HELSINKI ZAVRNI AKT (ZAVRNI AKT KONFERENCIJE O EUROPSKOJ SIGURNOSTI I SURADNJI) * usvojen na Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji Helsinki,

1. kolovoza 1975. godine

Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji, koja je zapoeta u Helsinkiju 3. srpnja 1973. i nastavljena u enevi od 18. rujna 1973. do 21. srpnja 1975., zakljuena je u Helsinkiju, 1. kolovoza 1975. od strane visokih predstavnika Austrije, Belgije, Kanade, Cipra, ehoslovake, Danske, Finske, Francuske, Demokratske Republike Njemake, Federalne Republike Njemake, Grke, Svete Stolice, Maarske, Islanda, Irske, Italije, Lihtentajna, Luksemburga, Malte, Monaka, Nizozemske, Norveke, Poljske, Portugala, Rumunjske, San Marina, panjolske, vedske, vicarske, Turske, Saveza Sovjetskih Socijalistikih Republika, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Amerikih Drava i Jugoslavije. Na otvaranju i zatvaranju Konferencije, sudionicima se obratio glavni tajnik Ujedinjenih naroda kao njihov poasni lan. Glavni tajnik UNESCO-a i Izvrni tajnik Komisije za gospodarstvo Ujedinjenih naroda obratili su se Konferenciji tijekom njene druge faze. Na sastancima druge faze, svoje priloge s izjavama na razliita pitanja iz programa dostavile su slijedee mediteranske zemlje koje nisu sudjelovale na Konferenciji: Demokratska Narodna Republika Alir, Arapska Republika Egipat, Izrael, Kraljevina Maroko, Sirijska Arapska Republika i Tunis. Motivirani politikom voljom da, u interesu narod, poboljaju i intenziviraju svoje odnose i pridonesu europskom miru, sigurnosti, pravdi, i suradnji, kao i meusobnom pribliavanju i pribliavanju drugim dravama svijeta, Odluni, u skladu s tim, dati punu pozornost rezultatima Konferencije te meu svojim dravama i irom Europe osigurati njihove prednosti i time proiriti, produbiti te uiniti stalnim i trajnim proces detanta, visoki predstavnici drava sudionica sveano usvajaju sljedee:

PITANJA SIGURNOSTI U EUROPI Drave sudionice Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji,

Ovdje objavljujemo samo prvi dio Helsinkog zavrnog akta u kojemu se utvruju naela odnosa meu dravama i primjena nekih od tih naela.

ponovno potvrujui svoj zadatak promicanja boljih meusobnih odnosa i osiguranja takvih uvjeta u kojima e njihovi narodi ivjeti u stvarnom i trajnom miru, bez prijetnji ili ugroavanja njihove sigurnosti; uvjerene u potrebu za poduzimanjem napora kako bi detant postao i stalan i trajan i sveobuhvatan, opsegom univerzalan proces, kao i da e primjena rezultata Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji biti glavni pridonos tom procesu; smatrajui da bi solidarnost meu narodima kao i zajednika namjera drava sudionica da ostvare ciljeve utvrene na Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji, trebale dovesti do sve boljih i tjenjih odnosa meu njima u svim podrujima, a time i do rjeavanja sporova koji proizlaze iz naravi njihovih prijanjih odnosa, kao i do njihova boljeg meusobnog razumijevanja; svjesne zajednike povijesti i priznajui da im postojanje zajednikih elemenata u njihovim tradicijama i vrijednosnim sustavima moe pomoi u unaprjeenju njihovih odnosa, te u namjeri da, uz potpuno potivanje individualnosti i razliitosti svojih polazita i stavova, trae mogunosti udruivanja svojih napora kako bi prevladale nepovjerenje i poveale povjerenje te rijeile probleme koji ih razdvajaju i suraivale u interesu ovjeanstva; priznajui nerazdvojivost sigurnosti u Europi, kao zajedniki interes za unaprjeenje suradnje u Europi kao cjelini i meu sobom, te izraavajui svoju namjeru da u skladu s tim poduzmu odgovarajue napore; priznajui tijesnu vezu izmeu mira i sigurnosti u Europi i svijetu kao cjelini, te svjesne potrebe da svaka pojedinano pridonese jaanju svjetskog mira i sigurnosti kao i promicanju temeljnih prava, gospodarskog i drutvenog napretka i blagostanja svih naroda; prihvaaju sljedee:

1. a) Deklaracija o naelima na kojima se ureuju odnosi izmeu drava sudionica

Drave sudionice, ponovno potvrujui svoju obvezu prema miru, sigurnosti i pravdi kao i prema trajnom razvoju prijateljskih odnosa i suradnje;

priznajui da ta obveza, koja odraava interese i tenje naroda, svakoj dravi sudionici namee sadanju i buduu odgovornost, poveanu iskustvom prolosti; ponovno potvrujui, sukladno svom lanstvu u Ujedinjenim narodima te njihovom svrhom i ciljevima, svoju punu i aktivnu potporu Ujedinjenim narodima, osnaivanju njihove uloge i djelotvornosti u jaanju meunarodnog mira, sigurnosti i pravde, kao i u rjeavanju meunarodnih problema te razvoju prijateljskih odnosa i suradnje meu dravama; izraavajui zajedniku privrenost naelima koja su naprijed utvrena i koja su u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, kao i zajedniku volju za djelovanjem u primjeni tih naela, u skladu s ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda; proglaavaju spremnost da u svojim odnosima s drugim dravama sudionicama, bez obzira na njihov politiki, gospodarski ili drutveni sustav i veliinu, zemljopisni poloaj ili razinu gospodarskog razvoja, potuju i provedu u praksi sljedea naela, od kojih svako ima primarnu ulogu u usmjeravanju njihovih meusobnih odnosa: I. Suverena jednakost, potivanje prava svojstvenih suverenosti Drave sudionice uzajamno e potivati suverenu jednakost i individualnost kao i sva prava koja su svojstvena i koja obuhvaa suverenost, osobito pravo svake drave na meunarodnu ravnopravnost, teritorijalnu cjelovitost te slobodu i politiku neovisnost. One e takoer uzajamno potivati pravo druge drave da slobodno bira i razvija svoj politiki, drutveni, gospodarski i kulturni sustav kao i pravo da donosi svoje zakone i propise. U okviru meunarodnog prava, sve drave sudionice imaju jednaka prava i dunosti. One e uzajamno potivati pravo drave da po svojoj elji odreuje i ostvaruje odnose s drugim dravama u skladu s meunarodnim pravom i duhom ove Deklaracije. One smatraju da se njihove granice mogu mijenjati u skladu s meunarodnim pravom, mirnim putem i sporazumno. One takoer imaju pravo pripadati ili ne pripadati meunarodnim organizacijama, sudjelovati ili ne sudjelovati u bilateralnim ili multilateralnim ugovorima, ukljuujui pravo da budu ili ne budu stranke ugovora o sklapanju saveza; one imaju i pravo na neutralnost. II. Suzdravanje od prijetnje ili primjene sile Drave sudionice e se izmeu sebe i u meunarodnim odnosima openito, suzdrati od prijetnje ili primjene sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti bilo koje drave, ili od nekog dugog postupka koji je suprotan ciljevima Ujedinjenih naroda i ovoj Deklaraciji. Ne moe se pozivati ni na kakav razlog kako bi se opravdalo pribjegavanje prijetnji ili primjeni sile u suprotnosti s tim naelom. U skladu s tim, drave sudionice suzdrat e se od svakog djelovanja koje znai prijetnju silom, odnosno izravnu ili neizravnu primjenu sile protiv druge drave sudionice. Isto tako, suzdrat e se od svake manifestacije sile kojoj je svrha

prisiljavanje druge drave da se odrekne pune primjene svojih suverenih prava. Takoer e se u meusobnim odnosima suzdrati od svakog ina nasilne odmazde. Nikakvu prijetnju ili primjenu sile nee koristiti kao sredstvo rjeavanja sporova ili pitanja koja bi mogla dovesti do spora meu njima. III. Nepovredivost granica Drave sudionice uzajamno potvruju da su sve njihove granice kao i granice svih drava u Europi nepovredive, pa e se stoga sada i ubudue suzdravati od povrede tih granica. U skladu s tim, one e se takoer suzdrati i od svakog zahtjeva ili samog ina prisvajanja ili osvajanja dijela ili cijelog teritorija bilo koje drave sudionice. IV. Teritorijalna cjelovitost drava Drave sudionice potivat e teritorijalnu cjelovitost svake drave sudionice. U skladu s tim, suzdrat e se od svakog djelovanja koje je u suprotnosti s ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda glede teritorijalne cjelovitosti, politike neovisnosti ili jedinstvenosti bilo koje drave sudionice, a osobito od svakog djelovanja koje predstavlja prijetnju ili primjenu sile. Drave sudionice e se suzdrati i od toga da teritorij druge drave podvrgnu vojnoj okupaciji ili drugim izravnim ili neizravnim mjerama prisile suprotnim meunarodnom pravu, ili pak da ga uine predmetom prisvajanja kao posljedicom takvih mjera ili prijetnje takvim mjerama. Niti jedna takva okupacija ili prisvajanje nee biti pravno priznato. V. Mirno rjeavanje sporova Drave sudionice rjeavat e meusobne sporove mirnim putem na nain koji ne ugroava meunarodni mir, sigurnost i pravdu. One e nastojati u punoj vjeri i u duhu suradnje postii brzo i pravedno rjeenje u skladu s meunarodnim pravom. U tu svrhu, po svom izboru e koristiti sredstva kao to su pregovaranje, istraivanje, posredovanje, mirenje, arbitraa, sudsko izravnanje i drugi mirni naini, ukljuujui svaki postupak koji su ve dogovorile u cilju rjeavanja meusobnog spora. U sluaju izostanka rjeenja na neki od naprijed navedenih mirnih naina, stranke u sporu nastavit e zajedniki traiti put do mirnog rjeenja spora.

Drave sudionice koje su stranke u sporu, kao i ostale drave sudionice, suzdrat e se od svakog djelovanja koje bi moglo pogorati okolnosti do te mjere da se ugrozi meunarodni mir i sigurnost, a mirno rjeenje spora uini jo teim. VI. Nemijeanje u unutarnja pitanja Bez obzira na meusobne odnose, drave sudionice suzdrat e se od svakog pojedinanog ili kolektivnog, izravnog ili neizravnog mijeanja u unutarnja ili vanjska pitanja koja su pod jurisdikcijom druge drave sudionice. U skladu s tim, suzdrat e se od svakog oblika vojne intervencije ili prijetnje vojnom intervencijom upuene nekoj drugoj dravi sudionici. Takoer e se, bez obzira na okolnosti, suzdrati od svakog drugog ina vojne, politike, gospodarske ili druge prisile kojim bi u svoju korist onemoguile primjenu prava svojstvenih suverenosti i interesima druge drave sudionice, a u svrhu osiguranja prednosti bilo koje vrste. U skladu s tim, one e se, inter alia, suzdrati od izravne ili neizravne potpore teroristikim, subverzivnim ili nekim drugim djelovanjima usmjerenim na nasilno svrgavanje reima neke druge drave sudionice. VII. Potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, ukljuujui slobodu miljenja, savjesti, vjere ili uvjerenja Drave sudionice potivat e ljudska prava i temeljne slobode, ukljuujui slobodu miljenja, savjesti, vjere ili uvjerenja svih, bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru. One e promicati i poticati djelotvornu primjenu graanskih, politikih, gospodarskih, socijalnih, kulturnih i drugih prava i sloboda, od kojih svako proizlazi iz prirodnog dostojanstva ljudske osobe i prijeko su potrebna za njen slobodan i potpun razvoj. U tom okviru, drave lanice priznat e i potivati slobodu pojedinca da sam ili u zajednici s drugima ispovijeda i prakticira svoju vjeru ili uvjerenje, na nain kako mu nalae njegova savjest. Drave sudionice na ijem teritoriju ive nacionalne manjine, potivat e pravo pripadnika tih manjina na jednakost pred zakonom, osigurati im punu mogunost stvarnog uivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te na taj nain tititi njihove zakonske interese u tom podruju. Drave sudionice priznaju ope znaenje ljudskih prava i temeljnih sloboda, potivanje kojih je bitan imbenik mira, pravde i blagostanja prijeko potrebnih za siguran razvoj prijateljskih odnosa i suradnje meu njima, kao i suradnje meu svim dravama.

One e neprekidno potivati ta prava i slobode u meusobnim odnosima te, zajedniki i pojedinano, kao i u suradnji s Ujedinjenim narodima, nastojati promicati njihovu sveopu i djelotvornu primjenu. One potvruju pravo pojedinca da zna i da djeluje u skladu sa svojim pravima i dunostima u tom podruju. U podruju ljudskih prava i temeljnih sloboda, drave sudionice postupat e u skladu s ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda i Ope deklaracije o ljudskim pravima. Takoer e ispunjavati svoje obveze utvrene meunarodnim deklaracijama i sporazumima u tom podruju, ukljuujui, inter alia, meunarodne paktove o ljudskim pravima, kojih mogu biti stranke. VIII. Jednaka prava i samoodreenje naroda Drave sudionice potivat e jednaka prava naroda i njihovo pravo na samoodreenje, uvijek postupajui u skladu s ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda kao i s vaeim normama meunarodnog prava, ukljuujui i one koje se odnose na teritorijalnu cjelovitost drava. Na temelju naela jednakih prava i samoodreenja naroda, svi narodi imaju pravo u punoj slobodi i bez mijeanja izvana, odrediti svoj unutarnji i vanjski politiki status, kad i kakav ele, te poticati svoj politiki, gospodarski, drutveni i kulturni razvoj prema svojim eljama. Drave sudionice ponovno potvruju sveope znaenje potivanja i djelotvorne primjene naela jednakih prava i samoodreenja naroda za razvoj prijateljskih odnosa meu njima kao i meu svim dravama; one takoer pozivaju na potrebu uklanjanja svakog oblika krenja toga naela. IX. Suradnja meu dravama Drave sudionice razvijat e suradnju izmeu sebe i sa svim drugim dravama u svim podrujima, u skladu s ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda. Razvijajui suradnju, drave sudionice e staviti naglasak na ona podruja koja su zacrtana okvirom Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, pri emu e svaka od njih svoj pridonos ostvariti u uvjetima pune ravnopravnosti. Razvijajui suradnju u punoj ravnopravnosti, one e promicati meusobno razumijevanje i povjerenje, prijateljske i dobrosusjedske odnose, meunarodni mir, sigurnost i pravdu. Jednako tako e, razvijajui suradnju, nastojati poveati blagostanje narod i pridonijeti ispunjenju njihovih tenji koritenjem, inter alia, prednosti koje proizlaze iz poveanog zajednikog znanja, napretka i postignua u gospodarskom, znanstvenom, tehnolokom, drutvenom, kulturnom i humanitarnom podruju. One e poduzeti mjere u cilju stvaranja uvjeta u kojima e te prednosti biti dostupne svima; smanjujui razlike u gospodarskom razvoju, one e uzeti u obzir interese svih, osobito zemalja u razvoju irom svijeta.

One potvruju da vlade, ustanove, organizacije i pojedinci imaju znaajnu i pozitivnu ulogu u ispunjenju ciljeva njihove uzajamne suradnje. Jaanjem te suradnje, one e izmeu sebe nastojati uspostaviti bliskije odnose na kvalitetnijim i trajnijim temeljima, za dobrobit svih ljudi. X. Ispunjenje obveza prema meunarodnom pravu u dobroj vjeri Drave sudionice ispunjavat e u dobroj vjeri svoje obveze prema meunarodnom pravu, kako one koje proizlaze iz opepriznatih naela i pravila meunarodnog prava tako i one koje proizlaze iz ugovora i drugih sporazuma kojih su stranke, u skladu s meunarodnim pravom. Primjenjujui svoja suverena prava, ukljuujui i pravo na odreivanje svojih zakona i propisa, pridravat e se pravnih obveza prema meunarodnom pravu; takoer e potivati i primjenjivati odredbe Zavrnog akta Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji. Drave sudionice potvruju da e u sluaju sukoba izmeu obveza lanica Ujedinjenih naroda prema Povelji Ujedinjenih naroda i obveza prema bilo kojem ugovoru ili drugom meunarodnom sporazumu, prevladati njihove obveze prema Povelji Ujedinjenih naroda, u skladu s lankom 103. Povelje.

Sva naprijed utvrena naela od primarnog su znaenja te e se u skladu s tim jednako i bezrezervno primjenjivati, a svako e od njih biti tumaeno na nain da se u obzir uzmu ostala naela. Drave sudionice izraavaju svoju odlunost da u svojim meusobnim odnosima i suradnji u potpunosti potuju i primjenjuju ta naela kako su ona utvrena u ovoj Deklaraciji u svim njihovim aspektima, kako bi se svakoj dravi sudionici osiguralo da se koristi prednostima koje proizlaze iz sveopeg potivanja i primjene tih naela. Potujui naprijed izloena naela i osobito prvu reenicu desetoga naela: "Ispunjenje obveza prema meunarodnom pravu u dobroj vjeri ", drave sudionice napominju da ova Deklaracija ne utjee na njihova prava i obveze, kao ni na ugovore, druge sporazume i dogovore koji su s tim pravima i obvezama povezani. Drave sudionice izraavaju svoje uvjerenje da e potivanje ovih naela potaknuti razvoj normalnih i prijateljskih odnosa meu njima te poboljati njihovu uzajamnu suradnju u svim podrujima. Takoer izraavaju uvjerenje da e potivanje tih naela potaknuti razvoj politikih odnosa meu njima, koji e, zauzvrat, pridonijeti boljem uzajamnom razumijevanju njihovog poloaja i stavova. Drave sudionice oituju svoju namjeru da svoje odnose sa svim drugim zemljama razvijaju u duhu naela sadranih u ovoj Deklaraciji.

b)

Pitanja primjene nekih od naprijed utvrenih naela

i) Drave sudionice, ponovno potvrujui da e potivati i primjenjivati naelo suzdravanja od prijetnje ili primjene sile te uvjerene u potrebu da ono postane djelotvornom normom meunarodnog ivota; izjavljuju da su u meusobnim odnosima spremne potivati i izvravati, inter alia, sljedee odredbe koje su u skladu s Deklaracijom o naelima na kojima se ureuju odnosi izmeu drava sudionica: Svim prihvatljivim nainima i oblicima ispunjavati i iskazivati obvezu suzdravanja od prijetnje ili primjene sile u meusobnim odnosima. Suzdrati se od svake primjene oruane sile protivne ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda i odredbama Deklaracije o naelima na kojima se ureuju odnosi izmeu drava sudionica, protiv neke druge drave sudionice, osobito od invazije ili napada na njen teritorij. Suzdrati se od manifestacije sile u cilju prisiljavanja neke druge drave sudionice da se odrekne pune primjene svojih suverenih prava. Suzdrati se od svakog ina gospodarske prisile sa svrhom da podredi svojim interesima primjenu prava neke druge drave sudionice, koja su svojstvena njenoj suverenosti te da tako sebi osigura bilo koju prednost. Poduzeti djelotvorne mjere koje po opsegu i naravi predstavljaju korak naprijed do konanog ostvarenja opeg i potpunog razoruanja pod strogim i uspjenim meunarodnim nadzorom. Svim sredstvima koje smatraju primjerenim, promicati ozraje povjerenja i potivanja meu narodima, u skladu sa svojom obvezom da se suzdre od propagiranja agresivnih ratova i svake prijetnje ili primjene sile protiv druge drave sudionice koje su protivne ciljevima Ujedinjenih naroda i Deklaraciji o naelima na kojima se ureuju odnosi izmeu drava sudionica. Poduzeti svaki napor kako bi iskljuivo mirnim putem rjeavali sve meusobne sporove nastavak kojih bi mogao ugroziti meunarodni mir i suradnju u Europi, te prvenstveno traiti miroljubiva rjeenja izloena u lanku 33. Povelje Ujedinjenih naroda. Suzdrati se od svake akcije koja bi mogla zaprijeiti mirno rjeavanje sporova izmeu drava sudionica.

(ii) Drave sudionice, ponovno potvrujui svoju spremnost na rjeavanje sporova u skladu s Naelom mirnog rjeavanja sporova; uvjerene da je mirno rjeavanje sporova dopuna suzdravanju od prijetnje ili primjene sile i da su to bitni, iako ne i iskljuivi imbenici odranja i uvrenja mira i sigurnosti; elei pojaati i poboljati postupke koji im stoje na raspolaganju za mirno rjeavanje sporova; 1. Odlune su nastaviti s razmatranjem i razraivanjem opeprihvaene metode mirnog rjeavanja sporova sa svrhom dopune postojeih metoda, i u tom cilju nastaviti rad na Nacrtu konvencije o europskom sustavu za mirno rjeavanje sporova, kojeg je u drugoj fazi Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji predloila vicarska, kao i druge prijedloge u svezi s tim, a koji smjeraju na razradu takve metode. 2. Donose odluku da se na poziv vicarske sazove sastanak strunjaka svih drava sudionica kako bi se ispunila obveza iz prethodnoga 1. stavka, u onom okviru i onim postupcima koji su predvieni za nastavak Konferencije i koji su navedeni u poglavlju "Nastavak konferencije". 3. Taj sastanak strunjaka odrat e se nakon zasjedanja predstavnika imenovanih od strane ministara vanjskih poslova drava sudionica u 1977. godini, u skladu s poglavljem "Nastavak konferencije", a rezultati rada tog sastanka strunjaka bit e dostavljeni vladama.

2.
DOKUMENT O MJERAMA ZA IZGRADNJU POVJERENJA I NEKIM ASPEKTIMA SIGURNOSTI I RAZORUANJA Drave sudionice, elei otkloniti mogue uzroke meusobnih napetosti i time pridonijeti jaanju mira u svijetu; odlune jaati meusobno povjerenje i time pridonijeti veoj stabilnosti i sigurnosti u svijetu; odlune, nadalje, u odnosima izmeu sebe i openito u meunarodnim odnosima, suzdrati se od prijetnje ili primjene sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti bilo koje drave, ili od bilo kojeg drugog naina koji je protivan ciljevima Ujedinjenih naroda i Deklaraciji o naelima na kojima se ureuju odnosi izmeu drava sudionica, kao to je usvojeno u ovom Zavrnom aktu;
9

priznajui potrebu da pridonesu smanjenju opasnosti od oruanog sukoba i nesporazuma ili krive procjene vojnih aktivnosti, to moe izazvati strah, osobito u okolnostima u kojima drave sudionice ne raspolau jasnim i provjerenim informacijama o naravi takvih aktivnosti; uzimajui u obzir razmatranja o naporima za smanjenjem napetosti i promicanjem razoruanja; priznajui da e razmjena promatraa pozvanih na vojne vjebe pomoi promicanju njihovih meusobnih susreta i razumijevanja; prouivi pitanje prethodne najave veih vojnih pokreta u kontekstu izgradnje povjerenja; priznajui da postoje i drugi naini kojima pojedine drave mogu jo i vie pridonijeti zajednikim ciljevima; uvjerene u politiku vanost prethodne najave veih vojnih vjebi za promicanje meusobnog razumijevanja i jaanje povjerenja, stabilnosti i sigurnosti; prihvaajui odgovornost svake od sudionica za promicanje tih ciljeva i provoenje te mjere, u skladu s usvojenim kriterijima i nainima, kao bitnim elementima ostvarenja tih ciljeva; priznajui da ova mjera proizlazi iz dragovoljne politike odluke; usvajaju sljedee:

I.

Prethodna najava veih vojnih vjebi

One e obavijestiti sve ostale drave sudionice o svojim veim vojnim vjebama uobiajenim diplomatskim putem i u skladu sa sljedeim odredbama: Najavit e se vee vojne vjebe u kojima sudjeluje vie od 25.000 vojnika u samostalnim postrojbama ili u kombinaciji s bilo kojom zranom ili mornarikom komponentom (u ovom kontekstu rije "postrojba" ukljuuje vodozemske i zrane snage). Ako je rije o samostalnim vjebama vodozemskih ili zranih postrojbi, ili kombiniranim vjebama u kojima one sudjeluju, te se postrojbe ukljuuju u ukupan broj. Nadalje, u sluaju kombiniranih vjebi koje ne dostiu naprijed navedeni ukupan broj, ali koje ukljuuju kopnene snage i vei broj bilo vodozemskih bilo zranih postrojbi, ili i jedne i druge, vjebe se takoer mogu najaviti. Najavit e se vee vojne vjebe koje se odravaju u Europi na podruju bilo koje drave sudionice i, ako to bude potrebno, u susjednom morskom i zranom prostoru. Ako je rije o dravi sudionici iji se teritorij protee izvan Europe, prethodno e se najaviti samo vjebe koje se odvijaju u prostoru 250 kilometara udaljenom od granice

10

koja je okrenuta ili je zajednika s granicom bilo koje europske drave sudionice, no drava sudionica ne treba najaviti vjebe kad to podruje dotie granicu drave sudionice koja je okrenuta prema ili je zajednika s granicom neeuropske drave nesudionice. Obavijest e se poslati najkasnije 21 dan prije poetka vjebi ili, u sluaju da je vjeba pripremljena kasnije, u najkraem moguom roku prije njena poetka. Najava e sadravati informacije o odreditu, ako ono postoji, opem cilju vjebi, dravama koje u vjebi sudjeluju, vrsti ili vrstama te veliini ukljuenih snaga, kao i o podruju i predvienom vremenskim okviru njihova odravanja. Drave sudionice e takoer po mogunosti dati dodatne informacije, posebice one koje se odnose na komponente ukljuenih snaga i vremenski okvir njihova sudjelovanja. Prethodna najava ostalih vojnih vjebi Drave sudionice priznaju da mogu dodatno pridonijeti jaanju povjerenja i poveanju sigurnosti i stabilnosti, te da u tom cilju mogu i manje vojne vjebe najaviti drugim dravama sudionicama, posveujui osobitu pozornost dravama koje se nalaze uz podruja tih vjebi. U tom cilju, drave sudionice priznaju da mogu najaviti i druge vojne vjebe koje budu izvodile. Razmjena promatraa Drave sudionice e, dobrovoljno i na bilateralnoj osnovi, u duhu uzajamnosti i dobre volje prema svim dravama sudionicama, uputiti poziv drugim dravama sudionicama da poalju promatrae za praenje vojnih vjebi. Drava koja upuuje poziv odredit e u svakom pojedinom sluaju broj promatraa, postupke i uvjete njihova sudjelovanja te dati ostale informacije koje smatra korisnim. Ona e osigurati odgovarajue uvjete i brinuti se o gostima. Poziv e biti upuen onoliko unaprijed koliko se to moe uobiajenim diplomatskim putem. Prethodna najava veih vojnih pokreta Drave sudionice su, u skladu sa Zavrnim preporukama Helsinkih savjetovanja, razmotrile pitanje prethodne najave veih vojnih pokreta kao mjere jaanja povjerenja. U skladu s tim, drave sudionice priznaju da, u skladu sa svojom prosudbom i u cilju pridonosa izgradnji povjerenja, one mogu najaviti vee vojne pokrete.

11

U tom e duhu drave koje sudjeluju na Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji detaljno razmotriti pitanje prethodne najave veih vojnih pokreta, osobito imajui na umu iskustvo steeno u primjeni mjera utvrenih u ovom dokumentu. Ostale mjere za izgradnju povjerenja Drave sudionice priznaju da postoje i druga sredstva kojima se mogu promicati njihovi zajedniki ciljevi. Potujui uzajamnost i u svrhu boljeg meusobnog razumijevanja, one e posebice promicati razmjenu vojnog osoblja, ukljuujui posjete vojnih delegacija.

*** Kako bi to vie pridonijele zajednikom cilju izgradnje povjerenja, drave sudionice e tijekom provoenja vojnih aktivnosti u podruju obuhvaenom odredbama o prethodnoj najavi veih vojnih vjebi, primjereno tome uzeti u obzir i potivati taj cilj. One takoer priznaju da bi iskustvo steeno primjenom naprijed utvrenih odredbi, zajedno s daljnjim naporima, moglo unaprijediti i proiriti mjere jaanja povjerenja.

II.

Pitanja razoruanja

Drave sudionice priznaju svoj zajedniki interes u naporima usmjerenim na poputanje vojne napetosti i promicanje razoruanja, koji su zamiljeni kao nadopuna politikom detantu u Europi i jaanju sigurnosti. One su uvjerene u prijeku potrebu poduzimanja djelotvornih mjera u tim podrujima koje po opsegu i naravi predstavljaju korak naprijed prema konanom ostvarenju opeg i potpunog razoruanja pod strogim i djelotvornim meunarodnim nadzorom, to bi trebalo dovesti do uvrenja mira i sigurnosti u cijelom svijetu.

III.

Opa razmatranja

Razmotrivi stavove o razliitim pitanjima jaanja sigurnosti u Europi putem ulaganja zajednikih napora usmjerenih na promicanje detanta i razoruanja, drave sudionice e, u tom kontekstu, prilikom sudjelovanja u tim naporima posebice polaziti od sljedeih bitnih stavova: komplementarnost politikih i vojnih aspekata sigurnosti;

12

veza izmeu sigurnosti svake drave sudionice i sigurnosti Europe kao cjeline te odnos koji u irem kontekstu svjetske sigurnosti postoji izmeu sigurnosti u Europi i sigurnosti u Sredozemlju; potivanje interesa za sigurnou svih drava sudionica Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, to proizlazi iz njihove jednake suverenosti; vanost da sudionici pregovarakih tijela osiguraju dostavljanje informacija na odgovarajui nain o znaajnim pomacima, napretku i rezultatima ostalim dravama sudionicama Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, te zauzvrat, opravdanost interesa bilo koje drave sudionice za uvaavanjem njenih stavova. (.....) Prevela: Vedrana Spaji-Vrka

13