UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET

UMIJEE LJUBAVI:Erik From (odbrana proitanog djela )

UMIJEE LJUBAVI
Ova knjiga e razoarati svakog ko oekuje gotova upustva o umijeu ljubavi.Ona eli da pokae da ljubav nije osjeanje koje sebi moe svako da priuti bez obzira na dostignutost stepena zrelosti. Ona eli da uvjeri itaoca da e svi njegovi pokuaji u ljubavi propadati sve dotle dok najaktivnije ne pokua da razvije svoju cjelokupnu linost, kako bi postigao produktivnu orijentaciju; da se zadovoljstvo u individualnoj ljubavi ne moe postii bez sposobnosti da se voli svoj blinji. Ko nita ne zna, nita ne voli.Ko nita ne umije, nita ne razumije.Ko nita ne razumije, bezvrijedan je.Ali onaj ko razumije, taj i voli, zapaa, vidi...Vie se voli ono o emu se vie zna...Ko god zamilja da sve voe sazrijeva u isto vrijeme kad i jagode, ne zna nita o grou. Ljubav je tema o kojoj se oduvijek raspravljalo, jo se raspravlja i uvijek e se raspravljati. Erih From o ljubavi govori u irem smislu.U nastavku govorit u o definiciji, teoriji i praksi ljubavi, odnosno o tome sta Erih smatra pod pojmom ljubav. Kao i svako drugo umijee i ljubav zahtijeva trud i znanje npr.kao medicina, pravo itd. Mnogi naalost smatraju da o ljubavi ne treba nita uiti i problem je to ele biti voljeni pa tek onda da vole.Mukarci slijede put moi i novca; dok ene se trude uljepati svoje tijelo. Drugi naini da postigne privlanost koje koriste i mukarci i ene su lijepi maniri skromnost, dobronamjernost, spremni na pomo. Ljubav je problem objekta, a ne sposobnosti.Mnogi smatraju da je lahko voljeti, ali da je teko pronai pravu osobu koja bi nas voljela.Ranije ljubav nije bila sluajno iskustvo, ve je brak bio ugovoren prema razliitim interesima, a pretpostavljalo se da e ljubav razviti kada se brak sklopi. Danas u nekim dravama zastupljena je romantina ljubav tj. lini doivljaj koji kasnije vodi do braka. ovjek se zaljubljuje u partnera ljudskih kvaliteta kakve su dostupne njegovoj mogunosti razumijevanja. Erih From smatra da nijedna djelatnost kao ljubav ne zapoinje s tako velikim eljama, a obino se naalost zavrava neuspjehom. Pretpostavka da nema nieg to bi trebalo da se naui o ljubavi, je posljedica toga to mnogi mijeaju pojam zaljubljenosti koja je kratkotrajna i pojmom braka odnosno trajno stanje ljubavi ili istrajavanjem u ljubavi. Umijee ljubavi treba savladati kroz teoriju i praksu,ali isto tako trebamo imati unaprijed postavljen cilj i treba teiti ka ostvarenju tog cilja, jer mnogi ljudi ude za ljubavnim umijeem, ali ga smatraju nevanim u odnosu na uspjeh, novac, vlast u koje ulau sve, svoju energiju, a nita u uenju o umijeu ljubavi.

_1_

Teorija o ljubavi zapoinje teorijom o ovjeku, odnosno o ljudskom postojanju.ovjek je razumno bie svjesno samog sebe, svojih blinjih i prolosti. Svijest o sebi i deavanju stvari protiv njegove volje ini njegovu otuenu egzistenciju nepodnoljivim zatvorom. Sam doivljaj odvojenosti izaziva tjeskobu.Biti odvojen ima vie negativnih znaenja koji mogu vrlo loe da utiu na nas, a tjeskoba izaziva stid i osjeaj krivnje zbog ega se osobe vrlo esto smatraju odbaenim i onda se povlae iz svakodnevog ivota i osamostavljuju se. Stoga najdublja ovjekova potreba da prevazie svoju odvojenost, jeste da napusti zatvor svoje usamljenosti. Jedan od naina da se izbjegne izdvojenost nalazi u razliitim vrstama orgijastikih stanja npr. seksualno iskustvo... U ovom djelu se govori i o jednakosti.Smatralo se da je jednakost znaila da smo svi jedno, da smo Boija djeca, odnosno razlike meu pojedincima moraju se potovati.U kapitalistikom drutvu isezava suprotnost polova.Uloga rutinskog rada i zadovoljstva postale su glavnim faktorima savremenog ivota.Postizanje sjedinjavanja lei u stvaralakoj aktivnosti, ali pravo je u spajanju s drugom osobom u ljubavi. elja za meusobnim spajanjem je najmonija tenja u ovjeku, to je sila koja povezuje ljudski rod, porodicu, drutvo itd. Neuspjeh da se ono postigne dovodi ovjeka do ludila i samog unitenja sebe, ali i drugih.Bez ljubavi ovjeanstvo ne bi moglo opstati. Spajanje se moe postii na vie naina.Veza izmeu trudne majke i fetusa je simbiotiko sjedinjenje, oni su dvoje, ali ipak jedno.Oni ive zajedno i potrebni su jedno drugom. Pasivna forma ovog sjedinjenja je potinjenost-mazohizam ta osoba bjei od osjeaja izolacije tako to sebe ini sastavnim dijelom neke druge osobe koja donosi odluke umjesto njeg vodi ga i titi, a dominacija je sadizam odnosno aktivni oblik simbiotikog spajanja. Ljubav je djelatnost, a ne pasivni efekat, ona je istrajavanje a ne zaljubljivanje.I prevenstveno ljubav je davanje, a ne primanje.Vano je ta jedna osoba daje drugoj jer mnogi tad doivljavaju osjeaj jaine i snage. Nije bogat onaj ko ima, ve onaj ko daje.To moemo usporediti npr. sa tvrdicom koji se brine da ne izgubi ono to ima i samom tom injenicom on je zapravo siromaan za razliku od siromaha koji od onog svog malo dijeli prema tome nije bogat onaj ko ima, nego bogat je svako ko je sposoban da daje. Vrlo je vano ta jedna osoba od sebe daje drugoj.Ona daje od sebe, od svog ivota, ne rtvuje ga ve dijeli svoje radosti, razumijevanja, znanja i sl.U osnovne elemente ljubavi sem davanja spadaju:odgovornost, briga, potovanje i znanje. Ljubav je pored svega i jedan od naina otkrivanja tajne ovjeka.Spajanjem ja spoznajem sebe, tebe i svakoga- i ne znam nita, navodi Erih. in ljubavi je put do potpunog saznanja, on je iznad rijei i miljenja.Ljubav je sjedinjenje mukog i enskog spola, koje je osnova svakog stvaralatva, postoji i u prirodi, kod ivotinja i biljaka, kao i kod dvije temeljne funkcije prodiranja. _2_

Seksualna privlanost meu spolovima djelimino je motivisana potrebom otklanjanja napetosti, ali veim dijelom to je potreba za spajanjem sa drugim spolom. Postoji mukost i enskost u karakteru.Muki karakter se definie preko kvaliteta prodornosti, vodstva, avanturizma dok enski karakter ima osobine produktivnog primanja zatit, materinstva. Erih From opisuje vie vrsta ljubavi:

LJUBAV IZMEU RODITELJA I DJETETA je od velikog znaaja.Dijete bi nakon

roenja osjetilo strah od smrti da ne osjea majinsku blizinu.Dijete ne prepoznaje svijet oko sebe i majka je tu sve i toplina i hrana ona za dijete predstavlja stanje zadovoljstva i sigurnosti. Kako se dijete razvija i raste ono opaa stvari onakve kakve jesu, doivljava majine grudi ono ui da opaa i mnoge druge stvari kao meusobno razliite, kao stvari koje imaju svoje znaenje ui kako da se ponaa prema ljudima.Sva ova iskustva integriu doivljaj: voljen sam, jer sam majinsko dijete, njenu ljubav ne trebam stei, niti zasluiti, bez obzira na sve ona me voli jer majka daje bezuslovnu ljubav i ne trai nita zauzvrat za razliku od oeve ljubavi koja je uslovna i njen princip je volim te zato to ispunjava moja oekivanja, vri svoju dunost, jer si mi slian.I majinska bezuslovna kao i oeva uslovna ljubav imaju i pozitivnu ali i negativnu stranu.Negativna strana je sama injenica da se oeva ljubav mora zasluiti i da je vrlo lahko moemo izgubiti ako ne uradimo ono to od nas oekuju. Djeak koji je vezan za majku uz nezainteresovanog oca razvija se u osobu koja je zavisna od majke, trai da bude zatiena a nedostaju joj oevi kvaliteti. Ako je majka hladna i ravnoduna djeak se moe da razvije u jednostranu, na oca upuenu osobu, odanu principima, zakonu i redu. Ova Erihova misao je pouna za mnoge budue odgajatelje i roditelje.Erih smatra da se opsesivna neuroza razvija na osnovu jednostrane vezanosti za oca, a alkoholizam, histerija proizilaze iz vezanosti za majku. Ljubav nije prvenstveno odnos prema nekoj osobi, ona je stav, orijentacija karaktera to odreuje odnos osobe prema svijetu kao cjelini, a ne prema jednom objektu ljubavi.Ako istinski volimo nekog ovjeka, volimo sve ljude, volimo svijet, ivot. Erih From U osnovi svih tipova ljubavi je bratska ljubav, odnosno osjeaj odgovornosti, brige, potovanja, poznavanja svakog drugogo bia.Bratska ljubav ima doivljaj solidarnosti i jedinstva sa drugim ljudima i ona se zasniva na doivljaju da smo svi jedno. Bratska ljubav nije uvijek ljubav izmeu jednakih ona je karakteristina za sve jer ljubav prema bespomonima je poetak bratske ljubavi.

_3_

MAJINSKA LJUBAV ve smo spominjali majinu ljubav koja je bezuslovna i ona

djetetu ulijeva elju za ivot i odnos majke i djeteta je odnos nejednakosti, jednom je potrebna pomo,drugi je daje...Majinska ljubav ne dolazi do punog izraza kod dojeneta ona vie dolazi do izraza kod djeteta koje odrasta.Sutina majinske ljubavi lei u tome da se brine za razvoj svog djeteta, ali isto tako majka mora biti spremna da se dijete kasnije odvoji od nje i krene ivjeti svoj ivot i zasnovati svoju porodicu. U majinskoj ljubavi se dva bia koja su bila jedno razdvajaju.Zbog toga mnoge majke padaju na ispitu majinske ljubavi. Samo ona ena koja zna da voli, ena koja je sretnija kada daje vie nego kada prima, koja stoji vrsto na nogama, moe istinski voljeti dijete kada se ono nalazi u fazi odvajanja.

EROTSKA LJUBAV je udnja za potpunim stapanjem, sjedinjavanjem sa drugom

osobom.Seksualnu elju ne treba poistovjeivati sa idejom ljubavi, jer njenost nije sublimacija seksualnog instikta, ve direktan rezultat bratske ljubavi.Erotska ljubav je kada se voli iz sutine svoga bia i doivljaj druge osobe kroz sutinu njegovog bia.Erotska ljubav je iskljuiva u smislu to potpuno i snano mogu da se voli samo s jednim biem. Vaan faktor erotske ljubavi je volja.Ona je sud,odluka i obeanje.Razlike izmeu majinske ljubavi i erotske je u tome to u majinskoj ljubavi oni koji su bili jedno postaju dvoje, a u erotskoj ljubavi dvoje koji su razdvojeni postaju sada jedno.

LJUBAV PREMA SEBI ovu ljubav ne treba smatrati sebinom.Jer sebina osoba sebe
mrzi, nesretna je i frusturirana, ne voli sebe i samim tim ta osoba nije spremna voljeti ni druge ljude.Nesebina osoba je ona koja ivi za druge, ne eli za sebe skoro pa nita, npr. nesebina majka i dejstvo na njenu djecu. Ako volimo i potujemo sebe mi smo tada spremni voljeti i potovati i druge. Ako voli sebe, voli i druge kao sebe.Sve dok drugu osobu voli manje nego sebe, nee uspjeti da stvarno voli sebe, ali ako voli sve jednako, ukljuujui i sebe voljee ih kao jednu osobu, a ta osoba je bog i ovjek.Tako je veliki i pravedan onaj ko, volei sebe, jednako voli i sve drug. Majster Ekhart

LJUBAV PREMA BOGU ima toliko razliitih kvaliteta i vidova koliko i ljubav prema
ovjeku.Ona proistie iz potrebe da se prevazie odvojenost i postigne jedinstvo.Od samog poetka u svim teistikim religijama bog predstavlja vrhovnu vrijadnost, najvie dobro, ali spefinost je u tome ta za nekoga predstavlja najvie dobro. Tako je od materijahalne zajednice gdje je majka najvie bie i autoritet u porodici i drutvu preko faze patrijahalnog drutava gdje otac postavlja zahtjeve, ustanovljuje principe i zakone i ljubav zavisi od spremnosti sina da ispuni njegove zahtjeve, religija se razvijala tako to se Bog preobrazio u simbol: Bog je istina, pravda, ne moe da ima ime, odnosno on je Bezimen.Razlika je u religijskom stanovnitvu izmeu Istoka ( Kine i Indije ) i Zapada.Odnosno razlika izmeu paradoksalne i aristotelovske logike.Paradoksalna logika vodi do zakljuka da ljubav prema Bogu je iskustveni in sjedinjenja s Bogom, navodi Erih. _4_

U savremenom zapadnom drutvu ljubav se zasniva na kapitalizmu, centralizovana preduzea vode organizaciju rada u kojoj pojedinac gubi svoju individualnost.Na poetku smo govorili o meusobnoj povezanosti izmeu ljubavi prema roditeljima i ljubavi prema bogu.Na samom poetku dijete je vezano za majku, ono se tada osjea bespomono i potrebna mu je majinska ljubav, zatim se dijete okree prema ocu i tada se dijete trudi da zaslui oevu pohvalu i samim tim da izbjegne njegovo nezadovoljstvo.U istoriji ljudskog roda vidimo isti poetak ljubavi prema bogu kao bespomone vezanosti za majku kao boginju, preko ljubavi oinskog boga do stepena zrelosti gdje bog prestaje da bude spoljanja sila, gdje ovjek govori o bogu samo u poetskom, simbolikom smislu. Iz svega ovoga moemo zakljuiti da se ljubav prema bogu ne moe odvojiti od ljubavi prema sopstvenim roditeljima. Erih From u djelu Umijee o ljubavi daje ne samo teoriji ljubavi nego i ljubavnoj praksi.Ljubav je iskustvo je svako manje-vie doivi.Da bi uspjeli savladiti bilo koje umijee postavljaju se zahtjevi, tako savlaivanje umijea zahtjeva prije svega disciplinu. Bez discipline na ivot postaje razdrobljen i nedostaje mu koncentracija koja je potrebna za savladavanje nekog umijea.Pored discipline i koncentracije, trei faktor za razumijevanje umijea ljubavi je strpljenje koje je potrebno za uspjeh svakog ovjeka. Ako elimo postati majstor u umijeu ljubavi moramo poeti sa vjebanjem discipline , koncentracije i strpljenja.Da bi uspjeli nauiti bilo koje umijee njegovo savlaivanje treba da nam predstavlja najvii interes.U naem drutvu teko je vjebati i disciplinu i koncentraciju, istie Erih, odnosno da se ovjek ne moe nauiti koncentraciji a da ne postane osjetljiv na samog sebe.Pored svih ovih faktora moemo navesti jo i prevazilaenje sopstvenog narcizma kao uslov postizanja ljubavi. Suprotnost narcizmu je objektivnost; sposobnost da ljude i stvari vidimo onakve kakve jesu, zatim i vjera je jedan od neophodnih uslova ljubavi, ovjek treba praviti razliku izmeu racionalne i iracionalne vjere. Iracionalna vjera podrazumijeva vjerovanje u osobu koja se zasniva na pokoravanju iracionalnom autoritetu. Racionalna vjera je ubjeenje ukorijenjeno u sopstvenom iskustvu miljenja ili osjeanja. Vjerovati u neku osobu znai imati vjeru u mogunost drugih najbolji primjer za to je vjera majke u novoroene: da e ivjeti, rasti, hodati, govoriti. Suprotnost vaspitanju je manipulacija, odnosno odsustvo vjere u razvijanje mogunosti drugih, zbog toga je vrlo vano da vjerujemo u mogunosti djeteta.

_5_