Kiselo anionska sredstva smjese su anionskih

povrinski aktivnih tvari i kiseline. Najee se koristi fosforna kiselina Antimikrobna aktivnost kiselo-anionskih sredstava najizraenija je pri niskim pH vrijednostima, optimalno pH od 3,0 do 1,5 aktivnost ovisi o tvrdoi vode, slabog su mirisa, nekorozivni nedostatak: skupi, slabo djeluju na plijesni, uzrokuju pjenjenje u CIP sustavima

 Kada se koriste u preporuenim dozama za

odreenu namjenu, pokazuju izvrsnu antimikrobnu aktivnost na vegetativnim stanicama bakterija i veini kvasaca I bakterijske i fungalne spore otporne su na djelovanje ovih sredstava Pri pH vrijednostima viim od 3,5 uinkovitost kiselo anionskih sredstava na gram-negativne bakterije se smanjuje, to je s porastom pH sve izraenije Tvrdoa vode do 1 000 ppm (izraena kao CaCO3) nema utjecaja na aktivnost

 Meutim, ako je tvrdoa uzrokuje porast pH otopine za

sanitaciju na vrijednosti vie od 3,5 -smanjena uinkovitost Zbog kisele reakcije, vana su kod primjene u CIP sustavima i u spremnicima koji se iste rasprivanjem u mljekarskoj i alkoholnoj industriji, gdje mineralni ostaci mogu utjecati na aktivnost ostalih sredstava za ienje Kiselo anionska sredstva za sanitaciju skuplja su od hipoklorita, ali su jeftinija od kvarternih amonijevih sredstava za sanitaciju

 Amfoterna povrinski aktivna sredstva za

dezinfekciju u europskim se zemljama koriste vie od 40 godina U SAD-u nisu dobila odobrenje od FDA za koritenje na povrinama koje dolaze u doticaj s hranom Veina komercijalnih amfoternih sredstava za dezinfekciju prodaje se pod nazivom Tego Oznaavaju se kao amfoterna ili amfolitina sredstva jer u vodenoj otopini otputaju anione, katione i zwitter-ione (molekule s dvostrukim nabojem) Po kemijskoj strukturi amfoterna povrinski aktivna sredstva su molekule graene od aminokiseline, najee glicina, supstituiranog dugolananom alkilamin skupinom

U najee koritena amfoterna sredstva ubrajamo dodecilglicin, dodecilaminoetilglicin, te dodecildiaminoetilglicin Za amfoterna povrinski aktivna sredstva naznauje se da su baktericidna, fungicidna i viricidna, te uinkovita u prisustvu neistoa, lipida i proteina Vrijeme djelovanja ovih sredstava potrebno za uinkovito mikrobicidno djelovanje dulje je nego kod ostalih esto upotrebljavanih sredstava za sanitaciju Zbog povrinske aktivnosti amfoterna sredstva za sanitaciju mogu se adsorbirati na povrini opreme i stvoriti film otporan na ispiranje vodom.

nedostatak zbog mogunosti ostataka ovih sredstava u hrani Utjecaji organskih ostataka na djelotvornost povrinski aktivnih amfoternih sredstava za dezinfekciju proturjeni su, to stvara probleme kod njihovog prihvaanja i odobrenja Amfoterna sredstva za sanitaciju koriste se kao sredstva za dezinficiranje pri pranju ruku, podova i opreme u pogonima diljem Europe, a i ire.

Peroksidi
Dva najee koritena sredstva u dezinfekciji i sanitaciji iz ove skupine su vodikov peroksid i peroksioctena kiselina 3 %-tni vodikov peroksid (antiseptik i sredstvo za ispiranje rana) Osmiljeni su procesi kojima se dobiva stabilan vodikov peroksid i u 90 %-tnim koncentracijama Ovo omoguuje primjenu vodikovog peroksida u razliitim udjelima i razliitog stupnja istoe u proizvodnji hrane, kozmetikoj industriji Sterilizacija opreme i ambalae pri aseptinom pakiranju

Vodikov peroksid djelotvoran je protiv sporogenih i nesporogenih bakterija, kvasaca, plijesni i virusa Iznimno je uinkovit protiv anaerobnih mikroorganizama (ne posjeduju enzim katalazu koji ga hidrolizira) Gram-negativne bakterije inhibiraju se prije od grampozitivnih Na antimikrobnu aktivnost vodikovog peroksida utjee koncentracija same kemikalije, pH, temperatura, prisustvo soli vrijedi pravilo proporcionalnosti koncentracije kemikalije i brzine djelovanja na mikroorganizme Najaktivniji (najdjelotvorniji) je u kiseloj sredini. Prema neutralnom pH aktivnost mu se smanjuje, da bi pri lunatom pH ona progresivno padala s porastom lunatosti

 Openito, s porastom temperature otopine

djelotvornost mu se smanjuje jer se gubi dio kemikalije pa se skrauje i vrijeme kontakta s mikroorganizmima Prisutnost soli nekih metala, poput bakra, kroma, eljeza, molibdena poveava uinkovitost vodikovog peroksida Za tretiranje prostorija za pakiranje moe se koristiti 30 do 40 %-tni vodikov peroksid, pri sobnoj temperaturi, s vremenom kontakta 30 min ili due, dok se pri 60 do 71 C vrijeme kontakta za sterilizaciju posuda skrauje na sekunde

Kako bi se izbjegle nesree na radu zbog potencijalne opasnosti vodikovog peroksida, moraju se poduzeti sve nune mjere opreza Vodikov peroksid obeava i u primjeni u sterilizaciji parom

Peroctena kiselina se danas dosta koristi kontroli rasta mikroorganizama To je snani oksidans, topljiv u vodi, karakteristinog otrog mirisa nalik octu Koncentrirane otopine peroctene kiseline jako su nestabilne, posebice pri visokim temperaturama i u prisustvu iona tekih metala Komercijalno dostupna peroctena kiselina dolazi u koncentracijama od 4 do 40 % i sigurna je za uporabu jer sadri stabilizatore

Kao i ostale kemikalije, mora se uvati i koristiti prema uputama na deklaraciji i podacima o sigurnosti proizvoda Peroctena kiselina djelotvornija je od vodikovog peroksida i ima irok spektar djelovanja, od grampozitivnih i gram-negativnih bakterija do bakterijskih i ostalih mikrobnih spora U preporuenim dozama pokazuje i fungicidnu i virucidnu aktivnost Na aktivnost peroctene kiseline utjeu koncentracija, pH i vrijeme kontakta Optimalan pH za inaktivaciju mikroorganizama je kiseli

S porastom pH aktivnost opada S povienjem temperature poveava se i djelotvornost peroctene kiseline, iako je ona uinkovita i na +7 C, zbog ega ima prednost pred velikim brojem kemijskih sredstava za sanitaciju Tvrdoa vode nema znaajniji utjecaj na uinkovitost peroctene kiseline, a i utjecaj organskih ostataka je manji nego kod drugih kemijskih sredstava Kao i kod drugih opasnih kemikalija, potreban je oprez pri rukovanju, te strogo pridravanje uputstava za upotrebu

Ozon
Jako antimikrobno sredstvo zbog svog oksidativnog kapaciteta Ne ostavlja rezidue nakon razgradnje Ne reagira s organskim tvarima i ne nastaju tvari koje bi ostavljale nepoeljan okus Moe se primijeniti za sanitaciju povrina koje dolaze u kontakt s hranom, za dezinfekciju otpadnih voda... Uinkovit protiv Listeria monocytogenes, Bacilus cereus, Enterococcus faecalis, Yershinia enterocolitica te protiv nekih kvasaca i spora kvasaca. Sve ee se koristi kao zamjena u tretiranju vode za pie, procesne vode, otpadne vode...

Fenoli
Veina fenolnih spojeva su jaka sredstva za unitavanje mo miris i mogunosti stvaranja naknadnoga okusa u hrani Ovisno o koncentraciji, fenoli mogu biti baktericidi ili bakteriostati Imaju ogranieni utjecaj na viruse, a na spore ne djeluju. Halogenacija fenola poveava njihovu djelotvornost 3 do 30 puta.

Supstitucija u para- poloaju uinkovitija je od one u orto- poloaju, supstitucija s dva atoma halogena uinkovitija je od supstitucije jednim, bromofenoli aktivniji su od klorofenola Kloroksilenol ili para-kloro-meta-ksilenol (PCMX), fenolni je spoj koji se moe koristiti kao sredstvo za dezinfekciju (ruke) Veliki broj bis-fenola (ili fenilfenola) prilino je aktivan protiv bakterija i funga, no protiv nekih bakterija (Pseudomonas) pokazuju slabu aktivnost Koriste se kao bolnika dezinfekcijska sredstva, te u antibakterijskim sapunima (npr. heksaklorofen).

Heksaklorofen nije jako hlapljiv i ne posjeduje neugodan miris poput ostalih fenola. Djelotvorniji je protiv gram-pozitivnih bakterija Ve u iznimno malim koncentracijama (0,05 g/mL) djeluje bakteriostatski na Staphylococcus aureus Mnogo se koristio kao koni antiseptik te u velikom broju farmaceutskih proizvoda koji se prodaju bez recepta i proizvoda za osobnu higijenu Moe se apsorbirati kroz upaljenu kou te kou dojenadi s mogunou uzrokovanja ozbiljnog sistemskog trovanja udio heksaklorofena u proizvodima koji se izdaju bez lijenikog recepta ogranien je na 0,75 %. Vie koncentracije izdaju se uz lijeniki recept

Ostala antimikrobna sredstva

Klorheksidin jedan je od lanova porodice N1, N5 supstituiranih biciklikih spojeva Klorheksidin djelotvoran je protiv gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija Posjeduje i ogranienu antifungalnu aktivnost, ali ne djeluje na acidofilne bacile, bakterijske spore i viruse Otporne bakterije (npr. Pseudomonas) mogu kontaminirati otopinu ove kemikalije Ne moe se kombinirati s anionskim spojevima Otopina klorheksidina u alkoholu ili 4 %-tni klorheksidin detergent (Hibiscrub) posjeduju visoku djelotvornost u unitavanju mo na koi

SUSTAVI ZA DEZINFEKCIJU U industriji tekuih proizvoda, poput mlijeka, piva, sokova, za dezinfekciju se koriste CIP (Cleaning in Place) sustavi Princip ovog sustava u osnovi je isti kao i kod mehanikog ienja, no mehanika se snaga stvara brzinom strujanja tekuine kroz sustav za pranje CIP ima mnogo prednosti u odnosu na mehaniko ienje: manji trokovi radne snage, ekonominije operacije, bolja sanitacija, bre ienje i ponovna upotreba opreme, manje rastavljanja i ponovnog sastavljanja opreme, vea sigurnost upotrebe

Princip CIP sustava zasniva se na kombinaciji prednosti kemijske aktivnosti sredstva za ienje i fizikog djelovanja mlaza i tijeka tekuine Sredstvo za ienje raspruje se po zaprljanoj povrini kroz odreeno vrijeme, pri odreenoj temperaturi, u potrebnoj koncentraciji i potrebnom snagom Da bi djelovanje bilo uspjeno, sredstvo za ienje mora biti u kontaktu s povrinom odreeno vrijeme (od nekoliko min, ponekad i 1 sat) Da bi se sauvala voda, energija i sredstva za ienje, otopina recirkulira kroz sustav.

Noviji CIP sustavi koriste vodu od zadnjeg ispiranja za pripravu svjee otopine za ienje kako bi se utedjela voda za pranje i otpadna voda U mljekarskoj industriji se koriste i drugi naini utede vode i sredstava za ienje poput filtracije i uparavanja Dobro dizajnirani CIP sustavi mogu oistiti pojedine dijelove postrojenja jednako dobro kao kad se ienje provodi runo, uz rastavljanje dijelova U veini prehrambenih pogona CIP sustavi su potpuno ili djelomino zamijenili runo ienje.

TABLICA Uobiajeni ciklus ienja CIP sistemom

KORAK 1. prethodno ispiranje (vruom ili hladnom vodom) 2. Pranje detergentima 3. Ispiranje 4. Dezinfekcija 5. Zavrno ispiranje (nije obavezno, ovisi o sredstvu za sanitaciju) RAZLOG Uklanja veinu neistoa Uklanja preostale neistoe Uklanja sredstvo za ienje Unitava mikroorganizme Uklanja otopine CIP sustava i otopine za dezinfekciju

Sustavi za jednokratnu upotrebu

Sustavi za jednokratnu upotrebu otopinu za ienje koriste samo jednom Uglavnom su mali i najee se stavljaju odmah uz opremu koju iste i dezinficiraju Zbog te blizine koriste vrlo male koliine vode i sredstava za ienje i dezinfekciju Pogodni su za ienje jako zaprljanih povrina jer se u tim sluajevima ne moe vriti recirkulacija Neki sustavi ipak koriste vodu od ispiranja za prethodno ispiranje u sljedeem krugu ienja. Sustavi za jednokratnu upotrebu jednostavniji su i jeftiniji, te su manjeg volumena i laki za instalaciju.

Sustavi za viekratno koritenje

CIP sustavi za viekratno koritenje vani su u prehrambenoj industriji jer regeneriraju i ponovo koriste sredstva i otopine za ienje Sredstva za ienje nisu jako kontaminirana jer prethodno ispiranje uklanja vei dio zaprljanja pa se stoga mogu koristiti vie puta Da bi sustav funkcionirao, otopine za ienje moraju se koristiti u ispravnim koncentracijama. To se osigurava savjetovanjem sa proizvoaima sredstava i opreme za ienje. CIP sustavi za viekratno koritenje imaju posebne rezervoare za svako sredstvo

Osnovni dijelovi CIP sustava za viekratno koritenje su:

rezervoar za kiseline, rezervoar za luine, rezervoar za svjeu vodu, rezervoar za povratnu vodu, sustav za zagrijavanje i pumpe za napajanje CIP-a i povratni tok

Koraci ienja se provode automatski, a uvjeti se postavljaju pomou kontrolnih jedinica CIP sistemi mogu se koristiti za istovremeno ienje razliitih prostora ako se postavi dodatna pumpa za napajanje Veliina rezervoara ovisi o veliini prostora koji se isti, potrebnoj temperaturi i program ienja iako u poetku kota vie, oprema za viekratno koritenje omoguuje utedu novca kroz due vrijeme

TABLICA Koraci u koritenju idealnog CIP sustava za viekratno koritenje KORAK VRIJEME [min] TEMPERATURA

Prethodno ispiranje: hladna voda dolazi iz rezervoara za regeneraciju 5 Sobna temperatura i odlazi u odvod. Pranje detergentima: 1 % alkalno sredstvo za ienje alje ostatak Sobna temperatura do 85 C, vode za ispiranje u odvod, a zatim 10 ovisno o opremi i tipu neistoe. se vraa u rezervoar za regeneraciju otopine za ienje i recirkulaciju. Meuispiranje vodom: omekana hladna voda uklanja ostatak sredstva za pranje i vraa ga u 3 Sobna temperatura rezervoar za otopinu za ienje. Ostatak vode odlazi u rezervoar za regeneraciju vode. Kiselo pranje: 0,5 1,0 % kisela otopina istjeruje ostatak vode u Sobna temperatura do 85 C, odvod, a zatim se sonde vraa u 10 ovisno o opremi i tipu neistoe. rezervoar za regeneraciju kiselog sredstva za ienje. Zavrno ispiranje vodom: hladna 3 Sobna temperatura voda ispire zaostalo kiselo sredstvo, a voda se skuplja u rezervoaru za vodu. Ostatak odlazi u odvod. Napomena: oprema, rezervoari i cjevovodi za pasterizaciju mogu zahtijevati i dodatno ispiranje vodom temperature 85 C.

Prednosti CIP sustava su: Manje potrebne radne snage Bolje odravanje higijene
Automatizirani sustavi iste i dezinficiraju uinkovitije i bolje od ljudi. Kontrolni satovi i raunalno voenje procesa precizno kontrolira proces ienja i sanitacije

Manji utroak otopine za ienje

Automatskim mjerenjem i ponovnim koritenjem vode, sredstava za ienje i sanitaciju smanjuju se koliina otpada i trokovi

Bolje koritenje opreme

Automatizirani sistemi iste opremu za proizvodnju im se proces proizvodnje zaustavi, tako da je oprema prije spremna za ponovno koritenje.

Vea sigurnost
Radnici ne moraju ulaziti u pojedine dijelove opreme da bi ju oistili, pa je manja opasnost od klizanja.

Nedostaci CIP sustava su:

Cijena
Veina CIP sustava je skupa jer se rade prilagoeni za pogon, a i instalacija je skupa.

Odravanje
Sofisticiraniji sustavi zahtijevaju pomnije odravanje.

Nefleksibilnost
ienje je mogue samo u podrujima na koja je sustav postavljen, dok mobilne jedinice za ienje pokrivaju vie podruja CIP sistemima se ne uklanjaju u potpunosti teka zaprljanja, a teko je projektirati jedinice koje iste sve vrste opreme za preradu.

Primjer CIP ienje:

ispiranje (5 min) hladnom vodom pranje lunatom otopinom sredstva za pranje (15 min pri 80 C) ispiranje hladnom vodom iz glavnog voda (3 min) hladna otopina hipoklorita (10 min) zavrno ispiranje (3 min) hladnom vodom iz glavnog voda.

Velike spremnike nepraktino je i neekonomino puniti otopinama za pranje pa se oni iste fiksiranim ili prijenosnim sistemima za pranje rasprivanjem Ureaji za rasprivanje moraju osigurati da svaki dio unutranje povrine spremnika doe u kontakt sa sredstvom za ienje

U sanitaciji pogona koriste se i mehaniki dodaci za komprimiranu paru, vodene mlazove pod visokim tlakom, komprimirani zrak i ultrazvuk Svi ovi dodaci zahtijevaju posebnu opremu i imaju posebnu namjenu Komprimirana para uklanja velike nakupine neistoe i vri sterilizaciju Mlazovi vode pod visokim tlakom uklanjaju velike nakupine neistoa s teko dostupnih mjesta, no takva mjesta mogu se i izbjei pri osmiljavanju opreme Komprimiranim zrakom uklanjaju se suhi prah i praina s neistoama, no neistoa se time vie raspruje po pogonu nego to se uklanja Usisavai imaju prednost pred komprimiranim zrakom jer se njima praina zajedno s neistoama uklanja Ultrazvukom se iste osjetljive i manje povrine opreme koje se inae teko iste. Ovaj nain ienja podrazumijeva uranjanje dijela koji se isti u ultrazvuni tank gdje se neista povrina izlae ultrazvuku.

Sanitacija pjenom uinkoviti je sustav za ienje zidova, podova, opreme s velikom kontaktnom povrinom i nepokretne dijelove opreme koja dolazi u dodir s hranom Sredstvo za stvaranje pjene dodaje se detergentu kako bi se dobila vrsta, stabilna pjena koja omoguuje dulji kontakt detetgenta s oneienom povrinom Ovaj nain ienja zahtijeva poseban sustav za stvaranje tlaka. Pjena se mora ukloniti te se nanosi baktericid. ienje pjenom omoguuje laki vizualni nadzor tijeka sanitacije.

COP sustav (Cleaning Out of Place) Kada se koristi COP sustav, radnici moraju rastaviti opremu i prenijeti je iz podruja proizvodnje u podruje za ienje Radnici mogu istiti male dijelove opreme, sue i manju ambalau u stroju za pranje s recirkulacijom, tzv. COP jedinici U COP sustavu nalazi se pumpa za recirkulaciju otopine za pranje i vode za ispiranje, te posebni dio u kojem se vri namakanje u otopini za pranje Pranje uglavnom traje 30 do 40 minuta

COP sustav obino sadri i dvodijelni sudoper sa etkama koje se pokreu motorom Isti motor pumpa i otopinu za pranje kroz perforiranu cijev izravno na etke Grija s termometrom kontrolira temperaturu otopine (45-55 C) u prvom odjeljku sudopera nalazi se otopina za pranje, a u drugom tekuina za ispiranje Oieni dijelovi sue se strujom zraka u samom COP sustavu ili se cijede na cjedilu ili krpi.

Prednost COP sustava je u tome to se koristi za pranje irokog spektra: dijelovi opreme, sitna oprema i posue Zahtijeva manje radne snage i bolje je u odravanju higijene od runog pranja Relativno je jeftin prilikom nabavke i za odravanje, no za pogone manjih kapaciteta moe biti skup i neprikladan jer zahtijeva radnu snagu COP sustav se vrlo esto koristi u proizvodnji i pripravi hrane za pranje opreme i posua

Trokovi ienja obino se dijele prema slijedeem:

% trokova 46,5 19,0 8,0 6,0 1,5 19,0

Radna snaga V oda i kanalizacij a Energija Sredstva za ienje i dezinfek cij u O teenja uzrokovana korozijom O stalo

Sredstva za ienje
voditi rauna o vrsti zaprljanja, opskrbi vodom, nainu koritenja sredstva za ienje te podruju i opremi koja se isti Oneienja su esto sloena mjeavina organskih i anorganskih materijala esto je potrebno vriti ienje u dva koraka, koristei vie sredstava za ienje kako bi se uklonile i organske i anorganske neistoe

KAKO DJELUJU SREDSTVA ZA IENJE

Odvajanje neistoe od povrine, pribora ili opreme koja

se isti Disperzija neistoe u otopini za ienje Sprjeavanje ponovnog prihvaanja neistoe za oienu povrinu

Dva naina djelovanja

Smanjuju vrstou veze izmeu neistoe i povrine i tako omoguuju odvajanje prljavtine. Suspendiraju estice neistoe i tako omoguuju njihovo ispiranje s povrine.

Alkalna sredstva za ienje

Jaka alkalna sredstva. Ova sredstva imaju veliku mo otapanja i jako su korozivna. Na koi uzrokuju opekline i stvaraju plikove, a dulji kontakt s koom izaziva trajna oteenja. Udisanje para oteuje plua U jaka alkalna sredstva ubraja se npr. natrijev hidroksid koji unitava mikroorganizme, otapa proteine i djeluje kao sredstvo za dispergiranje i emulgiranje koristi se u ienju jakih zaprljanja kakva se javljaju u peima i suionicama, ali nije pogodno za uklanjanje mineralnih neistoa. Ne koristi se za runo ienje jer je tetan za ljude

Srednje jaka alkalna sredstva za ienje Ova sredstva imaju umjerenu mo otapanja i slabo su ili uope nisu korozivna. U duem kontaktu s koom izazivaju isuivanje i otvaraju mogunost infekcijama esto se koriste u CIP i visokotlanim sustavima ienja Dobri su za uklanjanje masti, no ne uklanjaju mineralna oneienja Natrijev karbonat je prilino jeftin, ima iroku primjenu, te se koristi za ublaavanje velikog broja sredstava za ienje. Sulfiti smanjuju korozivni utjecaj srednje jakih alkalnih sredstava Slabo alkalna sredstva Blaga alkalna sredstva poput natrijeva bikarbonata koriste se za runo ienje malih zaprljanja. Dobra su za mekanje vode, ali ne uklanjaju mineralne neistoe.

Kisela sredstva za ienje Koriste se za osuene i zapeene neistoe i uklanjanje kamenca Kada se tvrda voda zagrije na temperaturu iznad 80 C, dolazi do taloenja minerala koji ostavljaju bijeli i hravi trag. Kisela sredstva otapaju te naslage i omoguuju njihovo uklanjanje. Organske kiseline (octena, vinska, sulfaminska i glukonska kiselina) - lako se ispiru i nisu tetne za kou Mineralne kiseline su izvrsne u uklanjanju mineralnih neistoa, ali su korozivne i oteuju kou. Kisela sredstva se koriste za odreene namjene, a manje su uinkovite u uklanjanju masti, ulja i proteina od alkalnih sredstava.

Jako kisela sredstva za ienje Nagrizaju beton, veinu metala i tkanina. Zagrijavanjem nekih sredstava nastaju nagrizajui plinovi koji oteuju plua Jaka kisela sredstva za ienje uklanjaju kamenac i zapeene neistoe s uparivaa, parnih kotlova... Ako se otopina pregrije, moe doi do ponovnog stvaranja tamnih ili bijelih mineralnih naslaga Fosforna i fluorovodina kiselina iste i daju sjaj razliitim metalima. Fluorovodina kiselina korodira nehrajui elik i opasna je za koritenje jer otputa vodik. Fosforna kiselina mnogo se koristi jer dobro djeluje u kombinaciji s mnogim povrinski aktivnim tvarima.

Slabo kisela sredstva za ienje Slabo su korozivna i mogu izazvati reakcije preosjetljivosti Neka sredstva nagrizaju kou i oi U blaga kisela sredstva ubrajamo hidroksioctenu, octenu, glukonsku kiselinu, kojima se mogu dodati i druga sredstva, npr. inhibitori korozije Organske kiseline pogodne su za runo ienje, mogu mekati vodu, ali su skuplje od ostalih kiselih sredstava za ienje

Razrjeivai
Razrjeivai su sredstva za ienje na bazi alkohola ili etera i djelotvorni su uklanjanju neistoa od naftnih proizvoda, poput ulja za podmazivanje i sl. koriste se za uklanjanje velikih koliina ulja za podmazivanje na mjestima gdje nema oneienja na bazi proteina ili masti, npr. u odravanju motora, mjenjakih kutija, viljukara... Mogu se mijeati s razliitim dodacima, a jai razrjeivai se ne mijeaju s vodom, nego stvaraju emulziju

Sapuni i detergenti
Detergenti olakavaju ienje na jedan od sljedeih naina: namakanje ili penetracija, deflokulacija, suspendiranje, emulgiranje, peptidizacija, otapanje, heliranje, odvajanje, ispiranje i sanitacija Isuuju kou, ali nisu tetni, iako neki detergenti mogu uzrokovati osjetljivost koe na kemikalije koje inae nisu tetne za kou Detergenti za primjenu u prehrambenoj industriji moraju se lako ispirati, te ne smiju ostavljati toksine

Nakon ispiranja ne bi smjeli ostavljati miris Detergenti mogu biti na bazi otapala ili topljivi u vodi Topljivi u vodi mogu biti kiseli, neutralni ili lunati Detergenti na bazi otapala uglavnom se ne koriste u prehrambenoj industriji (veina otapala ima toksina svojstva, jak i dugotrajan miris i nije biorazgradiva)

DODACI SREDSTVIMA ZA IENJE

Dodaci se sredstvima za ienje dodaju pri proizvodnji, kako bi se poveala njihova djelotvornost ili za zatitu osjetljivih povrina Sredstva za kelatizaciju Sredstva za kelatizaciju omekavaju vodu stvarajui komplekse s kalcijem i magnezijem Organska sredstva bolje izoliraju kalcijeve i magnezijeve ione Ne raspadaju se na temperaturama iznad 60 C, niti tijekom dugotrajnog skladitenja. Povrinski aktivne tvari Ova sredstva potpomau irenje sredstava za ienje po povrini koja se isti, navlauju, prodiru, emulgiraju i dispergiraju estice prljavtine

SREDSTVA ZA RIBANJE Sredstva za ribanje ili kemijski abrazivi se uglavnom rade od neutralnih ili blago alkalnih sastojaka Abrazivi se uglavnom koriste u kombinaciji sa sapunima i etkama ili metalnim spuvama Neutralna abrazivna sredstva uglavnom se mijeaju s kiselim sredstvima za ienje prilikom uklanjanja alkalnih neistoa Prilikom koritenja abrazivnih sredstava na nehrajuem eliku treba paziti da ne doe do grebanja povrine Slabo alkalna abrazivna sredstva Boraks i natrijev bikarbonat se koriste kao slabo alkalna abrazivna sredstva. Nisu dobri detergenti niti emulgatori. Neutralna sredstva Ova sredstva rade se od vulkanskog pepela, kremene praine ili glinenca. Praci i paste za runo ribanje mogu sadravati ove sastojke