veliki etvrtak varivo od koprive ili leu ili jeam, bio je siguran u to da se pobrinuo za svoje blagostanje u toku te godine. I u tom je pogledu, naravno, bilo vrlo znaajno proljee. Ako se na poetku proljea vidjelo bijelog ili utog leptira, to se smatralo garanci jom za sreu u novanim stvarima. Kad se ugleda prvu lastavicu ili uje prvi zov kukavice, treba dobro pro mijeati novac u novaniku, pa e se on u narednim mjesecima znatno mnoiti. Isto su se tako i > paprat i uhva eni bumbar smatrali sredstvima po mou kojih se moe doi do novaca. U drugim je opet krajevima vladao obiaj da se, im se ugleda prvu lasta vicu, podigne kamen i spremi u dep, ne gubei lastavicu iz vida. Kamen je trebalo uvijek nositi sa sobom da bi se osiguralo bogatstvo. Daljnjom ga

rancijom blagostanja smatralo se izla ganje novanika neposrednom svjetlu mladog mjeseca; ali ako je mjeseeva svjetlost prodirala samo kroz prozor ili kroz vrata, trebalo je raunati s velikim izdacima. Vjerovalo se da e se novac, polo en uz korijen mandragore, slijedeeg jutra udvostruiti. Tko je uza se nosio korijen kauna, takoer se nadao da e rijeiti sve svoje financijske proble me. Nasuprot tome, uivanje mesa divlje svinje ponitava sva nastojanja da se doe do novaca, budui da onaj tko jede meso divlje svinje nikada u ivotu nee nita postii. BOGINJE bi navodno nestajale kad bi se oko vrata nosio crveni sumpor. BOL U BOKOVIMA se pokuavala izlijeiti nefritom. BOL U LEIMA se navodno mogla sprijeiti i lijeiti kad se od Boia do Svijenice / 02.02. / nosi uza se medenjak i povremeno pojede koma di. Osobito se efikasno djelovanje protiv bolova u leima oekivalo od preskakivanja Ivanjskih krijesova /24. 06./. Isto je tako za oekivati olak anje bolova ako se prigodom prve oluje u godini legne na zemlju i snano tare leima o tlo. Protiv akut nih bolova navodno je pomagao pojas od trave komonike. BOLESNICI su se, tako se prialo, mogli izlijeiti spavajui pod bazgom ili u njezinoj sjeni. Da bi se uspavali jeli su ovnei mozak. Meutim, onaj tko oboli u > nedjelju, navodno ne moe tako lako ozdraviti. Bolove bo lesnika moe ublaiti slavujev pjev, koji takoer i ubrzava njihovo

ozdravljenje. Kad su eljeli vidjeti budunost tekog bolesnika, obrisali bi mu komadom kruha znoj sa ela; ako bi pas pojeo kruh, vjerovalo se u ozdravljenje bolesnika, dok se u pro tivnom oekivala njegova smrt. Vje rovalo se i u to da e se smaragd raspuknuti ako ga se stavi na srce bolesnika kojem prijeti smrt. Prema staroj narodnoj mudrosti, bolesnici koji plau, ne umiru tako brzo. Isto se tako vjerovalo da se bolesnici ne smiju pogledati u ogledalo ako ne ele da se njihove patnje ne pogoraju. Odjeu koju su bolesnici nosili, esto se pokapalo, vjerujui da se time po kapa i unitava i sama bolest. > Rane, > etvrtak. BOLEST SPAVANJA pokuavali su lijeiti vodom koja se pije iz ae od serpentina. BOLEST SV. VIDA /grevi motor nih ivaca spojeni s besvjesnim iskrivljivanjem glave i trupa i cerenjem/ Smatralo se da protiv napadaja te bolesti pomae ako se bolesniku dade u ruku komad eljeza ili mu se za vratom dri eljezni klju. Kod te bolesti navodno pomae i vrapji iz met. BOLESTI svake vrste navodno se mogu sprijeiti noenjem uza se dija manta ili amuleta od koljki. Obra nom od mnogih bolesti smatrao se i blagoslovljeni brljan koji je trebalo drati u kui. Isto se tako vjerovalo da se bolesti mogu otjerati udarcima bia, a i aju, skuhanom od mirtinog vijenca mladenke, pripisivala se ljeko vita mo. Ljekovite snage nasluivale su se i u kouljama jakih ljudi, pa se stoga, preporuivalo da ih nose rekon

valescenti. Za lijeenje razliitih bole sti upotrebljavale su se dlake iz desne obrve i vranina krv. > Raskre. Bilo je vrlo proireno vjerovanje da se bolesti mogu prenijeti na ivotinje, bilje ili kamenje. Tako je npr. trebalo na bolesno mjesto tijela staviti kamen, ili pak kamenom pogladiti ili okruiti bolesni dio tijela. Da bi se bolest prenesena na kamen uinila nekodlji vom, bacalo bi se kamen u potok; na drugim bi ga mjestima stavljali pod krovni lijeb ili polijevali vedrom vo de. Bolest na kamenu unitavala se i pomou pljuvanja po njemu. Budui da se smatralo da kihanje takoer odvodi bolesti, esto se izazivalo po mou praka za kihanje. Nadalje se vjerovalo da se bolest moe otplaviti pomou soli i kruha koji se bace u tekuu vodu />Mlinska voda, > Voda/. Od crnih pueva dobivalo se ulje koje je navodno lijeilo sva tjele sna oteenja. Univerzalnim lijeko vima smatrali su se i hajduka trava, hrutevi preni na maslacu i mirta iz mladenkinog vijenca. Tvrdilo se da golubovi privlae bolesti. > Meci, > Kupine, > Rane. BOLNICA Bolesnik i izlijeeni ne smije iz bolnice ponijeti kui cvijee ili neto drugo jer e se inae navodno brzo onamo vratiti. > Operacija, > Lijenik. BOLOVI najrazliitije vrste navodno se smanjuju ako se, gledajui u mjesec koji se smanjuje, izgovori: Kao to se smanjuje mjesec Smanjuju se i moji bolovi. Vjerovalo se da se moe rijeiti bolova ako se pusti da oko bolnog dijela

tijela pue guterica. I za malahit se vjerovalo da smiruje bolove, ako se privee uz bolno mjesto. Nadalje se savjetovalo mazanje bolnih mjesta ugrijanom masti crne make. Kori snim protiv velikih bolova smatrali su se i likovac i iverje drveta pogoenog munjom. --> Krstobolja, > Bol u leima, > Trbobolja, > Zubobolja. BORBA > Pobjeda, > Nesavladiv, > Neranjiv, > Krvnika sjekira, > Oruje.

koja esto bere borovnice mora, prema tom vjerovanju, raunati s time da joj djeca dobiju brojne crne madee. Tko za Boi jede borovnice, predstoji mu alost. Isto vrijedi i kad se sanja o borovnicama, to se, osim toga, tumailo i kao nagovjetaj bole sti. BOSILJAK > ednost BOI Ako za Boi nema snijega, smatralo se da e ga biti za Uskrs, prema uzreici: Zeleni Boi, bijeli Uskrs. Tko je na Boi jeo okruglice navodno je sebi time osigurao zdrav lje, osobito nestanak glavobolje kao i bogatstvo; ako je pak jeo kiseli kupus, u narednoj bi godini umro. Prema jednom drugom vjerovanju osobitu sreu donosi post na Boi. Mnogo novaca je, vjerovalo se, dobivao i onaj tko je za Boi jeo mak. A svima koji za Boi nisu jeli grah, prijetilo je da e se pretvoriti u magarce. Ako je netko za Boi kaljao, smatralo se da e umrijeti od suice. > Badnjak, > Ponoka. BOJI SUDOVI otkrivali su po sta rom, nepisanom pravu volju boju ili nadzemaljski pravedni sud u spornim pitanjima. Ako je okrivljeni pri ispiti vanju vatrom mogao zadrati ruku u

Borove ike pod jastukom donose san maloj djeci. Na slici pod br. 1: Bor, stablo, granica, ika i iglica.

BOROVA IKA Mnotvo borovih iki navodno je nagovjetavalo bo gatu etvu. Ali mnogo borovih iki ukazuje i na dolazak vrlo hladne zi me. ike se stavljaju i pod uzglavlje maloj djeci da bi lake zaspala. BOROVNICE su se smatrale zati tom od eluane boli i > vruice, ako ih se bralo u odreene dane. Majka

Zakletva i tzv. Boji sud vodom. Drvorez iz Heidelberga, 16. st.

vatri ili nositi devet koraka usijano eljezo ili proi bos preko devet ua renih lemea, a da se ne ozlijedi, smatralo se da je dokazao svoju nevi nost. Tko je, izmeu nekoliko sum njivih, pri ispitivanju krstom, prvi spustio ispruene ruke, smatran je krivim. Kod ispitivanja vodom bilo je razliitih tumaenja: ako bi djelo mino okovani optuenik potonuo, bila je time, s jedne strane, dokazana njegova krivnja, budui da ga voda nije nosila, ali, s druge strane, i nje gova nevinost, budui da ga je voda prihvatila. Vie papa odluno se izja snilo protiv bojih sudova. > Pogo vor str. 214. BOUR Ve su se u doba antike peonije smatrale sredstvom za zatitu od zlih duhova, a kasnije je - i to ne samo u srednjem vijeku - konzumira nje sjemena navodno spreavalo none more. To sjeme u amuletu ili nanizano u ogrlicu i objeeno. djeci oko vrata, trebalo je da ih titi od straljivosti, prije svega nou. Bour je navodno pomagao u spreavanju > uloga, a oko vrata objeeni korijen sluio je protiv epilepsije. BRANI KREVET Ne smije se po njemu udarati jer e inae po narod nom vjerovanju ena dobivati batine. Na mnogim se mjestima tvrdi: koji od branih drugova prvi izae iz bra nog kreveta, taj prvi umire. Ako se eli da mladenka bude plodna, stav ljaju joj se pod brani krevet preni medvjei bubrezi. BRADA to je brada bila bujnija to je, prema vjerovanju, vie sree imao njezin vlasnik. Za stimuliranje rasta brade preporuivalo se trljanje lica
Brani krevet. Njemaki drvorez, 15. st.

kujinim mlijekom. U bradi, kao i u > kosi, nalazila se, prema miljenju naih predaka, muka snaga /> ela/. Zbog toga skidanje brade znai gubi tak snage. Kad se djevojica krstila vodom u kojoj se prethodno krstio djeak, proricali su da e joj izrasti brada. BRADAVICE po rukama dobit e navodno, onaj tko na Veliki petak jede meso. Isto se tako prijetilo brada vicama onome tko nakon pranja obrie ruke u stolnjak, kao i onome tko broji neije tue bradavice. Ako se broji vlastite bradavice, one e se razmnoiti. Za odstranjivanje bradavica prepo ruivana su razna sredstva: klek na razliite naine, mazanje pjenom s konjske gubice, posipanje prahom la pisa lazuli, utljivo trljanje pijeskom iz groba mrtvaca suprotnog spola.

Pritom se nije smjelo zaboraviti da se pijesak nakon takvog postupka po novo baci u grob. Ako se, uz bajanje, na bradavicu tri puta pritisne no, ona navodno nestaje, isto kao i ako se preko nje prijee tri puta desnom nogom. Bradavice su nestajale i dodi rom mrtvaeve ruke, kao i pranjem kinicom, te kad bi ovjek u noi kad mjesec raste stao uz prozor ili izaao iz kue, pogledao mjesec i preao rukom preko bradavica u smjeru mje seca, izgovarajui pritom odreenu arobnu formulu. BRAK sklopljen za vrijeme pasjih dana /kraj srpnja do kraja kolovoza/ navodno nee dobro zavriti. Ako je mu prema eni bio grub i neljubazan i ako je kuni mir bio ometan, trebalo je da ena muu potajno ulije u juhu kinicu da bi ga ublaila. I djetelini s pet listova pripisivala se mo da osi gura branu sreu, dok je brljan u kui navodno potkopavao branu slo gu. > Vjenanje, > Nevjera. BRAKOLOMSTVO Ako je ena bila nevjerna, moglo se to navodno prepoznati po tome to se sir koji je napravila nije mogao odrati svjeim. > Nevjera. BRAVE su se, prema vjerovanju, mo gle otvoriti pomou > cikorije ili pomou iz bajki poznate mljeare ili konopljice. BRDSKI LOVCI su smatrali da e se osloboditi vrtoglavice ako budu jeli meso i mozak vjeverice. BREZA Napitak od brezina soka na vodno je, osobito u svibnju, djelovao na jaanje zdravlja. ene su se nadale da e, pijui ili perui se tim sokom,

Brakolomstvo. Preljubnici, drvorez, 1478.

postii ljepotu i plodnost. Smatralo se da se sokom breze mogu odstraniti i sunane pjege. Protiv greva u listo vima stavljala se u krevet metla od brezova iblja. Onaj koga bi na Pepel nicu istukli brezovim ibama, nadao se da e u toku cijele godine biti poteen od buha. Meutim, djeca koja budu lizala sok od breze, dobit e ui u kosi. Ako breza ujesen pre dugo zadri lie, oekuje se vrlo hladna zima. BRIGE Razno drago kamenje moe, prema vjerovanju, liiti svoje posjed nike briga, a meu njima prvenstveno > kalcedon.

u odreenom smjeru ili grebanje jar bola, takoer u eljenom smjeru. Smatralo se da e brod potonuti ako su ga napustili takori i mievi. BROJEVI su, ako su neparni, prema vjerovanju, odgovarali mukarcu jer su jai nego parni i nedjeljivi. Fleksibilniji parni brojevi navodno su vie odgovarali mekim enama. U rimskom su kalendaru mjeseci imali 29 ili 31 dan, budui da su se izbjega vali parni brojevi. Nasuprot tome, u lijenitvu antike neparni su se brojevi smatrali opasnima. Danas se smatra dobrim predznakom, ako su vieznamenkasti brojevi ili datumi djeljivi s tri. Vidi i razliite brojeve, kao i > Nesretni dani, > ivot, > Pogovor str. 214.
Ako brezi ujesen kasno otpadne lie, bit e duga zima. Na slici pod br. 4.: Breza, drvo, list i resica.

BRLJAN u kui donosi nesreu, razara branu slogu ili izaziva smrt nekog lana obitelji - tako se vjerova lo. Brljan posaen uz kuu navodno

BROD Smatralo se da se brodu moe osigurati sretna i sigurna plovidba ako se pod jarbol stavi zlatnik ili ako se na jarbol privrsti potkova. Meu tim, vjerovalo se da brodu prijeti nesrea ako isplovi u petak ili ako se na njemu nalazi netko ija je odjea saivena ili popravljana u nedjelju. Vonja jedrenjakom osiguravala se tako da se, u nedostatku vjetra, u more bacala metla, i to u onom pravcu iz kojeg se oekivao vjetar, povoljan za odreenu plovidbu. Ostali recepti koji su obeavali uspjeh u sluaju nestanka vjetra bili su bacanje praine

Crte venecijanskoga broda. Brod e sigurno ploviti ako se na jarbol stavi zlatnik ili potkova.

zahtijeva svakih sedam godina smrt jednog njezinog stanovnika, a isto se tako vrsto vjerovalo u to da se en sko dijete, odraslo u takvoj kui, nee udati. > Vjenanje, > Nevjera.

smatralo da ih moe otopiti svjea, topla jarja krv. Kod bubrenih ka menaca savjetovalo se i uzimanje mje avine enjaka i konjskog izmeta, kao i ipkova aja. Protiv bolova bu brega navodno je pomagao aj od korijena trave od ui. BUDUNOST Smatralo se da se budue tokove i dogaaje moe pro itati iz figura koje nastaju kod > lijevanja olova ili polaganog ulijevanja mlijeka u crnu kavu. Otkrivanje bu dunosti takoer je omoguavao po gled u arobno ogledalo od berila ili u > kristal. Isto se tako vjerovalo da e pogled u obino ogledalo u novogodinjoj noi neoenjenima i neudatima pokazati budueg ivot nog druga. I pomou arobnog prutia poku avalo se saznati neto o buduoj sudbini. Meu mnogim drugim medi jima navodno su pogled u budunost omoguavali > luk i > eljugar. Razumljivo je da su za pitanja o budunosti najvaniji dani Silvestrovo i Nova godina. > Sretni dani, > Nesretni dani, > Gatanje i > Pogo vor str. 214. BUHE Ako buha nekoga ubode u ruku, ubodeni e saznati neku novost ili dobiti pismo; ako ubode u vrat, promijenit e se vrijeme. Tko je na Pokladni utorak pojeo za ruak krva vicu ili kiseli kupus, smatrao se sigur nim od buha, a isto tako ako je na Pepelnicu bio iiban brezovim pruem. > Gamad. BUKA je prema vjerovanju protjeri vala zle duhove, demone i vjetice. Zbog toga se na poetku godine puca, pucketa bievima, a i novogodinji

Lie raznih vrsta brljana: brljan razara branu slogu.

BUBA MARA openito se smatrala vjesnikom sree. Nipoto je se nije smjelo ubiti, ako se nije eljelo riski rati loe vrijeme - a to je bilo jo najmanje zlo koje se moglo dogoditi. Ako je se otrese s odjee, treba oeki vati nesreu. Ako buba mara sjedne na ruku, broji se dok ne odleti da bi se na taj nain saznalo koliko e se godina jo ivjeti ili kad e se neka djevojka udati. > Zubobolja. BUBREZI Vjerovalo se da kod bu brenih oboljenja pomae noenje nefrita ili safira. Osim toga se vjerovalo i u ljekovito djelovanje serpentina, poloenog na tijelo u podruju bubre ga. Za bubrege je navodno dobra juha od prepelice. Bolesne se bubrege po kuavalo lijeiti pijenjem magaree mokrae, a za bubrene kamence se

vatromet poiva na tom vjerovanju. Zvonjava zvona navodno je vjeti cama oduzimala mo, tjerala > mra ve, razbijala olujne oblake itd. > Vjetice, > Bi.

donosio nesreu i siromatvo. Govo rilo se da se avo, odstranjen iz tijela, pojavljuje kao bumbar. Jato bumbara navodno nagovjetava lijepo vrijeme. Sreu u igri osiguravao je talisman od bumbarovog voska, zajedno s etverolisnom djetelinom koji je trebalo nositi uza se u vreici od krtiine koe. BUNAR > Kovani novac BUNIKA se smatrala sastavnim dije lom > vjetije masti. Tko je uza se nosio buniku, nije mogao dobiti ku gu. Trgovci bi njezino sjeme sipali pred svoje duane da bi pravili dobre poslove. Protiv uloga pomagalo je ulje koje se polijevalo po bunici ubra noj na Ivanje / 2 4 . 0 6 . / i zakopanoj u loncu. Taj se lonac smio iskopati tek na Badnjak, tono u pono. BURMUT navodno isti eludac, tjera zubobolju i ui, lijei ireve i titi od kuge - tako barem pie jedna knjiga o ljekovitim biljkama iz 17. stoljea.

Najesen ugibaju svi bumbari osim oploenih en ki. Na slici pod br. 3: bumbar.

BUMBAR prema narodnoj mudrosti nee ubosti ako se zadri dah. Bum bar ulovljen na Sv. Jurja / 23.04. / i sauvan u novaniku garantira da se on nikada nee isprazniti. Ali je bum bar koji bi uletio u kuu navodno

C
CARSKI REZ Djeca koja su se rodila pomou carskog reza, smatrana su neroenima. Za njih se govorilo da su veoma nadarena i da e postati ljudi svjesni svoje moi. ene su vje rovale da mogu izlijeiti neplodnost ako jedu zeca koji je doao na svijet pomou carskog reza. CELER se smatrao ljubavnim sred stvom s jakim djelovanjem: mukarci su trebali njegovim sokom, pomijea nim s medom, namazati ud i muda da bi tako osigurali sklonost neke ene. U Francuskoj se kae: Ako ena zna da se neki mukarac slui cele rom, jurit e za njim sve do Rima. Za celer se smatra i da izaziva spolno uzbudljive snove. Zbog svog jakog mirisa vaio je i kao sredstvo za tjeranje vjetica, pa su ga npr. mla denci stavljali u depove i cipele. CIKORIJA Toj su se biljci pripisivale ogromne i zapanjujue snage. Meu tim, prilikom iskapanja nije ju se smjelo dodirnuti golom rukom, ve se morala upotrijebiti bijela krpa. Ko pati je trebalo srebrnim predmetom, zazivajui Sveto trojstvo, a prema drugom propisu samo ponedjeljkom ili petkom i to bos za mladog mjeseca. CIPELE Nove cipele nije se smjelo staviti na stol jer e se inae u njima pasti. Cipele koje pri hodu kripe navodno jo nisu plaene. Ako se htjelo imati sree, trebalo je ujutro obui najprije obje arape pa tek onda obje cipele. Ako se prije potpuno

Iskopana jelenovim rogom na odreen dan, ciko rija je ovjeka inila neranjivim. Listovi su joj bili simboli ljubavi i vjernosti. Na slici pod br. 2: Cikorija.

obuje jedna noga, a zatim druga, to navodno izaziva nesreu. Ako se nosi neoiene cipele, ulazi se u podruje djelovanja vjetica. Ako se cipele iste na nogama, trpjet e se od velikih bolova, kae narodno vjerovanje. Tko oisti cipele na Veliki petak, osigurao se protiv ujeda zmije. CJENKANJE ini, prema vjerova nju, da vana pomona sredstva gube svoju vrijednost. Zato se nije smjelo cjenkati za > luk, koji navodno uva od vrtoglavice i nesvijesti. I lonac, koji je bio potreban ujutro ako se eljelo koristiti se ljekovitom snagom > mlinske vode, trebalo je kupiti bez cjenkanja. CRIJEVNE BOLESTI mogle su se navodno izlijeiti kad bi se iz ustrije-

ljene divljai izvuklo puano tane i uzelo kao pilula. Takoer se smatralo da kosti pojedene haringe iste crije va. CRKVENA ZVONA > Zvona, > Zvonjava i > Pogovor str. 214. CRNE MAKE e navodno donijeti nesreu onome kome prijeu preko puta. Ipak se od susreta s crnom makom ponekad oekivala i srea, npr. kad bi do susreta dolo ujutro ili na Novu godinu, kad bi maka bila prva to se ugledalo. Bol u udovima navodno je prolazila kad bi se udovi namazali ugrijanom masti crne ma ke. Tvrdilo se da e onaj tko dri crnog maka i sam pocrnjeti. Ali se

Crnu maku, crnu koko Seljak ne smije otjerati iz kue. Crnu se maku nou nije smjelo tui desnom rukom, inae ruka ostaje oduzeta. Bolesnicima koji imaju vru icu savjetovalo se da za ozdravljenje uzmu ili tri kapi krvi iz uha crne make ili da tako dugo mue maku dok ne ostane leati mrtva. CRNO je bila boja demona i vraga, te je postalo boja smrti i alosti. Vjerovalo se da se iz crnih pijetlova razvijaju demonski zmajevi i bazilisci. Jajima crnih > kvoki pripisivala su se svakojaka tajanstvena djelovanja, veinom dobra. Miljenja o > crnim makama bila su proturjena, one su mogle nagovjetavati i sreu i nesreu. Nasuprot tome, crna goveda i krave navodno su donosili sreu. Crni o vjek je jedan od najpoznatijih magij skih simbola koji ulijevaju strah. Bilo je zabranjeno vezati kite cvi jea crnim koncem ili crnom vrpcom, a ako se putem nala igla s crnim koncem, to je znailo skori smrtni sluaj. Ali, crna vrpca smatrala se i sredstvom koje pomae protiv > gu e, > grlobolje, > zubobolje, a od ujeda psa titi zub crnog psa ako ga se nosi uza se. CRNO VINO kuhano s kandisom u sipki preporualo se protiv proljeva. CRVENDAI navodno tite kuu od udarca munje i osiguravaju mir ljudima u ijoj se kui gnijezde. Ako ih se potjera, prijeti padavica /epilep sija/, drhtanje ruku ili teka smrt. Kad bi krave davale crveno mlijeko, smatralo se da je uzrok tjeranje crven daa.

Aubrey Beardsley: Crna maka. Od susreta s crnom makom ponekad se oekivala i - srea.

CRVENO se smatralo bojom ljubavi i srca, dakle ivota, ali i bojom mrnje. Zato se kae da je za stvaranje ovjeka bila upotrijebljena crvena gli na. CRVENI VJETAR Protiv toga je navodno pomagala vreica sa sumpor nim cvijetom koju je trebalo nositi na grudima. CRVENOKOSI LJUDI esto su bili sumnjieni da urokljivim pogledom mogu nakoditi drugim ljudima. Ne rijetko ih se smatralo loima, nevjer nima i naprasitima. S druge se opet strane vjerovalo da su crvenokosi i plavokosi ljudi nadareniji od crnoko sih. > Pogovor str. 214. CRVENREPKE koje su pjevale na krovu neke kue smatrale su se glasni cima poara. CRVI Vjerovalo se da se moe rijeiti crva u crijevu, ako se pojas poloi na mjesto na kojem ima mnogo dadevnjaka. Sto vie dadevnjaka pue preko pojasa, to je sigurnije da e se vlasnik pojasa, kad ga opae, rijeiti crva. > Gliste. Crve u mozgu se trebalo ubiti tako da se na uho stavi otopljena svinjska mast s orahovim liem. Utorak i etvrtak su bili crvlji dani, kada u vrtu nije trebalo sijati ni saditi nita to bi moglo dobiti crve, na primjer rotkvu.

CRVI IZ DRVETA navodno su pri donosili ozdravljenju u sluajevima > mokranih tegoba i > suice. CVIJEE Ako darovano cvijee i bilje raste, smatra se da je darovatelj ili darovateljica sklon onome kome poklanja cvijee, a obratno je ako bilje i cvijee ne uspijeva. Tko na pogrebu pomirii cvijee i vijence, izgubit e njuh. Cvijee, dodirnuto za punog mjeseca, vene. Punjeno cvi jee treba sijati i saditi za vrijeme punog mjeseca, jer ostaje prazno ako ga se sadi dok se mjesec smanjuje. Ako se jednostavno cvijee presauje za punog mjeseca, ono e se popuniti. Cvatue biljke s lukovicom navodno donose smrt ako ostanu nou u sobi. CVJETNA NEDJELJA Te se nedje lje, kao i na sam Uskrs, rado oblailo novu odjeu jer se u to vrijeme obnav lja cijela priroda, pa nova odjea na vodno donosi sreu. Sveanj granica koji se na Cvjetnu nedjelju sastavljao, ovisno o regiji, od vrbovog, klenovog, hrastovog i ljenjakovog prua i ukra avao raznim jestvinama, trebalo je da izrazi radost zbog proljea koje se vraa i da donese plodnost. Tko je na Cvjetnu nedjelju jeo vrbove macice, smatrao se za tu godinu zatienim od grlobolje. Prema jednom drugom vjerovanju openito je dobro za zdravlje ako se natate progutaju tri neprovakane macice. CVRCI u kui znaili su za jednog sreu, a za drugog opet nepovoljan znak.


AKALICE od mirtinog drveta sluile su kao obrana i lijek od zubo bolje. Isto se tako vjerovalo da se od krieva postavljenih na putu ili od starih avlia za lijesove mogu napra viti akalice koje su djelotvorne pro tiv zubobolje. AJ Ako su listii aja plivali u ai, trebalo je oekivati posjet. Ako e erni mjehurii u alici plivaju svi u sredini, to znai da netko u mislima alje poljubac. Ako se svi mjehurii

mogu pohvatati licom, smatra se da se dobilo poljubac. Ako para iz ko tlia izlazi okomito, prosci izlaze kroz dimnjak. Ako se mlijeko ulije u alicu prije no to se stavi eer, o vjek e se vjerojatno nesretno zaljubiti ili pak nee nai partnera odnosno partnericu. U novije se vrijeme uje: aj s limunom izotrava pamenje. APLJE su vaile kao prognozeri vremena - ako je aplja letjela visoko na dulju prugu, oekivala se kia, vjetar i nevrijeme. apljino pero ti-

arobnim prutiem ili raljama trailo se rudno blago i voda. Drvorez iz djela G. Agricole: De re metallica, Basel, 1571.

tilo je, navodno, onoga tko bi ga nosio od nesree. apljina se mast upotrebljavala protiv uloga, gluhoe, onih bolesti, uzetosti, kao i za stimu laciju probave. Plinije je pisao da je protiv nesanice dobro uiti apljin kljun u magareu kou i privezati to oko ela. AROBNI PRUTI Pomou njega se prema vjerovanju moglo ne samo pronai zloince, ve i ukradene ili izgubljene stvari, zakopano i jo nepronaeno blago, zalutalu stoku, predmete potonule u vodu. Isto se tako moglo unaprijed saznati spol djeteta, sudbina dua poslije smrti i kakvo e ubudue biti neije zdrav stveno stanje. Za pronalaenje lopova napisala bi se imena osumnjienih na papirie, te se oekivalo da e se pruti zadrati na papiriu s imenom kradljivca. AROLIJE Vjerovalo se da razno drago kamenje ljude koji ga nose ili posjeduju, uvaju od zlih ari, npr. > ahat, > dijamant, > jaspis, > karneol, > rubin i > sardoniks. I zimze len je navodno titio od zlih ari, ali samo ako se brao izmeu Velike go spe /15. 08./ i Marijina roenja /08. 09./. Kao obrana takoer su sluili brljan, miloduh, kumin kao i niz razliitih amuleta /> Obrambene arolije/. Ako se htjelo iz ovjeka protjerati postojee ari, vjerovalo se da tu po mae svjee hrastovo lie. ari su se navodno skidale i golubinjom krvi ili amuletom od koljaka, kao i kitom svjeeg zelenila to bi ga donijeli u kuu na Duhove. Mnoge prie izvje tavaju o ljudima koji su arolijom

bili pretvoreni u druge likove, a ako bi ih se pozvalo njihovim pravim imenom, bile bi sa njih skinute ari. Za enu se tvrdilo da moe pokazati biljke koje imaju arobnu mo, a ubijeni i sasueni sljepi povremeno je sluio kao arobni tapi. ene koje su rodile blizance imale su na vodno arobnu mo. > Istjerivanje duhova, > Vjetice, > Nevidljiv, > Pogovor str. 214. AVLI ZA LIJES sluili su za prav ljenje prstenova protiv uloga, greva, vruice i padavice. Te su prstenove nosile prvenstveno ene, i to ne samo na ruci, ve i na grudima. Stari avli iz raspadnutih lijesova nisu se smjeli posebno traiti nego ih je trebalo sluajno nai ako se eljelo da prstenovi djeluju. Isto se tako avli nisu smjeli dodirnuti golom rukom. Ako se bolni zub tako dugo obrai vao avlom iz lijesa dok ne bi prokr vario, pa se avao zatim bacio, bol bi navodno prestala. Govorilo se tako er da e lopov umrijeti ako se nae otisak njegove noge i u nj zabije avao iz lijesa. Ako je zemlja na koju je lopov stao, stavljena u posudu i pomijeana sa avlima iz lijesa, done senim s groblja u pono, lopova bi navodno toliko dugo boljela stopala dok ne bi vratio svoj plijen. avao s lijesa zabijen u drvo, npr. u stablo neprijateljskog susjeda, uinio bi da se ono sasui. EDA SREE zapravo su samo ona djeca koja se rode s tzv. kapicom sree, tj. s ostatkom embrionalne koe, ili pak u nedjelju. EDNOST Vjerovalo se da edne djevojke i mladie nikada ne ubodu

pele. Da bi se djevojka iskuala, stav ljalo joj se pod tanjur za juhu struak bosiljka; ako je bila edna, nije ni dotakla juhu. Smaragdi i safiri bi se navodno rasprsli kad bi ih se nosilo kod nekog neednog akta. Pojas je kod ena simbolizirao ednost. > Djevica. EALJ Novim eljem trebalo je najprije oeljati neku ivotinju - psa, maku - da ne prouzrokuje ispadanje kose i da djeca ne dobiju ui. Isto se tako opominjalo da se ne treba previe eljati jer time tijelo navodno gubi previe snage, budui da se kosa sma trala sjeditem ljudskog ivota i snage. Ako ealj padne na pod, ili ako se o njemu sanja, treba navodno oekivati neprilike. Ako se ealj uzme sa so bom na putovanje, smatra se da se time postie sigurnost. Upaljeni otok hladio bi se tako da se na njega poloi ealj. Na isti su se nain hladile upaljene dojke rodilje, to se, meu tim, moglo uiniti i pomou vjeanja oko vrata elja od slonovae. 2a zatitu od zlih duhova stavljali bi rodilji ealj u krevet. Za dojenje se smatralo korisnim da se djetetu u toku devet dana objesi oko vrata e alj da bi ga se sauvalo od bolesti i mravljenja. > Ustali iz groba. ELJUGAR O eljugaru se aputalo da u gnijezdu ima zasljepljujui kamen koji njegovo gnijezdo ini nevidljivim. Zato se vjerovalo da ljudi pomou tog kamena ili cijelog gnije zda ili pak eljugarevog jajeta mogu postati nevidljivi ili se po volji pretva rati u razne likove. Vjerovalo se i to da taj kamen svom vlasniku omogu ava da razabere budunost.

eljugar savija gnjezdace visoko na drveu, te se sa zemlje gotovo i ne vidi. Zato se vjerovalo da u njegovu gnijezdu ima zasljepljujui kamen koji ga ini nevidljivim. Na slici pod br. 2: eljugar i njegovo gnjezdace.

ENJAK navodno ini ovjeka ot pornim na udarce i ubode ako ga nosi uza se. Stavljao se u dep da bi se olakalo pjeaenje. Od ujeda zmije titio je ako ga se jelo na dan Pavlovog obraenja / 2 5 . 0 1 . / . Pripisuje mu se i jaanje muke potencije. Ljeko vito djeluje navodno i kod utice i krstobolje, a ako ga se objesi u sobu, privlai na sebe bolesti. Ali se prialo i to da ako u istom krevetu spavaju dvoje, od kojih jedan jede enjak, onaj drugi pomalo slabi i umire. Li stove enjaka treba u noi pred Ivanje /24. 06./ povezati, inae se e njak povlai natrag u zemlju. ETVRTAK Kao i za veinu dana u tjednu i za etvrtak se vjerovalo da donosi svakakve nevolje. Tako se smatralo da onaj tko se tog dana

razboli vie nee ozdraviti. Mnogo toga na taj dan nije trebalo initi: ni poslati dijete prvi put u kolu, ni oeljati ga, ni prati sue, ni presti ili sjei drva. Razlog je sigurno taj to je to bio dan najznaajnijeg germanskog boga, Donara, a nekada se slavio kao praznik /> Pogovor str. 214./ etvrtak je i kasnije jo dugo vaio kao najomiljeniji drutveni dan. Oluje etvrtkom smatrane su bezopasnima. Znaenje tog dana za svadbe regio nalno se razlikovalo: tamo gdje je jo nesvjesno postojala prvobitna fun kcija Donara kao boga pravnog poret ka, etvrtak se smatrao pogodnim da nom za vjenanja, dok ga se u drugim krajevima izbjegavalo jer e inae u braku grmjeti. Tog su se dana esto odravali sajmovi i sudovi. etvrtak je, kao i utorak, u mnogim krajevima vaio kao dan crva kada se npr. nije smjela sijati ni saditi rotkva. ENJA ZA DOMOM /DOMO VINOM/ mogla se navodno ublaiti ako se u kavu usulo malo zemlje s groblja svog rodnog mjesta i takvu kavu popilo. Mladoenja je mladu unosio na rukama preko kunog pra ga, da ne bi osjetila enju za svojim domom. Tek udata ena morala se pogledati u tavu ili gledati u dimnjak da bi postala otporna na enju za domom. Velikom se pomoi smatralo i kad bi mlada ena donijela sa sobom pepeo iz domaeg ognjita i posula ga po ognjitu u novom domu. Osim toga enama se savjetovalo da u pod suknju uiju kruh i sol. Protiv enje za domom trebala je djelovati i nao pako obuena koulja, kao i noenje komada kruha u depu. Okretanje

pri odlasku od kue navodno donosi enja za domom, a takav ovjek onda nema sree u tuini. Da bi se od novoroeneta doivotno odvratila enju za domom, polagalo bi ga se pod stol u kui ili pod klupu na zemlju. IAK i njegov korijen navodno su mogli pomoi kod greva i onih bolesti. Pomou korijena ika koji je trebalo iskopati u Valpurginoj noi /no na 1. 05. / i to u pono i utei, moglo se navodno protjerati takore ako se taj korijen stavi na mjesta gdje se oni pojavljuju. IREVI su se proricali onima koji na dan Adama i Eve /24. 12./ jedu mnogo voa ili za vrijeme dvanaest dana od Boia do Bogojavljenja /od 25. 12. do 06. 01. / jedu grah ili druge mahunarke. Isto je tako tre balo izbjegavati jabuke na Novu go dinu ili pranje kose za vrijeme > pasjih dana. I dodirivanje maslaka moglo je kao posljedicu imati krvave uljeve na rukama. Time se prijetilo i ljudima koji na Novu godinu obuku istu koulju ili sjednu na stol. ireve se nije smjelo probadati iglom za ivanje ve pribadaom, jer se sma tralo da ivaa igla moe prouzroko vati ovisnost ili bolest. Nestanak ireva pokuavalo su postii i noenjem safira kao i vornatih zadebljanja vo aka. Izljeenje ireva navodno je bilo mogue i pomou mrtvake ruke ili eljezne re, primijenjene iznutra i izvana. ISTILITE U njemu e se muiti mrtvac na ijem grobu izraste babljak - tako se govorilo u narodu. /> Pogovor str. 214/

OPORU DJECE nadala se mla denka koja je na svadbi nosila pod suknju neke ene koja je rodila mnogo djece. I noenje ahata, prema vjerovanju, inilo je enu vrlo plod nom. Bez djece su, naprotiv, ostajali brakovi sklopljeni za vijeme mladog mjeseca i za vrijeme smanjivanja mje seca. > Zaee. UVAR KUE ili STOLIST Tvr dilo se da je onaj tko ima crvenu maku ili stolist s ruiastim cvatom zatien od nevremena. uvar kue prije se esto sadio na krovu kue jer je s njim povezivana predodba da tjera oluju. Rijetki cvat te biljke sma trao se predznakom smrti nekog sta novnika kue.

ELA Smatralo se da mukarac s velikom elom posjeduje mnogo tjele sne topline i jaku dlaku na bradi. Mukarcima s gustom kosom pripisi vala se, naprotiv, rijetka brada, hladna priroda i mala plodnost. > Ispadanje kose.

D
DANI U MJESECU U potpunoj su protnosti sa sretnim znaenjem koje se inae pridavalo broju sedam, sma tralo se da dani u mjesecu koji sadre taj broj, dakle 7, 17. i 27, donose nesreu. I 13-og u mjesecu openito se oekivalo neto neugodno. DARELJIVOST nekog ovjeka vidi se navodno po tome to, dok je dijete, veinom dri ruke otvorene. Ljudi s orlovskim nosom smatraju se, izmeu ostalog, i dareljivima. DARIVATI se nije smjelo nita, a da se ne zatrai bar mala protuusluga, jer se inae smatralo da se od sebe daje vlastitu sreu. > Darovi. DAROVI se ponekad nagovjetavaju kihanjem i ulijevanjem vina u au. Za razmjenu darova izmeu mladoe nje i mlade postojao je niz obiaja i uputa. I uope je za > darivanje bilo vrlo mnogo savjeta. Tako se, na pri mjer, nije smjelo darivati otre pred mete, noeve, ali po mogunosti ni ogledala, a kruh samo prema odree nim propisima. > Vjenanje. DATULA > Padovi. DADEVNJAK Vjerovalo se da dadevnjak moe ugasiti vatru, pa se zato te ivotinje bacalo u plamen. ovjek koji bi se namazao krvlju dadevnjaka, bio je navodno neosjet ljiv na vatru. Kad je nekog neto boljelo, pustio bi da mu dadevnjak pue preko bolnog mjesta na tijelu u uvjerenju da e se time osloboditi boli.

Bakrorez dadevnjaka, Museum hermeticum, Frankfurt, 1678. Na slici u boji: Dadevnjak kakav je u prirodi.

DEFORMACIJE HRPTENJAE se navodno moglo lijeiti tako da se preko kime prijee rukom umrlog. DELIRIJ se navodno mogao lijeiti uzimanjem mozga ovna koji se jo nije pario. DEMONI su u pretkransko vri jeme bili dobre i zle nadzemaljske sile, a kasnije jo samo zli dusi, vje tice i vragovi kojih su se ljudi bojali. Smatralo se da oni ovjeka ne okru uju samo nou /> None more, > No/, ve u svako doba dana /> Podne, > Histerija/. Od njihova su se utjecaja ljudi branili pomou soli i raznih trava /> Muholovka,> Miloduh/, kaenjem, uzimanjem sjemena peonije, noenjem odreenog kame nja ili eljeznim i mjedenim predmeti-

ma. > Duhovi, > Pauk, > Egzorci zam, > Pogovor str. 214. DESET je broj koji se smatrao simbo lom zaokruenosti i savrenstva, bu dui da predodba o brojevima vrlo dugo nije prelazila deset prstiju. DESNO je pod utjecajem Starog i Novog zavjeta /Stvaranje 48, 14 i d. i Ev. po Mat. 25, 33-41 kac i 26, 64/ postalo privilegiranom stranom u od nosu prema> lijevoj strani /> Pogo vor str. 214/. Mjesto desno od doma ina vailo je kao poasno mjesto za gosta. Ako se gost spotaknuo desnom nogom ili ako se ustalo na desnu nogu ili je pak zazvonilo desno uho - sve se to tumailo pozitivno, kao sretni znak. Nasuprot tome, svrbljenje lijeve ruke najavljuje prihode, a desne izdat ke, dok se svrbljenje > oiju tumai razliito, ovisno o dobu dana > Sto palo. DEVET tom se utrostruenju broja tri, koji je esto smatran svetim, pripi sivala odgovarajua vanost kao pred znaku. Ve se kod > bojih sudova moralo prijei devet uarenih lemea ili hodati devet koraka s uarenim eljezom u rukama. Kod bolova oiju navodno bi pomagalo sedam ili devet korijena maslaka, a devet cvjetova kravljaka davali su snagu devetorice mukaraca. Kod vruice je broj devet igrao ulogu u uzimanju stolisnika, a kod tucanja je trebalo popiti devet gutljaja hladne vode. I kod odvikava a dojenadi od sise i unitavanja uiju, vie se puta pojavljuje broj de vet. > Kite cvijea. DIFTERIJA Protiv te se bolesti pre poruivalo natate jesti dimljeno meso

Naunica: krukoliki dijamant u zlatu.

vjeverice ili piti vlastitu mokrau po mijeanu s petrolejem. DIJAMANT je u starom vijeku vaio kao nesavladiv - vjerovalo se da ga moe smekati samo svjea, topla jarja krv. Zato je dijamant smatran simbolom herojskih vrlina i kamenom koji donosi pobjedu. ovjek koji ga nosi bio je navodno neranjiv i nesavla div. Zbog njegova vatrenog sjaja ljudi su ga nosili i kao sredstvo za obranu protiv zlih demona i bolesti to bi ih oni prouzroili. Smatralo se da dija mant titi i od ugriza psa i divljih zvijeri, dok trudnicama osigurava do bar porod. Kao kamen odreenog mjeseca davao je roenima u travnju vjernost, hrabrost i postojanost. DIMNJAA Kad je djevojka nosila tu biljku u cipeli, mogla je, prema

vjerovanju, prepoznati svog budueg mua. DIMNJAARI se smatraju vjesni cima sree, osobito ujutro, kad ih se sretne prvi put. DISANJE se, prema vjerovanju, po boljalo ako se uzimalo ostrugani prah krizolita. Zbog toga su taj kamen preporuivali astmatiarima. Pri us ponu na brdo navodno bi orlov jezik, noen na grudima, spreavao da o vjeku ponestane daha. Vjerovalo se da zaustavljanje daha spreava bum bara da ubode i koprive da op.eku. DIVLJA SVINJA Tvrdilo se da o vjek koji jede meso divlje svinje nee nita postii u ivotu. Meutim, neki su se dijelovi divlje svinje upotreblja vali protiv raznih bolesti. Djevojke koje su imale prevelika prsa, trebale

su desnim mudom divlje svinje dodir nuti lijevu dojku i obratno, pa e se onda prsa navodno smanjiti na nor malnu mjeru. Mozak, a osobito mast divlje svinje, bili su vani sastavni dijelovi masti za oruje. > Oruje, > Vepar. DIVLJI KESTENI nosili su se kao amulet veinom u depu hlaa, a rjee oko vrata da bi se sprijeile ili izlijeile razne bolesti, kao reumatizam i ulozi, povremeno i grevi, kap, osip, vrto glavica, zubobolja i hemoroidi. esto se mislilo da uza se treba imati ne parni broj kestena ili broj djeljiv sa tri. Preporuke da kestene treba drati

Domovina je divljega kestena juni Balkan, a slui kao ukrasno drvo u alejama i parkovima. Cvijet i plod njegov smatraju se ljekovitima. Na slici pod br. 3: Divlji kesten, drvo, cvijet, list i plod.

u lijevom ili desnom depu razliko vale su se regionalno. DIVOKOZA Tvrdilo se da ne moe dobiti vrtoglavicu onaj tko pojede srce, jetra ili krv divokoze. Neprobavljeni ostaci iz eluca divokoze, prema miljenju naih predaka, garan tiraju strijelcu u lovu siguran pogo dak, a trudnici lak porod.

Divokoza je tipina ivotinja visokih Alpa. Izvrsna je penjaica. Tko pojede njezino srce ili jetru, ne moe dobiti vrtoglavicu. Na slici pod br. 3.: Divo koza.

DIZANJE > Kila. DJECA kod ijeg su roenja na nebu ovice, bit e navodno sretna, a ona koja se kao prva krste nad novom krstionicom, stjeu sposobnost da vide duhove i prolost drugih ljudi.

Dijete ije se > ime spomene prije krtenja, izruuje se zlim duhovima. Na djeci se nije smjelo uzimati mjeru jer inae ne bi dalje rasla. Ako se to ipak uinilo, i to ve u prvoj godini ivota, postojala je opasnost da e se dijete izobliiti. Ako se dijete provue izmeu nogu odraslog ovjeka ili takav ovjek pre korai dijete, ono navodno vie nee rasti. Tu se nesreu pokuavalo izbjei time to bi se radnja ponovila: dijete bi jo jednom prolo izmeu nogu odraslog ili bi odrasli ovjek jo jed nom prekoraio dijete. Djeci se nita nije smjelo pokrpati na tijelu jer e inae navodno postati glupi, nee ni ta uiti i imat e loe pamenje. Da bi se kod djece postiglo uspjeno uenje i pamet, vjeao bi im se oko vrata korijen zimzelena uiven u vre icu. Cesto se maloj djeci davalo da popiju kinicu sakupljenu za vrijeme oluje, smatrajui da e tako bre na uiti govoriti. Od raznih bolesti i opasnosti poku avalo se djecu zatititi komadom malahita to bi im ga vjeali oko vrata. Djeca pri ijem bi roenju majke imale na sebi vojniku uniformu ili oevu prljavu koulju, postajala bi navodno naroito jaka. Ako su djeca jela ljenjake bez kruha, majke bi po njima brino traile ui. Smatralo se da su upadljivo lijepa i vrijedna djeca koja su se rodila za vrijeme duge. > Stari ljudi. DJEACI Mladenki su za svadbeni ruak na tanjuru esto davali spolni organ mukog teleta ili svinje, vjeru jui da e djelovanjem tog jela roditi djeaka. Istom se eljom objanjava i jedenje jaja na Veliki petak. Isto se

tako smatralo da e spolni akt za vrijeme poplave ili noi punog mje seca imati kao posljedicu roenje mu kog djeteta. Ako bi trudnica ustala na desnu nogu ili imala pjegavo lice, takoer se valjalo nadati djeaku. Bu dui bi otac vjeao naramenice kroz prozor, mislei da time moe postii roenje djeaka. Djeacima se nije smjela rezati kosa prije sedme godine ivota, jer inae navodno nee imati hrabrosti. > Zaee. DJEJE BOLESTI mogle su se, prema starom vjerovanju, lijeiti tako da se za krevet oboljelog djeteta a vlima zabije potkova. Isto je djelova nje imao komad pree koji je isprela djevica i koji je stavljen pod jastuk. Oboljelu djecu kupalo se u kinici u koju bi prethodno tri puta zaredom nedjeljom uranjali konjsku glavu. Lje kovito djelovanje pripisivalo se i imeli koju je trebalo strelicom skinuti s hrasta tri ili etiri dana prije mladog mjeseca, kad bi sunce stajalo u znaku strijelca. Isto se tako smatralo da zdravlju djece koristi kupanje novo roenadi u vinu. DJETELINA se nije smjela sijati za vrijeme oseke, jer se smatralo da e se krave, koje je budu jele, raspui. Dje telina sa etiri lista - vai kao sreonoa i slui ljubavnom aranju; pripisuje joj se i mo da svog vlasnika uini vidovitim. Tko bi u pono naao ta kvu djetelinu, mogao se nadati veli kom nasljedstvu. Djetelina sa etiri lista u domainstvu navodno je titila od udara munje. Meutim, djetelina s pet do sedam listova smatrala se gla snikom nesree.

DJEVICA Crveni jaspis navodno sadri snagu koja pozitivno djeluje na ouvanje djevianstva. Djevicama su se oduvijek pripisivale osobite spo sobnosti: ako djevica palcem dodirne epileptiara, moe ga izlijeiti; vjero valo se da se krvlju djevice moe osloboditi gube. Spolni odnos s djevi com bio je atraktivniji zbog vjerova nja da se tako moe izlijeiti od svih spolnih bolesti. Poroaj ene koja teko raa mogao se navodno olakati kad bi preko nje prela djevica i pri tom ispustila svoj > pojas. Bolesna bi djeca navodno ozdravila kad bi im se pod jastuk stavio komad pree to ga je isprela neka djevica. Da bi se rijeili stjenica, nai su preci stavljali tri stjenice u lijes neke djevice koja ih je trebala ponijeti sa sobom. Djevianstvo se pokuavalo dokazati raz nim pokusima: kad djevojka vie ne bi bila kakljiva, smatralo se da vie nije djevica. Isto se pretpostavljalo kad bi djevojka, postavljajui stol za jelo, zaboravila staviti na nj soljenku. Ako djevojka vie nije bila djevica, nije navodno mogla zadrati mokrau pri dimu zapaljenog brljana. Dalje se smatralo da djevicu nee ugristi pela, te da e vijenac od alp skih rua /rododendrona/ na glavi djevice uvenuti, a na glavi pale dje vojke ostati svje. Kad bi se voda u kojoj je oprana koulja to je djevojka nosila za vrijeme prve menstruacije, prolila po ruinom grmu, djevojka je navodno bila uvijek zdrava, cvala kao rua i redovito dobijala menstruaciju. Meutim, kad bi djevojka prolila pi vo, smatralo se da je njezino djevianstvo ugroeno, te da e uskoro nesta ti. Ako eni poe za rukom da na

Boi preree riblji rep u dvije jed nake polovice, moe jo jednom po stati djevica. Ta se elja navodno mo gla ispuniti i pomou kupelji u jutar njoj rosi. Djevojci koja bi u kavu stavila naj prije mlijeko a onda eer, govorili su da e ostati neudata. Brojni su i recepti po kojima dje vojka moe neto saznati o svom buduem ivotnom drugu. > Jabuka, > Ogledalo, > Snovi, > Krevet, > Lijevanje olova, > Dimnjaar, > Nadlanica i > ednost. DJEVOJICE su se oekivale ne samo kad bi trudnica pri ustajanju najprije stala na lijevu nogu, ve i kod zaea za vrijeme oseke ili za zadnje mjeseeve etvrtine. Ako je djevojica protrala ispod duge, vjerovalo se da e postati djeak. Ako bi djevojica u proljee vidjela prvu rodu kako stoji, postala bi navodno lijena, ili bi je pak zamolili da bude kuma; ako bi vidjela rodu kako leti, postala bi marljiva ili bi se uskoro udala, a ako je ula kako roda klepee kljunom, trebalo se bojati da e u narednom razdoblju porazbijati mnotvo suda. Kad bi na djevojinoj haljini nakon etnje ostalo mnogo bodlji, govorilo se o skoroj udjaji, a ponegdje i o udovcu kao mladoenji. Kao predznak skore udaje tumaili su se i drugi dogaaji: > Repa, > Jaglac. Ako mukarac djevojci neprimjetno zatakne u dep bedrinac, dralo se da e se ona u njega zaljubiti. > Neudata, neoenjen, > Zaee, > Djevica. DOLIJEVANJE PIA U AU Ako se nekome dolijeva pie u dopola ispijenu au, to mu moe donijeti uloge, tvrdi narodno vjerovanje. Ako

se na vjenanju dolijeva pivo u au prije nego to se aa sasvim isprazni, navodno e onaj tko to pije doivjeti nesretnu ljubav. A tko pije iz alice u koju se dolijeva prije nego to jeispranjena, dobit e zlu svekrvu /pu nicu/. > Pijenje. DOSADA I protiv toga je bilo lijeka: jesti sir. DRAGO KAMENJE Vlasnici lije pog i rijetkog dragog kamenja nadali su se prvenstveno zatiti od raznih bolesti, otrova i straha. Osim toga, smatralo se da kamenje svojim vlasni cima, koji vjeruju u njegovu snagu, daruje i odvanost i veselje, te da ih oslobaa od tuge i podlonosti zlim arima. / > Pogovor str. 214/.

Drago kamenje, uz ostalo, titilo je i od bolesti. Na slici: akvamarin (1), topaz (2), granat (3), turmalin (4), aavac (5).

sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

granat ametist jaspis dijamant smaragd kalcedon rubin oniks safir opal topaz tirkiz

hijacint ametist turmalin safir kalcedon smaragd karneol sardoniks krizolit beril topaz krizopraz

topaz krizopraz hijacint ametist jaspis safir smaragd kalcedon karneol sardoniks krizolit akvamarin

Za neko se kamenje tvrdilo da oso bito titi ljude roene u odreenim mjesecima. Kao to pokazuju primjeri u tabeli, te kombinacije se prilino meusobno razlikuju /> Pogovor, str. 214/ DREN Smatralo se da drenov grm pomae u ostvarenju svih > elja. DRVO posjeeno za vrijeme > pa sjih dana navodno nee gorjeti. Za rezbarenje je navodno najbolje drvo stabala oborenih u kasnu jesen dok se mjesec smanjuje. Da bi se izbjeglo nepovoljno djelovanje kod spominja nja dobrih svojstava ili dogaaja, tre balo je tri puta pokucati prstom o drvo. DUGA Djeca, roena za vrijeme te nebeske pojave, postat e navodno osobito lijepa i vrijedna. Budui da se duga smatrala djelom bojim, na nju se nije smjelo pokazivati prstom jer bi se on, ako se to uini, sasuio i otpao. Tamo gdje se duga sastaje sa zemljom, nalaze se prema vjerovanju velika podzemna blaga. Ako djevoj ica protri ispod duge, postat e djeak. Siju li se za vrijeme trajanja

duge karanfili, vjeruje se da e niknuti areni cvjetovi. DUGME Ako se dugme otrgne rano ujutro, kae se da e taj dan donijeti nesreu. I ovjek koji je navodno neranjiv moe se ubiti srebrnim dugmetom, isto kao i staklenom kuglom. Ako se radilo o nasljeenom srebr nom dugmetu, bilo je navodno do voljno nositi ga u depu i htjeti us mrtiti nekog neranjivog, i ve se time postizao cilj. Ako se nekom momku otrgne dugme na hlaama, vjeruje se da na njega misli draga. > Odjea. DUHOVI Mislilo se da se moe za tititi od zlih duhova u kui ako se zimzelen, ubran izmeu Velike gospe /15. 08./ i Marijinog roenja /8. 09./, objesi iznad kunih vrata. Rodilja bi stavljala ealj u krevet ili muke hlae na krevet da bi zavarala duhove. Vjerovalo se da se duhove moe vidjeti kroz uicu igle kojom je bio uiven mrtvac. Sva djeca roena u nedjelju poslije Uskrsa ili u noi sv. Matije /24. 03./ navodno mogu vidjeti duhove. Tko je elio stei tu sposobnost morao je namazati oi

pasjim suzama. U noima izmeu Bo ia i Bogojavljenja /25. 12. do 06. 01./ pojavljivalo se, prema sta rom vjerovanju, osobito mnogo du hova. Njih se, osobito na Novu godi nu, tjeralo pucketanjem bia i puca njem, ali i pomou drugih manipula cija /> Demoni,/ > Kucanje, > Svjetlost lutalica, > Zvonjenje. DUHOVI /PRAZNIK/ Kia na Du hove smatrala se loim predznakom jer e onda navodno padati etrdeset dana ili est do deset nedjelja, pa e treina do polovica poljskih plodova istrunuti zbog kie, biti e vie pljeve nego ita, voe e nezrelo padati s drvea i zemlju e napasti mievi.'Ali se vjerovalo da se kiticom svjeeg zelenila, koju se na Duhove donose u kuu, moe otjerati oluju i bolest, aroliju i gamad. > Pogovor str. 214. DVA Dok je broj jedan vaio kao simbol jedinstva, dva je bio simbol dualizma i nesloge, prema tome i lo broj. Zato to prelazi jedinstvo svije ta, broj dva je esto smatran znakom grijeha i otpada od boga. > Brojevi. DVANAEST je broj koji je vrlo zna ajan, u najmanju ruku od vremena Starog zavjeta - dvanaest Jakovljevih sinova osnovali su dvanaest plemena Izraela, a potvrde tomu mogu se nai

u gotovo svim vanim svjedoanstvi ma: Knjiga dvanaest proroka u Sta rom zavjetu, dvanaest poslova Herkulovih u grkoj mitologiji, Rimsko zakonodavstvo na dvanaest ploa u 5. stoljeu pr. n. e., dvanaest apostola, > dvanaest noi. Broj dvanaest je zbog svoje mnogostruke djeljivosti na polovice, etvrtine, treine i estine u duodecimalnom sistemu, krajnje pogodan za odreivanje cezura, npr. u dvanaestosatnom danu i kod po djele sati i minuta. DVANAEST NOI izmeu 25. 12. i 06. 01. smatrale su se vre menom vraanja dua u kojem su se, meutim, oekivali i duhovi. Ljudi su se pokuavali zatititi > kadenjem i izbjegavanjem svih poslova koji nisu bili neophodno potrebni /npr. pee nja/. Vjerovalo se da e se snovi to bi se sanjali u tim noima obistiniti. Tko je za vrijeme dvanaest noi jeo grah ili druge mahunarke, navodno bi dobio ireve. Ako bi se tih noi na prozo rima stvorilo ledeno cvijee, oekivala se plodna godina. DVOJNIK Vjerovalo se da donosi sreu susret s dvojnikom drugog spo la. Meutim, ako je mukarac naao mukog dvojnika, to je znailo nesre u.


AVO Vjerovalo se da se avola ne smije zvati jer e inae navodno doi. Ako se nou pila voda, trebalo je tri puta puhnuti u au jer e inae avo zavladati ovjekom koji pije. Tko je uza se nosio korijen trave od ui ili zimzelen ubran u periodu od 15. 08. do 9. 09. / izmeu Velike i Male gospe/, mogao je navodno biti siguran od vraga. I sol kao i razno bilje jakog mirisa slovili su kao zatita od avola i demona /> Pogovor str. 214/. Ako netko nou kuca na vrata, treba ga pitati za ime, jer se inae moe dogoditi da se otvore vrata avolu. Takoer se savjetovalo da se kod zijevanja stavi ruka na usta da u njih ne uleti avo u liku komarca. Ta je opasnost postojala i kod > kihanja.

esto su se mnoge ivotinje sma trale utjelovljenjem avola, na primjer gavran, kukavica i bumbar. Tko ubije pelu, potpast e pod mo avola. A tko bi sedam dana pod lijevim pazu hom drao jaje crne kokoi, mogao je navodno postii da se izlee mali avoli koji e ga morati sluati. Ali onaj tko se povezao s avolom, nije ga se vie mogao rijeiti osim ako se sedam godina nije prao ni eljao. Ma ke su se u svrhu istjerivanja avola ubijale. > Egzorcizam, > Sukubus, > Kolovoz i > Pogovor str. 214.

avao, uvar blaga (1); avao odnosi dijete (2); osveta avla u paklu (3).

E
EGZORCIZAM Ako se vjerovalo da je netko opsjednut demonima, vje ticama ili avlom, istjerivalo bi ih se. Taj se egzorcizam provodio npr. kaenjem ili pomou > maaka. Op sjednuta osoba morala je ponekad objesiti struak muholovke oko vrata, za koji se mislilo da mu vrag ne moe odoljeti i da zato izleti iz ovjeka. Polaganje ruku i istovremeno izgova ranje blagoslova navodno je takoer navodilo vraga da pobjegne iz tijela. EKSKREMENTI su prema vjerova nju imali arobno kao i ljekovito dje lovanje, reaktiviranjem sadranih i votnih tvari. Tako se svinjski izmet upotrebljavao protiv uboda pele, kao i protiv sifilisa. Vrapji izmet bio je navodno dobar protiv kolika, bolesti sv. Vida i protiv zubobolje. Topli izmet guske upotrebljavao se za lije enje spolnih bolesti, a sluajno na eni bijeli pasji izmet sluio je za lijeenje oteklina. > Konjski izmet. ELEFANTIJAZA - SLONOVSKA BOLEST Smatralo se da protiv nje djeluje napitak od krvi lasice, pomije an s pepelom spaljene lasice. ELEKTRICITET je proizveo mno tvo krivovjernih i praznovjernih pre dodbi. > Pogovor str. 214. ELOKVENTNOST Vjerovalo se da onaj tko nae petoprstac i stalno ga nosi uza se, osobito vjeto govori i time postie ispunjenje svih svojih elja. ENGLESKA BOLEST > Rahitis

EPILEPSIJU bi navodno dobio onaj tko jai na psu. A tko uvijek u desnoj ruci dri imelu s hrasta, navodno ne moe nikada dobiti epilepsiju. Zatitu od epilepsije pruao je i napitak od imeline granice. Nadalje je kao pre ventiva sluio oko vrata objeen kori jen boura koji je trebalo iskopati u srpnju za vrijeme mjeseca koji se sma njuje jedne nedjelje u podne. Preven tivno se djelovanje pripisivalo i pr stenu od magareeg kopita, koje nije smjelo imati crne pjege. I smaragd je navodno titio od epilepsije ovjeka koji bi ga nosio. Osim toga se ozdrav ljenje od te bolesti oekivalo kad bi se pojelo srce vuka, mozak prepelice, prainu od hruteva kao i mjeavinu od mesa i pepela lasice, nadalje kad bi bolesnik tokom deset mjeseci jeo jela pripremljena s vodom u kojoj je pret hodno, za vrijeme mjeseca koji raste, tri dana leao ahat. Vjerovalo se i u ljekovitu mo koja dolazi od dodira palca djevice. U nadi da e se moi rijeiti te bolesti, ljudi su ak jeli stjenice izmeu dvije krike kruha ili sa suvicama /> Pogovor str. 214/, ali se esto smatralo dovoljnim pomirisati jako smrdljivu stjenicu. Ozdrav ljenje se oekivalo i kad bi se jelo strugotine naslijeenog srebra kao i oguljene dijelove zvona. Djelotvorno je navodno i vino u kojem su pret hodno neko vrijeme leala muda div lje svinje. Kruila je ak i preporuka da se u hranu epileptiara umijeaju nokti, kosa i krv objeenog, a u toj je nevolji navodno pomagao i amulet sa etrnaest klekinja sakupljenih na Ve liku gospu. Vjerovalo se da e akutni napad odmah prestati ako se bole sniku dade u ruke eljezna zdjela. tetnim za epileptiare smatrao se kozji sir.

F
FANTAZIJA Dok je > topaz obu zdavao fantaziju, oniks je navodno inio duh poletnim, bar kod osoba roenih u kolovozu. FLOGISTON > Vatra i> Pogovor str. 214.

G
GALEBOVI Staro pravilo o vremenu kae: kad galebovi lete prema kopnu, nagovjetavaju nevrijeme. GAMAD Mrtvaev zub titi ivog ovjeka koji ga nosi uza se od buha, uiju i druge gamadi. Prema jednom drugom vjerovanju, ovjek se mogao zatititi od gamadi na tijelu ako se u Valpurginoj noi /no na 1. 05./ provaljao gol u rosi ili ako je uza se nosio zemlju s groblja. Kua se navodno mogla oistiti od svake gamadi kad bi je se temeljito pomelo sa snijegom u oujku, ili pak kad bi se na Duhove u kuu unijelo svjee zelenilo. Naprotiv, tko se u petak eljao, navodno je poveavao broj gamadi u kui. S polja se gamad mogla protjerati spaljivanjem stare odjee i posipanjem tog pepela kroz

sito po polju. Isto se djelovanje pripi sivalo pepelu lipe. > Pogovor str.214. GATANJE IZ KARATA navodno je omoguavalo da se unaprijed sa znaju budui dogaaji i sudbine kao i da se objasne zbivanja iz prolosti. Meutim, uvjeti za gatanje - tumae nje razliitih karata i sistema njihova slaganja - preopirni su a da bi ih se ovdje moglo opisati.

etiri karte za gatanje s prizorima iz domaega ivota (1). Karte za gatanje iz 18. st. (2).

1 Gnostika gema od poludragulja heliotropa, s bogom Abraxasom. Zbirka Gorlaeusova. Iz Makarijeva djela Abraxas seu Apistopistus, Antwerpen, 1657, sl. II. 2 Drugi tip geme, sa sedam zvijezda. 3 Gnostika gema. Tip geme s bogom Abraxasom i s mistikim slovima I A W. Iz Gorieva djela Thesaurus Gemmarum Antiquarum, Firenca, 1750, sv. I, sl. CLXXXIX.

4 Gema s bogom Abraxasom od jaspisa i s mistikim slovima I A W. Iz Gorlaeusove zbirke Cabinet de pierres gravees, Pariz, 1778.

5 Gema od jaspisa s ugraviranim simbolom zmije Agatodemona. Tip amuleta kakvim se, po Galenu, sluio egipatski kralj Nechepsus (Neko, 610-594. pr. n. e.). Original je neko vrijeme bio u zbirci Johanna Schinkela. Iz Makarijeva djela Abraxas seu Apistopistus, Antwerpen, 1657, sl. XVII.

GATANJE IZ RUKE ili hiromantija smatra da se, uglavnom iz linija dla nova, moe prema razliitim siste mima razabrati karakter i sudbina o vjeka. Pojedini hiromanti postiu u individualnim seansama znaajne re zultate. Gatanje iz ruke to ga vre laici, znatno je nesigurnije i rukovodi se paualnim uputama kao npr.:

3 Linija srca znai osjeajnost i kreativnost. Ako nije razgranata, nasluuje se emocionalna hladnoa i egoizam; 4 Linija glave navodno obavjetava o inteligen ciji, vladanju osjeajima, te pokazuje otpornost prema udarcima sudbine; 5 Linija koja se uspinje, ukazuje na energine i odrjeite ljude, koji su svjesni svog cilja; 6 Saturnova linija navodno postoji samo kod nesigurnih ljudi kojima je potreban oslonac i kojima je u ivotu vrlo teko;

1 ivotna linija navodno pokazuje ivotnu snagu i otpornost; to je zaokrueniji polukrug oko izraenog venerinog brijega A, to je ovjek navodno vitalniji i otporniji i izrazito strastven. Sto je ta linija ravnija, ovjek je oprezniji, nepovjerljiviji i manje vitalan; 2 Venerin prsten navodno pokazuje da se radi o otvorenim znatieljnim ljudima;

7 Sunana linija oznaava umjetniki talent i navodno je dulja to je taj talent jai i to ga se aktivnije i uspjenije koristi. Ako ta linija nedostaje, moe se pod odreenim okolno stima naslutiti kratak ivot. A - Venerino brdo B - Mjeseevo brdo C Marsovo brdo > Nadlanica, > Prst, > Nokti ruke.

GATATI ili VRAATI moe, prema vjerovanju, onaj tko pojede srce krti ce. Za ustanovljavanje buduih doga aja i sudbina kao predznak su sluili najrazliitiji dogaaji i sudbine, na primjer zvijezde, ponaanje ptica i drugih ivotinja i snovi. Najvei dio praznovjernih sentenca ima cilj da unaprijed razabere > budunost, da bi se ovjek mogao na nju pripremiti. > Proroanstvo, > Pogovor str. 214.

plovci su jednog gavrana smatrali vje snikom sree, dva gavrana vjesnicima oluje, dok su tri gavrana nagovjeta vala smrt. Nasuprot tome, naeno gavranovo pero uvijek se smatralo sretnim znakom. Tko je jeo meso gavrana, postajao bi navodno lukav i kradljiv. Gavranov mozak upotreblja vao se kao lijek za smrznuta stopala i protiv glavobolje, a gavranova krv smatrala se dobrom za hemoroide, dok se u gavrana preporuala protiv slabog sluha. Djeci se protiv kalja oko vrata vjeala gavranova noga. GEMA - rezani dragi kamen upo trebljavao se, izmeu ostalog, da bi se zatitilo od loih posljedica pada. GLAD predstoji navodno onda kad se na nebu ugleda komet. Razdoblja gladi nagovjetavalo je i ponaanje > mieva i > ptica. > Poskupljenje.

Jato gavranova donosi nesreu. Na slici: Gavrano vi.

GAVRANOVI su vaili kao vjesnici nesree /> Pogovor str. 214/, ak i kao utjelovljenje vraga. Nesrea pr venstveno dolazi kad se ugleda vie gavranova odjednom. Kretanje ga vranova donosi, kako se vjerovalo, svau, a isto znae i gavranovi iznad kue. Ako su gavranovi sjedili na krovu, ljudi su se bojali da e netko u kui ozbiljno oboljeti. Kad bi poje dini gavran preletio preko kue, rau nalo se sa smru enskog lana obite lji, a ako su bila dva - sa smru mukarca. Da bi se odvratila opasnost koju donose gavranovi, trebalo je tri puta pljunuti na pod. Prokleti se, prema vjerovanju, pre tvaraju u gavranove. Meutim, more

GLADIOLE Njihove su lukovice onoga tko bi ih nosio uza se, smatralo se, titile od ranjavanja u borbi. GLAVOBOLJA Glavobolju na vodno nema onaj tko na Badnjak jede okruglice. Nasuprot tome, glava boli onoga tko u srijedu obue novi dio odjee ili spava u sjeni ljenjakova drveta. Ako se ujutro natate pojede sirovi kiseli kupus, glavobolja na vodno prestaje. Isto se tako vjerovalo da kod glavobolje pomae trljanje gavranovim mozgom ili ako se popije gutljaj vode iz krovnog lijeba. Kao najsigurnije sredstvo protiv glavobo lje isticalo se pijenje vode iz ae od serpentina. Da bi se oslobodilo glavo bolje, trebalo je na glavi ili pod kapom drati bijelu lukovicu. I konano, smatralo se da su provjereno sredstvo

protiv glavobolje zubi mrtvaca koje treba nositi u depu. Ali njih se nipo to nije smjelo dodirnuti golim ruka ma. Ljekovita mo protiv glavobolje pripisivala se i pepelu od vune koja raste izmeu ovneih rogova. GLISTE Vjerovalo se da se ti ovje kovi paraziti mogu unititi ako se uzima stueno staklo. Pomo se oe kivala i od miksture prireene s > medenjacima. > Crvi. GLOG Ako je glog neke godine imao mnogo plodova, oekivala se vrlo hladna zima. > Porod. GLUHOA Smatralo se da se protiv gluhoe uspjeno primjenjuje apljina mast. Ako guter kad ga se ulovi ispusti neki glas, onaj tko ga ulovi navodno e ogluiti. GLUPA navodno postaju djeca kad im se odjea krpa na tijelu ili kad im se ve u prvoj godini ivota ree kosa ili nokti. I za roene u srijedu sma tralo se da e biti glupi. Tko bi jeo mnogo krumpira ili maka, takoer, prema vjerovanju, postaje glup, a ljudi s velikim ustima ili velikim uima vaili su kao budale. > Inteligencija, > Pamenje. GLJIVE Ako se po mjestu gdje rastu gljive udari klekovim prutom ili jed nogodinjim prutom ljenjaka, oeki valo se da e tamo narasti mnotvo gljiva. S druge se strane obilje gljiva tumailo kao predznak poskupljenja. Kod traenja gljiva trebalo je (slino kao i kod traenja raznih bobica) tri prve naene gljive poloiti u uplje drvo, pa e se onda - tako se vjerovalo - nai mnogo gljiva.

GNOJENJE se navodno moglo us pjeno lijeiti karneolom u prahu. Kao preventivno sredstvo protiv gno jenja uiju nosile su se zlatne nauni ce. > ivenje, > Trnje. GNOJIVO navodno samo onda po boljava tlo ako se iznese na polje za vrijeme dok se mjesec smanjuje. Kad bi se u proljee vidjele prve laste, sunane se pjege navodno mogu od straniti gnojivom. GNOJNA BUBULJICA > Osip. GNOJNI PRITEVI > irevi. GOL U nizu uputa zahtijevala se golotinja da bi se postiglo odreeno djelovanje. Tako se vjerovalo da se ovjek moe domoi ljepote, ako se gol valja u rosi, a uloga e se navodno osloboditi onaj tko u novogodinjoj noi ode gol na groblje i skine maho vinu s drvenih krieva. Gamad nee napadati onoga tko se na Valpurgino /l. 05./ gol provalja u rosi. Ogoljavanjem zadnjice navodno se moe obraniti od svake tete /> Stranjica/. U staro doba u tu su se svrhu ogoljavali spolni organi ili su se prikazivali na amuletima. > Pogovor str. 214. GOLUBOVI nose sreu domu /> Pogovor str. 214/ i privlae na sebe bolesti - tako se vjerovalo u narodu. Ako se kupaju u vodi ili sjede na kro vu u nizu jedan iza drugoga, smatra se da e biti kie. Vjerovalo se da se golubinjom krvi mogu odstraniti suna ne pjege, kao i da se mogu skinuti ra zne zle ari. Ali jastuci punjeni perjem goluba ne daju miran san ni mirnu smrt. Pomou srca grlice moe se navodno pridobiti naklonost voljene

Egipatski amulet

Egipatski amulet

Falusni amulet (bronca)

Falusni amulet ( bronca )

Crux ansata ( bronca )

Falusni amulet ( kasni Rim )

Ljubavni amulet s Lezba

Falusna bikovska glava

Romski amulet

Magini ljubavni amulet Caterine Medici

Astroloki amulet Caterine Medici

Roendanski amulet

Amuleti s prikazom spolnih organa od najstarijih su vremena titili od nesree.

GORSKI KRISTALI navodno imaju svojstvo da ljude koji ih nose ouvaju od vjetijih arolija i uroka, a ako ih se nosi na koi, spreavaju, kako se vjeruje, vrtoglavicu. Gorski kristali u prahu navodno pomau protiv dizenterije i kile. > Kristal.

Golubovi: donose sreu domu gdje se gnijezde.

osobe. Kod > vjenanja su golubovi imali razliito znaenje, ve prema vremenu kad bi se pojavili. > Lov. GORICA Mnogi su smatrali da ih se ne moe raniti ako oko vrata budu nosili korijen gorice. Gorica je na vodno titila od ugriza psa, ako se iskopa izmeu Velike gospe i Marijina roenja /od 15. 08. do 8. 09./. GORDOST Na gordost navodno ukazuju duge obrve, a sardoniks po mae onome tko ga nosi da prevlada vlastitu gordost. > Oholost, > Po nos. GORENIK Tko pomirie tu biljku, dobit e navodno sunane pjege, a kad je otrgne, izbit e oluja. GORSKA RUA ili RODODENDRON, kao i mnoge druge biljke sa crvenim cvatom, navodno privlae munje. Meutim, u Sjevernom Tirolu se smatra da gorska rua odbija mu nju. Drvo gorske rue nije se smjelo upotrebljavati za loenje vatre jer e inae, prema vjerovanju, sve u kui izgorjeti.

Ogrlica s privjeskom od gorskoga kristala ili prozirca, dijamanata i zlata.

GORUIINA kapi.

ZRNA > Napad

GOSTE najavljuje pas koji se sklie na repu. Ako se gost kod ulaska spotakne desnom nogom, smatra da je dobrodoao, a ako se spotakne lijevom nogom, bolje je da se vrati odakle je doao. Gost mora sjesti ak i ako ostaje vrlo kratko jer inae

odnosi mir. To prije svega vai za posjete rodiljama i novoroenadi. Mjesto s desne strane domaina je od davnine poasno mjesto za gosta. Gostu uvijek treba ponuditi neto za jelo ili pie, a ako nita ne uzme, zaboljet e ga zubi ili e se pogorati vrijeme. Dunost je domaice da raspremi stol prije no to gosti napuste kuu jer ih inae oekuje nesrea. Na rastanku domain mora na vratima okruiti gosta, ne dodirujui ga pri tom, da gost ne bi odnio sreu iz kue. Ako se posjetilac pri odlasku esto osvre, vjeruje se da e uskoro umrijeti. > Posjet. GOVOR U mnogim se krajevima maloj djeci davalo da popiju olujnu kinicu, u oekivanju da e tada lako i brzo nauiti govoriti. U drugim se pak krajevima, s istom eljom, davalo djeci da piju iz zvona. Vjerovalo se da se moe izgubiti dar govora ako se pojede meso ivotinje koju je razde rao vuk /> Pogovor str. 214/. Ako je netko izgubio mo govora zbog mo dane kapi, tome se navodno moglo doskoiti uzimajui dva dana zaredom po tri kapi krvi iz uha magarice, pomijeane s aom jagodina soka. Jezik ivotinja navodno e razumjeti onaj tko bude jeo zmijsko meso i pio zmijsku krv. > Badnjak. GRABLJE koje se nakon posla ne razmiljajui bace tako da ostanu le ati sa iljcima prema gore, mogu prouzrokovati plodnu kiu, a po jed nom drugom vjerovanju izazivaju svau. GRAH Tko tokom Dvanaest noi ( od 25. 12. do 6. 01. ) jede grah ili ostale mahunarke, dobit e na

vodno ireve. Prema jednom drugom vjerovanju pretvorit e se u magarca onaj tko na boinje vee ne jede grah. Trljanjem grahom ili njegovim liem pokuavalo se lijeiti bradavice i kurje oi, s tim da je grah i lie poslije toga trebalo pokopati pod iz ljev krovnog lijeba. Snovi o grahu nagovjetavali su nevolju i svau. GRAMZIVOST Djetetu se prema narodnom vjerovanju nije smjelo prije krtenja pokazati novac, jer e inae postati gramzivo. > krtost. GRANAT Tom se dragom kamenu dugo vremena pripisivao utjecaj na unutranje bolesti, a prvenstveno se smatralo da jaa srce i ukida djelova nje otrova. Amulet od granata sluio je ohrabrivanju, trebalo je da osobu koja ga nosi razveseljava i da joj pomae u svladavanju tuge. Ponekad se vjerovalo da granat upozorava svog vlasnika na prijeteu nesreu ukoliko izgubi svoj sjaj. Taj je kamen navodno pomagao i u sudskim procesima, na putovanjima titio od lopova i pribav ljao osobi koja ga nosi simpatije dru gih ljudi. Openito je taj kamen bio garancija koja je osiguravala ispunje nje svih elja. Roeni u sijenju nadali su se da im granat osigurava vjernost ljubavnog partnera i odanost ostalih prijatelja. GRAAK je prema narodnom vjero vanju mogao odbiti bolesti ako se za Novu godinu pojede jelo od graka. Prema jednom drugom vjerovanju, ne moe se dobiti vruica ako se na Novu godinu jede juha od graka, dok se u suprotnom sluaju mogu oekivati ozbiljne bolesti. Prigodom

vjenanja obasipalo se mladu zrnima graka kao simbolom plodnosti. > Kia. GRBA Tko rukom prijee preko grbe, imat e navodno sree. Ako se netko htio rijeiti grbe, trebalo je da je namae mau od crnih pueva i trpuca, koji je morao rasti na nekom raskru preko kojeg je prolazila svadbena povorka. Openito se sma tralo da se grbavci razumiju u aranje. GRBAVO > Grba, > Pogovor str. 214. GREVI Kao zatita od greva pre poruivale su se prene i smrvljene klekinje koje je trebalo nositi uza se u vreici. U istu se svrhu savjetovalo uzimanje ostruganog, naslijeenog srebra ili praina od mrtvakih kosti ju, koju je trebalo jesti dok se mjesec smanjuje. Vjerovalo se da se djecu moe zatititi ako im se oko vrata objesi korijen ika /> Kozorog/. Inae bi se iak stavljao i pod krevet. Pomo se oekivala i od kori jena ute perunike, izvuenog iz zem lje jedne srijede prije izlaza sunca u znaku saturna, a jedne nedjelje pri izlazu sunca uio bi se u crveni bar un, pomijean s istom koliinom bi jelog ahata. Tu bi vreicu bolesnik objesio oko vrata. Vjerovalo se tako er da se otpornost protiv greva, osobito u nogama i rukama, moe postii ako se sa sobom nosi komad > sumpora. Preventivno se protiv gra u listu stavljala u krevet metla od brezina prua. Grevi bi navodno prestajali i ako se oko dotinog dijela tijela ovije mrtvaka koulja. GRIJEH Vjerovalo se da > kalcedon svog vlasnika moe sauvati od grije ha. Razderani list > trpuca navodno

pokazuje broj poinjenih grijeha. Na mnogim se mjestima vjerovalo da je mogue osloboenje od grijeha po mou sredstava za povraanje i ie nje. Vuni se pripisivala sposobnost da, slino kao i prljavtina i praina, sve upija. Broj > jedanaest smatrao se simbolom grijeha jer prekorauje /kri/ deset zapovijedi bojih. GRIMASE Tko za vrijeme otkucavanja sata ili kod plime pravi grimase, lice e mu zauvijek ostati iskrivljeno. GRIPA Od gripe su se ljudi pokua vali zatititi nosei uza se sasueni komadi korijena bedrinca. > Zara zne bolesti, > Komet. GRUDI Ako su grudi djevojke bile prevelike, savjetovalo joj se da lijevim veprovim mudom prijee preko desne dojke i obratno. Na taj e nain grudi navodno dobiti normalnu veliinu. > Rodilja. GUA Stvaranje gue navodno se spreava pepelom spaljene lasice. A tko dugo gleda u mjesec, dobija, prema narodnom vjerovanju, guu. Mnogo je sredstava pomou kojih su se ljudi pokuavali rijeiti gue: napit kom od rotkvina soka, mau od nagorjelog konjskog kopita i ulja, trljanjem slinom svake veeri, uzima njem pepela spaljenog mrtvakog odra, kao i pomou korijena perunike koju je iz zemlje trebalo izvui lije vom rukom, spominjui pritom onoga komu treba da poslui. Isto se tako smatralo da moe pomoi crna barunasta vrpca koju najprije treba staviti oko vrata lea, a onda zavezati oko vlastitog vrata. > Ari, > Petoprstac.

GUTER Toj je ivotinji narodno vjerovanje pripisivalo mnogo negativ nih osobina: da ljude namamljuje u movare, da dodirivanje gutera iza ziva osip, a kosa koja doe u dodir s guterom ispada. Ako se guter, dok ga hvataju, oglasi, smatra se da e onaj tko ga je ulovio ogluiti. Ako se guter popne na voku, voe navodno nee biti jestivo, a osim toga guter moe otrovati vodu. > Dadevnjak. GRLOBOLJA se prema narodnom vjerovanju moe sprijeiti ako se na Cvjetnu nedjelju pojedu vrbine maci e. Ako je boljelo grlo, nadali su se brzom poboljanju ako se natate pri jee preko vrata prstom umoenim u pljuvaku. Isto tako, protiv grlobolje se preporuivalo vezivanje oko vrata lijeve ili naopako okrenute arape koju se nosilo preko dana, kao i vezivanje vrpce od crne svile oko vrata. > ipak koji bi se pojeo u odreene dane takoer se smatrao ljekovitim. Jo se vjerovalo da se grlobolja moe izlijeiti ako se popije voda u kojoj je leao beril. Sredstvom protiv grlobolje smatralo se i mokre nje u vodu tako da se stane rairenih nogu preko potoka, licem okrenutim prema izvoru. GROB Ako je na grobu rastao striak, vjerovalo se da je umrli proklet; ako je iz groba rastao babljak, govo rilo se da se mrvac mui u istilitu. > Ustali iz groba i > vampiri bili su ukleti i nisu mogli nai mira u grobu. Vjerovalo se da se njihovo vraanje na ovaj svijet moe sprijeiti slikom vuka na nadgrobnom kamenu. Isto se pretpostavljalo i za samoubice i krivokletnike. Kod raznih tegoba, osobito

kod osipa i grudnih bolesti, puka je medicina preporuavala stavljanje zemlje s groba. GROBAR Vjerovalo se da je lo znak za godinu koja dolazi ako se na Novu godinu sretne grobara. GROBLJE Ako se uza se nosila zem lja s groblja, smatralo se da to titi od gamadi i vojne slube. enja za do mom mogla se navodno ublaiti kad bi se s kavom popilo malo zemlje s groblja u rodnom mjestu. Meutim, nipoto se nije smjelo oko podne raditi na groblju i uope je bilo najbo lje da mu se u to doba ne prilazi, jer tada groblje obilaze sablasti. Prialo se da e umrijeti onaj tko ode na groblje poslije ponoi. Puka je medi cina, naprotiv, savjetovala da se na Badnjak izmeu ponoi i jedan sat uzme zemlja s groblja i stavi na plu nog bolesnika. GROZNIAVKA je, prema narod nom vjerovanju, trebala osigurati trajno blagostanje, ako se ubere na Ivanje /24. 06./ dok zvone pod nevna zvona i zatim stavi u novarku. Takoer se smatralo da ta biljka iz vanredno lijei rane. GRUDOBOLJA se navodno mogla lijeiti ako se na prsa stavi neto zemlje sa svjeeg groba koju je trebalo uzeti u pono. > Plune bolesti. GUBA se navodno mogla izlijeiti ljudskom krvlju. Osobito se uspje nom smatrala kupelj u krvi nedune djece i djevica. Ali i kupka u konjskoj krvi mogla je imati povoljno djelova nje na tu bolest.

GUSJENICE i ostalu gamad na po ljima pokuavalo se unitavati spalji vanjem stare odjee i prosijavanjem pepela koji se onda sipao po polju. Voke su se uvale od gusjenica tako da ih se pomelo na Veliku subotu za vrijeme zvonjave crkvenih zvona. GUSKE navodno nagovjetaju vatru ako lete visoko. Tko u proljee naj prije ugleda mlade guske, bit e, prema miljenju naih predaka, cijele godine bolestan, a znalci su tvrdili da se spolne bolesti mogu izlijeiti to plim izmetom guske. Okrivljenik na vodno mora priznati istinu ako mu se u snu pod jastuk gurne guskin jezik. Guske su vaile i kao glasnici vreme

na: kad bi se kupale, oekivala se kia, a kad bi jedna od njih, dok je kiilo, pogledala prema nebu, sma tralo se da e zasjati sunce. GUJA JAJA Vladalo je uvjerenje da se kila moe izlijeiti ako se u pono ili na Veliki petak pojede gu je jaje. Od zmijskog se ujeda moglo obraniti ako se prije izlaza sunca po pije sirovo guje jaje - a to je isto trebalo uiniti na Veliki etvrtak ako se eljelo rijeiti krstobolje. GUJA MAST je prema starom vjerovanju djelovala kao seksualni sti mulans. Primjenjivala se i protiv koli ka, bolesti mjehura, za lijeenje rana kao i kod ispadanja kose i vrtoglavice.

H
HARINGA Smatralo se da kosti ha ringe iste crijeva i odnose sa sobom bolesti. Kod impotencije navodno se mogla postii spolna mo ako se po jede zrani mjehur haringe. > Riba. HEMATOMI Protiv njih se vrata nosilo amulete od tirkiza. oko

H I R O M A N T I J A - ^ Gatanje iz ruke. HISTERIJA se s m a t r a l a ^ opsjednutou iji se demon protjerivao opalje nim perjem jarebice, prismuenom kosom ili drugim sredstvima koja zaudaraju. H L A D N O A Ako domai pauk prede svoju mreu u blizini pei, vjeruje se da predstoji zima i mraz. I krik une nagovjetava hladnou i snijeg i uope loe vrijeme. > Mraz, Zima. HMELJ Salatom od klica hmelja ene su pokuavale izlijeiti neplodnost. > Rast kose. H O D A N J E Ljudi koji su dugo pjeaili kao zatitu od u m o r a stavljali bi u cipele bogorodiinu travu ubranu prije izlaza sunca. Isto su tako stavljali i enjak u dep, nadajui se da e moi lake hodati. Za zatitu od vu ka /trljanjem nadraenih unutranjih strana bedara/ nosilo se za vrijeme pjeaenja uza se orahovo lie ili bazgu na eiru. H O M U N K U L U S > Pogovor str. 214.

HEMOROIDA se ovjek navodno mogao rijeiti tako da ih prije izlaza sunca opere rosom. Takoer se vjero valo da ih se moe odstraniti krvlju gavrana. I noenje uza se jednog ili vie divljih kestena smatralo se do brim sredstvom protiv hemoroida. HIJACINT Taj se dragi kamen pro slavio po tome to je onom tko bi ga nosio navodno davao snagu, a tjerao od njega tugu i strah. Svojim je vlasni cima, prema narodnom vjerovanju, pruao zatitu prigodom putovanja u strane zemlje. Kad se nosio kao amu let, hijacint je titio od ugriza zmije i kuge. Taj je kamen navodno pribav ljao svojim vlasnicima simpatiju i sklonost drugih ljudi i osiguravao im milost boju. Samljeven i popijen kao tinktura upotrebljavao se za jaanje srca, glave i mozga kao i za zatitu od kuge i ostalih bolesti - ak se smatralo da svojom snagom razgrauje stanice raka. Ve se u staro doba hijacint upotrebljavao za postizanje pobaaja. U mnogim krajevima hijacint se sma tra kamenom koji zatiuje ljude ro ene u sijenju, ali ponegdje i u velja i. Kao podvrsta cirkona smatra se zatitnim kamenom i za roene u prosincu.

Jo se u doba antike vjerovalo da se slitinom (legurom) odreenih kovina moe stvoriti umjetni ovjek, homunculus. Na slici: Merkur u filozof skom jajetu (alkemijska posuda). Sunane ga zrake griju kao homunculusa da prije sazri. (Mu s liber, 1702)

HOROSKOP Astrolozi laici vjeruju da prema poloaju zvijezda u odre eno doba godine /> Astrologija/ mogu prorei karakter i sudbinu ljudi roenih odreenih tjedana. Slijedei su navodi izvaeni iz raznih horo skopa kao primjeri: 22.12. - 20.1. Jarac: Smatra ih se vrlo ambicioznim i ustrajnim u planskom provoenju dalekih i viih ciljeva. Djeluju mirno i promiljeno, te esto imaju politike interese. Za druge se ljude teko zagrijavaju, suzdrani su, a esto zatvoreni i sumnjiavi. Sude otro i neuviavno, ne oprataju i ne zaboravljaju lako. Vana im je unu tranja i vanjska istoa. Misle uglav nom s materijalnog stanovita i uvijek su krajnje egoistini, sa smislom za poloaj i mo. Mogu biti duhoviti i prijemljivi za filozofiju. esto trae samou i vole ivotinje. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Bik i Djevica, nisu dobri Vaga i Ovan. 21.1. - 18.2. Vodenjak: Smatra se da su nadareni za svaku umjetnost, idea listi i spremni da pomognu, ali ipak provode vlastita uvjerenja s apsolut nom konzekvencom. To su esto ud ni, neobini, pa ak i ekscentrini ljudi koji samovoljno inzistiraju na svom linom ukusu i idu svojim indi vidualnim putem. esto su ispunjeni revolucionarnom tenjom za nezavi snou i socijalnim nainom miljenja. Kae se da su ovjekoljubivi i vjerni prijatelji. Odnosi izmeu mukarca i ene: do bri Vaga i Blizanci, nisu dobri kor pion i Bik. 19.2. - 20.3. Ribe: radi se esto o sanjarima i misaonim ljudima koji se

osjeaju duboko osamljeni. Nadareni su za umjetnost i muziku. Vrlo osje ajni, esto sputani i naizgled nespo sobni da provedu svoju volju, oni ipak esto umiju ostvariti svoje elje. Ti se ljudi smatraju vrlo sugestibilnima, miroljubivima i spremnima da prue pomo, ali meu njima ima i energinih i egocentrinih linosti. Smisao za ljepotu i harmoniju slui im kao naknada za mnoga razoara nja. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Rak i korpion, nisu dobri Strijelac i Blizanci. 21.3. - 20.4. Ovan: Karakterizira ih volja za djelovanjem i njegovim ostva renjem. Vae kao jako egocentrini, ponosni i vjerni. Zapreke ih tjeraju na dvostruke napore. esto jednostavni, grubi ljudi koji, meutim, vole i pri hvaaju ivot, a mogu navodno biti i vrlo razdraljivi i naprasiti. Kae se da ne podnose ni prisilu ni tutorstvo, a pogotovo ne proturjeenje. Ali, pri pisuje im se talent za organizaciju, a smatra se da su velikoduni pa ak i vitekog ponaanja. Meutim, ne mogu lako zaboraviti nepravdu. Ti se ljudi navodno esto prenagljuju, to nerijetko dovodi do svaa s drugim ljudima. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Lav i Strijelac, nisu dobri Jarac i Rak. 21.4. - 20.5. Bik: Ti ljudi vae kao praktiari, realisti, strpljivi i ustrajni u poslu. Kae se da su dobri prijatelji, ali kritini, ele da su uvijek u pravu, te nisu spremni na kompromise; imaju razvijen smisao za novac i druga dobra. Navodno kod njih pre vladava jaka ulnost. Dodue, savjesni

su i temeljiti, ali esto i nepovjerljivi, ljubomorni i egocentrini. Sve to se ne uklapa u njihov vlastiti nain mi ljenja odluno odbijaju, pa su im

Zodijak.

zato sudovi vrlo subjektivni. esto imaju jaki umjetniki interes koji vodi i do aktivnog bavljenja nekom umjet nou, osobito muzikom. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Djevica i Jarac, nisu dobri Lav i Vodenjak.

21.5. - 21.6. Blizanci: Za njih se smatra da su mnogostrano intelek tualno nadareni, pri emu vae kao ljudi bez predrasuda i uvijek otvoreni za novine. Osim toga smatra se da lako stvaraju kontakte, ali i da se na njih moe lako utjecati, te da se bave istovremeno mnogim stvarima. Kae se da su inteligentni i uljudni, ali ne uvijek pouzdani i ovisni o raspoloe njima. Navodno kod njih intelekt e sto potiskuje emocionalne vrijednosti. Dobri promatrai, duhoviti i kritini, esto su umjetniki ili znanstveno na dareni. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Vaga i Vodenjak, nisu dobri Ribe i Djevica. 22.6. - 22.7. Rak: Njihovo je djelova nje navodno ovisno o osjeajima, ali, s druge strane, ti ljudi vae i kao ambiciozni i ustrajni u postizavanju svog cilja. Budui da se lako oduev ljavaju, za njih se smatra da vole promjene, iako su jako vezani za kuu i dom. Idealisti, suzdrljivi, lako uvredljivi ali i spremni da se brzo pomire. Osjeaj prema svom Ja je izraen, ali ne prevladava. Vani su ljubav i njenost. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Ribe i korpion, nisu dobri Vaga i Ovan. 23.7. - 23.8. Lav : Kod njih prevla dava volja za djelovanjem i autorite tom koji eli upravljati i organizirati. Pritom su samouvjereni, ponosni, odvani i velikoduni, ponekad ak i rasipni. Navodno rado slue velikim idejama, a pritom se ne ustruavaju primijeniti sredstva prisile, mogu biti estoki i naprasiti. Osjeaji su stra

stveni. Kae se da ti ljudi imaju sklo nost prema dobronamjernosti, sportu i odreenoj gospodskoj udobnosti. Potreba da gospodare drugima esto ih ini strogima i nepopustljivima, ali se ipak smatra da su u postizavanju viih ciljeva spremni i za vlastite rtve. Smisao za umjetnost. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Ovan i Strijelac, nisu dobri koripion i Bik. 24.8. - 23.9. Djevica: Navodno su realistini ljudi, uvijek spremni da ue i svestrano zainteresirani, pritom trijezni, esto prestrogih sudova. Zbog svoje tolerancije esto se podre uju tamo gdje bi, po svojoj nadare nosti, mogli imati vodei poloaj. e sto na okolinu djeluju prebriljivo, pedantno i skeptino, ali zbog svog praktinog razuma nikada ne gube tlo pod nogama. Uvijek su spremni na pomo. Usprkos tome pod tim znakom nailazi se i na emocionalno hladne ljude. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Bik i Jarac, nisu dobri Blizanci i Strijelac. 24.9. - 23.10. Vaga: Tim se ljudima pripisuje elja za apsolutnim redom, kako unutranjim tako i onim koji se odnosi na njihovu okolinu, a pritom tenja za zajednitvom i elja za su radnjom. Ljubazni su, elokventni i spremni da pomognu. Mogu se na vodno lako za neto odueviti, ali isto tako brzo i promijeniti predmet svog oduevljenja. esto tee za ulogom u javnosti. Veinom su umjetniki na dareni i aktivno se bave umjetnou. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Blizanci i Vodenjak, nisu dobri Jarac i Rak.

Utjecaj zodijaka na dijelove ljudskoga tijela. Znakovi zodijaka.

angairani, lako se raspruju na sve strane i esto su neodluni. Pripisuje im se razvijen smisao za nezavisnost, velikodunost, drutvenost, ljuba znost i iskrenost. Kae se da vole gospodski ivot, luksuz, i da tee za tim da budu utjecajni. Ipak se dri da suosjeaju s drugim ljudima, te da svojim ivahnim temperamentom e sto podlijeu pretjerivanjima. Posje duju ljubav prema ivotinjama i elju za putovanjima. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Lav i Ovan, nisu dobri Ribe i Djevica. HOSTIJE > Pogovor str. 214. HRAMANJE Ako se ujutro najprije vidjelo ovjeka koji hramlje, smatralo se da je to lo znak za cijeli dan. > Poetak.

Utjecaj zodijaka i odgovarajueg dragoga kamenja na ljudsko tijelo.

24.10. -22.11. korpion: Vrlo samo svjesni ljudi s velikom tenjom za novim spoznajama i voljom da stvore neto novo. Pritom su vrlo osjeajni i strastveni do bezobzirnosti. Povrije eni ponos navodno moe provocirati osvetoljubivost, okrutnost i zlobu. Slabo su prilagodljivi i ele da vladaju drugim ljudima. Ipak, misli se da vanjska strogost prikriva blagu, osjet ljivu i lako ranjivu duu. Odnosi izmeu mukarca i ene: dobri Rak i Ribe, nisu dobri Lav i Vodenjak. 23.11. - 21.12. Strijelac: Ljudi koji se navodno lako oduevljavaju, pa su stoga uvijek aktivni i mnogostruko

Hrastovo je drvo, zbog velianstvenog izgleda, oduvijek pobuivalo strahopotovanje i smatralo se numinoznim. Na slici br. 1: Hrast, stablo, cvijet, list i ir.

HRAST Vjerovalo se da u svibnju, izmeu Velike i Male gospe, treba sakupljati hrastovo lie koje navodno

prua zatitu od svih nevolja - tako imela s hrasta spreava epilepsiju, a svjee hrastovo lie oslobaa od ari. Stavljanjem hrastovog lista u eir, nastojalo se sprijeiti uljeve nastale hodanjem. > Pela. HREN Vjerovalo se da protiv zubo bolje pomae ako se ostrugani hren stavi u bijelu krupicu i na zatiljak. Smatralo se da se pomou hrena moe izlijeiti i > probadanja. HRIPAVAC koji se esto naziva i plavi kaalj lijei se, prema narod nom vjerovanju, udisanjem pare kod kuhanja plavog krumpira ili pak noe njem ukradene plave vrpce. HRIZOPRAZ Smatralo se da taj ka men jaa srce onoga tko ga nosi uza se, te da mu pomae u prevladavanju eventualne krtosti i daje mu postoja nost. U staro se doba vjerovalo da hrizopraz lijei astmu ako ga se nosi uz runi zglob. To je kamen koji navodno titi ljude roene u veljai, ali ponekad i one roene u svibnju.

HRKANJE se navodno moglo sprije iti time da se pod jastuk ovjeka koji hre stavi struak kopra. HRUT Vjerovalo se da donosi sre u, ako se prvom hrutu kojeg se u proljee ugleda i ulovi, odgrize glava. Hrutevi preni na maslacu i nama zani na kruh navodno su pomagali protiv svih bolesti. Isto se tako mislilo da se moe sniziti tjelesna tempera tura ako se pojede hruta. Hrutevima smrvljenim u prah pripisivala se ljeko vita mo protiv epilepsije. Ulje prire eno od hruteva smatrano je sred stvom za jaanje ivaca, a ako ga se upotrijebi za masau, navodno lijei reumu. HUNJAVICA se navodno moe protjerati ako se tri puta utei pomirie arapu koju se nosilo na lijevoj nozi. Takoer se preporuivalo da se popije aa vode kroz viljuku s tri zupca. > Katar.

I
IGLA U mnogim se krajevima vjero valo da naena igla donosi nesreu, pogotovo ako njezin vrh pokazuje prema nalazniku; drugdje se opet mi slilo da naena igla donosi sreu, naroito ako je uica okrenuta prema nalazniku. Tko podigne naenu iglu, dobit e, navodno, probode. Kad bi se usput nala igla s crnim koncem, oekivao se ak smrtni sluaj. Kao i kod darivanja svih otrih predmeta, i kod darivanja igala, prema narodnom vjerovanju, prijeti velika opasnost. Da bi se ta opasnost odvratila, preporuavalo se predavanje takvog poklona sa smijehom, kao i predavanje igala s uicom prema naprijed; isto se tako vanim smatra da se za takav dar ne zahvaljuje. I mala krvava ranica koju davalac ili primalac poklona napravi iglom na prstu, moe, prema vjerova nju, sauvati od nevolje. Ili je pak, zajedno s iglom, trebalo pokloniti kovani novac. Smatralo se da se nepri jateljstvo izmeu davaoca i primaoca poklona moe sprijeiti i tako da se igle ne predaju u ruke, ve poloe na stol ili umotaju u komad tkanine. Iglama kojima su se prethodno uivali mrtvaci moglo se, prema vjerovanju, utjecati na sreu u igri i u lovu, kao i na savladavanje straha. > Pribadaa, > irevi. IME djeteta nije se smjelo spomenuti prije njegova krtenja, jer bi ga se inae prema vjerovanju izruilo zlim duhovima. Smatralo se da se krsnim imenom ne odreuje samo karakter djeteta, ve da ono utjee na ivot i

smrt: Nomen est omen, kae se prema Plautu. Tko zna neije ime, ima nad vlasnikom imena maginu mo. Ako se mrtvaca pokopa s ozna kom imena na odjei, smatra se da e postati > vampir. Tko zaziva umrlog po imenu, smeta njegov mir. Zloupo treba imena bojeg /kletve/ smatra se grijehom. Ni imena zlih duhova nije trebalo spominjati, jer e se inae navodno pojaviti. IMELA Zimzeleni nametnici na mno gom bjelogorinom drveu smatrali su se kod Kelta ljekovitim biljem. Kasnije bi se djeci imela vjeala oko vrata, u vjerovanju da e ih se time zatititi od arolija i od sablasti. Grane imele u kui i oko nje smatrale su se zatitom od munje i poara. > Djeje bolesti, > Trudnoa.

Imela je jedna od najvanijih arobnih biljaka, osobito kod Kelta i Germana. Jo je Plinije pisao da galski sveenici (druidi) smatraju imelu najsve tijom biljkom.

IMPOTENCIJA > Spolna mo. INTELIGENCIJU su pripisivali lju dima ija je kosa rasla zrakasto. Isto su tako navodno pametni ljudi s dla kama na jeziku i zubima. Ljudi s orlovskim nosom, prema narodnom

su vjerovanju ak mudri, a djetetu koje je prije krtenja kihnulo, prori cala se pamet. Inae se djetetu mogla osigurati pamet ako mu se oko vrata objesi vreica s korijenom zimzelena. Odraslima se za to savjetovalo da nose ametist. INJE Vjerovalo se da se tetu od inja moe sprijeiti nonom zvonjavom zvona. IRIS > Perunika. ISKALJAVANJE KRVI lijeilo se prema narodnom vjerovanju ajem od kopitnjaka. ISPADANJE KOSE Budui da se vjerovalo da je kosa izvor ivotne snage, poznata su nam brojna nastoja nja da se sprijei njezino ispadanje. Od starine se vjerovalo u djelovanje medvjee masti, a preporuivala se i mjeavina medvjee masti, starog vina i jednog sredstva za umirenje (laudanuma). Pozitivno se djelovanje pripi sivalo i trljanjem kremom od guje masti i pomadom od razmrvljenih muha. Drugi je recept predviao pra nje glave uvarkom od rastavia. No vim eljem je trebalo najprije oe ljati ivotinju da bi se tako sprijeilo ispadanje kose. U mnogim se kraje vima takoer smatralo da do ispada nja kose moe doi zbog dodira s guterom. Takoer se govorilo da e kosu izgubiti ljudi koji svakodnevno broje novac. Rodiljama se savjetovalo da se etrnaest dana nakon poroda ne eljaju jer e im inae ispasti kosa. > ela. IVANJE (24. 06.) Prvobitno je to bio dan solsticija. Taj dan nije bio znaajan samo za sakupljanje ljekovi

tog bilja ( > Kumin, > Arnika), ve i za ispunjenje svih > elja. Kao preventivnu mjeru protiv vruice tre balo je jesti borovnice ubrane tog dana. Za obranu od > kolika i > napada kapi Ivanje je takoer bio znaajan dan. Tog je dana trebalo i odstraniti sunane pjege pomou ab ljih jaja. Ako je kukavica kukala jo poslije Ivanja, to je bio znak loe etve. > Ivanjski kresovi, > Ivanjsko

bilje.

IVANJSKO BILJE Taj naziv obu hvaa razliito bilje koje cvate na Ivanje i ima uglavnom uti cvijet: bogorodiina trava, arnika, uto ivanjsko cvijee, pelin, margareta i bobovnjak. Vjerovalo se da ivanjsko bilje pomae protiv svih vjetijih i demonskih ari, ali i protiv ljubavnog aranja, munje i umora ( > Otputo vati). IVANJSKI KRESOVI na Ivanje (24. 06.) ili uvee prije tog dana. Preskakivanje vatre navodno je osiguravalo zdravlje kroz cijelu tu godinu, a oso bitoj su se zatiti ljudi nadali od vruice, kolika i boli lea. Gledanje u ivanjske kresove jaalo je navodno oi, osobito ako se gledalo kroz stru ak kokotia ili kroz vijence od cvije a. IZLAZAK SUNCA je znaio kraj vladanju demona i drugih, ljudima nesklonih duhova. To je vrijeme stoga bilo obavijeno tajnama, pa su se tada, prema narodnom vjerovanju, odigra vale mnoge radnje od kojih su se ljudi nadali pomoi; tako se npr. moglo ozdraviti ako se prije izlaza sunca upotrijebi uskrnja, svibanjska i mlin-

ska voda, ili su se tada stavljala ablja jaja protiv sunanih pjega, ili se rezala kosa i nokti da bi se zatitilo od nevolje. Vjerovalo se da se i na rast voaka moe utjecati prije izlaza sun ca. Za niz takvih radnji dodatno se trailo da ovjek bude > natate, da > uti ili da bude > gol. IZMET je navodno imao arobnu i ljekovitu mo - reaktiviranjem sa dranih ivotnih tvari. Tako se svinj ski izmet preporuivao, kako protiv uboda pela, tako i protiv sifilisa.

Vrapji se izmet upotrebljavao protiv kolika, bolesti sv. Vida i zubobolje. Topli izmet guske primjenjivan je za lijeenje spolnih bolesti, a sluajno naeni bijeli pasji izmet navodno je lijeio ireve. > Konjski izmet. IZUBIJANOST se, kako se tvrdilo, lijeila pasjom mau. IZVORI Kad bi se kod gnijezda crne une zakopalo ogledalo u koje se prethodno pogledao pas, oekivalo se da e ogledalo otkriti skrivene izvore.

J
JABUKA U staro doba jabuka se smatrala simbolom ljubavi, plodnosti, mladenake snage i ljepote. Jabuku je trebalo guliti tako da se kora ne preki ne. Kad bi se takva vrpca od kore bacila preko ramena, mislilo se da se iz kore koja lei na podu moe proi tati poetno slovo imena budueg i votnog druga. To je prorotvo esto bilo vezano uz odreena vremena. Vjerovalo se da e ena roditi lijepu djecu ako za vrijeme trudnoe bude jela mnogo jabuka. Protiv vruice se preporuavala jabuka nadjevena zrncima papra.

Miroslav utej: Jabuka, crte, tu, 1975. Vjerovalo se da e se ena koju bole dojke izlijeiti tako da u pono ode u crkvu, uzme malo olova s prozorskih ukrasa, naini od njega oblik srca koje onda oko vrata nosi na laniu.

Pomisao na jabuku pojedenu na Badnjak ili na Novu godinu navodno pomae da se nae pravi put ako se u toj godini zaluta. Jesti jabuke sma tralo se zdravim i za pamenje. S druge se strane vjerovalo da e se tokom godine dobiti toliko ireva ko liko se pojelo jabuka na Novu godinu. > Veliki etvrtak, > Veliki petak. JAD I BRIGU ljudi su pokuavali od sebe odvratiti sklapajui ruke oko jed nog ili oba > koljena. JAGLACU su se pripisivale velike ljekovite snage. Tri progutana cvijeta navodno su mogla sprijeiti vruicu. Vjerovalo se da to cvijee donosi sreu u kuu, a ako bi djevojka ve u tjednu pred Uskrs nala jaglac, mislilo se da e se te godine udati. Jaglaci su se preporuali i kao sredstvo protiv utice.

Cranach: Zemaljski raj

JAJA Mukarci su jeli jaja da bi poja ali svoju spolnu mo, pri emu se

Jabuka je stari biblijski simbol: njome je Sotona iskuavao Evu i Adama. Vjerovalo se: ako se zagrize jabuka a da se prije toga dobro ne oisti

pranjem ili brisanjem, izaziva se avao. Rene Magritte: Potanska karta, 1960.

osobito djelovanje pripisivalo koici ispod ljuske jajeta. Za jaja kvoki koje nisu kod sebe imale pijetla, vje rovalo se da mogu otkloniti ak i tvrdokornu neplodnost u ena. Jaja koja u kuu donosi mladenka na vodno izazivaju svau. Jaja snesena na Veliki etvrtak i blagoslovljena na Uskrs titila su od bolesti > Krstobolje, > Kile> kao i od munje. JAKOST se navodno mogla stei tako da se u proljee uz prvu grmljavinu ponese komad puta neki teak pred met, na primjer kamen. Ogromnu jakost stekli su, prema narodnom vje rovanju, oni koji bi u proljee gurnuli u mravinjak dobro zatvorenu bocu vina, pa je nakon godinu dana opet iskopali i to vino popili. Vjerovalo se da i posjedovanje > belemnita daje natprosjenu snagu. Dalje se smatralo da se snaga devetorice mukaraca pre nosi na onoga tko u noi solsticija (21. 06.) izmeu jedanaest i dva naest sati pronae kravljak s devet cvjetova, skuha ga u vinu i to vino popije. Krtiino srce zamotano u lie bobolja takoer je navodno davalo nadljudsku snagu pomou koje se mogao pobijediti svaki neprijatelj. Trudnice su vjerovale da svojoj budu oj djeci mogu ve time uliti posebnu snagu to bi sebi za trbuh privezale malahit. Novoroenadi su pokua vali uliti jakost i neustraivost preko kobiljeg mlijeka. > Snaga. JARAC u nekim se krajevima sma tralo da pomae ovjeku kod mnogih bolesti. Tako se vjerovalo da se dija mant moe smekati u svjeoj, toploj jarjoj krvi, a tom su se krvlju na vodno mogli rastopiti i bubreni kamenci. Ako se bolesnicima dalo da

pojedu jarji mozak, mogli su lako zaspati. Taj se mozak primjenjivao i za lijeenje delirija. Ako se eljelo da netko runo sanja, stavljao mu se pod jastuk jarji rog. Protiv > glavobolje navodno je pomagala dlaka jarca. Im potencija se lijeila jarjom krvlju, a i mast i u jarca igraju vanu ulogu za muku > spolnu mo. > Kozorog. JAREBICA Tko bi sa jarebijom ui namazao sljepooice, nadao se da e time stei dobro pamenje. JASPIS Zeleni se jaspis, ako ga se nosilo kao amulet, smatrao sredstvom za jaanje eluca. Crvenom se jaspisu pripisivalo djelovanje na zaustavljanje krvi, s tim da se dri u ruci. Cesto su mu pripisivali i mo da otjera sablasti i zle duhove. Pruao je navodno i pomo kod ouvanja djevianstva. Ja-

Gravirana gema od crvenoga jaspisa.

spis, prema narodnom vjerovanju, titi prvenstveno ljude roene u ouj ku, ali ponekad i one roene u svib nju. JASTREB Da bi se sprijeilo jastreba da se priblii kui, kruilo se palmi nom granicom triput oko kue i dvorita. > Krug. JASTUK Ako se eljelo da netko provede besanu no, smatralo se da je dovoljno saviti mu jastuk na sva etiri ugla. Kokoje perje u jastuku na vodno je donosilo teku smrt, su protno od jastuka punjenog slamom. Vjerovalo se da se umiruem moe olakati kraj, ako mu se oduzme ja stuk, tako da mu glava lei na rav nom. > San. JAVOR Klinovi od javorovog drveta zabijeni u vrata i pragove staje na vodno su prijeili ulaz vjeticama. JEDAN > Dva, > Brojevi. JEDANAEST Taj je broj bio simbol grijeha i neumjerenosti jer se smatralo da time to prelazi broj deset kri deset kranskih zapovijedi. S tim je u suprotnosti bio obiaj da se bacaju korijandoli ( > Korijander). Jeda naest vai i kao sretan broj, jer sadri dva puta jedinicu, simbol sloge (Poe tak poklada svake godine 11. 11). JELA Kradljivcima jela proricalo se da e sami sebi odsjei ruku. Tko bespravno posjee jelu, imat e na vodno sedam godina nesree. JELEN Amulet s okom jelena na vodno je pojaavao muku spolnu mo, dok su spolni organi jelena po magali protiv impotencije.

JELO Ako se za vrijeme obroka sve pojede, treba navodno oekivati lijepo vrijeme. Tko kod jela ispusti no i viljuku, ne bi smio dalje jesti, jer se to smatralo znakom probavnih smet nji. Ako nekome pri jelu ispadne iz ruke komadi hrane ili ako hrana padne na stomak, ako komadi zapne u grlu ili se ovjek zagrcne, vjeruje se da je uzrok svemu tome neija nesklo nost. Ako bi mjesec koji se smanjuje sjao nekome ravno u > tanjur, na vodno je trebalo oekivati teku bo lest zato to se usput jelo i mjesec koji nestaje. JETRA Oboljenja jetre pokuavalo se lijeiti uzimanjem razmrvljenog berila. Navodno je pomagalo i pijenje vlastitog urina. Kod zaepljenja jetre narodna je medicina preporuivala da se popije topla volovska u. Ako se pojede ljudska jetra, postaje se na vodno nevidljiv. JEZIK (dio tijela) Oboljenja jezika navodno su se mogla izlijeiti noe njem safira. JEZIK IVOTINJA Budui da su mnogi ljudi vjerovali da ivotinje imaju duu, a i danas jo u to vjeruju. ( > Animizam, > Pogovor str. 214), shvatljivo je da se eljelo razumjeti jezik ivotinja, a narodno je vjerova nje za to nudilo recepte: da se pod jezik stavi smaragd, da se uza se nosi sjeme paprati, pije zmijsku krv i jede zmijsko meso ili da se arobnu vjetiju mast kuha zajedno s krastaama u vrhnju. Knjige narodnih pria s germanskog podruja izvjetavaju o tome da je Siegfried, nakon to se okupao u zmajevoj krvi, mogao razu mjeti jezik ptica. > Badnjak.

JUHA Prema jednoj staroj uzreici vrlo e dugo ivjeti onaj tko jede mnogo juhe. Ako je juha vrela jo na stolu, vjerovalo se da postoji netko tko je zavidan nekome od prisutnih. Na pokladni utorak nije se smjelo jesti juhu jer e tada navodno onome tko je jede curiti nos. Presoljena juha odaje zaljubljenu kuharicu. > Brak. JUTRO je oslobaalo od noi za koju se smatralo da je vrijeme demo na, pa ak i vrijeme koje je neprijatelj sko prema ovjeku: nije trebalo usta jati prije nego to pijetao prvi put kukurikne, niti prije tog vremena izla ziti iz kue. Mnogo toga je trebalo uiniti ujutro, esto i natate ( > Izlaz sunca, > Natate) jer se tada

navodno moglo oekivati najbolje djelovanje za sreu i zdravlje. Karak teristina je za to vjerovanje poslovica Tko rano rani, dvije sree grabi. Ali, i mnogi sluajni jutarnji susreti smatrali su se odluujuim za daljnji tok dana. Voda koja se pije 1. svibnja ujutro navodno je osobito zdrava, a jabuka koja se na Veliki petak rano ujutro pojede natate, navodno cijele godine titi od boli eluca. Ako o vjek ujutro i jo natate tri puta kihne, srea e mu, prema miljenju naih predaka, biti osobito sklona. Ako se, meutim, najprije ustane na lijevu nogu ili se dio odjee zabunom obue naopako, ili, ako se ve ujutro otrgne dugme s odjee, to se smatralo loim znakom za daljnji tok dana. > Pauk.

K
KAUN(AK) se prema narodnom vjerovanju mora iskopati na Ivanje (24. 06.) u podne ili u pono prije Ivanja, ne dodirujui korijenje ruka ma. Tko tako ubranu biljku nosi uza se, imat e uvijek sree u igri i novaca u lisnici. Ako se pojede mladi, vrsti korijen kauna, smatra se da e pro buditi ljubavnu elju te da jaa muku spolnu mo, dok stari korijen na vodno izaziva neplodnost. Vjerovalo se da se trbuna kila moe lijeiti ako pacijentov kum posadi nehotice na en kaun. > Pogovor str. 214. KADULJA je, prema vjerovanju, zbog svog jakog mirisa tjerala duhove i demone, ako bi se struak te biljke objesio na dovratak. KAENJE s odreenom vrstom drveta i dodacima, na primjer s klekinjama smatralo se jakom zatitom od vjetica i svih zlih duhova. U Starom zavjetu (2. knjiga Mojs. 30,1-10) ve se propisivalo kaenje. Kasnije se pri mjenjivalo kod > egzorcizma i za skidanje ini. Klekovo se drvo oso bito cijenilo kad je trebalo okaditi sobu u kojoj je netko umro. Kaenje sumporom navodno je lijeilo razne bolesti. > Mrtvaki zubi, > Mirisanje, > Tamjan. KALCEDON Vjerovalo se da taj ka men osigurava onom tko ga nosi po bjedu u borbi. Za kalcedon se takoer tvrdi da svog vlasnika uva od grijeha i da od njega odvraa zle duhove. Pripisivala mu se i mo da spusti

tjelesnu temperaturu i da pomogne u prevladavanju tuge time to dijeli u. Openito se smatralo da koristi u uvanju tjelesne snage. Mjestimino kalcedon, pored ahata, vai kao ka men koji je karakteristian za lipanj, pa navodno donosi sreu onima koji su se rodili u tom mjesecu i oslobaa ih od tekih briga. U drugim se opet krajevima kalcedon smatra kamenom kolovoza. KALENDAR KORE LUKA U no vogodinjoj noi je trebalo staviti na tanjur dvanaest kora luka, odrediti svaku za jedan mjesec, posoliti i osta viti da stoji preko noi. Po razliitoj koliini tekuine koja se ujutro stvo rila u korama, zakljuivalo se o rela tivnoj koliini kie u pojedinim mje secima nove godine. KAMEN str. 214. MUDRACA > Pogovor

KAMEN SLIJEPAK > eljugar. KAMENIKA Naziv tog bilja potjee odatle to rastu u brdima meu kame njem, te se ini da rastu iz kamenja. Jo se u vrijeme antike tvrdilo da korijen kamenike namoen u vino moe rastvoriti kamence u mjehuru. KAMENJE navodno tako dugo raste dok ostaje netaknuto ispod zemljine povrine. To se vjerovanje odnosilo naroito na rudu. U narodnoj je me dicini kamenje imalo posebnu funkci ju: mislilo se da se na kamenje mogu prenositi bolesti ako se kamen stavi na bolesno mjesto ili se pak njime prijee ili zaokrui bolesno mjesto. Da bi se bolest koja je prela na kamen uinila nekodljivom, bacili bi kamen u potok ili bi ga stavili pod odvod krovnog ljeba, da ga ispere voda. I pljuvanje po kamenu navodno

je moglo unititi bolest. Smatralo se da ovjek koji se tako oslobodio bole sti, ne smije vie vidjeti taj kamen, pa ga zato mora unatrag baciti daleko od sebe. > Zubobolja, > Drago kame nje. KAMILICA navodno titi od vjetijeg aranja ako se nosi uza se ( > mirisati). Kamilicu je trebalo ubrati prije Ivanja (24. 06.), jer se tog dana navodno pretvara u pasju kamilicu. KAPUT Ako bi se nekome tko je odlazio u tuinu ili u rat, pri rastanku negdje zakvaio kaput, vjerovalo se u njegov povratak. KARANFILE je trebalo posaditi u vrtu na Badnjak, Veliku gospu (15. 08. ) ili u danima od 15. 08. do 08. 09., pa e navodno dobro uspijevati. Za saenje karanfila navodno nije dobar Veliki petak ni vrijeme punog mjeseca. Kad se ugleda duga, treba brzo posijati karanfile jer

e oni onda, prema vjerovanju, biti areni. Ljudi su se bojali da bi trga njem karanfila mogli privui munju. KARNEOLU se pripisivala mo da zaustavi svako krvarenje: iz nosa, zubnog mesa, krvarenje kod ena ili krvarenje iz rana. Smatralo se takoer da osvjeava krv, te su ga smrvljenog upotrebljavali protiv gnojenja. Jo se u doba antike vjerovalo da karneol moe sprijeiti da njegovim vlasni kom ovlada slijepi bijes. Zato su taj kamen nosili oko vrata, na prstenu ili narukvici, tim vie to se vjerovalo da osim toga tjera i strah i uva od zlih ari. Kod trudnica karneol, ako ga priveu uz trbuh, titi plod i osigu rava lak porod. Karneol se mjesti mino smatra kamenom za srpanj, a mjestimino za rujan. KARNEVAL > Poklade.
Karneval u Kolnu.

KARTANJE Tko se u nedjelju karta, bit e cijelog ivota svake nedjelje osuen na to. Onaj tko je dijelio karte privezao bi crvenim koncem imievo srce za nadlakticu, u uvjere nju da e na taj nain sebi osigurati povoljne karte. > Srea u igri. KAA Ako kuharici pregori kaa, uskoro e se udati. KAALJ U narodu se smatra da e onaj tko kalje na Boi, umrijeti od suice. Ako je slubu boju na Silvestrovo esto ometao kaalj, vjerovalo se da e naredna godina biti nemirna. Vjerovalo se da se mogu ublaiti jaki napadaji kalja ako se spusti lijeva ruka. Protiv kalja se preporuivalo uzimanje usitnjene dlake s lea ma garca, kao i mazanje tabana peenim lukom. Takoer se smatralo da po mae kuhani ovji loj ako se popije s oporim vinom. Dalje se savjetovalo puzanje kroz grm kupina za suneva izlaska ili pak da se pljune kroz vrata i poe natrag, ne okreui se. Kod djece se kaalj pokuavao lijeiti vjea njem gavranove noge oko vrata. > Hripavac. KATAR Za lijeenje katara preporu ivala se mast tuke. > Hunjavica. KAVA Ako u alicu kave padne ko mad kruha ili kolaa, treba oekivati goste. Hladna se crna kava pije za ljepotu. Onaj tko pijui kavu najprije neto prolije, prvi e se oeniti ili udati. Djevojka koja u kavu stavi najprije mlijeko a tek onda eer, ostat e stara djevojka. Pjena na rubu alice navodno znai ranu smrt onoga koji pije kavu, a mnogo taloga u alici znai mnogo suza. Kod tucanja je trebalo pojesti zrno kave, a protiv

garavice bi se razgrizao i progutao neparan broj kavinih zrnaca. Protiv boli u stomaku poslije ruka navodno je pomagalo ako se uzme na vrh noa mljevene kave. Tko je pojeo kavin talog, mogao se izlijeiti od slabokrvnosti. Da bi se smanjila enja za domom stavljalo se u kavu malo zem lje s groblja u rodnom mjestu, pa bi se sve zajedno popilo. Vjerovalo se da se psi i make bre naviknu na kuu ako se kava procijedi kroz krpu za pranje sua. Vlasac je rastao najbolje kad bi ga se polijevalo kavinim talo gom. > alica. KI > Djevojica KESTEN Vjerovalo se da se mogu izbjei reumatska oboljenja ako se u lijevom depu nekog odjevnog pred meta nose kesteni. > Divlji kesteni. KIHANJE se u mnogim krajevima smatralo opasnim, pa se onome tko je morao kihnuti, preporuivalo da pred ustima napravi znak kria. ak se i smatralo da je onaj koji kie u avoljoj moi, a tome se moglo doskoiti samo uzvikom Boe pomozi. Protiv pre estog i prejakog kihanja narodna je medicina preporuivala da se ruke peru toplom vodom, stopala i dlanovi trljaju etkom ili komadiem flanela, a isto tako oi i ui. KILA Tko pije iz napuknute ae mora, prema narodnom vjerovanju, raunati s kilom. Kao zatitu od trbu ne kile, radnici koji su obavljali teke fizike poslove, jeli su meso crnih kokoiju, a meu seljacima u raznim krajevima vjerovalo se da u tom slu aju pomau jaja snesena na Veliki etvrtak. Za lijeenje kile trebalo je u pono ili na Veliki petak pojesti gu-

je jaje. Izlijeenju su se nadali i oni koji su se drali slijedeeg recepta: tri uperka pacijentove kose trebalo je uiti u istu krpicu, a nju tako ucije piti u mladu vrbu koja ne stoji na vlastitom zemljitu da krpica s kosom sraste s drvetom. > Lom kostiju. KISELICA Tko jede kiselicu, dobit e, prema narodnom vjerovanju, ui. Nonu poluciju pokuavali su sprije iti noenjem amuleta sa sjemenom kiselice, koju su morali brati djeaci ili djevice. KISELI KUPUS - ako se jede sirov i ujutro natate - navodno pomae protiv glavobolje, a protiv krvarenja iz nosa ako se dri u ruci dok se ne zagrije. Tko ga pojede na badnje vee, umrijet e u slijedeoj godini. Djevoj kama se zabranjivalo da nakon to pojedu kiseli kupus neto popiju, jer e inae navodno roditi vanbrano dijete. > Poklade, > Nova godina. KIA se oekivala kad se mlijeko kod kuhanja ne bi dizalo, ili kad su se golubovi kupali u vodi, ili pak kad bi stajali u nizu na krovu, kad bi ribe skakale iz vode, kad bi magarac nakostrijeio ui ili hodao postrance, kad bi svrake mnogo brbljale ili kad bi komarci bili uzbueni i boli. I une, vrapci i aplje, kao i > ptice uope, vrlo su esto sluili kao najavljivai vremena. Osim toga, kia se oekivala kad bi pas jeo travu ili imao prodoran zadah. Kad bi mjesec imao kolobar ili izgledao blijed i ut, to se isto tako smatralo predznakom kie, kao i po naanje pua koje navodno najavljuje jaku kiu ako se pu natovari zem ljom. Ako se ubije pua, posljedica je kia - isto kao i kad se ubije abu.

Vjerovalo se da se moe izazvati kiu ako se zmiju objesi naopako na granu. Ako je kia padala na Uskrs, Duho ve, u nedjelju poslije Duhova, na dan sedmorice efeskih spavaa (27. 06.) ili na Sv. Margaretu (13. 07.), sma tralo se da e kiiti kroz dulji period. Ako netko tri po kii, navodno e kia postati jo jaa. Prestanak kie mogao se postii ako se triput pljune. Ako je guska dok kia pada pogledala u nebo, smatralo se da e uskoro prestati kino razdoblje. Suho e raz doblje navodno potrajati dulje ako se 1. 05. neto ispee. KINICA - to je mogue svjeija i neposredno pala s neba - ima na vodno veliku ljekovitu i magijsku sna gu, koja se jo pojaava ako je kia pala na crkvene praznike ili na svete dane, npr. u Nedjelju svetog trojstva. Kinica pomae protiv bradavica, kurjih oiju, djejih bolesti itd., bilo da je se pije ili da se upotrebljava za pranje. Kia u svibnju navodno stimulira rast djece, a prvenstveno rast njihove kose ako se gologlavi izloe kii. Ako se eli da djeca naue bre i lake govoriti, treba im navodno dati da popiju kinicu sakupljenu za vrijeme oluje. Ako je u kui dolo do poreme aja kunog mira, savjetovalo se e nama da svojim muevima skuhaju juhu s kinicom. Ako je kia padala u otvoreni grob, vjerovalo se da e po kojnik postati blaen. KIOBRAN, SUNCOBRAN Tvr dilo se da otvaranje kiobrana ili sun cobrana u sobi donosi nesreu, i to prvenstveno razdor u obitelji. KITE CVIJEA nisu se smjele vezati

crnim koncem ili vrpcom. Kite od devet vrsti raznog cvijea tite, oso bito ako su blagoslovene, od svakog zla i nesree. KLANJE novim noem ne smatra se dobrim jer onda navodno ivotinje ne mogu umrijeti. Prethodno je tim noem trebalo bar narezati kruh. Na moru su savjetovali da se kolje za vrijeme plime, jer e se onda umnoiti slanina u smonici.

poasti kao i protiv bradavica. > Otputovati. KLETI se nipoto nije smjelo u bli zini pela i kruha jer je oboje uivalo veliko potovanje. Ako je na oranici raslo mnotvo striaka, smatralo se da je tome kriv neki mornar koji je psovao za vrijeme obraivanja polja. > Imena. KLJU je navodno izazivao svau meu branim drugovima ako je leao na stolu. KOBILJE MLIJEKO smatralo se osobito dobrim sredstvom za jaanje. Zbog toga su ga davali novoroena di, elei im time uliti nesavladivost ili bar veliku snagu. Vjerovalo se da se pomou kobiljeg mlijeka mogu odstraniti i sunane pjege. > Konj. KOCKANJE Za sreu u kockanju trebalo je kocke namazati prakom od gavranovih srdaca. > Srea u igri. KOKOI Da bi se kokoi zatitile od lisice, zabijala bi se u tlo dvorita u kojem su bile kokoi tri hrastova klina, do udaljenosti do koje su dopi rali udarci ekia kod zabijanja, lisice nisu imale pristup. > Kvoka. KOKOTI ili GRANICA jo se od davnine upotrebljavao za zatitu od onih oboljenja. Vjerovalo se da e se u toku cijele naredne godine ostati poteeno od onih bolesti ako se na Ivanje (24. 06.) gleda u ivanj ske kresove kroz struak kokotia ( > Pogovor str. 214). Smatralo se da kokoti titi i od munje. KOLA Smatralo se da donosi sreu ako se na Novu godinu sretnu kola sa zapregom. > Mrtvaka kola, > Smak svijeta.

Bobice kleke.

KLEK je vaio kao simbol plodnosti. Ako se, na primjer, mjesto u umi na kojem rastu gljive, dotaklo prutom kleka, oekivalo se da e tamo narasti mnogo gljiva. Pred klekovim je grmom trebalo skinuti eir ili savi nuti koljeno. Klekove granice upo trebljavale su se u mnogim prilikama za zatitu ovjeka, ivotinja i kue od ari i vjetica. Klekinje su se nosile u amuletima protiv > epilepsije i greva, a drvo kleka se upotrebljavalo za kaenje. Kleku se pripisivala i obrambena mo protiv kuge i ostalih

KOLERA se navodno moe izlijeiti ako se pije vodu, mlijeko ili vino u kojem je prethodno ugaeno uareno eljezo. Kao preventivno sredstvo stavljao se na grudi komad sumpora. KOLIJEVKA Da bi se bolesti ali i zli duhovi drali daleko od djeteta, stav

ljala bi se u kolijevku potkova koja je, u sluaju oboljenja, djelovala i ljeko vito.

Prvoga 08., po predaji, avao je bio zbaen s nebesa. Gustav Dore: Ilustracija za Miltonov Izgubljeni raj; bakropis, 1881.

KOLIKA Preventivno sredstvo pro tiv kolike bio je navodno no s bijelim drkom koji je trebalo nositi uza se. Kao lijek protiv kolika preporuao se sok od konjskog izmeta, pomijean s rakijom i zainjen jednom ui. Na vodno je pomagalo i da se jedu lje njaci, ali ih je trebalo ubrati na Ivanje (24. 06.) ili na Sv. Jakova (25. 07.). Nadalje se savjetovalo da se palcem krui oko pupka ili da se poloi desni palac na desni palac bole snika. Olakanje se, konano, oeki valo i od uzimanja vrapjeg izmeta. KOLOVOZ 1. 08. spada u najnesretnije dane u godini, budui da se govorilo da je tog dana vrag bio baen iz neba (prema nekim drugim miljenjima to se dogodilo 1. 04. ili na Pepelnicu). Zato se vjerovalo da roeni 1. 08. vide duhove i vjetice, ali da rano i neprirodno umi ru. KOLJENO Sklapanje ruke oko jed nog ili oba koljena smatra se jo iz starine arobnom gestom. U Engle skoj se kae: Ako zagrli svoje kolje no, vezuje svoj jad. KOMARCI Tko je htio da ga potede komarci, nije smio na Poklade niti na Veliki petak piti vode ili je morao koulju obui naopako. U sjeni bazge navodno se moglo spavati bez opa snosti od komaraca. U mnogim se krajevima vjerovalo da se vjetice i zli duhovi pojavljuju kao komarci. Uz bueni komarci koji jako grizu, nago vjetaju kiu, a komarci koji pleu lijepo vrijeme. KOMET Pojavljivanje kometa zna ilo je navodno rat, kugu i glad. Jo

su 1977. dva britanska znanstvenika izjavila da su gripa i druge epidemije izvanzemaljskog porijekla i da ih na zemlju prenose kometi. Prije su se kometi dovodili u vezu i s bojim sudovima. Zatitom se smatrao post i zvonjava zvona u podne. KOMONIKA je bilo ime za obini > pelin. Pojas ispleten od tog raslinja navodno je uvao od boli u leima i krstima. KONDOR > Orao, > Jastreb. KONOPAC Konopcu kojim je neko objeen ( > Smaknue) pripisivala se velika snaga; smatralo se da donosi sreu i uva kuu od udara munje, ako se njime triputa udari po kunom pragu. Kod kupovine krave, kupac je morao preuzeti i konopac bez uzlova, inae se vjerovalo da prodava za jedno s konopcem zadrava i mlijeko krave. KONJ je esto vaio kao ovjekova dojkinja, budui da se pilo > kobilje mlijeko. Na konje se gledalo kao na ivotinje koje nose due umrlih. > Djeje bolesti. KONJSKI GNOJ Konjskom se gnoju kao i drugom izmetu pripisivala ljekovita snaga. Smatralo se da po mae protiv kolika, kao i protiv > vruice i > proljeva. Mjeavina soka svjeeg konjskog gnoja i rakije davala se protiv muke impotencije, dok se za sunane pjege preporuivalo pranje konjskom mokraom. KONJSKO RZANJE navodno na javljuje sreu. KOPAR je staro sredstvo protiv vjetijeg aranja. Zato ga se daje novo-

Konopac objeenoga donosi sreu i, osobito, uva kuu od groma. Ivan Lackovi-Croata: Krv nji hova na selo nae; flomaster, papir, 1972.

roenadi i mladenkama, obino s malo soli, kad idu na krtenje, odno sno na vjenanje. I inae se rado

nosilo u depu malo kopra. Mlade ene stavljale su kopar sa soli i gorui com u depove, arape ili cipele, vje rujui da e ih tako mu sluati. Ako je babica dijete nakon prvog kupanja natrljala koprom, vjerovalo se da mu vie nikada nee biti hladno. Protiv nesanice kopar navodno djeluje onda

kad se bez znanja ovjeka koji eli zaspati, stavi pod njegov jastuk; po jednom se drugom vjerovanju time moglo sprijeiti hrkanje. KOPILE Da vjetica ne bi umjesto novoroeneta u kolijevku stavila izoblieno kopile, trebalo je posteljicu rodilje ostaviti tri dana pod krevetom, a zatim je otplaviti tekuom vodom. Takoer se smatralo vanim da u kui uvijek gori svjetlo, ili, jo bolje, tri svjetla. Takva bi vjetija kopilad ivjela najvie sedam godina, a samo bi rijetko ivjeli dulje od dvadesete godine - tjeio se narod. Vjerovalo se da se pomou koljaka moe prisiliti zle duhove da vrate ugrabljenu djecu i odnesu sa sobom vjetije kopile, koje su ostavili u zamjenu. KOPITNJAK je prema vjerovanju naih predaka davao snagu i zdravlje. Od najstarijih je vremena smatran kao sigurna zatita od > zmija. Vje rovalo se da se prutom kopitnjaka mogu nadvladati i druge opasne ivo tinje. Biem od kopitnjaka odrezanim na Veliki petak navodno se moglo pogoditi svakog neprijatelja, ako se udari po dijelu njegove odjee. Do tina osoba navodno osjea udarce ak i onda kad se ve prilino udaljila. > Gljive, > Valpurgina no. KOPNJENJE SNIJEGA nastupa na vodno onda kad se svrake svaaju ili kad kuni pauk splete svoju mreu u blizini prozora. Ako pas jede snijeg ili se u njemu valja, to se takoer smatra znakom kopnjenja snijega. KOPRIVA Ako koprive ljeti i ujesen rastu vrlo visoko, oekuje se vrlo

Varivo od koprive smatralo se kultnim jelom. Zbog visokoga sadraja vitamina C ono je i danas nezaobilaziv sastojak makrobiotske prehrane.

hladna zima. Tua se oekivala kad bi koprive ve u proljee imale probueno lie. U nekim se krajevima tvr dilo da munja nee udariti tamo gdje raste kopriva, a u drugima opet da koprive odrezane na Veliki etvrtak uvaju kuu od udara munje, a osim toga, za vrijeme oluje uva vreve i bave mladog piva da se ne izvrnu. Vjerovalo se da ovjek sebi moe osigurati uspjenu godinu ako na Novu godinu pojede kola od kopri ve. Varivo od kopriva smatralo se kul tnim jelom koje daje zdravlje i snagu. Ako je kopriva bila ubrana na Veliki etvrtak, garantirala je onome tko je jede osim toga jo i imunost. Tvrdi se da kopriva ne pee ako se pri dodiru s njom zadri dah. Vjerovalo se da kopriva moe izlijeiti ak i rak

maternice ako oboljela baci sjeme ko prive prije izlaska sunca na sve etiri strane svijeta. Ako bi se sjeme koprive pojelo, poticalo je spolnu elju u mu karaca a ene inilo plodnima. Tako er se tvrdilo da e se kopriva osuiti ako je poliju mokraom neplodne e ne. Kopriva je sluila i za lijeenje koprivnjae i to u obliku aja koji je trebalo popiti, a u istu svrhu je trebalo i mokriti po koprivi. KOPRIVNJAA se navodno moe izlijeiti ako se pije aj od koprive. Izljeenje se moe postii i mokre njem na koprivu. KORALJI Vjerovalo se da se moe protjerati svaka melankolija ako se oko vrata nose crveni koralji. KORIJANDER Ako se ena opirala da pojede kruh zainjen korijanderom, smatralo se da je vjetica. Poro aj se navodno mogao olakati i ubr zati ako je neka djevica zavezala za svoje bedro platnenu vreicu s jeda naest ili trinaest zrna korijandera. KOROV u vrtu i na poljima navodno se mogao unititi tako da se u zemlju zakopa iverje drveta pogoenog mu njom. KOSA, DLAKE Najkasnije od Sta rog zavjeta postoji vjerovanje da je kosa centar ivota, due i snage o vjeka ( > Pogovor str. 214). Ako se ovjeku oduzme kosa, on e izgubiti snagu i slobodu (Samson i Dalila). esto se upozoravalo da se ne treba preesto eljati, jer se tako tijelu oduzima previe snage. Isto je tako vladala prilina skepsa prema ianju, kao i prema tome kuda s odrezanom

Slika 1: Kosa grube i bezobzirne osobe i brada brutalne i teke osobe. B. Codes: Physiognomo nia, drvorez.

Slika 2: Kosa vrlo ohole osobe te stidljive i krhke osobe. B. Codes: Physiognomonia, drvorez.

kosom ( > ianje, > Zarunici). Ali, kada je u 08.mj. 1167.g. vojsku Friedricha Barbarosse u Rimu napala malarija, vjerovalo se da e ianje vojnika pomoi. I, konano, po kosi se pokuavalo zakljuiti o mentalitetu i sudbini vlasnika, to pokazuje i uz reica: Kakva kosa, takva dua: Kovrava kosa karakterizira odvane ljude; Duga, meka i slaba kosa ukazuje na bojaljivost; Nakostrijeena kosa je znak zdravlja; Osjetljiva kosa nagovjetava ljubomo ru; Jaka dlakavost obeava sreu ili bo gato vjenanje;

vrsta kosa je obiljeje zdrava ovje ka; Kosa koja raste zrakasto pokazuje uenost; Gusta kosa pokazuje da e ovjek dugo ivjeti; Ljudi s mekom, podatnom kosom ugodni su u drutvu; Tko ima sjajnu kosu, poginut e u ili na moru; Zamrena kosa ukazuje na zbrkanu (omaijanu) linost; upava kosa ukazuje na konfuznost: takvi su ljudi svuda omiljeni i lako se bogate; Kosa koja se, kad se izvue, kovra, pokazuje da se radi o razdraljivoj osobi; Crvena kosa znai naprasitost, tu se radi o zlim, nevjernim ljudima za koje se esto tvrdilo da imaju zao pogled; Dlake na jeziku i zubima ukazuju s jedne strane na pametne, a s druge strane na zlonamjerne ljude; Djevojke s mekom, njenom kosom nai e bogatog mua; Mnogo dlaka na trbuhu ukazuje na poronost; Mnogo dlaka na rebrima simbolizira smionost; Mnogo dlaka na prsima i trbuhu po kazuje nerazumnost; Mnogo dlaka na ramenima i vratu ukazuje, kako na malodunost, tako i na buntovnost i postojanost; Tko ima dlakav donji dio vrata, obogatit e se; Dlake na rukama signaliziraju bogat stvo i zdravlje; Kovrica na elu ukazuje na samo ubojstvo; Djeca koja se rode s kratkom kosom postat e bogata; Djeca koja se rode s dugom kosom uskoro e umrijeti, ukoliko kosa brzo ne ispadne;

Plava i crvena kosa pokazuju veu nadarenost nego crna; Sijedu dlaku ne smije se iupati, jer e inae na istom mjestu izrasti vie sijedih dlaka.' Za vrijeme pasjih dana (kraj 07. do kraja 08.) bilo je zabranjeno pranje kose jer je postojala opasnost da je voda tih vruih dana otrovana i da se moe dobiti ireve. > Urokljive oi. KOULJA Vjerovalo se da se moe obraniti od svih moguih opasnosti i da e bolesti krenuti nabolje ako se koulja, ili bar njezin lijevi rukav, obue naopako. Mislilo se da ovjek moe postati neranjiv ako koulju svue preko glave i opet naopako obue. Koulja koja se nosi naopako, navodno uva i od enje za domom. Kouljama jakih ljudi pripisivala se velika ljekovita snaga, pa su ih zbog toga esto nosili rekonvalescenti. Od greva je navodno oslobaala koulja u kojoj je netko umro i koju je trebalo omotati oko dijela tijela u kojem se pojavio gr. Protiv boli u elucu preporuivalo se da se u petak obue ista koulja. Ukoliko se to uinilo na Novu godi nu, prijetili su navodno irevi. Ako se eljelo osloboditi od komaraca, tre balo je koulju obui naopako. Mi slilo se da se moe prevariti zloudne vjetice i demone, ako budua majka, prigodom poroda, obue koulju svog mua. KOVANI NOVAC koji ovjek nae za vrijeme oluje navodno je pao s neba, pa se zato vjeao oko vrata kao amulet. Odreeni komadi novca, osobito oni s utisnutim raspelom ili majkom bo jom gutali su se ili cijeli ili njihovi

Kovine: s pomou sunane energije Bog u utrobi planina stvara metale. U sredini je olovo, lijevo je

bakar, eljezo i zlato, a desno kositar, iva i srebro, L. Ercker: Aula subterranea, Frankfurt, 1672.

ostrugani djelii, u nadi da e to pridonijeti ozdravljenju od raznih bo lesti. I kod poroda su se nadali takvoj pomoi. Buduoj majci kao i bolesni cima pokuavalo se pomoi i tako da im se kovani novac stavi na tijelo. Vjerovalo se da novac kovan prestup nih godina nosi sreu. Kovani se no vac upotrebljava i za proroanstva tako da ga se baci uvis i onda postupi prema tome na koju je stranu novac pao. Novac se baca u razne bunare (prvobitno rtva bogu vode) da bi se ovjeku ispunila neka elja. > Novac, > Oluja. KOVINAMA se u starini pripisivala magina snaga. Tako se u doba antike vjerovalo da se komadima kovine s povrinom poput ogledala moe od biti svaka nesrea ( > Pogovor str. 214). Kasnije se arobna mo pripisi vala > potkovi, > avlima i > igla ma. KOZOROG Kopita i dlaka iz brade kozoroga nosili su se kao amulet za koji se vjerovalo da uva djecu od naglih greva. Protiv demona u itu, u mnogim se krajevima vjerovalo u pomo crnog kozoroga, kojeg je tre balo drati u spavaoj sobi. Tvrdilo se da e kod ena sasvim sigurno imati prednost onaj mukarac koji namae penis lojem kozoroga. Isto je djelovanje navodno imala pomada od masti kozorogove ui i istog ulja kojom je mukarac trebao mazati mu ki ud. > Jarac. KOZA e navodno biti lijepa i bijela ako se obrie krpom kojom se istio vr za mlijeko. U istu se svrhu prepo ruivalo pranje u snijegu 1. oujka. Smatralo se da se time mogu sprijeiti

i sunane pjege, a osim toga koa nakon takvog pranja navodno ne moe pocrnjeti od sunca. Vano sred stvo za njegu koe bila je i rosa. Pranjem abljim jajima pred dan Sv. Jurja (23. 04.) pokuavalo se od straniti osip. Pomou pojasa od stav ljene ljudske koe, ovjek se navodno mogao pretvoriti u vukodlaka. uta boja koe smatrala se znakom bolesti
i smrti.

KONE BOLESTI Uspjenom pre ventivom protiv konih bolesti sma tralo se jelo od graka na Novu godi nu.

Kozorog je imao znaajnu ulogu u pukoj medici ni, jer su se svi dijelovi njegova tijela smatrali ljekovitima. Zato je u prolom stoljeu ve bio gotovo sasvim istrijebljen u Alpama, osim u dana njem Nacionalnom parku Gran Paradiso u dolini Aoste, gdje je bio pod zatitom savojske kraljevske kue, te se, zahvaljujui njoj, danas opet moe sresti u alpskim vrletima.

KRASTAE su se openito smatrale otrovnima. Na dane izmeu Velike i Male gospe (od 15. 08. do 8. 09.) smatrale su se, meutim, neotrovnima, pa su ih zato lovili i ubija li, vjerujui da e mrtve krastae pri vui na se sav otrov. Spaljene krastae pretvorene u praak, sluile su kao lijek protiv razliitih bolesti. KRASTAVCI se, prema jednom se ljakom pravilu, nee smrznuti ako ih se posije uvee prije Valpurginog (1. 05.). Meutim, ne smije ih sijati ni saditi ena koja ima menstruaciju ili osoba koja je bosa, jer krastavci nee uspijevati. Vjerovalo se ak da e se krastavci sasuiti ako im doe u blizinu ena koja ima menstruaciju. Osim toga se smatralo da se njihov rast usporava im se u njihovoj blizini ostavi neki elini predmet, npr. neko vrtno orue. etva krastavaca bit e, prema starom vjerovanju, dobra ako se za vrijeme cvata meu krastavce stave stare cipele. KRAVA > Mlijeko, > Konopac, > Djetelina. KRAVLJAK Za tu se biljku vjerovalo da daje tjelesnu snagu i muku poten ciju. Jeli su je i kao preventivno sred stvo protiv zaraznih bolesti, a vjero valo se da se pomou nje ovjek moe zatititi i od trbune kile. Kod krstobolje je trebalo objesiti kravljak -oko vrata, a ako ga se objesi nad jedai stol, nitko od prisutnih nee dobiti garavicu. Tvrdilo se da onaj tko u noi solsticija (21. 06.) nae krav ljak s devet cvjetova, skuha ga u vinu i to vino popije, stie snagu devetorice mukaraca. Mladii su se nadali da e djevojke ispuniti sve njihove elje ako

uza se nose kravljak i valerijan u crvenom vosku. Kravljak je, osim to ga, sluio i kao zatita od udara mu nje. KRHOTINE donose sreu - to je vjerovanje raireno jo i danas. KRISTAL Jo u doba antike vjero valo se da se iz komada kristala moe razabrati budunost. Kao kri stali su sluili sjajni predmeti koji su reflektirali ili proputali svjetlost. U poput ogledala sjajni kristal trebalo je gledati tako dugo dok se ne povje ruje da se vidi oekivana vizija budu nosti. > Gorski kristal.

Vraara prorie budunost iz kristalne kugle.

KRIVOKLETSTVO Da bi se izbje gle posljedice krivokletstva, savijalo bi se pri zakletvi palac ili bi se lijeva ruka drala iza lea, odnosno ruka kojom se polagala zakletva okrenuta

od tijela. Prema predanju bi se trava, na kojoj je stajao krivokletnik, osui la. Kad bi krivokletnik umro, njegov bi le pocrnjeo i ne bi naao mira u grobu, ve bi obilazio kao sablast. ( > Ustali iz groba). Krivokletnika ruka stri prema mnogim starim pri ama iz groba. > Uzetost i > Pogo vor str. 214. KRIZOLIT ili OLIVIN Od tog su dragog kamena njegovi vlasnici oeki vali zatitu od epilepsije, kuge, melan kolije, ljubavne pohote, kao i ublaenje kod provala srdbe. Ako je netko imao vruicu, stavljali bi mu pod jezik krizolit da bi mu utaio e. Samljeven se preporuivao astmatia rima jer se dralo da jaa dah, a kad bi ga se probuilo i nosilo uza se, zajedno s jednom dlakom magarca, tjerao je navodno zle duhove. Trebalo ga je po mogunosti nositi na lijevoj strani tijela, a mogao je ovjeku dati i mudrost. Negdje ga smatraju karakte ristinim kamenom za rujan, a drug dje za studeni. KRI NA PUTU Iverje od takvih krieva tako se prialo donosilo je svojim vlasnicima sreu u igri, a mo glo je posluiti i kao ljekovita akali ca. KROV Ako s krova padne kamen ili ako na njemu sjedi sova ili vrana, vjeruje se da netko u toj kui mora umrijeti. U drugim se krajevima go vorilo da e netko u kui oboljeti ako gavran - gavranovi i vrane su se esto shvaali kao ista vrsta - sjedi na kro vu. Ako je preko krova pretrala vje verica ili je na krovu pjevao crvenda, smatralo se da e u kui ubrzo izbiti plamen. Da bi se sprijeila ta nesrea, bacali su se, prigodom proslave stav

ljanja kue pod krov, razni predmeti preko krova. KROVNI LIJEB Budui da je vla dalo uvjerenje da e tekua voda otplaviti bolesti, stavljali su se najrazliitiji predmeti za koje se smatralo da izazivaju bolest pod krovni lijeb: > Kamenje, > Grah. Vjerovalo se da se glavobolja moe otjerati ako se pije voda iz lijeba. KROVOPOKRIVAI su se nadali da e se moi osloboditi od vrtogla vice ako budu jeli meso i mozak vjeverice. KRSTASTI KOPITNJAK upotreb ljavao se kod oboljenja jetre. aj od te biljke navodno je pomagao i kod iskaljavanja krvi. Vjerovalo se da ci jelu godinu nee imati vruicu onaj tko proguta prva tri kopitnjaka koja nae u proljee. KRSTOBOLJA Tko na Veliki etvr tak prije izlaska sunca pojede umu eno guje jaje ili jaje crne kokoi, poduzeo je korake protiv krstobolje, tako se barem vjerovalo. I ples oko Ivanjih kresova (24. 06.) navodno je pomagao protiv takvih bolova. Da lje se u takvim sluajevima savjetovalo da se u proljee kod prve grmljavine pritisne lea o stablo ili da se triput baci leima na zemlju, tarui se o nju. Kao preventivno sredstvo djelovalo je navodno i noenje slune koice svinje ili noenje pojasa od pelina. Izljeenju se nadao i onaj tko bi objesio oko vrata kravljak. KRTENJE Ako se u proljee naj prije ugledalo utog leptira, sigurno je predstojalo krtenje. Meutim, tre balo je izbjegavati krtenja u vrijeme kad se mjesec smanjuje jer e se dijete,

prema rasprostranjenom vjerovanju, slabije razvijati nego kad je krteno u periodu kad mjesec raste. Prije krte nja nije se djetetu smio pokazati no vac jer se smatralo da e postati gram zivo. Kad su djevojicu krstili vodom kojom je ve krten djeak, proricali bi joj rast brade. Vjerovalo se i da djevojice na krtenju moraju biti obuene u bijelo, jer e inae umrijeti. > Rodilja, > Imena, > Pamenje, > Oi, > Sol. KRTICA je simbolizirala tajanstve nost prirode, pa se vjerovalo da je u nekoj vezi s podzemnim blagom, a i s novcem. Ako je krtica pred nekom kuom prorovala krtinjake, ljudi su se bojali da bi jedan od stanara mogao umrijeti. Zato su se nadali da e je

moi otjerati ako na Veliki petak ra zore krtinjake. Tko je rukom us mrtio krticu, postigao je navodno da mu ruka ima ljekovitu mo. > Jakost, > Nesretni sluajevi. KRUG Smatra se da je - isto kao i kod prstena - ono to se nalazi u krugu zatieno i da se odbija ono to dolazi izvana. Tako se vjerovalo da se selo moe zatititi od kuge ako se oko njega povue krug plugom. Ako se prolo tri puta oko kue i dvorita s palminom granicom u ruci ( > Cvjetna nedjelja), vjerovalo se da ni lisica ni jastreb ne mogu nita ukrasti iz tog kruga. Nasuprot tome, sma tralo se da se moe zatititi od zmije
Vjenanje modernih vjetica u arobnom krugu.

aju pripada domainu. Ako se na Silvestrovo poeo rezati zadnji hljeb u kui, postojala je opasnost da ga u novoj godini nee biti dovoljno. Kruh peen na Veliki petak ( > Peenje) navodno je osiguravao blaenstvo lju dima koji bi ga jeli. Tko ostavi nagri ene komade kruha, izgubit e prema starom vjerovanju razum. Onome tko bi gazio ito prijetilo se da e mu se kod kue kruh upljesniviti. KRUH OD GRUBO MLJEVENE PENICE U 20. stoljeu su taj kruh i mladi sir dobili rang sredstava za ljepotu. KRUMPIR Tko jede previe krumpi ra, taj e, prema narodnom vjerova nju, oglupavjeti. Vjerovalo se da se noenjem jednog krumpira uza se moe zatititi od reumatizma. Voda u kojoj se skuhao krumpir navodno je dobra protiv uiju. Hripavac su poku avali lijeiti udisanjem pare plavih krumpira. KRV Kao ljubavnu aroliju ljubavnici bi jedno drugom pomijeali nekoliko kapi krvi - ene su uzimale i mens trualnu krv - u pie, vjerujui da na taj nain mogu osigurati vjernost svog partnera. Kod uloga i epilepsije na vodno je ljekovito djelovala krv zdra vog mladia dobivena putanjem iz ile u svibnju. Vjerovalo se da se ljudskom krvi moe lijeiti guba, a jarjom krvi impotencija. I kupanje u konjskoj krvi smatralo se lijekom protiv gube, a vrapja se krv upotreb ljavala protiv ireva na ronici. Tko je elio po noi izgledati isto tako dobro kao po danu, namazao bi obrve krvlju imia. Krv smaknutih navodno je donosila sreu u igri. Volovska krv

arobnjak u krugu koji ga titi od demonskih sila.

ako se ljenjakovim prutom opie krug oko nje. Isto se tako mislilo da se okruivanjem mogu lijeiti kolike, ozebline i slino. Magini krug u > novogodinjoj noi navodno je omo guivao da se vidi budunost. > Po govor str. 214. KRUH Tko rado jede koru kruha, uvijek e ga pratiti srea, a sa zalogajem kruha u ustima ovjek je siguran da ga nee ujesti pas, tako su govorili nai stari. U prisutnosti visokopotovanog kruha nije se smjelo psovati. Tko bi krivo rezao kruh, navodno je prije toga lagao. A onaj tko hljebove kruha stavi naopako na stol, doputa da zli ljudi dobiju mo nad kuom. Ako se kruh s narezanom stranom poloi u smjeru vrata, srea izlazi iz kue. Kruh i sol nisu smjeli nedosta jati kod useljenja u novi > stan da bi ih i kasnije bilo dovoljno. Hljebove se ne smije poklanjati cijele jer inae s njima kuu naputa i blagoslov. Zato treba odrezati mali komadi i sam ga pojesti ili bar hljeb malo zamotati. Prvi odrezani komad kruha ne smije se dati strancu jer on po starom obi

pomijeana s medom i vinom bila je napitak starih Germana koji im je davao snagu. Tvrdilo se da karneol moe osvjeiti krv. Ako se sanja krv, to navodno znai poar ili skoru smrt nekog krvnog roaka. > Vampiri, > Majina duica. KRVARENJE IZ NOSA navodno se moglo zaustaviti ako se nosilo crvenu vrpcu oko vrata. Protiv akut nog krvarenja iz nosa narodna je me dicina predlagala da se kiseli kupus dri u ruci sve dok se ne zagrije. Osim toga se preporuivao i korijen razlika, iskopan na Tijelovo, koji je trebalo dlanom drati uz nos sve dok se ne zagrije. Isto se tako vjerovalo da pomae i pritiskanje polovice luka na vratnu ilu kucavicu. Krvarenje iz nosa bi takoer prestajalo kad bi se oko malog prsta - uglavnom lijeve ruke - omotao konac ili kad bi se pod jezik stavio bijeli papir. Dalje se savje tovalo uvlaenje magareeg izmeta u prahu u nos. Navodno je tu mogao pomoi i svjei topli izmet vepra. Vjerovalo se da se krvarenje iz nosa u ena moe zaustaviti liem jabuke, a u mukaraca liem kruke. > Za ustavljanje krvarenja. KRVAVICA Tko bi na Tijelovo prije izlaska sunca pojeo krvavicu s jemenom kaom, imao bi navodno cijele godine dovoljno novaca i ne bi nikada dobio vruicu. Ako se na Tijelovo jela krvavica s kiselim kupusom, sma tralo se da se time mogu protjerati buhe. KRVOTOK > Zlato. KUCANJE Da bi se izbjeglo nepo voljno djelovanje spominjanja neijih dobrih osobina ili dogaaja, treba tri

put pokucati prstom o drvo. Tako se eli sprijeiti tetno djelovanje takvog spominjanja. U toj se praznovjerici uptorebljava protuarolija, budui da su i zli duhovi pokuavali potiniti sebi ljude kucanjem. Takoer se sma tralo da se ovjek moe zatititi od loih snova ako prije spavanja pokuca na drveni dio kreveta. KUA Kad bi takori i mievi napu stili kuu, smatralo se da e se ona uskoro sruiti. Ako je sa zida palo lastavije gnijezdo, vjerovalo se da e stanovnici jo iste godine otii iz ku e. Gradnjom nove kue trebalo je poeti kad je mjesec u porastu ili za punog mjeseca ( > Sretni dani), ali je temelje trebao iskopati dok se mjesec smanjuje jer e inae podrum na vodno biti uvijek vlaan. Da bi se od kue odvratila nesree, bacali su se na sveanosti prigodom stavljanja kue pod krov razni predmeti preko krova. > Nesretni dani. KUGA Kao sigurno sredstvo protiv kuge vaio je dugo vremena bedrinac (siljevina). Isto se tako zatienim od kuge smatrao onaj tko bi uza se nosio buniku, a na kue su se za zatitu od kuge vjeale kitice stolisnika. Vjerovalo se da se stanovnike nekog sela moe zatititi od zaraznih bolesti ako bi se oko naselja plugom povukao zatvoreni > krug. Osim toga se mi slilo da kuga ne moe prijei preko vode.> Hijacint. > Pogovor str. 214. KUGLANJE Igrai su vjerovali da e imati sreu u kuglanju ako na unutra nju povrinu ruke kojom bacaju ku glu priveu srce imia. Osim toga su na dan Sv. Petra i Pavla (29. 06.) ubijenog sljepia zakapali zajedno s

grakom. Kad bi graak niknuo i do nio plod, stavljali bi to vie mladog graka u dep, vjerujui da e pogo diti odgovarajui broj unjeva. Ali ako igra uje zavijanje psa, uvjeren je da e ga tokom dalje igre pratiti nesrea. Vjerovalo se da e protivnik loe igrati ako se iza njega, dok baca kuglu, razaspe pepeo cigare ili ako se u zatvorenu aku utisne desni palac. Protivnik takoer nee imati sree ako neka mlada osoba pretri preko kuglane. Ako se prvi prednji unj postavi najzadnji, slijedei ga strijelac nee pogoditi. KUHANJE Ne smije se za vrijeme kuhanja uzimati hrana iz lonaca, jer se jelo inae navodno nee skuhati. > Juha. KUHARICA Kad kuharica presoli juhu, znai da je zaljubljena, ali ako joj zagori kaa, uskoro e se udati. Kad bi kuharica morala dokuhavati jelo koje je ve bila skinula sa tednja ka, vjerovalo se da joj predstoje bati ne. KUKAC Ako se u kui iznenada pojavi mnotvo crnih kukaca, vjeruje se da e jedan ukuanin umrijeti. KUKAVICA se u mnogim krajevima smatra glasnikom proljea, a Germani su je smatrali bojom pticom. Ako je se u proljee uje prvi put, broj njezi nih kukanja najavljuje koliko e se jo godina ivjeti. Ako se dok kukavica kuka nema novaca u depu, takva e situacija potrajati cijelu godinu, a ako se u tom asu ima novaca, imat e se i tokom cijele godine. Ako se u asu kad kukavica kuka osjeti glad, bit e kao i s novcem. Djevojke i mladii

Kukanje kukavice s istoka donosi sreu, a sa zapada nesreu.

pokuavaju iz kukanja kukavice sa znati koliko e jo godina ili mjeseci ostati neudate ili neoenjeni. ene misle da e po kukanju znati koliko e imati djece. Ako je kukavica kukala nakon Ivanja (24. 06.) ili ako bi se pribliila kuama, oekivale su se loe etve. Openito se vjerovalo da prijeti nesrea ako kukavica uleti u selo. Ako se kukanje ulo s istoka, znailo je sreu, a ako je dopiralo sa zapada nesreu. Ako kukavica zakuka za vri jeme svadbe, brak e biti sretan. Da bi se s lica skinule sunane pjege, trebalo je u proljee, kod prvog zova kukavice, oprati lice u ribnjaku i uz to govoriti kukavici (koja je takoer pjegava): Kukavice, ujem tvoj zov, speri mi moje pjege tako da na tebi ostanu, a sa mene sasvim siu. Kukavica je jednima vaila kao nadzemaljsko bie, a drugima kao utjelov ljenje avola. Djelomino su je sma trali suprotnou orlu, pa je tada sim bolizirala neto manje vrijedno.

KUMIN Ako bi se neka ena opirala da pojede kruh zainjen kuminom, smatrana je vjeticom. S druge strane, kumin se smatrao zatitnim sred stvom protiv vjetijeg aranja, te se zbog toga davao djeci, mladencima i mrtvacima da ga imaju uza se. Na vodno je bio i vrlo efikasno sredstvo protiv boli eluca, ali samo ako je bio ubran na Ivanje (24. 06.), prije izlaza sunca ili dok je crkveno zvono zvonilo za podne. KUMSTVO se prvobitno smatralo uskom rodbinskom ili duhovnom ve zom izmeu kumeta i kuma. U ne kim su krajevima odnos kumstva po kuavali stvoriti razmjenom uvojka kose. Kumova je koulja navodno titila kume od bolesti i demona. Kad bi djevojka u proljee vidjela prvu rodu kako stoji, oekivala je da e je zamoliti da bude kuma. Trudne ene nisu smjele preuzeti kumstvo, jer se vjerovalo da je to opasno i za njihovo budue dijete i za kume. KUPANJE Najzdravijim se smatralo kupanje u svibnju. Vjerovalo se i u povoljno djelovanje > oujske vode, > uskrnje vode, > mlinske vode i > kinice ( > Voda). Kupka u vinu navodno bi osigurala zdravlje novo roeneta. Vano je bilo prvo kupanje dojeneta jer se vjerovalo da se raznim dodacima vodi, dijete moe zatititi od raznih bolesti, npr. uloga, hlad noe ( > Kopar) i dr. Pokuavalo se utjecati i na boju kose ( > plava kosa). Djevojicama se u vodu stav ljao miloduh, u elji da im se osigura kasnija sklonost mukaraca. I stari i mladi su vjerovali da se s malo grobne zemlje u vodi za kupanje mogu zati

titi od osipa. Ali za vrijeme pasjih dana (od kraja srpnja do kraja kolo voza) nije se smjelo kupati jer se vjerovalo da je u tom periodu voda otrovana, da se moe lako utopiti ili dobiti osip. Na Veliku gospu je bilo zabranjeno kupanje u rijeci, jer je vladalo uvjerenje da rijeke tog dana zahtijevaju ljudske rtve. > Nona kupelj, > Sretni dani, > Valerijan. KUPINE Vjerovalo se da se ovjek moe zatititi od bolesti i arolija ako se provue ispod grma kupine.

Kupine, uz ostalo, lijee reumatizam, hripavac i ireve. Premda im je plod ukusan, u nekim se zemljama, npr. u Francuskoj, nerado jede jer se vjeruje da joj boja potjee od vrajega udarca. U nekim se ruralnim podrujima Engleske vjeruje da je avao upao u kupinu i da ju je zato prokleo.

KUPUS Ako se na Katarinino (25. 11. ) zakopaju uveli listovi ku pusa ovijeni vunom, dobit e se na vodno novo i bolje sjeme kupusa. KURJE OI mogu se navodno spri jeiti ako se u arape stave lukovice mrazovca. Za odstranjivanje kurjih oiju bilo je mnotvo recepata: da se neko vrijeme stoji ispod kleka, da se kurje oi mau unom masti i da se na njih u vremenu kad se mjesec smanju je, stavljaju kolutovi rotkve, da ih se trlja listovima graha, koje poslije toga treba zakopati ispod krovnog lijeba. Preporualo se i da se stane ba u lokvu kinice u kojoj su se prethodno brkale kokoi, te da se onda arape navuku preko prljavih nogu i et rnaest dana ne skidaju. Nakon tog vremena kurje e oi nestati. KURVA Ako je medvjed, kad bi ugledao neku djevojku, jako zamumljao, to se uzimalo kao znak da je

djevojka potajno kurva. Ako se ujutro kao prvu osobu vidjelo kurvu, oeki vao se sretan dan, a kurva na Novu godinu ujutro znaila je sreu za cijelu godinu. Djeca kurvi smatrala su se sretnijima od djece roene u braku, te se vjerovalo da svojim kumovima do nose sreu. S druge se opet strane govorilo da kurve imaju zao pogled koji moe osobito nakoditi novoro enetu. Za vanbranu se djecu govo rilo da e i sama roditi vanbrano, a tko bi razbio ogledalo, morao je na vodno odgojiti dijete kurve. > Pogo vor str. 214. KVOCKA Vjerovalo se da jaja crnih kvoki tite ovjeka i zgrade od svake tete; ne samo od munje, ve i od kile, krstobolje i ujeda zmije. Najbo ljim jelom za porodilju smatrala se juha od crne kvoke. Vjerovalo se i da se pomou crne kvoke moe pri siliti > kradljivca da vrati ukradenu stvar. > Crno.

L
LAGANJE Govorilo se da najvie lau ljudi iz ije se odjee kod pranja diu mnogi mjehurii. Ljude tupog nosa sumnjiilo se da lau. Dalje se govorilo da onaj tko dobro brusi noeve, dobro i lae, a tko krivo ree kruh, sigurno je prethodno neto sla gao. Vjerovalo se da se laljivca moe uhvatiti u lai pomou trpuca ili > berila. > Priznanje. LAKOMISLENOST Po malim nok tima na rukama moe se zakljuiti da su ljudi lakomisleni. Djeci koja se mnogo gledaju u ogledalo i rano s time ponu, proricalo se da e biti lakomisleni. Ako se prije svadbe za nabavku mladenkine haljine morao pozajmiti novac, par e navodno biti lakomislen. Svraka se smatrala simbo lom lakomislenosti. LANOVO SJEME Kola od lanovog sjemena s medom i paprom navodno je djelovao kao sredstvo za podraaj spolnog nagona. LAPIS LAZULI je navodno bio do bro sredstvo protiv melankolije i ne svjestice. Ako ga se uzimalo u obliku praha, oekivalo se smanjenje vruice. Osim toga, u njegove je osobine spa dala umirujua snaga, a povoljno je djelovao i na jaanje srca. Prakom su se posipale bradavice, koje bi poslije toga navodno nestajale. Vjealo ga se i maloj djeci oko vrata, vjerujui da e im pomoi da prevladaju svoje straho ve. LASICA Lasici se pripisivao zao po gled kojim je mogla zaarati zeeve i

druge ivotinje. Kad bi lasica prela ovjeku preko puta, vjerovalo se da predstoji nesrea. Zato je pod svaku cijenu trebalo izbjegavati lasicu; ve se i samo njezino frktanje smatralo uzrokom svakog zla. Tvrdilo se da moe otrovati ovjeka i ivotinju ako u njih dahne; pogoeni ovjek tada se raspolovi, oslijepi ili mu otekne lice, dok krave pogoene dahom la sice daju krv umjesto mlijeka. Ali amulet s okom lasice smatrao se zati tom od zlog pogleda. Muda lasca sluila su enama kao amulet, a kao mast ili praak navodno su spreavala zaee. Razni dijelovi lasiinog tijela upotrebljavali su se protiv najrazliitijih bolesti. > Epilepsija, > Zmijski otrov, > Zima.

Lastavije gnijezdo na kui odbija munju i svaku nesreu.

LASTAVICE Smatralo se da pojavlji vanje lastavica poslije zime nosi sreu, a da njihova gnijezda na kui odbijaju munju i svaku nesreu. Tko je u proljee vidio prvu lastavicu mogao je navodno vodom iz lokve na smetli tu ili gnojem oprati sunane pjege

Moda je najrairenije vjerovanje o leptirima da su oni due pokojnika. Zato se od najstarijih vremena prema njima postupalo paljivo i njeno. Tko ubije leptira, imat e godinu dana nesree. Vidjeti tri leptira istodobno na listu znai: smrt.

tako da nestanu. A kad bi se, spazivi prvu lastavicu, promijeao novac u novarci, on bi se uskoro silno razmnoio. Ako se spali lastavije gnije zdo i pepeo pomijea s lovevom samom, lovac e uvijek pogoditi cilj. S istom se namjerom sama mijeala s osuenom lastavijom krvi. LAVINE su se navodno sputale na ona mjesta gdje su se okupljale vjeti ce. Vjerovalo se da vjetice koje jau na lavinama gube svoju mo kad za zvone crkvena zvona. LEDENE ARE na prozorima to kom dvanaest noi izmeu 25. 12. i 6. 01. navodno nagovje taju stranu godinu. LEPRA > Guba. LEPTIR Tko je u proljee ugledao najprije bijelog, a zatim utog leptira, nadao se srei u novanim stvarima, sivi leptir je navodno donosio nesre u, a crveni bolove u oima. Ako se prije Sv. ura (23. 04.) golom rukom ulovi bijelog leptira, smatralo se da se zna sretni broj za lutriju, koji bi se dobio tako da se datumu kad je leptir ulovljen, pribroji broj njegovih mrlja na krilima. Ako je pelar u proljee ulovio prvog leptira kojeg bi ugledao i pustio ga da odleti kroz rupu u rukavu negovog kaputa, vjero vao je da e ljeti moi uloviti roj pela. LICE Boja lica igrala je prije vrlo vanu ulogu: bljedilo se tumailo kao bojaljivost, a utocrna boja ukazi vala je na nerazumnost i svojeglavost. Trudnica s mrljama na licu najvjero jatnije e roditi djeaka, a s jednoli nom bojom koe lica - djevojicu.

Ako je lice peklo ili bockalo, pretpo stavljalo se da netko u toj osobi govo ri. LIJEENJE MOLITVAMA po mou maginih formula i sredstava oduvijek je bio sastavni dio puke medicine. Cesto se pritom govorilo o ljekovitim valovima i magnetskim ljekovitim snagama. LIJENIK Posjet lijeniku i razgo vor s njim na Veliki petak navodno donosi mnogo sigurnije rezultate nego bilo kojeg drugog dana u godini. Onaj kome se odjea krpala na tijelu, uskoro e trebati lijenika koji e na njemu takoer rezati i krpati. > Ope racija. LIJENA e navodno postati djevojka koja u proljee vidi prvu rodu kako stoji. LIJEPO VRIJEME nije se moglo oekivati samo onda kad su komarci plesali, ve i tada kad bi se pri nekom obroku sve pojelo, kad je mjesec iz gledao bijel i svijetao, kad se vidjelo pua koji je sa sobom nosio zeleni list, kad bi guska, dok je padala kia, pogledala prema nebu i kad se maga rac valjao u travi ili kad su se dva magarca igrala i plesala. S lijepim se vremenom raunalo i kad su ptice letjele visoko ili kad su se vraale ptice selice. Isto se tako pokuavalo saznati neto o vremenu promatrajui vladanje > paukova. LIJEVANJE OLOVA je osobito omiljeno na kraju godine, sa eljom da se sazna to donosi nova godina. Pusti se da vrue olovo kapa u vodu, pa se onda pokuava protumaiti na-

stale oblike: zvijezde navodno obea vaju sreu, krievi nevolje, ovjeuljci ili oblik vree bogatstvo, ivotinjice smrt. Kad uenik lijeva olovo, poku ava se pogoditi njegovo budue zani manje. Naravno, i ljubav igra vanu ulogu: iz oblika slinih slovima poku ava se sastaviti ime budueg partnera, a od drugih oblika njegovo zanima nje. Vijenac najavljuje svadbu u go dini koja dolazi, pravokutan se oblik moe tumaiti kao lijes, pa znai smrt u roku od godine dana. > Budunost. LIJEVO U pretkransko je vrijeme lijeva strana vaila kao povoljnija ( > Ovce, > Svjetlost lutalica). Pod utje cajem Starog i Novog zavjeta pobije dilo je suprotno shvaanje ( > De sno). Tako se onda npr. ustajanje na lijevu nogu i oblaenje najprije lijeve arape poelo tumaiti kao lo pred znak, isto kao i kad je zvonilo lijevo uho ( > Zvonjenje u uima) i kad bi se gost spotaknuo lijevom nogom ili kad bi ga lijeva noga svrbjela. I mrlja na prstu lijeve ruke tumaila se kao predznak nesree, dok se jo danas kae da e kad svrbi lijeva ruka biti novaca, a kad svrbi desna - izdataka. > Djevojka, > Zec, > Hunjavica. LIKOVAC ili MASLINICA Prve cvjetove te biljke koja raste divlje, treba, prema vjerovanju, traiti ne govorei o tome. Tako naeni cvje tovi navodno su pruali zatitu od raznih nesretnih sluajeva, ako se iz govaraju ove rijei: Naoh prvu maslinicu i drim je u ruci, a njome mogu sprijeiti i krv i bol i vatru. Prema ponaanju likovca stvarali su

se zakljuci o najpovoljnijem vre menu sjetve: ako su se cvjetni klasovi rascvali najprije u gornjem dijelu, naj unosnija e biti rana sjetva, a ako se rascvate donji dio, bit e uspjenija kasna sjetva. LIPA Vjerovalo se da amulet od lipovog lika titi od arolija i vjetica. Tko sjedi pod lipom, navodno je sigu ran od groma. Pod lipom u cvatu nai e starci i pluni bolesnici zdrav zrak. Pepeo lipe sipali su po orani cama da ih ouvaju od tetoina. Sad njom lipe oko kue i unoenjem lipinog granja u dom, ukuani su se pokuavali obraniti od vjetica. > Zubobolja. LISICA Za zatitu kokoi od lisice zabijali su u dvorite tri hrastova kol ca, vjerujui da e se lisice zadrati na udaljenosti do koje dopiru udarci e kia kojim su zabijeni kolci. > Krug. LIAJEVI su se navodno mogli ods traniti vodom od > oujskog snijega ili > uskrnjom vodom. Isto se tako mislilo da ih se, kao i ostale vrste osipa, moe izbrisati parom koja se zimi napravi na prozorima, a trebalo ih je mazati prstenjakom. LOIKA je navodno pomagala pro tiv uzbudljivih i spolno nadraujuih snova. LOM KOSTI se, prema vjerovanju mogao izbjei i kod najteih padova ako se uvijek uza se nosi mukatov orai dobiven na poklon za Novu godinu. Vjerovalo se da slomljene ko sti bre i bolje zarastaju kad ih se omota komadom kuhane slanine. LONCI nisu smjeli nou ostati nepo-

klopljeni jer se inae navodno nee moi zaspati. LOPO Ako se jede korijenje bijelog lopoa, mogu se sprijeiti spolno nadraujui snovi. LOPOVI Vjerovalo se da je onaj tko uza se nosi vuju dlaku osiguran pro tiv krae. Isto se svojstvo pripisivalo i topazu, a granat je navodno odbijao lopove osobito na putovanju. Okradeni su se nadali da e u snu vidjeti i prepoznati lopova ako pod glavu stave korijen cikorije ili pod desno uho ljutovnicu. Kad bi ulovili nekoli cinu sumnjivaca, namazali bi crnu koko aom, pa bi je onda svaki od njih morao opipati: ije ruke nisu pocrnjele, taj je lopov ( > Boji sud). Lopova su takoer pokuavali pro nai arobnim prutiem, prelazei njime po papiru s imenima sumnjivih. Mislilo se da se pomou odreenih manipulacija moe lopova navesti na priznanje ( > Priznanje). Ako se npr. zemlja s groblja isprila u tavi, nepo znati e lopov navodno vratiti ukra denu stvar. Za istim se rezultatom teilo kad se u posudi sakupljala zem lja na koju je stao lopov, pa se ta zemlja zatim promijeala avlom iz lijesa, naenim u pono na groblju. Lopov e tada, prema narodnom vje rovanju, dobiti jake bolove na taba nima koji e potrajati sve dok ne vrati svoj plijen. A ako se u tragove nogu lopova zabilo stare avle s lijesa, lo pov je morao umrijeti. Prema drugim miljenjima okradeni, zajedno s crnom kokoi, nije smio jesti tokom devet petaka da bi na taj nain prisilio lopova da vrati ukra deno ili pak prouzrokovao njegovu

smrt. Dalje se tvrdilo da lopov koji uspjeno krade u novogodinjoj noi cijele godine nee dolijati. > Pone djeljci su se smatrali povoljnima za lopove, jer su navodno u vezi s mjese com koji se smatrao lopovskim sun cem. Za ljude roene u utorak sma tralo se da su skloni krai. Djeca koju su udarali po prstima ili kojima je majka rezala nokte umjesto da ih odgrize, postat e navodno lopovi. LOTO Preporuivalo se da se svi brojevi lota napisu na male papirie i da se papirii stave u novi, jo neupotrebljeni lonac, pa da se onda unutra stavi pauk, najbolje pauk krsta. On e navodno ispresti svoju nit na papi riu sa sretnim brojem. LOV Tko je lovio u nedjelju, morao je, po vjerovanju vjeno dalje loviti kao divlji lovac. Za ametist se vjero valo da donosi posebnu sreu u lovu, a meci koji su se lijevali u novogodi njoj noi navodno su uvijek pogaali cilj. Da se ni u narednoj godini nikada ne bi promailo cilj, stavljala bi se na Boi bijela krpa pod noge i zatim se pucalo u mjesec. I igla kojom je pret hodno bio uiven mrtvac, zabijena u kundak, garantirala je navodno sigur nost u gaanju. Lovci su se nadali istom uspjehu kad bi namazali metke golubinjom krvi ili puku golubinjom ili abljom krvi. Takoer se vjerovalo da se od prstena s kojim je bio objeen neki osuenik mogu napraviti meci koji sigurno pogaaju cilj. Cilj se navodno mogao uvijek pogoditi i onda kad bi se u samu pomijeala sasuena krv lastavice ili pepeo od lastavijeg gnijezda. Loptici od neprobavljenih ostataka iz eluca divo-

e sablasti izazvati oluje i razne opsje ne. LOVOR se u starini smatrao obra nom od zaraznih bolesti, od arolija, vatre i udara munje. Vjerovalo se i u njegovu mo da umiri luake. LUDILO Vjerovalo se da se moe poludjeti ako se pojede riblju glavu. I onaj tko ostavi nagrizene ostatke kruha koje onda pojede pas, moe izgubiti razum. Isto e tako proi i ljudi koji dopuste da im se odjea krpi na tijelu. Mislilo se da se nevjerna zarunica moe otjerati u ludilo ako se jedna dlaka iz njezine kose omota oko palmine granice i oboje baci u vatru. Meutim, ve se u davna vre mena pokuavalo poludjele umiriti lo vorom. I safiru su se takoer pripisi vale djelotvorne snage protiv ludila, a isto tako i pijenju iz zvona. > Bjesni lo. LUKAV je elio postati onaj tko je jeo gavranovo meso. Kao lukavi su obino vaili ljudi kratkog vrata.
Luak, Le Fol, s tarot-karata. Moe poludjeti i onaj koji pojede riblju glavu.

koze, takoer se pripisivalo izvan redno djelovanje u lovu, samo ako je lovac uvijek nosi uza se. Jo se govo rilo: ako se pas na putu u lov valja, njegov e gospodar imati sree. LOVITI RIBU u podne smatralo se loim, jer se u to vrijeme navodno moe uloviti ili sablasnog ogromnog raka ili vodenjaka u obliku velikog, bezrepog arana. Ako se ipak ribarilo u podne, moralo se raunati s time da

LUKOVICE Miljenja o tome koja je mjeseeva faza najbolja za saenje luka, oduvijek su se razilazila. Ali, ako se eljelo pospjeiti rast luka, trebalo je u pono za punog mjeseca utke izai iz kue i gaziti po mladim stabljikama luka ili se na Ivanje (24.. 06.) valjati po gredici" luka. Ako se luk sadio u sazvjeu jarca (od 22. 12. do 20. 01.), vjerovalo se da e narasti vrst i tvrd luk; luk saen u sazvjeu vodenjaka (od 21. 01. do 18. 02.) bit e navodno gnjil, a onaj u znaku strijelca (od 23. 11, do 21. 12.) ode u sje me. Onaj tko bi posadio luk na Sv.

Benedikta (21. 03.) ili na Tijelovo (40 dana poslije Uskrsa), dobio je navodno veliki, krupni luk. To se proricalo i onome tko se za vrijeme saenja zbog bilo kojeg razloga rasrdio. Ako bi se na Ivanje dvije cjev ice luka odrezale u jednakoj visini i ako bi im se pridalo znaenje sree i nesree, onda je cjevica koja bre po raste pokazivala to se moe oekivati u toku te godine. Luk se upotreblja vao i za pogaanje sretnih brojeva u lutriji. Luk su vjeali na strop ili iznad vrata, vjerujui da odbija zlo i bolesti. Kad bi se objesio u staju, navodno je uvao stoku od poasti. Taj se luk morao nakon godine dana promijeni ti. Ako se dralo luk u depu, moglo se navodno raunati sa zatitom od vrtoglavice i nesvjestice, ali samo onda ako je luk kupljen bez cjenkanja ili ako ga se dobilo na dar. Razne lukovice - enjak, gorica, gladiole, perunike - navodno su da vale otpornost na ubode i udarce. Bijela lukovica pod kapom odstra njuje glavobolju i izvlai otrov iz svih rana - tako se bar prialo. Rane su navodno zacjeljivale a krvarenje prestajalo ako se preko tog dijela tijela prelo lukom koji se zatim bacilo u vatru. Kod krvarenja iz nosa preporu ivalo se da se pola luka pritisne na

vratnu ilu kucavicu, a kod kalja da se tabani nataru prenim lukom. Na taj se nain navodno mogu odstraniti i bradavice, Samo se nipoto nije smjelo zaboraviti da se luk poslije toga zakopa, utei, po mjeseini ili u sumrak.> Snovi. LUMBAGO Post na Badnjak (24. 12.) smatrao se najboljom pre ventivom. Kako se lumbago smatrao vjetijom arolijom, pokuavalo se protiv njega primijeniti neko protusredstvo, npr. da se na bolno mjesto stavi enjak pomijean s octom i ilovaom. LUTRIJA Petak je navodno bio naj bolji dan za igranje na lutriji. Vjero valo se da se moe doi do sretnog broja ako se prije urevdana (23. 04.) rukom ulovi bijelog leptira i datumu kad je ulovljen pribroji broj njegovih mrlja. Vjerovalo se da se sretne brojeve moe saznati i iz snova. Osim toga, luk se stavljao najprije u vodu a onda u zemlju, da bi se nakon osam dana iz spleta korijenja poku alo razabrati sretni broj. Vjerovalo se da se taj sretni broj moe saznati i od mrtvaca, kad se otvori grob onoga tko je zadnji umro. Naroito su esto lozove izvlaila djeca, jer se smatralo da ona imaju najvie sree.

LJ
LJEKOVITO BILJE je prema narod nom vjerovanju trebalo iskapati samo srebrnjakom ili srebrnim oruem. Smatralo se da to pojaava njihovu ljekovitu snagu. Najboljim se vreme nom za sakupljanje bilja i korijenja smatralo razdoblje rujna i listopada, i to kad se mjesec smanjuje, izmeu ponoi i izlaska sunca, jer su tada navodno najljekovitiji. Prema jednom drugom vjerovanju biljke je trebalo brati uoi Ivanja (24. 06.) poslije ponoi ili pak na samo Ivanje do podneva jer u ostalo vrijeme po njima jau vjetice i tako unitavaju njihovo djelovanje. Prema nekim knjigama o ljekovitom bilju, naroito je djelo tvorno bilje sakupljeno na Veliki pe tak ili na Tijelovo (40. dana poslije Uskrsa). > Ljekovitost i Pogovor str. 214. LJEKOVITOST se oekivala od najrazliitijih predmeta i radnji, kao na primjer od raznog ljekovitog bilja, ali i od onoga to je ostalo od mrtvih ( > Mrtvaka ruka, > Mrtvaki zu bi), a naroito od smaknutih ( > Kr vnika sjekira, > Konopac). I dragom se kamenju pripisivala ljekovita mo. U svemu to je bilo izvanredno i neobino, nai su stari vidjeli ljekovite ili obrambene snage, ali su esto sma trali da one djeluju samo u odreeno vrijeme. Tako se kouljama jakih ljudi pripisivalo pozitivno zraenje i zato se preporuivalo rekonvalescentima da ih obuku. Ruka koja je usmrtila krticu takoer je vaila kao ljekovita. No, koja se esto smatrala ovjeko

vim neprijateljem, vaila je u drugim krajevima kao naroito povoljna za razvijanje ljekovite moi. LJEPOTA Ako je ena za vrijeme trudnoe jela mnogo jabuka, mogla je navodno biti sigurna da e imati lijepo dijete. Lijepa su bila i djeca roena dok je na nebu bila duga. Vjerovalo se da se moe stei ljepota ako se umije rosom, osobito u svibnju, ili pak uskrnjom vodom, oujskim sni jegom ili sokom breze. Ljepoti je navodno koristilo i kad se jelo hladna kuhana jela i pilo hladnu crnu kavu. Dalje se smatralo da umivanja bijelim pivom poljepavaju kou, a tko je elio pojaati mladenaki sjaj koe, mazao bi lice konjskom masti. Velika se ljepota obeavala nakon kupelji u toploj volovskoj krvi ili u magareem mlijeku. Prema novijem su vjerovanju najbolja sredstva za poljepavanje kruh od krupno mljevenog ita i svjei mladi sir. LJESTVE Govorilo se da na sebe navlai nesreu onaj tko proe ispod ljestava. LJENJAK Ako su u nekoj godini naroito dobro rodili ljenjaci, onda e se te godine, prema starom narod nom vjerovanju, roditi mnogo vanbrane djece. Ali je mnogo ljenjaka bio i znak da dolazi otra zima. LJUBAV Postojali su mnogi recepti kojima se htjelo izazvati ljubav osobe suprotnog spola. Najjai i najdjelo tvorniji su navodno bili oni prema kojima je u jelo ili pie voljene osobe trebalo umijeati neto od vlastitog tijela - kosu, nokte, znoj, krv, slinu, pa ak i muko sjeme i ensku men strualnu krv. Da bi se stekla neija ljubav, nosilo se uza se bijelo kamenje

iz eluca crnog kokota. Ako je dragi nosio u amuletu tri dlake iz obrve svoje drage, mogao je navodno biti siguran da e mu ostati vjerna. Sreu u ljubavi ljudi su pokuavali osigurati cikorijom, odreenim dijelovima vrapca i mnogim > afrodizijacima. Ako su dvije osobe raznog spola isto vremeno zijevnule, smatralo se da je to znak uzajamne sklonosti. Meu tim, narodna je mudrost pomagala i kad se radilo o nesretnoj ljubavi: savjetovala je da se odrezana kosa i nokti zakopaju u umi jer e tako ljubav navodno odumrijeti. S istom se namjerom drao mrtvaki zub na dimu koji je morao strujati oko ne sretno zaljubljene osobe. > Naklo nost, > Miloduh, > Pogovor str. 214. LJUBAVNICI ne smiju brisati ruke istim runikom, inae e se razdvojiti. Isto se tako dragi ne smije brisati o

pregau svoje drage, ako mu je stalo do toga da ne doe do svae; prema jednom drugom vjerovanju to e ga uiniti ovisnim o djevojci ( > Rup i). LJUBICA Vjerovalo se da e onaj tko na uskrnje jutro proguta tri prve ljubiice biti poteen od hladne gro znice. LJUBOMORI su navodno osobito skloni ljudi s osjetljivom kosom i oni sa sraslim obrvama. Onaj koga je zasvrbjelo koljeno esto je smatran ljubomornim, a mukarac koga su svrbjeli tabani navodno je bio ljubo moran zbog vlastite ene. LJUTENI JEAM Vjeruje se da se ne mora bojati kapi onaj tko nakon pojedene kae od ljutenog jema ima u elucu jemena zrna - sve dok su zrna u elucu.

M
MAKAMA se pripisivala krivnja za buduu nesreu, svau i promjenu vremena ako ih se srelo prije nekog planiranog pothvata. U srednjem su se vijeku make smatrale vjetijim stvorenjima, pa su ih zato ubijali radi istjerivanja avola i obrane od nesre e, bacali s kula, spaljivali na otvore noj vatri, prili i pokapali ive na poljima i u graevinama da bi se sprijeila teta ( > rtva graevini). Danas se smatra da make najavljuju posjet, slove i kao prognozeri vreme na, ali i predskazuju sreu ili nesreu naroito > crne make -, na primjer smrtni sluaj u kui. Kod najave po sjeta tono se razlikuje: ako se maka isti sprijeda, dolazi mukarac, ako se isti otraga, dolazi stara ena; ako lie rep, posjet e biti nesimpatian; ako lie cijelo tijelo, grebe se apom iza uha i gladi se po nosu, treba navodno oekivati dobrodoao po sjet. Maje zavijanje najavljuje svau, naroito petkom nou. Da bi se kup ljena ili poklonjena maka udomaila, trebalo joj je odrezati nekoliko dlaka i staviti ih pod nogu stola ili procije diti kavu kroz krpu za pranje sua. Tvrdilo se da dijelovi make ine ovjeka neranjivim ili nevidljivim. U pukoj se medicini upotrebljavaju maji izmet, mokraa, krzno, pepeo i drugo protiv razliitih bolesti. > Slo bodni zidari, > Stolist. MADEI Ako je majka esto brala borovnice, proricalo se da e dijete imati brojne madee. Madei na

vodno nastaju i ako ena za vrijeme trudnoe ne zadovolji neku svoju e lju ili ako se prestraena uhvati za jedno mjesto na tijelu. Da ne bi dijete unakazila madeem, majka se na vodno mora, kad se preplai, preven tivno uhvatiti za stranjicu gdje se made kod djeteta nee vidjeti, ili pak mora to vie ispred sebe ispruiti ruke. Od babice se trailo da odstrani ma de prije no to bi ga itko vidio, ili tako da ga pritisne posteljicom, ili mazanjem menstrualnom krvi ili pak dodirivanjem mrtvaevom rukom. Osim toga se vjerovalo da se madei mogu odstraniti pljuvakom koju je trebalo uvee namazati i pustiti da se preko noi osui. Made u obrvi navodno je znaio da e ta osoba biti objeena, a made na uima je bio predznak smrti utapa njem. MAGARCI vae kao jedine ivotinje koje ne moe pogoditi munja. Magarev loj kao i desno mudo magarca ako se skuha u vinu i pojede ili ako se nosi na narukvici, slovi kao sredstvo za spolno podraivanje. ene se na vodno moglo stimulirati kad bi im se pod jastuk stavila vuna namoena u magareu krv. Govorilo se da zubo bolja nestaje ako se poljubi magarca, a da se bolesni bubrezi mogu izlijeiti ako se pije magarea mokraa. Djeci su u kolijevku stavljali komade maga ree koe da bi se oslobodila straha. Kad bi magarac naulio ui ili hodao postrance, oekivala se kia. MAGLA za vrijeme adventa nagovje tavala je dobar urod voa. Ali magla na Novu godinu znai mnogo bolesti u godini koja dolazi. Ako u sijenju ima magle, oekuje se mokro proljee

ili slana jo i u svibnju, u kolovozu je magle bilo kad bi u oujku bilo rose. MAGIJA > arolije, > Bajanje, > Pogovor str. 214. MAGNETIZAM U 18. stoljeu se vjerovalo da se oboljeli dijelovi tijela mogu izlijeiti ako se preko njih pri jee magnetom. MAJINA DUICA > Timijan MAJINO MLIJEKO navodno e obilno tei ako ena bude jela prepelija jaja ili ako na grudima bude nosila komadi bedrinca. MAJKA Djeca mravih majki na vodno preteno lie oevima, dok djeca debelih ena vie lie majkama. MAK treba jesti na Badnjak ako se eli dobiti mnogo novaca. S druge se opet strane tvrdi da velike koliine maka zaglupljuju. MALAHIT Taj su ukrasni kamen oko vrata uglavnom nosila djeca, jer se vjerovalo da ih on titi od svih moguih opasnosti i bolesti. ene i babice esto su se ukraavale prste njem i lancima od malahita, jedne zato to su vjerovale da e tako njiho voj djeci lake rasti zubi, a druge jer su smatrale da e imati vie sree s muterijama. Malahit je, osim toga, navodno titio i od otrovanja. Amuleti od tog ka mena navodno su titili od > zlog pogleda. Trudnice koje bi malahit tako svezale oko trbuha da lei na pupku, smatrale su da e dijete koje oekuju biti jae i imati veliku snagu. Za vrijeme poroaja malahit je morao biti zavezan da desno bedro da bi dijete slijedilo kamen i rodilo se.

Mandragora je, zacijelo, jedna od najpopularnijih biljaka u praksi vjetica i vjetaca, osobito zbog opijatskih svojstava. Vjerovalo se i u to da e na mjestu umrijeti tko iupa iz zemlje mandragoru.

Kad bi se malahit privezao uz rane, navodno je zaustavljao krv i ublaa vao bol. Vjerovalo se da moe odstra niti i kolike. MANDRAGORA Korijen mandragore navodno je onome tko bi ga nosio uza se osiguravao ljubav i no vac. Tko je stavio novac uz korijen mandragore, oekivao je da e se no vac narednog jutra udvostruiti. Vje rovalo se da taj korijen nosi sreu ako se za vrijeme igre dri u depu. Kod operacija se kao narkotik preporui valo vino u kojem se kuhao korijen mandragore, a taj je korijen navodno olakavao i poroaj. Kod seljaka je slovio kao sredstvo protiv bacanja ini na stoku. ( > Pogovor str. 214) MARGARETA > Kia MARLJIVA e navodno postati ona djevojka koja u proljee vidi prvu rodu koja leti. MASKOTA >Talisman, > Voza automobila. MASLAC navodno ima ljekovitu snagu ako ga se pravi na Tijelovo (40. dana poslije Uskrsa) prije izlaska sun ca, ne solei ga. Vjerovalo se da neso ljeni maslac, napravljen na Veliki etvrtak, lijei sve rane. > Suica. MASLAAK Sedam ili devet kori jena koji su bili iskopani na sv. Bartolomeja (24. 08.) prije izlaska sunca i zatim se nosili u vreici kao amulet, navodno bi pomagali protiv boli u oima. Kod zubobolje se savje tovalo da se maslaak vjea oko vrata sve dok se ne osui. Ranije su generacije mislile da e svatko tko dodirne maslaak dobiti rane na rukama. Vjerovalo se da se

Kad djevojka otpuhne glavicu maslaka, ekat e onoliko godina do udaje koliko sjemenaka otpuh ne. Na slici br. 2: Maslaak, lie i cvjetovi.

mlijenim sokom maslaka mogu odstraniti bradavice, ukoliko se sok nanese treeg dana smanjivanja mjese ca. Tko bi u proljee progutao prva tri pupoljka maslaka koja bi naao, ostao bi navodno cijele godine zdrav, a mnogo maslaaka najavljivalo bi plodnu godinu. Djeca upotrebljavaju ocvali maslaak za razne brojalice da bi saznali koliko e dugo ivjeti, ko liko e jo godina proi do njihove svadbe i sl. MAST jakih i divljih ivotinja, pri mjerice medvjeda ili vepra, upotreb ljavala se za utrljavanje, u vjerovanju da e se tako stei snaga tih ivotinja.

Obilje masti u elucu navodno ne utralizira sav progutani otrov. ap ljina se mast uzimala protiv gluhoe, a mast tuke protiv nesanice. Pasja mast se preporuivala protiv plunih obo ljenja, a prepelija protiv upale roni ce. Kao i drugim ostacima umrlih, i njihovoj se masti pripisivala velika ljekovita mo. > Slanina. MATINJAK Tko se bojao uboda pele, trebalo je da ljeti uvijek nosi u ruci matinjak. Ispiranje usta s vo dom matinjaka navodno ublaava zubobolju. enama koje su eljele djecu, preporuivali su taj eliksir za unutranju i vanjsku upotrebu. MECI Crni metak naen u mravi njaku navodno donosi nalazniku sklonost voljene osobe. Takav metak, osim toga, titi od vruice i bolesti, te ini ovjeka zdravim i jakim. Trebalo ga je vjeati djeci oko vrata jer na vodno pomae i kod rasta zubi. Upotrebljeni meci, osobito oni izvaeni iz divljai, upotrebljavali su se kao pilule protiv crijevnih oboljenja. Spljoteni meci primjenjivali su se za oblaganje protiv mrtvih kosti, vrbanca, krvare nja iz nosa i zubobolje. MED Sanjati o medu znailo je da e se onome tko sanja ostvariti elje u ije se ispunjenje nikada nije nadao. Meutim, onaj tko, jedui med, ne bi zamazao ruke i usta, uskoro e umri jeti. Tko se elio rijeiti svraba, namazao bi na Veliki etvrtak med izmeu prstiju. Smatralo se da protiv probadanja pomae oblog od duhanovog lista namazanog medom. Staro ger mansko pie za jaanje prireivalo se od volovske krvi, vina i meda. Na Veliki etvrtak trebalo je jesti med da

bi se zatitilo od ugriza otrovnih ivo tinja i bijesnih pasa. Ako se zabora vilo na Veliki etvrtak pojesti med, moglo se dogoditi da se ovjek pre tvori u magarca ili bar da mu narastu magaree ui. MEDENJACI su se upotrebljavali kao ljekovito sredstvo protiv vruice ako se na njih napisu odreene rijei i ako se pojedu, protiv boli u leima ako se od Boia do Svijenice (2. 02.) komad medenjaka nosio u depu i povremeno odgrizao koma di, protiv trakavice ako bi se skuhali kao kaa s rakijom od kvasca i upo trebljavali kao oblozi koji se stavljaju na trbuh. U samostanima su se mede njaci pekli s ljekovitim travama. MEDVJED Ako se eljelo imati do bro pamenje, trljalo se sljepooice medvjeom mau. Ta je mast na vodno pomagala i protiv ispadanja kose. Vjerovalo se da se moe osigu rati plodnost mladenke ako se pod brani krevet stave preni medvjei bubrezi. To e navodno jo sigurnije djelovati ako mlada ena u svadbenoj noi pojede medvjeu u. MELANKOLIJA Navodno su joj skloni ljudi sa sraslim obrvama. Pro tiv melankolije nosilo se drago kame nje, kao npr. opali ili krizoliti, ali i safir, granat, hijacint i lapis lazuli. Dobrim su se sredstvom smatrali i koralji, kao i orasi. Takoer se vjero valo da se melankolija ne moe odu prijeti zlatnoutom korijenu trave od ui, ako ga se nosi uza se zamotanog u rupi. > Turobnost. MENSTRUACIJA Vodom u kojoj je oprana koulja koju je djevojka

nosila za vrijeme prve menstruacije, polijevalo se ruin grm, vjerujui da se time djevojci moe osigurati stalno zdravlje i redovita menstruacija. Pro tiv pretjeranog krvarenja preporui vala se tukina mast, a ako je krvare nje izostalo, pomagao bi aj od crve nih cvjetova hajduke trave. Tvrdilo se da ene za vrijeme menstruacije imaju zao pogled kojim, izmeu osta log, mogu zamagliti ili ak probuiti ogledalo. Od tog su pogleda navodno venuli plodovi. Takve ene nisu smjele dodirnuti plodove prilikom ukuhavanja, niti soliti meso, jer bi se inae navodno sve pokvarilo. Isto se tako smatralo da ene za vrijeme menstruacije vrlo loe djeluje na kra stavce. > Jagode, > Made i > Pogovor str. 214. MESTI poslije zalaska sunca i iznijeti smee iz kue, znailo je iznijeti iz kue sreu. > Metla. METLAMA se, kao vjetijem oruu, pripisivalo mnogostruko magijsko djelovanje. Ako se metlu postavilo iza vrata, s drkom prema dolje, vje rovalo se da je onemoguen pristup vjeticama. Ako se stol i klupa po metu metlom, u kui e se navodno pojaviti zarazne bolesti. Dranje bre zove metle u krevetu slovilo je kao prokuano sredstvo protiv greva u listu. Ako nije bilo vjetra za jedrenje, trebalo je u vodu baciti metlu, i to u onom smjeru odakle se eljelo da doe vjetar. Tko je elio posjet, tre balo je da zatakne tri metle u pe. > Mesti. MIJEANJE pia noem navodno e imati za posljedicu bolove eluca.

MILODUH se esto upotrebljavao kao sredstvo protiv arolija i lijek za bolesti stoke. Stavljali su ga ve malim djevojicama u vodu za kupanje, da bi im kasnije osigurali naklonost mu karaca. Mladenke su uza se nosile korijenje i cvijee miloduha. Grana na kojoj se odmarao roj pela na vodno je djevojci donosila mnogo plesaa. Korijen je esto bio sastavni dio ljubavnih napitaka. Jaki miris mi loduha navodno je tjerao demone. MIR Vjerovalo se da e godina biti mirna, ako na Sveta tri kralja (6. 01.) sja sunce. Tvrdilo se da crvendaevo gnijezdo u kui njezinim stanovnicima garantira mir. Od ne mirne se godine strahovalo kad bi za vrijeme slube boje na Silvestrovo mnogi ljudi kalj ali. Kad bi se za vrijeme nekog rata nala vlat ita s dva klasa, smatralo se da je to znak skorog mira. > Rat. MIRISI Biljke jakog mirisa, na pri mjer valerijana, kopar, kamilica, miloduh, rumarin, kadulja, celer, slovile su ve od starih vremena kao zatita protiv demona i avola. Osim toga kod svakog aranja upotrebljavale su se za spreavanje neke tete. U sluaju histerije pokuavalo se otjerati de mona smradom spaljene kose i perja, a protiv epilepsije su navodno, pored ostalog, pomagale i smrdljive stjenice. > Gorenik, > Pogovor str. 214. MIROLJUBIVOST ljudi koji ih nose navodno izazivaju safir i tirkiz. > Opozicija, > Svaa. MIRTA Vjerovalo se da se iz mirtinog vijenca mladenke moe skuhati aj koji djeluje protiv svih bolesti.

akalica od mirtinog drveta na vodno smiruje zubobolju i titi od nje. MIEVI U mjesecima s dva puna mjeseca oekuje se najezda mieva, kao i poslije kie na Duhove. Kad bi se masovno pojavili poljski mievi, vjerovalo se u skoro izbijanje rata, u period gladi i poskupljenje. Mieve se pokuavalo protjerati iz kue tako da se na Uskrs zajedno sveu svi raspo loivi kljuevi, te da se njima u po drumu zvecka sve dok zvone jutarnja ili podnevna zvona. Isto se pokua valo postii pomou pepela jednog spaljenog mia. Bijegu mieva iz kue ljudi su se nadali i onda kad bi na Badnjak oko ponoi u kui bubnjali. S druge strane, opet, vjerovalo se da e se kua koju napuste takori i mievi uskoro sruiti. Govorilo se da ukopljeni bijeli pijevac svojim kukurikanjem moe otjerati sve mieve iz kue ili ih pak moe odvesti hodajui ispred njih. Mieve se nije smjelo proklinjati jer e se inae navodno previe razmnaati. Vjerovalo se da se mievi mogu drati pod kontro lom, ako se na Badnjak u sva etiri kuta sobe stavi malo nekog jela od graka. MJEHUR Smatralo se da se bolesti mjehura najbolje mogu lijeiti gu jom masti. > Kamenika. MJESEC Jo i danas svako njemako dijete zna ovu priu: budui da o vjek koji se vidi na mjesecu jedanput nije potivao nedjelju, nego je radio, mora sada zauvijek nositi sveanj drva na leima. Vrijeme mjeseca u porastu i punog mjeseca smatralo se openito povoljnim ( > Sretni dani). Obje su

se mjeseeve faze smatrale razdob ljima plodnosti, pa je zato tih dana trebalo saditi kao i sijati raslinje koje raste na povrini zemlje. Meutim, mjesec su dovodili u vezu i s nesre om i nazivali ga lopovskim sun cem, jer svijetli provalnicima koji rade nou. > Mjesec koji ide u ma njak,> Mjesec koji se puni, > Puni mjesec, > Mladi mjesec i > Pogovor str. 214. MJESEC KOJI IDE U MANJAK Za vrijeme te mjeseeve faze trebalo je prvenstveno raditi ono ime se eli postii neku redukciju, npr. suzbijati bolove i greve i lijeiti rane. Isto bi tako u fazi smanjivanja mjeseca tre balo kopati temelje za kuu da bi se potisnule podzemne vode. Slikarima se savjetovalo da u to vrijeme rade, jer se vjerovalo da se tada njihove boje najlake sue. Djevojke, kojima se htjelo osigurati vitkost, trebalo je odvikavati od hrane u razdoblju kad mjesec ide u manjak. A za svo raslinje iji se plod nalazi ispod zemlje, to je vrijeme navodno najbolje za sijanje i saenje. Za sve ostalo to treba da uspijeva i raste, pogodnije je vrijeme kad se mjesec puni, kao npr. krtenje i odvikavanje djece, vjenanje, jelo itd. MJESEC KOJI SE PUNI Vjerovalo se da sve to je zapoeto onih dana kad se mjesec puni, donosi porast i dobit. To je razdoblje openito slo vilo kao osobito uspjeno i plodno, slino kao i razdoblje punog mjeseca ( > Sretni dani). Da bi se u braku neto steklo, trebalo se eniti ili uda vati samo dok se mjesec puni. Sma tralo se da ljudi roeni u toj fazi imaju bolje perspektive za budunost

od onih roenih kad mjesec ide u manjak. ( > Poroaj, > Krtenje). I u novi stan je trebalo useliti samo dok se mjesec puni, inae se u njemu navodno nee imati sree. Ako se ovjek u to vrijeme oiao, vjerovalo se da e poslije toga narasti osobito lijepa i bujna kosa. Za sijanje i saenje taj se period takoer smatrao osobito pogodnim, prvenstveno za plodove to rastu iznad povrine zemlje. > Vrt. MJESEARI su, prema narodnom vjerovanju, svi roeni za punog mje seca. Tako se i vjerovalo da se ne smije obui odjea i rublje koje je cijelu no visjelo izvan kue jer e se inae postati mjesear. Tvrdilo se da se mjesear moe izlijeiti ako tokom deset mjeseci jede jela prireena s vodom u kojoj je prethodno, u fazi kad se mjesec puni, tri dana leao ahat. MJESEINA za vrijeme mjeseine nije se smjelo raditi, osobito ne presti, jer se tvrdilo da tada ispredena nit ne traje dugo. Govorilo se da onaj tko sui rublje na mjeseini priziva smrt, a da velja na mjeseini ije svoju mrtvaku haljinu. Ni orue ni kola nije se smjelo ostavljati na mjeseini da ne propadnu. Tko pije iz zdenca ili potoka u koji sja mjesec, guta s vo dom i mjeseinu, a to je u vrijeme kad mjesec ide u manjak navodno vrlo opasno. ( > Jelo). Od predugog gle danja u mjesec moe se, navodno, dobiti gua, a onaj kome mjesec sja u kuhinju, razbit e mnogo suda. Tko plee na mjeseini privlai duhove, budui da je u to vrijeme zemljin pokriva navodno vrlo tanak. Mjese

ina nije smjela doprijeti ni do rane, jer tada navodno meso poinje trunu ti. MLADI MJESEC Vrijeme mladog mjeseca slovilo je kao lo period ko jem su se pridavala razliita nepo voljna znaenja. Vjerovalo se da ljudi roeni do est sati prije i poslije mla dog mjeseca nee dugo ivjeti i da e osim toga biti impotentni. Upozora valo se da se ne treba vjenavati za mladog mjeseca ili mjeseca koji ide u manjak ako se ne eli izazvati nesreu, siromatvo i sterilnost. Tvrdilo se da je dijete zaeto u noi mladog mjeseca gotovo uvijek mukog roda i da e novarka u koju zaviri mjesec biti uvijek puna novaca. Ali e se onome tko ne bude uza se imao srebrenjak, kad prvi put u tom razdoblju vidi mladi mjesec, dogoditi neka nesrea, dok e voke posaene u vrijeme mladog mjeseca dodue cvasti, ali nee imati plodova. MLADI SIR Prema novijem su vjero vanju kruh od grubo mljevenog ita i mladi sir najbolja sredstva za odrava nje ljepote. MLIJEKO Ako se mlijeko za vrijeme kuhanja ne digne, bit e navodno kie; ako prevrije i istee u vatru, vjerovalo se da e time izgorjeti vjeti ca. esto se namjerno spaljivala ko ica na mlijeku, u uvjerenju da se spaljuje vjetica. Tvrdilo se da krave daju kao krv crveno mlijeko ako im se odree nekoliko dlaka iz repa, osmudi i pomijea u krmu. > Opeko tine od sunca. MLINSKA VODA se preporuivala za pranje u ljekovite svrhe. Bolesnik je morao ustati prije izlaska sunca,

obui istu koulju, uzeti nov lonac koji je platio ne cjenkajui se, i poi do mlina. Pritom nije smio ni govoriti niti dopustiti da ga netko vidi. Zatim je morao crpsti vodu s mlinskog kola i oprati njome cijelo tijelo. Poslije toga e navodno ozdraviti. MLJEARA ili KONOPLJICA bila je osobito cijenjena jer se pomou nje navodno samim dodirom moglo otvoriti zakljuana vrata i brave, raz dijeliti stijene i olujne oblake, raski nuti okove i ugasiti poar. Onaj tko je korijen te biljke nosio u desnom depu smatrao se sigurnim od uboda i metka. Takoer se govorilo da taj korijen svom vlasniku moe otkriti sva blaga ove zemlje. MO Smatralo se da su ljudi roeni pomou carskog reza nadasve eljni moi. Ako netko nae odrezane nokte ili kosu nekog drugog ovjeka, stei e, prema vjerovanju, mo nad tim ovjekom. To se isto vjerovalo i u sluajevima kad bi se stalo u otisak neijeg stopala ili ostavilo preko noi no na stolu. Ako se hljeb kruha stavio naopako na stol, vjerovalo se da e zli ljudi zadobiti mo nad ku om. Za vrijeme > svadbe mladenci su gestama pokuavali osigurati bu duu prevlast u braku. Kod muka raca je > pojas bio simbol snage i vlasti. MOKRAA Protiv difterije, jetrenih oboljenja i raka eluca preporuivalo se da bolesnik pije vlastitu mokrau. Ublaenje tegoba kod mokrenja po kuavalo se postii napitkom od mlijeka u kojem se kuhalo sedam crvi iz drva. > Mokrenje, > Pogovor str. 214.

MOKRENJE Onome tko nije mogao mokriti preporuivalo se da popije vodu u kojoj je ugaen uareni komad eljeza. Ostale tegobe oko mokrenja ublaavali su kuhanjem sedam crvi iz drva u mlijeku koje je onda trebalo popiti. Pridravanjem odreenih pro pisa kod mokrenja, mukarci su po kuavali vratiti izgubljenu spolnu mo. Na taj se nain lijeila i > grlobolja, > ivana groznica i > koprivnjaa. > Mokraa. MOKRENJE U KREVET Govorilo se da dijete mokri u krevet ako je okupano u posudi koja puta vodu. Vjerovalo se da se ta tegoba moe izlijeiti ako se poslije zalaska sunca pojede spolni organ vepra ili kuhana zeja glava. Jedan drugi recept je pre poruivao da se djetetu koje mokri u krevet na pupak vee komad slanine. MOLITVA Prema narodnom vjero vanju djeca koja u kosi imaju crvene ui nerado se mole bogu. MOLJCI Tvrdilo se da se moljci nee zavui u odjeu koja je na Veliki petak visjela na suncu. MOZAK Veprov mozak je bio vaan sastavni dio maziva za oruje ( > Oruje). Vjeveriji mozak se jeo u vjerovanju da pomae u oslobaanju od vrtoglavice. > Prepelice. MRAVI Vjerovalo se da je najefika sniji lijek protiv uloga i svih reumatinih oboljenja mravlja kiselina koju treba prirediti od naivo skuhanih mravi. Mravlja jaja navodno tite od vruice. Ako se u proljee u mravi njak stavila zaepljena boca vina i ako se to vino godinu dana kasnije popilo, oekivao se veliki porast snage. u-

dotvorne snage i svojstva ima na vodno i crni > metak pronaen u mravinjaku. Budui da se u mnogim krajevima jo vjerovalo da su mravi zaarani bezbonici, vladalo je uvjere nje da ih se moe rastjerati zvonjavom posveenih zvona. MRAZ Predznakom mraza smatralo se kad pauk isprede mreu u blizini pei. Ako je na Novu godinu bio mraz, u toku te godine se oekivalo zdravlje. > Zima, > Hladnoa. MRAZOVAC Noenje lukovice mrazovca smatralo se garancijom pro tiv zaraznih bolesti i zubobolje. Kad bi se te lukovice drale u arapi, titile su od kurjih oiju. Ako je mrazovac imao etiri latice, smatralo se da dolazi neplodna godina. Ako je bilo est latica, oekivala se dobra godina. MRENA One bolesti MRKVE Tko na Staru ili Novu go dinu jede mrkve, taj prema narodnom vjerovanju cijele godine nee ostati bez novaca. MRAVLJENJE Ako ena poeli da pomogne muu da smra, preporu uje se da namae golo tijelo medom, da se valja u zrnima ita, te da zrna koja se prilijepe uz tijelo dade samljeti u mlinu, pazei da se melje u smjeru protivnom sunanom svjetlu. Nakon to je pojeo arobni ljubavni kola odtog brana, mu e navodno postati vitkiji. Protiv bolesnog mravljenja preporuivalo se slijedei recept koji je trebalo primijeniti u vrijeme kad se mjesec puni: Kad ovjek ili ivotinja nestaje, daj mu da pojede devet uiju,

po tri na dan, na komadiu kruha, kad mjesec ima samo tri dana. MRTVA KOST Vjerovalo se da se mrtva kost na ruci moe odstraniti tako da se ruka pritisne o stablo ljive. Puka je medicina vjerovala da mrtve kosti nestaju ako se na njih stave upotrijebljeni, spljoteni, iz div ljai izvaeni olovni meci. MRTVAKA KOLA Sresti mrtvaka kola navodno je donosilo sreu; meutim, ako su kola bila pra zna, trebalo se nadati nesrei. MRTVAKA NOSILA Tko bez straha est puta zaredom odspava na mrtvakim nosilima na kojima su od nesene do groba brojne asne djevice, nai e na groblju navodno zlatan klju koji otvara vrata pakla. MRTVAKA RUKA Vjerovalo se da se pomou mrtvake ruke mogu izlijeiti, kako one bolesti i deforma cije kime, tako i osip, madei, irevi i bradavice. MRTVAKI ZUBI su se nosili uza se da bi s osigurala odvanost i srea. Smatralo se da se ovjek tako moe obraniti i od gamadi kao i izlijeiti od zubobolje i sprijeiti ispadanje zubi. Mrtvaki zubi su pomagali i kod rasta zubi u djece. Onaj tko je uza se nosio zub mrtvaca vjerovao je da je zatien od vrenja vojne slube, kao i da moe prisiliti lopova da vrati neku ukradenu stvar. U mnogim se kraje vima vjerovalo da mrtvaki zubi mogu biti djelotvorni samo ako po tjeu od ljudi koji su umrli nasilnom smru; ponegdje se smatralo da ih treba vlastitim zubima iupati iz lea,

i to po mogunosti nou, izmeu ponoi i jedan sat. MRTVI Vjerovalo se da se smeta mrtvace ako se o njima govori, pa je to zato trebalo izbjegavati. Prije svega o njima nije trebalo govoriti nita loe jer e se inae navodno osvetiti. Dalje se vjerovalo da rublje umrloga treba to prije oprati jer inae nee nai mira. Odjeu i posteljinu umrloga nije trebalo upotrebljavati dok ne proe est sedmica od njegove smrti. Ako se tako ne postupi, ometa se navodno mrtvaev mir. I inae je vladalo uvjerenje da se prilian broj umrlih vraa meu ive kao > vam piri ili kao > ustali iz groba. > Lutrija. MRZOVOLJAN je navodno bio onaj tko bi esto ili uvijek ustajao iz kreveta na lijevu nogu. MRNJA Smatralo se da safir titi ovjeka koji ga nosi od osjeaja mrnje. MUDROST > Inteligencija. MUHE navodno nagovjetavaju snjenu zimu ako ih ljeti ima vrlo mnogo. Ako muha nekom zuji u uhu, saznat e se neka novost. Muhe su se smatrale utjelovljenjem avola, vjetica i svega zla, vjerojatno zato to su prenosile zarazne bolesti. Sobne muhe zimi smatrale su se, me utim, donosiocima sree, pa ih zato nije trebalo ubijati. Vjerovalo se da imitacija gamadi napravljena od ko vine moe unititi gamad, pa su se zato protiv najezde muha upotreblja vale mjedene muhe ( > Pogovor str. 214). Ako je ljeti bilo mnogo modrih zujara, vjerovalo se da e slijedea godina donijeti rat ili poskupljenje.

Protiv ispadanja kose upotrebljavala se pomada od smrvljenih muha. MUNJA U narodu se vjerovalo da munju privlai onaj tko na nju poka zuje prstom, pa e mu zato prst izgnjiliti ili otpasti. Za mnoge se biljke smatralo da privlae munju, npr. rododendron, umarica, preica, reuha i dr. I za pse se tvrdilo da dovlae munju. A odjea koja se ivala na Tijelovo (40. dana poslije Uskrsa) ili koju je ivala rodilja, takoer je, vje rovalo se, mamila munju. Za vrijeme nevremena nije se smjelo brzo jahati ili voziti se, niti plesati ili trati, jer se vjerovalo da brze kretnje raspaljuju munje. to se tie zatite od munje, sma tralo se da je moe pruiti lipa ako ovjek stane pod nju, ali i trnov grm pod koji se trebalo podvui jer njega navodno munja nee pogoditi zato to je od takvog grma napravljena trnova kruna Isusova. Munju su tako er odbijali bazga i kravljak, kao i kokoti i drvo aria. Neki su mislili da do udarca munje dolazi voljom vjetica pa da se zato ne moe sprije iti, dok su drugi ipak vjerovali u razne obrambene arolije: etverolisna djetelina u sobi titi od munje isto kao i kad se uoi Sveta tri kralja (6. 01.) baci jaje crne kvoke ili kad se uskrnje jaje baci preko krova. Zatitu se oekivalo i ako se u kui drala kopriva, kao i kad bi se na kuu nabila magarea glava, budui da se u mnogim krajevima vrsto vjerovalo da je magarac jedina ivoti nja koju ne moe pogoditi udar mu nje. U drugim se regijama na vrata sjenika pribijala mrtva sova rairenih krila, u uvjerenju da e posluiti kao

stabala koje je pogodila munja upo trebljavalo se kao obrana od bolova, a takoer se smatralo da svojim vla snicima daje veliku snagu. Zato se takvo iverje esto nosilo kao amulet. Ponekad ga se i zakapalo da uniti korov ili da mu uope ne dopusti da nikne. > Veliki petak. MUKARCI Govorilo se da e se stari mukarci pomladiti ako oene mlade djevojke, ali e mlade ene u tim sluajevima prije vremena ostarjeti. > Stari ljudi, > Djeca. MUKA SNAGA > Spolna mo MUKATNI ORAI Tko bi uza se nosio mukatni orai, smatrao se zatienim od lomova kostiju i od pritia. Orai je navodno titio i od ireva. U mnogim se krajevima smatralo da orai mora biti novogo dinji poklon, jer inae nema ljekovito djelovanje. Mukatni orai upeen u kruh navodno je onoga tko ga pojede mogao ouvati od kapi. Mu karci su vjeali orai oko vrata da bi pojaali potenciju. Prema narod nom se vjerovanju impotencija moe izlijeiti ako se popije aj od mukatnog oraia pomijean s vlastitim urinom. Taj je orai bio i sastavni dio navodno najefikasnijeg ljubavnog eliksira: trebalo ga je progutati cijelog i zatim, kad bi prirodnim putem iza ao, smrviti i ponovo pojesti s hra nom. Tko bi tako postupio, smatrao je da mu nitko nee moi odoljeti.

J. Jordaens: Suzana i mukarci, Bruxelles, Kra ljevski muzej.

zatita od munje. Vjerovalo se da zvonjava crkvenih zvona za vrijeme oluje moe ouvati cijelo selo od udara munje. U mnogim se krajevima vjerovalo da se vatra izazvana mu njom moe najlake ugasiti slatkim ili kiselim mlijekom. U drugim se, pak, krajevima vjero valo u jedinstvenu mo gnoja da ugasi vatru nastalu od munje, osobito onda kad se radilo o poaru crkve. Iverje

N
NADLANICA Smatra se da ile na nadlanici oblikuju neko slovo. U mnogim se krajevima vjerovalo da se na lijevoj nadlanici pojavljuje poetno slovo budueg ljubavnog partnera. NAENA STVAR Na nju je trebalo triput pljunuti da bi se odstranila eventualna vjetija arolija. Inae se smatralo da naeni predmeti imaju osobitu vrijednost, pa ak i arobnu snagu, na primjer novi, potkova, djetelina sa etiri lista, a prije i avli iz lijesa. Kod naenih igala tumaenja su bila razliita. Nalaznik odrezanih i baenih noktiju s ruke navodno stjee mo nad nekadanjim vlasnikom. NAGLUHOST se navodno moe ukloniti gavranovom ui. Ako se upotrebljavala tukina u, morala se sasuiti i smrviti, te zatim pomijeati sa zejom ui i masti iz enskog mlijeka. NAKLONOST voljene osobe mogla se navodno silom pridobiti ako bi se njezine upotrijebljene arape skuhale u vodi i ta voda popila. Drugi je nain 010 da se oboavanoj osobi stavi u hranu u kruhu peeno ili pulverizirano srce grlice ili da se srce grlice nosi uza se. Ako momak s grliinim jezikom u ustima poljubi djevojku u usta, ona mu vie nee moi odbiti nijednu elju. S istim bi namjerama mladi svojoj djevojci nastojei da ona to ne primijeti strpao granicu bedrinca u dep, dok su djevojke u tu svrhu upotrebljavale svoje pregae ili

rupie. Slino su se primjenjivali i > miloduh i > valerijana, kao i > petoprstac i > osinja gnijezda. I bi jelo kamenje iz eluca crnog pijetla slovilo je kao sredstvo za stjecanje simpatija. Ljubavnoj se srei nadao i onaj tko bi u mravinjaku sluajno naao crni metak. NAOPAKO Ono to je naopako, dakle, to ne odgovara pravilu, imalo je u praznovjerju oduvijek veliko zna enje. Tako bi, na primjer, ovjek koji naopako obue koulju, navodno postao neranjiv, ali su se na taj nain lijeile i bolesti, tjerale opasnosti i ublaavala enja za domom. Za za titu od vjetica trebalo je, osim kou lje, naopako obui i arape. Ako se hljeb kruha stavio naopako na stol, navodno e zli ljudi zadobiti mo nad tom kuom, a za stolom s naopako prostrtim stolnjakom gosti se nee moi nasititi. > Unatrag, > Oena. NAPAD KAPI mogao se (tako se vjerovalo) sprijeiti ako se svako jutro redovito uzima nekoliko zrna goru ice (senfa). I ljutena zrna jema sluila su kao preventivno sredstvo protiv kapi, ali je to sredstvo djelovalo samo dok su zrna jo bila u elucu. Mnogi su se pokuavali zatiti od kapi i pomou > mukatnog oraia. Vjerovalo se da je ovjek 24 sata nakon kihanja siguran od kapi. Zatita se oekivala i od korijena babljaka, iskopanog na Ivanje (24. 06.) u pono i uivenog u platno, a trebalo ga je nositi na goloj koi. Spreavanje kapi navodno se postizalo i kad bi se kokoja jaja iz gnijezda naveer boja la u crno, vratila u gnijezdo te slijede eg jutro popilo ono koje bi opet pobijeljelo. Smatralo se da se poslje dice udara kapi mogu izlijeiti ako se

bolesniku dri pred nosom prigorena vrpca plave pregae. > Govor. NAPRASITOSTI navodno naginju ljudi crvene kose ili debelog vrata. I kratki, brzi koraci slove kao tipini za napraite ljude. NAPUHNUTOST se navodno mo gla ukloniti ako se pojedu oi tuke. NARAMENICE Ako je budui otac objesio naramenice kroz prozor, sma trao je da time moe postii roenje sina. NASITITI SE gosti ne mogu ako jedu za stolom s naopako prostrtim stolnjakom. NASLJEDSTVO Tko u pono nae djetelinu s etiri lista, dobit e veliko nasljedstvo. NATATE Biti natate bilo je od velike vanosti za djelovanje i uspjeh nekog nastojanja, isto kao i nespominjanje neijih dobrih osobina i goloti nja. Tako se vjerovalo da se - ako je ovjek natate - ljekovite snage mogu pojaati, dok ljekovito bilje navodno bolje djeluje ako ga se iskopa ili pri mijeni natate. Vjerovalo se i da se moe sauvati vid ako se natate kapke namae slinom. Trudnice su ujutro natate utrljavale pljuvaku u podruje eluca da bi sprijeile pretje rani rast posteljice. Tko na Veliki petak ujutro natate pojede jabuku, bit e osiguran protiv bolova u elu cu, a triput kihnuti natate smatralo se sretnim znakom. NAUNICE > Une bolesti NAZDRAVLJANJE > Pie.

NEBESKA PISMA > Pogovor str. 214. NEEDNOST Vjerovalo se da topaz kod ljudi koji ga nose suzbija neednost. Isto se djelovanje pripisivalo i safiru i sardoniksu. Za smaragd se tvrdilo da e pui ako njegov vlasnik postupi needno. Osobita sklonost ka neednosti pripisivala se ljudima s tupim nosom. > Rutvica. NEDJELJA se openito smatra sret nim danom. Djeca roena u nedjelju smatraju se djecom sree, koja mogu vidjeti i spoznati mnogo toga to za ostale ljude ostaje sakriveno. Prije se nedjelja zbog takvog vjerovanja rado odabirala kao dan vjenanja. S druge pak, strane vjerovalo se da e onaj tko se razboli u nedjelju vrlo dugo bolo vati. Skepsa je vladala i prema prizdravljenju koje bi nastupilo u nedje lju, pa se zato rekonvalescentima na kon dulje bolesti nije preporuivalo da prvi put ustanu u nedjelju. Govorilo se da rad u nedjelju donosi nesreu. U odjei koja je saivena u nedjelju ovjeku prijeti bolest ili udar munje ( > Brod), a koulja koja je saivena u nedjelju jako e oteati umiruem smrt. Isto se tako vjerovalo da e drvee koje se obrezuje nedjeljom uginuti. Nijedan zapoeti posao nije smio preko nedjelje ostati nedovren. Onome tko nikada nije radio nedje ljom, obeavao bi se veliki blagoslov: da nikada nijedna ptica nee dodirnuti njegovo ito ni njegovo voe. NEFRIT Tom se kamenu pripisivala ljekovita mo u sluaju bubrenih bolova, pa su ga zvali i bubreni kamen. Nosio se kao kamen na pr stenu, kao amulet oko vrata, na bedru

ili, uiven u odjeu, u predjelu bubre ga. Od nefrita se openito oekivalo jaanje bubrega i ublaenje bolova u bokovima. NEKROMANTIJA > Prizivanje mrtvih, > Pogovor str. 214. NEOENJEN, NEUDATA ostaje osoba koja se za stolom smije u svoju au. Djevojke se navodno nee udati ako u alicu kave stave najprije mli jeko a onda eer ili ako oko njihove kue raste brljan. Ako je neudata/ neoenjena osoba za stolom prva odrezala komad maslaca ili sira, sma tralo se da e jo dugo ostati sama. I pomou pijeska se pokuavalo odre diti sudbinu u tom pogledu. Kada e se netko vjenati pokua valo se saznati i pomou > kukavice, > prepelice i > repe. > Perin. NEPLODNOST Smatralo se da e neplodna ena moi roditi ako pojede zeca koji nije bio roen, ve izrezan iz tijela zeice. Tvrdokornu neplod nost navodno se moglo suzbiti ako se pojelo jaja kokoiju koje nisu imale kod sebe kokota. Kao sredstvo protiv neplodnosti preporuivala se i salata od klice hmelja, a u nekim su kraje vima ene vezivale pelin uz bedra da bi postale plodne. Pomo se, osim toga, oekivala i od > brezovog soka i > sjemena koprive. Prema narod nom vjerovanju jedno od enskih bli zanaca bit e neplodno. NEPRAVDA Od nepravde je na vodno titio amulet s vujim okom. NEPRAVEDNI su, prema starom vjerovanju, ljudi s malim, zgnjeenim uima.

NEPRILIKE su ljudi pokuavali iz bjei amuletom od topaza. Oekivalo se da e neprilike imati onaj tko prospe sol. > Suknja, > Srdba. NERANJIV je, prema starom vjero vanju, postao onaj tko bi svukao ko ulju preko glave, a onda je opet naopako obukao. Razliito biljno ko rijenje, a osobito lukovice, navodno su takoer pomagale da se postane otporan na ubod i udarac, na primjer enjak, gorac, gladiole, perunike, cikorija. Ali vjerovalo se i to da se neranjive moe > ubiti srebrnim dugmetom ili staklenim metkom. Prema jednom drugom vejrovanju smatralo se mogu im da se neranjivost ukine orujem namazanim usnom masti. > Pogovor str. 214. NERJEIVI ZADACI > Pogovor str. 214. NESAVLADIVIM je ovjek mogao postati ako nosi dijamant. Ali i onaj tko uza se nosi korijen mrtve koprive, iskopan na Tijelovo ili Veliku gospu, (40. dana poslije Uskrsa ili 15. kolo voza), a zatim opran najprije vodom pa onda vinom, takoer je imao iz gleda da postane nesavladiv.> Pobje da, > Jakost. NESREA Proricalo se da e nesrea pogoditi onoga kojem puni mjesec najprije zasja preko lijevog ramena. Navodno se moglo u toku 4 tjedna ouvati od nesree ako se pred punim mjesecom tri puta skinuo eir, tri puta mu se poklonilo ili tri puta pred njim sagnulo koljeno ili mu pak ru kom dobacilo tri poljupca. U drugim se krajevima vjerovalo da e se za to

dobiti neki dar. Nesreu je navodno izazivalo i pogreno ophoenje s > iglama, > arapama i> kiobranom ili suncobranom. Pored niza drugih navodnih predznaka nesree > Ne sretni dani i > Biranje dana - nesreu je domainu nosio i gost u ponedje ljak prijepodne. > Nevolja. NESRETNI DANI Dani kad mjesec ide u manjak slovili su kao nesretni. K tome su pridolazili - uz regionalne razlike - parni i neparni dani u mjese cu, pri emu su se preteno neparni smatrali nesretnima. Osobito su ne sretni navodno bili datumi koji su sadravali broj sedam: 7,17. i 27. svakog mjeseca, ali najvie ba 7. kao i 28, budui da je djeljiv sa sedam, a naravno i 13. Od dana u tjednu naj ee su se nesretnima smatrali pone djeljak, srijeda i petak, a osim toga osobito Pepelnica i Veliki petak. Kranska je tradicija uinila ne sretnim danima posljednji ponedjeljak u travnju, jer je navodno tog dana Kain ubio Abela, prvi ponedjeljak u kolovozu, kada su navodno razoreni gradovi Sodoma i Gomora i zadnji ponedjeljak u studenom, koji se sma trao roendanom Jude Iskariota. Ali ti datumi, a s njima i nesretni dani, nisu jedinstveno prihvaeni. Prema drugim verzijama npr. 1. travnja slovi kao Judin roendan, a povremeno i kao dan kada se objesio ili kad je navodno avo protjeran iz neba. U vezi s tim posljednjim dogaajem spominje se i 1. 08.. Kao dan razaranja Sodome i Gomore poznati je i 1. 12. Svi su ti dani u pojedinim regijama slovili kao nesret ni. I dan Sv. Petra i Pavla (29. 06.) proglaen je nesretnim danom jer

tada vladaju dvojica - to nipoto ne moe dobro svriti. Posebni dani kada nije trebalo pu tovati bili su - regionalno razliito 3.03., 17.08. kao i 1, 2, i 30. 09. U prijanjim su stoljeima bili u opticaju rukopisni i tiskani popisi i kalendari koji su 42 dana u godini proglasili nesretnim danima: Sijeanj: 1, 2, 6, 11, 17, 18. Veljaa: 8, 16, 17. Oujak: 1, 12, 13, 15. Travanj: 3, 15, 17, 18. Svibanj: 8, 10, 17, 30. Lipanj: 1, 7, 10. Srpanj: 1, 5, 6. Kolovoz: 1, 3, 18, 20. Rujan: 15, 18, 30. Listopad: 15, 17. Studeni: 1, 7, 11. Prosinac: 1, 7, 11. I ti nesretni dani nisu bili svuda isti. Za te se dane openito proricala nesrea, smatralo se da tada nita ne polazi za rukom. Oni koji su tih dana roeni navodno ne ive dugo ili ostaju siromani i neuspjeni. Svadbe na te dane treba izbjegavati jer su tada sklopljeni brakovi loi te donose sva e, siromatvo i nevjeru. I putovanja na te dane svravaju u bolesti ili nesre i, a ne zavravaju dobro ni graevine, sijanje i saenje zapoeto tih dana. Takoer se govorilo da kosa odrezana jednog od nesretnih dana nee vie narasti. Takva su miljenja o nesretnim da nima dovela do toga da su ljudi po svuda bili stalno u potrazi za sretnim danima ( > Biranje dana) i da se esto vjerovalo da se ovo ili ono ovog ili onog dana nikako ne moe uiniti jer je unaprijed osueno na neuspjeh.

NESRETNI SLUAJEVI Od ne sretnih se sluajeva ovjek navodno mogao zatititi srcem krtice, zamota nim u listove zmijinog mlijeka. > Nesrea. NESTALNOST je smatrana osobi nom ljudi tupog nosa. NESVJESTICA Kao preventivno sredstvo protiv nesvjestica nije se no silo samo zlato u obliku prstenova i lania, nego i lapis lazuli ili krizolit na lijevoj ruci, u kojem se u maloj rupici morala nalaziti jedna magarea dlaka. Da bi se osvijestilo onesvijetenog, treba ga navodno trljati prstenjakom. NEUDATE MAJKE Ako bi djevojka u drutvu prevrnula pivsku au, pro ricali su joj vanbrano dijete. > Vanbrano. NEVEN Vjerovalo se da e djevojke voljeti one momke koji uza se budu nosili korijen nevena u ljubiastom svilenom rupiu. aj od utocrvenih cvjetova nevena pio se protiv utice i crvenog vjetra. NEVIDLJIVOST se navodno mogla postii ako se pojede ljudska jetra, ali i ako se popije mlijeko sasvim crne krave koja ne smije imati ni jedne bijele dlake. Osim toga smatralo se da ovjek moe postati nevidljiv ako uza se nosi odreene predmete: belemnit, odreena koica u glavi bijele lasice, imi, amulet s okom imia, kamen iz svrakinog gnijezda, gnijezdo eljugara ili kamen sljepac iz tog gnije zda. Tu estu elju za nevidljivou navodno je mogla ispuniti i navlaka za lijevi palac, nainjena od crne maje koe na kojoj nije bilo nijedne

bijele dlake. > Maka i > Pogovor str. 214. NEVJERNOST U narodu se vjero valo da safir ovjeka koji ga nosi moe zatititi od nevjerstva. Oduvijek se vjerovalo da su crvenokosi skloni nevjernosti. U nekim se krajevima vjerovalo da svadbe odrane prvog dana mjeseca oujka, travnja, kolovo za, rujna i prosinca nuno vode do nevjerstva u braku. Smatralo se da na nevjeru ljubavnika ili mua ukazuju pljesnivi perec peen na Veliki petak, slijepo ogledalo, izgubljena podvezica ili izgubljena pregaa. Ako je ena bila nevjerna, sir koji je napravila, po narodnom vjerovanju, nije mogao ostati svje. Govorilo se da se ne vjerna ena moe natjerati u ludilo ako se jedna vlas njezine kose ovije oko palmine granice i baci u vatru. NEVJESTA Sretan brak se oekivao kad bi mladoenja nevjesti poklonio vjenanu haljinu i cipele, i, obratno, kad bi nevjesta mladoenji darovala koulju i par cipela. Nasuprot tome, oekivale su se brige i nesrea ako je nevjesta morala sama saiti svoju vjen anu haljinu. Ako haljina nije tono pristajala, smatralo se da je to pred znak svae meu branim drugovima. Ako je za nabavku haljine trebao pozajmiti novac, taj e brani par biti lakomislen, a ako nevjesta donese sa sobom u kuu jaja, treba oekivati este svae. Ako se ne eli ugroziti branu ljubav, mladenki ne treba po klanjati ni kare ni no, ali ni viljuke, lice, alice za kavu ili staklo. Nevje stu su na svadbi obasipali grakom kao simbolom plodnosti, vjerujui da e tada imati mnogo djece.

NEVJESTIN VEO > Veo NEVOLJA Na nevolju navodno moe upozoriti granat, time to pra vovremeno izgubi sjaj. Amulet s vu jim okom navodno moe ovjeka koji ga stalno nosi zatititi od nevolje. > Nesrea. NEVRIJEME Ljudi su se osjeali zatienima od nevremena kad su imali crvenu maku ili stolist s ruia stim cvjetovima. Kad bi se na nebu pojavio olujni oblak u kojem su obino nasluivali vjeticu, trebalo je dva puta puhnuti u ogledalo, govorei Azod, Ariel, Mirei i drei ogledalo prema oblacima. Vjerovalo se da e se vjetica, pogledavi se u ogledalo, pre straiti i odjuriti, ne ostavljajui za sobom nikakvu tetu. > Tua, > Oluja. N O se esto smatrala ovjekovim neprijateljem - vrijeme do kukurikanja pijetla slovilo je kao opasno jer su u to doba vladali razni zli duhovi. ( > Nona mora). Zato se smatralo da donosi nesreu ako se ovjek po noi kree izvan kue, zvidi ili radi. Pred avolom je trebalo uvijek biti na oprezu. Meutim, po drugom je vjerovanju no bila povoljno vrijeme u kojem su ljekovite snage bile osobito djelotvor ne, a sijanje i unitavanje tetoina obeavalo najvee uspjehe. > Zalaz sunca, > Pono. NOI OD BOIA DO BOGOJAVLJENJA (12 NOI) Te su se noi, izmeu 25. 12. i 6. 01. smatrale vremenom kad se due po kojnih vraaju na ovaj svijet, ali i vremenom kada se oekuju duhovi.

Ljudi su se od toga titili kaenjem i izbjegavanjem svih poslova koji nisu bili neophodno potrebni (npr. pee nja). Vjerovalo se da e se ono to se sanja tih noi ostvariti u dolazeoj godini. Tko je u tom periodu jeo grah ili druge mahunarke, dobio je na vodno ireve. Ako su se tih dana stvarale ledene are na prozorima, oekivala se plodna godina. N O N A MORA Smatralo se da none more izazivaju vilovnjaci koji ovjeku sjedaju na prsa dok spava. Zato se protiv mora kao i protiv demona uope preporuivalo uzima nje petnaest crnih sjemenki boura. Vjerovalo se da pomae i vrsto savi janje palca. > Pentagram. NOGE Stavljanje noge preko noge smatralo se velikim zloinom jer se time navodno spreavalo neije roe nje ( > Prst). Protiv oticanja nogu preporuivala se juha od volovskih nogu i ljekovitog bilja u kojoj je trebalo kupati noge. NOGOMET > Zemlja, > Predgo vor. NOKTE treba, kao i kosu, rezati prije izlaska ili nakon zalaska sunca, a nikako ih se ne smije baciti nego ih treba zakopati ili spaliti jer inae onaj tko ih nae zadobija mo nad nekada njim vlasnikom. Jedno je drugo vje rovanje govorilo da e onaj tko ree nokte samo petkom uvijek biti bogat. NOKTI RUKE Vjeruje se da oni s ravnim noktima na rukama ive dugo, a s krivima kratko, dok su ljudi krat kih noktiju navodno lakomisleni. Brojne niti koe na rubu noktiju uka zuju na mnoge neprijatelje, neprilike i zavidnike. Bijeli polumjeseci na

kraju noktiju navodno govore o bo gatstvu svojih vlasnika: to vie ta kvih segmenata na noktima, to vie novaca. Trudnice nisu smjele rezati nokte, ve su ih morale odgrizati, inae e navodno roditi mrtvu djecu. Smatralo se takoer da majke moraju odgrizati nokte svojoj maloj djeci jer odrezani nokti navodno vie ne rastu, pa e dijete postati lopov i samouboji ca. Onaj tko nokte ree uvijek pet kom, imat e novaca. Bijele toke na noktima ruke tumae se kao sretni znakovi. U nekim ih krajevima, ve prema pojedinom prstu, razliito tu mae: Na palcu: zaljubljen ili darovi ili dobitak na lutriji; Na kaiprstu: tuan ili uvreda ili neprilike; Na srednjem prstu: tovan ili mrnja ili neki proces; Na prstenjaku: eljen ili ljubav ili skoro vjenanje; Na malom prstu: omraen ili ast ili velika radost. NOS na temelju oblika nosa vrlo su se esto stvarali zakljuci o karakteru i inteligenciji vlasnika. Tako su iljasti nos i iljasta brada znaili da se u ovjeku nalazi ivi vrag; tupi je nos navodno odavao zlog, neiskrenog, ne ednog, laljivog i nestalnog ovjeka. Ljudi s kukastim i orlovskim nosom smatrah su se irokogrudnima, veli kodunima, elokventnima i ponosni ma, ali i strogima, pametnima i zatvo renima a isto tako i pravednima i milosrdnima. Za ljude s malim noso vima govorilo se da su slugani, lopovi i dezerteri. Mukarcima s velikim no som pripisivali su se i veliki spolni organi i obratno. U Aziji se smatra da

su ljudi s velikim nosom iji se otvor sprijeda ne vide nastrojeni vrlo mate rijalistiki i da ne znaju to je ljubav. Ako nos svrbi, saznat e se neka novost, dok drugi vjeruju da to znai svau. Hunjavicu e dobiti onaj tko na Poklade bude jeo juhu. Ako se pak nekoj trudnici odbila elja za neim kiselim, njezino e se dijete roditi bez nosa. NOENJE Vrlo su raznoliki bili predmeti koje je trebalo nositi uza se kao amulete ili talismane, ali i bez takvih oznaka, u elji da se sebi osi gura srea i zdravlje ili sprijei nesrea i bolest. NOVAC Na primljeni novac, oso bito ako je prvi toga dana, tjedna itd., trebalo je pljunuti jer e se onda navodno umnoiti. Meutim, ako se novac preesto broji, bit e ga sve manje. Onome tko bi svakodnevno brojao novac, proricalo se ispadanje kose. > Blagostanje, > Kovani no vac, > Oluja. NOVA GODINA Na dvanaesti zvuk pononog zvona trebalo je sko iti sa stola ili stolice - onaj tko bi propustio taj sretni skok, odricao se budue sree. Pucnjavom i pucketanjem bieva tjerali su se zli duhovi koji bi inae ometali u novoj godini. Pucalo se preko itnih polja i voaka da bi se probudila plodnost. Tko se rodio na Novu godinu izmeu dva naest sati i jedan, nee do'due doi vjeti starost, ali e zato stei sposob nost da vidi duhove i predznake roe nja ili smrti. Kako bude na Novu godinu, bit e navodno cijele godine : tko je tog dana imao novaca, imat e ga i tokom godine; tko na Novu godinu mnogo troi, troit e i u

godini koja nastupa, tko pozajmljuje, i dalje e pozajmljivati, tko rano usta ne, ustajat e rano cijele godine, a tko se naspava do kasno u dan, spavat e dugo i tokom godine koja dolazi. Tko bi na Novu godinu krpao i ivao, mogao je biti siguran da e time nastaviti tokom cijele godine. Zato na dan Nove godine nije trebalo raditi nikakav runi rad. Vanim se smatrao i prvi susret na Novu godinu: mukarac, a osobito mlai ili djeak, donosi sreu, a ena, osobito stara, nesreu. Nesreu je do nosio i susret s pismonoom, prosja kom, zvonarom ili grobarom. Sreu, naprotiv, donosi ako se na Novu godinu sretnu kola sa zapregom, ili, prema jednom drugom vjerovanju, mukarac koji trai milodar. Tko je na Novu godinu jeo juhu od graka, vjerovao je da nee dobiti vruicu, a tko nije, riskira teke bole sti. Jela od graka navodno su naro ito dobra za spreavanje konih obo ljenja. ak i ako se nije jelo graak, trebalo ga je svakako skuhati. Onaj tko na Novu godinu pojede mrkve, imat e cijele godine dovoljno novaca. Isto se tvrdilo i za druga jela, npr. ribu, za jela koja bubre (npr. jeam) i bijeli kupus. Svinjetina s kiselim ku pusom navodno e zadrati sreu, a slatkii e zasladiti novu godinu. Ko la od koprive na Novu godinu obe avao je, prema vjerovanju, dobru godinu, pijenje piva je pomlaivalo, ali je onaj tko bi tog dana jeo jabuke, morao u godini koja dolazi raunati s isto toliko ireva koliko je jabuka pojeo. estitanju se nije samo pridavao karakter uljudnosti, ve ga se smatralo

i sigurnom arobnom snagom. Dodu e, ako je najprije ena mukarcu estitala Novu godinu, oekivala se neka nesrea. Slino kao kod > lije vanja olova, kapalo se loj ili vosak u vodu ili razbijalo jaja u kipuu vodu da bi se onda iz stvrdnutih oblika itala sudbina. Ako se na Novu go dinu na tednjak ili vruu lopatu sta vio zimzelen, pa bi se lie skvrilo, vjerovalo se da slijedea godina do nosi sreu, a ako je lie izgorjelo, oekivala se neija smrt. Ono to se sanjalo u novogodinjoj noi, na vodno bi se uvijek ostvarilo. I vrijeme na Novu godinu ukazi valo je na to kakvo e biti vrijeme u godini koja nastupa. Ako je bilo blago i bez vjetra, raunalo se s umjerenim vremenom, ako je pak bilo olujno, vjerovalo se da e vrijeme tokom godine biti vrlo promjenljivo. Lijep novogodinji dan znaio je plodnu godinu. Ako je tog dana brzo svanuo dan, vjerovalo se u dobru godinu s novcem, ljubavi i mirom u kui. Ako je bilo vedro i hladno, u novoj se godini nadalo zdravlju; maglovito vrijeme ili jaki vjetar nagovjetavali su esto bolovanje. Jako jutarnje ru menilo na Novu godinu navodno je najavljivalo rat, poare, bolesti kao i este oluje. Poetak godine bio je pun tajan stvenog znaenja i za pelare ( > Pele), a tvrdilo se i da se moe utjecati na > uloge, > zaee i > sreu u lovu, kao i na zatitu od lomova kostiju. > Silvestrovo. NOVI SREE Ako se spremi naeni novi, on e - tako se vjero valo - svom nalazniku donijeti sreu. NOVOROENAD je trebalo ku-

pati u vinu da bi im se sauvalo zdravlje. Ako je majka eljela plavo koso dijete, stavljala bi u prvu kupelj malo bijele vune. Otac ili kuma bacali su novac u kadu, u elji da dijete kasnije postane tedljivo, sretno i bo gato. Vani dodaci vodi za kupanje novoroenadi bile su i peteljke boura i miloduh. Poslije kupelji babica je morala dijete dobro istrljati ko prom, jer se vjerovalo da mu tako nikada nee biti hladno. Vodu od prve kupelji prolili bi pod bazgu jer se smatralo da pogoduje napredova nju djeteta. Da bi od djeteta odvratila > urokljiv pogled, babica je morala tri puta pljunuti u vodu iz koje je izvadila dijete. Prvih dana moralo se paziti da nijedan stranac ne pogleda dijete da ga se ne bi izloilo opasnosti od urokljivog pogleda. Prije svega je trebalo paziti da u blizinu ne doe kurva, jer se za njih naroito smatralo da imaju urokljiv pogled. Djeca koja su upadljivo ukoeno gledala prema gore (prema nebu), navodno e vrlo dugo ivjeti. Novoroenu su djecu esto polijegali na pod sobe ili na zemlju da bi tako zemljina snaga stru janjem prela na mladi ivot i ojaala dijete. U drugim se krajevima novo roene stavljalo pod stol ili klupu, u oekivanju da e time postati uredno, ekonomino, dobrostojee i marljivo, kao i da e se svuda dobro uklopiti, da nee osjeati enju za domom niti pasti u vlast zlih duhova. Da vjetica ne bi zamijenila novoroene ( > Kopile), posteljica se ostavljala tri dana nakon poroda pod krevetom rodilje, pa je onda, prema staroj tradi ciji, baena u tekuu vodu. U kui je

uvijek moralo gorjeti svjetlo - jo je bolje bilo da gore tri svjetla - da se ne priblie vjetice. > Oluja, > Pogo vor str. 214. NO Ako bi se netko porezao no em, trebalo je no zabiti u maslac ili slaninu ili ga pak namazati mau i staviti na suho mjesto, jer se vjerovalo da se na taj nain mogu smiriti bolovi i zaustaviti krvarenje. Otri noevi u kui navodno su bili znak stroge vla davine ene. Govorilo se da onaj tko dobro otri noeve vjeto i lae. Ako je netko ostavio no preko noi na stolu, dospio bi navodno u utjecajnu sferu svog neprijatelja. Ako se za stolom no poloi s otricom prema susjedu, smatralo se da se time provo cira neprijateljstvo; ako se no poloi na stol tako da lei na poleini, s otricom prema gore, doi e do sva e. Noeve i ostale otre i iljaste predmete nije trebalo poklanjati, jer se time navodno prerezuje prijatelj stvo ili ljubav, osim ako se istovre meno daruje komad kovanog novca na kojem se primalac dara ne smije zahvaliti. Novim noem nije se smjelo klati jer ivotinje navodno nee moi umrijeti, pa je zato novim noem prethodno trebalo bar narezati kruh. > Kolike, > tucanje. NONA KUPELJ U narodu se pre poruivalo da se voda za kupanje nogu prolije tek drugi dan jer se inae s vodom baca vlastita srea. NONI LISTOVI Vjerovalo se da listovi koji su u gornjem dijelu jako razvijeni ukazuju na straljivost. Grevi u listovima > Grevi.

NJ
NJUH Tko bi na pogrebu mirisao cvijee i vijence, izgubio bi, prema narodnom vjerovanju, njuh.

O
OBLACI Ako se kod roenja djeteta na nebu nalaze ovice, novroene e imati sree u ivotu. > Nevrijeme. OBRAMBENE AROLIJE Vjero valo se u cijeli niz radnji i sredstava pomou kojih se moglo od sebe od vratiti zle duhove ili nevolju: amuleti, voda, buka, samo su neka od tih navodno apotropejski tj. obrambeno efikasnih sredstava. > arolije. OBROK Ako se sve do kraja pojede, drugog e dana navodno biti lijepo vrijeme. > Jelo. OBRVE Za lijeenje razliitih bolesti upotrebljavale su se dlake iz desne obrve i vranina krv. Tri dlake iz obrve voljene koje se nose u amuletu navodno garantiraju njezinu vjernost. Ako se dlaka iz obrve zalijepila za kaput nekog drugog ovjeka, sma tralo se da ga je vlasnik obrve zaarao. Osloboditi se mogao samo ako spali dlaku iz obrve. Zaaranim se smatralo i dijete ije bi obrve, kad ih se oblie, imale slan okus. U tom je sluaju djeje obrve trebalo oprati posvee nom vodom. Ope je miljenje bilo da e se ovjek ili ena toliko puta oeniti/udati koliko ima bora meu stisnutim obrvama. Tamna poprena ila meu obrvama ukazivala je na vodno na skoru smrt. Na temelju obrva stvarali su se zakljuci o ovje kovom karakteru ( > Seksi):

Jake, ekinjaste Duge Rijetke, tanke Iznutra prema dolje Iznutra prema gore Srasle

misaoni ljudi koji su skloni melankoliji oholi i bezobzirni popustljivi i mekani nepromiljeni i nerazumni ambiciozni i ponosni zatvoreni, zlovoljni, skloni ljubomori. esto sa > zlim pogledom.

OELAVJET e navodno onaj tko na Veliki petak dodirne svoju kosu. Nou se nije smjelo izlaziti nepokri vene glave, jer bi se inae na glavu mogli pomokriti imii, to dovodi do elavljenja. > ela. OENA Ako se oena izgovori devet puta unatrag, navodno se moe nekoga usmrtiti. > Pogovor str. 214. OI Koga prijepodne zasvrbi desno oko, vidjet e neto to e ga obrado vati, ako zasvrbi lijevo oko, dogodit e se neto neugodno. Poslijepodne je obratno. Ako svrbe oba oka, ovjek e uskoro plakati. Vjeruje se da e djeca koja se krste tek dugo nakon roenja imati osobito lijepe i velike oi. Za ouvanje vida premazivali su se kapci slinom, i to natate. U narodu se vjerovalo da plave oi vide dalje od smeih. Isto se tako vjerovalo da treba jesti oi ptica otrog vida da bi se izotrio vlastiti vid. Oi navodno izotruje i smaragd koji se nosi oko vrata. Po crvenim, upaljenim oima navodno se vidi da se radi o zlim, okrutnim i nesimpatinim ljudima. Tvrdilo se da smee oi u smrti za dravaju svoj sjaj, dok se plave oi ugase. > Urokljive oi. ONE BOLESTI su se, prema vrlo starom vjerovanju, mogle sprijeiti

Magijskom snagom osobito enskih oiju izaziva se bolest, nesrea, ak i smrt. Vjerovanje u uro kljive oi jedno je od najrasprostranjenijih u svije tu.

pomou biljke kokotia. Naroito je korisno bilo da se na Ivanje (24. 06. ) gleda kroz granicu kokotia

u otvorenu vatru ( > Pogovor str. 214). Ako se prvom visibabom koju se ugleda u proljee prijee preko oiju, mogu se navodno izlijeiti one bolesti kao i sprijeiti da se tokom godine pojave nove. Slino je djelovao i razliak. Protiv onih bolesti upo trebljavala se i apljina mast. Upaljene oi prale su se vodom od oujskog snijega kojem se dodavao eer i klin ii. Ta je mikstura morala nekoliko dana stajati, a onda bi se njome oprale oi. Ljekovito za oi je navodno bilo i sedam ili devet korijena maslaka koje je trebalo iskopati na Sv. Bartolomeja (24. 08.) prije izlaza sunca i nositi u vreici kao amulet. I valerijani se pripisuje ljekovita snaga u sluaju onih bolesti. Dalje se smatralo da se one bolesti mogu lijeiti mrtvakom rukom. Osim toga, ozdravljenje oiju pokuavalo se postii i ukapavanjem enskog mlijeka, a protiv mrene se naroito preporuivalo mlijeko trud nice. Vjerovalo se da se bol u oima moe ublaiti vodom od zrna tue. Protiv upale ronice preporuivala se mast od prepelica, a protiv ireva na ronici vrapja krv. Ljekovito su na vodno djelovala i ispiranja vodom u kojoj je leao beril. Vjerovalo se da ametist, opal i safir, ako se nose kao amuleti, mogu ojaati oi ljudi koji ih nose. Kad bi se prelo preko oiju rubinom, one bi navodno opet postale sjajne. Izljeenje se oekivalo i kada bi se u bolesno oko puhnuo praak dobiven iz glave make spaljivanjem u novom loncu. Za zatitu od onih bolesti i osljepljenja nosio se amulet sa zejim okom. I oi vrane koje su se nosile kao amulet oko vrata navodno su lijeile one bolesti.

OUH je trebao postati djeak koji je imao vrtlog u kosi na prednjem dijelu glave. ODBIJANJE OD SISE Djeca koja se odvikavaju od sise dok se mjesec puni, postat e navodno oprezni i smireni ljudi i cijelog ivota ih nee boljeti zubi. Meutim, djevojice treba odvikavati dok se mjesec sma njuje jer im to osigurava vitkost. U drugim se krajevima mislilo da djeci prilikom odvikavanja u toku devet dana treba objesiti ealj oko vrata da bi ih se sauvalo od bolesti i naglog mravljenja. Ako su se djeca odvika vala za vrijeme kratkih dana u godini, postojala je bojazan da e kasnije postati sipljivi. Ako se dijete odbijalo od sise dok voke cvatu, smatralo se da e rano posijediti. Naprotiv, vjero valo se da e se dobro razvijati dijete koje se bude odvikavalo oko ponoi. ODJEA Ako se na Cvjetnu nedjelju ili na Uskrs, kada se cijela priroda obnavlja, obue nova odjea, to do nosi sreu. Sreu e imati i onaj kome se u novoj odjei neto poklanja. Ako se u novoj odjei jo nalazi konac za jamenje, znai da jo nije plaena. Tko na sebi ima novu odjeu, treba ga tipnuti da se tipanjem istisne kroja. Kad se prvi put objesi novu odjeu, to treba uiniti to je mogue vie, jer e onda njezin vlasnik, prema narodnom vjerovanju, biti visoko ci jenjen. Ako se neki dio odjee ujutro sluajno obue naopako, navodno e cijeli dan sve ii krivim putem. Ako se nekome odjea popravlja na tijelu ili mu se priije dugmad dok ima odijelo na sebi, postoji opasnost da dobije probadanje u slabinama ili ak da izgubi razum. Prema drugom vje-

rovanju, uskoro e lijenik morati neto popravljati na tom ovjeku. Smatralo se da e onaj tko obue odjeu to je nou visjela izvan kue, postati mjesear. Dijete kojem se prva odjea obue u nedjelju, navodno e postati oholo. Govorilo se da e odje a, koja se zraila na Veliki etvrtak ili petak, biti poteena od moljaca i buha.> Sretni dani, > Bolesnici, > Gamad. ODVANOST Vjerovalo se da razno drago kamenje daje odvanost ljudima koji ga nose: dijamant, gra nat, karneol, oniks, rubin, safir i sardoniks. Odvaan e navodno postati i onaj tko uza se nosi zub mrtvaca. Smatralo se da su ljudi s mnogo kose i s mnogo dlaka na rebrima odvani.

Slika 2: H. Memling: Tatina. Preestim ogledanjem u zrcalu djeca postaju lakomislena i ohola.

Govorilo se da e bojaljivi postati oni djeaci kojima se kosa odree prije nego to navre sedam godina. OGLEDALO Dugo se vremena vje rovalo da se kao ogledalo sjajnim komadima kovine mogu odbiti nesre a, ari i bolesti. Tko se nou, poslije jedanaest sati, pogledao u ogledalo, ugledao bi navodno pokraj svog lika avola, vjeticu ili neku drugu naka zu, dobio uticu ili bi pak izgubio odraz u ogledalu. Ta je opasnost bila osobito velika za rodilje, pa su se zato sva ogledala u njihovoj okolini ukla njala ili pokrivala. Vjerovalo se i to da e se stanje bolesnika pogorati ako se pogleda u ogledalo. A okretanjem

Slika 1: Ogledalo, empire. Poslije 11 sati naveer u ogledalu se, uza svoj lik, moe vidjeti i avao.

ogledala se navodno moe izlijeiti ak i padavica. Ako su se djeca pre rano i preesto gledala u ogledalo, postajala bi, prema vjerovanju, lako mislena i ponosna, a osim toga bi pomalo gubila dar govora, pa bi na kraju samo jo mucala. Tko razbije ogledalo, mora se na vodno pomiriti s tim da e uskoro morati odgojiti dijete neke kurve. Ako se runo ogledalo ostavilo da lei sa staklom prema gore ili ako bi ovjek sjeo pod zidno ogledalo, prije tila je nesrea. Mislilo se da darivanje ogledala ugroava ljubav. Kada bi u nekoj kui netko umro, ogledala bi se sve do nakon pogreba pokrivala bije lom tkaninom da bi se sprijeili daljnji smrtni sluajevi, kao i da se izbjegne da mrtvac doe meu ponovo roene. Ako je ogledalo palo sa zida i razbilo se, smatralo se da vlasnika eka sedam godina nesree ili pak da e netko iz te kue umrijeti. Pria se i to da e ogledalo u novo godinjoj noi samcima pokazati nji hovog budueg ivotnog druga. Kad bi ogledalo oslijepilo, smatralo se da time dokazuje nevjeru branog druga. Vjerovalo se da ene za vrijeme menstruacije jednim vrstim pogledom mogu zamutiti ili ak probuiti ogle dalo. Ogledalom se navodno moglo sprijeiti i > nevrijeme, a tko bi pogledao u arobno ogledalo od berila, mogao je u njemu razabrati svoju sudbinu. > Pogovor str. 214. OGLEDAVANJE se uvijek smatralo loim predznakom ( Pogovor str. 221) Kad bi se mladenka ili mladoe nja ogledali, naputajui roditeljsku kuu ili ulazei u svadbenu koiju,

govorilo se da se ogledavaju za novim branim drugom, te da sadanji brak nee dugo potrajati. Tvrdilo se da ogledavanje donosi enju za domom, pa se zato nema sree u tuini. Nije dobro ni ogledavati se dok ovjek stoji na vratima, a onaj tko se osvrne kreui u rat, navodno se vie nee vratiti. Ako gost, odlazei, esto po gleda unatrag, navodno e uskoro umrijeti. U mnogim se krajevima vje rovalo da e uskoro nastupiti nova smrt ako se netko u pogrebnoj po vorci osvrne. Tko se u crkvi, na putu prema oltaru, bude ogledavao, ugle dat e avola. > No. OGROZD Ako se grm divljeg ogro zda presauje tri godine uzastopce, na Veliki etvrtak prije izalaska sunca, iz njega e se, prema starom vjerova nju, razviti vrtni grm ogrozda. OHOLOST se proricala djetetu ko jem prvo odijelo obuku jedne nedje lje. > Ponos. OKOVI se navodno bez potekoa mogu skinuti pomou > mljeare ili pomou > cikorije. OKRUGLICE koje se pojedu na Badnjak navodno donose zdravlje i blagostanje, a spreavaju i glavobolju. OKRUTNI su, prema vjerovanju, ljudi crvenih, upaljenih oiju. OLIVIN > Krizolit. OLUJA Prema opepoznatom pra vilu za odreivanje vremena, godina e donijeti teke oluje ako snijeg brzo nestane pod sunevim zrakama. Oluje se oekuju i ako se otrgne stabljika skakavice ili kad se uje krik une. Ljudi su se nadali da e zvonjava crkvenih zvona razbiti olujne oblake

i da e oluja potedjeti selo ako na Veliki petak bude neki sprovod. Vje ruje se da dijete, roeno za vrijeme oluje, mora oekivati mukotrpan i vot i smrt od udara munje. Opasnim se smatrala i brza vonja ili jahanje za vrijeme oluje; po mogunosti nije tre balo ni plesati niti brzo trati, jer brzi pokreti navodno privlae munju. Za vrijeme oluje trebalo je takoer izbje gavati isparavanja kao to su para i dim (npr. duhanski dim) jer oni na vodno privlae grom. U drugim se krajevima vjerovalo da se upravo di mom mogu odbiti personificirana olujna bia. Kao zatita od tete pro uzrokovane olujom, preporuao se belemnit i sol zajedno s posveenom vodom. Za vrijeme oluje nije trebalo ni jesti jer tada navodno postoji opa

snost udara groma ili gubitka zubi. Ako je za vrijeme svadbe bila oluja, zakljuivalo se da e i u tom braku biti mnogo oluja. Tko bi za vrijeme oluje naao novi, smatrao bi ga nebeskim darom i nosio sa sobom kao amulet koji donosi sreu. > Ne vrijeme, > Munja, > Vjetar. ONIKS je slovio kao lijek protiv uge i svraba, a i u sluaju onih oboljenja. Kao kamen zatitnik slui ljudima koji su roeni u kolovozu, te im daje ivahan duh i odvano srce. U nekim se krajevima smatra i kame nom koji zatiuje roene u veljai.
Dva zlatna prstena s graviranim gemama od oniksa. Lijevo: Pobjeda, desno: Pijetlovi. Delft, 1601.

OPAL je dragi kamen za koji se smatralo da sigurno donosi sreu. Pri pisivale su mu se i magijske ljekovite snage, naroito za jaanje srca i oiju, za tjeranje melankolije i uvanje od otrovanja. Roeni u listopadu oeki vali su od opala, kao svog mjesenog kamena, pomo u nevolji i opasnosti; on im je navodno osiguravao naklo nost drugih ljudi i uvao ih od samo ubilakih misli. OPATICA Kad bi se ujutro kao prvu osobu srelo opaticu, smatralo se da e ovjeka cijeli dan pratiti nesrea i neuspjeh. Ako se opaticu vidjelo spri jeda, trebalo je oekivati i svau. OPINJAVANJE Vjerovalo se npr. da se > lisice mogu inima zadrati od kokoi, > ose od sebe samih, a > oluje sprijeiti da zahvate odreena podruja. Lasicama, zmijama, dadevnjacima i mnogim ljudima pripi sivala se sposobnost da svojim pogle dom ( > urokljive oi) opine druge ivotinje i ljude. U mnogim se kraje vima vjerovalo da se takve ini mogu skinuti kaenjem - prvenstveno s kle kovini drvetom. Opinjenost se mo gla razbiti i neobuzdanim, odvanim, glasnim i veselim smijehom. > aro lije. OPEKOTINE Smatralo se da krv gutera ini ovjeka neosjetljivim na vatru. Mislilo se da se bol od opeko tina moe ublaiti ako se na njih stavljaju pauine, pomou likovca i > oujske vode. Opeeni prst trebalo je drati uz usnu jagodicu, pa e onda bol navodno prestati. OPEKOTINE OD SUNCA nee navodno dobiti nitko tko na Pokladni utorak bude pio mlijeko.

OPERACIJE Onoga tko je dopustio da mu se odjea krpi na tijelu, uskoro e morati kripiti lijenik - tako se bar vjerovalo. Sve operacije koje bi se izvodile zlatnim instrumentima sma trale su se bezopasnim jer se vjerovalo da je zlato srodno suncu i da sasvim sigurno djeluje na produljenje ivota. > Bolnica. OPIJENOST je slovila kao stanje u kojem na opijenu osobu prelazi bo anska snaga. OPOZICIJA Da bi se kod sebe i kod drugih prevladalo svako suprotstav ljanje, trebalo je izmeu Velike i Male gospe (od 15. 08. do 8. 09.) sakupljati gluhu koprivu, namoiti je u jednogodinjem empresovom soku i dobro zatvorenu nositi uza se. Time se navodno moe postati blag i do broudan. > Miroljubiv. OPSJEDNUTOST To je znailo da nekom osobom vladaju zli > duhovi, > demoni, > vjetice, > avoli. Da bi se od toga zatitilo, upotrebljavalo se razna sredstva i manipulacije, na primjer drago kamenje. Ako se sma tralo da je netko opsjednut, vjeali su mu oko vrata rosiku za koju se sma tralo da joj avoli, vjetice i demoni ne mogu odoljeti, pa da zato moraju napustiti opsjednutog. I > histerija se smatrala opsjednutou. > Egzor cizam, > Make > Safir i > Pogovor str. 214. ORANICA > Polja. ORAO je zbog svoje veliine i velianstvenosti uivao veliki ugled. Za orlove se govorilo da izazivaju vjetar. Orlovo paperje na eiru znailo je da se ovjek koji nosi eir nada da e

Orujem namazanim usnom masti moglo se navodno savladati i ljude koji su se inae smatrali neranjivima. OSAM Tom se broju esto pripisi valo magijsko djelovanje, budui da je sastavljen od dva kruga ili prstena te stoga sadri dvostruku arobnu snagu tih simbola. U staro je doba osam slovio kao savreni broj. Tako se, primjerice, pretpostavljalo da ima osam strana svijeta i osam vjetrova. OSE Dugo se vjerovalo da ose nastaju iz trulog konjskog ili magareeg mesa. Takoer se smatralo da se one, kao i drugi insekti (cvrci, muhe, komarci), kao zli demoni gnijezde u glavama ljudi i ometaju rad mozga. O osama se pripovijedalo i ovo: Kad je Bog stvorio pele, avo se htio povesti za njim, ali mu je polo za rukom da stvori samo ose. Osinje gnijezdo u kui navodno je nagovjetavalo poar ili smrt jednog lana porodice. Ako se sanjalo ose, znailo je da predstoji nesrea, i to naroito smrt od strane neprijatelja. Po drugom vjerovanju ose su slovile kao ljubavni glasnici: mladii i dje vojke nosili su uza se osinja gnijezda, u nadi da e time stei neiju ljubav. OSEKA > Djetelina, > Djevojka. OSIP se navodno mogao izlijeiti ako se prao vodom koja se crpila prije zalaska sunca, posudom, iz potoka ili rijeke nizvodno. Poboljanje se oeki valo i od kupanja u rijeci na Veliki petak, prije zalaska sunca. Osip se, osim toga, mogao protjerati mrtva kom rukom, a isto tako i eljeznom rom, primijenjenom izvana i iznutra. Stavljala se i zemlja s groblja u vodu

Orao suri: Orlovi izazivaju vjetar. Vjerovalo se i to da onaj koji ukrade orlovska jaja nee nikad nai duevnoga mira.

mu ono dati vid i odvanost kao u orla. ORASI Smatralo se da se moe pove ati plodnost orahova drveta ako prvu berbu obavi trudnica. Orasi koji su ubrani na Ivanje (24. 06.) ili na Sv. Jakova (25. 07.) navodno su dobri protiv kolika. Kae se da e djeca koja jedu orahe bez kruha dobiti ui. Mnogo oraha na drvetu ukazuju na otru zimu. Orahova grana iznad kunih vrata upotrebljavala se kao zatita od munje. ORUJE se podmazivalo mazivom za oruje da bi se njime sigurnije pobjeivalo i tonije pogaalo cilj. Vaan sastavni dio tog maziva bila je veprova mast kao i veprov mozak.

u kojoj se kupala oboljela osoba, a zatim se voda prolijevala na groblje. Prema jednom drugom pravilu tre balo je pritie mazati parom koja se uhvatila na prozoru i to prstenjakom kojem se pripisivala ljekovita mo. U mnogim se krajevima osip lijeio pra njem sa abljim jajima, i to uoi urevdana (23. 04.), ili pak ku panjem u rosi. Preventivnom mjerom protiv jakog osipa smatralo se pljuva nje u vihor. Po narodnom miljenju u vihoru su se sakrivale vjetice koje su donosile osip. Vjerovalo se da osip dolazi i od dodirivanja dadevnjaka, a djecu su smatrali ugroenom ako netko u njih puhne. OSKORUE Ako oskorua ima mnogo plodova, oekuje se otra snjena zima, ali i mnogo djece. OSPICE su pokuavali lijeiti trlja jui bolesnika komadom slanine. I tirkizu se pripisivala ljekovita mo protiv ospica. U nekim su se mjestima djeca mazala grakovom juhom ili kuhanim bijelim vinom sa eerom, koje je kod bolesnika trebalo izazvati znojenje i protjerati bolest iz tijela. OTAC > Naramenice, > Ouh, > Majka. OTEKLINE su se, prema starim knjigama o ljekovitim biljkama, mo gle lijeiti korijenom perunike koji treba izvui lijevom rukom iz zemlje i pritom rei kome je namijenjen. Vjerovalo se da se otekline mogu odstraniti i mau od spaljenog konj skog kopita i ulja. Takoer se mislilo da e otekline splasnuti ako se na njih stavi komad konca ili pamuka koji je prethodno visio na kii. Isti se efekt

oekivao i od ute vune s ovnovih muda koju je najprije trebalo skuhati u mlijeku. Najboljim se lijekom sma trao sluajno naeni bijeli pasji izmet koji je navodno mogao odstraniti i stare otekline. Za hlaenje oteklina narodna je medicina savjetovala da se na njih stavi ealj. OTPORAN NA METAK > Nera njiv. OTPUTOVATI na odreene dane, na primjer ponedjeljkom i petkom ( > Nesretni dani), nije bilo prepo ruljivo, jer se smatralo da bi to mo glo dovesti do nesree. Nasuprot to me, neki su se dani smatrali izrazito pogodnima za putovanje. Da bi se na putovanju zatitili od umora, ljudi su prije izlaska sunca brali bogorodiinu travu i stavljali je u cipele, ili bi za eir zataknuli granicu kleka. I > pelin je navodno titio od zamora. > Putovanje, > Putnici pjeaci, > Put. OTROV Otrovni su se napici prire ivali, izmeu ostalog, od vina i pau kova koji su se esto smatrali otrovni ma. I ljudska je slina esto slovila kao jak otrov, a prilikom pomrine sunca vladao je strah od otrovne kie. Sma ragd, ako se ostrue i strugotine poje du, navodno takoer lijei otrovanja, kao i ahat, ametist, malahit, opal i rubin. Vjerovalo se da e dovoljna koliina masti u elucu absorbirati svaki otrov. Najvie se vjerovalo u sigurno djelovanje vode koja se pije iz pehara od serpentina. Serpentin se preporuivao osobito protiv > zmij skog otrova. Tko se bojao da e ga netko otrovati, mogao se navodno zatititi ako male koliine pia ulije u pehar od serpentina, koji se, prema

vjerovanju, raspukne ako pie sadri otrov. Openito se smatralo da su krastae otrovne. U vremenu od Ve like do Male gospe (od 25. 08. do 9. 09.) nisu se smatrale otrovni ma, pa su ih u tom periodu lovili i ubijali, vjerujui da mrtve privlae na sebe sav otrov. U drugim se krajevima isto tvrdilo za pauke. Vjerovalo se da bijele lukovice izvlae otrov i to oso bito iz rana. > Rutvica. OVAN Vjerovalo se da e glavobolja prestati, pomou pepela dobivenog od spaljene vune koja raste izmeu ovneih rogova. Bolesnici e navodno lake zaspati ako im se za jelo dade

mozak ovna. Delirije su pokuavali lijeiti mozgom ovna koji se jo nije pario. OVCE koje bi ovjek usput sreo, imale su razliito znaenje: ako ih se ugledalo na desnoj strani, mogla se oekivati radost, a ako su bile na lijevoj strani, dolazilo bi navodno do svae i tue. > Kaalj i > Rast zubi kod djece. OVICE > Oblaci. OZEBLINE su se navodno mogle izlijeiti ako se noge operu u vodi u kojoj se kuhala svinja. Korisnim se smatralo i pranje urinom. Ozeblina e navodno proi ako se preko nje tri puta prijee komadiem ljunka. Osim toga su se preporuivali oblozi s pasjom mau i jagode. > Smrznuti udovi. OZLJEDE Od ozljeda navodno titi ako se korijen gorice nosi oko vrata. > Neranjiv. OUJAK Stara pravila za vrijeme kau: Koliko rose u oujku, toliko slane oko Duhova i toliko magle u kolovozu. OUJSKA VODA smatrala se ljeko vitim i uljepavajuim sredstvom, kao i sredstvom za unitavanje gamadi. Prvoj oujskoj kii pripisivale su se ljekovite snage koje pomau u sluaju opekotina, pa se zato ta voda uvala preko cijele godine. S druge strane, vjerovalo se da kia u oujku izaziva sunane pjege, a da bi se one odstrani le, trebao se 1. oujka oprati na buna ru. ( > Snijeg u oujku). Vjerovalo se da voda od snijega u oujku lijei ona oboljenja i liajeve.

Ovan.

P
PADAVICA > Epilepsija. PADOVI navodno ne zavravaju lo mom kostiju niti drugim ozljedama ako se uza se nosi mukatni orai, dobiven za Novu godinu, ili pak ko ticu datule. > Lom kosti, > Gema. PAKAO su ljudi zamiljali kao ogromni labirint prostorija u kojima su se mnogobrojni grenici nepre stano i vjeno muili u vatrenoj vrui ni. Osim toga su se izmiljale i razne druge muke prokletih. PAKUJAC se smatrao sredstvom za vraanje izgubljene potencije u mu karaca. Trebalo ga je pripremiti kao aj i popiti. PALAC Tom najjaem prstu pripisi vale su se nadzemaljske snage. Da bi se zatitili od vjetica i more, ljudi bi u krevetu savinuli palac - smatralo se da osobito lijevi palac titi od uroka. Vjeruje se da e imati sree, osobito u igri, onaj kome se dri palac. Meu tim, kod > kuglanja se pomou palca moe prouzrokovati protivnikov neuspjeh. Savijeni se palac smatrao i zatitom protiv ugriza psa, a ako se palac vrsto dri, navodno e proi probadanje. Palac je, prema starom vjerovanju, aktivno djelovao protiv kolika, zubobolje i > epilepsije. Ako se dralo za prst ovjeka koji spava, moglo mu se navodno izmamiti svaku tajnu. Vjerovalo se da se igra s avo lom onaj tko vrti palcem. > Grlobolja.

PAMENJE Velike ui smatrale su se vanjskim znakom dobrog pame nja. Vjerovalo se da e dobro pame nje imati onaj tko natate pojede ja buke ili jetra pupavca ili pak toplo meso vjeverice. Uspjehu su se ljudi nadali takoer kad bi utrljali u sljepooice medvjeu mast ili u jarebi ce. I onaj tko bi dva puta preko praga uao u kuu i natrake opet izaao, nadao se da e mu se popraviti pame nje. Smaragd koji se nosio oko vrata izraavao je istu elju. Da bi se djeci osiguralo dobro pamenje, stavljali su im prije krtenja ispisani list papira u haljinu za krtenje. Stavljajui prije spavanja knjigu pod jastuk, ljudi su se nadali da e u snu nauiti potrebno gradivo. Osim toga se vjerovalo da se pamenje moe mobilizirati i pljuska ma. Pamenje e se pogorati onome tko pojede naeni kruh, dopusti da mu se odjea krpi na tijelu ili ita zapise na nadgrobnom kamenju. Ako se spali kosa nakon prvog sisanja djeteta, kae se da mu se spalilo pam enje. PAPAR Ako se prospe papar ili pa prika, doi e navodno do vee svae nego kad se prospe sol. Protiv povi ene temperature preporuivalo se da pacijent pojede jabuku nadjevenu zrncima papra. PAPRAT Sjemenke koje u Ivanjoj noi (24. 06.) u pono navodno ispadaju iz paprati, donose vlasniku sreu u ljubavi i igri, a ine ga i otpornim protiv udarca i uboda, a ako zaeli, moe postati i nevidljiv a i stei veliko bogatstvo. > Jezik ivo tinja, i > Pogovor str. 214. PAPRIKA > Papar.

PAPUA Ako se eljelo zaboraviti neto neugodno, bacila bi se papua preko glave unazad. PAS Ako pas jede travu, pokvarit e se vrijeme. Kiu treba oekivati kad pas ima prodoran vonj. Ako jede snijeg i valja se u njemu, uskoro e zatopliti. Ako pas sam nemirno tri amotamo ulicom, na tom e mjestu ubrzo doi do svae. Onaj za kim tri strani pas, a da ga nije pozvao, imat e navodno sree. Kad se pas sklie na repu, znai da treba oekivati go ste. Pas u snu donosi neprilike. Tvr dilo se da e dobiti padavicu tko jai na psu. Mislilo se da psi privlae munje. Ako netko namaze oi pasjim suzama, moi e navodno vidjeti duhove. Tuno lajanje, cviljenje i tuljenje psa najavljuje nesreu i smrt. Oso bito se kuglai boje nesree u igri kad uju da pas tuli. Ako je pas digao glavu gore, vjerovalo se da e uskoro biti poar. Ako se malo vlastite vode od pranja ulilo u pasju hranu, oeki valo se da pas postane otar i dobar uvar, isto kao i kad mu se za Boi dade enjaka. Ako pas kad je plima popije morske pjene, pobjesnjet e. Da bi se psa naviklo na kuu i gospo dara, stavljala bi se jedna njegova dlaka u vlastitu cipelu ili bi mu se dalo nekoliko vlastitih dlaka iz pa zuha da ih pojede izmeu dvije krike kruha s maslacem. Isto se tako cijedila kava kroz krpu za sue, u elji da se psa vee za kuu. Pasji grob pod vokom obeavao je dobru etvu. PASJI DANI openito su slovili kao nesretni dani. Ljudi roeni u tim tjed nima (izmeu kraja srpnja i kraja kolovoza) bit e navodno nesretni, a

vjenanje odrano tih dana dovest e do nesretnog braka. ak se tvrdilo da drvo posjeeno tih dana ne gori. Tih se dana nije smjelo ni kupati ni prati kosu, jer se trebalo bojati da je voda otrovana ili da e se dobit irevi i utopiti se.

Danas se pauk veinom smatra sretnim znakom, osobito ako vam sa stropa padne na lice. Ako puze po odjei, moe se uskoro oekivati novac.

PAUK Te ivotinje, koje u prazno vjerju igraju vrlo vanu ulogu, prema vjerovanju nastaju od sagnjilih pred meta, osobito od gnjile praine kao i od sline koju ovjek izbaci nakon jela. Djelomino su ih smatrali otrov nima ( > Otrov, > Pljuvaka), a djelomino > ivotinjama s duom umrlih. U tom sluaju nije ih se smjelo ni ubiti ni potjerati. Vjerovalo se da e onaj tko ubije pauka razoriti svoju sreu. Sreu je prije svega dono silo ako se crni pauk na svojoj niti spusti na tijelo ovjeka ili pue po njemu. Pritom se mjestimino kao uvjet za sreu smatralo da pauk pue po glavi ili prsima u smjeru srca. U

sreu se vjerovalo kad bi pauk tri puta pretrao preko ruke, a o srei u vezi s paukom govori i vjerovanje da pauk ujutro donosi brige, uvee sreu, a u podne veselje treeg dana. Ta se uzreica prvobitno odnosila na prede nje, te je tek kasnije prenesena na pauke. U Engleskoj se znaenje, koje se pripisuje paucima, mijenja prema njihovom broju:
Jedan donosi blagoslov, dva ine ovjeka vese lim, tri nagovjetavaju vjenanje, a etiri skoru smrt.

ako je pauk pretrao preko kreveta bolesnika ili u njegovoj blizini po zidu, vjerovalo se u bolesnikovu brzu smrt. U kui su pauci navodno titili od udara munje, osobito pauk krsta kojeg su zbog znaka kria esto sma trali ivotinjom koja nosi sreu pa moe, na primjer, ouvati mladia od vojne slube. U staji su pauci bili rado vieni jer se vjerovalo da mogu

zatititi stoku od bolesti time to navodno privlae na sebe otrovne tvari iz zraka. Pauina u staji znaila je mnogo dobra: smatralo se da tjera demone, a da je pogodna i za zaustav ljanje krvi i kod povratne groznice. Ako se u mlijeku naao mrtvi pauk, u kui je navodno predstojala smrt. Vje rovalo se da e se pauk krsta, zatvo ren u kutiju, nakon est ili sedam godina pretvoriti u zlato ili drago kamenje. Pauci su slovili i kao vremenski proroci: lijepo se vrijeme oekivalo kad bi pauk krsta preo svoju mreu, hladnoa i mraz su se oekivali kad bi kuni pauk preo mreu u blizini pei, a ako je preo mreu u blizini prozora, znailo je da e biti toplo i da e se snijeg otopiti.
Kad pele postanu lijene i dokone, oekuje se neka nesrea; ako sve uu u konicu i dugo ne iziu, oekuje se kia. Kad pela uleti u kuu, oekuje se skori posjet.

PELA Vjerovalo se da e dua onoga tko ubije pelu pripasti avolu. Oekivalo se da pela nee ubosti onoga tko u ruci nosi matinjak. Sma tralo se da alac nee ostati u tijelu ako se ovjek ne bude smijao dok ga pela bode. Mislilo se da se bol pro uzrokovana ubodom pele moe ublaiti svinjskim izmetom, kuhanim u octu ili rastopljenim u vodi. Ako je u novogodinjoj noi snijeilo, sma tralo se da je to znak da naredne godine treba raunati s mnogobroj nim rojevima pela. Dobra se godina za pele oekivala i ako je na Novu godinu sunce sjalo na oltar ili ako je prije sveenika dolo do propovjedao nice. Ako je pelar u proljee ulovio prvog leptira kojeg bi ugledao i opet ga pustio da odleti kroz rukav svog kaputa, vjerovalo se da e ljeti moi uloviti roj pela. Svoje je vlastite ro jeve pokuavao sprijeiti da odlete, vjeajui u vrt koru hrasta pogoenog munjom. Pelar se nadao da e to isto postii ako pelama pokae golu stranjicu ili ako konicu natrlja ma tinjakom. Ako se roj divljih pela spustio na kuu, smatralo se da joj prijeti poar. PEI u petak navodno donosi svau. Pei se nije smjelo ni na Veliki etvr tak i u periodu od 25. 12. do 6. 01. . Ako je u kuanstvu ipak bio potreban kruh, ena je pri mijeanju morala opasati pregau jer se smatralo da inae postoji opasnost da se kruh raspadne. Vjerovalo se da kruh nee uspjeti ako se naree kola dok je kruh u penici. > Tijesto, > Kruh, > Petak, > Svibanj. PELIN Da se ne bi umorili, ljudi su u stara vremena stavljali u cipele pelin

ili su ga pak nosili sa sobom. Od krstobolje i bolova u leima ljudi su se pokuavali zatititi nosei > pojas od pelina. Pelin se ve u srednjem vijeku upotrebljavao protiv uroka. Kao seksualni stimulans pelin se stav ljao pod jastuk. U mnogim su kraje vima ene vezivale pelin za bedra da bi postale plodne. PENTAGRAM (peterokutni lik) je od starih vremena magijski znak za obranu od bolesti. Sve do u novo vrijeme slui za zatitu od vjetica i duhova koji izazivaju none more, a privruje se na djeje kolijevke i brane krevete. PEPELNICA je openito slovila kao nesretan dan jer je tada navodno Luci fer bio izbaen iz neba. Ako bi ovjek na Pepelnicu dopustio da ga izbiuju brezovim ibama, smatralo se da e cijele godine ostati poteen od buha. > Srijeda. PEPEO CIGARE > Kuglanje. PERECE je trebalo jesti na Veliki etvrtak ili Veliki petak, i to natate, jer to navodno spreava groznicu. PERIN treba sijati smijui se, po mogunosti srijedom. Meutim, u ne kim se krajevima vjerovalo da za vri jeme sijanja treba biti ljut. Govorilo se da e perin cijele zime ostati zelen ako ga se posije na Sv. Petra (29. 06.) ili na Ivanje (24. 06.). Ako se sijalo dok se mjesec smanjivao, oekivalo se da e perin imati jako korijenje, a ako se sijalo dok se mjesec punio, izraslo bi navodno lijepo lie. Ako perin izraste bujan, sija e dugo ivjeti ili e njegova obitelj do biti podmladak, a ako nikne lo per in, smatra se da sija previe brblja.

Perin se ne smije presaivati jer e inae navodno netko umrijeti ili dje vojka nee nai mua. Pomou divljeg perina kuhanog u vinu pokuavalo se stimulirati zaee.

Pentagram. Vrlo drevan znak: esto se nalazi na amuletima i talismanima i podjednako slui za zazivanje duhova i za zatitu. Mnogo se upotreb ljava u magiji.

PERUNIKA ili IRIS Tko bi u us krnjoj noi iskopao korijen perunike

i nosio ga sasuenog na goloj koi, nadao se da e ga to uiniti otpornim na udarce i ubode. Korijen iskopan u Ivanjoj noi (24. 06.) navodno je titio od zubobolje. Ve su Rimljani korijen irisa vjeali oko vrata djeci kojoj rastu zubi, sa eljom da im ublae boli. Kad bi se korijen izvukao iz zemlje lijevom rukom, govorei pritom kome je namijenjen, navodno je djelovao protiv gue, oteklina i oteenih stidnih dijelova. Protiv greva se upotrebljavao korijen ute perunike, iskopan u srijedu prije izla ska sunca, u znaku saturna, koji je u nedjelju trebalo uiti u crveni barun zajedno s istom koliinom bijelog ahata i objesiti oko vrata. uta se perunika upotrebljavala i protiv uti ce. PET Taj je broj slovio kao savren, kao simbol cjeline (pet prstiju jedne ruke, pet ovjekovih osjetila, pet kla sinih planeta, pet talenata, pet stu pova pobonosti u islamu). Smatralo se da broj pet titi od svakog zla. PETAK U krajevima s germanskom kulturom petak se smatrao danom plodnosti (njem. Freitag prema imenu nordijske boice Freye), pa ga se zato esto biralo za vjenanja. Smatrali su ga najsretnijim danom u tjednu. Prema tom vjerovanju je u petak sve najbolje polazilo za rukom, pored ostalog i tzv. simpatetske kure i igra nje na lutriji. Djeca roena u petak i krtena u nedjelju smatrana su jedna kima djeci roenoj u nedjelju. Vjero valo se da etva koja je zapoela u petak donosi bogat urod, a kosa i nokti koji se reu petkom navodno lijepo i uredno rastu, donose sreu i

blagostanje i uvaju od zubobolje. Krani su petak, dan Kristovog stra danja, naravno smatrali najkobnijim danom u tjednu ( > trinaest). Zato se savjetovalo da se tog dana ne kree na putovanje, ne mijenja stan ni radni odnos niti da se poduzima ita vano jer navodno nita ne moe poi za rukom ( > Pogovor str. 214). Prema tome e i brakovi sklopljeni u petak biti nesretni i bez djece. Djeci roenoj u petak proricala se nesrea u ivotu. Pranje rublja u petak imat e navodno za posljedicu poplavu, a tko pee kruh u petak, doivjet e oskudicu. Ono to se u petak isprede nee dugo trajati. Onaj tko se u petak eljao, doprinosio je, prema tom vjerovanju, razmnaanju gamadi, a za svaku u ubijenu u petak, stvorit e se devet novih. Zavijanje maaka u noi na petak nagovjetava svau, a onaj tko petkom bere voe, izazvat e neplod nost drveta. Kakvo je vrijeme u petak, osobito oko podne, takvo e navodno biti i u nedjelju. PETOPRSTAC Korijen te biljke koji se iskopa na Ivandan (24. 06.) prije izlaska sunca, donijet e navodno onome tko ga bude nosio uza se sreu i uspjeh kod voljene osobe. Ako se eljelo neto postii kod nekog o vjeka koji ima mo, trebalo je samo imati uza se petoprstac. Vjerovalo se da e onda moi spretno govoriti i da e se sve odvijati prema njegovim eljama. Mislilo se da se gua moe odstraniti ako se pije sok te biljke pomijean s vodom. Ako se sok za dri u ustima, izlijeit e se navodno sve smetnje koje se tamo pojavljuju, ak i zubobolja.

Petoprstac ima lako uoljiv cvijet. U pukoj se medicini upotrebljava za uklanjanje eluanih smetnji.

ati svoje zajednitvo; u starim bi se vremenima na taj nain u nekim kraje vima zapeatilo ak i sklapanje braka. Vjerovalo se da e se formulom i vjeli koja se upotrebljava kod nazdravljanja, stimulirati obostrano zdravlje i sree. Ako se, meutim, partneru nazdravljalo vodom, vjero valo se da e taj dobiti ui. A ako netko pije iz roga kakve ivotinje, dobit e navodno nadzemaljsku snagu i osobito dobro zdravlje. Ako su dvije osobe pile iz iste posude, postojala je opasnost da meu njima izbije svaa. Vjerovalo se da pijenje iz napukle ae mora izazvati neki raskid i da e, osim toga, ena onoga tko tako neo prezno pije raati samo djevojice. Posebno se znaenje pripisivalo i po stupku sa > alicom a jo vie pijenju na mjeseini. Vjerovalo se da se pra vim napitkom moe utjecati na razvoj > govora u djeteta i na > ljepotu. > Dolijevanje. PIJESAK se smatrao mnogostrukim lijekom i sredstvom za pomo u raz nim situacijama. Tako se vjerovalo u njegovu mo kod boli u elucu, hladne groznice i bradavica. Ako se pijesak pospe po neijim stopalima, ta e osoba navodno jo dulje vrijeme ostati neoenjena ili neudata. PIJETAO Prije je na selu dan poi njao kada bi pijetao ujutro prvi put kukuriknuo. On bi dokrajio vlada vinu nonih demona, a prije toga se nije smjelo ni ustati niti izai iz kue. Za crne se pijetlove mislilo da se pretvaraju u dadevnjake ili zmajeve, pa su ih zato brzo klali. iroko ras prostranjeno je bilo i vjerovanje da onaj tko uza se nosi bijelo kamenje iz

PIJANCI Vjerovalo se da su vjetice prema njima nemone. > Opijenost. PIJANSTVO Vjerovalo se da se o vjek moe zatititi od pijanstva ako na prstu ili pupku nosi ametist ili ako ga razmrvljenog jede. Ametist na vodno u svakom sluaju spreava di zanje alkoholnih para u glavu. PIJAVICE Puka je medicina vjero vala da pijavice odstranjuju svu nei stou iz tijela. Mnogi su se nadali da e pomou spaljenih i samljevenih pijavica stimulirati rast kose. PIJENJE Ako dvije osobe jedna dru goj nazdravljaju, esto time ele oja

eluca crnog pijetla moe zadobiti svaiju naklonost. PIVO Vjerovalo se da onaj tko na Poklade pije mnogo piva time produ uje ivot, a da se onaj tko pije pivo na Novu godinu pomlauje. Pranje bijelim pivom navodno je poljepavalo kou. Tegobe u elucu lijeile su se tako da se pivo prelije preko naenje, uarene potkove, pa da se zatim tako zagrijano pivo popije. Protiv po sljedica zmijskog ujeda kuhalo se jasenovo lie u pivu. Ako je netko sanjao pivo, u kui je navodno dolazilo do svae. Tvrdilo se da e vjetice zavla dati onim koji ne otpuhne pjenu prije nego to pone piti pivo - osim ako je pijan. Ako se na svadbi dolije pie u au koja jo nije potpuno prazna, onaj tko iz nje pije bit e nesretan u ljubavi. Ako je djevojka u drutvu prevrnula pivsku au, vjerovalo se da e roditi vanbrano dijete. PJEGE BOJE JETRE > Made. PJEVANJE Kae se da e onaj tko ujutro pjeva, naveer plakati. Vjero valo se da e se moi lijepo pjevati ako se u nedjelju ujutro prije nego to zazvone crkvena zvona, ispije tri evina jaja. Navodno e dobri pjevai postati ona djeca koja rado piju vodu iz spuve za kupanje. PLA Govorilo se da tko ujutro pjeva, naveer plae, a tko prospe sol, mora oekivati neprilike i suze. Ako se u proljee ugleda prvu abu u vodi, tokom godine e se mnogo plakati, a na budue suze ukazivala je i proli vena voda i svrbe u > oima. Vjero valo se da na sprovodu ne treba pre vie plakati jer to ometa pokojnikov

mir. Budui da su se biseri smatrali simbolom suza, mladenka u svom svadbenom nakitu nije smjela imati bisere. > Kava. PLAMENJAA (isprenost suncem) se navodno moe izbjei ako se na pokladni utorak pije mlijeko. PLANETI > Horoskop, > Astrolo gija, > Sretni dani. PLANINARENJE Da se ne bi zadihali, planinari bi na prsima nosili orlov jezik. PLALJIVOST se kod djece na vodno mogla sprijeiti ako im se u kolijevku stave komadi magaree ko e. Kasnije su se djeci vjeali oko vrata amuleti sa sjemenkama boura. I safir je ljude, koji su ga nosili, navodno oslobaao od straha. PLAVA BOJA se djelomino smatra bojom udesnog, ali i bojom nitavila, smrti i alosti. Plavo simbolizira i vjernost, ustrajnost i umjerenost (> Pogovor str. 214). Raireno je bilo vjerovanje da plava boja doprinosi lijeenju > hripavca, > zubobolje, > usnoj boli, > udaru kapi. Kad bi mukarac u proljee najprije ugledao plavi cvijet, smatralo se da je to znak kojim se potvruje vjernost ene. Ali u snovima plava boja ima loe pred znake: plave borovnice ili ljive na vodno znae smrt. > Razliak. PLAVA KOSA Tko je elio plavo koso dijete, stavio bi mu u prvu kupelj malo bijele vune. Vjerovalo se da su plavokosi nadareniji od crnoko sih. PLESANJE na mjeseini privlai, prema starom vjerovanju, duhove,

budui da je u to doba zemljina po vrina navodno naroito tanka. PLESTI su djevojke morale u krug, ne prekidajui pletenje na kraju reda jer e im inae njihov prijatelj biti nevjeran. ene koje pletu bile su imune protiv vjetica jer su iglama uvijek oblikovale znak kria. PLIMA Narodna je mudrost upozo ravala da e onaj tko za vrijeme plime ili dok otkucava sat pravi grimase, zauvijek ostati naceren. Ako ena za vrijeme plime zanese, dijete e na vodno biti muko. Srkne li pas za vrijeme plime morsku pjenu, navodno e pobjesnjeti. Kad se za vrijeme plime klalo, oekivalo se da e biti naroito mnogo slanine. PLODNICA ili POSTELJICA Da bi se ograniio njezin rast, savjetovalo se trudnicama da svako jutro natate trljaju podruje pupka izrezanim i u vodi rastopljenim sapunom, s dodat kom rakije od ita. Poslije poroda ostavljala se plodnica tri dana pod krevetom rodilje kako bi se sprijeilo da kakva vjetica zamijeni dijete ( > Kopile). Poslije toga je plodnicu tre balo otplaviti tekuom vodom. > Made. PLODNOST ENA Ve je u starom vijeku i kod Germana jabuka slovila kao simbol plodnosti (Eva u raju !), te se vjerovalo da se enska plodnost moe izazvati i stimulirati razliitim sredstvima: ene bi vezivale pelin uz bedra, jele sjemenke koprive, pile bre zin sok, gutale zeje rodnice u prahu, itd. > Zaee, > Graak, > Brani krevet. > Plodnost mukaraca > e la.

PLUNA OBOLJENJA Za zatitu od tih oboljenja nosila se oko vrata vreica s ubijenim sljepiem ili samo njegovom glavom. Cesto se preporu ivala i pasja mast, osobito mast crnih pasa. Mukarcima je navodno poma gao ekstrakt crvene divlje rue kao napitak, a enama ekstrakt bijele div lje rue. Plunim se bolesnicima pre poruivao zdravi zrak pod lipom u cvatu. Ljekovitim se smatrao i oblog od zemlje s groblja koju je trebalo donijeti na Badnjak, izmeu ponoi i jedan sat. Protiv probadanja u plu ima jelo se smrvljeno staklo. PLJUSKA Njoj se pripisivala i mo da zatiti od svakojakog zla i sposob nost da mobilizira pamenje. PLJUVAKA je djelomino slovila kao jak otrov, te se vjerovalo da se njome mogu ubijati zmije i korpioni. Meutim, takoer se vjerovalo da pljuvaka sadri ljekovitu snagu koja djeluje, primjerice kod gue ili grlobolje; navodno se pomou pljuvake mogu odstraniti i madei, a ako se njome namazu oni kapci, vjerovalo se da e se moi sauvati otar vid. Takoer se vjerovalo da se moe uza se privezati voljena osoba ako se u njezinu hranu umijea neto vlastite pljuvake, dok se za pljuvaku mua smatralo da stimulira zaee kod e ne. > Pljuvanje i > Pogovor str. 214. PLJUVANJE Na naeni je predmet trebalo triput pljunuti da se sprijee arolije. Pljunuti je trebalo i da bi se sprijeile posljedice > urokljivih oi ju. Ako se pljune na primljeni novac, osobito ako je prvi, novac e se na vodno mnoiti. Prema vjerovanju ta-

koer se moglo uiniti da prestane kia i da se ne ostvari nesrea koju je najavio gavran ako se triput pljune. Ali, ako netko pljune u rijeku, otplovit e svoje zdravlje. > Kamenje, > Vatra, > Pljuvaka. POBAAJ Da bi izazvala pobaaj, ena je morala skuhati iglice aria u vodi u kojoj se namakao brus i zatim taj napitak popiti. I razmrvljeni divlji hren, slanutak i jedna vrsta divljeg luka imali su navodno abortivno dje lovanje. > Zumbul, > Spreavanje zaea. POBJEDA Prema starom vjerovanju ahat, kalcedon i dijamant osiguravaju ljudima koji ih nose pobjedu u svim vrstama raspri i razmimoilaenja. Lu kovice gladiola navodno su onoga, tko bi ih nosio uza se, u borbi titile od ranjavanja ( > Neranjiv). Tko bi uza se nosio boicu vode za krtenje takoer se smatrao nadmonim u sva koj tunjavi. > Nesavladiv. PODBELJ ili LOIKA Toj se biljci pripisivalo preventivno djelovanje protiv uzbudljivih i seksualno nadraujuih snova. PODBRADAK (BRADA) Prema i ljastom se podbratku navodno moglo zakljuiti da se radi o zlom ovjeku. Nasuprot tome, okrugla brada s rupi com u sredini, prema jednoj azijskoj sentenci, karakterizira ugodnog o vjeka s erotskim strastima. POETAK novog dana, tjedna, go dine, posjete ili pothvata smatrao se odluujuim za njihov daljnji tok i za rezultate. Kad bi se gost, ulazei u kuu, spotaknuo desnom nogom, vje rovalo se da je dobrodoao, a ako se

Podbelj se u pukoj medicini upotrebljava za poja avanje iskaljavanja. Ime je dobio po bijeloj oblozi na naliju lista.

spotaknuo lijevom nogom, bilo je bo lje da se vrati. enama koje su epale kao i starim enama pripisivalo se da nose nesreu ako se na njih kao prve naie nekog dana, tjedna itd. Za dim njaara, vjevericu ili kurvu smatralo se da nose sreu. Vjerovalo se da se znakove koji nagovjetavaju nevolju moe uiniti nekodljivima ako se pljune ( > Pljuvaka). > Ovce, > Stan, > Nova godina, > Crna ma ka, > Pogovor str. 214. PODNE Vrijeme oko podneva, oso bito izmeu jedanaest i dvanaest sati, esto se smatralo opasnim jer se vjero valo da tada obilaze zli duhovi. Djeca roena u to vrijeme smatrala su se

nesretnom. Onome tko se u podne ne bi odmorio od posla, navodno je pri jetio strah od podnevnih duhova. Isto tako oko podne nije trebalo kretati na put, niti loviti ribu, a pogotovo se nije smjelo ii na > groblje. Onome tko bi obukao odjeu skrojenu oko podne, navodno je ak prijetila smrt.

PODOKNICA Odreeni dani u tjednu smatrali su se nepodesnima da se dolazi dragoj pod prozor, meu

Podzemno blago: Traenje podzemnoga blaga ra ljama. Drvorez iz djela S. Mnstera Cosmographia universalis, Basel, 1544.

njima naroito petak, ali i ponedjeljak i srijeda. PODVEZICA Ako se podvezica na arapi razrijei, znai da na djevojku misli njezin dragi. Kad bi djevojka ili ena izgubile podvezicu, vjerovalo se da im je prijatelj ili mu nevjeran. Ako je na dan vjenanja mladoenja svezao nevjesti podvezice, smatralo se da e nevjesta kasnije imati lagan porod. I inae se vjerovalo da podve zica titi od mnogih bolesti, osobito kad je bila napravljena od zmijske koe (smeeg gua) ili kad je potjecala od umrle osobe. > Sumpor. PODZEMNO BLAGO Vjerovalo se da e ruda tako dugo rasti dok ostane netaknuta pod zemljom. Ve se u stara vremena prialo da se bogato podzemno blago nalazi na mjestu gdje se duga sputa na zemlju. I zvijezda koja na Valpurgino (1. 05.) u pono padne s neba, navodno poka zuje put prema velikom podzemnom blagu, a i onaj tko, ne bojei se opasnosti, za vrijeme pomrine sunca raskopa zemlju, naii e, prema vjero vanju, na mnogo novaca. Takoer se vjerovalo da se pomou arobnog prutia moe nai zakopano i jo nepronaeno blago. POGREBNA KOLA Susret s po grebnim kolima navodno nosi sreu; ali, ako su pogrebna kola prazna, treba oekivati nevolje. POJAS Vjerovalo se u ljekovitu snagu pojasa koji bi djevica napravila eni ili djeak mukarcu. Ti su pojasevi morali biti napravljeni od koe ovna ili ovce koje je razderao vuk. Pojasevi su kod mukaraca simbolizirali snagu

i vlast, a kod ena ljubav, istou i ednost. Vjerovalo se da pojas moe osloboditi od > boli u leima kao i od crvi. Raireno je bilo i miljenje da noenje pojasa olakava > poroaj. Jakob Grimm pie da su trudnice izmjerile stijenjak prema nekoj sve takoj slici, pa ga onda zavezale oko trbuha. Vjerovanje u zatitnu funkciju pojasa podsjea na vjerovanje o > krugu i > prstenu. Jedan mrani aspekt dolazi do izraaja u predodbi da pojas od stavljene ljudske koe moe ovjeka pretvoriti u > vukodlaka. POKLADE Tko bi na Pokladni uto rak prije izlaska sunca pojeo prosenu kau s krvavicom, vjerovao je da mu je do kraja godine osigurano blagosta nje. Drugdje se opet vjerovalo da se na taj nain do kraja godine moe osigurati dobro zdravlje. Tko je na Poklade u podne pojeo krvavice s kiselim kupusom, spasio se buha. Na Poklade nije trebalo jesti juhu jer e inae kapati nos, ali tko u to vrijeme pije pivo, produuje ivot. Ako se eljelo sprijeiti da ovjeka ljeti ispri sunce i da dobije plamenjau, trebalo je na Pokladni utorak piti mlijeko. Tko na Poklade ili na Veliki petak pije vodu, zatitio se navodno od komaraca. Ako je na Pokladni utorak padao snijeg, vjerovalo se u bogati urod ljiva. > Jedanaest. POKUSTVO kripanje pokustva vrlo se esto smatralo loim znakom. POLAGANJE RUKU na glavu kao i na bolesne dijelove tijela, navodno je donosilo ozdravljenje i openito sreu. Polaganje ispruene, otvorene

ruke ujedno je i sastavni dio raznih religioznih obreda. POLUCIJA > Kiselica. POLUDI navodno ovjek ako pojede riblju glavu. Nevjernu zarunicu se pokuavalo otjerati u ludilo time to se jednu vlas njezine kose omotalo oko palmine granice i bacilo u vatru. > Ludilo. POLJA > Striak, > Gusjenice i > Pogovor str. 214. POMIRLJIVIMA je ljude koji su ga nosili inio, prema starom vjerovanju, > tirkiz. > Miroljubiv. POMRINA SUNCA Za vrijeme te pojave ljudi su se bojali otrovne kie i otrovne rose, pa su stoga pokrivali bunare i ostajali u kuama. Rublje
Polaganje ruku: Harry Edwnads, iscjelitelj, rukopolaganjem lijei bolesnicu.

koje je za vrijeme pomrine sunca bilo objeeno izvan kue smatralo se okuenim. Proireno je bilo i milje nje da pomrine sunca nagovjetavaju > smak svijeta. Mislilo se da se te brojne opasnosti mogu otkloniti bu kom (udaranjem jednim predmetom od kovine o drugi) i vikom, ali i tako da se u vatru bace tri pupoljka palme ili tri mrvice kruha. Onim ludo smio nima, koji bi za vrijeme pomrine sunca izali iz kue i raskopali zemlju, praznovjerje je obeavalo gomile no vaca. > Pogovor. PONEDJELJAK Govorilo se da e cijeli tjedan biti onakav kako pone ponedjeljak. Ipak je ponedjeljak uglavnom slovio kao nesretan dan. U ponedjeljak zato nije trebalo zapoeti nita to je moralo biti trajno: nije se smjelo useliti u novi stan, a jo manje vjenati se, ali niti poeti radom na novom radnom mjestu ili poslati di-

jete prvi put u kolu. Vjerovalo se da se daje od sebe srea za cijeli tjedan ako se u ponedjeljak neto pozajmi ili ako se potroi vea svota novaca. Nije trebalo ni prati rublje ni krenuti na putovanje, niti zapoeti etvene radove. Smatralo se da gost u pone djeljak znai posjete tokom cijelog tjedna. A gosti u ponedjeljak prije podne donose domainu nesreu. Po nedjeljak se, zbog svoje veze s mjese com, noi i mrakom, smatrao i danom pogodnim za lopove. S druge strane, vjerovalo se da je ponedjeljak dobar dan za rad u vrtu i na polju jer mjesec koji se puni slovi kao simbol plodno sti. PONO Govorilo se da e djeca roena u to doba biti nesretna. Onoga tko u pono ode na groblje, odnijet e smrt. U uskrnjoj noi postojali su izgledi da se steknu novi talenti a u > Valpurginoj noi da se dobije neko blago. Vodi koja se crpla u pono pripisivale su se osobite snage koje su djelovale na ljude i ivotinje. > No, > Badnjak, > Nova godina. PONOKA Vjerovalo se da e u godini koja dolazi umrijeti onaj tko se posklizne na Badnjak na putu s ponoke kui. PONOS Da je ovjek ponosan na vodno se vidjelo po zavinutim ob rvama i kukastom nosu. Ako se dijete prerano i previe gledalo u ogledalo, postat e prema vjerovanju ponosno. > Oholost. POPLAVE prema vjerovanju prijete ako u proljee na livadama raste mnogo reuhe. Poplave e navodno biti i onda kad ena u petak pere rublje.

POROAJ Ako je mladoenja ne vjesti na dan vjenanja zavezao po dvezice, ena e imati lak poroaj. Jednostavan se poroaj navodno oe kuje i onda ako budua majka za vrijeme poroda navue koulju ili obuje papue svog mua. Trudnicama se preporuivalo da od dragog kame nja nose dijamant ili karneol, a u odluujuem asu je neka djevica mo rala oko svog bedra omotati platnenu vreicu s jedanaest ili trinaest zrna korijandera, jer se smatralo da e to olakati porod. Ista e se elja na vodno ostvariti ako se rodilji stavi u ruku belemnit ili ako se na goli trbuh rodilje tri puta spusti glog. Nadalje se smatralo da e ena lake roditi ako preko nje prekorai neka djevica i spusti na nju svoj > pojas. Poroajni bolovi se navodno mogu ublaiti rosikom, ali majka za vrijeme poroaja nije smjela zatvoriti oi, jer e joj inae dijete oslijepiti. Da rodilja ne bi izgubila krv iz srca, stavljali bi joj pod krevet sjekiru. Ako je poroaj bio za vrijeme mjeseca koji se puni, vjerovalo se da e ena imati jo djece. Djeca roena u tom razdoblju navodno se i fiziki i psihiki bolje razvijaju od one roene dok mjesec ide u manjak ili za vrijeme mladog mjeseca. > Oluja, > Divokoza, > Kovani novac. POSAO > Trgovci. POSJET Tko je elio posjet, trebalo je da u pe zatakne tri metle. Posjet treba oekivati ako nekome sapun ispadne iz ruke. I svrake i make odreenim ponaanjem nagovjeta vaju goste, s kojima se rauna i onda kad listii aja plivaju po povrini aja

ili kad u alicu kave padne komad kruha ili kolaa. Kad bi se otar no, kare ili neki drugi otar predmet, nakon to je pao, zabio u zemlju ili pod, i to se smatralo znakom da e doi gosti. Gostima u > ponedjeljak pripisivalo se posebno znaenje. > Gost. POSKUPLJENJE navodno predstoji kad ima mnogo modrih zujara ili mnogo poljskih mieva. Ljudi su vje rovali da i nicanje mnogih gljiva u umi najavljuje skupou. > Glad. POSTELJINA Perine je trebalo pu niti za vrijeme punog mjeseca, budui da e, prema opem miljenju, samo tako ostati mekane. Ako se eljelo sprijeiti da se u posteljinu zavlae komarci i buhe, trebalo je posteljinu zraiti na Veliki etvrtak ili Veliki petak. Ako se preko dana ostavila raspremljena postelja, govorilo se da e u nju lei duh. Ako se iz kreveta ustalo istovremeno na obje noge ili najprije na lijevu nogu, bio je to lo znak za cijeli dan. Loim se znakom smatralo i kripanje drveta od kojeg je napravljen krevet. Veliko se znae nje pridavalo i prvom snu u novom krevetu. Da bi se u snu razabrao budui ili budua, treslo se krevet ili udaralo tri puta nogom u donji dio kreveta. To se osobito esto inilo na Sv. Andriju (30. 11.) ili Sv. Tomu (21. 12.). POSUDITI se nije smjelo nikome nita u ponedjeljak jer se vjerovalo da se time daje iz kue blagoslov. POSUE Staro pravilo domaice ka e: tko dopusti da mjesec sja u kuhi nju, razbit e mnogo sua. To e se

isto navodno dogoditi i djevojci koja u proljee najprije ugleda rodu koja klepee kljunom. POTAR Susret s potarom u novo godinje jutro smatrao se loim zna kom za godinu koja poinje. POTENCIJA > Spolna mo. POTKOVE Smatra se da naene pot kove nose sreu i odbijaju nevolje. Treba ih pribiti na vrata kue ili staje ili na brodovima na jarbol, a prema nekim se vjerovanjima pritom ne smije govoriti. Potkova titi od munje i vatre, a trgovcima donosi mnogo muterija i dobru zaradu. U nekim se krajevima maloj djeci u kolijevku kao zatita od bolesti i zlih duhova stavlja potkova. POVRATNA (NASTUPNA) GROZNICA navodno e popustiti ako bolesnik pojede pauinu u eeru, na kruhu s maslacem ili s mjeavinom od zobnog kruha, meda, soli i vinskog octa. Protiv povratne groznice pio se i sok iscijeen iz konjskog izmeta, pomijean s rakijom i zainjen jed nom ui. Bolesnici su oekivali pomo i od stavljanja malih vreica sa stolisnikom na srce i na noge. POVRTNICU je trebalo strugati prema dolje, jer se onda od nje na vodno ne podriguje. U medicinskoj domeni povrtnice su se preporuivale protiv gue i kurjih oiju; u prvom je sluaju trebalo piti sok, a u drugom stavljati komade na none prste. Utorkom i etvrtkom nije trebalo si jati ni saditi povrtnice, jer su ti dani bili zloglasni kao crvljivi dani.

PRANJE Tko ujutro nije oprao ruke, dolazio bi u vlast vjetica. A ako se ruke nakon zalaska sunca pralo hlad nom vodom, bilo je navodno sigurno da na njima nee ispucati koa. > aka. PREDENJE Subotom uvee svaka je ena morala do kraja ispresti vunu s vretena jer se vjerovalo da inae vje tice nastavljaju s predenjem ili da e avo u nedjelju namatati vunu. Ono to bi ena isprela u subotu naveer nije vie vrijedilo i smatralo se da e nou biti uniteno ili oduzeto. Govo rilo se i da ena u to vrijeme prede svoj konopac za vjeala. Prema narod nom vjerovanju bila je bezvrijedna i svaka nit ispredena na mjeseini. PREDZNACI SMRTI U najrazliitijim prilikama vjerovalo se da se vidi ili razabire neki predznak smrti; bilo je vrlo mnogo takvih predznaka, kad ne bi dobro ispao roendanski kola, kad bi se na prstima stvorile ute mrlje, kad bi se nalo iglu za ivenje sa crnim koncem i kad bi se zida palo ogledalo ili slika, kad bi se zaulo neobjanjivo zveckanje ili zvonjava, kad su se u kui gnjezdile ose, kad je vrana sjela na krov kue ili kad bi gavrani proletjeli iznad kue ili pak kad bi neka druga ptica zalutala u kuu. U predznake smrti vjerovalo se i kada se netko, jedui med, ne bi pokapao ili kad se razbilo staklo. I pauci, sove, kukci i druge ivotinje navodno su nagovijetali smrt. U ne malom broju sluajeva - na primjer u mjesecima > travnju i > kolovozu unaprijed se prorokovala skora smrt djece roene odreenih dana ili u odreenom razdoblju.

Premda se ubijanje prepelica smatralo grijehom, one su takav gastronomski specijalitet da su na nekim podrujima istrijebljene.

PREGAA Kad bi djevojka ili ena izgubila pregau, govorilo se da ih je dragi ili mu iznevjerio i da e doi do svae s njim. > Ljubavnici, > Napad kapi, > Rupi. PREGOVARANJE tnost. > Elokven-

PREHLADE su se ljudi pokuavali rijeiti useknjujui se u zeleno lie i bacajui zatim lie guskama, u uvje renju da e se tako prehlada prenijeti na te ivotinje. PREPELICE Koliko bi puta djevojka ili mladi uli zov prepelice, toliko e godina navodno jo ostati neudate, odnosno neoenjeni. Ubijanje prepe lica smatralo se grijehom. Vjerovalo se da prepelice uvaju polja na kojima se gnijezde od tue. Njihova jaja na vodno jaaju muku potenciju i ine da ene imaju vie mlijeka. Mozak prepelice cijenio se kao sredstvo pro tiv epilepsije i utice, mast prepelice

protiv upala ronice, a juha od prepe lice je navodno omekavala trbuh i bila dobra za bubrege. PRESLICA Ekstraktom te biljke tre balo je prati glavu, pa onda navodno ne ispada kosa. Jo se u naem stoljeu vjerovalo da preslica pomae protiv medljike na ruama. PRIBADAA Kad bi pribadaa pala na pod, oekivala se svaa. Tko digne naenu pribadau s poda, podie na vodno svoju nesreu. ireve je tre balo probati pribadaom jer igle za ivenje navodno mogu izazvati bole sti. PRIJATELJSTVO je u opasnosti ako se poklanjaju iljasti ili otri predmeti, jer se njima prijateljstvo moe lako probosti ili prerezati. > Igla, > Sim patija, > Naklonost. PRIJESTUPNE GODINE prema vjerovanju donose nesreu. Vjeruje se da e malo toga to se poduzme u prijestupnoj godini doivjeti uspjeh. Jo se danas ljudi za vrijeme prijestup nih godina boje loeg vremena i neus pjele etve. Smatralo se da e svi ljudi, roeni 29. 02., biti vidoviti. Meutim, za kovani novac izdan u prijestupnoj godini smatralo se da donosi sreu. PRIJEVARA Vjerovalo se da se o vjek moe zatititi od prijevare ako uza se nosi gavranovu glavu. PRIST Vjerovalo se da se od priteva ovjek moe zatititi ako oko vrata nosi mukatni orai kao amulet. Osim toga se preporuivao i sok isci jeen iz konjskog izmeta i pomijean

s rakijom, te zainjen jednom ui. > eludac. PRISTII > Osip. PRIZIVANJE MRTVIH, NEKROMANTIJA > Pogovor str. 214. PRIZNANJE Mislilo se da okrivlje nik vie nee moi zadrati za sebe ono to zna i da e morati sve priznati ako mu se, prije nego to zaspe, pod glavu stavi guji jezik. Osumnjie nima su takoer davali da pojedu jezike punoglavaca, vjerujui da e tako kod njih izazvati brbljavost aba i tako saznati istinu. Mislilo se da e lopov priznati krau ako mu se u pie dodaju trenjem skinuti djelii koe s cjevanice mrtvaca. > Sud, > Krivo kletstvo, > Laganje. PROBADANJE pod rebrima i u podruju slezene moe se navodno sprijeiti ako se odreenih dana jede > ipak. Tvrdilo se da se akutno probadanje moe sprijeiti pritiskom palca. Vjerovalo se da e probadanje dobiti svi oni koji nau ivau iglu i podignu je s poda, a isto tako i oni koji dopuste da im se odjea krpi na tijelu ili da im se priije dugme na odjei koju imaju na sebi. Probadanje navodno prestaje ako se podigne ka men, pljune na njegovu donju stranu i onda ga se poloi na isto mjesto odakle ga se podiglo. Sredstvom koje pomae smatralo se i stavljanje siro vog, ribanog hrena ili medom nama zanog duhanovog lista na mjesto probadanja. Isto se tako mislilo da po mae pranje vodom u kojoj je pret hodno bio opran jeziak zvona. Po mo se, konano, oekivala i od zrnaca kunjaka.

PROBAVA Za stimuliranje probave preporuivalo se noenje koe orla na trbuhu i elucu. > eludac. PROKLET e, prema vjerovanju, biti mrtvac ako na njegovom grobu izraste striak. Vjerovalo se da se prokleti pretvaraju u gavrane. PROLJEE U vrijeme obnavljanja prirode smatralo se da se na temelju mnogih znakova mogu razabrati po daci za godinu koja slijedi, na primjer prema tome gdje bi se ugledala prva > aba, koji je leptir bio prvi, prema vremenu u oujku, itd. Ljudi su bili uvjereni da e na svoju sudbinu, a prvenstveno na zdravlje moi utjecati sami ako pojedu prva tri naena pro ljetna cvijeta, npr. jaglace, kopitnjake i pastirske torbice. Prema oblikovanju budunosti bili su usmjereni i obiaji za Poklade u Uskrs, kao i pravila za postupanje na Veliki etvrtak i Valpurginu no, te na ostale vane dane. Vjerovalo se da se u proljee moe razabrati > blagostanje u godini koja slijedi i osigurati ga vlastitim djelova njem. PROLJEV su ljudi pokuavali izlije iti nizom sredstava: jabuku je tre balo guliti u smjeru prema cvijetu, pa onda pojesti oguljenu koru (obrnuto guljenje je navodno pomagalo kod opstipacije); crno vino koje je trebalo kuhati s kandis eerom u ipkama; isto se tako smatralo da pomae ako se pojede smrvljeni sardoniks. PROMATRANJE Rasprostranjeno je bilo miljenje prema kojem je ve samo promatranje nekih biljki izazi valo odreena djelovanja. Tako se vjerovalo da se moe zaustaviti krva

renje ako se promatra pastirska torbi ca, dok je gledanje u kravljak uvalo od garavice. PROMUKLOST Kad bi se ovjek iz sve snage pridruio prvom kreketanju aba u proljee, ne bi navodno mogao promuknuti. Pomo se oekivala i kad bi se vlastito ime napisalo na zvono. PROROANSTVO je u mnogim religijama boja izreka koja odreuje > sudbinu i > budunost ovjeka ili neke ljudske zajednice. U irem smi slu to nije samo sentenca boanskog porijekla, ve ope > gatanje. PROSENA KAA Vjerovalo se da obrok od prosene kae, prije svega na Novu godinu i na Poklade, osigurava blagostanje. PROSINAC Roeni u tom mjesecu smatrani su djecom sree - osim onih koji su se rodili 1. prosinca jer su tog dana navodno poruene Sodoma i Gomora. Tirkiz je navodno roenima u tom mjesecu donosio bogatstvo i blagoslov. Sobne biljke koje se obreu u prosincu, navodno e osobito bo gato cvasti. PROSJAK Susret s prosjakom na Novu godinu ujutro smatrao se loim predznakom za godinu koja dolazi (> Poetak). PROTIVURJEENJE > Opozicija. PROVALA KRVI se navodno mogla sprijeiti ako se mali prst lijeve ruke omota uzicom. PROVLAENJE ispod mladice ku pine navodno je uvalo od bolesti i arolija, a kad bi paralizirani ovjek

puzao kroz procjep hrasta, navodno bi ozdravio. PROZOR Ako jedan lan porodice ue ili izae kroz prozor, navodno e iz kue nestati sree. Ali ako je mu karac izgubio ve nekoliko ena, onda slijedea ena treba da ue u kuu kroz prozor a ne kroz vrata. Para koja se uhvatila na prozoru sma trala se ljekovitom, na primjer protiv > osipa. PRSTEN je, isto kao i krug, simboli zirao neto u sebi zatvoreno, zatitu za unutranjost i obranu od vanjskog. Prstenjak je navodno imao direktnu vezu sa srcem i stoga osobitu ljeko vitu mo, a osim toga i jaku vezu sa zlatom koje se opet smatralo srodnim suncu. Sija je trebao nositi zlatni prsten. Brani prsten je simbol zajed nitva, ali i zatite i obrane. Nije ga trebalo ponijeti u grob u sluaju da jedan partner umre prije drugoga ( > Vjenanje). Prstenjem su se ljudi po kuavali zatititi od mnogih bolesti, primjerice od nesvjestice, otrovanja, utice, epilepsije i unih oboljenja. Ono je igralo ulogu i kod ponovnog stjecanja arolijom izgubljene > spolne moi. Magike su se snage pripisivale ne samo prstenju od zlata i srebra, ve i onom napravljenom od avala lijesa i od razliitog granja ili bilja (npr. od pelina). > Pojas i > Pogovor str. 214. PRSTENJAK Dugo se vremena vje rovalo da od prstenjaka jedna ila vodi direktno prema srcu. > Liajevi, > Zubobolja. PENICA Da bi ito postalo uto, trebalo je da ga seljak sije sa zlatnim prstenom na ruci.

PTICE Ponaanje ptica, osobito nji hov let, slovilo je od davnine kao predznak za budue dogaaje. Ako je ptica letjela udesno, to se smatralo sretnim znakom, ako bi ptica uletjela u kuu, oekivao se smrtni sluaj, ako su ptice letjele visoko ili su se ptice selice rano vratile, oekivalo se lijepo vrijeme. Znak skore kie bio je kad bi ptica mastila perje ili kad bi sjela na prozor sku dasku ili se okupala. Ako se vie ptica spustilo na prozorsku dasku, to se smatralo znakom predstojee gladi. Ako je ptica kljucala o prozor, sma tralo se da e u kui netko umrijeti ili pak da e doi pismo. ovjek kojem bi doletjela ptica, smatrao je to sret nim znakom. I razliito ptije perje, na primjer od gavranova i aplji, slo vilo je, ako ga se nae, simbolima sree. Mrtva ptica na putu nagovjeta vala je nesreu. Kad bi ptice prezrele zrna sjemena na polju, smatralo se da je to predznak skore smrti sijaa, ali se to isto oekivalo i onda kad bi ptice pojele svo sjemenje. Ljudi su raznim postupcima pokuavali sprije iti da ptice pojedu > sjeme. > Pogovor str. 214. PTICE GRABLJIVICE > Orao, > Jastreb. PUHANJE u nekoga ili neto ope nito se smatralo opasnim: djeca od toga navodno dobivaju osip, u pti jem gnijezdu trunu jaja. Ljudi su se bojali > lasice koja pue i frke. Meutim, sve bolesti i nevolje, iza zvane puhanjem, mogu se navodno opet otpuhnuti. PUNI MJESEC Meu etiri mjese eve faze puni je mjesec openito

slovio kao najpovoljnije vrijeme za ovjeka. Dani punog mjeseca smatrali su se sretnim razdobljem, a vjerovalo se da e se moi ouvati od nesree do slijedeeg punog mjeseca ako se pred nonim suncem skine eir ili tri puta sagne koljeno. Dani punog mje seca smatrali su se periodom plodno sti koji je za biljke osobito povoljan i osigurava bogatu etvu. I perine je trebalo puniti samo u vrijeme punog mjeseca jer e navodno samo onda ostati meke i rastresite. Meutim, znalo se i za loe strane > mjeseine, a na svadbama nije bilo svejedno da li je mlada ena puni mjesec vidjela najprije izvan kue ili kroz prozor. > Cvijee. PUNOGLAVCI Njihove su jezike davali osumnjienima da bi iz njih izmamili priznanje. PUPAVAC Vjerovalo se da e dobro pamenje imati onaj tko pojede natate jetra pupavca. PUPANA KILA se navodno moe izlijeiti ako pacijentov kum posadi sluajno naeni kaun. Dalje se vjero valo da se kila moe odstraniti i mazi vom sa crkvenih zvona, kao i osovi nama kotaa. PUPANU VRPCU je trebalo bri ljivo sauvati. Kad bi je se dalo svom djetetu poslije njegovog estog roen dana, sasjeckanu u kajgani, smatralo se da e to stimulirati djetetov razum. Ako je se stavi djetetu na prsa kad prvi put krene u kolu, navodno e lake uiti. Osim toga su pupanu vrpcu uvali u platnenoj vreici i ka snije je razrezali na komadie kad se radilo o djeaku, ili izboli kad se

radilo o djevojici, vjerujui da e tako ti ljudi u ivotu postati spretni i praktini. PUSTARA Ako je cvijet koji raste u pustari - erika - vrlo bujno cvao, smatralo se da e zima koja dolazi biti vrlo otra. PUTANJE KRVI Vjerovalo se da e odreenih dana putanje krvi biti naroito uspjeno, tako na primjer na Veliki petak, na Sv. Bartolomeja (24. 08.), na Sv. Martina ( 11. 11. ) kao i svih dana pod znakom koji ima veze s vodom (vodenjak, ribe, rak). Vjerovalo se da je putanje krvi pomou zlatnih instrumenata potpuno bezopasno. > Krv. PUT Ako se na putu nalo dvije ukrtene slamke ili ako bi neposredno ispred nekoga protrala crna maka, zec ili lasica, oekivala se nesrea. I mrtva ptica na putu tumaila se kao predznak smrti, dok je pojedino per je, na primjer gavranovo i apljino, slovilo kao sretni znaci. I vuk koji prijee preko puta navodno nosi sre u. > Ovce na putu imale su razliito znaenje, a > sljepi na putu bio je u najmanju ruku sumnjiv. Strah je izazivala igla s crnim koncem jer se taj naeni predmet smatrao znakom smrti. Onaj tko je zalutao trebalo je da se sjeti jabuke koju je pojeo za Boi ili Novu godinu, pa e onda navodno nai pravi put. > Ce sta, > Otputovati. PUTNICI PJEACI stavljali bi kao obranu od umora u cipele > bogorodiinu travu, ubranu prije izlaska sun ca. Stavljali su i > enjak u dep da bi mogli to bolje hodati. Da bi sprije-

ili vuka (natrljanost izmeu beda ra) nosili su na pjeaenjima uza se i orahovo lie ili klek na eiru. PUTOVANJA su se morala planirati tako da se izbjegnu odreeni dani za koje se smatralo da garantiraju neus pjeh svakog pothvata. ( > Nesretni dani). Openito se vjerovalo da puto vanja koja se zaponu u podne moraju zavriti nesretno. Ali ako se u cipele ili na komad kruha, koji je trebalo ponijeti sa sobom, posulo malo soli, vjerovalo se da e to posluiti kao zatita od nesree. Ista se pomo oe kivala i od elja ponesenog sa sobom na putovanje. Kad bi se za vrijeme putovanja ugledalo vepra, bio je to dobar znak, dok su ovce koje bi netko ugledao nosile sreu samo ako su pasle lijevo od puta. Kao dobar znak slovile su i vrane koje graku i prelijeu put s lijeve strane. Granat ili

hijacint koji putnik nosi sa sobom navodno e ga zatititi od svake nepri like. PUEVI Smatralo se da sve rane i tjelesna oteenja lijei ulje koje se dobiva od velikih, crnih pueva koje treba sakupljati u svibnju, u jutarnjoj rosi, u staklenu posudu. Onome tko bi tipao pueve za ticala ili ih inae muio, prorokovala se bolest. U dru gim se krajevima opet vrsto vjero valo da e se puevi baeni o zid ubrzo pretvoriti u novac. Kad bi se uoilo pua koji nosi zeleni list, mo glo se zakljuiti da dolazi lijepo vrije me. Ali ako je pu nosio zemlju, trebalo je oekivati kiu. Kia se oe kivala i kad bi netko ubio pua. Ako se pua izvaenog iz vode poloilo leima na dlan i nasulo desno i lijevo zemlje, vjerovalo se da se tom gestom moe sprijeiti tua.

R
RAANJE > Poroaj. RAHITIS Preporuivalo se da dijete protiv te bolesti pije ekstrakt od bije log pasjeg izmeta. Izljeenje se oeki valo i kada bi se dijete, uz blagosivljanje, njihalo prema sva etiri ugla sobe. RAK Vjerovalo se da protiv raka pomae pepeo spaljene lasice. Prepo ruivalo se i da se magaree mlijeko i sol spre u praak te pojedu pomije ani s lisijom masti. Dalje se smatralo da pomae ako se na oteklinu od raka stavi vrapje meso; za rak lica je navodno bio dobar safir, a za rak eluca vlastiti urin. I hijacint su ubra jali u ljekovita sredstva, dok je kod raka maternice bolesnica, da bi ozdra vila, morala prije izlaska sunca baciti sjemenke koprive na sve etiri strane svijeta. > Otekline. RAK MATERNICE lijeio se prema starom vjerovanju tako da je oboljela ena prije izlaska sunca bacila sje menke koprive na sve etiri strane svijeta. > Rak. RAK ELUCA se navodno mogao izlijeiti ako pacijent popije vlastiti urin. RANE prema vjerovanju zarastaju u vrijeme kad mjesec ide u manjak, ali ih se nije smjelo izlagati mjeseini jer je inae postojala opasnost da meso pone brzo trunuti. Mislilo se da trulo meso u ranama jede neka srebrna mast, koja navodno i stie rane. Bilo je raznih sredstava kojima

se pokuavalo postii zarastanje rana, npr. da se na ranu stavi 77 listova brljana, ili ukrteni palci, ili da se ranu u obliku kria namae usijanim elikom. Nesoljeni maslac napravljen na Veliki etvrtak lijeio je navodno sve rane. Smatralo se da se sva tjelesna oteenja mogu odstraniti uljem koje se dobiva od velikih, crnih pueva koje u svibnju, u jutarnjoj rosi, treba sakupljati u staklenu posudu. Osim toga za lijeenje rana preporuivala se guja mast i valerijana, te kitica ili grozniavka. Ljekovita snaga tih dviju trava inila se ljudima toliko velikom da su tvrdili da one ak mogu uiniti da sraste meso u loncu. Od lia i korijena arnike, koja se brala na Ivanje (24. 06.) naveer, prireivala se ljekovita tinktura za rane. Isto se tako preporuivalo da se rana protrlja > lukom, pa da se ovaj baci u vatru. > Bolesnici, > Bolesti. RASKRE Putovi koji su se ukrta vali ili ravali esto su se smatrali sastajalitem duhova, vjetica i drugih nadnaravnih b i a . Zato su se na tim mjestima naroito rado obavljala ara nja i lijeenja bolesti. Iako se crkva borila protiv tog vjerovanja, dovodili su se upravo > Badnjak i > uskrnja no u vezu s raskrima. Ta su ras kra esto bila mjesta suenja i smak nua. > Grba. RAST KOSE U Starom se zavjetu preporuivalo da se glava trlja pasjim mlijekom. Spominjao se i praak od spaljenih pela, pomijeanih s me dom. Drugi su recepti bili sastavljeni od medvjee masti ili tukine masti, ulja morskog luka ili razrjeenog i stog alkohola i medvjee masti. I ekstrakti ikovog korijena ili koprive te spaljenih i pulveriziranih pijavica

navodno su stimulirali rast kose. Vje rovalo se da pomae i voda iz korijena zimzelena. Ako su djevojke eljele imati dugu kosu, morale su odrezati nekoliko vlasi i zajedno s vreama hmelja zakopati u zemlju. Zajedno s hmeljem, tada e navodno rasti i nji hova kosa (> ianje). Rast kose se pokuavao sprijeiti primjerice eks traktom od pepela jelenjih rogova, pomijeanim s auripigmentom smr vljenim u tekuoj vodi. RASTANAK Ako se vie osoba me usobno opratalo, nisu smjeli ukr stiti ruke jer e inae, prema vjerova nju, jedna od njih uskoro umrijeti. RASTENJE ZUBI KOD DJECE pokuavalo se olakati vjeajui im oko vrata lukovicu trave od ui ili pak amulet od mrtvaevog zuba. Sma tralo se da je za djeje zube dobar ovji mozak pomijean s medom. RATA su se ljudi bojali kad bi se pojavila vea koliina svraka. Rat je znailo i pojavljivanje kometa, a mnogo modrih zujara i mieva ljeti navodno je ukazivalo na rat i poskup ljenje u narednoj godini. Ako su se u zraku borila dva gavrana, i to se smatralo predznakom rata, kao i jako jutarnje rumenilo na Novu godinu. > Badnjak, > Kaput, > Oruje, > Nesavladiv. RAZDRALJIVI su navodno ljudi crvene kose, ali i oni ija se kosa kod povlaenja kovra. RAZLIAK iskopan s korijenom na Tijelovo navodno je mogao zaustaviti krvarenje iz nosa, ako ga se u stisnu tom dlanu pridrava uz nos sve dok

Cvijet je razlika omiljen osobito zbog nebeskoplave boje, a vjeruje se da pridonosi vrstoi karaktera i trezvenosti. Na slici pod br. 3: Razliak.

se ne zagrije. Ako se prvim razlikom naenim te godine prijee preko oi ju, one e navodno ojaati i nee oboljeti. RAZUM Vjerovalo se da se moe otvoriti razum djeteta ako mu se na kon estog roendana dade da pojede svoju pupanu vrpcu izrezanu u kaj gani ili ako mu se ona, kad prvi put krene u kolu, poloi na prsa. > Inteligencija. Razum e navodno iz gubiti onaj tko ostavi nagriene ostatke kruha koje poslije toga pojede pas. Varijanta 20. stoljea na tu temu: aj s limunom otri razum. > Ludilo, > Poludi ovjek.

RA Tvrdilo se da je eljezna ra uspjean lijek protiv osipa kao i protiv ireva, u oba sluaja s unutranjom i vanjskom primjenom. REPA Mislilo se da kod saenja repe treba imati na glavi velik eir irokog oboda jer e se onda navodno dobiti veliku repu. Repu je trebalo sijati u srijedu jer e se inae rascijepiti; osim toga, u vrijeme kad mjesec ide u manjak jer je to vrijeme bilo najpo voljnije za svo raslinje koje ima plod pod zemljom. Ako djevojka posadi istovremeno repu i korabicu i obje dobro napreduju, uskoro e se udati. Ali ako jedna od tih dviju biljaka uvene, ostat e dugo, ili zauvijek, neudata. Tko jede sirovu bijelu repu, dobit e ui, ali je kod ozebina dobro oblagati ih smrznutom bijelom re pom. REUMATIZAM Lijekom proti reu matizma smatralo se ulje od hrutevih liinki kojim je trebao mazati bolna mjesta. Ljudi su vjerovali da se mogu zatititi od reume ako uza se nose kesten ili krumpir. Ljekovitim se sma trao i brljan kao dodatak vodi za kupanje. Vjerovalo se da se reumatina bol moe prenijeti na ivotinje, pa su ljudi zato uzimali k sebi u krevet vjeverice ili zamorce, ili su pak u rukama drali grlice. I za avle iz lijesa smatralo se da privlae reumatsku bol i tako oslobaaju ovjeka boli. Mislilo se da e dobiti trganje u nogama onaj tko preko noi ostavi arape na stolu. > Mravi. REZBARENJE Drvo stabla obore nog u kasnu jesen dok je mjesec iao u manjak, navodno je osobito po godno za rezbarenje.

REUHA ili SKAKAVICA Kad je u proljee na livadama bilo mnogo reuhe, smatralo se da e u jesen doi do velikih poplava. Reuha se ubra jala u cvijee koje privlai munju, pa je zato nisu trgali niti unosili u kuu. RIBA Tko na Silvestrovo ili na Novu godinu jede ribu, imat e cijele godine dovoljno novaca. Kad eni poe za rukom da na Boi razree riblji rep u dvije jednake polovice, postat e jo jednom djevica. Za onoga tko bi jeo riblju glavu, govorilo se da e polu djeti. Kosti pojedene haringe koristile su protiv vruice i kod crijevnih obo ljenja. Kad bi se kosti ribe, pojedene na Badnjak, stavile pod voku, oeki vao se osobito bogat urod. Seljako pravilo glasi: Ako riba skae iz vode, bit e kie. > Snovi.

ena koja na Boi uspije riblji rep razrezati na jednake polovice, postat e opet djevica. Na slici: Komara.

RODA Za rodu se esto smatralo da donosi sreu, pa je u mnogim kraje vima jo i danas rado vieni gost. Tvrdilo se da titi kuu na kojoj je sagradila gnijezdo od vatre i munje, te da donosi djecu. esto su se rode smatrale zaaranim ljudima (> Slo bodni zidari), pa su zato uivale po sebnu brigu.

Meutim, roda nije slovila kao vje snik sree bez ogranienja: vjerovalo se da dolazi nesrea ako se ugleda rodu kako stoji, dok je sreu nosilo ako je se promatra u letu. Ako bi je djevojka prvi put u proljee ugledala kako stoji, bit e lijena ili e je netko zamoliti da mu bude kuma, ako vidi rodu koja leti, bit e marljiva ili e se uskoro udati, a ako je vidi kako klepee kljunom, vjerovalo se da e u periodu koji slijedi porazbijati mnogo sua. I promatranje rode koja se isti navodno donosi nesreu. Ali ako se u trenutku kad se ugleda prva roda ima novaca u depu, znai da e blagosta nje potrajati tokom cijele godine. A onom tko popije rodine krvi, na vodno je suen dug i sretan ivot. RODILJA Isto kao i novoroene, smatrali su i njegovu majku sve do krtenja krajnje ugroenom demoni ma, vjeticama i avolom. > enske trave u krevetu rodilje smatrale su se efikasnom zatitom. Rodilja nije smjela napustiti sobu, budui da je ak odlazak u podrum ili ambar mo gao donijeti nesreu. Od toga su rodilju mogli zatititi malo slame u cipeli ili pratnja starijih ljudi, osobito ena. Dalje se preporuivalo da se u rodiljin krevet stavi ealj ili na krevet muke hlae, da bi se zavarali duhovi. Najbo lje jelo za mladu majku bila je na vodno juha od sasvim crnog pijevca. Prvih etrnaest dana nakon poroaja nije se, po mogunosti, smjela eljati jer e joj inae navodno ispasti kosa. Da bi imala dosta mlijeka, rodilja je morala jesti prepelija jaja ili nositi na grudima malo bedrinca. Kod upale dojki navodno je koristilo polaganje

elja ili noenje elja od slonovae oko vrata. > Pogovor str. 214. ROENDAN Nee imati sree onaj kome se prerano estita, a ni onaj kome roditelji ili braa i sestre esti taju tek poslije podne. Ako se pred dijete na njegov prvi roendan stavi jaje, kovani novac i knjiga, ono e navodno pokazati svoju buduu sklo nost time to posegne za jednim od tih predmeta. Nevrijeme za roendan navodno najavljuje nevesele dogaaje u novoj godini ivota. Snovi koji su se sanjali u roendanskoj noi na vodno e se ispuniti. Ako je roen danski kola ispao dobro, oekuje se da e svear dugo ivjeti i da e u ivotu biti sretan. Ali, ako roendan ski kola ne ispadne dobro, postoji bojazan da mu je to zadnji roendan. Vjeruje se da svearova smrt predstoji i onda ako se zaboravi jedna od ro endanskih svijea, koje su se prema obiaju postavljale do 14. godine i vota. Svijea ivota u sredini morala je izgorjeti prva, jer dijete inae na vodno nee doivjeti slijedei roen dan, a nikako je se nije smjelo ugasiti puhanjem. Ve se u starom vijeku smatralo osobitom sreom kad je netko umro na svoj roendan. ROENJE Ako se za vrijeme neijeg roenja na nebu nalaze ovice, smatra se da e novoroene biti blagoslov ljeno sreom. Meutim, smatralo se da je vrijeme oko podneva i oko ponoi za novoroene nepovoljno; za roene u podne smatralo se da nee dugo ivjeti. Djeca roena za mladog mjeseca navodno e postati vampiri i arobnjaci, a ona roena za punog mjeseca mjeseari. Vjerovalo

se da e novorodenad ubrzo umrijeti ako se kod njihovog roenja u kui nalazio mrtvac ili ako je dijete odmah nakon roenja bilo poloeno nogama prema vratima. Tvrdilo se da e se neroena djeca, dakle, djeca, roena pomou carskog reza, razviti u ljude svjesne svoje moi. > Poroaj, > Novorodenad. ROGOVI BIKA > Zaustavljanje kr varenja. ROSA isti kou, odstranjuje sun ane pjege i groznicu - tako se bar govorilo. Rosom su se ljudi prali, valjali se u njoj i pili je. Hodati bos po rosnoj travi znailo je rijeiti se svake tjelesne neistoe. Nakon kupe lji u rosi djevojke i ene oekivale su da e se silno proljepati. Osobito intenzivno djelovanje pripisivalo se rosi na Valpurgino (1. 05.) i Ivandan (24. 06.) kao i na Boi. Vjero valo se da e onaj tko se bude valjao gol u rosi ili koji je prije izlaska sunca sakupi krpama i njome protrlja tijelo ili opere lice, ukloniti svaku neistou koe, osip i sl. > Hemoroidi. ROSIKA ili MUHOLOVKA Trud nicama je preporuivano da piju kapi dobivene od te biljke jer e im to navodno olakati trudove i poroaj. vakanjem rosika navodno se mogao ublaiti zamor kod posla i dugog hodanja. Toj biljci, prema starom vje rovanju, ne moe odoljeti ni sam avo, pa su je zbog toga vjeali op sjednutima oko vrata, vjerujui da e to natjerati avola da izae iz njih. Takoer se vjerovalo da se moe do biti sudski postupak ako se svako jutro pojede pet vraka rosike.

RUBIN Vjerovalo se da taj dragi kamen ljude koji ga nose zatiuje od uroka i da ih svojim zatamnjenjem upozorava na opasnosti. Smatralo se da rubin onemoguava ostvarenje zlih namjera drugih ljudi kao i djelovanje avola, a da su njegovi vlasnici sigurni od svih podzemnih sila, zlih duhova i ostalih napasti. Isto se tako smatra da rubin moe pokazati koje su biljke nejestive, te da privlai na sebe sve otrove i nezdrava isparavanja. On na vodno jaa srce, protjeruje melanko liju i obnavlja istroene snage. Tko eli da mu oi budu opet jasne, neka preko njih prijee rubinom. Hans Jakob Chr. von Grimmelshausen je smatrao da rubin spreava bojaljivost i da ovjeka ini veselim i sret nim. Kao kamen karakteristian za odreeni mjesec, navodno titi one koji su roeni u lipnju. RUBLJE se nije smjelo prati pone djeljkom jer se vjerovalo da tog dana nita ne polazi za rukom. Pod kran skim predznakom nije trebalo prati rublje u petak; onome tko se tome ne bi pokorio prijetilo se ak poplavom. Trudnice su u vezi s pranjem rublja morale voditi rauna o razliitim upo zorenjima. Ako je pralja htjela da bude lijepo vrijeme, trebalo je da se nasmije u gae. Tko sui rublje na mjeseini, navodno priziva smrt. > Pomrina sunca. RUDNO blago. BLAGO > Podzemno su ljudi s esto zlob maku de da e se ta

RUKA Vjerovalo se da kratkim rukama i akama ni. Ako se nou udarilo snom rukom, smatralo se ruka ukoiti.

RUMENILO ZORE najavljuje prema vrlo proirenom vjerovanju loe vrijeme. Za jutarnje rumenilo na Novu godinu kae se da obeava rat, bolest, poar i este oluje. > Pogovor str. 214. RUPI Ako djevojka dopusti da mladi obrie ruke njezinim rupiem ili pregaom, navodno e ga privezati uza se. RUSOMAA ili PASTIRSKA TORBICA Tom se biljkom, prema vjerovanju, moglo zaustaviti krvare nje ako je se dri u ruci ili stavi na stopala - a ponekad je bilo dovoljno samo pogledati rusomau. Djeci su u proljee davali da pojedu tri prve rusomae da bi ih zatitili od bolesti. RUTVICA Ta biljka sadri ulje in tenzivnog mirisa, pa joj se u starom vijeku pripisivala djelotvornost protiv otrova trubeljike, a u srednjem vijeku i protiv zmijskog otrova. Vjerovalo se da trljanje stopala rutvicom i peli nom odbija zmije, a vino pomijeano s vrtnom rutvicom, navodno djeluje kao antiafrodizijak. RUMARIN Ve je Plinije korijen rumarina preporuivao protiv hemo-

roida i kao sredstvo za lijeenje rana. Sok rumarinovog grma navodno je pomagao protiv utice i jaao oi, a sjeme u vinu upotrebljavalo se protiv podagre/uloga/ i za odstranjivanje sunanih pjega. Za ubijanje buha i moljaca sluilo je lie rumarina, smekano u vodi i pretvoreno u pra ak, kojim se prskalo po insektima. Stihovi iz 1588. godine preporuivali su:
Tu e nai ljupki cvjetak koji perkrasno mirie, a najjai je miris kad se osui, on tada jaa glavu i mozak, a zajedno s vinom osigurava pame nje. Ako popije takvo vino, izlijeit e slezenu i bubrege, svatko to moe sam isprobati. U vinu je dobar i pomijean s peli nom, tada ugodno hladi tvoj eludac. Stavi taj cvjetak medu odjeu, enama je to dobro poznato. Zato dri rumarin uvijek uza se za tvoju korist i dobit.

U nae vrijeme kite i vijenci ruma rina igraju vanu ulogu u ljubavi i kod vjenanja ( > Mirisi). Vjerovalo se da e brak biti sretan ako granica rumarina koju je mladi par zataknuo u zemlju pusti korijenje.

S
SADITI je u veini sluajeva trebalo kad se mjesec puni ili za punog mjese ca. Te su mjeseeve faze slovile kao periodi plodnosti ( > Voke). Za saenje se osobito preporuivao pone djeljak. Smatralo se da e najbolje uspijevati ono to je posaeno ili posi jano na Veliki petak. Vjerovalo se, meutim, i u niz > nesretnih dana kad navodno sijanje ni saenje ne moe poi za rukom. > Sijanje, > Vrt. SAFIR Tom se kamenu pripisivala velika mo protiv svih bolesti tijela i due. Vjerovalo se da e svom vla sniku darovati miroljubivost i ouvati ga od nevjere, mrnje i strahova. Da lje se smatralo da se njegovom pomoi moe nadvladati zavist i zadobiti ve selo i odvano srce u kojem nema mjesta za tugu. Mislilo se i da pomae protiv opsjednutosti, kao i drugo drago kamenje, da stimulira ednost osobe koja ga nosi i uva je od need nih postupaka jer inae navodno do biva mrlje ili puca. Osobito se djelovanje pripisivalo sa firu u lijeenju ireva, te oboljenja oiju i bubrega kao i bolesti jezika. Navodno je lijeio i rak lica. Smatrali su ga kamenom za rujan (prema dru gim verzijama za travanj ili lipanj), a slovio je i kao simbol vjernosti i postojanosti. SAMOUBOJSTVO Budue se sa moubojice, prema starom vjerovanju, moglo prepoznati po uvojku kose nad elom ili po dva vrtloga u kosi.

Safir optoen dijamantima

Od samoubojstva ovjeka navodno moe ouvati opal ako ga se uvijek nosi uza se, a to vrijedi osobito za ljude roene u listopadu. Kad bi pu hao jaki vjetar, tvrdilo se da se netko objesio ili da avo odlazi s neijom duom. Vjerovalo se da e se vjetar stiati tek kad samoubojica bude po kopan. Oduvijek se mislilo da samo ubojice nee imati mira u grobu, ve da se uvijek moraju vraati na mjesto svoje smrti ( > Ponovno roeni). Vje rovalo se i to da su samoubojice osueni da toliko dugo koliko su ivjeli lutaju uokolo u liku crnog psa. Nadalje se tvrdilo da se le samoubo jice ne raspada, ve da se stvrdne. SAN je navodno donosila jabuka sna - mahovinasta izraslina na divljoj ru i, koju je trebalo staviti pod jastuk.

Jabuka pod jastukom garantirala je i pravodobno buenje. Pripisivali su joj i ugodne snove, ali se mislilo da gubi svoju djelotvornost ako je se prenese preko vode. Kao sredstvo za spavanje upotreblja vala se i tukina mast, kao i prljavtina iz uha magarice koju je trebalo nama zati na elo. I aj od hajduke trave smatrao se sigurnim sredstvom za do bar san, a za bolesnike se vjerovalo da e najlake zaspati od ovneeg roga. Protiv nesanice se preporuivalo da se pod jastuk stavi svjei kopar, ali osoba koja nije mogla zaspati nije smjela o tome nita znati. Prema Pliniju je kod besanice pomagalo da se oko ela zavee apljin kljun uiven u magareu kou. Ako je ovjek nou stalno mislio na neku osobu, savjeto valo se da prevrne jastuk, pa e onda ta osoba misliti na njega. Maloj e djeci pomoi da zaspu ako im se pod jastuk stave borove ike. Ljudima koji su u snu govorili preporualo se da pod jastuk stave kost iz kosturnice nekog groblja. Uzro kom loeg sna esto su se smatrali lonci koji su nou ostajali nepoklop ljeni. Isto se tako smatralo da jastuci punjeni golubinjim perjem ne dopu taju dobar san ni mirnu smrt. Ako je ovjek poelio da netko koga ne voli loe sanja, stavljao bi mu pod > jastuk jarev rog. SAPUN Ako ljubavnici jedno dru gom poklanjaju sapun, uskoro e se rastati. Dalje se vjerovalo da e onome kome sapun padne iz ruke uskoro doi gost. SARDONIKS Ve se u starom vijeku vjerovalo da taj kamen titi od ara-

nja, te da ak i najveim kukavicama daje odvanost. Osim toga, smatralo se da ljude koji ga nose titi od neednosti i oholosti. Razmrvljen se uzi mao protiv krvarenja i proljeva. Ljudi roeni u kolovozu nadali su se da e sardoniks uiniti njihov brak sretnim. U drugim krajevima sardoniks se smatrao kamenom koji titi ljude ro ene u listopadu.

aa izdubljena u jednom komadu sardoniksa na pozlaenom stalku ukraenom dragim kamenjem. 1140. godina.

SASA U mnogim se krajevima vjero valo da sasa uzrokuje upale oiju ako joj se ovjek previe priblii. Drugdje se opet smatralo da se sasom mogu izlijeiti ona oboljenja. Ako se sasu donese u kuu, ona e navodno pri vui munju. SEDAM Taj broj ve tisuljeima slui kao simbol sree i savrenstva. Uzrok tome su sedmodnevni mjese evi periodi. Za Babilonjane, Perzi-

jance i idove sedmica je bila znaajna u sedmodnevnom tjednu u 49. godini (sedam puta sedam) kao jubilarnoj godini. Veliku ulogu igra sedmica i u Starom i Novom zavjetu, npr. u Stva ranju i u Apokalipsi po Ivanu. Tal mud spominje sedmo nebo kao mje sto najveeg mogueg blaenstva. Zbog tog je vrednovanja broju se dam pripala vana funkcija i u pra znovjerju. Tako na primjer u vezi s brljanom, maslakom, > ogledalom, > jelom, > uticom itd. Dani u mjesecu koji su sadravali sedmicu (7, 17. i 27.) smatrali su se nesretnima. I u drugom se pogledu brojka sedam povezuje s nekim zlom: kad npr. padne ogledalo sa zida, za njegovog vlasnika navodno slijedi sedam godina nevolje, kia koja padne prve nedjelje iza Duhova nagovjetava sedam kio vitih nedjelja, a tko se povee s avo lom moi e ga se osloboditi tek nakon sedmogodinje apstinencije od pranja i eljanja. SEKSI su, prema azijskoj sentenci, ljudi s obrvama u obliku srpa. Zna kom seksepila smatraju se i lijepo zavinute trepavice, a za ene s puknu tim ilicama u oima smatra se da su u ljubavi matovite i vatrene. > Pod bradak. SEKSUALNE NADRAAJE ljudi su oekivali od anisa, valerijane, peli na, guje masti, sjemena koprive, lanovog sjemena, mukatnog oraia, celera, magareeg i jarjeg loja kao i od ostalih > afrodizijaka. I desna monja magarca navodno ima sigurno djelovanje ako se pojede s vinom ili nosi na narukvici. Da bi se u ena izazvalo seksualno uzbuenje, stav

ljala im se pod glavu vuna natopljena magareom krvi. SERPENTIN Voda koju se popije iz pehara od serpentina sigurno dje luje protiv otrova, bolesti spavanja, glavobolje, iijasa i povratne groznice, a stimulira i zno]enje. Vjerovalo se da e lice i pehari od sepentina pui im dou u dodir s otrovom te da tako serpentin ljude upozorava na otrov. Serpentinu se pripisivalo i ljekovito djelovanje kod ujeda zmije: u tom ga je sluaju trebalo ugrijati i poloiti na ranu. Ugrizenom je navodno poma gao i gutljaj vina iz serpentinskog pehara u kojem je neko vrijeme leao komad serpentina. Taj se kamen sma trao djelotvornim i kod bubrenih oboljenja, pa su ga zato drali na tijelu, u predjelu bubrega. SESTRE Kad bi se dvije sestre udale istog dana ili iste godine, vjerovalo se da e im brakovi biti nesretni. > Blizanci. SIFILIS Protiv sifilisa navodno po mae svinjski izmet, spaljen u pepeo. > Spolne bolesti SIJANJE Vjerovalo se da biljke koje donose plodove na povrini zemlje treba sijati dok se mjesec puni, a biljke s gomoljikama i repaste biljke kad mjesec ide u manjak. Najbolje vrijeme za sijanje moglo se preporu iti i na temelju ponaanja likovca: kad bi se njegovi cvjetovi u obliku klasa najprije rascvali u gornjoj polo vici, najpovoljnijom se smatrala rana sjetva, a ako je cvat poeo dolje, vjerovalo se da e uspjenija biti kasna sjetva. U nekim se krajevima mislilo da je za sjetvu osobito povoljna no.

Prednost se davala i Velikom petku, kao i drugim ustaljenim sretnim dani ma, dok su se takozvani > nesretni dani izbjegavali. Vjerovalo se da e biljke dobro uspijevati ako sija za vrijeme sijanja bude nosio zlatni pr sten. Sija je prema ponaanju ptica na obraenom polju mogao razabrati kakva e mu biti sudbina. > Sjeme. SILVESTROVO (Stara godina) Tko na Silvestrovo pojede ribu koja ima ljuske, imat e prema starom vjerova nju cijele slijedee godine dovoljno novaca, kao i onaj tko na Staru godinu pojede jelo od mrkve ili lee. Meu tim, ako se na Silvestrovo naree zad nji kruh u kui, cijele naredne godine nee biti dovoljno kruha. Dobrim znakom za novu godinu smatralo se i zijevanje na Silvestrovo. U novogodi njoj noi nije se smjelo ostaviti visee ili razapete konope jer se vjerovalo da e se po njima u novu godinu dovui nevolje. Svoju je buduu sudbinu na vodno mogao saznati onaj tko bi u novogodinjoj noi na otvorenom oko sebe opisao > krug. Isto se tako vjerovalo da se sudbina u novoj go dini moe saznati pomou lista > zimzelena. SILJEVINA ili BEDRINAC na vodno je djelovala kao obrana od kuge. Meutim, ona se dovodi u vezu i s ljubavnim arolijama. Kad bi je mukarac neprimjetno stavio djevojci u dep, ona bi navodno postajala ovisna o njemu. S druge su strane ene vjerovale da bedrinac djeluje protiv zaea, pa su ga u tu svrhu nosile sa sobom. Dalje se vjerovalo da siljevina pomae da se povea koliina mlijeka ako se nosi na grudima.

SIMILIA SIMILIBUS CURENTUR > Pogovor str. 214. SIMPATIJA Vjerovalo se da razliito drago kamenje ljudima koji ga nose pribavlja simpatije njihove okoline: > granat, > ametist, > ahat, > hijacint, > opal, > topaz. SIN > Djeaci SIR se kao jelo preporuivao onima koji su se dosaivali - on e navodno rastjerati dosadu. Ako nevjenana osoba za stolom naree sir ili maslac, jo se dugo nee udati/oeniti. Kozji se sir smatrao tetnim za epileptiare. Vjerovalo se da se brakolomnica moe prepoznati po tome to se sir koji je napravila ne dri. SIVA BOJA smatrala se bojom smrti i duhova ( > crna i > plava boja). SJEME Govorilo se da nee niknuti sjeme koje se stavi na stol. Da bi se sjeme na poljima sauvalo od ptica, sipalo se prije sijanja kroz stare hlae ili muku koulju. > Sijanje, > Kise lica. SJETU je navodno mogao potisnuti kalcedon ili rubin ako ih se nosilo uza se. > Melankolija. SKANDAL Smatralo se da e doi do skandala ako se puhanjem ugaena svijea jo neko vrijeme dimi. SLAMKA Postojalo je vjerovanje prema kojem nesrea prijeti onome tko na svom putu nae dvije ukrtene slamke. SLANINA Kao i svakoj > masnoi, i slanini se (osobito kod Germana) pripisivalo ljekovito, magijsko djelo-

vanje. Oni koji su mokrili u krevet, vezivali bi komad slanine za pupak, u nadi da e to sprijeiti nono mokre nje. Slaninom su se, osim toga, mazale i bradavice, a slaninu je poslije tog postupka trebalo objesiti na stablo; crno dimljena slanina koristila je kod boli u elucu, a kod ospica i arlaha se preporuivalo trljanje bolesnika slaninom. Vjerovalo se da se ak lo movi kostiju mogu izlijeiti tako da se odgovarajui dio tijela ovije kuha nom slaninom. U krajevima uz more obiavalo se klati u vrijeme plime jer se oekivalo da e onda biti naroito mnogo slanine. SLAVUJ Vjerovalo se da slavujev pjev ublauje bolove bolesnika i da pospjeuje njihovo ozdravljenje, dok umiruima navodno omoguava blagu smrt.

sec ide u manjak, jer se smatralo da se inae boje nee osuiti. SLIKE ZA GUTANJE > Pogovor str. 214. SLOBODNI ZIDARI ili MASONI Prialo se da su kandidate za slobodne zidare u crnom lijesu, zajedno s ma kom, sputali u duboku raku i da su tamo morali poloiti zakletvu. U mnogim su krajevima rode smatrali zaaranim masonima. SLIJEPO e navodno biti dijete ako majka za vrijeme poroaja zatvori oi. Vjerovalo se da amulet s okom zeca moe zatititi od onih oboljenja i sljepila. Do osljepljenja navodno moe doi ako u nekoga puhne lasica, a oslijepit e i oni koji mue gatalinke. > Pogovor str. 214. SLJEPI Ako sljepi pue preko pu ta, uskoro e padati kia. Onome tko na njega stane, sljepi e se navodno probiti kroz tijelo. Ako se razdrai sljepia, ugrist e navodno na devet mjesta, a svakoj od devet rana trebat e po godinu dana dulje da zacijeli; kad posljednja rana zacijeli, ugrizeni e navodno umrijeti. Vjerovalo se da ubijeni sljepi koji se osui u dim njaku moe posluiti kao arobni ta pi, jer ima magine snage. Dalje se vjerovalo da noenje ubijenog sljepia ili njegove glave u vreici oko vrata stvara otpornost prema utici, crve nom vjetru, alkoholizmu i plunim oboljenjima. Kuglai bi pokapali slje pia ubijenog na Sv. Petra i Pavla (29. 06.) zajedno s grakom. Ako je graak niknuo i donio plod, trpali bi to vie zrna u dep, vjerujui da e pogoditi toliko unjeva.

Slavuj mali.

SLEZENA Smatralo se da kod obo ljenja slezene treba uzimati smrvljeno staklo, kao i vodu, mlijeko ili vino u kojem je prethodno ugaeno eljezo. SLIKARI su, prema vjerovanju, smjeli raditi samo u vrijeme kad mje

SMAK SVIJETA Pomrine sunca i mjeseca, padovi meteorita, zemljo tres, loe etve, poplave i sline kata strofe smatrale su se predznacima smaka svijeta. Jo se u 19. stoljeu vjerovalo u vezu pomrine sunca sa smakom svijeta. Dugo se vremena govorilo: Kad se kola budu vozila cestama bez konja, uskoro e kucnuti as. SMAKNUE ovjeku kojeg je tre balo smaknuti vezivali bi oi, vjeru jui da njegov pogled moe nakoditi prisutnima. Za stvari koje bi ostale iza smaknute osobe smatralo se da nose sreu, a ponegdje i da imaju ljekovito djelovanje. > Mast, > Ko nopac, f Krvnika sjekira, > Srea u igri, > Trgovci, > Lov, > Made i > Pogovor str. 214. SMARAGD Vjerovalo se da taj dragi kamen djeluje protiv epilepsije, gro-

znice i otrova, te da jaa pamenje i oi. Takoer se vjerovalo da e se kamen raspui ako osoba koja ga nosi postupi needno. Isto se tako vjero valo da e se kamen raspui ako ga se stavi na grudi tekom bolesniku i time pokazati da e bolesnik umrijeti. Tko je htio razumjeti govor ivotinja, stavljao bi smaragd pod jezik. U ne kim se krajevima smaragd smatrao kamenom koji titi ljude roene u svibnju, a u drugim one roene u srpnju. SMIJEH Vjerovalo se da e nevjenan ostati onaj tko se kod stola bude smijao u svoju au. Ali, pouzdavalo se i u to da se ini mogu razbiti neobuzdanim, odvanim i glasnim smijehom. Tako se smatralo da se prigodom darivanja igala davalac i primalac moraju jedan drugome smi jati da bi time odvratili nesreu koja prijeti. Kad bi ena eljela da bude lijepo vrijeme kako bi mogla suiti rublje, savjetovalo joj se da se smije u muke gae. Smijati se trebalo i kod sijanja perina. Meutim, ako se netko smije do suza, bit e navodno svae, a nipoto se nije smjelo smijati kad nekoga ujede pela jer se samo tako moglo sprijeiti da ostane alac. SMOLA Vjerovalo se da se smolom aria, pomijeanom s bijelim, neopra nim maslacem, mogla izlijeiti suica. > Nesrea. SMRAD > Miris SMREKA > Klek. SMRT > Umiranje.

Maharada Runjit Sing dri brojalicu od smarag da. Smaragd se ne Istoku smatra antidotom protiv svih otrova.

SMRZNUTI UDOVI su se navodno mogli izlijeiti oblozima od jagoda.

Kod smrznutih su stopala navodno pomagali oblozi od gavranovog mo zga ili od smrznute bijele repe. > Ozebline. SNAGU i jakost se pokuavalo dati djetetu, stavljajui ga nakon roenja na zemlju ih na pod sobe da bi snaga zemlje prela na mladi ivot. Vjero valo se da dijete moe dobiti snagu i od > bazge. Isto se tako vjerovalo da pomae ako se uza se nose trijeske drveta pogoenog munjom. Tko je teio za nadzemaljskom snagom, pio bi iz roga neke ivotinje. Noenje raznog dragog i poludragog kamenja davalo je navodno ne samo snagu nego je ovjeka inilo i nesavladivim. > Jakost, > Kosa. SNIJEG Stari su govorili da e biti snijega kad goveda kiu. Vjerovalo se da snijeg nagovjetavaju i vrapci kad lijeno i tromo sjede, kao i zov une. Govorilo se da e snijeg koji padne na Sv. Andriju (30. 11.) trajati sto dana i nakoditi sjemenu. Ako je sni jeg padao za Novu godinu, vjerovalo se da e godina donijeti mnoge rojeve pela. I danas se jo kae da e se vratiti snijeg to ga otopi sunce. SNIJEG U OUJKU Govorilo se da se gamad moe protjerati iz kue, ako se soba pomete oujskim snijegom. Dalje se vjerovalo da otopljeni oujski snijeg daje lijepu kou i odstranjuje sunane pjege. Zato se ta voda uvala tokom cijele godine i esto upotreb ljavala. SNOVI ( > Pogovor str. 214) Vjero valo se da se najistinitiji snovi sanjaju poslije ponoi, pred buenje. Prema drugom su vjerovanju najznaajniji

snovi u prvoj noi nakon punog mje seca, ah i u boinoj ih novogodinjoj noi te uope u razdoblju od 25. 12. do 6. 04.. Osobito se znaenje pridavalo i snovima u no vom ili tuem krevetu, kao i u novom stanu. Govorilo se da e se snovi ispuniti ako ih se sanja tri puta ili u roendanskoj noi. Ako se u pono pojede riba, slijedei e se san na vodno ispuniti. Uope je vladalo mi ljenje da e se prije ispuniti snovi nakon ponoi nego oni prije ponoi ( > una). Vjerovalo se da e ugodne snove osigurati jabuka > sna, dok se raznoliki snovi navodno mogu postii ako se pod jastuk stavi ahat. Ako se eljelo da netko koga se ne voli loe sanja, stavio bi mu se pod jastuk jarji rog. Vjerovalo se da se ovjek moe zatititi od loih snova ako uvee, prije spavanja, pokuca na drveni okvir kreveta. Vjerovalo se da loika, kao i korijenje bijelog lopoa, djeluju pre ventivno protiv seksualno nadraujuih snova, dok se za celer smatralo da izaziva takve snove. Djevojke su stav ljale pod jastuk ili lanovo sjeme ili djetelinu sa etiri lista ili pak nedodirnuti vijenac (koji su plele pomou rascijepljenog drveta), ta su na temelju toga oekivale da e u snu vidjeti svog budueg mua ( > Posteljina). Kad se ovjek probudio, nije bilo dobro da pria o loim snovima jer se vjero valo da bi se oni tada mogli ispuniti ali ni dobre snove nije trebalo priati jer je postojala bojazan da se u tom sluaju nee ispuniti. Znaenje pojedi nih predmeta i motiva koji su se pojavljivali u snovima nije jedinstve no, budui da tu po svoj prilici vanu

ulogu igraju regionalne razlike. Popis koji slijedi samo je izvadak iz mnotva simbola snova i njihovih interpretaci ja. Bijele stvari u snu najavljuju smrtni sluaj. Biseri u snu najavljuju suze. Borovnice obeavaju tugu i bolest. Brano: svaai ljutnja. Crne i smee stvari: melankolija i crna u ealj: predstoje velike neprilike. Djeca, gola, ili ako malo dijete ue kroz, vrata: svae i nevolje. Gavranovi znae svau, neprijatelj stvo, gubitak, brigu i smrt. Grah najavljuje svau, ljutnju i nu du. Gubitak zuba ukazuje na smrtni slu aj u blioj okolini. Jabuka, ako se sanjala ljeti, znaila je najavu smrti, a po drugom vjerovanju - ljubavnu sreu. Jagode: treba oekivati siguran no vac. Jaja najavljuju svau, osobito ako su trula; prema drugom tumaenju, sa njati jaja znai sreu. Konji: konji bijelci znae smrt u blioj okolini, a konji vranci svau ili pismo. Kosa ili dlaka: njezin gubitak najav ljuje smrtni sluaj. Krhke stvari ukazuju na svau i srdbu. Krov: tko padne s krova, narast e. Kruh, nepeen, i svjee meso : netko e umrijeti. Kruh s maslacem: treba oekivati pismo. Krumpir najavljuje nesreu. Kruke, ute, znae smrt meu naj bliom rodbinom.

Krv najavljuje poar ili smrt krvnog roaka. Le: predstoji vjenanje. Luk: Ako bolesnik sanja da jede mnogo luka, ozdravit e; ali, ako sanja da jede malo luka, umrijet e jer umrli malo plau. Ako netko sanja da ga okrunjuju lukom, to znai dobit, ali za ljude koji su mu bliski, tetu. Make znae svau i srdbu. Med obeava stvari kojima se ovjek prije nije mogao ni nadati. Meso, svjee i nepeeni kruh : Netko e umrijeti. Ako netko u snu jede meso koje je sam priredio, znai da e biti sretan. Mievi: svaa i ljutnja. Muzika: svaa koja se nita ne tie onoga koji sanja; ali, ako on sam sudjeluje u muziciranju, svaa e ga se ticati. Novac znai svau i ljutnju. Novii: smrt u blioj okolini. Obrok: veliki obrok ukazuje na smrt u bliskoj okolini. Ocat: ako se pije, svaa i ljutnja. Odjea: ako se ne nalazi vlastitu odjeu, eljet e se nekamo otii, ali se onamo nee stii. Orla, dva, navodno su obeavala dvije oluje. Ose znae nesreu, a prvenstveno smrt od neprijateljske ruke. Para najavljuje pogreb. Pe: ako se pe urui, u bliu okolinu dolazi smrt. Pijavice obeavaju financijsku dobit. Pijanstvo znai zlo, sramotu i porok; u drugim se krajevima, meutim, tu mai i kao bogatstvo. Opijenost bez vina znai nesreu, a opijenost slatkim vinom sreu.

Pijenje > Voda, > Pijanstvo. Pijesak, bijeli najavljuje skori smrtni sluaj u obitelji. Pivo donosi svau. Ples ukazuje na skoru smrt ili na to da treba oekivati neprilike. Promjena stana znai nesreu. Psi znae svau i ljutnju. Ribe, male, najavljuju svau i ljutnju. Tko u snu ulovi trulu ribu, predstoji mu svaa koja e loe zavriti, ako je riba svjea, kraj svae e biti sretan. Prema drugom vjerovanju e se imati posla sa zmijama. Sanjati o ribama znailo je i skoru smrt poznanika ili ukuana: ako je riba mala, umrijet e dijete, ako je velika netko od odraslih. Ako trudnica sanja ribu, vjeruje se da e joj dijete umrijeti. Drugdje se opet vjerovalo da snovi o ribama najavljuju dobre vijesti, pa i novac. Ponegdje su takvi snovi najavljivali kiu. Rublje: svaa i ljutnja, kao i smrt u blioj okolini. Rumarin: smrt u blioj okolini. Sijeno donosi svau i ljutnju. Smee i crne stvari: melankolija i crna u. Sol: ako padne na pod, znai svau i ljutnju. Svadba: smrtni sluaj u najbliem krugu. Svaa: ako netko tko je upleten u neku svau uje u snu trube, bit e pobjednik u toj svai. Sveenik: svaa i srdba. Svrake znae nesreu. ljive, plave slove kao predskazivanje smrti. Trenje, crne: smrt u blioj okolini. Trube koje sviraju znae pobjedu u nekoj svai. Umrli ukazuju na smrtni sluaj u

blioj okolini ili predstavljaju opo menu da se treba moliti za umrloga koji se pojavio u snu. Ui: svaa i srdba. Vatra, s dimom: svaa i ljutnja, ta koer i batine; ali, prema drugom vjerovanju srea i velika radost. Vino: pijanstvo. Voda ukazuje na svau i ljutnju, mutna voda na smrt u uem krugu; ako se pije hladna voda, treba oeki vati neto dobro, ako je voda topla, treba se bojati bolesti i poslovnog gubitka. Vrane: ako se sanja da se ulovilo vranu, trebalo je oekivati alost i nemir; ako se vidjelo vie vrana, pred stojao je smrtni sluaj, ali ako je bila samo jedna, moglo se raunati s ne kom dobiti. Vidjeti u snu vrane na stablima, znailo je skori susret s roacima; ako se ulo njihovo kretanje, trebalo je oekivati loe vijesti. Vuk: predstoje nesrea, bolest, pre pad, smrt i ubojstvo. Zelena boja ukazuje na neki le. Zlato obeava sreu. Zlatnici poklo njeni siromanima najavljuju veliko blagostanje. Zmije: svaa i srdba kao i smrt u bliem krugu. Zvidanje donosi svau. SOBNE BILJKE koje se obreu u prosincu navodno e osobito bogato cvasti. SOL se u prola vremena smatrala svetom, te se vjerovalo da daje i odr ava ivot, pa prema tome djeluje i protiv demona i arolija, avola i vjetica (> Pogovor str. 214). Mnoga od tih vjerovanja odrala su se do na ih vremena, na primjer da se novoro-

enadi stavi sol na jezik, ili da im se da kao poputbina kad idu na krtenje, ili pak kad parovi na svadbi nose sol u depu, ili kad se prigodom useljenja u novi stan daruje sol, ili kad se na poetku putovanja sol uspe u cipele. Smatra se da prosipanje soli uvijek donosi nesreu, osobito na dan svadbe za cijeli brani ivot, a na Silvestrovo za cijelu godinu koja dola zi. Ali kad bi se kruh i sol bacila unatrag u potok ili rijeku, vjerovalo se da se time moe otplaviti bolest. Kao obranu od urokljivog pogleda kojeg su se svi toliko bojali uivali bi sol u odjeu. Kad se bliilo nevrijeme, nai su preci prskali svetu vodicu i sol u plamen ognjita da bi tako odvratili opasnost koja prijeti vjerovalo se da se vatra upaljena munjom moe uga siti pomou tanjura soli. Djevojke koje bi zaboravile posoliti jelo sma trali su pobonima, a za onoga tko bi uzeo mnogo soli, tvrdilo se da je zaljubljen, kao to se vjerovalo da je zaljubljena i kuharica koja presoli ju hu. SOVE su slovile kao glasnici smrti: ispred kue ili na njoj najavljuju svo jim kretanjem smrt jednog stanov nika te kue. Simboliziranje zova sove kao najave smrti prastaro je. Ali, s druge strane, seljaci su na vrata sjenika prikivali mrtvu sovu rairenih krila da bi drali na udaljenosti avo la, vjetice, zle duhove i munju. Ako u pono u umi uje uka, ovjek se moe osloboditi groznice. SPAVAA SOBA Krevet je morao biti uvijek tako postavljen da onaj koji spava-suprotno od obiaja prema kojem su iznosili mrtvace - lei gla

Sovuljaga buljina. Zbog samotnikog ivota i grobnog pjeva sova je u mnogim zemljama glasnik nesree. Uz ostalo se vjeruje da e onaj koji joj pogleda u gnijezdo biti nesretan do kraja ivota.

vom ili nogama prema vratima. Da li e se mrtvac iznijeti s glavom ili nogama prema naprijed, ovisilo je o pojedinim regijama. SPOLNA MO Njoj se, naravno, pripisivalo vrlo veliko znaenje, tim vie to je i crkva glavnom svrhom braka smatrala zainjanje djece. Naj vee jaanje muke spolne moi oe kivalo se od jaja, pri emu je navodno naroito djelotvorna bila koica pod korom jajeta. I enjak, kravljak, prepelija jaja, mukatov orai oko vra ta, ekstrakt od korijena pakujca ili alica mlijeka mlade ene koja doji sve je to navodno jaalo ili vraalo spolnu snagu mukarca. Potenciju je stimulirao i amulet s okom jelena, a isti se cilj navodno

mogao postii ako se u listopadu ili svibnju jede jelenje meso. Vjerovalo se da se nijedna ena nee moi odu prijeti mukarcu koji svoj spolni or gan natrlja lojem jarca. Istom su se djelovanju mukarci nadali kad bi pe nis namazali pomadom od masti, jarje ui i istog ulja. Smatralo se da se mukarcu moe oduzeti spolna mo ako se na mjestu gdje se pomokrio s tri udarca noge zabije u zemlju hrastova granica. Granica je morala rasti na junoj strani hrasta, prema gore, a odrezati je se moralo noem protiv sunca. Ako je netko vjerovao da je spolnu mo izgubio zbog arolije, pokuavao bi je ponovno stei mokrei kroz brani prsten, kroz prsten oblikovan od palca i malog prsta ili kroz vijenac od brezovih grana. Svima koji su roeni za mladog mjeseca prijetila je impotencija. Meutim, vjerovalo se da protiv im potencije pomae niz recepata: tre balo je popiti sedam ili devet kapi soka iz svjeeg konjskog izmeta, po mijeanog s rakijom, ili je na Veliki petak trebalo pojesti mjehur haringe, a vjerovalo se i u pomo od u trku ustrijeljenog zeca prvog petka u ouj ku, od jarje krvi ili od monji kunia. Impotentni su mukarci pokuavali svoju nemo ukloniti i sjemenom ili spolnim organom spolno zrelog jele na. I, konano, u tim se sluajevima pio ekstrakt mukatnog oraia, po mijean s vlastitim urinom. > Afrodi zijaci. SPOLNE BOLESTI su ljudi poku ali izbjei time to su na prsima nosili nekoliko vlasi male, nevine dje vojice. Mukarci su vjerovali da

spolne bolesti mogu izlijeiti ope njem s djevicom. Smatralo se da po mae i topli izmet guska. > Sifilis. SPOTICANJE gosta pri ulasku u neku kuu: smatralo se da je dobro doao ako se spotaknuo desnom no gom, a ako se to desilo s lijevom nogom, bilo je bolje da se vrati. SPREAVANJE ZAEA U sred njem su vijeku mnoge ene vjerovale da dodirivanjem letvi u javnim kupe ljima mogu iskljuiti zaee: svaki je dodir navodno mogao osigurati go dinu dana bez zaea. Isto je tako enu trebao uvati od zaea prst abortiranog djeteta objeen oko vrata. Na isti je nain djelovalo i noenje komadia bedrinca (siljevine) ili ze jeg izmeta u vreici oko vrata; nemo gunost zaea navodno se mogla po stii i kad bi se uza se nosila muda maka u koi mazge. Vjerovalo se da e ena postati neplodna ako pojede uveli korijen kauna. aputalo se i o receptima kao to su ocat s puanim prahom, urin s mau iz uha malih djevojica, kao i urin zeca ili ovna, pa se preporuivalo da se takve tinkture popiju. Mislilo se da se neeljeno zaee moe sprijeiti ako se menzes ene trlja spolnim Organima umrlog mukarca. > Trud noa. SPROVOD Ako se na sprovodu mnogo plakalo, time se navodno ometao pokojnikov mir, pa je posto jala bojazan da se on pojavi meu ponovno roenima. Nasuprot tome se vjerovalo da e mrtvac biti blaen ako za vrijeme sprovoda bude padala kia; tako bi u grob pala nebeska voda. Mislilo se da e onaj tko za

vrijeme sprovoda mirie cvijee i vi jence izgubiti osjetilo mirisa. SRCE Protiv svih vrsta sranih te goba (i protiv nesvjestice) preporui valo se noenje zlata; tako se, na primjer, protiv nervoznog lupanja srca na predio srca vezivao komad zlatnog lima. Prema miljenju naih predaka za jaanje srca bili su dobri i srebro, hijacint, rubin, krizopraz, gra nat i opal. Lapis lazuli je djelovao i na jaanje i na umirenje srca. SRDOBOLJA se navodno moe izli jeiti ako se pojede fino strugano zlato u kokojoj juhi. Preporuivan je i napitak od soka konjskog izmeta s rakijom i jednom ui kao zainom. Pomo se oekivala i od kuhanog i pulveriziranog vjeverijeg mesa, kao i od juhe u kojoj se to meso kuhalo. Osim toga se savjetovalo uzimanje dimljenog i kuhanog ili u praak sagorjelog goveeg mesa u vinu. > Proljev, > Gorski kristal. SRDBA Krizolit, karneol i topaz bili su poznati po tome to su na vodno djelovali umirujue prilikom provala bijesa osoba koje su ih nosile. Ljudi debelog vrata slovili su kao razdraljivi i skloni bijesu (to se moe objasniti lijezdom titnjaom). > Opozicija. SREBRO Prema starom je vjerovanju vrlo lo znak ako se uza se nema srebrnjak kad se prvi put ugleda mladi mjesec. Prstenovi od srebra (i oni u uhu) navodno su imali ljekovito dje lovanje. Toj su se plemenitoj kovini pripisivale osobite snage protiv bje snila i za jaanje srca ( > Zlato). Ljekovite je biljke trebalo iskapati

srebrnim alatom, jer se vjerovalo da se time pojaava njihovo djelovanje. Protiv razliitih bolesti (i protiv onih nastalih zbog uroka) trebalo je jesti ostrugane djelie naslijeenog srebra. To se osobito preporuivalo protiv greva i epilepsije. Naroito se ljeko vitim smatrala srebrnina koja se na sljeivala tokom vie generacija. SREA U IGRI Ljudi su se tjeili time da e onaj tko izgubi u igri imati sree u ljubavi. Protiv loe sree u igri navodno je pomagalo kad bi netko drao igraev palac. Mislilo se da se nesretni tok moe prekinuti i pomica njem -stolice ili njezinim okretanjem naslonom prema stolu; onaj tko je htio biti sasvim siguran, uzeo bi drugu stolicu. ansa da se sauva hiro vita srea u igri postojala je navodno i kad bi igra uza se imao sjeme > paprati ili djetelinu sa etiri lista, ali i korijen kauna ili jaja snesena na Ve liki petak. arobne su se snage pripisivale i vrlo traenoj krvi smaknutih osoba, primjerice rupiu natopljenom ta kvom krvi. Igrai su se takoer nadali srei kad bi uza se imali korijen mandragore uiven zajedno s etverolisnom djetelinom u kesu od krtiine koe. Kod kartanja i kockanja na vodno je osobitu sreu nosila igla kojom je prethodno bio uiven mrtvac i koju je igra abo ispred sebe u donji dio stola. Takoer se smatralo da sreu u igri donosi trijeska s kria na putu. > Kockanje, > Kartanje. SREU SU ljudi, to je razumljivo, oduvijek traili, pa su pokuavali da iz najrazliitijih znakova iitaju hoe

li je imati: iz ponaanja ptica kao i iz pogrebnih kola u prolazu; isto tako se oekivao neki znak na temelju ophoenja s kruhom, koji je bio vi soko cijenjen, kao i na temelju odjee, koja je opet utjecala na lino djelova nje. Dani kao Silvestrovo i Nova go dina, kao i navodni sretni dani ( > Biranje dana) jo se i danas smatraju odluujuima za sreu, zdravlje i us pjeh. A samo se po sebi razumije da se veliko znaenje pripisivalo i tome da li je neto bilo lijevo ili desno. Na sreu su takoer utjecali i pauci, vje verice, cvrci, nasljedstvo smaknutih osoba itd. Isto se tako vjerovalo da se srea moe regulirati kihanjem i > nonom kupelji. > Poetak, > elje, > Svadba. SRETNI DANI Kao to odgovara ljudskoj prirodi, sretni se dani nikada nisu toliko isticali kao tzv. > nesretni dani. Meu danima u tjednu samo su se utorak i nedjelja smatrali izrazito sretnim danima. Vrijeme mjeseca koji se puni i punog mjeseca openito se smatralo povoljnim, osobito za radnje koje zahtijevaju fiziku snagu. Radovi kod kojih se radilo o nekom reducira nju vrili su se, po mogunosti, u vrijeme kad mjesec ide u manjak. Sretni su dani naroito pogodni za slijedee radnje: useljenje u novi stan, poetak gradnje kue, hodanje po pri rodi, kupovinu i prodaju, radove s vatrom, sijanje i saenje, prvo oblae nje nove odjee, ianje, putanje krvi, uzimanje lijekova i sredstava za ie nje, kupanje, vjenanje i putovanje brodom. Pomo u tim pitanjima prua knjiga planeta koja spominje pedeset dva sretna dana:

Sijeanj: 1, 3, 10, 27, 31. Veljaa: 7, 8, 18. Oujak: 5, 9, 12, 14, 16. Travanj: 5, 17. Svibanj: 1, 2, 4, 9, 14. Lipanj: 3, 5, 7, 9, 12, 25. Srpanj: 2, 6, 10, 23, 30. Kolovoz: 5, 7, 10, 14, 20. Rujan: 6, 10, 13, 18, 30. Listopad: 15, 16, 25, 31. Studeni: 1, 15, 25, 30. Prosinac: 10, 20, 29. Po katolikom kalendaru su najsret niji dani: Blagovijest (25. 03.), Valpurga (1. 05.), Velika gospa (15. 08.), Sv. Mihajlo (29. 09.) Martinje (11. 11.), Sv. An drija (30. 11.), Sv. Barbara (4. 12.), Sv. Toma (21. 12.) kao i nedjelja Sv. Trojstva koja se slavi prve nedjelje nakon Duhova i u narodu naziva zlatnom nedjeljom. SRIJEDA se smatrala nesretnim da nom kada nije trebalo nita zapoinja ti, prije svega nita vano i nita to bi moralo biti trajno. Tog se dana nije smjelo sijati ni gnojiti. Mjeseci koji su poinjali srijedom donose navodno loe vrijeme. Za djecu roenu srije dom smatralo se da su nesretna, da ih je teko odgajati i da su glupa. Dijete koje prvi put poe u kolu srijedom, sigurno nee nita nauiti. Tko bi u srijedu obukao novu odjeu, proro kovala mu se glavobolja. Takoer se vjerovalo da svadba u srijedu donosi nesreu i da e se ena ubrzo vratiti svojim roditeljima. A ako netko u srijedu umre ili ako tog dana bude otvoren neki grob, uskoro e jo netko umrijeti.

SRNA Vjerovalo se da amulet sa srninim okom uva od zubobolje. SRPANJ Ako 13. 07. (Sv. Marga reta) pada kia, kiit e navodno e trnaest dana uzastopno. STAJA Vjerovalo se da se nesreu i zle duhove moe odbiti od staje po mou nafte. Pauci su u staji bili rado vieni, budui da se vjerovalo da mogu obraniti stoku od bolesti jer navodno usisavaju otrovne tvari iz svoje okoline. Mislilo se da pauine u staji tjeraju neprijateljske demone. Luk objeen u staji navodno je mogao sprijeiti poasti, dok su javorove i ke, zabijene u vrata staje, sluile za tjeranje vjetica. STAKLO Ako pukne staklo (boca, prozorsko staklo i drugo), smatra se da to znai nesreu, a prije svega smrt bliskog srodnika. Vjerovalo se da e osoba ija aa pukne na Badnjak, umrijeti u roku od godine dana. Sma tralo se da e uslijediti neki raskid ili lom ako se bude pilo iz napukle ae. Nasuprot tome, govorilo se i ovo: ako mukarac bude pio iz napukle ae, ena e mu roditi samo djevoji ce, ili e neko dijete dobiti bolove u elucu. Nesreu navodno donosi ako se turi prst u au, a onaj tko se smije u au, ostat e nevjenan. Protiv bolesti slezene ili probadanja u plu ima kao i protiv > trakavice na vodno je pomagalo uzimanje smrvlje nog stakla. > Dolijevanje pia u au. STAN U novi se stan trebalo useliti samo u vrijeme kad se mjesec puni jer samo on navodno moe donijeti sreu za kojom ovjek u takvoj prilici e zne. Meutim, prema drugom su vje

rovanju ponedjeljak i petak slovili kao dani nepogodni za preseljenje. Prigodom useljenja u novi stan dari vala se sol (koja je od ranih vremena slovila kao sveta i djelotvorna protiv uroka i demona) zajedno s kruhom kako ubudue ne bi nedostajalo ni jedno ni drugo. Posjet mlade djevojke ili mladia u novom stanu smatrao se sretnim znakom, dok je posjet stare ene znaio nesreu. > Sretni dani. STARICE Vidjeti stare ene ujutro, na Novu godinu ili u novom stanu, u veini se krajeva smatralo vrlo loim znakom. > Poetak. STARI LJUDI su se nadali da e im pritei nove snage ako budu spavali zajedno sa zdravom djecom koja do bro napreduju. Slabim se starcima preporuivalo zadravanje pod li pama u cvatu, gdje e navodno nai zdrav zrak. > Vrelo mladosti, > ivot. STEPENICE Smatralo se da e sreu imati osoba koja padne niz stepenice. Ako se to dogodilo djevojci, obeavali su joj novog ljubavnika. kripanje stepenica, kao i kripanje namjetaja i slinih predmeta, openito se sma tralo loim znakom. STJENICE Vjerovalo se da je mo gue rijeiti se stjenica ako se tri stjenice stave u lijes neke djevice. Epileptiari su smatrali da se pomou stjenica mogu osloboditi svoje bolesti. > Epilepsija, > Gamad. STOL Tko sjedne na stol, dobit e navodno ireve (> Pogovor str. 214), a tko stavi boso dijete na stol izazvat e kod njega bolesti nogu. Dalje se smatralo da metenje stola i klupe

istom metlom donosi u kuu zarazne bolesti, a da onaj tko stol brie papi rom umjesto krpom, izaziva rjekanja i svae. Takoer se smatralo da bub njanje po stolu izaziva nevolju. > Reumatizam. STOLISNIK je kao povre, sok ili aj navodno pomagao protiv svih bo lesti, pod uvjetom da je ubran izmeu jedanaest i dvanaest sati. aj od bije lih cvjetova upotrebljavao se protiv eluanih bolova, a aj od crvenih cvjetova kod izostanka menstruacije. Protiv povratne groznice stavljale su se vreice sa stolisnikom na predio srca ili na stopala. Stolisnik je kao ljekovita biljka svakako morao biti sastavni dio juhe na Veliki etvrtak. Na kue su se protiv kuge vjeale kitice stolisnika. STOLNJAK Ako se stavi na stol naopako, gosti se nee nasititi. Ako se ostavi prostrt preko noi i ako mievi pojedu preostale mrvice, osobi koja bude s istog stolnjaka dorukovala istrunut e zubi. STOPALO Vjerovalo se da ustajanje na lijevu nogu donosi nesreu, a na desnu sreu. Ljudi koji ee ili pre teno ustaju na lijevu nogu, smatraju se zlovoljnima. Ako je nekoga dok je iao u posjet, svrbjela desna noga, vjerovao je da e biti dobrodoao, a ako ga je svrbjela lijeva noga, obratno. Rane na nogama e dobiti navodno onaj tko u proljetnim noima uje kretanje vrane. Meutim, ako se za eir zatakne hrastov list, noge se nee izranjavati od hodanja. Tko preko noi ostavi arape da lee na stolu, dobit e trganje u nogama. Ako

je netko hodao jednom nogom u ci peli a drugom bos, vjerovalo se da e mu umrijeti neki srodnik. Kad bi trudnice ustale najprije na lijevu nogu, proricali su im djevojicu, a kod usta janja na desnu nogu, djeaka. Vjero valo se da e djetetu oboljeti noge ako ga se postavi boso na stol. Tvrdilo se i da e nestati bradavica ako se preko nje prijee tri puta desnim stopalom. STRAH Bojaljivima su se smatrali ljudi upadljivo meke kose, ali i ljudi kratke kose koja stri, ljudi blijedog lica i dugog vrata kao i oni s listovima koji su u gornjem dijelu jako razvije ni. Za zatitu od straha nosilo se razno drago kamenje, na primjer: di jamant, hijacint, karneol, lapis lazuli, rubin i sardoniks. Od straha je na vodno uvala i pribadaa iz plahte kojom je bio omotan le. Narodno je vjerovanje obeavalo: Tko uza se nosi lukovicu trave od ui, ne mora se nou niega bojati. STRANJICA Pokazivanje gole stranjice titilo je ne samo od urokljivog pogleda, ve je i spreavalo pele da se razlete. Pozivajui nekoga da mu polie stranjicu, ovjek je htio od sebe odvratiti tetu, a da ne mora zaista ogoljeti stranjicu. > Gol, > Pogovor str. 214. STRIAK se ostavljao na poljima jer se vjerovalo da se njime tjeraju vjeti ce. Meutim, ako je na polju raslo mnotvo striaka, smatralo se da je tome kriv seljak koji je psovao obra ujui polje. Vjerovalo se da striak koji je izrastao na grobu pokazuje da je pokojnik proklet.

STUDENI Snijeg na Sv. Andriju (30. 11.) zadrat e se, prema selja kom kalendaru, sto dana i nakodit e sjetvi. SUBOTA se jasno smatrala zadnjim danom tjedna: subotom se nije smio zapoinjati novi posao, nije se smjelo sijati ni gnojiti, a niti nastupiti na novom radnom mjestu ili krenuti na putovanje. Prelje su u subotu naveer morale do kraja ispresti vunu sa svojih vretena jer e inae navodno vjetice nastaviti s predenjem ili e u nedjelju avo namotati vunu. Ono to bi prelja prela u subotu naveer, nije se vie priznavalo, te se smatralo da e po noi opet nestati. O takvim se pre ljama govorilo: sama sebi plete kono pac za vjeanje.

Subotom nije trebalo kupovati niti novu odjeu. Djeca koja se rode u subotu navodno su sklona licemjerstvu i pohoti, ili su pak vidovita. Ako je Nova godina pala u subotu, oeki vala se otra zima. SUD Da bi se imalo uspjeha na sudu, uzimalo se rano ujutro pet vraka reuhe. I onaj tko bi uza se nosio granat, takoer je vjerovao da e sud ski spor zavriti u njegovu korist. Amuletu s okom supa pripisivala se snaga da odagna brige u vezi sa sud skim procesom. > Priznanje, > Kri vokletstvo, > Govor.
Sukub kako ga je vidio engleski prerafaelitski slikar vicarskoga podrijetla J.H. Fussli, ili Fuseli. Sukub (succubus) jest demon koji se mogao mate rijalizirati radi openja s ljudskim biima.

SUJEDICE su kod djece pokuavali odstraniti mazanjem kaom od kuha nog kupusovog strika i kvasca. SUKNJA enska suknja koja bi se straga podigla, navodno je najavljivala ljutnju. > opor djece. SUKUBUS je bilo ime za enskog avola koje je vladalo u starom i srednjem vijeku, te su ga propovije dali i Sv. Augustin i knjiga o vjeti cama Hexenhammer iz 1487. godi ne. S tim je bilo povezano i vjerovanje u inkubusa, mukog duha, koji je kao avo jaio ene. Navodne su se vjetice esto optuivale zbog odnosa s inkubusom, pa je to nerijetko bio i povod njihovom spaljivanju na loma i. SUMANUTOST je navodno mogla biti izazvana juhom od svrajeg mesa. > Ludilo. SUMPORU su se pripisivale razliite ljekovite snage: protiv utice nosila se sumporaa kao lijeva podvezica. Od kolere je trebao tititi komad sumpora na grudima. Od crvenog je vjetra navodno lijeio sumporni cvijet koji je trebalo nositi u vreici oko vrata. Bolesne dijelove tijela lijeili su sumpornim parama. Vjeanjem sa svim crvenog sumpora oko vrata obo ljeli su se nadali ozdravljenju od bogi nja, vrtoglavice i vrbanca. Komad sumporove ipke navodno je sprea vao greve ake i stopala, a komadi sumpora u depu hlaa greve u listu. SUNANE PJEGE prema narod nom vjerovanju ne moe dobiti nitko tko se 1. oujka opere snijegom. Sun ane pjege dobit e onaj tko bude mirisao gorenik ili brojao tue sun

ane pjege. Brojati se nije smjelo ni vlastite pjege jer e ih inae navodno biti jo vie. Tvrdilo se da se pjege mogu isprati konjskim urinom ili gnojem, u proljee kad se ugleda prva lastavica. Prema jednom drugom sa vjetu trebalo je lice trljati crnim pu em ili oprati vodom koja bi se sku pila u starom panju. Nadalje se protiv sunanih pjega preporuivala ablja ikra koju je na pjege trebalo staviti na Ivanje (24. 06.) prije izlaska sunca, voda iz gnojne jame u trenutku kad se ugleda prva lastavica, kao i krv golubova i lastavica. Navodno je po magalo i mlijeko kobile nakon prvog drebeta koje je trebalo upotrijebiti prije nego to ga je podojila. U recep tima za odstranjivanje sunanih pjega, za koje se oito smatralo da veoma tete ljepoti, uvijek su bili zastupljeni oujski snijeg i sok breze, koji je trebalo upotrebljavati u svibnju, kao i rosa, koja je takoer bila osobito efikasna u svibnju i kad bi potjecala s polja rai. > Kukavica. SUP Amulet s okom supa navodno je svom vlasniku osiguravao naklonost njegovog gospodara, a oslobaao bi ga i briga oko sudskog postupka. SUICA se navodno mogla lijeiti smolom aria, pomijeanom s bijelim, neopranim maslacem. Efikasno je na vodno bilo i svinjsko mlijeko. Suiavima se, osim toga, preporuivalo da jedu brano od crvi iz drveta s raznim dodacima. Vjerovalo se da e umrijeti od suice onaj tko na Boi bude kaljao. A postojala je i pjesmica: Kad se ovjek ili stoka sui, daj im da pojedu devet ui,

tri na komadu kruha dnevno, kad je mjesec star samo tri dana. SUZE Tko prospe sol, imat e nepri lika i prolijevat e suze, a tko se smije do suza, uskoro e se s nekim posva diti. Biseri su bili simboli suza, pa zato mladenke u svom svadbenom nakitu nisu smjele imati biserje. > Pla. SVAA U kui e navodno doi do svae ako se uje kretanje svraka ili ako se sanja pivo. I prosuta se sol smatrala najavom svae, ali se takva svaa mogla sprijeiti ako se sol brzo bacila preko lijevog ramena i zatim spalila, ili kad bi se malo soli bacilo kroz prozor, ili kad bi se ruke polile vinom. Meutim, svaa koja navodno slijedi nakon to se prospe papar ili papriku, mnogo je gora od one kad se prospe sol. Ako je na stolu stajala zdjela ili ako je zimzelen dospio u jelo kao i kad bi se u sobi razapeo kiobran, moralo je, prema vjerova nju, neminovno doi do svae meu branim drugovima. Sukob je na vodno trebalo oekivati i onda kad bi dvije osobe jele iz istog tanjura ili kad bi dvoje ljubavnika brisalo ruke u isti runik. Ali time nije zavreno nabra janje moguih uzroka svaa. Ima ih jo mnogo: Kad se kod metenja soba prska vru om vodom; Kad netko pie po prozoru na kojem se uhvatila para; Kad se uje kretanje gavranova i vrana i zavijanje maaka, osobito pet kom nou; Kad se ugleda malog pauka; Ako mlada ena donese u kuu jaja; Kad se petkom pee;

Kad se u stanu nae perje pauna; Kad se usput ugleda ovce desno od puta; Ako netko ue u sobu sa zalogajem u ustima; Kad se no poloi na stol poleinom; Kad bi vatra u pei pucketala; Kad se ovjek smijao do suza; Kad bi nekoga svrbio nos; Kad bi pribadaa pala na pod; Kad bi negdje leale grablje sa zupcima prema gore; Ako bi netko pogledao kroz vrata ne uavi, mu e tui enu. Izmirenje u svaama oekivalo se od > tirkiza, osobito kad se radilo o sukobu meu branim drugovima. > Pas. SVECI su imali funkciju da uvaju i zatiuju. Tako sv. Ana slovi kao zatitnica rudara, sv. ore je poma gao konjanike, za sv. Laurencija se vjerovalo da pomae posebno kod reumatizma, sv. Apolonija je bila za duena za zubobolju, a sv. Bla za oboljenja grla. Sv. Balbini molili su se zbog gue, sv. Sebastijan i sv. Roko navodno su titili od kuge, sv. Barbara od udaraca munje, dok se od. sv. Antuna oekivala zatita svinja, a od sv. Gala gusaka. U svrhu suzbijanja bolesti gutale su se svete slike. Crkva se esto pokuavala boriti protiv ta kvih vjerovanja u narodu. > Pogovor str. 214. SVEKRVA Djevojka e dobiti zlu svekrvu ako za vrijeme jela bude sje dila na uglu stola. I osoba koja je pila iz ae u koju se dolijevalo pie prije nego to se ispraznila, morala je rau nati sa zlom svekrvom ili punicom.

SVETA TRI KRALJA Ako je na taj crkveni praznik (6. 01.) sjalo sun ce, vjerovalo se da e godina biti mirna. Ako naveer toga dana bude mraza, bit e ga i tokom narednih est tjedana. Na Sveta tri kralja otvarali bi u pono irom vrata vjetru jer su se od njega nadali blagoslovu. Velika ljekovita snaga pripisivala se vodi koju bi se crpio u pono toga dana. Ako se do tog dana ne pojede kola ispreen za Boi, trebalo je navodno oekivati nesreu. SVIBANJ Govorilo se da na 1. 05. ne treba nita pei jer inae nee biti kie. Kupelj na 1. 05. smatrala se osobito pogodnom za zdravlje. Ra nije je bilo vrlo proireno vjerovanje da ljudi roeni 1. 05. pripadaju vjeticama. SVIJEA Vjerovalo se da predstoji skandal kad se ugaena svijea jo neko vrijeme dimi. SVINJA Smatralo se da je mlijeko krmae dobro protiv alkoholizma, ali da pomae i kod zatvora i vrtoglavice. Protiv mnogih se bolesti preporui vao svinjski izmet, djelomino pren i pretvoren u praak, npr. protiv sifili sa, djelomino kuhan u octu, protiv posljedica uboda pele, a djelomino i u vinu, pivu ili rakiji. Pomou svinj ske masti pokuavalo se odstraniti crve u mozgu. Smatralo se da svinjska u potpomae zaee. > Krstobolja. U kranskoj simbolici svinje su se smatrale utjelovljenjem avola, ali su ipak esto morale prijeiti pristup u crkvu zlim duhovima. SVJEDOCI Vjerovalo se da se svje

docima moe dokazati lano svjedo enje ako im se u ruku dade beril, koji navodno pocrni kad osoba koja ga nosi slae. > Laganje. SVJETLOST LUTALICA to se moe vidjeti u movarnim predjelima, smatrala se dobrim znakom kad bi bljesnula lijevo od promatraa. Vjero valo se da je se moe privui moli tvom i tako je uiniti korisnom, dok je se kletvom moe otjerati. Svjetlost lutalica esto se smatrala duom umr log, a njezino se pojavljivanje u mno gim krajevima smatralo predznakom smrti nekog roaka. Vjerovalo se da lutajue svjetlo pomae ljubaznim lju dima, a neljubazne vodi na put kojim e zalutati. > Duhovi. SVRAB se navodno ne moe dobiti ako se na Veliki etvrtak meu pr stima ruke razmae med. Izlijeiti se, prema starom vjerovanju, moe pra njem u vodi u kojoj je prethodno ugaen komad uarenog eljeza. o vjeku koji ima svrab savjetovalo se da vodu u kojoj se okupao prolije na groblje, i to prije izlaska sunca, pa se onda moe nadati da e biti oslobo en te tegobe. SVRAKA je simbolizirala lakomislenost, brbljavost i svadljivost. Kretanje svraka nagovjetavalo je svau, a kad bi se vidjelo vei broj svraka, vjerovalo se da predstoji rat. Kad bi svrake neobino uzbuene letjele oko kue, raunalo se s posjetom pozna nika i roaka. Kad bi netko sanjao svraku, prijetila mu je navodno nesre a. Ako su svrake bile brbljave, oeki vala se kia, a ako su se svaale, uskoro e se otopiti snijeg. Kad bi

svrake savijale gnijezda visoko na sta blima, oekivala s mokra godina, a kad bi njihova gnijezda bila u sredini kronje, vjerovalo se da e godina biti suha. Vjerovalo se da se pomou ka mena koji je leao u svrajem gnije zdu moe postati nevidljiv, dok juha od svrajeg mesa navodno izaziva sumanutost.

Svraka je simbol lakomislenosti, brbljavosti i svadljivosti. Vjerovalo se da je to jedina ptica koja nije htjela ui u Noinu lau.


AKA Kratke ruke i ake navodno odaju zluradog ovjeka, dok umje reno dugi prsti ukazuju na dobar karakter. Za duge se ake smatralo da svjedoe o razboritosti i ak mudro sti, a za kratke da su znak ludosti, dok se ovjek sklon jakoj srdbi na vodno mogao prepoznati po malim akama. Ako je malo dijete veinom dralo otvorene ake, vjerovalo se da e kasnije biti dareljivo, a zatvorene su ake nagovjetavale krtost. Ako svrbi lijeva ruka, u kuu e stii no vac, a ako svrbi desna, trebat e neto platiti. Hladne ruke su navodno znak za iskreno srce, a onome tko opere ruke na pumpi, umrijet e ivotni drug. Ako se ruke peru zajedno s nekim drugim u istoj vodi, bit e svae. Ta se svaa, meutim, mogla sprijeiti ako netko pljune u tu vodu. Kad su se nekome tresle ruke, sma tralo se da je vjerojatno jednom ukrao koko ili udavio mlade pse ili make. Vjerovalo se da ljekovite snage ima ruka kojom je zgnjeena i ubijena krtica. > Mrtvakim se rukama pripi sivala takoer ljekovita snaga, pa se vjerovalo da one mogu lijeiti ona oboljenja, deformacije hrptenjae, ireve, osip i bradavice. > Gatanje iz ruke. ALICA Ako netko nepanjom po kua piti iz prazne alice, navodno treba oekivati ednog gosta. Ako nekome ispadne komad kruha ili ko laa u alicu kave, uskoro e doi gosti. > Kava, > aj, > Svekrva.

ARLAH ili SKRLET su pokuavali lijeiti tako da bi bolesnika trljali slaninom. EVA Vjerovalo se da e lijep glas za pjevanje dobiti onaj tko u nedjelju ujutro prije crkvenih zvona ispije tri evina jajeta. ILJASTE I OTRE PREDMETE kao to su noevi, kare, igle itd., ne treba poklanjati prijateljima ni roa cima jer se inae navodno presijeca ili probada prijateljstvo. Kad bi iljasti predmeti pali i ostali zataknuti u pod, vjerovalo se da treba oekivati posjet.

Aubrey Beardsley: kare. Darovani iljasti pred meti prekidaju prijateljstvo.

ILJASTO KAMENJE Ljudi su za miljali da je takvo kamenje nastalo udarcem munje ili grmljavinom. Zato se vjerovalo da ono spreava nesreu i prvenstveno zatiuje od tete koje

prouzrokuje nevrijeme. Prema narod nom se vjerovanju vlasnik takvog ka mena mogao uiniti nevidljivim i stei golemu snagu. IPAK je navodno bio osobito djelo tvorno sredstvo za zatitu od nesrea i bolesti u godini koja dolazi kad bi se na Badnjak, na drugi dan Boia (26. 12.), na Silvestrovo i, prije svega, na Novu godinu natate pojela tri njegova ploda. Taj se ipak dodavao kroz prozor lanovima obitelji, prija teljima i poznanicima, ne govorei pritom ni rijei. Vjerovalo se da ta tri ipka najbolje djeluju kao zatita od grlobolje, probadanja sa strane, boli u elucu, uloga i vrbanca. Ekstrakt ipka ubranog na Badnjak i pretvore nog u praak navodno je pomagao

protiv kamenaca i pijeska u bubrezi ma, ui i drugim organima. IANJE Kosu je trebalo iati u vrijeme kad se mjesec puni, jer se vjerovalo da e onda osobito brzo i bolje rasti. Oduvijek se najpovoljni jim danom za ianje smatrao Po kladni utorak. Vjerovalo se da ianje u petak osigurava lijepu kosu i slui kao preventiva pritiv unih i onih oboljenja. Preporuavalo se ianje na Veliki petak jer to navodno stimulira rast kose i spreava glavobolju. U drugim se krajevima opet prijetilo
imi. F. Goya: Bakropis iz mape Sramote rata, 1810-1813. imi je iroko rasprostranjen rav znak. Moda je najudnije vjerovanje ovo: ako se imi zaplete u ensku kosu, ne moe se nikako otplesti, nego kosu treba oiati.

glavoboljom pa ak i elavljenjem i gubitkom sree ako se na Veliki petak bude iala kosa i rezala brada. IMI Amulet s okom imia na vodno je titio od > urokljivih oiju. Mislilo se da e se nou moi vidjeti isto tako dobro kao danju ako se obrve namau krvlju imia. > Kuglai i > kartai su vjerovali da e im srce imia donijeti sreu u igri. IVENJE Ako se djevojka pri ivenju ubode u prst, netko e je jo istog dana poljubiti. Tko je ivao izmeu Boia i Nove godine, navodno bi mu se ognojili prsti. A za osobu koja ije pri mjeseini, smatralo se da ije svoju odjeu za lijes. KAKLJIVE su, prema vjerovanju, bile samo one djevojke, koje su djevi ce. KILJENJE Za razroke se ljude vje rovalo da imaju > urokljive oi. KOLA Mislilo se da e lako uiti djeca kojoj se, kad prvi put krenu u kolu, na prsa stavi njihova pupana vrpca. Djeca ne smiju poeti sa ko lom u srijedu jer inae navodno nee nita nauiti. Niti u ponedjeljak ni jedno dijete ne bi trebalo poi prvi put u kolu jer se tog dana nije smjelo zapoinjati nita to je moralo biti trajno. I za etvrtak se tvrdilo da kao prvi dan kole donosi nesreu. > Inteligencija, > Glup. KOLJKE je trebalo nositi kao amu let da bi se ovjek zatitio od uroklji vih oiju, ali i od arolija i bolesti. Ljuture koljki navodno su prisilja vale zle duhove da vrate ugrabljenu djecu i da odnesu sa sobom > kopile

koje su prethodno ostavili umesto djeteta. KRILJAC > Trijeska KRIPANJE ili PUCKETANJE na mjetaja, poda u sobi, stepenica, vrata, krevetnog okvira i drugih drvenih predmeta openito je slovilo kao lo znak. KRTOST Slutilo se da e malo di jete koje veinom dri stisnutu aku, kao odrasla osoba biti krto. Kao protumjera se preporuivalo noenje krizopraza. > Gramzivost. LJIVE Smatralo se da e ljive dobro roditi ako na Pokladni utorak bude padao snijeg. TAKORE su pokuavali otjerati ko rijenom ika koji je trebalo iskopati na Valpurgino (1. 05.) u podne, ne govorei ni rijei, i zatim ga staviti na razna mjesta u kui. Meutim, kad bi iz kue nestali mievi i takori, vjerovalo se da e se kua ubrzo sruiti. TUCANJE govorilo se da kad netko tuca, netko drugi misli na njega. tucanje e navodno prestati ako o vjek sasvim intenzivno pomisli na neku osobu ili stvar. U tu se svrhu osobito savjetovalo misliti na tri e lava mukarca s guom ili na tri stare, zle ene. Tu je navodno pomagalo i obeanje da e se nekoj treoj osobi dati poklon, a i gutanje zrna kave kao i izvlaenje jedne dlake iz trepavice ili ako se no dri otricom prema elu cu. Olakanje navodno donosi ako se popije voda u kojoj je leao beril, ili se popije voda preko poleine noa, ili pak, devet gutljaja hladne vode i

istovremeno savijanje srednjeg prsta lijeve ruke. TUKA Njezina je mast preporui vana kao sredstvo za spavanje ali i protiv prejake menstruacije. Oi tuke su navodno smanjivale napuhnutost. Protiv nagluhosti navodno pomagala je mikstura koja je sadra vala tukinu u.

UTKE su se morale obavljati mnoge radnje ukoliko se eljelo da budu djelotvorne ( > Cikorija). Nerijetko se smatralo velikim zlom kad bi se govorilo o nekoj osobi ili stvari ili kad bi se spominjale neije dobre osobine. To vjerovanje izraava i po slovica Govorenje je srebro, utnja je zlato.

T
TABAN Vjerovalo se da je dokaz visokog porijekla ako taban tvori ta kav luk da ispod njega moe protje cati voda. Protiv preestog kihanja (koje se smatralo opasnim) trebalo je, izmeu ostalog, masirati tabane et kom ili flanelom. TALISMAN je openito bio predmet koji donosi sreu, kao i amulet. Obino se simboli sree koji se nose na tijelu oznaavaju kao amuleti, a oni koji se dre u autu, na brodu, u kui, kao talismani ili maskote. TAMJAN je ve u pretkranskim kulturama sluio za obranu od zlih i neprijateljskih demona. U Starom za vjetu (2. knjiga Mojs., 30,1-10) propi sano je kaenje na oltaru. > Kaenje, > Mirisi.

TANJUR Ako je dvoje jelo iz istog tanjura, navodno je dolazilo do svae. TEGOBE U DONJEM TRBUHU kod ena navodno su se mogle izlije iti ako se pila voda, mlijeko ili vino u kojem je prethodno ugaeno ua reno eljezo. TEKUINA U KOJOJ SE GASI LO ELJEZO primjenjivala se za lijeenje mnogih bolesti, na primjer > eluca, > tegoba u donjem trbuhu, tegoba kod > mokrenja. TIJESTO Tvrdilo se da se tijesto nee dignuti ako se kvasac prije mije anja stavi na stol. TIKVA se mora sijati na dan prije Spasova (40. dan poslije Uskrsa) dok zvone veernja zvona koja najavljuju praznik, jer e onda plodovi biti na vodno naroito veliki. TIMIJAN ili MAJINA DUICA esto se upotrebljavao za kaenje, a spadao je meu pet > enskih biljaka. Tvrdilo se da od ekstrakta timijana zgruana krv moe opet postati teku a. TIRKIZ Tom su se dragom kamenu pripisivale pomirljive snage, osobito u svaama izmeu mua i ene. Tvr dilo se da ljude koji ga nose uva i od vrtoglavice, naroito na planinama. Kao amulet oko vrata tirkiz se nosio protiv krvarenja. Osim toga vjerovalo se da pomae i kod utice, ospica, boginja kao i kod zatvora. Njegov se odnos prema ovjeku koji ga nosi smatrao tako bliskim da bi kamen promijenio boju i postao olovnout kad bi se ovjek razbolio, a ponovno poprimio staru boju kad bi ovaj ozdravio, dok bi u sluaju ovjekove smrti pukao. Smatrali su ga boinim

Heinrich Douvermann: Aneo s kadionicom na Marijinu oltaru u Katedrali sv. Viktora u Xantenu, 1530-35.

kamenom koj je navodno donosio sreu i bogatstvo ljudima koji su se rodili u prosincu. TJEDAN Vjerovalo se da e se cijeli tjedan odvijati onako sretno ili ne sretno kao to je poeo ponedjeljak. Smatralo se da e novi tjedan biti sretan kad bi najmlae dijete u obitelji u subotu naveer u krevetu kihnulo. TOPAZU se pripisivala sposobnost da obuzda srdbu i neednost, kao i da uva od razbojnika i lopova. Na vodno je takoer oslobaao od pesi mizma i tuge, te se smatrao sigurnim sredstvom za smirivanje ui i unih napadaja. Meutim, smatralo se da treba obratiti panju na to da snaga topaza ovisi o mjeseevim fazama. Topaz slovi kao dragi kamen karakte ristian za studeni (a ponegdje i za sijeanj) te se smatra da posebno lju dima roenim u tim mjesecima osigu rava prijateljstvo i ljubav i obuzdava njihovu srdbu i matu. TRAG STOPALA Nai su preci tvr dili da e onaj tko stane u otisak tueg stopala zadobiti vlast nad tim ovjekom. Ako se u trag nekog lo pova zabilo stare avle iz lijesa, vjero valo se da prijestupnik mora umrijeti. TRAVA OD UI ili PETRO VACA Vjerovalo se da uta lukovica te biljke lijei od melankolije, ako je se nosi u krpici na tijelu. Vjerovalo se da avo ima mo nad osobom koja uza se nosi korijen trave od ui. Osim toga je sok lukovice navodno bio dobar protiv bubrenih oboljenja. Govorilo se da se nou nee nikoga bojati onaj tko uza se ima korijen te biljke. > Rastenje zubi.

TRAVAMA koje bi ljudi nabrali na Spasovo (40. dan nakon Uskrsa) natate i utke, pripisivalo se sigurno lje kovito djelovanje. Vjerovalo se da rubin, ljude koji ga nose, titi od nejestivih trava. > Ljekovito bilje. TRAVANJ Prvi se travanj esto sma trao nesretnim danom jer je tada na vodno roen Juda, a po jednom dru gom vjerovanju, jer se tada objesio. Smatralo se da su roeni u travnju nesretni, osobito ako su se rodili 1. travnja. Vjerovalo se da je te ljude teko odgojiti, da postaju bogalji, ne ive dugo, ne mogu nita napraviti kako treba, te da e cijelog ivota biti nesretni. esto im se proricala i nepri rodna smrt. Alat koji je napravljen 1. travnja navodno e donijeti nesreu onima koji njime rade. > Dijamant. TRBOBOLJA > Bol eluca, elu ana bol. TREPAVICA Kad bi nekome ispala trepavica, stavio bi je na poleinu ruke i zaelio neto. Ako nije mogao otpuhnuti dlaku, vjerovalo se da e se elja ispuniti. Da bi se zaustavilo tucanje, trebalo je navodno iupati trepavicu. > Seksi. TRGOVCI vjeruju da e imati mnogo muterija i veliku dobit ako na svoja kuna vrata pribiju naenu potkovu. Isto su tako vjerovali da e im donijeti sreu ako u novarki budu nosili kost smaknute osobe. > Sretni dani, > Bunika. TRI u mnogim krajevima slovi kao sveti broj, na primjer Trojstvo u kranstvu i u ranijim religijama. Ra ireno je bilo vjerovanje da treba pro gutati tri proljetna cvijeta ili biljke

( > sasa,kopitnjak, jaglac, pastirska torbica, maslaak i druge) da bi se osiguralo zdravlje u godini koja dola zi. Tri prve naene gljive ili jagode trebalo je rtvovati umskim duhovi ma, pa e se onda nai svega u obilju. Tri puta natate kihnuti znai sreu, isto kao i kad se tri puta pljune, takoer u svrhu skidanja ini ( > Gavranovi). Broj tri bio je vaan i kod borbe protiv prehlade, tucanja, zubobolje kao i uope protiv najra znovrsnijih nevolja ( > Pomrina sunca, > avo). Tri dlake iz obrve drage trebalo je da garantiraju njezinu vjernost, dok je pauk koji bi tri puta pretrao preko ruke, nosio sreu. > Brojevi, > Pogovor str. 214. TRIJESKA ili TRN koji se zabio u meso izaao je navodno sam ako bi ovjek pojeo zrno trpuca, ubrano na dan Sv. Osvalda (5. 08.). Zato su tu biljku zvali i trnovo sjeme. Vjerovalo se da se iverje moe bez potekoa izvui ako se pojede kori jen cikorije bijelog cvata, iskopan utke zlatnikom na Sv. Jakova (25. 07.). Takoer se vjerovalo da se trn moe izvui zelenim spunom kojim je trebalo prijei preko krpe, a krpu poloiti na mjesto gdje je uao iver. Nakon to je trijeska sretno odstranjena, bilo je vano da se razgrize jer se onda vjerovalo da ne moe nanijeti daljnju tetu i da rana nee ni boljeti ni gnojiti se. TRINAEST se smatra nesretnim bro jem, jer slijedi iza spasonosne brojke dvanaest i razara babilonski duodecimalni sistem ( > Jedanaest). Jo se i danas mnogi ljudi boje svega to ima neke veze s brojem trinaest, a osobito

udvostruenja nesree u petak, trinae stog. Za idove iz Starog zavjeta tri naest je veinom bio sretan dan (Knjiga o Esteri 8,12 i 1. knjiga o Makabejcima 7,43 i d.). Trinaestica je imala pozitivno znaenje i u mnogim starim obiajima. > Korijander. TRNOV CVIJET Vjerovalo se da se moe sprijeiti groznica ako se u pro ljee proguta prva tri trnova cvijeta. TRNJE koje je ulo u meso navodno se moglo lako izvaditi ako se pojede komadi korijena cikorije s bijelim cvatom. Ali je taj korijen trebalo isko pati na Sv. Jakova (25. 07.), utke, pomou zlatnika. Trnje i trijeske su navodno sami od sebe izalazili iz rane ako je ovjek pojeo zrno trpuca, na eno na dan Sv. Osvalda (5. 08. Izvueni trn je trebalo razgristi, jer se vjerovalo da rana tada nee boljeti ni gnojiti se. > Djevojka. TROVANJA > Otrov TRPUTAC Ako se list trpuca raskine poprijeko, vjeruje se da ilice lista koje stre pokazuju broj grijeha poi njenih tog dana ili pak broj djece koju treba oekivati ili broj godina koje e ovjek jo poivjeti. Ako je nekome u meso uao trn ili trijeska, savjetovalo mu se da pojede zrnce iz plodnice trpuca, ubranog na Sv. Osvalda (5. kolovoza), pa e onda trn navodno sam izai. Takoer se tvrdilo da trputac zaustavlja krvarenje ako se u lije voj ruci dri biljka s korijenom. TRUDNICE prema starom vjerova nju ne smiju sebi uskraivati nikakva jela kojih se zaele, jer se govorilo da inae njihovo dijete kasnije nee moi jesti ta jela i da e dobiti madee.

Osobito se trudnici nije smjelo odbiti neto kiselo, jer se vjerovalo da e se inae dijete roditi bez nosa. Ako je budua majka jela iz lonca, prijetili su joj da e joj dijete mucati. Ako je pila iz posude s nepotpunim rubom, vje rovalo se da e dijete imati zeju usnu. Ako je poeljele ribu, postojala je bojazan da e prerano roditi. Ako je trudnica jela srasle plodove, mogla je oekivati blizance, a ako je jela mnogo jabuka, mislilo se da e roditi lijepo dijete. Roenje bijelog djeteta (albina) prorokovalo se trudnicama koje su za vrijeme trudnoe bijelile rublje. Prolaenje ispod konopca za rublje do vodi navodno do toga da se dijete u utrobi zadavi pupanom vrpcom, a kad bi se ena u krevetu eljala, opominjali bi je da dijete nee dugo ivjeti. Trudnicama su savjetovali da svako jutro natate trljaju pljuvakom predio eluca da bi sprijeile pretje rani rast posteljice. Da bi svojoj djeci dale osobitu snagu, budue bi majke esto vezivale malahit na pupak. Za vrijeme poroaja malahit je trebalo privezati za desno bedro, jer se vjero valo da e dijete slijediti kamen i tako se roditi. Govorilo se da e ena roditi mrtvo dijete ako bude rezala nokte umjesto da ih odgrize. Kad bi trudnica ustala najprije na lijevu nogu, smatralo se da e roditi djevojicu, a ako je ustala na desnu nogu, dobit e djeaka. Djeaka je trebalo oekivati i ako je trudnica imala mrlje na licu, dok se u sluaju jednoline boje lica oekivala djevoj ica. > Pogovor str. 214. TRUDNOA e, prema vjerovanju, u svakom sluaju nastupiti ako oboje

branih drugova osam dana prije na stupanja enine periode popiju eks trakt, prireen od tri grane imele koja se tri minute kuhala u pola litre bije log vina s neto eera. Kao kontracepcijsko sredstvo ene su nosile kao amulet monje lasice ili su pak trljale vanjske spolne organe mau naprav ljenom od lasijih muda. Osim toga su se lasija muda pretvarala u prah i uzimala s malo vode, u nadi da se time moe sprijeiti zaee. > Zae e, > Spreavanje zaea. TUA ili GRAD Starij i su vjerovali da do tue dolazi kad kopriva ve u proljee ima probueno lie. Za obranu polja i vrtova od tue i nevre mena stavljala se pred kuu koarica za kruh. Takoer se vjerovalo da arnika uva kuu i polja od grada, a i

Tua, ili grad, velika kao narana.

Razni oblici tue.

to da ostaju poteena polja na kojima se gnijezde prepelice. Osim toga, vje rovalo se da se moe obraniti od tue ako se pua, izvaenog iz vode, po loi leima na ruku, pa zatim desno i lijevo od njega naspe zemlje da se ivotinja ne moe okrenuti. Za porije klo tue se mislilo da je proizvode vjetice od odbaenih dlaka. U selja kim se kalendarima spominju vjetije tue koje se moglo prepoznati po tome to je u zrncima tue bilo dlaka i avala iz cipela. > una. TUNJAVA Tko je sa sobom nosio boicu vode za krtenje, smatrao je da e u svakoj tunjavi biti premoan. I razliito je drago kamenje svojim vlasnicima navodno osiguravalo > pobjedu u razraunavanjima.

Dvije vjetice prizivaju nevrijeme s tuom. (Prema Molitorisu, 1508.)

TULIPANI i ostali cvjetovi s lukovi cama navodno donose smrt ako ih se preko noi ostavi u spavaoj sobi. TUROBNOST se navodno moe po tisnuti kalcedonom ili rubinom ako ih se nosi uza se. > Melankolija. TVRDOGLAVOST se navodno mo gla vidjeti na licu: ljudi s pepeljastim i tamnim sjenama na licu navodno su tvrdoglavi.

U
UBIJATI su, prema vjerovanju, mogli ljudi s takozvanim urokljivim oima. Takoer se tvrdilo da se moe nekoga ubiti ako se devet puta unatrag izmoli Oena. A jo je papa Ivan XXII u 14. stoljeu vjerovao u to da se o vjeka moe ubiti ako se njegov lik oblikuje u vosku i u njega zabode nekoliko igala ( > Pogovor str. 214). Ali je i protiv toga postojao niz mani pulacija pomou kojih je ovjek na vodno mogao postati > neranjiv. > Dugme. UBOD IGLOM Rana prouzroko vana ubodom iglom navodno e brzo zacijeljeti ako se igla odmah zatakne u vosak. > Ubijati. UENJE Za djecu roenu u srijedu govorilo se da su glupa, a i djeca koja prvi put pou u kolu u srijedu na vodno nee mnogo nauiti. Mislilo se da se djeci ne smije krpiti odjea na tijelu jer ni onda nee nita nauiti i ostat e glupa. Dijete e navodno lake uiti ako u vreici oko vrata bude nosilo zimzelen. Aktiviranje djejeg razuma i pomo u uenju oekivalo se i od pupane vrpce. Osim toga se govorilo: tko nou stavi knjigu pod jastuk, ujutro e znati zadano gradivo. > Pamenje. UINITI OTPORNIM u smislu ot pornosti na tane, udarac i ubod, > neranjiv, > nesavladiv. UDOVAC Ako je udovac ve mislio na novi brak prije nego to se njegova umrla ena ohladila, navodno vie

nee nai enu. Ako je mukarac vie puta obudovio, nova ena nije u kuu ulazila kroz vrata nego kroz prozor. > Udovica. UDOVICA Tko bude ruke prao pod pumpom, navodno e obudovjeti. Ako se udovica eljela udati za udov ca, trebalo je da na svog izabranika baci zemlje s groba svog pokojnog mua, pa e tada navodno postii svoj cilj. Osim toga se u narodu mislilo: ako se udovica ponovo uda, mora na dan vjenanja pokrpiti muke hlae. UGRIZ PSA Od njega su se ljudi pokuavali zatititi dijamantom koji su nosili uvijek uza se, ali i solju i kruhom u depu ili korom kruha u ustima. Preporuao se i zub crnog psa kao i gorica iskopana izmeu Velike gospe (15. 08.) i Male gospe (8. 09.). Preventivom se sma trao i med koji treba pojesti na Veliki etvrtak. Zatitom se smatralo i savi janje palca, a ako je pas bio bijesan, trebalo se ugristi u palac. Ugriz psa samo e onda potpuno zacijeljeti, ako se na ranu stavi dlaka psa koji je ugrizao. U H O Tvrdilo se da se na temelju ljudskih ui mogu izvlaiti razni za kljuci, osobito u vezi s karakterom. Tako su navodno ljudi velikih uiju dodue glupavi, ali zato dugo ive. Prema drugom se vjerovanju govorilo da takvi ljudi imaju dobro pamenje i da su paljivi. Male, usko pripijene ui navodno karakteriziraju zle, pod mukle i nepravedne ljude. Kasnije se u malim uima vidio nago vjetaj bogatstva, a u klempavim uima znak kratkog ivota. Mukarac sa slobodnim, nepriraslim ukama oenit e, prema narodnom vjerova-

nju, udovicu. U Aziji je proireno miljenje da male uke ukazuju na slabu aktivnost u ljubavi. ULICA Ako je dvoje ljudi ilo uspo redo ulicom, nisu smjeli propustiti nikoga izmeu sebe jer e im inae taj ovjek odnijeti sreu. > Put. ULOZI Ve su se novoroenadi u prvu kupelj stavljale peteljke boura, u nadi da tako nikada nee dobiti uloge. S istom se namjerom dijete pralo krpom koja je prethodno leala pod grmom boura. Osim toga se preko bourovog grma polijevala voda za krtenje. Smatralo se da e uloge dobiti onaj tko pije iz ae u koju se dolijevalo pie, iako jo nije bila prazna. Osloboenju od uloga ljudi su se nadali i od apljine ili lasiine masti. Drugi su opet vjerovali u ljekovitu djelatnost pepela od spa ljene lasice. Vjerovalo se i to da se lijek protiv uloga moe napraviti od krvi zdravog mladia, koja se mora izvaditi u svibnju. Ozdravljenje od uloga oekivalo se i kad bi se odreenih dana pojeli plodovi > ipka kao i ako se kap bolesnikove krvi stavi u ipak, koji onda treba zatvoriti i strpati u rupicu izdubljenu u stablu. U tom su sluaju bolest pokuavali prenijeti na stablo, a to se dogaalo i onda kad bi bole snik tri puta optravao oko stabla kruke. Vjerovalo se takoer da e ozdraviti od uloga onaj tko u novogo dinjoj noi izmeu 23 i 24 sata ode gol na groblje i uzme mahovinu s drvenih krieva. > Mravi, > Bunika. ULJE Vjerovalo se da prolijevanje ulja donosi nesreu, pa ak i smrt. Sve rane navodno zacjeljuju od ulja koje

se dobiva od crnih pueva, dok se ulje od hrutevih liinki preporuava protiv reumatizma. > Staja. UMIRANJE Ako bolesnik nasmrt ne moe da umre, vjerovalo se da e se njegove muke skratiti kad se ola bavi crijep na krovu, ili kad se odignu tri opeke ili se pak otvori prozor da bi dua mogla odletjeti ( > ivotinje s ljudskom duom). Slavujev pjev na vodno e umiruem olakati smrt. Nasuprot tome, umiranje e biti muno ako je bolesnikov jastuk napu njen golubinjim ili kokojim perjem. Isto se tako tvrdilo da je teko umri jeti u koulji saivenoj u nedjelju. Ako se eljelo da smrt nastupi to kasnije, bolesnika se trljalo rakijom od crne trenje. Osobitom se sreom smatralo kad bi netko umro na svoj roendan. UMOR su ljudi pokuavali prevladati vakanjem lia rosike; tvrdilo se da to brzo osvjeava i jaa. Umor od hodanja nastojali su sprijeiti pelinom u cipelama. UNATRAG je trebalo bacati razliite predmete, a tome su se pridavala razna znaenja. Kad bi se bacala > sol i > kamenje, time se eljelo oslo boditi kakve bolesti. Bacanje > pa pue preko glave unatrag imalo je svrhu da definitivno odstrani sve ne ugodnosti, a zapoetu se svau poku avalo smiriti time to se preko lijevog ramena brzo bacila sol i zatim spalila. Ako djevojke bace traku od oguljene kore jabuke preko ramena da bi sa znale tko e im biti budui partner, to bacanje kore naglaavalo je magijski postupak. A bacanje triju najprije na enih umskih jagoda unatrag znailo

je da se radi o rtvi u korist umskih duhova. Hodanje unatrag (stranji com prema naprijed) trebalo je da izazove zatitnu funkciju ( > Pogo vor str. 214). URINIRANJE > Mokrenje. UROK Spominjanje dobrih osobina nekog ovjeka kao njegovog zdravlja, njegove sree i slino, izaziva, prema vrlo rairenom vjerovanju, suprotno od spomenutog, jer se time (kao to se prije mislilo) izaziva zavist zlih demona ili bogova. Protiv uroka je navodno pomagalo kad bi se u au vode bacilo devet komada kruha i devet komada ugljena, pa se onda na dva puta dva suprotna mjesta (unakrst) pilo iz te ae, a ostatak vode polilo po stoeru vrata. Vjerovalo se da od uroka titi i gorski kristal, kao i savijanje lijevog palca. Od uroka se ljudi zatiuju i kucajui tri puta na drvo i govrei pri tom Ne bilo uro ka!. > Pogovor str. 214. UROKLJIVE OI Tu se radi o vrlo rairenom vjerovanju u magijsku snagu ljudskog oka. Pojedinim se lju dima (osobito onima sa sraslim obrva ma, crvenokosima, kiljavima, kurva ma, enama za vrijeme menstruacije) pripisivala arobna mo da intenziv nim pogledom izazovu bolest ljudi i ivotinja i da ih ak ubiju. Od toga su se ljudi titili amuletima, prvenstveno onima s naslikanim okom ili s oima lasice ili vuka. Pokuavalo se dakle pogled urokljivih oiju uiniti neefi kasnim pomou neke vrste protupogleda. I amuleti sa koljkama, malahitom i sardoniksom, te geste kao ispru ena ruka, prolaenje palcem izmeu srednjeg prsta i kaiprsta, pljuvanje i

pokazivanje gole stranjice - sve su to bila sredstva kojima su se navodno mogle sprijeiti posljedice pogleda urokljivih oiju. Kao obrambeno sredstvo nosio se i zlatni obru oko vrata ili sol u odjei. Prokuano sredstvo je bilo i da se tri puta protrljaju sljepooice. Da bi se djeca zatitila od urokljivih oiju, ba bica je morala tri puta pljunuti u prvu kupelj novoroeneta nakon to bi iz nje izvadila dijete. Novoroene pr vih dana nije smio pogledati nijedan stranac, pogotovo ne neka kurva, kako bi se sprijeilo da ga se urekne pogledom. Smatralo se da se dijete moe zatititi i time da se briljivo spremi kosa s kojom je roeno. U nekim se krajevima djeci oko vrata vjeao uperak crne kose, u uvjerenju da ih se tada nee moi urei pogle dom. > Smaknue, > Pogovor str. 214. USKRS Vjerovalo se da oblaenje nove odjee na Uskrs i Cvjetnu nedje lju, kad se cijela priroda obnavlja, sigurno donosi sreu. Ako je na Uskrs padala kia, vjerovalo se da e tako biti svih est nedjelja iza Uskrsa. A po jednom drugom pravilu vjetar e do Spasova ili do Duhova puhati odande odakle pue na Uskrs. Ljudi su smatrali da e ih potedjeti hladna groznica ako na Uskrs ujutro progu taju prve tri ljubiice koje nau. Us krsni buketi od vrbinih macica i ispuhnutih jaja, smatrani su zatitom od vjetica. Tko bi u uskrnjoj noi iskopao korijen perunike i nosio ga osuenog na goloj koi, vjerovao je da e ga to uiniti otpornim na udarac i ubod. Kad bi se u uskrnjoj noi izmeu jedanaest i dvanaest sati leglo na ras-

kre, koje je ujedno bilo i mrtvaki put, i kad se tamo, usprkos neugodnih pojava, ne smije i ne plae, ne moli i ne govori, tada e se navodno pojaviti avo u liku lovca i ispuniti tom o vjeku mnoge elje. USKRNJA VODA se crpla na Us krs prije izalska sunca utke iz potoka i rijeka, protiv struje. Pripisivala joj se osobita ljekovita snaga za lijeenje svih bolesti, a prvenstveno oiju, liajeva i osipa. Tko se okupao u us krnjoj vodi, mogao je navodno biti siguran da cijele godine nee oboljeti i da e se, osim toga, proljepati. Ako se ta voda poprska po kui, protjerat e svu gamad. Ako se uskrnja voda sauva, ostat e navodno cijele godine svjea i nepokvarena. USNICE navodno nee pucati kad ih se oblizuje za vrijeme dok pas vri veliku nudu. USTA I po ustima su se prosuivale osobine i karakter ovjeka. Velika su usta, naravno, imali ljudi koji mnogo jedu, te koji su nespretni i glupavi. O tim se ljudima ak govorilo da su bestidni i neobuzdani. Mala su usta navodno svjedoila o suprotnom. Pri rodna je medicina smatrala da se sve upale i rane u ustima mogu izlijeiti ispiranjem sokom petoprsca. > Zijevanje. USTAJATI ujutro nije se smjelo prije prvog kukurijekanja pijetla, jer je tek time zavravala vladavina nonih de mona. > Krevet. USTALI IZ GROBA Mrtvaci koji nisu nali mir, na primjer krivokletnici, ubojice i samoubojice, navodno su od vremena do vremena ustajali iz

svojih grobova. Ljudi su se bojali takvih povratnika, pa su u sluaju smrti pokrivali sva ogledala do poslije sprovoda, ili pak bacali eljeve (eljeve za vunu), pokuavajui time sprijeiti da se mrtvac privremeno vrati na zemlju i ponese sa sobom jo jednog ovjeka. Mrtvace na pogrebu nije trebalo previe oplakivati, jer mae navodno nee nai mira, pa e se vraati na zemlju. > Vampiri, > Pogovor str. 214. UI su se u nekim krajevima smatrale sreonoama. Tvrdilo se da ovjek moe dobiti ui ako nazdravlja vo dom, jede nezrelo voe ili pije kiselo vino. Takoer se vjerovalo da ui dolaze od toga to netko pojede kise licu ili sirovu bijelu repu. Kod djece se ugnijezde navodno onda kad djeca jedu orahe bez kruha. Ui nee dobiti onaj tko s groblja na kojem je bio prvi put, devetog dana u mjesecu prije izlaska sunca uzme zemlje koju onda nosi uza se na desnoj strani. Djecu se od njih moe navodno zati titi ako se novim eljem oelja naj prije neka ivotinja (pas ili maka), a onda dijete. Ako se ima ui, onda navodno pomae voda u kojoj je ku han krumpir. Ljudi su mislili da se mogu osloboditi uiju ako jednu ulo ve, zaveu za konac i objese u dim njak. Meutim, nije se smjelo ubiti u u petak jer e inae na njeno mjesto doi devet drugih. > Gamad, > Sui ca. UICA IGLE Kroz uicu igle kojom je bio uiven mrtvac moglo se, prema narodnom vjerovanju, vidjeti stvari koje su inae bile skrivene ljudskom oku. > Vidovitost.

UNA BOL se prema mogla izlijeiti kad bi se napisalo plavom kredom zvono u crkvenom tornju. boja.

vjerovanju svoje ime na veliko > Plava

UNA MAST je navodno imala vie struko djelovanje: tako je, na primjer, sluila za odstranjivanje kurjih oiju, a ako je bila iz uiju malih djevojica, pripisivalo joj se kontracepcijsko dje lovanje. ak se smatralo da je mogue svladati neranjivu osobu ako se oruje namaze usnom masti. > Pogovor str. 214. USNE BOLESTI Protiv njih su se nosile zlatne naunice, osobito ako se radilo o gnojenju uha.

UTAPANJE Ljudima sjajne kose i s madeom na uhu proricalo se da e se utopiti. Dalje se tvrdilo da e u vodi pasti onaj tko na Veliki petak obue opranu ili okrpljenu odjeu. Vjero valo se da se utopljenike moe pro nai pomou jajeta snesenog na Veliki petak. > Kupanje. UTORAK je slovio kao osobito po voljan dan za vjenanja, i uope je to bio dan kad je trebalo obavljati ugo vorne i sudske poslove. Takvo je vje rovanje bilo proireno prvenstveno u Germana jer se u germanskim jezi cima taj dan zove prema germanskom bogu maa i suda ( > Pogovor str. 214). Osim toga, utorak je navodno bio povoljan i za nastupanje na no vom radnom mjestu i za arobne ku re. Meutim, mislilo se da su ljudi roeni u utorak skloni krai. Utorak je slovio i kao dan crvi, pa se tada nije smjelo sijati ni saditi repu. UZETOST se smatrala bojom ka znom za krivokletstvo. Vjerovalo se da se moe izlijeiti apljinom mau. > Ruka, > Provlaenje.

Naunice. Dubrovnik, Kneev dvor, 19. st.

V
VALERIJANA Ako mukarac i ena zajedno piju vino s malo valerijane, smatra se da to stimulira simpatiju i uzajamnu naklonost. Mladii su se nadali da e djevojke ispuniti sve nji hove elje ako uza se budu nosili kravljak i valerijanu u crvenom vosku. Za zatitu protiv bolesti valerijanu su dodavali u vodu za kupanje male djece. Valerijani se pripisivala i ljeko vita mo kod onih oboljenja. Govo rilo se da je djelovanje valerijane u lijeenju rana tako jako da e od nje ak zarasti meso u loncu. Korije nom valerijane, koji ima neugodan miris, pokuavali su tjerati vjetice i avola. VALPURGINO se kod krana sma tra sretnim danom (1. 05.). Tko se tog dana oprao u seoskoj lokvi, vjerovao je da e postati i ostati mlad i lijep. Ako je netko u Valpurginoj noi (no na 1. 05.) vidio kako zvijezda pada s neba, trebalo je da kopa na mjestu gdje je zvijezda pala, pa e navodno nai veliko blago. Vje rovalo se da jednogodinja ljenjakova iba, slomljena u Valpruginoj noi izmeu jedanaest i dvanaest sati, titi onoga tko je nosi sa sobom od pada u provaliju. Ako u toj noi bude padala kia, sve e osobito dobro roditi. Polja i stabla e navodno biti plodna ako do njih dopre sjaj vatre zapaljene u slavu tom danu ili ako preko njih prijee dim od te vatre. > Krastavci. VAMPIRI su navodno ljudi> ustali iz grobova, koji tee za krvlju ivih

ljudi. Vjerovalo se da e vampiri po stati oni koji se rode u vrijeme mladog mjeseca. I onaj tko pojede janje koje je zaguio vuk, izlae se navodno opasnosti da postane vampir. Slikom vuka na nadgrobnom kamenu poku avalo se zadrati mrtvace u grobu. Prema drugim izvjetajima to se mo glo postii samo kad ih se nabolo na kolac ili im lopatom odrezalo glavu koju je trebalo smjestiti mrtvacu meu noge. > Imena.

Vampiri e postati oni koji se rode za mladoga mjeseca. Ch. Meryon: Vampir, 1853, bakrorez.

VANBRANO Ako je djevojka u drutvu prevrnula pivsku au ili po pila pivo poslije jela od kiselog kupu sa, proricali su joj da e roditi vanbrano dijete. Govorilo se da vanbrana djeca i sama dobivaju vanbranu djecu. Takoer se tvrdilo da

mnogo ljenjaka jedne godine najav ljuje velik broj vanbrane djece. Do kaz vanbranog porijekla bio je kad djeak ne bi mogao rukom obuhvatiti zapee druge ruke. > Kurva, > Neudate majke. VATRA Ako vatra u ognjitu pucke ta, smatra se da e doi do svae, ali se ona moe sprijeiti ako se pljune u vatru. Vjerovalo se da e doi do izbijanja poara u kui u kojoj se gnijezde ose ili preko ijeg krova pretri vjeverica i na ijem krovu pjeva crvenda. I guske koje visoko lete slovile su kao najava poara. Ali u kui u kojoj su ivjeli crni pijetao, crna maka i crni pas navodno nije mogao izbiti poar. Ljudi su se poku avali zatititi od poara tako da su na Silvestrovo odrezali bazgine grane, savinuli ih u obru i objesili u kui. Smatralo se da e se vatra izazvana udarom munje ugasiti, ako se u nju baci tanjur soli. Isto je tako vladalo uvjerenje da e se vatra ugasiti ako se u nju utke baci koulja koju je neka djevica nosila za vrijeme menstruacije. U 17. i 18. stoljeu vjerovalo se da samo takozvani flogiston moe uiniti da tvari gore. > Pogovor str. 214, > Dadevnjak, > Pas. VATROMET > Buka. VEERNJE RUMENILO smatra se preteom lijepog vremena. VELIKI ETVRTAK Vrlo je rai reno miljenje da onaj tko tog dana jede svjee povre i salatu, unosi u sebe snagu proljea. U nekim se kraje vima vjerovalo da se onda cijele go dine ima dovoljno novaca. Drugdje

su opet, umjesto povra i salate, jeli leu i jeam. Nesoljeni maslac, na pravljen na Veliki etvrtak, navodno je lijeio sve rane. Za taj su se dan posebno uvale jabuke koje su se onda jele na Veliki etvrtak da bi ovjek cijele godine bio zdrav. Tako er se vjerovalo da tog dana treba natate jesti perece jer to navodno spreava groznicu. Za jaja, snesena na Veliki etvrtak, vjerovalo se da tite od loih posljedica dizanja i noenja te da (ako ih se zakopa), uvaju kuu, dvorite i polja. Tko tog dana ne bude jeo meda, postat e navodno magarcem ili e barem dobiti maga ree ui. > Kopriva, > Ogrozd. VELIKI PETAK Tko je tog dana jeo mesa, dobio bi, prema vjerovanju, bradavice po rukama i cijelo bi ga ljeto pretjerano boli komarci. o vjeku koji bi na Veliki petak preko dana pio vode, prorokovalo se da e cijele godine eati. Tko bi nosio odjeu opranu ili popravljenu na Ve liki petak, taj e, kako se govorilo, pasti u vodu. Za roene na Veliki petak tvrdilo se da e umrijeti nasil nom smru. Tog se dana nije smjelo ubiti neku ivotinju, ak ni muhu, ako se nije eljelo da takve ivotinje ovjeka mue cijele godine. Ali, tko je na Veliki petak ujutro natate pojeo jabuku, ne bi navodno cijele godine imao bolove u elucu. Kao i na Veliki etvrtak, tako i na Veliki petak natate pojedeni pereci djeluju preventivno protiv groznice. Kupanje na Veliki petak prije zalaska sunca navodno je uklanjalo osip. A ako se na Veliki petak oiste cipele, ovjek e postati otporan protiv ujeda zmije. Kruh,

ispeen na Veliki petak, navodno je ljude inio blaenima. Kad bi se na Veliki petak odjea objesila na sunce, vjerovalo se da u nju nee ui moljci. Ako se tog dana, kad sat udari dva naest, odree mladicu lipe i s njom malom djetetu priredi prvu kau, di jete navodno nikada nee zaboljeti zubi. Krtice se navodno moglo pro tjerati ako im se na Veliki petak ra zore krtinjaci. Smatralo se da e odlino uspijevati sve to je tog dana posijano ili posaeno. Lijeniki pre gled, izvren tog dana, donijet e navodno sigurnije dijagnoze nego u bilo koje drugo vrijeme. Ljekovita snaga mnogog korijenja poveavala se. kad bi se ono iskopalo na Veliki petak. Ljudi koji tog dana umru, po stii e navodno blaenstvo. Vjero valo se takoer da se kua cijele go dine ne mora bojati udara munje ako se u njoj na Veliki petak nalazio le, a cijelo e selo navodno biti poteeno nevremena ako se u njemu na Veliki petak odri sprovod. VEO koji je blagoslovljen na crkve nom vjenanju ima, prema narodnom vjerovanju, ljekovitu snagu. Kad bi se veo za vrijeme vjenanja sluajno po derao, zakljuivalo se da e brak biti sretan. VEPAR Njegovu su snagu ljudi e ljeli iskoristiti na razliite naine. Mo zak i mast bili su vani sastavni dije lovi kreme za koju se vjerovalo da oruje ini osobito efikasnim. Ve prova muda, pretvorena u prah, na vodno su kod ena djelovala stimula tivno na zaee. Prevelike > grudi ene su pokuavale smanjiti pomou veprovih muda. Ljudi koji su mokrili u krevet nadali su se da e se izlijeiti

ako budu jeli peene spolne organe vepra . Kad bi se za vrijeme putovanja ugledalo vepra, smatralo se da e pu tovanje biti sretno. > Epilepsija.

Vepar ili divlja svinja svojom je fizikom snagom potakao mnogo vjerovanja.

VESELJE se, izmeu ostalog, oeki valo i onda ako se uz put, na lijevoj strani puta, ugledaju ovce, ili ako se u proljee vidi prvu abu u travi. I za razno se drago kamenje vjerovalo da svojim vlasnicima ili ljudima koji ga nose donosi veselje. Ako se prolilo vino, i to je bio znak da predstoje veseli dogaaji. > aba. VID Ljudi su vjerovali da e im se vid izotriti ako budu jeli oi ptica otra vida. VIDOVITOST je bila dar za koji se vjerovalo da ga imaju svi koji su roeni na Novu godinu izmeu po noi i jedan sat, kao i oni koji su roeni 29. 02. Vidovitost se obe avala i djeci roenoj u nedjelju, kao i onoj koja su prva krtena nad novom krstionicom. Normalni ljudi su se nadali da e stei taj dar ako uza se budu nosili etverolisnu djetelinu, ako oi namau pasjim suzama ili ako gledaju kroz uicu igle kojom je pret hodno zaiven mrtvac > Duhovi. VIHOR bi se navodno mogao za ustaviti ako bi netko bacio kapu pro-

tiv njega. Preventivnom mjerom pro tiv osipa smatralo se pljuvanje u vi hor, jer se vjerovalo da se tamo nalaze vjetice koje uzrokuju osip. VILE koje suodbaene bez razmilja nja zupcima prema gore, najavljivale su, prema jednom narodnom vjerova nju, stranu kiu, a prema drugom svau. VILJUKA U narodu se kae da onaj tko udari viljukom o stol, iza ziva nesreu. Viljuke su dugo slovile kao orue avola i vjetica. Ako je nekome ispala viljuka ili no, morao je prestati jesti jer se vjerovalo da nee moi probaviti hranu. VINO Smatralo se da e se novoro enetu osigurati zdravlje ako ga se okupa u vinu. Ako se za stolom prolilo vino ili voda, oekivalo se skoro krtenje djeteta. Po drugom je vjerovanju proliveno vino znailo ra dost, a prolivena voda suze. Ako se kod ulijevanja vina u sredini ae pojavi okrugla pjena, ovjek ili ena koji piju, dobit e jo istog dana poljubac ili poklon. Vino u koje je udario grom postat e navodno kiselo i ak otrovno. Tko bi pio kiselo vino, morao je raunati s uima. A onome koga ujede zmija, moe pomoi vino ako ga popije iz ae od serpentina u kojoj je prethodno neko vrijeme leao serpentin. Ako se u proljee boca vina stavila u mravinjak, a poslije godine dana opet otkopala, smatralo se da e to vino onome tko ga popije dati veliku snagu. Staro germansko pie koje je navodno ulijevalo naro itu snagu sastojalo se od vina mijea nog s volovskom krvi. U mnogim je sluajevima vino sluilo kao podloga

U mediteranskim se zemljama vjeruje da se nevera, oluja na moru, moe smiriti ako se malo vina prolije u more. Inae, proliveno vino znai radost.

ili dodatak za ljekovite, osnaujue i stimulirajue napitke, tako na primjer s kandis eerom protiv proljeva, s goveim mesom protiv srdobolje, sa svinjskim izmetom protiv razliitih bolesti, s valerijanom kao afrodizijak, s perinom za spreavanje zaea, a s rutvicom kao antiafrodizijak. VISIBABE Vjerovalo se da prvom visibabom koju se u proljee ugleda treba prijei preko oiju da ih se ili izlijei ili tokom cijele godine zatiti od bolesti. VITKOST se djevojicama osigura vala tako da su ih majke odvikavale od sise u vrijeme kad mjesec ide u manjak.

Henri Rousseau Carinik: Seoska svadba, 1905.

VIVAK Tko nije imao novaca kad prvi put u jednoj godini zauje zov vivka, bit e tokom cijele te godine bez njega.

VJENANJE Tvrdilo se da svibanj nije povoljan mjesec za vjenanje jer da su u tom mjesecu svi magarci zaljubljeni. Slini stav proizlazi i iz uzreice: Izmeu Uskrsa i Duhova vjenavaju se nesretnici. Odreeni

se dani smatraju sretnima ili nesret nima za zasnivanje ivotnog zajedni tva, ali tu postoje priline regionalne razlike. Jedni su mislili da e u braku doi do nesree i nevjere ako se za vjenanje odredi prvi dan oujka, travnja, kolovoza, rujna i prosinca. U mnogim su krajevima srijeda i petak smatrani nesretnim danima za vjena nje, u drugima se opet davala pred nost petku kao i utorku. Znalo se i za niz > nesretnih dana kad se nije trebalo vjenavati. Braku, skloplje nom za vrijeme pasjih dana (kraj srpnja do kraja kolovoza) kao i za vrijeme dok mjesec ide u manjak i za mladog mjeseca, proricala se nesrea, siromatvo i jalovost. Kao lo znak slovilo je da se psi grizu prije svadbe. Smatralo se da se vjenati treba u vrijeme kad se mjesec puni, jer e onda brak navodno biti dobit. Veza e biti sretna i ako se svadbeni kola lijepo digne, ako se mladenkin veo sluajno podere, ako se zauje zov kukavice i ako se nosi komad novca u cipeli. Vedro nebo na dan vjenanja takoer je ukazivalo na sre tan brak, dok je kia znaila tmurnu situaciju u braku, nemir i batine za enu. U drugim se krajevima smatralo da e par biti sretan i bogat ako na mladenkin vijenac bude padala kia. Interpretacije seu od nevremena na dan vjenanja koje znai oluju u bra ku, do magle koja se tumai kao predznak munog ivota u svai i nemiru. Takoer se smatralo da je brani mir ugroen ako mladenci, dok razmjenjuju prstenje, gledaju jedan drugome u prste. Nesreu je mogla izazvati i mladenka ako se osvrnula na putu prema oltaru. Ako je za

vrijeme obreda jedno od mladenaca kihnulo, to se takoer smatralo ne sretnim znakom. Lo je znak bio i ako je nad glavama mladenaca na putu u crkvu proletio par golubova. Ali ako su mladenci, izlazei iz crkve, najprije ugledali golubove, ili ako su golubovi ili lastavice za vrijeme svad benog ruka letjeli oko kue, smatralo se da e brak biti sretan. Mladenci su ve na vjenanju pokuavali da svatko u svoju korist odlui o buduoj pre vlasti u braku, time to su oboje nastojali da im ruka za vrijeme obreda bude iznad ruke partnera i to je mu kleei pokuavao da rub enine suk nje gurne pod svoje koljeno ( > Kopar). Govorilo se da uto cvijee na vjenanju donosi nesreu kao i da e stakleni predmeti razrezati brak i da darovane alice za kavu imaju za posljedicu muevljeve udarce. Poslije sklapanja braka mladi je par morao zataknuti u zemlju granicu rumari na: ako se granica primila, vjerovalo se u sreu tog braka. Isto se tako vjerovalo da e brak biti sretan ako mlada ena poslije vjenanja vidi prvi puni mjesec na otvorenom, u protiv nom treba oekivati nemir, izmeu ostalog i zato to e ona razbijati mnogo posuda. Brano prstenje nije trebalo nikada obnavljati, a branom drugu koji prvi umre trebalo je ski nuti prsten s ruke jer e inae na vodno ivi partner biti povuen u grob. VJERNOST Ako je prvi cvijet to bi ga mukarac naao u proljee bio plav, to se smatralo znakom enske vjernosti. Mukarci su pokuavali osi gurati vjernost ena time to su uza se nosili amulet s tri dlake iz obrve

voljene ene. Djevojke su vjerovale da > pletenjem mogu sauvati vjer nost ljubavnika. S nekoliko kapljica krvi u piu oboje zaljubljenih eljelo je jedno drugome garantirati vjernost. > Nevjera. VJETICE su se, prema narodnom vjerovanju, nalazile u vihoru koji su one navodno i uzrokovale. Takoer se vjerovalo da se vjetice i drugi zli duhovi esto pojavljuju u liku koma raca. Vjeticama su smatrali ene koje su se ustruavale da jedu kruh, zai njen kuminom ili korijanderom. Ljudi upavih obrva navodno su u vezi s vjeticama i demonima. Tko je spavao s vjeticama ili mu je polo za rukom da im uzme malo krvi, sma trao se sigurnim od njihovih arolija.

Unutranjost vjetije kue.

Vjetiji Sabat.

Spaljivanje Urbaina Grandiera u Poitieru 1654. Vjetica opi s avlom.

Vjetiji objed na Sabatu.

One ne mogu opiniti ni onoga tko ih prvi pogleda ili nagovori. Loe je mogao svriti susret s vjeticama i za onoga tko je imao prljave cipele ili tko ujutro ne bi oprao ruke. Smatralo se da vjetice ne mogu ui ako se metlu postavi s drkom prema dolje ili se iza kunih vrata objesi komad odjee. Na stajskim su vratima taj zadatak izvravali zabijeni epovi od javora. Takoer se vjerovalo da se vjetice moe protjerati bukom, na primjer pucketanjem bia. Ljudi su se zatiivali od vjetijeg aranja, nosei uza se sol ili kamilicu ili pak jedui meso une. Naroito dobru zatitu od vjetica pruale su navodno lipe,

pa se zbog toga oko kue sadilo to drvee, u kue su se stavljale lipove grane, a nosili su se i amuleti od lipovog lika. Za zatitu od vjetica ljudi bi oblaili koulju ili arape nao pako, nosili dvije razne arape ili cipele ili pak stavljali cipele s vrho vima prema krevetu. Ispuhana jaja i vrbove macice takoer su se smatrale sredstvom za zatitu od vjetica. > Sukubus, > Tua,> Striak, > La vine, > Mlijeko i > Pogovor str. 214. VJETIJE AROLIJE Bilo je niz sredstava koja su navodno titila od aranja vjetica: od naslikanog pentagrama preko gorskog kristala, kopra, lipovog lika, kamilice, kumina, pre ice do naslijeenog i ostruganog sre bra. Koulju i arape je, za zatitu od vjetica, trebalo navlaiti > naopako, a kao zatitna sredstvo djelovali su i uskrnji buketi s ispuhanim jajima i macicama. Vjerovalo se da su ljudi neuredne kose zaarani. ari su se navodno mogle ukinuti i ako se po jede una ili ako se tri puta pljune. Tvrdilo se da se ljudi, pretvoreni u druga bia, mogu opet vratiti u svoj prvobitni lik ako ih se pozove njiho vim pravim > imenom. > Vjetice, > arolije. VJETIJU MAST su vjetice sebi navodno utrljavale pod pazuh da bi mogle letjeti i pretvarati se u ivotinje. Sastavni dijelovi te masti bile su otrovne biljke pomonice, kao npr. velebilje, bunika i kunjak, koje su vjerojatno izazivale halucinacije. VJETAR Ako je za Novu godinu bilo vjetrovito, vjerovalo se u bogat urod voa u godini koja dolazi. Vjetar na Sveta tri kralja (6. 01.) smatrao

Vjetica iz En Dora koja je uspjela zazvati Samuela da se ukae aulu (1 Sam 28,7-25).

se najpovoljnijim, pa su se zato u pono otvarali prozori i vrata da vje tar donese sreu u kuu. Vjetru se pripisivala i sposobnost da odnese bolesti. Vjerovalo se da e iz pravca u kojem bi maka grebla i frktala slije deeg dana puhnuti vjetar. Smjer vje tra utjecao je na uspjeh etve. Ako se kod vonje jedrenjakom htjelo iza zvati vjetar, bacala bi se u vodu metla, i to u smjeru iz kojeg se eljelo da puhne vjetar. Isti se efekt oekivao kad bi se u eljenom smjeru bacila praina. Da bi se raspoloili i ublaili du hovi vjetra, sipalo bi se brano, zrnca ita i druge stvari koje lako lete u vjetar ili bi se stavljale na mjesta koja

su bila naroito izloena vjetru. U vezi s tim se govorilo o hranjenju vjetra.> Oluja, > Orao. VJEVERICA Kad je vjeverica pretr ala preko krova, vjerovalo se da e u kui uskoro izbiti poar. Ali kad bi netko ugledao vjevericu ujutro, na poetku tjedna, smatralo se da to donosi sreu. Tko se elio rijeiti reumatizma, uzimao bi vjevericu u krevet. Meso vjeverice jelo se protiv srdobolje, difterije, vrtoglavice i za stjecanje dobrog pamenja. VLASAC ako se eljelo imati u vrtu lijep vlasac, trebalo ga je isprositi ili ukrasti. Takoer ga se nije smjelo saditi dok mjesec ide u manjak, jer e ga inae biti sve manje. Vjerovalo se da vlasac najbolje napreduje ako se posadi uoi sv. ora (23. 04.) i gnoji talogom kave. Ali se govorilo i to da je vlasac ljepi to je zloestija domaica. VOE ako je na Novu godinu bilo vjetrovito, oekivao se dobar urod voa. A ako je na Duhove padala kia, voe e ve prije zrenja otpasti s drveta. Vjerovalo se da > dadevnjak moe otrovati voe. Tko je jeo ne zrelo voe, dobio je navodno ui, a tko na dan Adama i Eve (24. 12.) jede mnogo voa, dobit e ireve. Voe je trebalo brati u vrijeme dok se mjesec puni. Smatralo se da ene za vrijeme menstruacije (kad su navodno imale > urokljive oi) izazivaju sue nje plodova, pa zato kod ukuhavanja nisu smjele dodirnuti voe jer bi se inae navodno sve pokvarilo. VOKE je trebalo saditi ili opleme njivati samo u vrijeme punog mjeseca.

Stabla posaena za mladog mjeseca dodue su cvala, ali navodno nisu donosila plodove. Takoer se vjero valo da voke uspijevaju ako se pod njima pokopa mrtvi pas. Ujesen se esto ostavljalo nekoliko plodova na stablu, kao garancija za dobru berbu u narednoj godini. Vjerovalo se da e voke biti plodnije i ako se oko njih razaspu kosti ribe pojedene na Badnju vee. Za Novu godinu pucalo se u voke da bi se poveala njihova plod nost. Smatralo se da se moe stimulirati rast voaka ako se na Veliki etvrtak prije izlaska sunca oko njih zavee vrpca koju bi prethodno provukli kroz med. Snijeg se nije smio tresti s drvea jer inae navodno nee dobro roditi. Dalje se vjerovalo da gusjenice nee unitavati voke ako ih se po mete na Veliku subotu dok zvone crkvena zvona. Osim toga se tvrdilo da e voka postati neplodna ako se obere u petak ili ako se obrezuje u nedjelju. VODA Njoj se svuda pripisivala ve lika ljekovita mo, na primjer > ouj skoj vodi, > svibanjskoj vodi, > uskrnjoj vodi, > mlinskoj vodi i > kinici. Osobito se zdravom smatrala tekua voda jer navodno otplavljuje bolesti (npr. > osip). Smatralo se da se njezina ljekovita snaga moe poja ati ako je se lijeva kroz izdubljene rupe nekog ljekovitog drveta i zatim popije. I vodi koja se crpla u pono, pripisivane su ljekovite snage za ljude i ivotinje, prije svega ako se takva voda pila odreenih dana ili ako se ovjek njome prao. Dalje se mislilo da kuga ne moe prijei vodu - jezera

i rijeke.

Za dadevnjaka se tvrdilo da truje vodu. Ali, nezdrava voda vie nije bila opasna kad bi se u nju bacile mrvice kruha. Ako se nou pila voda, nije se smjelo zaboraviti tri puta puh nuti u au da ovjekom ne ovlada avo koji u njoj sjedi. Tvrdilo se da e rano umrijeti onaj tko bude hodao preko prolivene vode. Vodom se ne smije nazdravljati,jereinae dotinu osobu napasti ui. > Pogovor str. 214. VODA ZA KRTENJE > tunjava, > Pogovor str. 214. VODENU BOLEST su pokuavali lijeiti ajem od razlika. VODOPIJA > Cikorija VOJNA SLUBA Izgleda da i u prijanja vremena taj period za mnoge nije ba bio poeljan, pa su se od poziva ljudi u vojsku pokuavali za tititi nosei uza se ivog pauka krsta a. Isti su cilj pokuavali postii i pomou zemlje s groblja uivene u koulju. I onaj tko je u depu nosio u pono iskopane zube mrtvaca, nadao se da ga nee pozvati u vojsku. VOJNICI > vojna sluba VOL Tko se okupao u toploj volov skoj krvi, postat e navodno vrlo lijep. Ako je netko imao otekle noge, preporualo se da se volovske noge kuhaju sa zelenjem te da se u toj tekuini kupaju noge. Protiv zaeplje nja jetre navodno je pomagao napitak od tople volovske ui. Protiv srdobolje preporualo se uzimanje dimlje nog i kuhanog ili u praak spaljenog volovskog mesa zajedno s vinom. VOSAK se od starine veoma cijenio, zbog toga to je potjecao od pela

koje su se veoma potovale, kao i zbog svoje podatnosti koja je omogu avala modeliranje. Mladii su se na dali ispunjenju svih svojih elja kod djevojaka kad bi uza se nosili kravljak i valerijanu zamotane u crveni vosak. Rana izazvana ubodom igle navodno e brzo zacijeljeti ako se igla odmah zatakne u vosak. > Ubijanje. VOZA AUTOMOBILA se nada da ga talisman (maskota) moe sau vati od nevolja i saobraajnih nesrea. On nerijetko daje automobilu ime od milja i tako ga uzdie na razinu bia koja imaju duu ( > Animizam, Po govor str. 214). > Smak svijeta. VRAG > avo.

Plaenje vraga golotinjom

Vrag zahtijeva ispunjenje ugovora.

VRANE Ako se vrana spustila na krov, vjerovalo se da u toj kui netko mora umrijeti. Tko u proljetnim no ima zauje vranu, dobit e navodno rane na stopalima. Vjerovalo se da amulet s okom vrane djeluje ljekovito protiv svih oboljenja oiju. Bolove u runom zglobu pokuavali su lijeiti oblikujui krajem vunene niti tako zvanu vraninu nogu i omotavajui ga uvee prije spavanja oko zgloba. > Putovanje, > Obrve. VRAPCE su smatrali prognozerima vremena: ako bi ujutro sjedili nakostrijeeni, smatralo se da e biti kie; kad bi zimi doli upavog perja u

blizinu kua, raunalo se s velikom hladnoom, a kad bi im perje bilo glatko i poleglo, smatralo se da e vrijeme biti blago; ako su lijeno i tromo uali uokolo, bio je to znak oluje i kie, zimi snijega, a ako su se valjali po praini i upadljivo mnogo cvrkutali, i to se smatralo znakom kie. Mislilo se da vrapci imaju osobito intenzivan ljubavni ivot, pa su ih zato uzimali kao pomagae ljudske ljubavi. Njihova krv i njihovo meso, a naroito, naravno, njihovi spolni organi bili su esto sastavni dijelovi ljubavnih napitaka. Protiv raka stavljali su se bolesniku oblozi od svjeeg vrapjeg mesa. Pro tiv ireva na ronici ukapavala se vrapja krv. Protiv kolika i bolesti sv.

Vida primjenjivao se ak vrapji iz met, a protiv zubobolje u uho se stavljala mjeavina vrapjeg izmeta i ulja. VRAT Vjerovalo se da su ljudi krat kog vrata lukavi i podli; ljudi dugog vrata slovili su kao glupani, bojaljivi i bespomoni, a oni debelog vrata kao nagli i napraiti. VRATA se navodno moglo otvoriti pomou sjemena > paprati i > ciko rije. kripanje vrata, stepenica ili dru gih drvenih predmeta openito se smatralo loim znakom. VRBANAC ili PLAMENIK Tko nije elio oboljeti od vrbanca, drao bi u kui crvenu zimovku ili bi na Poklade ujutro pojeo dimljenu krva vicu. VRBOVE MACICE Kita vrbovih macica s ispuhanim jajima smatrala se sredstvom za zatitu od vjetica. > Cvjetna nedjelja, > grlobolja. VRELO MLADOSTI Tko se na Valpurgino (1. 05.) opere u seoskoj bari, navodno e se pomladiti i poljepati i takav ostati. > Stari su se ljudi nadali da e doi do novih snaga ako budu spavali zajedno s dobro razvijenom djecom. > ivot, > Mu karci i > Pogovor str. 214. VRIJEME su ljudi pokuavali prorei iz najrazliitijih dogaaja i postupaka ivotinja. To je vailo za vrapce i une kao i za ptice uope, za make, pse, pauke pa i razne biljke ( > Zima). Smatralo se da se nevrijeme moe odbiti pomou ogledala. > Ki a, > Lijepo vrijeme.

VRIJES Ako vrijes osobito bujno cvate, oekuje se otra zima. VRT biljke koje donose plod nad zemljom trebalo je sijati ili saditi u doba kad se mjesec puni. Sve biljke koje rastu pod zemljom navodno e bolje uspijevati ako se iskopaju u vrijeme kad mjesec ide u manjak, na primjer krumpir, repa i luk. Takoer se tvrdilo da ne uspijeva nita to se posije u trenutku mjeseevog obrata. Rotkve se nije smjelo sijati utorkom i etvrtkom, jer e inae navodno biti crvljive. Ponedjeljak se openito sma trao nepovoljnim za rad u vrtu, a ponegdje se za taj rad preporuivalo none sate. > Korov. VRTOGLAVICA se navodno mogla sprijeiti bijelom, a ponegdje i daro vanom lukovicom u depu. Vrtogla vicu navodno nee dobiti ni onaj tko jede srce, jetra i krv divokoze, a plesai na ici, krovopokrivai i brdski lovci vjerovali su u preven tivnu snagu jela od vjeverijeg mesa i mozga. Ljudi koji su ivjeli u plani nama ili mnogo planinarili pouzdavali su se u djelovanje > tirkiza. Ali navodno je bilo jo bolje imati pri sebi crveni sumpor, jer on ne djeluje samo preventivno ve lijei i vrtogla vicu. Lijekom protiv akutne vrtogla vice smatralo se i mazanje sljepooica gujom masti. > Gorski kristal. VRUICA Vjerovalo se da se ovjek cijele godine moe zatititi od vruice ako na Novu godinu pojede grakovu juhu ili u proljee proguta prve cvje tove jagode, crnog gloga, sase, kopitnjaka ili jaglaca. Preventivno je djelo vanje navodno bilo postignuto i kad bi se pojele borovnice, ubrane na Sv.

Ivana (24. 06.) ili jemena kaa s krvavicom na Pokladni utorak prije izlaska sunca. Dalje se vjerovalo da i zakapanje kruha i soli pod bazgu moe zatititi od vruice, isto kao i ako se na Veliki etvrtak ili na Veliki petak natate pojedu pereci ili mravlja jaja. Zatitnom mjerom smatrali su i post na Veliki etvrtak. Tko na Uskrs ujutro proguta tri prve ljubiice, nee cijele godine dobiti hladnu groznicu. Kad bi se osjetilo da se pribliava vruica, trebalo je odmah na lea privezati mali runi mlinski kamen i s njim to je bre mogue potrati uz brdo, sve dok se ne padne od iscrplje nosti; poslije toga se navodno nije mogla dobiti vruica. Vruicu koja je ve izbila pokuavali su oslabiti uzi manjem praka ostruganog sa sma ragda ili lapis lazulija. Takoer se vjerovalo da pomau strugotine od zvona, a za haringine kosti smatralo se da odnose vruicu. Preporuivano je i da se razree devet izdanaka hajduke trave i da se u lici s juhom dade bolesniku koji ima vruicu. Dru gog je dana trebalo dati osam izdana ka, treeg sedam, itd. Devetog e dana vruica navodno nestati. Mislilo se da se vuica moe ublaiti i ako se jedu hrutevi. Osim toga, navodno je pomagalo ako se pojede jabuka naikana zrnima papra ili komad kruha s tri kapi krvi iz uha crne make. U dru gim se regijama ozdravljenje oeki valo kad bi se bolesniku ovilo slam nato ue oko jednog koljena ili kad bi bolesnik tako dugo jurio za crnom makom dok ova ne crkne od iscrplje nosti. Takoer se vjerovalo da ljudima koji imaju vruicu pomae ako obuku

koulju ene koja ima menstruaciju. Narodna je medicina obeavala da e hladna groznica nestati ako se pojede bijeli pijesak s vodom. > Delirij, > Sove, > Meci. VUK Amulet s okom vuka imao je zadatak da titi od urokljivih oiju, kao i uope od nesree, opasnosti i nepravde. Tko je uza se nosio vuju dlaku, potedjet e ga lopovi, a tko pojede vuje srce izlijeit e se od epilepsije. Ljekovita se snaga pripisi vala i pojasevima od koe ivotinja koje su rastrgali vukovi. Ljudi su se umirivali vjerovanjem da onome tko opazi vuka prije nego to vuk ugleda njega, ne prijeti nikakva opasnost, a da e onaj kome vuk prijee preko puta ak imati sreu. Ipak, snovi o vuku su imali loe znaenje. Vjerovalo se da e onijemjeti onaj tko pojede meso ivotinje koju je razderao vuk ( > Pogovor str. 214), a tko pojede janje koje je rastrgao vuk, postat e na vodno vampir. Drugdje se vjerovalo da se slikom vuka na nadgrobnom kamenu moglo postii da se mrtvac ne die iz groba. VUKODLAK Vjerovalo se da se ljudi privremeno mogu pretvoriti u vukodlaka ako nose pojas od tavljene ljudske koe ili vuje krzno. U starom se vijeku vjerovalo da e se u vuko dlaka pretvoriti onaj tko napusti ljud sko drutvo ili koji bude izopen iz ljudskog drutva. VUNA Budui da vuna moe usisa ti prljavtinu i prainu, pripisivala joj se i mo da ljude moe oistiti od grijeha i propusta. Otekline su poku avali lijeiti komadom pamuka koji je prethodno visio vani na kii.

Z
ZABORAV Ako se eljelo zaboraviti neugodnosti, trebalo je, u trenutku kad se ovjek toga sjeti, baciti papuu preko glave unatrag. ZAEE Ako se eljelo imati sina, trebalo je pokuati u noi mladog mjeseca i za vrijeme plime jer se za vrijeme oseke i zadnje mjeseeve etv rtine oekivala djevojica. ( > Pogo vor str. 214). Strastvena ljubav mu karca i ene i jaki izljev sjemena takoer su obeavali djeaka. Ako se sjeme izlijeva slabo, ipak postoji nada da se (uz uzajamnu ljubav) rodi zdrava djevojica. Iz jakog sjemena, ali kod nedostatka uzajamne ljubavi, rodit e se navodno ogoreni djeak. Kae se da usprkos ljubavi mukarca i jakom izljevu sjemena, treba rau nati sa slabanim djeakom ukoliko ena ne voli dovoljno. Djevojica e se navodno razviti i onda kad ili mu ili ena nisu dovoljno voljeli i sjeme se slabo izlijevalo. ZAKLETVA > Krivokletstvo ZALAZAK SUNCA Kad bi sunce zalo, poinjalo je, prema proirenom vjerovanju, opasno vrijeme demona i drugih duhova, pa je zato do tada trebalo zavriti sve radove, ako se nije htjelo ugroziti svoju sreu. Tko bi, na primjer, poslije zalaska sunca meo i iznosio smee iz kue, odnosio bi vlastitu sreu, dok se za enu koja je u subotu naveer jo prela, govorilo da prede konopac za svoje vjeanje. > No.

ZAMORCI navodno na sebe navlae sve bolesti. Zbog toga bi ljudi uzimali zamorca u krevet i zavezali ga za bolesno mjesto na tijelu. > Reumati zam. ZARAZNE BOLESTI izazivaju se, prema vjerovanju, ako se stol ili klupa pometu metlom. Ali, ako se uza se nosio korijen mrazovca ili kravljaka, nije moglo doi do zaraze. U starom je vijeku i lovor djelovao kao zatitno sredstvo. > Muhe. ZARUNICI prema vjerovanju nisu smjeli jedno drugome pokloniti au, jer e se njihova veza inae raskinuti. I darovi od njihove kose ili s njom, su opasni, jer time navodno u kasniji brak ulazi nemir. > Kumstvo. ZATRUDNJENJE Brojna su sred stva za koja se smatralo da stimuliraju zatrudnjenje i time ispunjaju elju za djecom. Medu njih spada korijen mandragore, kao i miksture od maga reeg mlijeka s krvi imia, ili divljeg perina kuhanog u vinu, zatim voda s malo krvi novoroeneta ili krvi po steljice, ili s muevljevom pljuva kom. Veprova muda u prahu, medvjea u, brezov sok, esta od matinjaka, sjeme koprive, zeja krv, govea i svinjska u s dodatkom meda - sve se to takoer upotrebljavalo kao sred stva za pospjeavanje zatrudnjenja, koja je trebalo uzimati oralno. Osim toga enama se savjetovalo da prije spavanja pojedu meko kuhano jaje s dodatkom mousa ili da pola sata prije snoaja popiju mlijeko mlade krave jo toplo od munje. > Trud noa. ZATVOR ili TVRDA STOLICA Protiv toga je navodno pomagala

ostrugana jabuka koju je trebalo stru gari od cvijeta u smjeru peteljke ( > Proljev). I > tirkiz se smatrao sredstvom protiv zatvora. Kod djece se primje njivao jo jedan recept: trebalo im je strugati nokte na rukama i nogama od vrhova do korijena, pa im onda dati da pojedu strugotine. > Bazga. ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA Krv se navodno mogla zaustaviti ako se u ruci dri jaspis. To se djelovanje pripisivalo i karneolu i malahitu, a isto tako i sardoniksu, kad bi se uzi mao u smrvljenom obliku. Smatralo se da pomau i vrhovi bikovih rogova u prahu, koje treba uzeti s vodom. Osim toga, vjerovalo se da se krv moe zaustaviti ako se u ruci dri lie pastirske torbice ili trputac; kad se radilo o trpucu, ponekad je bilo dovoljno samo ga pogledati pa da krvarenje prestane. Takvo se djelova nje oekivalo i od likovca, pauine kao i od mahovine sa zida groblja. > No, > Razliak. ZAUNJACI su se, prema narodnom vjerovanju, mogli izlijeiti ako se crnoj kozi vee crna marama. ZAVIST kao posljedicu navodno do nosi urokljive oi. Ali se zavist, kako se vjerovalo, moe prevladati pomou safira. ZDRAVLJE za cijelu godinu koja dolazi pokuavao je stei onaj tko bi u proljee progutao prva tri pupoljka maslaka ili prve tri sase. Zdravlje i snaga mogli su se navodno postii i s brezovim sokom ako ga se pije u svibnju, kao i s varivom od koprive koje se dugo smatralo kultnim jelom.

Umrkivanjem heliotropa moglo se, navodno, zaustaviti krvarenje iz nosa. Drvorez iz djela Hortus sanitatis, 1483.

Preskakivanje ivanjih kresova bilo je za zdravlje navodno isto tako vano kao i spavanje pod bazgovim grmom, a i kihanjem se ovjek mogao oslobo diti bolesti. Vrlo se ljekovitom sma trala voda, prije svega oujska, us krnja i svibanjska, kao i sva tekua. Za tekuu se vodu mislilo da otplavljuje bolesti. Za zdravlje su bili vani i odreeni postupci, na primjer na Novu godinu i na Veliki etvrtak. Openito se smatralo da e ovjek ostati zdrav ako ne bude govorio o zdravlju. ZEC se u predkranska vremena dje lomino smatrao svetom ivotinjom. Simbolizirao je plodnost, mnotvo djece i nije ga se smjelo jesti. Kasnije i u drugim krajevima, na primjer kod Rimljana, smatralo se da jelo od zeca

majke koje za vrijeme trudnoe budu pile iz posude s razlupanim rubom. ZELENA BOJA slovi kao boja nade, biljki koje niu i ivota koji se raa. Ali je to ujedno i boja otrova. ZEMLJI se pripisivala velika snaga. > Novoroenad, > Grudobolja, > Krstobolja. U najnovije vrijeme ima nogometaa koji prije utakmice po ljube tloigralitada bi sebi osigurali pobjedu. > Pogovor str. 214. ZEMLJOTRES navodno prijeti onda kad sunce ima kolutove. ZEPSTI nikada nee (tako se vjerova lo) ona djeca koju babica nakon prve kupelji istrlja koprom.
A. Durer: Zec, akvarel, 1502. Zeja se apa openito smatra sretnim znakom, jer se zec raa otvorenih oiju pa se misli da je kadar izdaleka vidjeti zlo.

nakon devet dana pokazuje uljepavajue djelovanje. Tokom vremena zeca su ak poeli smatrati vjesnikom ne srea. Vjetice i zli duhovi pojavljivali su se u liku zeca. Kome bi zec pretr ao preko puta, toga bi ekala nesre a, osobito ako je zec doao s lijeve strane. Nesrea se mogla odvratiti samo ako se ovjek odmah tri puta okrene ili ako ubije zeca. Prema jed nom drugom vjerovanju, amulet s okom zeca mogao je zatititi od onih oboljenja i od sljepila. Vjerovalo se i da zeja krv stimulira zaee, a da ga zeji urin spreava. Takoer se vjero valo da se moe osloboditi mokrenja u krevet ako se nakon zalaska sunca pojede kuhanu zeju glavu. ZEJA USNICA Tvrdilo se da e djecu sa zejom usnom roditi one

ZGLOB RUKE Bolova u zglobu ruke ljudi su se pokuavali osloboditi oblikujui krajem vunene niti tako zvanu vraninu nogu i omatajui tom niti naveer prije spavanja zglob. ZIJEVANJE Ako mukarac i ena, ili mladi i djevojka istovremeno zijevnu, oigledno su jedno drugom simpatini. Zijevanje na Silvestrovo smatralo se dobrim znakom za novu godinu. Nasuprot tome, mislilo se da je zijevanje opasno jer pri tome u usta moe uletjeti avo u liku komarca, pa zato kad se zijeva treba staviti ruku pred usta ( > Pogovor str. 214). ZIMA Otra, hladna zima oekivala se kad bi godina poela subotom ili kad bi naroito bogato cvao vrijes, kad bi drvee, osobito breze, dugo zadralo lie, kad bi glog i oskorua imali mnogo plodova i kad bi bilo puno oraha. Na hladnu je zimu ukazi valo i obilje ljenjaka i iki bora, mnogo muha i kopriva koja visoko

Mijo Kovai: Zima s velikim nebom, 1969.

raste. Blagoj su se zimi ljudi nadali i kad bi lasice dugo zadrale svoje smee krzno. > Mraz, > Hladnoa. ZIMZELEN Tko uza se nosi zimze len koji je ubran izmeu Velike gospe (15. 08.) i Male gospe (8. 09.) taj je siguran da njime nee zavladati avo. Zimzelen ubran u to vrijeme titio je i protiv zlih duhova u kui, ako bi ga se objesilo iznad kunih vrata. Toj su biljici nai preci pripisi vali veliku snagu protiv svih zlih aro lija. Meutim, ako se zimzelen stavio

u jelo, vjerovalo se da e doi do svae branih drugova - u drugim se pak krajevima proricalo suprotno. Ako se na Novu godinu zimzelen stavio na tednjak ili na vruu lopatu za ugljen, kovranje lia tumailo se kao srea, a ako je lie izgorjelo, vjerovalo se da e onaj tko pita uskoro umrijeti. U novogodinjoj noi stav ljali bi list zimzelena na tanjur napu njen vodom: ako je tokom slijedee noi ostao zelen, u novoj se godini oekivalo zdravlje, a ako je dobio mrlje, trebalo je oekivati bolest, dok je crnilo lista znailo smrt. Ako se eljelo da dijete paljivo ui i bude

pametno, objesilo bi mu se korijen zimzelena u vreicu oko vrata. ZLATNA KAPLJICA > Zlato. ZLATO se dugo vremena smatralo najboljim lijekom i sredstvom za jaa nje s nepogreivim djelovanjem. Pro tiv > urokljivih oiju u mnogim se krajevima nosio zlatni obru oko vra ta. Za lijeenje utice trebalo je oko vrata objesiti zlatni prsten ili dukate ili se ogledati u zlatni pehar. Protiv unih bolesti, osobito gnojenja, nosile su se zlatne naunice u ukama. Nau nice su se nosile i da bi se sauvao vid, a smatralo se da one, osim toga, privlae na sebe sve to uzrokuje da oi suze. Zlato se preporuivalo i protiv sranih oboljenja, pa se tako protiv nervoznog lupanja srca na pre dio srca vezivao plosnati komad zlata. Vjerovalo se da zlato djeluje i protiv nesvjestice. Sve do u nae vrijeme upotrebljavale su se takozvane zlatne kapi (natrijev zlatni klorid) jer su se ljudi pouzdavali u djelovanje zlata na srce i krvotok. Zapravo su u tom lijeku bila odluujua druga sredstva. Bolesnike od srdobolje pokuavalo se izlijeiti napitkom od kokoje juhe i fino struganog zlata. Budui da se mislilo da je zlato nastalo pomou sunca i da je zato srodno suncu, pripisivala mu se i mo da produljuje ivot. ( > Pogovor str. 214). Kapetan koji je htio privezati sreu za svoj brod, stavljao bi zlatnik pod jarbol. Ako sija dok sije nosi zlatni prsten, sjetva e navodno biti osobito uspje na i zatiena od tete. Sanjati zlato donosi sreu. Ljekovite je trave tre balo iskapati zlatnim ili srebrnim predmetima, a operacije je trebalo

Slika 1: Nastajanje zlata iz ive u obliku krilatoga sunca. Rukopis iz St. Gallena, 15. st. Slika 2: Zlatne poluge koje su u ljevaonici teke 12,5 kg svaka.

izvoditi zlatnim instrumentima, pa onda za pacijenta navodno nee biti nikakve opasnosti. > Pauk. ZLO priziva onaj tko turne prst u au za pie ili udari viljukom po stolu. I onaj tko lupka prstima po stolu, navodno izaziva nevolju. Osim toga, vjerovalo se da i kometi najav ljuju zla vremena. ZLOINCI poslije smrti navodno pocrne kao gavranovi. > Smaknue. ZLURADOST Vjerovalo se da ljudi s izrazito kratkim rukama i akama

imaju izraenu sklonost prema zlura dosti. ZMAJEVE su ljudi zamiljali kao i votinje sline zmijama ili guterima koje bljuju vatru, a esto imaju krila ili lavlju glavu. Protiv tog stvorenja, koje je bilo neprijatelj ljudima i bogo vima, borili su se junaci u mitovima na primjer Siegfried, Dietrich von Bern i sv. Juraj - i slavili pobjedu nad njima. Vjerovalo se da se zmajevi razvijaju od crnih pijetlova, pa su zato te ivotinje brzo ubijali. ZMIJE Vjerovalo se da e onaj tko bude jeo meso i pio krv zmija stei dar razumijevanja ivotinjskog govo ra. Isto se tako tvrdokorno odravalo i vjerovanje da se zmije i korpione moe ubiti ljudskom pljuvakom. Osim toga vjerovalo se da se zmije i druge odvratne ivotinje moe ubiti ljeskovom ibom. Ljeskova grana slo vila je od najstarijih vremena kao najsigurnija zatita od zmija: oko zmije je trebalo povui > krug jedno godinjim prutom, pa bi onda zmija postala nekodljiva. > Zmijski ujed, > Pogovor str. 214. ZMIJSKI OTROV se navodno mo gao uiniti nekodljivim pomou ser pentina. Trebalo je na ranu od ugriza staviti zagrijani serpentin i istovre meno ugrizenom dati da popije vina iz pehara od serpentina u kojem je prethodno leao komad tog kamena. Mesu lasice u salamuri takoer se pripisivala mo da zatiti od ujeda zmije, a isto tako i > rutvici. ZMIJSKI UJED Prema starom predanju od ujeda zmije bit e poteen onaj tko kroz usta provue prva tri

cvatua klasa ita i proguta cvjetove koji pritom otpadnu. Ljudi su vjero vali da ih zmija nee ugristi i kad bi sa sobom nosili granicu bijele topole ili prije izlaska sunca pojeli jaje crne kokoi. Obrambeno djelovanje pripi sivalo se i enjaku koji je trebalo pojesti na dan Pavlovog obraenja (25. 01.), kao i ienju cipela na Veliki petak. Za lijeenje rane od ugriza upotrebljavalo se pivo u kojem se kuhalo lie jasena ili oblog od zmijskog mesa. Isto djelovanje pripi sivalo se i praku napravljenom od zmijske koe koju je trebalo oguliti za mladog mjeseca i zatim osuiti. > Hijacint. ZNATIELJU prema starom vjero vanju, kanjavaju duhovi. Tko je zna tieljan, nee dugo ivjeti. ( > Pogo vor str. 214.) ZNOJ Voda koja se popije iz serpentinskog pehara navodno izaziva znojenje. Ako se bolesnikov znoj obrisao komadom kruha, pa onda taj kruh bacio psu, vjerovalo se da e bolesnik ozdraviti ako pas pojede kruh, a umrijeti ako kruh ostane nepojeden. Takoer se vjerovalo da se moe uza se privezati voljenu osobu ako joj se u jelo umijea malo vlastitog znoja. > Ospice. ZUBI Ako su gornji sjekutii iroko razmaknuti, govorilo se da e ta osoba otii daleko od kue. Rupe u zubima e navodno dobiti onaj tko bude jeo kruh to ga je imao u depu za vri jeme dok je zvonilo mrtvako zvono, a zubi e pocrnjeti onome tko za to vrijeme bude jeo. Zubi e ispasti onome tko bude jeo za vrijeme oluje.

Ako se dorukovalo sa stolnjaka koji je preko noi bio prostrt i s kojeg su mievi jeli mrvice, mora se raunati s tim da e zubi istrunuti. Vjerovalo se da e lijepe zube imati djeca koja se odvikavaju od majinog mlijeka dok se mjesec puni. > Mrtvaki zubi imali su razliito arobno djelovanje ako ih se nosilo uza se, pa su tako navodno titili od gamadi i uvali sreu. ZUBOBOLJU su pokuavali sprije iti drei kod pranja desni, mokri palac iza uha ili prelazei svakod nevno prstenjakom preko zubi ili pe rui se tim prstom i svjeom vodom iza uha. Tvrdilo se da ovjeka cijelog ivota nee boljeti zubi ako ga majka prestane dojiti dok se mjesec puni ili ako kod izdojavanja sjedne na zrno ljunka. Od zubobolje je ovjeka ta koer mogla obraniti prva kaa prire ena s izdankom lipe, odrezanim na Veliki petak dok je sat odbijao dva naest sati ili srnee oko kao amulet. Zatitu za cijelu godinu koja slijedi moglo se navodno stei ako se prije svih drugih ugleda rodu i zaeli joj dobrodolicu ili ako se na Veliki petak odreu nokti, a koristio je i post na Veliki etvrtak. Smatralo se da kod akutne zubobo lje pomae mast od ruinog ulja i uiju s lia kojom je trebalo namazati vanjski sluni kanal, kao i sok s miri som opijuma to ga buba mara u sluaju opasnosti izluuje iz lea. Smatralo se da djeluje i oblog od zelenog sapuna i malo mljevene kave koji se stavlja iza uha koje je nasuprot bolnom mjestu. Kao pouzdano sred stvo preporuivalo se da se poslije pranja najprije obriu ruke pa tek

onda lice. Bolove su pokuavali ubla iti i struganim hrenom koji se u bijeloj krpici stavljao na zatiljak, kao i toplim, plavim rupcem oko glave ili crnom vrpcom oko vrata. U nadi da e se bol ublaiti, desna ruka bole snika trljana je vlastitom desnicom sve dok se ruke nisu ugrijale, pa se onda vlastitom rukom prelo tri puta po obrazu pacijenta, u smjeru prema dolje. Zubobolju su ljudi pokuali lijeiti ak i time to bi poljubili magarca. > Maslaak, > akalica, > avli za lijes. ZVECKANJE Kad god bi ljudi uli, na prvi pogled neobjanjivo zveckanje kovine ili stakla, vjerovali su u prisut nost duhova ili ukletih ljudi. ZVEKET koji se ini da dolazi od prozora, lanaca ili slinog, ali se za pravo ne moe objasniti, smatrao se predznakom smrti ili potvrdom smrtnog sluaja koji je upravo nastu pio. ZVIJEZDA PADALICA > elje. ZVIDANJE Govorilo se da onaj tko zvidi, privlai vjetar i oluju. A tko zvidi prije spavanja, priziva a vola. Uope se mislilo da zvidanje nou donosi nesreu. Djevojke ne smiju zvidati jer se onda navodno avo smije. ZVONO Strugotine sa zvona na vodno su pomagale protiv raznih bo lesti, a prvenstveno protiv epilepsije i groznice. Kao sredstvo protiv probadanja sa strane preporuivalo se pra nje u vodi u kojoj je prethodno bila oprana zveka zvona. Vjerovalo se da se ludilo moe izlijeiti ako se pije iz zvona, a protiv bolova u uima tre-

balo je napisati svoje ime plavom bojom na veliko zvono u crkvenom zvoniku, slino kao i kod promuklosti. > Pogovor str. 214. ZVONJAVI ZVONA pripisivali su jo u starom vijeku razliita magina djelovanja: da moe razbiti olujne oblake i sauvati selo od udara munje; i vjetice koje su jahale na lavinama izgubile bi navodno od zvona svoju mo. U mo crkvenih zvona vjerovalo se i onda kad je prijetila opasnost da slana uniti plodove na polju i voke. Budui da su mrave smatrali zaara nim bezbonicima, vjerovalo se da zvona pomau i protiv najezde mravi.

Ako je za vrijeme zvonjave crkvenih zvona otkucavao sat, smatralo se da je to znak nesree; u nekim se kraje vima ak mislilo da se tada radi o smrtnom sluaju u rodbini ili meu prijateljima. ZVONJENJE U UIMA Ako zvoni desno uho, predstoji neto dobro ili netko dobro govori o onome kome zvoni uho. Ako zvoni lijevo uho, vjerovalo se u suprotno. Tada su se ljudi ugrizali za jezik u uvjerenju da e onaj tko ih ogovara time dobiti mjehur na jeziku. Kad bi zvonjenje naglo prestalo, vjerovalo se da se po godilo ime onoga tko ogovara.


ABA U narodu se tvrdi da e onaj tko u proljee ugleda prvu abu u vodi mnogo plakati; veselit e se pak onaj tko ugleda abu u travi. Zatitom od promuklosti smatralo se glasno kreketanje zajedno sa abama im ih se u proljee prvi put uje. abama se pripisivala ljekovita i arobna snaga u razliitim sluajevima, i to kad ih se ubije na ovaj ili onaj nain. Ubijena aba navodno, izmeu ostalog, do nosi i kiu. Onaj tko bude muio abu, bit e prema narodnom vjerova nju kanjen sljepoom. Sunane su pjege ljudi pokuavali odstraniti ab ljom ikrom koju je trebalo staviti na lice na Ivandan (24. 06.) prije izla ska sunca.

ALOST Raznom se dragom kame nju pripisivalo svojstvo da tite od alosti ljude koji ga nose: > ametist, > kalcedon, > granat, > opal, > rubin i > safir. Vjerovalo se da su ljudi s jakim, ekinastim obrvama osobito skloni tuzi. > Melankolija. DREBANJE Mnoge su se sporne i problematine stvari rjeavale drebanjem, u ranijim vremenima uz pomo sveenika. Ta je boja odluka poslije toga bila za ljude obavezna. > Boji sudovi. E se navodno mogla utaiti po mou ahata koji je trebalo drati pod jezikom. U sluaju vruice trebalo je na isti nain primijeniti krizolit. Tko na Veliki petak.preko dana pije vodu, bit e navodno sve do kraja godine edan. ELUANA BOL prijeti - kako se vjeruje - onome tko jede jela promije ana otrim noem. eludac e na vodno boljeti i onoga tko mui abu krastau. Dijete je mogao zaboljeti eludac ako neki mukarac pije iz puknute ae. Protiv boli u elucu jelo se pljesnivi kruh. esto se kao ljekovito sredstvo upotrebljavao i ku min koji je trebalo sakupiti na Ivan dan (24. 06.) prije izlaska sunca ili za vrijeme podnevne zvonjave zvona. Ublaavanje eluane boli oekivalo se i od borovnica koje je trebalo ubrati na Sv. Jakova (25. 07.) ili u razdoblju od 15. 08. do 8. 09. i zatim ih osuiti. Narodna je medi cina preporuivala prepeliju juhu kao sredstvo za ienje. Osim toga ljudima koje je bolio eludac prepo ruivalo se da u petak obuku istu koulju. > Napuhnutost. ELUDAC navodno jaa amulet od zelenog jaspisa, a tko na Veliki petak

Ubiti abu donosi nesreu jer se vjeruje da je u nje dua djeaka ili djevojice koji su rano umrli. aba u kui donosi sreu. Male abe lijee bolesti i potiu na ljubav.

ABNJAA ili LJUTI Pomou ekstrakta te biljke mukarci su poku avali ponovo stei izgubljenu poten ciju.

pojede natate jabuku, nee ga do kraja godine boljeti eludac. Smatralo se da bolesnom i bolnom elucu kori sti ne samo smrvljeni beril, nego i strugotine eljeza i rijeni pijesak za jedno s bunarskom vodom. Kod akutnih tegoba davao se aj od bijelog cvijeta hajduke trave. Osim toga sa vjetovalo se da se ujutro i uvee nata te pojede slanina pocrnjela od dimljenja. Protiv bolova u elucu poslije jela pomagala je mljevena kava na vrhu noa, dok su se kronina elu ana oboljenja lijeila > ipkom koji je trebalo jesti odreenih dana. Akutni su se bolovi ublaavali i stav ljanjem plave platnene krpe na elu dac, a grevi stavljanjem crne maje koe na prsa. I pivo se smatralo ljeko vitim ako ga se prolilo preko naene, zagrijane i usijane potkove i zatim jo toplo popilo. eludac izmuen prolje vom lijeio se vodom, mlijekom ili vinom u kojem je prethodno bio uga en komad uarenog eljeza. > Pro bava. ELJE Vjerovalo se da e se ispuniti sve elje ako se u Ivanjoj noi (24. 07.) objesi cvijet sedmogodinjeg grma svibovine ili ako se uza se nosi granat ili lastavije srce kuhano u mlijeku ili kost abe koju su oglodali mravi. Onome tko bi, dok je padala zvijezda, brzo neto zaelio, elja e se navodno ispuniti. A onaj kome ispadne trepavica, treba da je poloi na poleinu ruke i da neto zaeli; ako dlaka zatim odleti kad se u nju puhne, smatralo se da e se elja ispuniti. Mladii su se nadali ispunje nju svih svojih elja kod djevojaka kad bi uza se nosili kravljak i valeri-

janu u crvenom vosku. > Kovani novac. ELJEZNICA U 19. stoljeu elje znica je bila povezana s mnotvom praznovjerja, protiv kojeg su povre meno ak i sveenici propovijedali s crkvenih propovijedaonica. Vjerovalo se da e se pokvariti priroda, da je prije trava mnogo bolje rasla i da na svakoj stanici jednog putnika odnese avo.

eljeznica je, premda relativno nov izum, pobudila velik broj vjerovanja. Ako se, npr., proe ispod nadvonjaka dok eljeznnica ide, ispunit e se svaka elja.

ELJEZO je, kako se esto vjerovalo, titilo od zlih duhova ( > Potkova, > Pogovor str. 214). A onaj tko prijee preko eljeznih avala koji lee na podu, uskoro e umrijeti. > Kovina. ENE Kad je vie ena stajalo brblja jui na okupu, smatralo se da e biti kie. Ako se srelo enu koja neto nosi, trebalo je oekivati sreu, a ako nije nita nosila, ljudi su se bojali nesree ( > Stare ene). U narodu se govorilo: tamo gdje je ena gospodar u kui, stolovi se klimaju, a noevi ne reu. Ako se ena opirala da jede kruh zainjen kuminom ili korijande-

rom, vjerovalo se da je vjetica. Govo rilo se da e umrijeti mnoge ene ako u sijenju ne bude snijega, ve pada kia. > Plodnost, > Brak, > Menstruacija,> Blizanci. ENIDBA/UDAJA U narodu se go vorilo: ako mukarac nae jedan od rijetkih cvjetova trbunice, dobit e lijepu enu. Vjerovalo se da se vjenavati treba u vrijeme kad se mjesec puni, pa e se onda u braku stei imetak. Od dana se najpovoljnijim za vjenanje smatrao utorak jer e onda prva zajednika no pasti u petak dan koji je kod Germana bio posve en boici ljepote i ljubavi, uzpretpostavku da mladi par bude suzdrljiv prve tri noi nakon vjenanja. > Vjenanje, > Sretni dani, > Pijenje.

ENSKE TRAVE Takvima su se smatrali npr. timijan (majina duica), uto ivanjsko cvijee i tratinica. Te su biljke stavljali rodiljama u krevet da bi ih zatitili od arolija. ETVA Ve se na Novu godinu pu calo preko polja i u voke u elji da se u njima probudi plodnost. Lijep dan na Novu godinu smatrao se zna kom plodne godine. I ledene are na prozorima u periodu od 25. 12. do 6. 01. navodno su najavljivale dobru etvu. Isto se tvrdilo kad je u proljee bilo vrlo mnogo maslaaka. Ali, kad bi ljudi uli kukavicu poslije Ivandana (24. 06.), zakljuivali su da e etva biti loa. Sa etvenim radovima nije trebalo poinjati u po nedjeljak, ve u petak. Tvrdilo se da
Mirko Virius: etva, 1938.

e tada prinos biti bolji. > Borove dulji ljudski ivot. Ljudi su pokua ike, > Mrazovac, > Voe, > Riba. vali pogoditi koliko e dugo ivjeti i na temelju zova kukavice, pomou GARAVICA e navodno prestati bube mare, trpuca i mnogih drugih ako se razgrize neparni broj zrna medija. U starom vijeku smatrale su kave i zatim proguta. Ako se iznad se naroito opasnim slijedee godine stola objesi kravljak, to e, kako se ivota: 21, 42. i 84, a jo vie 49. smatra, djelovati preventivno. ( = 7X7) i najvie 63 ( = 7x9). > ITO Prva tri cvijeta penice koja se Ispadanje kose. > Vrelo mladosti. > ugleda u proljee i ako ih se proguta Sol i > Pogovor str. 214. prema narodnom vjerovanju, djeluju preventivno protiv groznice i ugriza IVOTINJE S LJUDSKOM DU OM Vjerovalo se da ljudska dua zmije. > Kruh. nakon smrti ulazi u neku, veinom IVCI Smatralo se da ulje dobiveno malu ivotinju ( > Umiranje), pa su od liinki hruta jaa ivce ako se se npr. ptice, leptiri, pauci i mievi ovjek njime trlja. smatrali takvim ivotinjama; zato ih je trebalo posebno tedjeti. Takvim IVANA GROZNICA se, prema su se ivotinjama esto smatrali i ko narodnom vjerovanju, mogla ublaiti nji i rode. mokrenjem na jetra neke ivotinje. IVOT Po starom je vjerovanju > IVOTNI ELIKSIR > Pogovor str. kosa bila centar ivota, a ljudi guste 214. kose naroito su dugo ivjeli. Ranije se vjerovalo da dugo ive i ljudi veli kih uiju, dok prema novijem vjerova nju velike ui ukazuju na kratak ivot. Takoer se vjerovalo da e se dugo ivjeti ako se bude jelo mnogo juhe ili mnogo pljesnivog kruha. Meu pravila koja su navodno produavala ivot spadaju i ova: treba uvijek polako jesti i ne smije se biti znatieljan; tko na Poklade popije mnogo piva, dugo e ivjeti; nije se smjelo hodati po prolivenoj vodi ni po razasutim avlima jer je to znailo ranu smrt; dugo e ivjeti onaj tko bude pio rodinu krv, tko ima ravne nokte na rukama ili mu na njegov roendan dobro ispadne kola. Bu dui da se smatralo da zlato nastaje pomou sunca i da je srodno s njim, pripisivala mu se sposobnost da pro

Aurum potabile

pitko zlato Aurum foliatum zlatni listii

Vjerovanje u ivotni eliksir od davnina je uvrijee no. Simboli Aurum potabile i Aurum foliatum.

LICA Kad bi dvije osobe jele istom licom, oekivala se svaa. RTVA GRAEVINI Da bi se gra evine (kue, nasipi, gradske zidine

itd.) sauvale od zlih demona i od tete, ugraivali su se u njih predmeti, ali i ivotinje, a u prijanjim vreme nima i ljudi, najee djeca. U Oboljeloj ui navodno pomae uzimanje smrvljenog berila. Napro-

Proizvodnja zlatnoga napitka kao ivotnoga elik sira predoena slikom drveta sa zlatnim i srebrnim plodovima.

tiv, topaz u obliku amuleta umiruje u i ljutnju koja proizlazi iz nje. > ipak.

UNU su smatrali najavljivaicom vremena - njezin je zov nagovjetavao loe vrijeme, kiu, snijeg, hladnou, oluju i tuu. Kad bi dola s desne strane donosila je navodno sreu, a s lijeve nesreu. Vjerovalo se da e se snovi ostvariti ako se pod jastuk stavi unino gnijezdo. Vjerovalo se dalje da una ima sposobnost pronalaenja biljki arobnog djelovanja. Ako se uz gnijezdo crne une zakopalo ogledalo u koje se prethodno pogledao pas, vjerovalo se da e ogledalo pokazati skrivene izvore. ari su se sa ovjeka mogle skinuti tako da mu se za jelo dade meso une. UTA BOJA slovi kao boja otmje nog i niskog. Ona simbolizira i zavist, mrnju i ljubomoru. Toj se boji esto pridavalo loe znaenje. Vjerovalo se da uto cvijee na vjenanju donosi nesreu, a osobama koje se voli nije trebalo darivati nikakav predmet ute boje. uta boja koe signalizira bolest i smrt. S druge strane, uto je slovilo i kao boja sree: kad bi se u proljee ugledalo utog leptira, vjerovalo se da predstoje krstitke. UTICA Protiv utice preporuivana su bezbrojna sredstva kod kojih je veinom vanu ulogu igrao odnos prema utoj boji. Vjerovalo se da se utica moe sprijeiti ili i lijeiti ako se nosi sumporau kao lijevu podvezi cu. Vjerovalo se i u ljekovitu snagu ute perunike i aja od utog nevena. I rosopas ili zmijsko mlijeko smatrao se zbog svojih utih cvjetova i utog mlijenog soka sigurnim sredstvom protiv utice. Lie i cvijet kaljunice, kuhan u vinu koje je trebalo piti

nekoliko dana, smatrali su se isto tako pouzdanim sredstvom kao i iz dubljena uta repa u koju je trebalo uliti malo bolesnikove mokrae. Tu su repu zatim vjeali u dimnjak, a izljeenje je trebalo nastupiti kad se repa osui. U nadi u ozdravljenje motala se bolesniku oko prsa uta svilena vrpca i nosio zlatni prsten ili dukat oko vrata ili se bolesnik ogledavao u zlat noj ai - sve sredstva kod kojih je bez sumnje odlunu ulogu igrala uta boja. Revnosno su se irili i ovakvi recepti: umance je trebalo stui s octom i tu mjeavinu piti tri dana zaredom prije izlaska sunca, ili ujutro natate tako dugo jesti klekinje dok ne prisjednu, ili ispei i pojesti pala inku s prakom puhare. Prijedlog da se pojede jabuka sa afranom takoer podsjea na ulogu ute boje. Ljekovito djelovanje protiv utice pripisivalo se i noenju raznih pred meta uza se ili objeene oko vrata. To je djelovanje navodno imao tirkiz, a i devet zubaca enjaka koje je bolesnik morao nositi oko vrata, u nadi da e ozdraviti kad se enjak sasui. Tako er se savjetovalo da se bijeli korijen rabarbara pretvori u prah, pa se zatim prah uspe u etverokutnu vreicu i roku tri palca koju treba objesiti paci jentu oko vrata, i to tako da dodiruje golu kou u predjelu eluca. Pomo se, na koncu, oekivala i od prepelijeg mozga, kao i od suhih ljiva u koje je trebalo staviti dvije ive ui ili sedam, pa onda sve zajedno pojesti. UTI SEBOJ Kad je u vrtu naroito lijepo cvao uti eboj, vjerovalo se da je to predznak skore smrti.

POGOVOR

I.
Praznovjerje je dio ovjekova bia, pa se zato, ako ga elimo u potpunosti potisnuti, zavlai u najudnije kutove i zakutke odakle najednom opet izranja kada se osjeti dovoljno sigurnim. J O H A N N W O L F G A N G G O E T H E jedan j e o d malobrojnih intelektualaca koji su tako bez ograivanja i na istaknutom mjestu - u njegovim Maksimama i refleksijama - priznali da je praznovjerje bitna crta ljudskog bia. Veina ljudi tei za tim da u potpunosti potisne praznovjerje, pie G O E T H E koji je tom formulacijom anticipirao nazore S I G M U N D A F R E U D A i psihoanalitiara. Razumljivo je to se prvenstveno sve religije s najveim neprija teljstvom bore protiv praznovjerja, budui da ono nesumnjivo umanjuje utjecaj i kranskih crkava i svih ostalih religija. Meutim, u sklopu empirijskih istraivanja u etnologiji prazno vjerje zauzima prilino iroko podruje jer je - kao to je to ve ustanovio G O E T H E - bitni dio ivota naroda i zato je uvelike utjecalo na svakodnevicu naih predaka. Stoga bi to narodno vjerovanje, kao to jedna frakcija etnologa naziva praznovjerje, moralo nailaziti na vee zanimanje povjesniara; ono, naime, sadri nesumnjivo vie neiskorite nog materijala o svakodnevnom ivotu takozvanih niih slojeva u predindustrijskim vremenima, kojem se ve nekoliko desetljea posveuje posebna panja. Pritom, meutim, dolazi do tekoa o kojima emo jo govoriti. N a p o k o n , praznovjerje na podruju medicine i prirodnih znano sti ima prilino veliku ulogu, kao to pokazuje materijal iznesen u leksikom dijelu ove knjige. Svaki nam lijenik moe posvjedoiti da su se upravo na podruju zdravstva sauvale mnoge izriito praznovjerne predodbe u koje se vjeruje i danas bez ikakve sumnje. A na podrujima takozvane parapsihologije, telepatije, telekineze itd., psiholozi i fiziari suoavaju se s ozbiljnim problemima kod kojih se ne radi samo o objektivnom klasificiranju diferenciranih zbivanja i pojava. Naoigled tako razliitih naina promatranja, polaznih pozicija i aspekata praznovjerja, nije svrsishodno da se kao polazna toka uzme jedna od brojnih postojeih definicija. ini se da vie uspjeha moemo

postii ako se najprije to nepristranije pozabavimo razliitim aspektima praznovjerja, pa tek onda pokuamo odrediti pojam. M A R T I N L U T H E R je nazivao u 16. stoljeu praznovjerje krivom vjerom, a i danas se praznovjerje bez sumnje preteno shvaa kao konkurencija kranskom ispravnom vjerovanju - to god se pod tim podrazumijevalo. Rije praznovjerje prijevod je latinske rijei superstitio, a ova opet dolazi od superstes, to znai preostao. U naem se sluaju pod tim podrazumijevaju ostaci ranijih, pretkranskih vjero vanja. T A C I T (Anali 15,44) je, dodue, kao superstitio oznaavao u njegovo vrijeme jo sasvim mlado kranstvo. A P L A U T , u 2. stoljeu pr. n.e., pod rijeju superstitiosus podrazumijeva vraa i profetu. Nasu prot tome, grku rije treba prevesti kao malovjerni strah od boanskog i demonskog. Od kraja 4. stoljea n. e. krani u Rimu zvali su jo nekranske, dakle poganski zaostale seljake pagani. Od toga je nastao paganizam, naziv za stare oblike vjerovanja to se osobito zadravaju na selu koje je blie prirodi. Ali kranskim dostojan stvenicima, naravno, nije moglo biti svejedno ako se vjerovalo u rudimente iz ranijih vjera koji su dovodili u pitanje vjerske postavke to su ih oni propovijedali. Jedan suvremenik M A R T I N A L U T H E R A , katoliki humanist i opat J O H A N N E S T R I T H E M I U S (1462-1516) gorko se t u i o : Koliko su danas krani, duhovnici i sveenici, a da i ne spominjemo vie dostojanstvenike, utonuli u to praznovjerje! Meutim, sam T R I T H E M I U S u prilinoj je mjeri doprinio praznovjerju svog vremena. U 18. stoljeu moglo se proitati u leksikonu Groes vollstndiges Universal-Lexicon aller Wissenschaften und Knste J O H A N N A H E I N R I C H A Z E D L E R A : Rije praznovjerje upotrebljava se u irokim krugovima da se izrazi jedna zabluda, budui da se prirodnim i ljudskim stvarima pripisuje boanska mo koju oni nemaju, pa se uslijed toga u dui javlja nerazuman afekt. To, dakle, nanosi tetu cijeloj naoj dui, i to se tie razuma i to se tie volje. Praznovjerje se sastoji u zabludi koja stvarima pridaje neto boansko, ega u njima zapravo nema. I ovaj tekst nepoznatog autora oigledno je inspiriran crkvenim stanovitem. A u 19. stoljeu evangeliki teolog A D O L F W U T T K E , na crkvenom saboru u H a m b u r g u 1858, gromoglasno je napadao tog protivnika kranske vjere i zatim u svojoj knjizi ( > popis literature), koja je doivjela nekoliko izdanja, napisao o tome sljedee: Meu duhovnim snagama koje pokreu ivot naeg naroda i vladanju njime, praznovjerje je jedna od najznaajnijih; ono je u mnogim krugovima vee od religije,

te je u nekim sluajevima p o t p u n o zauzelo njezino mjesto. Usmjereno u jednakoj mjeri protiv znanosti i protiv religije koje se obje bore protiv njega, ono pokazuje iznenaujue ilavu ustrajnost i neunitivu ivotnu snagu ... Tako ne zauuje to se opet u 20. stoljeu jezuit P H I L I P P S C H M I D T t u i : irok, visok i jak val praznovjerja iri se kroz kulturni svijet. Broj onih koji itaju sudbinu iz zvijezda, iz ruke, iz karata, broj vidovnjaka, tumaa snova i rukopisa, vraeva, proroka, zazivaa duhova, izgonilaca vjetica i arobnjaka dosegao je veliinu legije. Osim tih oblika mantike, otkrivanja tajna budunosti, postoje jo druge vrste maginog djelovanja, direktne magije ili aranja, koje na zastraujui nain poka zuju do kojih dubina due, i obrazovanih i neobrazovanih ljudi prodire magijski nain miljenja. Prastari, vitalni misaoni krugovi i mitski sadraji zadrali su se tokom stoljea u svijesti naroda u nesmanjenoj mjeri i sa ilavom vrstoom, te jo i danas trajno utjeu na stvaranje predodbi u najirim krugovima. Magija esto postaje svjetonazorom, emocionalno-magijskim nadomjestkom za religiju. Tube kranskih teologa zbog veoma rairenog praznovjerja provlae se, dakle, kroz stoljea do u nae dane. Meutim, nemogue je previdjeti da granice izmeu vjere i praznovjerja esto nisu previe jasne, da dolazi do mijeanja i da Crkva uvijek ponovno mora poduzimati mjere protiv svojih pristalica koji pod utjecajem praznovjerja izobliuju njezine vlastite obrede. Dugo je vremena bilo nadaleko proireno dokuivanje budue sudbine pomou citata iz nasumce otvorene Biblije: u zatvorenu se Bibliju ubolo noem ili iglom, a rije ili reenica na koju je pokazivao vrh igle ili noa uzimala se kao nadzemaljski odgovor na zadano pitanje. Takvom se bibliomantikom bavio ak i veliki crkveni uitelj A U G U S T I N , to je i opisao u svojim Ispovijestima (8/12). Ali to treba promatrati iz njegova vremena i prema tome relativirati. Pojedine stranice iz Svetog pisma nosile su se i kao amulet ili stavljale pod jastuk bolesnika koji je na taj nain trebao ozdraviti. Da bi se ostvarila neka elja, trebalo je izgovarati odreene molitve u propisano velikom broju ( > lijeenje molitvama). Vjerovalo se da se moljenjem > Oenaa unatrag mogu ne samo potisnuti bolesti ve i usmrtiti omraeni ljudi. Osobe koje je Crkva proglasila svecima nisu postale samo pokrovitelji pojedinih grupa zanimanja - kao naprimjer sv. Ana za rudare nego i zatitnici raznih domaih ivotinja, a prvenstveno je trebalo da pomau u sluaju bolesti. J A K O B G R I M M je ustanovio: U katolikom narodnom vjero vanju kasnog srednjeg vijeka stvoren je formalni sistem prema kojem se

za odreene bolesti i tegobe gotovo svakog dijela tijela trebalo obratiti odreenim svecima ili sveticama ( > sveci). U svrhu ozdravljenja kupovale su se na odgovarajuim protenjima papirnate slike ( > slike za gutanje) tih nadlenih svetaca i zatim gutale. Godine 1455. jedna je sinoda u Brixenu pod kardinalom Nicolasom de Cuesom zabranila sveenicima propovijedanje o razliitim svecima iz zbirke Legenda aurea da se ne nanese teta crkvenom uenju. Na protenjima su se prodavala i tzv. nebeska pisma s arobnim formulama protiv uloga, udarca munje i drugih nevolja, kao i papirnate vrpce u duljini Krista ili duljini Marije, na kojima su bile otisnute molitve koje su trebale djelovati samom kupnjom papira, pa ih kupac vie nije morao moliti (frapantna je paralela s molitvenim bubnjevima lamaizma, ali u vezi s tim treba podsjetiti i na idovske molitvene remene - filakterije - s odrescima Tore uzetim iz Knjige Postanka). Razumljivo je da crkva uvijek iznova prosvjeduje protiv takve zloupotrebe svog uenja. Takvi se fenomeni povremeno opisuju pojmom paraliturgija. U svoje rano vrijeme kranstvo je nesumnjivo moralo ponuditi stvarne, vidljive i opipljive mogunosti oboavanja da bi se suprotstavilo prvobitnom vjerovanju u prirodu i demone, koje je esto doputalo vrlo line odnose. Opisi ivota svetaca puni su takvih potpora za kransku vjeru, a na to upuuju i tokom stoljea sve cjenjeniji osobni aneli uvari. Dobro je poznato da je crkva s vremenom adoptirala i adaptirala mnoge poganske vjerske predodbe ( A A R O N J. G U R E VIC). Meutim, anele uvare Crkva nije nikada oficijelno priznala. Vjernici obino nisu svjesni toga da se obiajima koje crkva nije potvrdila ogreuju o njezino uenje, ve naprotiv ive u dubokom uvjerenju da osobito intenzivno potuju crkvene propise i da ih uklapaju u svoju svakidanjicu. O n i smatraju da prakticiraju neku vrstu nadvjere, pri emu pojam praznovjerje poprima znaenje osobito strogog oblika izopenja iz vjerske zajednice. I zaista, tu se nerijetko neka praznovjerna sentencija pojaava dodavanjem triju svetih imena da bi se poveala vjerojatnost ispunjenja elja. S druge strane, meutim, te aberacije kranske vjere pruaju svima koji su inae skloni kritici vjerskih uenja, i koji sumnjaju u svaki oblik transcendentnosti, jo jedan povod za proglaavanje crkvenih teza praznovjerjem. U evangelikom priruniku Religion in Geschichte und Gegenwart, u vezi s tim, kae se: Za racionalista je mnogo toga i iz podruja religije i crkvenog uenja praznovjerje, pa ovisno o radikalnosti stava - ak i ona sama.

Kako je teko povui granicu izmeu vjere i praznovjerja, vidi se i po tome to kranske konfesije mnogo toga jedna drugoj uraunavaju u praznovjerje: dok, primjerice, u rimokatolikoj vjeri istilite predstav lja sigurnu vjersku istinu, za protestante to mjesto moralnog proiava nja uope ne postoji, pa se prema tome smatra praznovjerjem. Na tekoe razgraniavanja vjere od praznovjerja jo emo se vraati. Zapravo bi se moglo pretpostaviti da se granica izmeu dalekoseno dogmatizirane i pravno strukturirane rimokatolike crkve moe relativno lako i tono fiksirati. Ali upravo katoliki Lexikon fur Theologie und Kirche pie o zanimljivom mijeanju: Praznovjerje u uem smislu nastaje zbog uzajamnih utjecaja magijskog i religijskog svjetonazora. Tu se, dakle, u istaknutoj katolikoj publikaciji priznaje da religija sudjeluje u nastajanju praznovjerja. Suvremena etnologija ide korak dalje i ... danas ve jedva prihvaa razlikovanje magije od religije, nego u tome prije vidi povijesno uvjetovan rezultat diferenciranja izmeu kranstva i puke religije, pri kojem je ova posljednja diskriminirana kao magija. (Der grofie Brockhaus 18. izd., 1977-1987, natuknica Magie.) Ve je u 18. stoljeu JUSTUS MOSER, jedan od pionira etnologije predloio da se u ostacima praznovjerja prijanjih vremena manje traga za priglupou naih predaka, a vie pokua ponovno otkriti duh i smisao njihovog traenja spoznaja. Etnologija i ne moe a da s praznovjerjem ne postupa krajnje oprezno, budui da je ono nesumnjivo vrlo vaan dio obiaja i ivota jednog naroda. To dolazi do izraaja i u ve spomenutoj rijei narodno vjerovanje umjesto praznovjerje. Etnolozi ele pomou izraza na rodno vjerovanje osloboditi praznovjerje, kako od nepomirljivog p r o tivnitva religije, tako i od ideolokih vrednovanja. Ipak se pojedine sentencije ili pak itavi kompleksi ukorijenjeni u praznovjerju ve prema subjektivnom stavu, ismijavaju kao besmisleni i odbacuju, a to meutim ne odgovara etnolokim shvaanjima. Pod narodnim vjerovanjem spomenuta frakcija etnologa podra zumijeva sve ... to narod, osobito u vezi s izvanprirodnim ili natprirodnim svijetom, smatra istinitim ( O . A. E R I C H i R. BEITL, Worterbuch der deutschen Volkskunde, 3. izd., 1974). Ta teza, dakako, provocira pitanje o razlici izmeu crkvenog uenja i narodnog vjerovanja ili praznovjerja. I crkveno je uenje upueno na to da ga narod smatra istinitim ako ne eli postati ezoteriki obred i konano propasti. Dodue, ve smo vidjeli da se religiozni narodni obiaji djelomino znatno razlikuju od oficijelnog crkvenog uenja.

Meutim, ovdje spomenuti smjer unutar etnologije ne pravi nikakvu razliku izmeu praznovjerja ili narodnog vjerovanja i vjerovanja u crkvenom smislu. Iza citirane definicije rjenik Worterbuch der deutschen Volkskunde objanjava: Pritom je samo manje vana razlika da li su takav transcendentni prizor ili objava proizali direktno iz naroda i njegove kulture zajednitva, ili pak dolaze 'odozgo', iz odreenog crkvenog ili filozofskog uenja, pa su se tek onda u narodu preoblikovan" i prilagodili njegovom nainu miljenja i gledanja. Spomenuti rjenik poziva se osim toga na izjave J O H A N N A W O L F G A N G A G O E T H E A i citira: Praktiki uzevi, vjera i praznovjerje se ne mogu razlikovati. Kod vjere je od najvee vanosti da se vjeruje; to se vjeruje, p o t p u n o je svejedno. Sa znanjem je upravo s u p r o t n o : uope nije vano da se zna, ve to, kako dobro i koliko se zna. (Sloeni citat iz: Uber Kunst und Altertum, sv. 3, 1821. i Aus meinem Leben - Dichtung und Wahrheit, 14. knjiga, 1811-1814.) Etnologija kao povijesno-empirijska znanost a priori se mora i moe neutralno i objektivno postaviti prema praznovjerju i njegovim sentencijama, dok svi crkveni sudovi o praznovjerju polaze, dakako, od neprijateljskog stava. To jasno pokazuje jo jedna izjava ve citiranog jezuita P H I L I P P A S C H M I D T A : Prema katolikom uenju bit prazno vjerja je prenoenje Bojih osobina na stvorenje (to je u suprotnosti s razumom i obeauje stvoritelja i gospodara svijeta); to je oboavanje stvorenja i grijeh protiv kreposti potovanja Boga. U evangelikom priruniku Religion in Geschichte und Gegenwart pie se neto odmjerenije: Jedna te ista molitva moe, dakle, ve prema stavu onoga koji moli, biti izraz povjerenja i vjere ili pak praznovjerno upotrijebljena arobna formula. O tome odluuje samo unutranji stav religioznog ili praznovjernog ovjeka. Na strani Crkve pojavljuju se moralne razlike kao odluujui kriteriji za odreivanje religioznih ili praznovjernih ljudi: Praznovjeran ovjek u pravilu trai prednosti za sama sebe: zatitu od nevolje, aroliju koja kodi drugim ljudima, osiguranje za sama sebe; to znai da je praznovjeran ovjek egocentrian i orijentiran na subjekt. U praznovjerju dolazi do izraaja duboka ovjekova potreba za sigurnou, a veina se praznovjernih radnji i shvaanja moe razumjeti kao pokuaj ovjeka da se obrani od prijeteih opasnosti, straha i smrti. ( Religion in Geschichte und Gegenwart) Postavlja se, dakako, pitanje da li vjernik, u kranskom smislu, eli neto drugo nego obranu od nevolja, sigurnost za sebe i svoje

najblie, prevladavanje svih vrsta strahova, pa i straha od smrti. Ne moe se ustanoviti bitna razlika izmeu ciljeva i elja ovjekove vjere i njegovog praznovjerja: i u jednom i u drugom sluaju ljudi pokuavaju prevladati svoje line nevolje. Naziv narodno vjerovanje kao formula za ono to narod, osobito u vezi s izvanprirodnim i natprirodnim svijetom, smatra istini tim nipoto ne zadovoljava - on je neprikladno pojednostavnjenje, jer je vjerovanje jednog naroda, dakle vee grupe ljudi, previe diferencirano, dok izraz narodno vjerovanje sugerira jedinstvenost koja ustvari ne postoji. Ne moe se, dakle, bez pojma praznovjerje, pa ga zato moemo nai u svakom leksikonu. U djelu Lexikon des Mittelalters (1984 id.) u jednom se lanku o praznovjerju bez okolianja navodi da narodno vjerovanje i praznovjerje nisu identini. Zato je najbolje upotrebljavati svaki od ta dva naziva za njegovo specifino podruje. Pojam narodno vjerovanje u domeni kranske Crkve pokriva sva ona vea ili manja odstupanja i varijante do kojih kod kranskih vjernika dolazi intuitivno, bez namjere da se suprotstavljaju kranskom uenju. U to se, bar djelomino, ubrajaju i mnogi primjeri pretjerane primjene kranskih obiaja i devocionalija koji dovode do njihovog izobliavanja. Jasno je da se granica izmeu praznovjerja i narodnog vjerovanja nikako ne moe precizno odrediti. Nadleni katoliki Lexikon fur Theologie und Kirche u svom lanku o praznovjerju medu ostalim navodi: ovjek je po najdubljoj odreenosti svoga bia kultsko bie. On zato nema izbora da li da oboava ili ne. Ali o njegovoj odluci ovisi da li e postati oboavatelj pravog boga ili ,liturg' nekog otpadnikog asistenta na bojem prijesto lju. I zaista, pripadnici kranske vjere esto pokazuju sklonost da se otvore praznovjerju. Onaj tko uope ima nekog smisla za transcendentnost, za nadosjetilno i neobjanjivo, taj e u sluajevima nude potraiti pomo nadzemaljskih sila. U narodu se ak kae: Gdje nema prazno vjerja, nema ni vjere, pa se esto lako posumnja u religioznu ravnodu nost ili vjerske averzije onoga tko se ruga praznovjericama. Meutim, ako su protivnici crkvenog vjerovanja sluajno pomi slili da e im, na temelju dosadanjih citata, moi posluiti J O H A N N W O L F G A N G G O E T H E kao krunski svjedok praznovjerja, bit e razoarani kad proitaju sljedee: Praznovjerje se moe usporediti s arobnim konopcima koji se sve vie steu to im se vie opiremo. Od njega nije sigurno ni najsvjetlije vrijeme; ali, ako se nae u mranom stoljeu, zamagljena svijest jednog ovjeka ubrzo poinje teiti za

nemoguim, za djelovanjem na svijet duhova, na daljinu, na budunost; stvara se udesno bogat svijet obavijen m u t n o m izmaglicom. Takve magle pritiu itava stoljea i postaju sve gue i gue; mata se raspaljuje nekontroliranom ulnou, za razbor se ini da se, poput zvijezde, vratio svom boanskom prapoelu; razum oajava, jer mu ne polazi za rukom da ostvari svoja prava. (Uber Kunst und Altertum; sv. 4, 1823) G E O R G C H R I S T O P H L I C H T E N B E R G , koji je povremeno razmjenjivao svoje publikacije s G O E T H E O M , ali nije previe drao do pjesnika Werthera i drame Gotz von Berlichingen, objasnio je 1790. svoj odnos prema praznovjerju: Ja sam veoma praznovjeran, ali se toga uope ne stidim, kao to se ne stidim niti svog vjerovanja u to da zemlja stoji... Jedna od najudnijih crta mog karaktera sigurno je neobino praznovjerje kojim iz svake stvari izvlaim neko proroansko znaenje, pa tako tokom jednog dana stotinu stvari proglasim proroanstvima... Svako puzanje insekta slui mi za odgovore na pitanja o mojoj sudbini. Nije li to udnovato za jednog profesora fizike? ... Uvijek sam propovijedao protiv praznovjerja, a za sebe sam uvijek bio najgora vrsta vraa. Ima li izgleda da e prosvjeivanje moi efikasno umanjiti praznovjerje, kad je jedan od najnepodmitljivijih duhova onog vremena i najeih protivnika svakog praznovjerja dao tako problematinu izjavu ?

II.
O n o to je duhovno srodno nema samo meusobne dodirne plohe, ve se u mnogom pogledu tare i ukrtava. To se moe rei i o odnosu izmeu crkvenog vjerovanja i praznovjerja. Najprije treba konstatirati da Biblija, a prvenstveno Stari zavjet, predstavlja temelj i izvor mnogih praznovjer nih sentencija. U to spada miljenje da je u ovjekovoj kosi sadrana njegova ivotna snaga. To vjerovanje potjee iz Povijesti Sudaca u kojoj je Samson objavio da bi se njegova nadljudska snaga mogla unititi kad bi mu se odrezala kosa. A kad su ga u snu liili uvojaka, pobijedili su ga neprijateljski Filistejci. U Levitskom zakoniku (19,27) nalazi se Boja zabrana sisanja kose i brade. U Ponovljenom zakonu zapovijeda se, meutim, ianje kose, rezanje nokata i oblaenje novog ruha kao simbolina radnja za poetak novog ivota. Za Rimljane je lijeva strana izraavala prednost, a za Grke desna. Kranstvo se, pod utjecajem Biblije, odluilo za desnu stranu. Ve je u Knjizi Postanka otac plemena Jakov poloio desnu ruku na glavu svog unuka Efrajima i time elio istaknuti njegovo vee znaenje za daljnju egzistenciju plemena u usporedbi s prvoroenim Manaeom. To davanje prednosti desnoj strani postaje jo jasnije u N o v o m zavjetu, kada se u Mateju (25,53 i d.) prorie da e Gospodin postaviti dobre na svoju desnu a zle na svoju lijevu stranu. U Mateju (26,64) Isus je kod svog presluavanja izjavio Visokom savjetu izmeu ostalog: Poslije ovoga vidjet ete Sina ovjejega gdje sjedi s desnu Svemoguega... Osvrtanje je vjerojatno postalo tako lo predznak na temelju prie u Knjizi Postanka o Lotovoj eni. Ta ena, kao to je poznato, naputajui Sodomu, okrenula se usprkos Bojoj zapovijedi, ne mogavi suspregnuti svoju znatielju; na to se pretvorila u stup soli. Vjerojatno je ta pria i porijeklo sentencije: Tko je znatieljan, ne ivi dugo. ene su za vrijeme menstruacije vaile kao neiste (Levitski zakonik 15,19-30). Svatko i sve to bi dodirnule takoer je postajalo neisto i moralo se oistiti. Iz toga su se razvila daljnja miljenja o neienju i nesrei koju izazivaju ene za vrijeme menstruacije. N a s u p r o t inae preteno dobrom znamenju to se pripisuje jutru, rumenilo zore u Bibliji esto predstavlja lo predznak: Lot je morao napustiti Sodomu u rumenilu zore, pa je tu rumenilo zore na neki nain znak za unitenje obaju gradova, Sodome i G o m o r e . A u Evanelju po Mateju Bog je kod roenja Isusa Krista vie puta najrazliitijim ljudima u snovima objavio svoju volju. Zato nije udno to su se kod tumaenja snova pozivali na autoritet Svetog pisma, kad

god bi crkva napala proricanje sudbine iz snova, to se, kao to emo jo pokazati, nerijetko dogaalo. Dodue, crkva je uvijek naglaavala i naglaava da su biblijski interpretatori snova, Josip i Daniel, uvijek ukazivali na Boga koji im je omoguio njihovo znanje (Knjiga Postanka 41,16 i Daniel 2,30). U novije vrijeme psiholozi, kao S I G M U N D F R E U D i C A R L GUSTAV J U N G , iskoristili su tumaenje snova za psihoterapiju, pri emu je Jung za interpretaciju snova koristio i mitoloki i kulturnopovijesni materijal. 145. Starozavjetni kralj aul zahtijevao je od neke ene da prizove Samuela iz mrtvih, kako bi ga aul mogao upitati za savjet to da radi. I zaista se u prii Samuel pojavio pred aulom i nagovijestio mu poraz u njegovoj borbi s Davidom (1. Knjiga o Samuelu). Ta se pria moe smatrati biblijskim uzorom za kasnije esto pokuavano prizivanje mrtvih i duhova, ali i praznovjernim vjerovanjem u > ustale iz groba. S druge je strane prizivanje mrtvih u Starom zavjetu na nekoliko mjesta zabranjeno (Levitski zakonik 20,6; 20,27). U N o v o m zavjetu (Luka 16,23 i d.), bogata koji je patio u p o d z e m n o m svijetu zaelio je da Lazar ustane iz mrtvih i upozori njegovu brau; ali Abraham je striktno odbio tu elju. I biblijski propisi o jelu nali su svoj odraz u razvijanju prazno vjerja. U Knjizi Izlaska zabranjuje se jedenje ivotinje razderane na polju. U srednjem se vijeku taj verdikt ograniava na ivotinje koje su razderali vukovi, a napokon se, da bi se osiguralo potovanje te zabrane, prijetilo zanijemljenjem. U 18. stoljeu navodno je zapaeno da psi koji su pojeli ovce razderane od vukova i sami postaju slini vukovima i napadaju ovce. Mogue je da se tu radilo o bjesnoi. U praznovjerju esto preporuan i tajnama ovijen > korijen mandragore spomenuo je ve Aristotelov uenik Teofrast u 3. stoljeu pr. n.e. kao osnovni sastavni dio ljubavnih napitaka. I u Knjizi Postanka 30,14 naglaena je izuzetna vrijednost mandragore: od dvije Jakovljeve ene koje su bile ljubomorne jedna na drugu, Rahela je za nekoliko mandragora pristala da njihov zajedniki mu provede jednu no kod Lee. Toliko joj je vano bilo posjedovanje mandragore. I gavran i golub imaju svoje mjesto u Starom zavjetu. N o a ih je, nakon etrdesetodnevne vonje u Korablji, poslao kroz p o t o p da ispitaju je li se ve spustila razina vode na zemljinoj povrini (Knjiga Postanka 8). U praznovjerju ptice - a osobito gavrani i golubovi - esto igraju ulogu sreonoa. Bez sumnje su tu djelovali i antiki utjecaji, a u

germanskoj su mitologiji boga Odina, pored ostalih, pratila i dva gavrana. Da li je mogunost odbijanja svjetlosti pomou svijetle, ogledalu sline > kovine bila uzrok vjerovanju u djelovanje kovine protiv nesree i zlih arolija ? To ne znamo, ali se esto oponaala zatitnika funkcija mjedene zmije u Knjizi Brojeva. Najprije je Bog Mojsiju zapovjedio da napravi tu zmiju, a svatko koga ubudue ugrize zmija, ostat e iv ako pogleda mjedenu zmiju. Rimski pjesnik V E R G I L I J E izvjetava da su svi skakavci protjerani iz Napulja pomou mjedene imitacije te zmije, a P L I N I J E STARIJI znao je za mogunost da se na taj nain otjeraju muhe. Slino se pria za zmije, korpione i komarce. G R E G O R I U S T U R O N I E N S I S pie u 6. stoljeu da je tako Pariz bio osoboen od gamadi. Po jednom germanskom vjerovanju eljezo je umanjivalo snagu duhova (> potkova, > krastavci, > igla). eljezo je navodno bilo osobito djelotvorno protiv vodenih duhova. Kranska je crkva i na drugi nain doprinijela praznovjerju. Istaknuti je primjer pripovijest o tome kako je sv. Bonifacije 724. kod Geismara oborio hrast starogermanskog boga Donara da bi dokazao hesenskim seljacima kako je njihova vjera u Donarovu svemo krivovjerje ili praznovjerje, budui da D o n a r nije nita uinio da sprijei obaranje drveta. Prisutni su oigledno bili toliko zbunjeni da im nije palo ni na pamet da izvre slian pokus s nekim kranskim simbolom. Citirani primjeri biblijskog porijekla praznovjernih sentenca nisu, dakako, potpuni. Meutim, kasnije je praznovjerje mnogo vie elemenata preuzelo iz antike nego iz Biblije i germanske mitologije. E D U A R D S T E M P L I N G E R je to vrlo impresivno dokazao . Kranske sinode i koncili zabranjivali su brojne obiaje i navike koji su se predajom sauvali iz pretkranskih vremena, a nisu bili spojivi s kranskim vjerovanjem. Iz tog smo izvora relativno dobro informirani o tadanjim praznovjernim obiajima i onome to se smatralo praznovjer jem. Tako je jedna sinoda u maloazijskoj Laodiceji oko 360. godine zabranila klericima da se bave arolijama, astrologijom (koja je tada jo bila u velikoj mjeri identina s astronomijom) i matematikom. Klericima je bilo najstroe zabranjeno i pravljenje amuleta, poznatih jo iz pretkranskih vremena, a onoga tko je nosio takav amulet trebalo je ak iskljuiti iz crkve. U 5. stoljeu jedna bretonska sinoda okomila se na proricanje sudbine iz Biblije. Jedan crkveni sabor, odran u Auxerreu 585. godine, zabranio je darove za N o v u godinu, kao to uope crkva dugo nije

priznavala poganski poetak godine 1. sijenja. U Narbonneu je godine 589. jedna druga sinoda izdala verdikt protiv slavljenja germanskog dana boga Donara, etvrtka (njem. Donnerstag). Sv. Bonifacije, apostol Nijemaca, u 8. je stoljeu ponovo zabranio proricanje sudbine iz Biblije. Karlo Veliki, koji se smatrao gospodarom franake crkve, izrekao je godine 789. u Aachenu ponovno istu zabranu, a napao je i tumaenje snova. Samo se po sebi razumije da taj pragmatini vladar nije priznavao ni nebeska pisma, poznata jo iz antike - ali se u te, navodno na nebu utvrene privilegije, uvijek pa i danas rado vjerovalo. Budui da su se sveenicima pretkranskih religija veinom pripisivale sposobnosti vidovitih ljudi, mantiara i arobnjaka, kranskoj je crkvi teko bilo zatiivati svoje klerike od tolikih oekivanja. Mnoge su sinode morale izrei odgovarajue zabrane dok se napokon nije uvrstilo kransko stanovite. Jedna je sinoda u Paderbornu godine 785. prijetila klericima ne samo smjenjivanjem, nego i zatvorom iza samostan skih zidina, ako dopuste da im se gata. Ako su laici proricali budunost, trebalo ih je predati crkvi kao robove. Ista je sinoda i praznovjerje da se ene mogu pretvoriti u vjetice igosala kao utjecaj avola i prijetila smrtnom kaznom za to pogansko vjerovanje. Meutim, ve je u narednom, 9. stoljeu, crkva osuivala navodne vjetice na kaznu zatvorom, a kasniji je svijet doivio masovne progone vjetica s tisuustrukim uasnim ubojstvima. Dodue, i pritom se moglo pozivati na Bibliju gdje u Knjizi Izlaska (22,17) pie: Ne doputaj da vraarica ivi! - pitanje je bilo samo tko je vraarica i tko o tome odluuje. Jedna sinoda u Parizu napala je godine 829. ponovno ne samo gatanje, tumaenje snova i amulete nego i ljubavne arolije, jer se time pokuava iskljuiti volja nekog ovjeka da ga se prevari. U Kolnu i Trieru sinode u 14. stoljeu izrekle su zabrane vjerovanja u > sretne i > nesretne dane kao i u to da se po letu i kriku ptica, kao i prema pogledu ivotinje moe zakljuiti o srei ili nesrei. Crkva je ponovo poduzela korake i protiv prorokovanja po zvijezdama i zabranila da se prema poloaju zvijezda kod roenja ovjeka donose zakljuci o njegovim osobinama ili njegovoj sudbini. Posebno je nagla eno da se ni kod > gradnje kue ni kod > enidbe ili udaje ne treba ravnati prema zvijezdama. Nema dana ili vremenskih razdoblja koji bi sami po sebi bili sretni ili nesretni, tako da bi tada trebalo neto poinjati ili ne poinjati - takvim se izjavama Crkva pokuavala usprotiviti > biranju dana. Kolnska se sinoda borila protiv oigledno estih pokuaja da se neprijatelji ubiju molitvama, pri emu se nije primjenjivao samo

Oena nego i 108. i 109. psalam kao i pjesma Media vita sv. N o t k e r a Balbulusa iz samostana St. Gallen. Time se pokuavalo pridobiti Boga za svoju stvar - prvenstveno prije bitaka - jer sam Bog e zgaziti nae dumane, kao to se kae u 108. psalmu te djeca njegova nek postanu siroad i neka mu se zatre potomstvo, kako se pjevalo u 109. psalmu. Jedna je sinoda u Ferrari godine 1612. zbog proirenog vjerovanja u arobnu mo paprati i njezinog sjemena smatrala potrebnim da zabrani skupljanje paprati u Ivanjoj noi (godinu dana prije toga bavarski je vojvoda donio istu zabranu). Vjerovalo se prvenstveno u to da se pomou tih trava moe uistinu protjerati avao i onemoguiti njegovo tetno djelovanje, to, naravno, Crkvi nije ilo u prilog. Stoljeima se odralo vjerovanje da nekrtena ili mrtvoroena djeca ne mogu doi u nebo. Da bi se sprijeio njihov povratak na zemlju gdje bi mogli prouzrokovati nesreu (> ustali iz groba), mala bi se tijela esto probadala kolcem, kao to se navodi u pokornikoj knjizi BURC H A R D A iz W O R M S A (965-1025). D A N T E je u svojoj Boanstvenoj komediji nekrtenoj novoroenadi namijenio mjesto na pragu pakla. Kasnije su pokuavali toj mrtvoj djeci ponovo udahnuti ivot, da bi ih mogli krstiti i tako im otvoriti pristup u nebo. U tu bi se svrhu mala tjelesa polegla u blizinu svijea, pa je bilo dovoljno da od toga dobiju rumene obraie da bi se na brzinu moglo obaviti krtenje. Na prijelazu u 18. stoljee dopremljeno je u tu svrhu u vapsko sveto mjesto Ursberg tokom trideset i etiri godine, djelomino i iz velike daljine, navodno 24000 djejih trupla. Vatikan je morao dva puta zabraniti tu zloupotrebu s krtenjem mrtve djece da bi prisilio samostan da obustavi takvu praksu. Krivo vjerovanje ili praznovjerje koje je Crkva zabranjivala ne odraava se samo u zabranama i odredbama crkvenih sinoda ve i u pokornikim knjigama ili penitencijalima. Njih su tokom gotovo cijelog srednjeg vijeka sastavljali brojni klerici (na primjer citirani biskup B U R C H A R D iz W O R M S A , a sadravali su opirne zbirke pitanja o raznim grijesima koja su se postavljala vjernicima na ispovijedi. Ti katalozi s pitanjima sadravaju bez sumnje najee oblike nepotivanja crkvenih zapovijedi. Iako odgovori ljudi koji su se ispovijedali nisu sauvani, te knjige predstavljaju vane izvore za prouavanje praznovjernih obiaja odree nog vremena. Ali, nikakve se crkvene zabrane nisu mogle temeljito suprotstaviti praznovjerju, o emu svjedoe citirane pritube teologa iz kasnijih stoljea. Koliko je esto dolazilo ak i do zloupotrebe crkvenih rekvizita, obiaja i praznika, pokazat e jo nekoliko primjera. Hostijama su se,

pored njihove prave namjene, izvan crkve pripisivala sva mogua djelovanja: kada bi se razmrvljene rasule po poljima, poveavale su navodno njihovu plodnost, kad bi se stavile u pelinjake, vjerovalo se da e se dobiti vie meda, a kao amuleti oko vrata osiguravale su > nevidljivost i otpornost na tane. Kad bi se uza se imala hostija, moglo se, prema vjerovanju, poiniti nekanjeno ak i krivokletstvo. Stoga nije udno to su se takve posveene hostije upotrebljavale i za ljubavne arolije i to su se bolesnici, kad bi ih samo pogledali, nadali ne samo ozdravljenju ve i zatiti od nagle smrti. Po jednoj zabrani F R I D R I K A II V E L I K O G , ostalo je u sjeanju da je u njegovo vrijeme bilo uobiajeno oguljene komadie draa hostija (ciborija) lijepiti na papirie i davati ih u hrani bolesnim domaim ivotinjama, nadajui se njihovom ozdravljenju. I vodi za krtenje pripisavalo se ljekovito djelovanje, kao i snaga za pobjeivanje u raznim okrajima. Kod zvuka crkvenih zvona nije se vjerovalo samo u njihov magini fluid protiv oluje, vjetica, mravi i slane (jo u doba antike zvukovima i galamom pokuavali su odbiti tetu i opasnosti), nego su se pijenje iz zvona ili njegovi ostrugani djelii smatrali i sredstvima protiv razliitih bolesti. Vjerovanje u razne magine sile i obiaje povezivalo se osobito s crkvenim praznicima (npr. s > Velikim petkom, > Uskrsom). Pritom sigurno nije pogrena pretpo stavka da je u poetku Crkva praznicima to ih je uvela pripisivala specifina svojstva, koja su kasnije pojedini klerici ukraavali i proirivali, da bi ih napokon narod ispunio magijskim predodbama. Koliko je labilan odnos izmeu vjere i praznovjerja u crkvenoj domeni, postaje jo jasnije ako se baci pogled na moralni mandat to ga je 1530, na temelju Zwinglijeve reforme, izdalo Zuriko vijee. Tamo se razliiti obiaji, koje je rimokatolika Crkva odobravala, proglaavaju Bogu vrlo nemilim vjerovanjem u duhove i praznovjerjem. Mise, oltari, slike, svijee, hodoaa smatrali su se praznovjernim napastima i zabranjivali se uz prijetnju kaznom. Markantniji primjer za razliite nazore o praznovjerju unutar katolike Crkve jedva da se moe nai. Vjernici i praznovjerni jo i u nae vrijeme esto smatraju da se Bog ili neke nadzemaljske sile mijeaju u njihove sudbine ili u ivotne tokove drugih ljudi, bilo to pozitivno, u obliku sretnog dogaaja, ili negativno, kao nesretni sluaj. U srednjem vijeku esto se govorilo o Bojem sudu i podvrgavalo sumnjivce takvim ordalijama, vjerujui da se tako moe saznati miljenje sveznajueg Boga, i tako u sluajevima lai i prijevare omoguiti pravednu presudu. Predodba da neki Bog sam sudjeluje u presuivanju moe se nai ve u doba antike, naprimjer u

S O F O K L O V O J Antigoni, gdje o sumnjienju nekih mukaraca pie: Ali niti jednom se nita nije moglo dokazati. Zato su bili spremni proi kroz vatru, nosei u ruci uareno eljezo da bi pokazali kako nijedan od njih nije kriv. Takve su boje sudove kasnije odravali i Germani, a zatim su preneseni i u kransko vrijeme. Meutim, te su ordalije nespojive s kranskim vjerovanjem, te je stoga nekoliko papa poduzimalo protiv njih energine korake, osobito I N O C E N T III s 4. Lateranskim koncilom 1215. Ali je i ovdje, kao i u drugim pokuajima borbe protiv ukorijenje nih praznovjerica, uspjeh bio dosta ogranien. U povijesti papa nailazimo na dovoljno primjera koji ukazuju na to da se i sami pape nisu mogli odrvati praznovjerju. I V A N XXII (1316-1334) cijelog se ivota bojao da netko od njegovih brojnih protivnika ne bi napravio njegov lik od voska, probo ga iglama i na taj ga nain usmrtio. To vjerovanje (rije je o aroliji analogije), o kojem je pisao ve Ovidije na poetku nove ere, bilo je naroito rasprostranjeno u visokom srednjem vijeku, kao to pokazuju pripovijesti u zbirci Gesta Romanorum i u mnogim sagama. Za vrijeme pape I V A N A XXII tu predodbu, meutim, treba smatrati praznovjerjem, barem kad se radi o obrazovanijim ljudima, jer su mnogi vladari onog vremena, meu njima i veliki kralj A L F O N S X od KASTILIJE koji je vladao u 13. stoljeu, ve poduzimali korake protiv tog vjerovanja i strogo ga zabranjivali. I papa I N O C E N T III bio je poetkom 13. stoljea upleten u udnovatu praznovjernu aferu. Francuski kralj F I L I P II A U G U S T bio je u drugom braku s jednom danskom princezom, ali se zbog neke druge ene elio rastati. I N O C E N T III je odbio da mu dade svoju privolu za sklapanje novog braka. F I L I P se zato pozivao na to da ga arolija spreava u tome da ostvari brak s Dankinjom. To u ono vrijeme nije bila ba rijetka predodba ili zavaravanje. Iako je i u Bibliji i preko koncila aranje bilo strogo zabranjeno i time objavljen rat praznovjerju, papa je prihvatio argumentaciju francuskog kralja. ak mu je i davao savjete kako da postigne razvod od svoje ene i ponudio se da Francuzu utre put do nove ene. ak i ako smo spremni da povjerujemo u naivnost obojice papa, I V A N A X X I I i I N O C E N T A III, u vezi s njihovom pasivnom ulogom u ta dva sauvana izvjetaja, to nam u sluaju aktivnog proroanstva pape G R G U R A VII nije nikako mogue. Taj protivnik njemakog cara Henrika IV na uskrnji ponedjeljak 1080. objavio je s propovjedaonice

Crkve sv. Petra u Rimu propast svog oponenta do najdalje 1. kolovoza iste godine. G R G U R VII je rekao vjernicima da mu vie nikada nita ne povjeruju ako se njegovo proroanstvo ne ispuni. Iz predaje se dodue zna da je papa bio vrsto uvjeren u to da e apostoli Petar i Pavao, koje je pozvao u pomo, njegov nagovjetaj pretvoriti u djelo, ali je zacijelo znao i to da je svakom kraninu zabranjeno izricati proroanstva. Koncili su se kod svog verdikta mogli oslanjati na Bibliju gdje je za proricanje bila odreena ak smrtna kazna (Levitski zakonik 20,27). Papino proroanstvo nije se ispunilo jer je H E N R I K IV vladao jo do prosinca 1105, a ivio do kolovoza 1106, dakle 26 godina nakon dana njegove smrti koji je prorekao papa. Ali G R G U R VII je ipak i nakon 1. kolovoza 1080. zahtijevao da mu se i dalje priznaje puni autoritet. ak se za pet papa tvrdilo (s pravom ili ne) da se bave aranjem: za SILVESTRA II (999-1003), I V A N A X I X (1024-1032), B E N E D I K T A IX (1032 - nakon protjerivanja i dva smjenjivanja - 1048), G R G U R A VII (1073 - 1085) i A L E K S A N D R A VI (1492 - 1503). U ono se vrijeme dodue mnogima dogaalo da budu optueni zbog aranja i okrivljeni zbog veze s avlom, pogotovo ako su se odlikovali natprosjenim znanjem, kao to pokazuju primjeri jednog njemakog i jednog engleskog znanstvenika, A L B E R T A V E L I K O G (1193 - 1280) i R O G E R A B A C O N A (1214 - 1294). Jo je u 16. stoljeu P A R A C E L S U S ili T H E O P H R A S T U S BOMBASTUS postao objekt mnogih praznovjer nih pria, kao naprimjer ove: Theophrastus, veliki nadrilijenik, koji je putovao po cijelom svijetu, imao je avola u staklenki s ijom je pomoi obavljao najvea djela. avao ga je upoznao sa svim travama i cvijeem od kojih se mogu prireivati lijekovi. Tako je Theophrastus, kao Gospod Isus Krist u evanelju, inio da slijepi progledaju, gluhi uju, kljasti prohodaju i gubavci ozdrave - ali samo pomou crne magije. Koliko god su ga bolesnici traili da bi ih izlijeio, toliko su ga se i bojali, jer je bio povezan s duhovima pakla. Kod kraljeva i careva bio je u velikoj milosti jer nije samo inio da ozdrave, ve im je i pomagao da odraavaju i brane svoja carstva. Trebalo je da samo malo otvori svoju staklenku, pa da mu avao odmah kae to mu je initi. Konano je ipak loe zavrio. Kad je ve ostario i bojao se smrti, avao mu je savjetovao da se dade rasjei u male komade i pokopati u konjskom izmetu, pa da e se nakon godine dana vratiti na svijet kao mladi. Tako je, dakle, Theophrastus naredio sluzi da ga rasjee i pokopa. Ali, ovaj je bio nestrpljiv i nije mogao saekati odreeno vrijeme, nego je predzadnji dan znatieljno otvorio jamu. U njoj je leao Theophrastus iv, kao lijepi mladi, samo mu jo tjeme nije bilo sasvim sraslo. Tada mu je u mozak dospio zrak, pa je

morao umrijeti. Inae bi opet mogao ostarjeti i pomou avla uvijek se iznova pomlaivati. Pape koji su naredili okrutne progone navodnih vjetica, takoer su bili krajnje praznovjerni. Ovdje treba spomenuti prvenstveno G R G U R A IX (1227-1241), I N O C E N T A VIII (1484-1492) i G R G U R A XIV (1621-1623). U zloglasnoj vjetijoj buli I N O C E N T A VIII od prosinca 1484. papa je izmeu ostalog izjavio da vjetice ine ene i mukarce neplodnima i impotentnima, da ubijaju potomstvo ljudi i ivotinja, a kod ivotinja arolijom uzrokuju niz bolesti, te da unitavaju polja i livade, vonjake i vinograde i plodove svake vrste. Te je zloine papa proglasio injenicama u iju istinitost nipoto ne sumnja. Kako da se onda od manje uglednih i manje prosvijeenih suvremenika oekuje neki drugaiji sud o takvom praznovjerju ? Zbog papinog autoriteta samo su se malobrojni ljudi, lieni predrasuda, odvaili da prue otpor pobjenjelom progonjenju vjetica. Jedan dokument iz bamberke biskupije izvjetava o nekom procesu protiv vjetica godine 1659: Na to su kancelar i doktor H o r n , kancelarov sin, njegova ena i dvije keri, te mnoga otmjena gospoda i vijenici koji su sjedili za stolom s biskupom, svi bili osueni i spaljeni u pepeo i priznali su da ih se preko tisuu i dvjesta meusobno povezalo. I da njihovo avolje umijee i arobnjatvo nije izbilo na svjetlo dana, bili bi uinili da tokom etiri godine u cijeloj zemlji ne uspijeva ni loza ni ito i da tako mnogo ljudi i stoke umre od gladi, i da ljudi moraju jesti jedni druge... Dalje je rije o stranim olujama koje su u svojoj zlobi izazvali oni koji se razumiju u aranje, o kruhu koji su namazali vjetijom masti i time ubili mnogo ljudi, o otrovanim bunarima ija je voda izazvala kugu, ... te je u samostanu u Bambergu spaljeno preko est stotina arobnica, od kojih se jo mnoge svakodnevno hapse i spaljuju. Takva masovna opsjednutost i duboko ukorijenjeno praznovjerje morali su na koncu dovesti do preokreta. Filozof i pravnik C H R I S T I A N T H O M A S I U S iz Hallea izvjetava, istina, jo 1703: ovjek bi dodue pomislio da su se ljudi poslije Lutherove reformacije, koja ih je inae oslobodila od mnogog papinskog praznovjerja, rijeili i tog redovnikog i popovskog brbljanja o savezu arobnjaka s avlom, ali do toga uope nije dolo. To su, dakle, razlozi zbog kojih nisu samo pod papama i nakon reformacije odravani toliki procesi protiv vjetica, ve i pod protestantima u Evropi, a osobito se nastrano i okrutno s njima postupalo pod luteranima.... Ali je njegovo zalaganje za vjersku toleran-

ciju i humanije kazne bitno doprinijelo prestanku progona vjetica u Njemakoj, tako da je F R I D R I K II VELIKI, napokon mogao konstati rati da ene opet mogu ostarjeti i umrijeti sigurne. Kada se u isto vrijeme G O T T H O L D E P H R A I M LESSING opirao tome da se kranska vjera prihvaa zbog Isusovih uda - koja on nipoto nije poricao (Uber den Beweis des Geistes und der Kraft, 1777.) - ve je bilo vie nego jasno izraeno odvraanje od vjerovanja u vjetice i arobnjake i poetak vjere u razum. R E N E D E S C A R T E S , P I E R R E BAYLE, V O L T A I R E , T H O M A S H O B B E S , D A V I D H U M E , C H A R LES DE M O N T E S Q U I E U , C H R I S T I A N W O L F F i drugi omoguili su razdoblje prosvjetiteljstva o kojem je I M M A N U E L K A N T 1784. pisao: Prosvjetiteljstvo je izlazak ovjeka iz njegove maloljetnosti koju je sam skrivio. Maloljetnost je nesposobnost da se sluimo svojim razumom bez tueg vodstva. Ta je maloljetnost krivnja ovjeka, ako njezin uzrok ne lei u nedostatku razuma, ve u nedostatku sposobnosti odluivanja i odvanosti da se njime poslui bez tueg vodstva. Sapere aude! Imaj hrabrosti da se slui vlastitim razumom - to je lozinka prosvjetiteljstva. Iako je ve poetkom 18. stoljea vrlo popularno djelo u etiri toma Die gestrigelte Rockenphilosophie (Chemnitz 1718, 5. izdanje 1759) odluno igosalo besmislenost nita manje nego est stotina praznovjer nih sentenca, ipak je jedna fizikalna pojava u 2. polovici istog stoljea dala praznovjerju novu h r a n u : nevidljiva a ipak tako djelotvorna elektri ka. Tako se oigledno slutilo da se kod iscjeliteljskih uspjeha egzorcista J O H A N N A J O S E P H A GASSNERA (1727-1779) moralo raditi o djelovanju elektrine struje, budui da je jedna profesorska komisija 1775. godine ustanovila da to nipoto nije sluaj. Napredni car J O S I P II zabranio je 1783. tradicionalnu zvonjavu crkvenih zvona za vrijeme nevremena, obrazlaui zabranu time da zvuk zvona privlai elektricitet. Usprkos tome, ili moda, upravo zbog toga autor jednog romana koji je objavljen iste godine elio je dati skicu posljednjih konvulzivnih kretanja umirueg praznovjerja.... Meutim, to je bio preuranjen rekvijem za praznovjerje, jer ni 18. stoljee nije eljelo iskljuivu vlast prepustiti razumu, ve je pored K A N T A , L E S S I N G A i V O L T A I R E A proizvelo i takve pustolovne likove kao to su C H E V A L I E R DE S E I N G A L T , G I A C O M O G I R O L A M O C A S A N O V A , prof. ALESS A N D R O DE C A G L I O S T R O i grof S A I N T - G E R M A I N , koji su sami sebi dijelili plemenitake naslove. O n i , pored niza drugih alkemiara i ostalih arlatana, snose odgovornost za to to su ljudi 18. stoljea i dalje

njegovali svoje vjerovanje u uda i razne druge praznovjerice, pronalazei i proizvodei svakakve opsjenarske predmete, umjetno zlato, prekrasne dragulje i tajanstvene eliksire za produljenje ivota. Ovdje treba spome nuti i tajanstvene kure bekog lijenika F R A N Z A A N T O N A M E SMERA sa ivotinjskim magnetizmom, iako se Mesmerove aktivnosti danas smatraju poetnim oblikom terapije hipnozom. Na jedan drugi nain B A R O N M U N C H H A U S E N pobrinuo se za to da ljudi u ovom vijeku razuma ne budu zakinuti u pogledu udesa i pustolovina. G O E T H E je pokazao duh svog vremena kada je 1770-1775. pisao o svom Faustu, koji se predao magiji, nakon to mu studij filozofije, prava, medicine i, naalost, i teologije nije donio oekivane spoznaje. N a p o sljetku mu je magija trebala pomoi u tome da spozna to je to to u biti dri na okupu ovaj svijet. W O L F G A N G A M A D E U S M O Z A R T u to je vrijeme uglazbio arobnu frulu iji je autor E M A N U E L S C H I K A N E D E R , kao i Mozart, bio lan masonske loe. U tom djelu vanu ulogu igra arobnjak Sarastro, a vani su rekviziti, pored arobne frule, arobni prsten i magina zvona. Nekoliko desetljea kasnije pojavile su se opere C A R L A M A R I E W E B E R A Strijelac vilenjak i Oberon, u kojima crni lovac Samiel daje da mu izliju metke koji uvijek pogaaju cilj, zrani i vodeni duhovi plae i uasavaju ljude, a arobni rog pomae da njegovi vlasnici savladaju sve opasnosti. To je bio poetak romantizma s njegovom vjerom u bajke i magiju.

III.

Pod praznovjerjem se ne podrazumijeva cijeli sadraj poganskog vjerovanja, nego zadravanje pojedinih poganskih obiaja i miljenja. Obraeni je kranin odbacivao poganske bogove i zazirao od njih, ali su se u njegovom srcu zadrale predodbe i navike koje se nisu otvoreno odnosile na staro uenje, pa se tako nije ni inilo da su u neposrednoj proturjenosti s novim. Tamo gdje je kranstvo ostavilo prazninu, gdje njegov duh nije mogao odmah proeti grublju ljudsku prirodu, bujalo je praznovjerje ili 'viak vjerovanja'. Ovo posljednje oznaava trajnu upornost zadravanja u pojedinih ljudi nekih nazora od kojih je veina razumno odustala.

Ovim, ovdje neto saetim rijeima zapoeo je J A K O B G R I M M godine 1835, odlomak o praznovjerju u svom djelu Deutsche Mythologie. U spomenuto staro, naputeno vjerovanje ubraja se svaka vrsta animizma koji za dijelove prirode - ivotinje, biljke, kamenje - zamilja da imaju duu (npr. > jezik ivotinja i sl.). Ali tome se moe pribrojiti i vjerovanje u demone, vjetice i duhove, iako samo djelomino, budui da i kransko vjerovanje poznaje demone i vjetice. U zadnjoj reenici G R I M M O V O G teksta aludira se na sputanje starijih kulturnih dobara u nie drutvene slojeve. Meutim, dananja etnologija, bar jednim dijelom, odbacuje tezu o sputanju vjerskih uenja iz viih u nie slojeve, jer time opet nastaju vrednovanja koja se smatraju nepodobnima za ocjenjivanje praznovjerja. Ipak je izvan svake sumnje da su se sentence, smatrane u ranijim vremenima istinitim i tonim, relativizirale kasnijim spoznajama, a zatim se jo pojavljuju kao prazno vjerje, ne ograniavajui se pritom na odreene krugove ili slojeve. Za to nije potrebna slika o neemu to ide odozgo prema dolje, niti pojam sputanja. Ipak, one koji ele da se vjera i praznovjerje razliito promatraju nee zanimati koji se termin upotrebljava za to pomicanje starog vjerovanja u kategoriju praznovjerja. U vezi s tim podsjeamo na povjesniara umjetnosti GUSTAVA F R I E D R I C H A H A R T L A U B A koji je - ne bez izvjesnog sarkazma - ukazao na to da e se za nekoga tko eli izlijeiti neku bolest pomou praznovjernog recepta esto smatrati kako je duevno poremeen, ali da etnologija isti postupak, kada on u nekom dijelu zemlje nastupa kao narodni obiaj, prihvaa kao stvar od velikog kulturnopovijesnog znaenja. I ovdje se ponovno vidi nejednoznanost praznovjerja. Ne vre se samo vjerske radnje molitve, postupak s hostijama i drugim crkvenim predmetima na razliite i esto p o t p u n o suprotne naine, ve se i kod

obrane od bolesti i tete, kao i kod proroanstava, rituali mogu izvesti tako da im se pridaje razliiti smisao. J A K O B G R I M M razlikuje dvije vane vrste praznovjerja, tj. aktivno i pasivno: Ako neka via ruka ovjeku bez njegovog nastojanja dade upadljiv znak, on po tome zakljuuje o srei ili nesrei. Ali ako se znak ne pojavi sam od sebe, ako ga ovjek sam neim izazove, radi se o pozitivnom praznovjerju. Razumljivo je da je kranstvo lake moglo upravljati pozitivnim praznovjerjem, pomijeanim s poganskim obiaji ma, nego nedunim negativnim praznovjerjem koje je na ljudsku duu djelovalo kao strah od sablasti. Koliko se crkveno vjerovanje malo razlikuje od onoga to danas zovemo praznovjerjem, postaje jasno i kada promotrimo tendenciju straha pred iracionalnim, koja se pojavljuje i u jednoj i u drugoj domeni. Vaan je dio pretkranskih vjerskih uenja da putem straha od bogova i demona navedu ljude na moralno ponaanje. A kranstvo sa svojim uenjem o istonom grijehu i svojim prijetnjama Bojim sudom i paklom te propisivanjem ispovijedi i pokore tei za tim istim ciljem. Etnologija istie meusobnu bliskost religije i praznovjerja i na iroko razgranatom podruju magije. Tako u jednom novijem leksikonu pod natuknicom magija nalazimo sljedeu reenicu: Teoretski se, dodue, religija i magija mogu razgraniiti na taj nain to se unutar religije ovjek podvrgava nekoj boanskoj sili koja odreuje njegovu sudbinu, dok pomou magije eli sam, vlastitom snagom upravljati svijetom i prirodom i utjecati na njih; zapravo, u veini religija izvode se magijske radnje, ak i onda ako ih slubene vjerske institucije zabranjuju ili intepretiraju kao nemagijske. (Meyers enzyklopedisches Lexikon, 9. izdanje, 1971-1979) Ako magiju definiramo kao sluenje nadnaravnim silama koje se ne mogu shvatiti razumom, najpoznatijim primjerom u kranskoj crkvi moe se smatrati preobraaj (transsupstancijacija) vina i kruha (hostije) u krv i meso Isusa Krista. Katehizam za odrasle Der katholische Erwachsenenkathechismus (1985, str. 350) o tome, izmeu ostalog, pie: Uenje o preobraaju bitka kod euharistije ne eli biti racionalno objanjenje tajne euharistije koja se moe shvatiti samo ako se vjeruje. U domeni praznovjerja niz dogaaja moe se karakterizirati kao magija: pretpostavljeno zraenje i djelovanje dragog kamenja, esto citirane urokljive oi, snaga amuleta i talismana kojoj se praznovjerni nadaju, manipulacije s tragovima stopala drugih ljudi, elja za nevidljivou, nepobjedivou i neranjivou. D o b a r primjer za rane magijske

predodbe daje > krug ili > prsten, kojem se pripisivala dvostruka funkcija prema van i prema unutra koju asociramo u neprekidno upotrebljavanoj formuli Krug se zatvara. Ve su Etruani i Rimljani plugom opisivali krug oko nekog mjesta kojem su time eljeli osigurati maginu zatitu. Koliko je taj obiaj bio iv jo u ranom srednjem vijeku, pokazuje njegova zabrana od strane kranske sinode godine 743. U knjizi Volksbuch vom Doktor Faust krajem 16. stoljea pria se o glavnom junaku kako je iao u umu kraj Wittenberga: Na raskru putova opisao je nekoliko krugova, dva mala u jednom velikom, prizvao je dakle vraga nou izmeu devet i deset sati. Faust je stao u krug tako da ga se vrag ne moe dokopati. - Primjeri magijskih aspekata u praznovjerju vrlo su brojni, pa bismo ih mogli nabrojiti jo mnogo, a paljiv e italac to uoiti u leksikom dijelu ove knjige. Kao to se u crkvenom smislu vjernici od svog zamiljenog ali, usprkos razliitim filozofskim dokazima o Bojem postojanju, nedo kazivog Boga nadaju da e im u nevolji i kod raznih problema pruiti pomo za koju mole, tako i praznovjerni oekuju potporu od drugih nadnaravnih sila. G O E T H E je oito smatrao da je nadmoan kranima kada je godine 1777. pisao J O H A N N U KASPARU L A V A T E R U : Saalio si mi se zbog tvoje ei za Kristom. Tebi je gore nego nama poganima, jer se nama u nevolji ipak pokazuju nai bogovi. Iako se G O E T H E ovdje naziva poganinom, praznovjerni se ljudi zapravo ne mogu smatrati areligioznima, ako se religiozan definira kao vjernik ili onaj koji vjeruje u neku viu silu. Praznovjerje i teizam meusobno se, dodue, iskljuuju, jer dok praznovjerje za svaku razliitu potrebu poznaje posebne snage i sile (bogove, demone i duhove zatitnike), teizam priznaje samo jednog boga. Prosvijeeni Srednjoevropljanin moe se nadmono smjekati kad proita da su Indijanci prije bitke uzimali sredstva za ienje da bi u svom tijelu stvorili mjesto za boga rata koji e im dati hrabrosti. Ali ni u Srednjoj Evropi nisu nekada bili previe daleko od takvog vjerovanja, kada se mislilo da se povraanjem i pomou sredstava za ienje ovjek moe rijeiti grijeha. O grijesima su u srednjem vijeku postojale sasvim materijalen predodbe. Sveti R E M I G I J E , biskup u Reimsu u 6. stoljeu, navodno je neku opsjednutu enu naveo na povraanje da bi tako iz nje istjerao zlog duha. Korom s bazgove grane, oguljenom prema gore, moglo se prema vjerovanju izazvati povraanje. Danas jedva da e se nai ovjek koji zastupa iskljuivo prazno vjerna shvaanja, jer su ona, kao to pokazuje leksiki dio ove knjige,

naprosto previe proturjena i suprotna naem suvremenom znanju i spoznajama. Danas se kod praznovjerja moe raditi samo o vjeri u pojedine sentencije i o pridravanju takvih sentencija. A tu su upravo crkveni vjernici oni koji doputaju da na njih djeluje ili njima rukovodi ova ili ona praznovjerna deviza. Ti crkveni vjernici, naime, imaju sklonost da vjeruju i u one natprirodne sile koje Crkva ne sankcionira. Iz takvog aspekta treba shvatiti esto vrlo estoku borbu klerika protiv praznovjerja. Zaista religiozni ljudi ne vjeruju ni u neko boanstvo, ni u demone ili druga iracionalna duhovna bia. J A K O B G R I M M je na kraju izlaganja o praznovjerju ustanovio da ono ivot naih predaka nije ispunjavalo samo strahom nego i utjehom. Time se G R I M M pokazao vrlo objektivnim prema prazno vjerju. Jer zapravo je cilj i zadatak religije da pomae ovjeku na njegovom m u k o t r p n o m putu, da ga ohrabruje i tjei. A takvih je elemenata koji pomau u praznovjerju vrlo mnogo, premda se to u kranskim obrambenim reakcijama stalno porie. Jedan znanstvenik novog vremena, psiholog C A R L GUSTAV J U N G , izjasnio se nepo sredno prije svoje smrti (1961) vrlo odluno za prirodnu vjeru i njezino pozitivno djelovanje na ovjeka: U istoj mjeri u kojoj je raslo nae znanstveno poimanje, na je svijet postepeno dehumaniziran. ovjek se u kozmosu osjea izoliranim jer vie nije povezan s prirodom i jer je izgubio svoj emocionalni nesvjesni identitet' s prirodnim pojavama. O n e su pomalo izgubile svoj simboliki sadraj. Grmljavina vie nije glas ljutitog boga, a munja vie nije projektil kojim on kanjava ovjeka. U nijednoj rijeci vie ne ivi neki duh, nijedno drvo nije ivotni princip nekog ovjeka, nijedna brdska spilja stan nekog velikog demona. o vjeku ne govore vie glasovi iz kamenja, biljki i ivotinja, a ni on vie ne govori s njima u uvjerenju da ga razumiju. Njegov je kontakt s prirodom izgubljen, a time i jaka emocionalna energija koja je djelovala na tu simboliku povezanost. Misaona ljepota i poetska dubina mnogih praznovjernih sentencija jo ekaju da ih netko otkrije. C A R L GUSTAV J U N G je ve ukazao na to, a isto tako i J A K O B G R I M M , kada je napisao: Jo jaa snaga negoli u travi ili kamenu lei u rijei, i kod svih naroda iz nje proizlaze blagoslov ili prokletstvo. Ali ako se eli da djeluju, potrebne su povezane, sveano sastavljene rijei, pjesma i pjevanje; zato je sva snaga govora kojim se slue sveenik, lijenik ili arobnjak povezana s oblicima poezije. A kada W I L H E L M G R I M M pie o bajci: Svaka se istinska poezija moe interpretirati na najrazliitije naine jer, budui da je izala

iz ivota, uvijek se iznova u nj vraa, onda se to moe primijeniti i na mnoge sentencije praznovjerja. Kakve istanane elje dolaze do izraaja kada se opisuje nadnaravna, duevna veza u dobru i u zlu izmeu raznog dragog kamenja - primjerice smaragda ili berila - i njihovih nosilaca. I kakva se irina mate pokazuje u vjerovanju da je zlato nastalo pomou sunca, pa je zato najbolji lijek i sredstvo za jaanje s nepogreivim djelovanjem. Nije li bila potrebna najljepa snaga mate da se jednostav noj kitici svjeeg zelenila za Duhove pripie sposobnost da razbije svaku aroliju? Pa iako ivotinje u staji, koje na Badnjak govore, pokazuju oslanjanje na Bibliju, ipak i ovaj primjer, kao i sve arolije analogije, dokazuje da se u praznovjerju esto javlja istinska poezija. Nae praznovjerice sadre i mnoge slikovite metafore, kao to su lastavice koje, vraajui se poslije zime, donose sreu, orao koji proizvodi vjetar, te razne boje, svaka sa svojim znaenjem - bijela za nedunost, crvena za ljubav i ivot, plava za vjernost, ustrajnost i udesnost. Tek je nas koji ivimo u sadanjem vremenu zapalo da moemo spoznati ljepotu jezika i slikovitost mnogih praznovjernih sentencija, jer imamo potrebnu distancu prema sadrajima.

IV.
Praznovjerje je raslo p o t p u n o bez sistema, te i dalje buja na sve strane (npr. > vozai automobila, > aj s limunom > svjei sir). Zbog razliitih izvora nailazimo meu praznovjernim sentencijama na mnoge velike i male proturjenosti koje regionalne razlike jo vie poveavaju. Rjenik Handworterbuch des deutschen Aberglaubens djelomino infor mira o tome. Ali, i u tom opirnom djelu izdavai su morali priznati da porijeklo i znaenje sentencija nisu mogli uvijek biti tono objanjeni, ve samo koliko nam je to danas mogue. O n o to danas smatramo praznovjerjem nekada je bilo: a) pravo vjerovanje (Grka, Rimljana, Germana), b) praznovjerje (rimska religija za Grke, itd.) c) pravila za ivot i ponaanje, itd. Praznovjerje se esto kvalificiralo kao bez povijesti jer su njegove osnovne karakteristike tokom svih vremena ostjale iste. Ali ipak bi bio i zasluan i vjerojatno zanimljiv pothvat kad bi se istrailo koje od refleksija klasificiranih danas kao praznovjerje potjeu iz vremena ranog srednjeg vijeka, a koje su bile u optjecaju u kasnom srednjem vijeku, pa su se tada i ozbiljno prakticirale. Pritom bi se vjerojatno dolo do bitno proirenih spoznaja o svakodnevnom ivotu prijanjih vremena. Trebalo bi, dakako, izbjegavati tako neodreenu oznaku kao to je u srednjem vijeku, jer je srednji vijek, po uobiajenoj podjeli, trajao ipak tisuu godina (po jednoj drugoj verziji ak tisuu dvjesta), a nitko nee ustvrditi da u tom vremenskom periodu nije dolazilo do promjena. Isto tako ne bi trebalo smatrati da se taj zadatak moe rijeiti samim upuivanjem na neki knjievni izvor u kojem se pojedina sentencija spominje manje ili vie sluajno: ona je mogla biti rasprostranjena ve nekoliko stoljea ranije, a i nekoliko stoljea kasnije, i u sasvim drugim krajevima, a ne samo u onom spomenutom u tom izvoru. Moda bi bio od pomoi postupak slian onom to ga primjenjuju paleontolozi sa svojim karakteristinim fosili ma. U tom bi kontekstu trebalo naroito p o m n o istraivati obiaje oko odravanja zdravlja i lijeenja bolesti. Leksiki dio ove knjige pokazuje da su nevolje naih predaka bile brojne - od zubobolje, preko epilepsije, do spolne nemoi - te da su mnogobrojni bili i njihovi pokuaji da ih se rijee. Primjenjivana sredstva su esto slijedila simpatetiki princip da se isto lijei istim - similia similibus curentur - to je ponekad ilo tako

daleko da su, primjerice, uticu pokuavali lijeiti svim moguim sredstvima ute boje. esto slavljena simbolika boja prolih vremena u takvim se sluajevima pokazala kao nesposobnost da se prodre dublje u bit bolesti, zbog ega su se pokuaji lijeenja oslanjali na vanjsku boju. U razliitim ljudskim izluivanjima - slini, znoju, krvi, izmetu, mokrai, mukom sjemenu, menstrualnoj krvi, unoj masti - nasluivale su se djelotvorne snage za ouvanje ivota, pa su se ona zato preporui vala za lijeenje bolesti. Ve u pretkranskoj antici pljuvaki se pripisi vala ljekovita i arobna snaga; Isus je prema Evanelju po Ivanu (9,6) uinio pomou pljuvake da jedan slijepac progleda, pa se ovdje radi o jednom od sluajeva da je antikno vjerovanje prelo u kransko. I dijelovi leeva, npr. > mrtvaki zubi i > mrtvake ruke, takoer su se smatrali ljekovitim, pogotovo ako su potjecali od ljudi poginulih nasil nom smru, na primjer od objeenih. Posebnom mogunosti za unitenje bolesti smatralo se prenoenje bolesti na kamenje, vodu, ivotinje (npr. > reumatizam), ali i na druge ljude. Jo kod PARACELSUSA nailazimo na takve upute. Treba naglasiti kako pokuaji da se vlastita bolest prenese na nekog drugog, zbog njihove proturjenosti s kranskom ljubavi prema blinjem, vae kao naroito negativne manifestacije praznovjerja. P L I N I J E STARIJI (23-79. godine n.e.) takoer je ve osuivao takve akcije. Meutim, ne moe se iskljuiti da se vjera u prenosivost zla ne oslanja na Stari zavjet, u kojem je Bog zapovjedio da se grijesi natovare jednom jarcu i da ga se istjera u pustinju (Levitski zakonik 16,21 i d.). Ideja zamjene nalazi se u Bibliji vrlo esto. J A K O B G R I M M je ustanovio da je starije Ijekarstvo vrlo mnogo radilo sa ivotinjskim tvarima, s masti odreenih ivotinja, s raznim iznutricama, oima, srcima, jezicima i drugim ivotinjskim tvarima koje su ovjeku trebale donijeti ozdravljenje. Nasuprot tome, Ijekarstvo u G R I M M O V O vrijeme upotrebljavalo je preteno biljna i mineralna sredstva. Jedno drugo opaanje J A K O B A G R I M M A - da vjera u snage dragog kamenja nikada nije postala zaista popularna - moe se vjerojatno objasniti time to je drago kamenje bilo stranog porijekla i skupo. A L B E R T VELIKI ve se u 13. stoljeu vrlo opirno bavio osobinama dragulja. Recept da se epilepsija protjeruje ako se pojede kruh namazan stjenicama bazira se, kao i sline upute koje izazivaju gaenje (npr. u sluaju > suice), na vjerovanju da se takvim gadnim sredstvima mogu

poplaiti demoni bolesti. Slina, razmiljanja imaju korijene jo u vrijeme antike, a dolazila su do izraaja i u spomenutoj primjeni ljudskog izmeta kod lijeenja vanjskih i unutranjih bolesti. E D U A R D S T E M P L I N G E R doveo je s time u vezu i ozloglaenu apoteku izmeta u starom i srednjem vijeku. Nerijetko su se bolesti protjerivale i smrdljivim sredstvima ili sredstvima s jakim mirisom (> mirisi). Tako se u 17. stoljeu smatralo da se kuga moe, pored ostalog, izlijeiti mirisanjem eau mirabilis, nekom vrstom pretee dananje kolonjske vode. Nai preci su mnogo intenzivnije od nas njegovali meusobne veze izmeu ovjeka i prirode. Ljudi su se smatrali sastavnim dijelom prirode, te su mislili da svojim sudjelovanjem moraju osigurati daljnji tok, funkcioniranje prirode, pri emu su svoje djelovanje osjeali kao potrebno prirodi, kao integrirajui proces zbivanja: polja ne bi donosila plodove bez maginog blagoslova, domae su se ivotinje mogle samo zazivanjem duhova obraniti od poasti, ak ni mjesec bez ljudskih molitava ne bi postao opet okrugao i zdrav. Sve to nije bilo djelovanje izvana, ve sudjelovanje koje je po miljenju ljudi bilo isto tako neophodno potrebno kao sjaj sunca i kia. Ta ocjena ponaanja naih predaka (Aaron J. Gurevi) dijame tralno je suprotna osudi da su arolijama eljeli prisiliti prirodu i demone da im budu skloni. Tu navodnu prisilu istie prvenstveno Crkva kao izrazitu negativnost praznovjerja, dakle prijanjih vjerskih nazora. Ra zumljivo je da vjera u korisnost sudjelovanja u razvoju prirode nije mogla naii na odobravanje Crkve, jer je prema tom novom vjerovanju samo Bog mogao odluivati o zbivanjima u prirodi. S druge strane, vjerovalo se da se moe ne samo prenijeti bolest ili nezgoda na razliite medije (> bradavice, > kurje oi, > sunane pjege) nego i obratno, da se gutanjem cvjetova itarica ili prvog proljetnog cvijea mogu stei njihove prirodne snage i svjeina i time ojaati vlastito zdravlje. Zadravanje mladenake snage, pronalaenje arobnog vrela pomlaivanja, jedna je od najintimnijih ljudskih enji, na kojoj se bazira i elja za stoljeima traenim kamenom mudraca, odnosno ivotnim eliksirom. Kamen mudraca, lapis philosopborum, uznemirivao je mnoge glave jo od doba kasne antike. U svakom razdoblju netko bi pomislio da je naao taj veliki misterij iji samo mali djeli moe svaku neplemenitu kovinu pretvoriti u zlato i srebro, ali i izlijeiti sve bolesti.

U doba antike vjerovalo se da se stapanjem pravih kovina moe proizvesti umjetan ovjek - homunculus. Ako su u 8. stoljeu arapsko-perzijski lijenik D A B I R I B N H A I J A N (latinizirano ime: GEBER), a kasnije A L B E R T VELIKI, R O G E R B A C O N i poetkom novog vijeka PARACELSUS vjerovali u mogunost nalaenja takve kvintesencije, onda je to odgovaralo tadanjoj razini prirodnih znanosti, a prije svega vjerovanju da su sve zemaljske tvari nastale raznim mijeanjem od alkemijskih pratvari soli, sumpora i ive. Stoljeima su ljudi teili za fantomom, rtvovali su se imeci oekujui da e se dobiti jo mnogo vei kada se bude u neogranienim koliinama moglo proizvoditi toliko eljeno zlato. Leksikon J O H A N N A H E L N R I C H A 2 E D L E R A Grofies, vollstdndiges Universal-Lexicon alter Wissenscbaften und Kiinste posve tio je godine 1774. kamenu mudraca ipak jo jedanaest stranica, ali s rezigniranim zavretkom. Meutim, ako je u 20. stoljeu GUSTAV M E Y R I N K jo vjerovao da transmutacijom moe dobiti taj filozofski kamen, to je sigurno praznovjerje. Iza sveg tog traenja bilo je uvijek oekivanje da e se ovjek pomou rastopljenog kamena mudraca moi pomladiti i tako produljiti svoj ivot. Da li je kamen mudraca moda predstavljao nasluivanje antimaterije, koje je u najnovije vrijeme koncipirala teoretska fizika? Ta obratno elektriki nabijena antimaterija, u susretu s naom zemaljskom materijom, mogla bi osloboditi ogromne koliine energije, ali se jo moraju pronai mogunosti da se njome ovlada. H o e li moda time kamen mudraca u razdoblju svemirskih letova jednog dana postati stvarnost, dodue u drugom smjeru nego to se prvobitno mislilo ? U svojoj knjizi Weltbuch pisao je SEBASTIAN F R A N C K godine 1534. o Francima: Na svetog bi Ivana zapalili vatru i tog bi dana donijeli vijence spletene od pelina i sporia, a svatko je u ruci imao plavu travu zvanu kokoti. Tko bi kroz nju gledao u vatru, cijele ga godine ne bi boljele oi - tako su mislili u svom praznovjerju. Tko je elio otii od vatre kui, bacio bi travu u vatru i rekao 'Neka s ovom travom ode i izgori sva moja nesrea'. U narednom je stoljeu slavni putujui propovjednik ABRA H A M A S A N C T A C L A R A upozoravao svoje sluabce da po biblijskom uzoru slijepac moe progledati pomou riblje ui. U apokrifnoj Knjizi o Tobiji iz Starog zavjeta nalazi se odgovarajui izvjetaj s arhanelom Rafaelom kao savjetnikom. Razne ljudske izuzetnosti bile su, kao to je razumljivo, u naroito velikoj mjeri objekti brojnih refleksija. U to se ubrajaju

crvenokosi i grbavci, trudnice i rodilje, ene za vrijeme menstruacije i prostitutke, idovi i opsjednuti, smaknuti, samoubojice i ostali mrtvi. Nemali broj magijskih radnji mogao se navodno pojaati ili uiniti uspjenijima, ako ih ovjek obavlja natate, gol, utei ili prije izlaska sunca, dakle, ako se onaj tko te radnje izvodi namjerno dovede u iznimnu situaciju. Openito je rano drutvo - kao uostalom i sadanje samo rijetko podnosilo lanove koji se nisu pokoravali njegovim pravi lima i osveivalo im se svim moguim sredstvima. Vjerovanju da se pokazivanjem gole stranjice ili genitalija moe sprijeiti neko zlo moe se pripisati i esta izreka Poljubi me u stranjicu, kao i saga iz eke ume u kojoj je mrtvac uskrsnuo, a njegova uvarica uzmaknula okrenuvi mu stranjicu, nadajui se da joj tako ne moe nakoditi. Klju i porijeklo tog vjerovanja moda je jedna epizoda iz grke mitologije: P L U T A R H pria da su, kad je Posejdon sa svojim ljudima poao u boj protiv Likijaca da bi osvetio Belerofonta, likijske ene krenule s podignutim suknjama ususret mu karcima, koji su nato zbunjeno ustuknuli. Tako su Likijke bez prolije vanja krvi odvratile opasnost od svoje zemlje. Prema T A C I T U Germanke bi ogoljele prsa da bi na taj nain potakle svoje mueve na daljnju borbu i da bi sprijeile njihovo zarobljavanje. A M A R T I N L U T H E R je prema G U S T A V U F R E Y T A G U esto namjerno leao u krevetu gole stranjice jer je vjerovao da e time protjerati vraga. Zahtijevanje > golotinje da bi se ispunile razne elje ve se pribliava nerjeivom zadatku. Mnogi su se ljudi sigurno odrekli toga da ispunjenje neke elje postignu time to bi javnosti razgolitili svoje tijelo. Ali u praznovjerju susreemo i niz drugaijih nerjeivih zadataka, kao npr. kad ovjek u vruici mora, da bi ozdravio, tako dugo ganjati crnu maku dok ne ostane leati mrtva, ili kad se u tamnoj noi mora nai djetelina sa etiri lista. Uzimanje raznih mikstura koje izazivaju gaenje, npr. sa stjenicama, uima, od konjskog ili svinjskog izmeta itd., za mnoge je ljude takoer predstavljalo nerjeiv zadatak. Iz bajki su poznati nerjeivi zadaci to su ih morale izvravati vjetice ili vrag da bi ih se tako odvratilo od zlih namjera. I u daljnjim je praznovjernim sentencijama pretpostavka iznimno ponaanje. Tako se smatralo da se moe postii ostvarenje niza elja ako se > koulja obue naopako. U suprotnosti s uobiajenom navikom, bacali su se i razni predmeti natrag preko glave ili preko jednog ramena (> unatrag). U drugim sluajevima neki odreeni predmet nije se smio kupiti, ve ga se moralo > nai ako se eljelo da bude djelotvoran. Drugi

su se predmeti opet morali kupovati bez > cjenkanja, ili ih je trebalo isprositi ili ukrasti (> vlasac). U svim tim sluajevima veliko znaenje imalo je odstupanje od uobiajenih pravila. Prirodne su vjere pripisivale veliku snagu zemlji. U ovom se leksikonu spominje kako se novoroenad polagala na zemlju da bi njezina snaga prela na dijete. Zemlja se stavljala i na bolesna mjesta na tijelu, u nadi da e to pospjeiti njihovo ozdravljenje. Kada je trebalo napraviti ugovor o kupovini ili najmu neke parcele, prazni bi se pergament, kao i pribor za pisanje, stavljao na taj komad zemlje da bi dokument magijskim djelovanjem postao nepovrediv. U mnogim refleksijama vjerovanja prolih vremena koje danas takoer smatramo praznovjerjem, odluujuu ulogu igra ve spomenuti animizam, vjera u to da svaka stvar ima duu. Promatranja abljih krakova koji su se trzali, to ih je godine 1780. vrio L U I G I G A L V A N I , mnogi su smatrali potvrdom animistikih predodbi. Pored izrazitih > ivotinja s ljudskom duom, za koje se smatralo da nose duu umrlih, i raznom se dragom kamenju pripisivalo svojstvo da suosjea sa svojim vlasnicima, da ih upozorava na opasnosti za duu i tijelo i da ih titi. Krastae i pauci privlaili su, prema vjerovanju, na sebe otrov i tako od njega spaavali ljude, a ta se misao nalazi i u teozofskim izlaganjima J A K O B A B O H M E A Secbs theosophische Punkte. Animizam, koj je srodan fetiizmu, ne javlja se samo u vjerovanju prijanjih ili primitivnih ljudi: mnogi dananji vozai automobila daju svom vozilu ime od milja i time pokazuju moderni animizam. Istu pojavu nalazimo i kod vlasnika pasa i maaka. Praznovjerje usko povezano s prirodom prua mnotvo analogija i paralela. Moda je najblii primjer mjesec koji raste ili se smanjuje kao simbol rasta i bogatstva koje se poveava ili smanjuje. Simbolino znaenje ima i uputa za ispravno guljenje jabuke da bi se pomoglo kod > zatvora. U optjecaju su bile i analogije koje su upuivale na budunost, kao npr. u vezi s branim krevetom, djejom velikodunou, operacijama i mnogim drugim okolnostima. Zanimljiva je analogija prema kojoj > vuna moe ljude oistiti od grijeha, budui da apsorbira i konkretnu prljavtinu. U vezi s tim treba spomenuti i imaginarnu slinost raznog korijenja s ljudskim likom, prvenstveno kod tajanstvene mandragore. Za > kaun se smatralo da se na njemu mogu raspoznati oblici slini ruci, pa se staro, pjegavo gomoljikasto korijenje nazivalo avolje ruke, a mlado ruice sree.

Budunost, sudbina pojedinca, bila je previe vana a da bi se o njoj pokuavalo neto saznati samo analogijama. Ve se na Novu godinu i, naravno, na svaki roendan postavljalo pitanje o budunosti, a jo je vee zanimanje vladalo za buduu sudbinu novoroeneta ili osobe koja se eni ili udaje. O karakteru ljudi trebalo je da govore kosa, oi, obrve, ui, nos, usta i ruke. Mjeseeve mijene i niz manipulacija s razliitim biljkama ( > zimzelen, > luk), kao i nain ponaanja kod ivotinja (> pauci, > ptice, a konano i > arobni pruti), takoer su sluili kao prorotva. Ta izraena elja da se unaprijed sazna sve o budunosti dovela je do pripisivanja vrstih osebujnosti odreenim danima i vremenima. Vjerovalo se da svaki dan ima svoje osobitosti: mnogim - i kranskim - praznicima pridavale su se posebne kvalifikacije, a ve su se u doba antike sastavljale cijele tabele sretnih i nesretnih dana, esto na osnovi astrolokih promatranja i spekulacija. Rimski car AUGUST odbijao je da odreenih dana poduzme neto vano, npr. da poe na putovanje, o emu pie njegov biograf SVETONIJE. JAKOB GRIMM je ukazao na to da je > biranje dana bilo uobiajeno kod idova, Grka i vjerojatno kod svih pogana, te rekao dalje: Jedva da je ijedan drugi narod vie vjerovao u biranje dana od krana u srednjem vijeku. I panjolski jezuit BALTHASAR GRACIAN pisao je u prvoj polovici 17. stoljea o nesretnim danima: Takvih ima; na te dane nita ne polazi za rukom. Car HENRIK IV (11. stoljee) poinjao je sve odlune bitke u utorak, dok se N A P O L E O N I silno bojao petka. Svo to vjerovanje u stalne dobre i loe dane potjee od prastarih pokuaja odreivanja i proricanja ljudskih sudbina iz zvijezda. Ve su Babilonci i Asirci, Egipani, Kinezi, pa i Grci i Rimljani vrlo paljivo promatrali mijenjanje zvijea i na tome bazirali svoje odluke. PLATON i ARI STOTEL bijahu uvjereni da zvijezde imaju duu i da su boanske. Tako se ne treba uditi to i u Bibliji, kod KRISTOVA roenja, vanu ulogu igra zvijezda, dok je njegovu smrt na kriu, prema izjavi evangelista, pratilo pomraenje sunca: to su za mnoge krane bila neosporiva svjedoanstva korespondencije izmeu zemaljskih zbivanja i zvijezda. KONSTANTIN VELIKI, TOMA AKVINSKI, ROGER BACON, FRIDRIK II, DANTE, PARACELSUS, KOPERNIK, JOHANNES KEPLER, PHILIPP M E L A N C H T H O N , ALBRECHT V O N WALLENSTEIN, TYCHO de BRAHE - svi su oni bili uvjereni u utjecaj zvijezda na ljudsku sudbinu, za razliku od TACITA, SENEKE, PAVLA,

AUGUSTINA, BONAVENTURE, PICA DELLA MIRANDOLE i M A R T I N A L U T H E R A - da navedemo samo nekolicinu protivnika itanja sudbine iz zvijezda. Nemali je broj ljudi t o k o m vremena izgubio ivot jer su ih se monici na temelju svojih horoskopa bojali. Tek je 18. stoljee, doba prosvjetiteljstva, donijelo vei otklon od astrologije. Usprkos tome G O E T H E je, u autobiografskom djelu Dichtung und Wahrbeit, registrirao konstelaciju zvijezda kod svog roenja, a H O L D E R L I N je u svojoj pjesmi rijeci Rajni priznao da vjeruje u utjecaj zvijezda na ljudski karakter: Jer, kao to si poeo, takav e i ostati, koliko god djelovala nevolja i odgoj; najveu mo ima, naime, roenje i zraka svjetla koja obasjava novoroene. U leksikom dijelu ovog rjenika petak prua dobar primjer za promjenu nazora od pretkranskog do kranskog vremena: dok je prvobitno bio sretan dan, u kransko je doba postao nesretnim danom. Promjena u shvaanju etvrtka nije tako jasno izraena, iako se Crkva otro borila protiv tog dana boga Donara, budui da se regionalno slavio jo do 17. stoljea. Nasuprot tome, u odnosu prema vodi moemo konstatirati iznenaujuu podudarnost pretkranskih i kranskih shva anja: kultsko ienje i posveivanje vode, prema starim religioznim predodbama (npr. u kultu boice Izis i boga Mitre, kao i kod sjevernih Germana) prelo je u kransko krtenje s posveenom vodom koja se, pomijeana sa > solju koja daje ivot, upotrebljava u mnogim vjerskim obredima katolike Crkve. Prema ljekovitom bilju Crkva je primjenjivala opreznu taktiku: ako se skupljalo uz molitve, nije imala nikakvih prigovora, ali ako su se pri skupljanju mrmljale formule starih arolija, tvrdila je da ono ne moe imati nikakvo djelovanje. Vrijeme prije izlaska sunca, ali i nakon njegova zalaska, jutro, podne i pono - svi su ti dijelovi dana imali osobite prednosti ili loe strane za neki posao, za arolije ili za ljudsko zdravlje. I G O E T H E O V Faust elio je da se ujutro pri p u n o m mjesecu rijei svakog dima znanja i da ozdravi kupajui se u jutarnjoj rosi. Poetak godine, mjeseca, tjedna i dana, takoer su imali vrlo znaajnu ulogu (> poetak). Isto se tako vjerovalo da je prvi susret sa starom enom, dimnjaarom ili crnom makom vaan za budunost, a pogotovo za zdravlje. U vezi s tim treba spomenuti i vrlo proireno

miljenje da se pljuckanjem na prvi novac koji se primi moe osigurati daljnji uspjeh u poslovima, pri emu igra ulogu i ve spomenuto vjerovanje u magine snage ljudskih izluina. Za saznavanje budunosti koristila su se i prizivanja mrtvih, to se spominje u proroanstvu kralja aula u Starom zavjetu, ali i u 11. pjevanju Homerove Odiseje. Nemali broj takvih spiritistikih prorotava poznat je iz antike i kasnog rimskog carstva, npr. za careva N E R O N A , KARAKALE i dr. Ve citirani opat J O H A N N E S T R I T H E M I U S je prema predaji godine 1482. vratio iz carstva mrtvih umrlu enu kasnijeg cara M A K S I M I L I J A N A I! Nasluivalo se da je opat, koji je bio poznat po znanju magije, pri svojim estim nekromantskim eksperimentima manipulirao ogledalima. U knjizi Volksbuch vom Doktor Faust taj je arobnjak po elji KARLA V prizvao iz mrtvih njegovu pokojnu enu kao i A L E K S A N D R A V E L I K O G koji je bio mrtav ve tisuu osamsto pedeset godina. Ali i u dananje vrijeme mnogi vidovnjaci tvrde da imaju kontakt s onim svijetom i da mogu uspostaviti vezu s umrlima. Jedan je sud u Aachenu godine 1985. ustanovio da danas mnogi ljudi vjeruju u natprirodne sposobnosti, te je odbio postupak protiv neke vidovite ene koju je dravno tuilatvo optuilo za prijevaru. Zanimljiv indikator za promjene, nastale od antiknog do kran skog svjetonazora, predstavlja odnos prema ogledalu. Kau da je SO KRAT svojim uenicima preporuivao da se svakodnevno pogledaju u ogledalo, elei tako upotpuniti njihovu samospoznaju. U doba antike teilo se, naime, za skladom izmeu duha i ovjekove vanjtine (kalokagatija). Kranstvo je, meutim, smatralo ogledalo instrumentom tatine, a J O H A N N E S T R I T H E M I U S bio je jedan od mnogih koji su ak vjerovali u djelovanje demona u ogledalima. U > demone, naime, nisu vjerovali samo Grci i Rimljani iz pretkranskog vremena, ve isto tako snano i krani. O R I G E N , J E R O N I M i A U G U S T I N rani su primjeri takvog vjerovanja. Sveti Augustin imao je vaan utjecaj na cijeli srednji vijek, a napisao je: Sve bolesti krana dolaze od tih demona koji osobito mue tek pokrtene i ak novoroenu djecu. Tako se mogu objasniti mnogi strahovi oko > novoroenadi, ali i ve spomenuto vjerovanje da se bolesti mogu izlijeiti protjerivanjem demona. U svom djelu Summa theologiae T O M A AKVINSKI je napisao: Kiu i vjetar i svako nevrijeme uzrokuju demoni. Dogma je da demoni svaljuju s neba vjetar, oluju i vatru. A L B E R T VELIKI, uitelj T O M E A K V I N S K O G , vjerovao je da vihori nastaju kad se u izvor baci posebni balzam, a jo trista godina

kasnije M A R T I N L U T H E R je vjerovao u sline u z r o k e : kad se u odreenu movaru baci kamen, oslobaaju se ukleti vragovi i demoni, pa izazivaju stranu oluju. N i z praznovjernih sentencija danas navodi na miljenje da se radilo o postizanju obinih pedagokih ciljeva kad bi se prijetilo irevima onome tko bi sjeo na stol, ili vragom, kad se pri zijevanju ne bi stavila ruka na usta, ili pak boleu, ako se pljune u rijeku. Meutim, uzrok su, bar u poecima, bili mnogo dublji motivi nego to to moemo razabrati na prvi pogled na temelju dananje situacije: stol je, isto kao i kuno ognjite, smatran svetim, a sjedanje na stol sakrilegijem; za vraga se, kao i za vjetice, mislilo da esto leti uokolo u obliku komarca, ulijee ovjeku u usta i tako se domogne njegove due; pljuvaka je smatrana vanim ivotnim sokom koji se nije smio izbacivati, ve ga je, po mogunosti, trebalo zadrati u organizmu. Dva prastara delikta koji se ve odavno smatraju praznovjerjem su > urokljive oi i spominjanje osobina nekog ovjeka. Ve se u grkoj mitologiji Gorgona optuivala da svojim pogledom pretvara svakoga u kamen. I u Starom zavjetu Bog se ne odvraa od grenika nego upravlja svoje lice prema njima (Levitski zakonik 20,6: 26,17). Starorimski decemviri prijetili su oko 450. godina n.e. u svojim zakonima smru svima koji prouzrokuju neku tetu urokljivim pogledom. P L U T A R H je izvjetavao o stanovnicima uz C r n o more da su svojim pogledom navodno mogli razboljeti i polako usmrtiti mukarce i djeake. U srednjem je vijeku B U R C H A R D IZ W O R M S A pisao o enama koje svojim pogledom mogu oparati i unititi guske, paunove, kokoi i odojke. I zloglasni kodeks protiv vjetica Hexenhammer, koji je postao stranim kaznenim zakonikom 16. i 17. stoljea, igosao je djelovanje urokljivog pogleda. Rimljani su tvrdili da papa P I O IX (1846-1878) ima urokljiv pogled, te su, da bi se u danoj prilici obranili pruali mali prst ili kaiprst. Ali i u nae se vrijeme oku i pogledu pripisuje magina snaga nad drugim ljudima, u dobrom kao i u loem smislu: poznata je uzreica probosti oima. Kao to se esto plailo urokljivog pogleda kiljavih i crvenokosih osoba, te ena za vrijeme menstruacije, tako su se i ovjeku pred smaknuem vezivale oi da ne bi koga urekao svojim pogledom. S. S E L I G M A N N opirno je prikazao urokljiv pogled u 2 toma na oko 900 strana (> popis literature). U starom se vijeku za itave narode u Africi tvrdilo da hvalospje vima mogu uiniti da se drvee osui i djeca umru. Atenski zakonodavac S O L O N navodno je oko 600. god. prije n.e. savjetovao: Treba se uvati

da se nekoga ne proglasi sretnim prije no to je umro (Herodot I, 32). Spominjanje neke sretne okolnosti praznovjerni i danas smatraju opa snim; da se srea zbog toga ne bi razbila a zdravlje pobjeglo - kao to se smatra dijelom u ali a dijelom ozbiljno. U Faustu J O H A N N A W O L F G A N G A G O E T H E A Wagner upozorava svoga gospodara: Ne spominji dobro poznato jato koje se iri i struji u maglenom krugu i ovjeku sa svih strana sprema tisuostruku opasnost! Mogunost da ovjek postane nevidljiv, pa time neranjiv i nepobjediv, takoer je poznata od starog vijeka do dananjih vremena. Prema prii koju spominje H E R O D O T , lidijski kralj Kandaul u 7. stoljeu pr.n.e., pokazao je Gigu svoju lijepu suprugu neodjevenu. Uvrijeena kraljica prisilila je Giga na borbu protiv kralja kojeg je - prema P L A T O N U pobijedio pomou prstena koji ga je inio nevidljivim. Ljudi su vjerovali da se razliitim sredstvima i manipulacijama mogu uiniti > nevidljivima i > neranjivima. U novije vrijeme, za pripadnike dinastije Hohenzollern smatralo se da su otporni na metak i da ih moe raniti samo srebrni metak. Godine 1724. u Pruskoj je ak zakonom bilo zabranjeno postizanje neranjivosti putem magije, ali je ipak jo za vrijeme 1. svjetskog rata popularni pruski feldmaral grof H A E S E L E R , grubi Gottlieb, bio okruen aurom neranjivosti. U dananjem praznovjerju s brojevima, tri i sedam obeavaju sreu, a trinaest nesreu. Mistika i simbolika brojeva od samih su poetaka zastupljeni kod svih naroda i religija. Moe se pretpostaviti da je miljenje u brojanim simbolima poelo s brojem jedan kao znakom jedinstva, te da je nastavljeno brojem dva kao simbolom dualizma i polariteta, dok je broj tri smatran simbolom sinteze (naprimjer otac, majka i dijete), a kod mnogih naroda i religija svetim brojem. Kransko uenje o Svetom trojstvu nije nipoto bilo novo, ve je uzore i analogije imalo u mnotvu boanskih trojstava u toku cijele antike. Promatranje zvjezdanog neba dalo je povoda daljnjoj mistici brojeva, a sedmodnevni mjeseevi periodi dali su osobitu teinu broju sedam kojem se pridavalo i sveto znaenje (> brojevi i razne rijei koje izraavaju brojeve).

V.
Je li mogue znanstveno utvrditi razloge koji su doveli do praznovjerja? Zato ljudi danas vjeruju u te esto nerazumljive i zdravom razumu protivne sentencije veinom iz prastarih vremena ? Bez sumnje ih nerijetko privlai upravo nerazumljivost i neobjanjivost pojedinih praznovjernih refleksija. Tajanstvene pojave koje se ne mogu racionalno objasniti, esto u ovjeku bude vjeru da bi mu ba to moglo pomoi. Tako praznovjerje ide ukorak s ljudskim uivanjem u pustolovinama i spekulacijama. Katkad se primjena praznovjernih sentencija ne smatra ozbiljnom, ve samo razbibrigom. U praznovjerju ima mnogo proturjenosti jer mnoge sentencije potjeu iz raznih vremena i regija, ali ono esto daje osjetimo jednoznanije, stvarnije formule nego kranske dogme, ime se moe objasniti i variranje tih dogmi u smjeru konkretnijih obiaja u narodnom vjerovanju. Upotrebljiva religija uvijek je vrlo direktna i materijalistina, pisao je hamburki vjerski pedagog F U L B E R T STEFFENSKY. Mnoge povremeno praznovjerne jamano privlai i povezanost s priro dom koja dolazi do izraaja u velikom broju praznovjernih refleksija. Uvrivanju praznovjerja nerijetko pomau sluajni dogaaji: ini se da slijepa sudbinska mo sluaja potvruje vjeru u tajanstvene sile, a ponekad i razotkrije do tada nepoznate konstelacije, te time potie nove praznovjerne predodbe. Tako se u 17. stoljeu na taliru sv. Jurja, to ga je neki oficir nosio na tijelu, zaustavio puani metak. Taj je sluaj bio uzrokom vjerovanju da taliri sv. Jurja imaju mo da ovjeka uine neranjivim. ini se da su za bujanje praznovjerja naroito povoljne neke duhovne tendencije, npr. strujanja romantizma i mistike. Takva su vremena u prolosti bila neobino prijemljiva za sve subjektivne manife stacije, duhovna mnogostrukost nailazila je na plodno tlo, a spekulativno razmiljanje nailazilo je na posebnu panju, pa je to povoljno utjecalo i na vjeru u mnotvo zatitnikih duhova, genija i individualni anela. S obzirom na to razumljivo je i vjerovanje u osobito veliku prijemljivost ena, ne samo za religiozno vjerovanje nego i za praznovjerje, dodue, nerijetko na ironian, zloban nain, kao kad npr. F R I E D R I C H N I C O LAI godine 1783. pie o teologiji preslice. Ali taj predvodnik berlin skog prosvjetiteljstva s otrim jezikom ni sam nije bio imun protiv praznovjerja, pa su ga javno ismijali kada je objavio da se stavljanjem pijavica na stranjicu oslobodio halucinacija. G O E T H E je o tome u svom Faustu podsmjeljivo napisao: Kada se pijavice nauiju njegove stranjice, bit e izlijeen od duhova i od duha.

Mitovi i bajke esto prenose praznovjerje, te postoje mnogo brojne meusobne veze izmeu tih dviju manifestacija narodnog vjerova nja i zabave. I jedna i druga esto bar kao pozadinu koriste istinske dogaaje i stvarna iskustva. Pomou mitova i bajki, koji su veinom odreeni vremenom i mjestom nastanka, mogu se poblie odrediti mnoge praznovjerne sentencije. U Beu je godine 1814. bilo zabranjeno izdavanje Grimmovih bajki, s obrazloenjem da sadre previe prazno vjerja ! to je, dakle, to praznovjerje koje se pojavljuje u tako razliitim oblicima? Je li ono samo protuoblik kranskog crkvenog vjerovanja, kao to izgleda na osnovi mnogih citiranih izjava klerika? Ili su to pretjerivanja koja prelaze autentino, slubeno crkveno vjerovanje ? Radi li se kod praznovjerja o ostacima ranih vjerskih nazora, kao to proizlazi iz semantike izvedenice latinskog naziva superstitio ? Ili te maksime treba shvatiti kao protupoziciju prihvaenim prirodoznanstvenim i medicinskim spoznajama? Nije lako praznovjerje, s njegovim mnogo strukim pojavama i granama, obuhvatiti jednoznanom definicijom. Na sva postavljena pitanja moe se pozitivno odgovoriti dijelovima materi jala koji je u ovoj knjizi naveden abecednim redom. Ali, dakako, samo jednim dijelom, dok veina materijala uvijek prelazi okvir pojedinih pitanja. U opirnom rjeniku Handworterbuch des deutschen Aberglaubens praznovjerje se opisuje kao vjera u djelovanje i percepciju prirodoznanstveno neobjanjenih snaga, ukoliko one nisu zasnovane na vjerskom uenju. Tu se, dakle, za razliku od ve citirane definicije u rjeniku Worterbuch der deutschen Volkskunde ( str. 275 i d.) praznovjerje jasno razgraniava od vjere, iako se u oba sluaja pretpostav ljaju prirodoznanstveno neobjanjene snage. Ali ipak, ni ta definicija ne moe obuhvatiti sve praznovjerne sentencije, kao to se vidi kad se u leksikom dijelu knjige pogleda pod natuknicama > nevolja, > zvida nje, > okruglice, > poetak. Ta definicija ne pokriva ni refleksije o raznim brojevima. Kada se, primjerice, obeava bogatstvo svima koji na Badnjak jedu okruglice, ili ako naknadno dimljenje ugaene svijee nagovjetava skandal, uope se ne zahtijeva prirodoznanstveno objanje nje, ve se tu radi o istim vjerskim dogmama, moda na temelju viekratnih sluajnih iskustava. Prema dananjem opem shvaanju, praznovjerje je u nunoj suprotnosti s nekim drugim vjerovanjem koje veina priznaje i prakticira. Taj se zahtjev ne potuje u definiciji leksikona Handworterbuch des

deutschen Aberglaubens. Kad u 12. stoljeu H I L D E G A R D V O N B I N G E N smatra da se u zubima nalaze crvi, i kad vjeruje da je hranjivost mesa ovisna o tome da li su ivotinje zaklane dok je mjesec rastao ili se smanjivao, ili kad ciriki lijenik i fiziar K O N R A D G E S N E R u 16. stoljeu za spreavanje krvarenja preporuuje prah od vrhova bivoljih rogova s vodom, onda se u to vrijeme u sve to zajedno moda i vjerovalo i prema tome postupalo, a tek je kasnije shvaeno kao praznovjerje. Ali zato neemo svaku hipotezu, koja se naknadno poka zala kao zabluda, smatrati praznovjerjem - tu, dakako, odluuje i individualno stanovite. To vrijedi naprimjer zaflogiston za koji se u 17. i 18. stoljeu pretpostavljalo da je sastavni dio svake gorive tvari, te da navodno samo on omoguava gorenje. N a k o n otkria kisika, krajem 18. stoljea, odbaena je teorija o flogistonu. Miljenje T O M E A K V I N S K O G : Sjeverni vjetar pomae za raanje muke djece, juni za raanje enske moda je ve u 13. stoljeu nailo na praznovjernu skepsu, barem danas to ne moemo drugaije zamisliti. Do pomicanja vjerskih sadraja prema praznovjerju moe i danas doi sasvim subjektivno, kada se naprimjer napusti kranska osnova, pa se, recimo, liturgijski obred shvati samo jo kao radnja liena smisla. Za racionaliste i pozitiviste vjera i praznovjerje imaju isto korijenje, za njih je svaka vjera u bogove, demone, genije i ostala nadzemaljska bia samo ovjekov pokuaj da se utjei zbog zagonetnosti svijeta i neobjanji vog to nas okruuje, te da bolje svlada nepogodnosti ljudskog ivota. Viestruko se pokazalo da postoje uske veze izmeu vjere i praznovjerja i da lini stav pojedinca odluuje o tome kako e realizirati ovu ili onu tezu. KARL P R U M M u svom priruniku Religionsgeschichtliches Handbuch dodue konstatira, osvrui se na antiku: im se volja za nadvladavanjem boanstva nae na mjestu molbe pune poniznosti i strahopotovanja, naputeno je podruje religioznog. im se mogu ustanoviti nemoralne svrhe, npr. volja da se nateti blinjemu, nalazimo se na tlu nereligioznosti, a esto i magije, budui da se nemoralne svrhe ne podudaraju s religijom. Tu se treba zapitati na kojem stupnju hitnosti - prema ovoj argumentaciji - molbe poprimaju karakter zahtjeva upravljenih nadzemaljskoj sili. Podsjeamo na spomenuti 108. i 109. psalam s njihovim molbama Bogu za unitenje neprijatelja i njihovog potomstva. Prema citiranoj argumentaciji, ovdje se radi izrazito o podruju nereligioznog. Vidi se da nijedna od iznesenih definicija ne moe sasvim obuhvatiti praznovjerje i razgraniiti ga od vjere veine. Zato bismo

ovdje eljeli staviti na diskusiju jedno novo odreivanje pojma: prazno vjerje je subjektivno i nalazi se u suprotnosti sa znanjem svog vremena, kao i s vjerovanjem koje zastupa veina, a poeci su mu preteno u ostacima ranijih pravila vjerovanja i ponaanja. Ta se definicija mora braniti u najmanju ruku zbog vjerovanja koje zastupa veina. Dodue, paralelno govori i W I L H E L M H E H L M A N N u svom rjeniku Worterbucb der Psychologie (12. izdanje, 1974) navodei da praznovjerje ne odgovara religioznim ili ideolokim predodbama koje vladaju u jednom drutvu, ali ako pogledamo citirane izjave raznih teologa, posumnjat emo u to da li je kranska vjera danas zaista vjerovanje koje zastupa veina. Ali koja bi to druga vjera mogla biti? Praznovjerje sigurno ne, jer je previe diferencirano, previe opirno i promjenljivo a da bi se moglo govoriti o nekom odreenom praznovjerju. Ve je C I C E R O N u pretkranska vremena morao doivjeti neuspjeh sa svojim zahtjevom da se unite sve klice praznovjerja, a nakon velikog vremenskog skoka njemaki sociolog M A X W E B E R je godine 1919. neto preuranjeno izrazio svoje aljenje to se svijet sve vie liava arolija, budui da je, kao posljedica intelektualizacije, nestala vjera u tajanstvene neuraunljive sile. J O H A N N W O L F G A N G G O E T H E imao je, nasuprot tome, pravo sa svojim miljenjem da praznovjerje spada u bitne osobine ovjeka, te da e se zato - kao i njegov subjektivni antipod, vjera - zadrati sve dok bude ljudi. O n o to se smatralo istinitim esto je vie promijenilo svijet nego realnosti - a tako e i ostati. O vjeri ovisi svijet, rekao je N O V A L I S , ali - vjera i predrasuda su ista stvar.