Helenistiki Egipat - drava Ptolomejevia

Stari vijek - Stari Egipat

Autor Miljenko Hajdarovi, prof. 27.11.2006.

Drava Ptolomejevia Egipat je najizrazitija i najpoznatija helenistika drava. Aleksandar je zauzeo Egipat bez borbe (332.g.pr.Kr.). Prema ustaljenom obiaju osnovao je grad Aleksandriju (331.) i polazei na istok ostavio zemlju na upravu Kleomenu. Nakon Aleksandrove smrti za egipatskog satrapa izabran je Ptolomej. Ptolomej I. Lagid osvojio je Cirenaiku, uvrstio granice svog podruja prema jugu do prve katarkte Nila, zauzeo Palestinu, junu Siriju, Cipar, neke egejske otoke i poneto u Maloj Aziji. Godine 306. proglasio se kraljem. On je osniva dinastije Lagida (po oevom imenu) ili Ptolomejevia (po svom imenu) koja je vladala sve do dolaska Rimljana (30. g.pr.Kr.). Egipat je bio nastabilnija helenistika drava. Sa Seleukidima su vodili est sirskih ratova za posjede u Palestini, Siriji i u Maloj Aziji (274-168.). Do sredine III. stoljea Egipat je postao prva drava na Mediteranu. Oko 188. od vanjskih posjeda Lagidima je preostao jo samo Cipar i Cirenaika, a od poetka I. stoljea gube i to. Sredinom I. stoljea egipatske dinastike borbe bile su najee. Rimljani su to iskoristili i 30. godine pr.Kr. zauzeli Egipat . Helenistiki Egipat bio je vojno - birokratska centralistika monarhija. Kraljevi su se smatrali vlasnicima sve zemlje u dravi i nosiocima sve vlasti. Poput faraona proglaavali su se bogovima. Egipat se dijelio na agrarne oblasti - nome. Nomi su se dijelili na manje jedinice - tope, a topi na seoska podruja - kome. Aleksandrija je bila prijestolnica. Tu se kralj okruio velikaima koji su obavljali najvanije dravne poslove i predstavljali sredinju vrhovnu vlast. Zemlju su obraivali slobodni i

poluslobodni seljaci i robovi. Obrt je bio vrlo razvijen. Razvila se trgovina i novana privreda. Ptolomeidi su kovali zlatni, srebrni i bakreni novac. Razvilo se svojevrsno bankarstvo. Trgovaki promet kopnom i morem bio je razvijen nadaleko, od Nubije i Etiopije, Arabije, Indije i Kitaja. Aleksandrija se razvila u veliko privredno, administrativno i kulturno sredite. Treinu grada zauzima je kraljevski dvor, kompleks velianstvenih zgrada meu kojima je bio Museion - akademija znanosti. U sklopu Museiona bila je glasovita biblioteka koja je u svoje doba imala oko 90 000 tisua djela u 400 000 volumena papirusa. Na istaknutom mjestu u gradu blistala je grobnica Aleksandra Velikog. Luka je bila spojena nasipom (dugim oko 1250m) s otokom Farom, na kome je 280. Knianin Sostrates podigao istoimeni svjetionik - jedno od sedam svjetskih uda starog svijeta. Aleksandrija je bila kozmopolis, svjetski grad, gdje je u I. stoljeu pr.Kr. ivjelo 300 000 ljudi.