IMPRESSUM

IMPRESSUM

ISSN 1330-657X GLASNIK HRVATSKOGA KATOLIKOGA LIJENIKOG DRUTVA Glas.hrvat.katol.lije.dru. asopis HKLD-a ADRESA UREDNITVA Praka 6/II, 10000 ZAGREB tel/fax:+385 1 48 17 537; e-mail: hkld@hkld.hr; URL: www.hkld.hr GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Dr.sc. Maja Peraica, dr.med., maja.peraica@zg.t-com.hr Tehniki uredniK Anja Ceronja, dipl.ing. Naklada: 2.000 primjeraka JOURNAL OF THE CROATIAN CATHOLIC MEDICAL SOCIETY ADDRESS Praka 6/II, 10000 ZAGREB, Croatia Editor-in-Chief: Maja Peraica, M.D., Ph.D. Published in 2,000 copies IZDAVAKI SAVJET / ADVISORY COUNCIL Branimir Richter Valentin Pozai, SJ Ivan eli Martin uk Rok ivljak Mirko Karai Ivana Klinar Vatroslav Prskalo UREDNIKI ODBOR / EDITORIAL BOARD Rua Brkani (Poega) Ankica Plea (Karlovac) Marija Umiljanovi (Naice) Ljubica Hang Ragu (Pula) Natalia Kui (Rijeka) eljko Majdani (Zagreb) Miroslava Markulin (Zadar) Danijela De Micheli Vitturi (Split) Mirela Skorupski (Slavonski Brod) Sanea Mihaljevi (Virovitica) Renato Igrec (akovec) Josip Pali (Osijek) Sreko Ljubii (Dubrovnik) Ivica Ruika (Zagreb) Tereza Salajpal (Koprivnica) Lektor za engleski jezik: Margaret Casman-Vuko UPUTA SURADNICIMA Rukopisi se alju na Glasnik HKLD-a. Suradnja se ne honorira. Prilozi ne podlijeu recenziji. Design i tisak: Promo Set d.o.o.

KAZALO
Rije Predsjednice / Remarks from the President Iz urednitva / Editorial Iz tajnitva / From the Secretariat
Novi predsjednik FEAMC-a New President of the FEAMC (I. eli)

CONTENTS

5 6 6 7

Duhovno slovo / Spiritual Voice

Daru Boia rei: da! Say Yes to the Gift of Christmas (J. Blaevi) 8

Prilozi / Contributions
40. obljetnica enciklike Humanae vitae 40th Anniversary of the Encyclical Humanae Vitae (IKA) Saeti prikaz enciklike Humanae vitae Pape Pavla VI. Summary of the Encyclical Letter Humanae Vitae of Pope Paul VI (P .K. Hodi) Propovijed u Jeruzalemu Homily in Jerusalem (C. Schnborn) 30 godina in vitro oplodnje: Napredna tehnologija ili nepouzdana naela etike? Thirty Years of In Vitro Fertilization: Advanced Technology or Unreliable Ethical Principles? (S. Napier) etrdeset godina Humanae Vitae iz medicinske perspektive Forty Years of Humanae Vitae from the Medical Perspective (R. Ehmann) etrdeset godina Humanae Vitae. Intervju s dr. Thomasom Hilgersom Forty Years of Humanae Vitae. Interview with dr. Thomas Hilgers (R. Conkling) Centar za skrb o plodnosti FertilityCare Zagreb (K. Grgi) 10 12 15

17 19 22 26

Izjave za javnost / Public Statements

Svako ljudsko bie ima vrijednost u sebi Every Human Being has Intrinsic Value (Benedikt XVI.) Dar za ivot. Razmatranja o doniranju organa A Gift for Life: Considerations on Organ Donation (Benedikt XVI.) Zakljuna izjava Meunarodnog kongresa Humanae vitae za sva vremena ljudska spolnost ivljena u velikodunosti i razboritosti Final Conclusions of International Congress Humanae Vitae for All Times Human Sexuality Experienced in Generosity and Common Sense 28 30 32

Prikazi iz literature / Literature Reviews

Paul Michael Quay: Kransko znaenje ljudske spolnosti Paul Michael Quay: The Christian Meaning of Human Sexuality (I. Ruika) Mato Babi: Hrvatska na putu razvoja Mato Babi: Croatia on the Path of Development (I. Ruika) 33 34

Aktivnosti drutva / Activities of the HKLD

Hodoae podrunice HKLD-a Pula u Trsat Pilgrimage by the Pula Branch of the HKLD to Trsat (A. Angelini) 35

CONTENTS
Predavanje: Ante Mateljan Bolesnik i sveenik temelji duobrinitva u bolnici" Lecture, Ante Mateljan: Patient and Priest Basic Pastoral Ministry in the Hospital (D. De Micheli Vitturi) Izvjee o osnivanju podrunice HKLD-a u Sinju Report on the Establishment of the Sinj Branch of the HKLD (A. Proli) Proslava blagdana sv. Luke Evanelista u Zagrebu Celebration of the Feast of St. Luke in Zagreb (I. Ruika) Proslava blagdana sv. Luke Evanelista u Splitu Celebration of the Feast of St. Luke in Split (D. De Micheli Vitturi) Predavanje: Niko Zurak Eutanazija Lecture, Niko Zurak: Euthanasia (P . Bili) Predavanje: Anton Marovi Botulinum toxin, Botox, otrov koji lijei Lecture, Anton Marovi: Botulinum Toxin, Botox, A Poison that Can Heal (T. Marovi) Predavanje: Petrana Brei Terapijske smjernice i uloga vjere u lijeenju depresije Lecture, Petrana Brei: Therapeutic Guidelines and the Role of Faith in the Treatment of Depression (M. Skorupski) Duhovna obnova HKLD-a podrunice Pula Spiritual Renewal of the Pula Branch of the HKLD (Lj. Hang Ragu) Simpozij Etiki vidici komunikacije u zdravstvu Simposium, Ethical Aspects of Communication in Health Care (M. Karai) Predavanje: Niko Zurak Eutanazija Lecture, Niko Zurak: Euthanasia (V. Grbac Gredelj) Predavanje: Mevludin ef. Arslani Pogled islama na neka bioetika pitanja Lecture, Mevludin ef. Arslani: The Islamic Attitude toward Several Bioethical Questions (J. Murgi) Tribina: Valentin Pozai Poslanje zdravstvenog djelatnika Round-Table Discussion, Valentin Pozai: The Mission of the Health Care Professional (. peranda) Predavanje: Niko Bili Advent sa sv. Pavlom Lecture, Niko Bili Advent with Saint Paul (D. Rosi) Predavanje: Antun Abramovi Tko su bila Tri Kralja? Lecture, Antun Abramovi: Who Were the Three Magi? (M. Peraica) Lijenici u molitvi za neroene Doctors in Prayer for the Unborn (I. eli) Duhovna obnova HKLD-a podrunice Split Spiritual Renewal of the Split Branch of the HKLD (D. De Michelli Vitturi) Peta godinjica smrti akademika Antona vajgera The Commemoration of the Fifth Anniversary of the Death of Academician Anton vajger (I.eli)

KAZALO
35

36 36 37 38 38 39

39 40 41 42 43

44 44 44 45 46

Domae vijesti / National News

IX. Svjetski kongres o bioetici Izazov multikulturalne bioetike u 21. stoljeu Ninth World Congress on Bioethics: The Challenge of Cross-Cultural Bioethics in the 21st Century (I. Sorta-Bilajac) Meunarodni kongres Humanae vitae za sva vremena -Ljudska spolnost ivljena u velikodunosti i razboritosti International Congress, Humanae Vitae for All Times Human Sexuality Experienced in Generosity and Common Sense (P .K. Hodi) 47

49

KAZALO

CONTENTS

Meunarodne vijesti / International News

Meunarodni kongres Humanae Vitae: aktualnosti i prorotvo enciklike International Congress, Humanae Vitae: A Topical and Prophetic Encyclical Letter (P .K. Hodi) Meunarodni kongres Dar za ivot: razmatranja o darivanju organa International Congress, A Gift for Life, Reflections on Organ Donation (N. Zurak) Meunarodna konferencija Pastoralna skrb u lijeenju bolesne djece International Conference, Pastoral Care in the Treatment of Sick Children (Iva eli) Novi naputak Kongregacije za nauk vjere Dignitas personae New Instructions from the Congregation for the Doctrine of the Faith, Dignitas personae 51 52 53 54

Iz ivota / Experiences
Sjeanja na iznevjerene nade naih majki Reflections on the Betrayal of Our Mothers Hopes (D. Buneta) Boi u komunizmu Christmas under Communism (Duko Milii) 55 57

Kratke vijesti / Brief Reports Upoznajmo lanove Drutva / Our Members

Intervju s dipl. ing. biokem. Dagmar ivkovi Interview with Dagmar ivkovi, Biochemist (M. agar)

58

60

In memoriam / In memoriam
In memoriam dr. Marija avar Pupi In Memory of Doctor Marija avar Pupi , M.D. (L. Puljak) In memoriam dr. Svemir Bara In Memory of Doctor Svemir Bara (Z. Drai) 63 63 64

In memoriam dr. Magda Pavli In Memory of Magda Pavli, M.D. (M. Kova)

REMARKS FROM PRESIDENT

RIJE PREDSJEDNICE
koja je definirana kao temelj drutva, pravo roditelja da biraju odgoj za svoje dijete. Primjerice Zakon o pobaaju je jedan od najliberalnijih u Europi, Zakon o suzbijanju diskriminacije direktno ugroava obitelj kao zajednicu ljubavi i ivota uvodei tzv. rodni identitet te spolnu orijentaciju, bez jasne definicije diskriminacije, potom zaustavljanje programa zdravstvenog odgoja u suprotnosti je s pravom roditelja na vlastiti odgoj djece to moe izazvati pravnu nesigurnost graana. Svjedoci smo Reforme zdravstvenog sustava i dijelim miljenje Vijea Hrvatske lijenike komore koja istie nunost reforme, te da mora biti cjelovita, postupna i ukljuiti aktivno sudjelovanje struke kao nezaobilaznog partnera. Nadamo se da e ona donijeti bolju i kvalitetniju zdravstvenu skrb pacijentima, potujui dostojanstvo lijenikoga zvanja. Bogu na slavu, a ljudima na pomo. U Kristu Vaa, Dr.sc. Marica Mileti-Medved Predsjednica HKLD-a

Drage kolegice i kolege! Pozdravljam vas u ovom broju naeg Glasnika nekoliko dana nakon svetkovine Boia, proslave utjelovljenja Sina Bojega. Plodove ljubavi i opratanja moemo donositi prihvaajui Krista u jaslice svoga srca kao Spasitelja i Otkupitelja. elim vam obilje mira i Boje blizine koja nam se oitovala u djetetu Isusu. Od izlaska zadnjeg broja naeg Glasnika biljeimo niz dogaaja i aktivnosti naih lanova. Osnovana je 21. podrunica HKLD-a u Sinju. Sekcija za odgoj i obrazovanje organizirala je u Zagrebu tradicionalni jesenski simpozij na kojem je sudjelovalo ezdesetak sudionika. Tema ovogodinjeg simpozija bila je Etiki vidici komunikacije u zdravstvu. Poslije obiljeavanja etrdesete obljetnice enciklike Humanae Vitae u Rimu, Ured za obitelj HBK, Zadarska nadbiskupija, Hrvatsko katoliko lijeniko drutvo i Hrvatsko katoliko drutvo medicinskih sestara i tehniara bili su suorganizatori meunarodnog kongresa Humanae Vitae za sva vremena: ljudska spolnost ivljena u velikodunosti i razboritosti na kojem se okupilo 200-tinjak sudionika. Kao ni jedan papinski dokument ova enciklika pape Pavla VI. bila je znak protivljenja. Enciklika ukazuje na obiljeja i narav same brane ljubavi koja je ljudska posvemanja, vjerna, iskljuiva i plodna (usp. HV 9). Tematika spolne ljubavi, braka, obitelji, te poetka i zavretka ivota pokrenula je nevjerojatnu aktivnost na svim razinama, pa se govori o kulturi ivota (for life), naspram kulture smrti (against life). Hrvatsko katoliko lijeniko drutvo s desetak graanskih udruga koje se zalau za opeljudske vrijednosti okupljenih u Graansku inicijativu Potpisujem deklaraciju povodom 60. godinjice donoenja Ope deklaracije o ljudskim pravima odazvalo se meunarodnom pozivu Europskog foruma na zatitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji. Preko 200 000 ljudi potpisalo je peticiju u Hrvatskoj i izrazilo svoje nezadovoljstvo razinom potivanja ljudskih prava kao i u nekim drugim europskim zemljama. Na razliite naine ugroena su brojna prava iz Ope deklaracije. To su pravo svakog ljudskog bia na ivot, pravo na sklapanje braka izmeu mukarca i ene te zasnivanje obitelji

Mjesto u srcu
Ako si u svom ivotu Svakog ovjeka stavio na svoje mjesto, Ostavi malo prostora u svome srcu Za one koji nisu Na svome mjestu. Smjestivi se u tvome srcu, Moda i oni postanu ljudi na svome mjestu.

Dr. Danijela De Micheli Vitturi

IZ UREDNITVA I TAJNITVA

EDITORIAL & SECRETARIAT

Iz urednitva
U razdoblju proteklom od prolog broja Glasnika bilo je neobino mnogo najrazliitijih aktivnosti: osnovana je nova podrunica HKLD-a u Sinju, odran je seminar u Zagrebu, predavanja, tribine i adventska duhovna obnova po cijeloj Hrvatskoj, izloba slika u naim prostorijama u Zagrebu, proslavljen je sv. Luka u svakom kutku Hrvatske gdje ima podrunica katolikih lijenika, molili smo za neroenu djecu, proslavili Boi I to nam nedostaje? Trebali bismo biti aktivniji u hrvatskom drutvu gdje danomice Hrvatski dravni sabor izglasava zakone i kao na pokretnoj traci samo potvruje da prihvaa sve to mu Europa udijeli na potpis. Prole je godine proslavljena 40. obljetnica Humanae vitae, enciklika pape Pavla VI. koju Zapad nikako nije mogao prihvatiti. Odbijanje prihvaanja te enciklike, ak i u crkvenim krugovima, dovelo je do dananje relativizacije etike koja prijeti zatiranjem zapadne civilizacije. Kakva e biti sudbina hrvatskog naroda sada kad konano imamo slobodu i vlastitu dravu koju su sanjale generacije Hrvata, ovisi samo o tome hoemo li se prepustiti relativizmu morala i kako emo odgojiti vlastitu djecu. Zato su napori svih onih koji nastoje u kolama dobro usmjeriti nau djecu od neprocjenjive vrijednosti i svaki lan naeg drutva treba im pruiti svesrdnu pomo u tim nastojanjima. Urednitvo

Iz tajnitva
Ivan eli, dr.med.
U Zagrebu je 29. studenoga odrana 9. sjednica Upravnog odbora Sredinjice na kojoj je primljeno 30 novih lanova iz Zagreba, Splita, Vinkovaca, Osijeka i Slavonskog Broda. Vrijedi osobito istaknuti skupinu mladih iz Osijeka na elu s dr. Brunom Ataliem koji je bio nazoan zajedno s regionalnom koordinatoricom doc.dr. Majom Mikulin. Prof.dr. Niko Zurak ukratko je izvijestio o odranoj konferenciji Papinske akademije za ivot pod naslovom Dar za ivot. Razmatranja o donaciji organa o emu moete itati u ovom broju Glasnika. Na kraju Vam ukratko predstavljamo dvoje novih dunosnika naega Drutva koje je Upravni odbor jednoglasno izabrao. Na mjesto dopredsjednice kooptirana je dr. Davorka Rosi, a na mjesto glasnogovornice Drutva mr.sc.dr. Morana Brkljai. Dopredsjednica HKLD-a Davorka Rosi, dr.med. Roena 20. rujna 1953. godine u Novoj Gradiki, gdje je zavrila osnovnu kolu i gimnaziju. Diplomirala na Medicinskom fakultetu godine 1979., a specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije 1988. Iste godine zavrila i prvu godinu Poslijediplomskog studija iz neurologije, te edukaciju iz EMNG-a. Subspecijalizaciju iz reumatologije zavrila 2007. godine. Do 1992. radila u Bolnici za rehabilitaciju Lipik, zatim u OB Karlovac, a od 2008. godine zaposlena u Poliklinici za reumatske bolesti Dr. Drago op. lanica HKLD-a od 1997. godine. Jedna od lanica Inicijativnog odbora za osnutak karlovake podrunice HKLD-a (2004). Od godine 2007. do dolaska u Zagreb predsjednica Podrunice. Sudionica vie europskih i svjetskih kongresa katolikih lijenikih drutava (FEAMC, FIAMC). Dragovoljac Domovinskog rata, udana, majka dvoje djece.

FROM THE SECRETARIAT

Glasnogovornica HKLD-a Mr.sc. Morana Brkljai, dr.med.

IZ TAJNITVA

Roena u Rijeci 1. listopada 1973. godine gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu te Medicinski fakultet. Zavrila je dva poslijediplomska studija: znanstveni poslijediplomski studij Biomedicina na Medicinskom fakultetu u Rijeci, te struni poslijediplomski studij Ultrazvuk u klinikoj medicini na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 2002.2003. znanstvena novakinja na projektu prof.dr.sc. Asima Kurjaka, a od 2003.- 2008. znanstvena novakinja na projektu prof.dr.sc. Ivana egote na Katedri za drutvene znanosti Medicinskog fakulteta u Rijeci. Bavi se medicinskom etikom, bioetikom te problematikom palijativne medicine. Sudjelovala je na 30-tak znanstvenih i strunih skupova u zemlji i svijetu. lanica je brojnih domaih i meunarodnih lijenikih i bioetikih udruenja, te voditeljica teaja trajne edukacije lijenika pri HLZ-podrunica Rijeka. Aktivna lanica rijeke podrunice HKLD-a od 2004. godine. Govori engleski i talijanski jezik, te se slui i znakovnim jezikom gluhih. Dugogodinja je aktivna lanica prve ekipe Kuglakog kluba Rijeka, te juniorska viceprvakinja Hrvatske.

Novi predsjednik FEAMC-a dr. Francois Blin

Ivan eli, dr.med. New president of the FEAMC - Doctor Francois Blin

U Gdansku je, na 11. kongresu FEAMC-a koji se odravao od 11. do 14. rujna 2008. godine na naredni mandat u razdoblju od etiri godine izabran dr. Francois Blin iz Francuske. Dr. Blin je od 1977. do 2003.g. kao spec. anesteziologije i reanimacije vodio Jedinicu intenzivne skrbi u jednoj bolnici blizu Pariza. Bio je lan Etikog odbora Francuskog drutva za intenzivnu skrb od 1997. do 2001. godine. lanom Upravnog vijea FEAMC-a postaje 1985. godine. Od 1994.g. postaje rizniar FIAMC-a, a od 1998. do 2006.g. obnaa dunost Glavnog tajnika FIAMC-a. lan je Koordinacijskog odbora Konferencije meunarodnih katolikih organizacija od 2003. do 2008.g., a od 2005.g. je predstavnik FIAMC-a u pododboru za bioetiku pri UNESCO-u u Parizu.

Dr. Francois Blin, novi predsjednik FEAMC-a

DUHOVNO SLOVO

SPIRITUAL VOICE

Daru Boia rei: da!

Dr. fra Josip Blaevi, OFMConv. Say Yes to the Gift of Christmas
Ve dvije tisue godina Crkva je kolijevka u koju Marija polae Isusa te ga povjerava klanjanju i promatranju svih naroda. (Ivan Pavao II., Otajstvo Utjelovljenja, 11.) Boi iz perspektive kria Svijet i dogaanja u njemu najbolje se vide i vrednuju s vrha kria. Da nas snjena idila, potroaki mentalitet (Djed Boinjak!) i bljetavilo neonskih reklama ne bi oslijepili za istinsko znaenje Boia, pristupimo Isusovoj talici iz perspektive kria. Tako emo bolje razumjeti i dilemu sv. Franje izmeu Boia i Uskrsa. Otkupljenje zapoinje Utjelovljenjem. Bez Boia ne bi bilo ni Uskrsa Nebo u tali Uimo u talu. Zastanimo pred jaslama. Dademo li se jo iim u njima iznenaditi? Govore li nam to tala i ivotinje u njoj? Bila bi to tala i da se Dijete u njoj, kao i mi, rodilo u sterilnim uvjetima suvremenih raaonica. Poetak svakoga ljudskog ivota je u tali Za Boga je utjelovljenje bilo dublje ponienje (kenoza) od njegovog puta kria. Sv. Bernard e smjelo postaviti pitanje da moda i mi sami nismo kri na koji raspeti Krist misli kad kae: U duboko blato zapadoh (Ps 28,3), jer smo od blata oblikovani? Ali tada bijasmo glib rajski, a sada smo blato dubina, blato i izmet bezdana (H.U. von Balthasar). Ovakvim motritem pitanje o muci vie ne osvjetljava samo put od jaslica do kria, nego i put od neba do jaslica. Dok je mirna tiina svime vladala i no brzim tijekom stigla do sredine puta svog, jurnula je tvoja svemogua rije s nebesa, s kraljevskih prijestolja, kao estok ratnik u sredinu zemlje, propasti predane. (Mudr 18,14-51) Da, ivotu Stati pred Isusove jaslice znai postaviti pitanje prihvaamo li i mi sami sebe s nametnutom nam egzistencijom kao ovo Dijete? Prihvaamo li svoju ogranienost, uskou, prolaznost? Sama injenica da ivimo nije i dokaz da smo svoje postojanje, takvo kakvo jest, kakvo je bilo, i kakvo e jo biti, prihvatili kao in Boje neizmjerne ljubavi. Sigurno ga jo nismo prihvatili svim svojim srcem i u svim njegovim dimenzijama. U dubinama naega bia postoji pritajeno, veinom potisnuto pitanje: da li da ljubimo ili mrzimo onoga koji nam je nametnuo nae postojanje, da li da taj ivot u ljubavi prihvatimo kao dar ili da ga u preutnom protestu odbacimo. Preutni protest protiv ivota moe se skrivati utapanjem u svagdanjicu zauzetu mnotvom trivijalnosti koje nas anesteziraju pred zahtjevima vjere, da se ne bi morali baviti radom na samima sebi i da bi uklonili osjeaj besmisla koji nas okruuje. Boi je prigoda da tiho i ponizno kleknemo pred jaslice i zamolimo Dijete u njima za milost prihvaanja vlastitog ivota kao dara Boje neizmjerne ljubavi.

Prizor svijetu U tali smo. Pozornica boanske drame ini se bijedno uskom i malenom, s neto malo tronih rekvizita, uska pozornica koja ve unaprijed ne obeava nita spektakularno za pokazati (K. Rahner). Uska kao i na ivot. Sa svih strana osjeamo se ogranieni, sputani, svjesni da bi samo onda kad bi istodobno mogli biti posvuda postojala ansa da nam ne bude pretijesno i dosadno. Iz tijesne tale nae prolaznosti izbavlja nas Dijete u tali u kojemu je Bog stisnuo svoju vjenost i sveprisutnost. Ovo Dijete predstavlja arhetip svakoga ljudskog ostvarenja i istinskog razvoja ljudskih potencijala. Njegov ivot objava je istinske ovjenosti i naeg uzvienog poziva.

SPIRITUAL VOICE
Da, Boiu A zemlju, evo, tmina pokriva, a mrklina narode! A tebe obasjava Jahve, I Slava njegova javlja se nad tobom. (Iz 60,2) I kao to nismo pitani: elimo li postojati, tako nismo ni pitani: elimo li biti otkupljeni i spaeni? Mi to jesmo. Po Djetetu. To je dar Boia. Zato je 25. prosinca prigoda da svjesno prihvatimo dar svoga otkupljenja. Obilje ivota. I to je milost. Jaslice su nae odreenje. Dijete je znak. U noi naeg postojanja. To je Sveta no. Ne bojmo se Djeteta. Sretan Boi svima!

DUHOVNO SLOVO

Filozofija Ljubavi
Dok razmiljam o tebi I oslukujem tiinu, Osjeam dah tvoje ljubavi I bivam to to jesam: Jedna nestana dua Koja pluta po moru Tvoje ljubavi.

Osjeam vjetar u Svojim (n)jedrima, Toplinu krvi u svojim ilama, Svjetlo sunca u tvojim oima Dodir topline i dah ljubavi

Volim te, dakle jesam. Voli me, dakle postojim.

Dr. Danijela De Micheli Vitturi

Nedjeljno jutro Na obali um mora Glasovi i zvona

Dr. Duko Matas

PRILOZI

CONTRIBUTIONS

40. obljetnica enciklike Humanae vitae

IKA (Croatian Catholic Press Agency) The 40th Anniversary of the Encyclical Humanae Vitae
Abstract The Church is commemorating the fortieth anniversary of the fiercely contended encyclical Humanae vitae, promulgated on July 25, 1968 by Pope Paul VI. In this encyclical, the Pope presented the positions of the Church on marriage, sexuality and responsibility. The magisterium of this encyclical underscores two fundamental principles. The first is the principle of natural law, i.e. the law of the recognition of equality among persons and respect for the natural order, without resorting to technologies. Life can be transmitted in complete freedom and can be given as an act of genuine love. The second principle of the encyclical Humanae vitae is an appeal for great responsibility, responsible fatherhood and motherhood. Unfortunately, this encyclical was poorly received in the West, even among Church ranks. Despite its farsightedness, it did not halt general relativism or the erosion of morality. Kljuna rije za razumijevanje enciklike Humanae vitae je ljubav, istaknuo je papa Benedikt XVI. prije neto vie od dva mjeseca, prigodom proslave 40. obljetnice toga dokumenta koji je papa Pavao VI. objavio 25. srpnja 1968. godine. Rije je o vrlo vanome dokumentu koji je objavljen u jednome od najosjetljivijih trenutaka nedavne prolosti, posebice u zapadnim zemljama, gdje je ve bio poeo val ezdesetosme, istie se u prilogu Hrvatskoga programa Radio Vatikana. U srpnju 1968. mladi u zapadnim zemljama nedugo prije otkrili su da su slobodni, i posebice slobodnima to pokazati. Stoga je jedan od njihovih glavnih ciljeva ruenje uspostavljenoga poretka, i to na svim razinama. U takvom ozraju, esto vrlo napetome, Crkva je jedan od ciljeva koji se najvie napada. U tom ozraju i vezano uz temu koja je za sljedbenike ezdesetosme naelo, a to je seksualna sloboda Crkva intervenira isto tako napetim dokumentom koji govori o branoj ljubavi kao plodu Boje Ljubavi; koji koristi pojmove poput potovanja naravi branoga ina; koji istie neodvojivost seksualnoga sjedinjavanja od prokreacije i razlikuje doputene i nedoputene metode regulacije nataliteta; te koji poziva brane parove, posebice kranske, da uzajamnu odgovornost stave ispred osobnih pobuda samoljublja, te da budu otvoreni za ivot koji je dar Boji. Dana 25. srpnja 1968. papa Pavao VI. potpisao je encikliku Humanae vitae; Crkva zauzima stajalite istiui i branei kransko vienje braka i njegova dostojanstva, i to upravo u trenutku u kojemu se u ime nove slobode to vienje eli izbrisati. Potpisivanje toga dokumenta, teko je za papu Montinija. Priznao je to na opoj audijenciji 31. srpnja 1968., govorei o vrlo velikoj odgovornosti, gotovo veoj u odnosu na bune glasove javnoga mnijenja, ali koju je nemogue zanemariti zbog velike apostolske obveze izjanjavanja u vezi s time. Papa Pavao VI. na toj je audijenciji tisuama okupljenih vjernika povjerio nadu da e taj dokument biti dobro primljen, te da e kranski brani parovi shvatiti kako te rijei, premda se mogu initi ozbiljne i teke, ele biti tumai vjerodostojnosti njihove ljubavi, pozvane preobraziti se u oponaanju Kristove ljubavi prema svojoj mistinoj zarunici, Crkvi. Pavao VI. je, osim toga, izrazio nadu da e oni prvi znati pomoi obitelji u njezinim potrebama, uiniti da se ona razvije u svojoj cjelovitosti, te pobuditi u suvremenoj obitelji njezinu vlastitu duhovnost, izvor savrenosti za njezine lanove i moralno svjedoanstvo u drutvu. etrdeset godina poslije, Crkva se nije prestala kretati po dubokome tragu koji su u svijestima ostavila naela enciklike Humanae vitae. Taj je dokument ubrzo postao znak protivljenja, primijetio je papa Benedikt XVI. primivi 10. svibnja u audijenciju sudionike skupa koji je o 40. obljetnici enciklike organiziralo Lateransko sveuilite. U kulturi koja je podlona nadmonosti posjedovanja nad bivanjem, ljudskome ivotu prijeti gubitak vrijednosti. Ako se ivljenje seksualnosti pretvori u drogu kojom se eli pokoriti partnera vlastitim eljama i interesima, bez potivanja vremena koje je potrebno voljenoj osobi, onda ono to treba zatititi nije vie samo pojam ljubavi, nego na prvome mjestu dostojanstvo same osobe, kazao je tada Sveti Otac. udo ivota plod je ljubavi koja zna misliti i izabrati u potpunoj slobodi. Evo zato nijedna tehnika ne moe nadomjestiti in ljubavi koji suprunici meusobno razmjenjuju kao znak veega otajstva, a u kojemu su oni protagonisti i sudionici u Stvaranju, istaknuo je Benedikt XVI. te na kraju, mislei posebice

10

CONTRIBUTIONS
na mlade, izrazio nadu da e shvatiti pravi smisao ljubavi, i pripremiti se za to odgovarajuim odgojem za seksualnost, ne doputajui da ih udalje prolazne poruke koje prijee dostizanje biti istine koja je u igri. Davati lane iluzije na podruju ljubavi ili obmanjivati o pravim odgovornostima koje smo pozvani preuzeti ivljenjem vlastite seksualnosti, nije na ast drutvu koje se poziva na naela slobode i demokracije. Sloboda se treba slagati s istinom, a odgovornost sa snagom odanosti drugome, pa i uz rtvu, poruio je Sveti Otac. Osvrnuvi se u razgovoru za Radio Vatikan na znaenje i aktualnost enciklike Humanae vitae, predsjednik Papinske akademije za ivot i rektor Papinskoga lateranskog sveuilita nadbiskup Rino Fisichella napomenuo je kako je Pavao VI. elio ostvariti elju koja je bila izraena na Drugome vatikanskom saboru. Nauk ove enciklike snano istie dva temeljna naela. Prvo je naelo naravnoga zakona, koji je pravo priznanje jednakosti meu osobama, u potovanju prirodnoga reda, bez pribjegavanja tehnikama. ivot se moe prenijeti u potpunoj slobodi, i moe biti dan kao in istinske ljubavi. Drugo naelo, ini mi se da je naelo poziva na veliku odgovornost. Nemojmo zaboraviti da enciklika Humanae vitae govori o odgovornome oinstvu i majinstvu, stoga je rije o odluci koja nije donesena sluajno, nego je to odluka slobode i odluka odgovornosti pripreme za roditeljstvo. S tog stajalita, mislim da je taj nauk bio uvelike dalekovidan, primijetio je nadbiskup Fisichella. Na novinarovu primjedbu kako ta enciklika upozorava na opasnost od upadanja tehnike u najintimniji dio ljudskoga ivota, nadbiskup je kazao kako su taj nauk danas ponovno jasno preuzeli brojni znanstvenici i filozofi koji su u potpunosti vrjednovali taj sadraj, i to upravo u svjetlu tehnolokih i znanstvenih otkria. Stoga, i dalje vrijede antropoloki i etiki temelji iz enciklike: dostojanstvo osobe, sloboda vlastitih djela uvijek i posvuda, i odgovornost koja ih treba obiljeavati. Znanost treba napredovati, ali kada dotie ljudski ivot, treba imati na umu i uvijek potovati injenicu da je ivot dar, zakljuio je nadbiskup Fisichella.

PRILOZI

Razmiljam
Razmiljam Putem Zar sam susret, razgovor Radost i veliinu Njegove ljubavi doivio

Razmiljam Stalno Zar sam smogao snage Da ga grean molim I Njegovom stolu pristupiti smio.

Razmiljam Tiho Zar u opet nai isto: Svetite, vjernike, obred svet, - Zar bi me opet vidjeti htio.

Razmiljam Bolno Saginjem glavu od stida I tiho se nadam Da sam Njegov dio.

Dr. Vlatko Perin

11

PRILOZI

CONTRIBUTIONS

Saeti prikaz enciklike Humanae vitae Pape Pavla VI.

Petar Kreimir Hodi, dr. med. Summary of the Encyclical Letter Humanae Vitae of Pope Paul VI
Abstract A summary is presented of the encyclical Humanae Vitae, promulgated by Pope Paul VI despite opposition among the ranks of the Church. The Pope emphasizes natural methods of family planning and prohibits the use of artificial contraceptive methods, believing that they could open the way for marital infidelity and a general lowering of moral standards. He cautions that such practices could lead to a man reducing a woman to a mere instrument for his satisfaction instead of a partner to be surrounded with care and affection, and that the public authorities could become involved in the regulation of procreation. He emphasizes that it is necessary to set limits, beyond which it is wrong to go, to the power of a person over his own body and its natural functions. Enciklika je nastala kao odgovor na pojavu hormonalne pilule i seksualne revolucije 60-tih godina prolog stoljea. Nakon zavretka Drugog Vatikanskog koncila papa Ivan XXIII. ustanovio je komisiju za kontrolu raanja, a papa Pavao VI. ju je potom proirio. U njenom donoenju papa Pavao VI imao je dovoljno hrabrosti ostati na tragu dotadanjeg Uiteljstva i protivno prevladavajuoj struji u drutvu, pa i samoj komisiji proroki donijeti encikliku Humanae Vitae kojom je moralno nedopustivima oznaio kontracepcijske te dakako kontragestacijske odnosno abortivne metode regulacije plodnosti. Kao moralno dopustive izdvojio je one metode kojima se ne naruava neraskidiva veza izmeu dva smisla ljudske spolnosti: smisla sjedinjenja osoba i smisla raanja te koje potuju prirodne cikluse plodnosti ene u sluaju kad postoje ozbiljni razlozi za odgodu zaea. Enciklika u svoja tri dijela sadri 31 toku. I. DIO Nova razmatranja ovog pitanja i nadlenost uiteljstva 1. - 6. U ovim uvodnim tokama, Papa podsjea da je Krist Petru i njegovim nasljednicima zapovjedio i dao im nadlenost u Njegovo ime pouavati istinu. To ukljuuje i dunost pouavanja istine o naravnom zakonu te o braku i spolnosti. Spominje papinsku komisiju za kontrolu raanja, ali navodi kako ona nije dola do punog slaganja te da su neki prijedlozi odstupili od davno prije utvrenog Nauka Crkve o braku. Zakljuuje kako je stoga osobno morao ispitati ta teka pitanja na koja daje odgovor nakon paljiva prouavanja, zrela razmiljanja i ustrajnih molitava, po snazi mandata koji mu je povjerio Krist. II. DIO Doktrinalna naela 7. Cjelovito gledanje na ovjeka Pitanje raanja, kao i svako drugo pitanje koje se tie ljudskog ivota, treba promatrati u svjetlu cjelovitog gledanja ovjeka i njegova odnosa s Bogom. 8. Brana ljubav Brak je mudra ustanova Stvoritelja, kojoj je svrha da u ovjeanstvu ostvaruje Njegovu zamisao ljubavi. Brak i spolnost su Boji darovi i dio su Njegova plana za ovjeka. 9. Obiljeja brane ljubavi - Ona je prije svega potpuno ljudska ljubav, potom posvemanja te naposljetku vjerna, iskljuiva i plodna. Ona nije samo stvar nagona i senzualnosti, ve svojim obiljejima zahtijeva ine slobodne volje. 10. Odgovorno roditeljstvo Jedna je od kljunih toaka enciklike jer izriito obrauje odgovorno roditeljstvo s 5 razliitih gledita: 1) u odnosu na bioloke procese, 2) u odnosu na nagonske sklonosti i osjeaje, 3) u odnosu na fizike, ekonomske, psiholoke i drutvene uvjete, 4) glede ostvarivanja dublje veze s objektivnim moralnim redom koji ispravna savjest istinito tumai, 5) glede potrebe usklaivanja s Bojom stvaralakom namjerom koja je s jedne strane izraena u samoj naravi braka, a s druge strane u stalnom nauavanju Crkve. Ovisno o svom okruju i spletu uvjeta suprunici razborito odluuju o broju djece i razmaku meu njima, uz napomenu da za odgaanje odnosno izbjegavanje zaea i time raanja trebaju postojati dovoljno ozbiljni razlozi. Ostvarivanje odgovornog roditeljstva ukljuuje da suprunici u ispravnom poretku vrjednota u potpunosti priznaju vlastite dunosti prema samima sebi, prema obitelji i ljudskom drutvu te prema Bogu. Nita ne znai slijediti svoju savjest ukoliko osoba ne uini ustrajan napor kako bi se savjest ispravno oblikovala u skladu s Bojim zakonom kojeg nam kroz stoljea donosi Crkva. 11. Potivanje naravi i svrhe branog ina -

12

CONTRIBUTIONS
Upuujui na postojanje razdoblja plodnosti, Papa ovdje progovara kako Crkva stalnim nauavanjem tumai odredbe naravnog zakona i opominje na njihovo opsluivanje. Glede potivanja utvrene naravi i svrhe branog ina ponavlja navod iz enciklike Pija XI. o istim brakovima (Casti Connubii) gdje Crkva ui kako je potrebno da svaki brani in mora po sebi ostati usmjeren na prenoenje ljudskog ivota. 12. Dva neraskidiva smisla branog ina: sjedinjenje i raanje Ponovo se izlae nauk Crkve o dva neraskidiva smisla branog ina: smisla sjedinjena i smisla raanja. Istie se kako je Bog ustanovio tu povezanost i da je ovjek ne smije samovoljno raskinuti. 13. Vjernost Bojoj zamisli Usporeuje se nametanje branog ina i razdvajanje ina nastanka ivota od ina sjedinjenja te se upozorava da svojim postupcima ne zloupotrebljavamo Boji dar suprotstavljajui se tako Bojoj zamisli i Njegovoj volji. 14. Nedoputeni naini regulacije raanja Kao moralno neprihvatljivo iskljuuje se: svaki izravan prekid ve zapoetog procesa prokreacije, izravno obesploivanje, kako privremeno tako i stalno, te svaki zahvat kojemu je svrha, ili put prema svrsi, da se onemogui raanje novog ivota bilo u predvianju, tijekom ili u odvijanju prirodnih posljedica branog ina. Istie se kako se ovdje ne moe opravdavati naelom manjeg zla jer nikad nije doputeno initi zlo kako bi iz njega izalo neko dobro. Nije mogue pod istu moralnu dobrotu svrstati brane ine namjerno liene plodnosti s onima prije izvrenim ili buduim plodnim inima. Namjerno obesploen in je u sebi neastan. 15. Doputenost sredstava lijeenja gdje izrijekom enciklika saeto donosi Crkva ne smatra nedoputenom upotrebu naina lijeenja koji su potrebni za lijeenje bolesti tijela, pa i ako bi odatle nastalo, makar predvidivo, sprjeavanje plodnosti pod uvjetom da to spreavanje nije ni iz kojeg razloga izravno namjeravano. 16. Doputenost koritenja neplodnih razdoblja Obrazlae se opravdanost prirodne regulacije raanja vodei rauna o prirodnim mijenama plodnosti u sluaju kad postoje opravdani razlozi. Razlau se bitne razlike izmeu praenja ciklusa plodnosti i uporabe sredstava koja se izravno protive plodnosti, a koje se svode na to da se u prvom sluaju suprunici slue moi dobivenom od prirode, a u drugom prijee odvijanje tijeka raanja svojim prirodnim tijekom. 17. Teke posljedice postupaka umjetne regulacije poroda Papa proroki navodi niz

PRILOZI
posljedica: otvaranje irokog puta branoj nevjeri i openito srozavanju udorea, bojazan da mukarci uine enu pukim oruem koje slui njihovoj vlastitoj poudi te samovoljno mijeanje javnih vlasti u reguliranje raanja. Naglaava da je potrebno postaviti granice koje nitko ne smije prestupiti te da njih moe zacrtati samo potovanje koje dugujemo cjelovitosti ljudskog organizma i njegovih naravnih funkcija. 18. Crkva, jamac istinskih ljudskih vrijednosti Unato znakovima protivljenja, Crkva ne proputa ispuniti svoju dunost da poniznom vrstinom propovijeda itav moralni zakon, kako naravni tako i evaneoski. Budui nije zaetnica tih zakona, ne moe ih ni samovoljno mijenjati, ve je njihova uvarica i tumaiteljica, stoga nikad nee moi proglasiti doputenim ono to nije doputeno. III. DIO Pastoralne smjernice 19. Crkva Majka i Uiteljica - Proglaavajui boanski zakon, Crkva poput Isusa prepoznaje potrebu pomaganja svome narodu. Ona poznaje ljudske slabosti, ima suuti za mnotvo; ali se ne moe odrei pouavanja zakona koji je u stvarnosti zakon svojstven ljudskom ivotu, ureen prema svojoj izvornoj istini te voen Duhom Bojim. 20. Mogunost opsluivanja boanskog zakona Papa je svjestan kako e se mnogima opsluivanje boanskog zakona initi teko provedivim ili ak nemoguim. Kao za sve veliko i blagotvorno, to trai ozbiljno zalaganje i napore pojedinca, obitelji i drutva. Uz to se istie kako to ne bi bilo ostvarivo bez Boje pomoi te da e oni koji razmisle o tome uvidjeti da takvi napori poveavaju ovjekovo dostojanstvo i da su blagotovorni za ljudsku zajednicu. 21. Vladanje sobom Kako bi dopustili Bogu da im pomogne, suprunici se prije svega trebaju prestati samosaaljevati. Moraju imati moralna uvjerenja o istini ovog uenja. Trebaju nauiti potpuno vladati sobom i svojim nagnuima te vjebajui suzdravanje zavladati svojim nagonima. 22. 25. Papa upuuje poziv razliitim drutvenim skupinama i apelira da svaka na sebi svojstven nain pridonese oko ovog pitanja: 22. Odgojiteljima i onima koji nose teret opeg dobra da stvaraju klimu koja pogoduje odgajanju za istou, da uvaju norme moralnog reda te se otvoreno protive negativnim pojavnostima u medijima. 23. Javnim vlastima da probleme rjeavaju tako da ne srozavaju udoree svojih naroda. 24. Uenjacima tj. znanstvenicima da dublje osvijetle razliite uvjete koje pogoduju asnoj regulaciji ljudskog raanja te prue siguran znanstveni temelj

13

PRILOZI
za prirodnu regulaciju raanja na temelju ciklusa plodnosti. 25. Kranske suprunike podsjea da e ih milosti sakramenata krtenja i enidbe jaati kako bi se mogli pridravati zapovijedi brane ljubavi te da je za Kristove sljedbenike uzak put koji vodi u vjeni ivot. Bodri ih da se ne obeshrabre ako sagrijee, nego da se utjeu Bojemu milosru u sakramentu ispovijedi. 26. Obiteljski apostolat Papa ovom tokom prekida niz zapoetih obraanja i osigurava temelj novom i vrlo znaajnom obliku apostolata obiteljskom apostolatu u kojem suprunici sami postaju apostolima i vodiima drugih branih parova svjedoei i dijelei iskustva svog branog i obiteljskog ivota. 27. 30. Poziv i upute: 27. Lijenicima i zdravstvenom osoblju upuuje apel da u skladu sa svojim pozivom ustraju u promicanju rjeenja nadahnutim vjerom i ispravnim razlozima te da steknu potrebno znanje o tim rjeenjima. 28. Sveenike poziva da bez ikakve dvosmislenosti izlau nauk o braku. U vrenju svoje slube potie ih da budu prvi koji e svojim primjerom svjedoiti odanost te unutarnju i vanjsku poslunost crkvenom Uiteljstvu. 29. Sveenicima jo stavlja na srce da poput Isusa budu otri i strogi prema grijesima, ali strpljivi i milosrdni prema grjenicima kako bi u njima suprunici u tekoama uvijek mogli nai odjek Otkupiteljeva glasa i ljubavi. Napominje kako je potrebno suprunike poticati na molitvu i sakramentalni ivot kako bi mogli rasti u svetosti. 30. Biskupima upuuje hitan poziv da sa svojim suradnicima i vjernicima bez predaha rade na zatiti braka i naglaavaju njegovu svetost. Oznaava to kao poslanje koje trebaju smatrati jednim od najprjeih zadataka koji podrazumijeva usuglaenu pastoralnu akciju u svim podrujima ljudske djelatnosti. 31. ZAVRNI APEL na zauzimanje i rad u ovom podruju Papa upuuje svima podsjeajui da ovjek ne moe pronai istinsku sreu, za kojom tei svim svojim biem, osim potujui zakone to ih je Bog upisao u njegovu narav i koje on mudro i s ljubavlju mora opsluivati.

CONTRIBUTIONS

Svjetlo unosi

Svjetlo unosi U tamu mojih noi Radost prosipa rijeima Rasutim trenucima Zlatnim listiima Pod pepelom eznua U rijeci vremena.

Svjetlo unosi U tamu mojih noi, Dok plovimo meandrima Rijeke vremena, Stopljeni u molitvama.

Dr. Tereza Salajpal

Na grobitu Narasla humka Trune cvijee

Dr. Duko Matas

14

CONTRIBUTIONS

PRILOZI

Propovijed u Jeruzalemu
Kardinal Christoph Schnborn, O.P . Homily in Jerusalem
Abstract On March 27, 2008, the Viennese cardinal Christoph Schnborn delivered a homily at the Cenacle in Jerusalem at a community meeting of Domus Galilaeae. He spoke about the great sin of Europe, i.e. that Europe said NO to life three times. The first time was in 1968 when it did not accept the encyclical of Pope Paul VI, Humanae vitae, the fortieth anniversary of which we are celebrating this year. The second time Europe said NO to life was at the beginning of the 1970s, when it accepted laws that permitted abortion, and the third time was when it recently accepted homosexual marriages. The erosion of morality has led to a rejection of life and great demographic crises throughout Europe. Beki kardinal Christoph Schnborn odrao je 27. oujka 2008. u Jeruzalemu u dvorani Posljednje veere zapaenu propovijed za vrijeme skupa europskih biskupa Domus Galilaeae. Drago brao u biskupstvu, nasljednici apostola! Draga brao i sestre! Mnogo je toga u naem srcu na ovom mjestu, ovih uskrsnih dana, ovih dana Kristova uskrsnua. itali smo ovo izvanredno itanje iz Djela apostolskih, nad kojim bismo mogli meditirati satima, budui da je ono jedno od jaih tekstova o otajstvu Izraela, koje ovih dana proivljavamo, upravo danas popodne. Moda u na kraju jo o tome neto rei, ukoliko vi u meuvremenu ne zaspite. Ali postoji jedna druga stvar: ono to ovih dana proivljavamo i to moramo svjedoiti, upravo na ovom mjestu, gdje je Isus rekao svojim apostolima: Bit ete mi svjedoci. ega smo mi svjedoci? to smo pozvani svjedoiti u dananjoj Europi? Ono to su uenici doivjeli na svome putu kad su se vraali grki izraz je anastrophe, obraenje; oni su se u Emausu obratili i vratili se natrag u Jeruzalem i ponovno su prepoznali Isusa u lomljenju kruha. to se na tome putu dogodilo? Htio bih vam rei jednu stvar koju nosim u srcu. Mislim da je to to moram rei govor Duha Svetoga. Koji je grijeh Europe? Grijeh Europe, glavni grijeh, jest NE prema ivotu. Prije nekoliko dana sam na austrijskoj televiziji na pitanje jednog novinara odgovorio: Europa je triput rekla NE svojoj vlastitoj budunosti. Prvi put godine 1968., slavimo 40. obljetnicu, pri odbacivanju Humanae vitae. Drugi put godine 1975., kad su zakoni o pobaaju preplavili Europu. Trei put budunosti i ivotu. Upravo sam juer primio vijest iz Austrije, da je vlada priznala homoseksualne brakove i u Austriji: to je trei NE. I to nije u prvom redu moralno pitanje, nego pitanje datosti, injenica: Europa je u izumiranju, budui da je rekla NE ivotu. Od srca elim ovo rei: upravo je ovo mjesto gdje nam je Isus rekao da emo primiti oprotenje svojih grijeha, jer mislim da je i ovo jedan od grijeha nas biskupa, iako nitko od nas 1968. godine nije bio biskup. Danas u Njemakoj od stotinu roditelja imamo 64 djece i 44 unuka: to znai da e se za jednu generaciju njemako stanovnitvo bez useljavanja prepoloviti. Rekli smo NE Humanae vitae. Tada mi nismo bili biskupi, ali su bila naa subraa. Nismo imali snage, rei glasno DA za Humanae vitae. Ima izuzetaka kao to je to bio tadanji berlinski kardinal Bengsch. On je pripremio jedan tekst za njemaku biskupsku konferenciju, tekst koji je bio proroki. Taj je tekst nestao i pojavila se Izjava iz Knigsteina, koja je oslabila Crkvu u Njemakoj da kae DA ivotu. Bio je jo jedan izuzetak u Krakovu: skupina teologa pod vodstvom nadbiskupa i kardinala krakovskog, ljubljenog pape Ivana Pavla II., izdala je memorandum i taj tekst poslala papi Pavlu VI. Smatram da je to svjedoanstvo jednog biskupa muenike crkve, utee Crkve, imalo veu teinu od svih procjena koje je papa Pavao VI. dao izraditi o ovoj temi, i da ga je ova hrabra odluka, zbog koje je on kasnije ostao strahovito osamljen, pogodila. Taj je tekst iz Krakova pomogao iako za to nemam povijesnog dokaza, u svojoj sam dubini siguran Pavlu VI. dati snagu da napie Humanae vitae. Onda se pojavio jedan luak u panjolskoj u barakama s jednom luakinjom, koji su imali hrabrosti rei DA ivotu, DA za Humanae vitae, protiv struje, a ta je struja bila tako jaka! Sjeam se objave asopisa Spiegel u Njemakoj: na naslovnoj stranici papa Pavao VI. s pilulom u ruci i NE, podsmjehivaki napravljeno! Ali od ovih ludih u Kristu nastala je jedna stvarnost, koju je isto tako

15

PRILOZI
nemogue negirati kao to je nemogue negirati i stvarnost demografskog uruavanja Europe: to su obitelji Puta (Neokatekumenski put, op. prevoditelja), koje nam u ovoj Europi svjedoe da je Pavao VI. imao pravo, da je ivot veliki Boji dar i da je DA za ivot uvjet istinskog ivota, uvjet da Europu bude iva. Ali mi biskupi, bili smo iza zatvorenih vrata iz straha, ne iz straha od idova, nego od medija i nerazumijevanja svojih vjernika. Mi nismo imali hrabrosti! U Austriji smo imali Izjavu iz Mariatrosta kao u Njemakoj Izjavu iz Knigsteina. To je u narodu oslabilo smisao za ivot, to ih je obeshrabrilo otvoriti se ivotu. Kad je zatim val pobaaja doao, Crkva je bila oslabljena, budui da nije nauila hrabrost otpora, koji smo vidjeli u Krakovu, koji je papa Ivan Pavao II. pokazivao za vrijeme itavog svojeg pontifikata, tu hrabrost, rei DA Bogu, Isusu, pa i pod cijenu prijezira. Mi smo bili iza zatvorenih vrata, iz straha. Smatram da se, iako tada nismo bili biskupi, ipak moramo kajati za taj grijeh europskog episkopata, episkopata, koji nije imao hrabrosti snano poduprijeti Pavla VI., jer danas svi nosimo u svojim biskupijama teret posljedica ovoga grijeha. Brao, znam da ste to inili iz neznanja, kae Petar idovima, svojoj brai. inili ste iz neznanja. Da smo znali za posljedice toga NE ivotu, ne bismo nikada rekli NE Humanae vitae, da smo imali hrabrosti rei svojoj brai: Imajte pouzdanje, vjerujte u ivot, ali nismo imali hrabrosti. Znam da ste to uinili iz neznanja, kao i vai zavodnici. Ali je Bog tako ispunio ono to je po prorocima obeao": ta patnja za koju smo suodgovorni, patnja toga NE ivotu. Svima nam je znano iz ispovijedi kako je velika bol kad se ispovijeda grijeh pobaaja i zatim tuga jednog ivota, prouzroena jednim NE ivotu. Mi smo suodgovorni za tu tugu Europe.... ...Danas se nalazimo u europskoj pustinji i ovdje vidimo zajednice i obitelji! Ali ja vidim plodove. Gledam na Redemptoris Mater: kad ne bismo imali ovu bogosloviju, koje bi to bilo siromatvo zbog pomanjkanja duhovnih zvanja u naim biskupijama sigurno biste nam mogli poslati jo zvanja. Tu su ta zvanja i promatram na koji se nain ta zvanja prate. Ponizno, iskreno moram rei da unato svim naporima u naem biskupskom sjemenitu ne uspijevamo odgojiti, ljudski gledano, nae bogoslove, formirati ih onako kao to se formiraju u zajednici Puta. Zato? Zato to oni imaju tu obitelji, jer imaju iskustvo oinstva. Ja potjeem iz rastavljene obitelji, moji su roditelji bili rastavljeni, moj djed rastavljen, moja su oba brata rastavljeni. Poznajem stvarnost rastave. Ali gdje se moe nauiti sveeniko oinstvo, kad primjera tog oinstva nema u obiteljima? Ovdje

CONTRIBUTIONS
to ue ti bogoslovi. Imao sam sluaj jednog mladog sveenika, koji je doao iz bogoslovije Redemptoris Mater i koji je sagrijeio s jednom enom. Mi biskupi znamo tu situaciju, kad se to dogodi: osoba odlazi, jer je imala vezu, naputa sveenitvo. Obitelji te upe i Puta su ga u istini i dobroti prihvatili i tako spasili njegovo zvanje. Doao mi je prije Uskrsa sav radostan: Da, sagrijeio sam, ali imao sam hrabrosti napustiti tu vezu i vratiti se nazad. Obitelji su te, koje su spasile ovo zvanje i ovog sveenika. Uvjeren sam da je Gospodin dao Crkvi tu karizmu, nije ona jedina, ima mnogo karizmi; ali to je karizma koja nam pokazuje da bez obitelji, bez DA ivotu nema budunosti za Crkvu. Stoga elim zahvaliti naim obiteljima Puta, njihovom svjedoanstvu, njihovoj hrabrosti da budu poslani svugdje. Jedna obitelj iz Bea s devetero djece je otila u misije u Istanbul, u Tursku! Ove nam obitelji pokazuju to je Uskrsnue. Brao, ne elim vas dugo zadravati. Ali bih na ovom mjestu elio zahvaliti papi Pavlu VI., papi Ivanu Pavlu II. i papi Benediktu XVI. za sve to su uinili, ono to je i posao biskupa, kako to izrie apostol Pavao u 14. poglavlju 1. poslanice Korinanima, naime razlikovati karizme i rei: To je od Boga! To ne znai da su utemeljitelji sveti, moda e to biti, jer nam je sv. Toma Akvinski protumaio da su karizme milosti, besplatno dane za Crkvu i za izgradnju Crkve. One ne znae automatski svetost nositelja karizme, ali je to takoer poziv nositelju karizme na osobno posveenje, no to je prije svega dar Crkvi. I vidim, ovdje postoji jedan dar za Crkvu. Na kraju bih htio progovoriti o jednoj stvarnosti, koju svi poznajemo u naim biskupijama, gdje postoji Put: on nije uvijek dobro prihvaen, postoje napetosti, kae se da dijeli upe. Nisam previe hrabar da bih uvijek podravao slabe i progonjene, ali jedno mogu rei: u tijelu ima napetosti, samo u mrtvom tijelu nema napetosti. I ove su napetosti takoer dio potrebnog obraenja. To ne opravdava ljudske pogrjeke, koje se uvijek iznova dogaaju, ali kad se navijeta Evanelje obraenja onda se stvaraju napetosti, koje su neizbjene. Mi se biskupi moramo zapitati ne mogu li te napetosti biti i ozdravljujue. Jer nas trgnu, jer nam doputaju da se upitamo: to eli Bog od nas? Na ovom mjestu elim moliti da Gospodin doe i kroz zatvorena vrata i ohrabri nas, iako nam je u ovih zadnjih 40 godina nedostajala hrabrost rei DA ivotu. Mi smo rekli, ali moramo to rei svom snagom. Da nam oprosti nedostatak hrabrosti i da nam snagu, koju je dao apostolima, kad ih je s ovog mjesta poslao. Hvala na strpljivosti. Brao. Preveo: don Petar Pali

16

CONTRIBUTIONS

PRILOZI

30 godina in vitro oplodnje: Napredna tehnologija ili nepouzdana naela etike?

Dr.sc. Stephen Napier, etiar NCBC-a Thirty Years of In Vitro Fertilization: Advanced Technology or Unreliable Ethical Principles?
Abstract Since being a parent today is considered a right and not a gift, in vitro fertilization, which the Church prohibits, is frequently resorted to in cases of infertility. The Church position on IVF is derived from its interpretation of the marital act and the natural dignity of the new human being. The Church position is not based upon antiquated Puritanism or a superficial knowledge of sex but instead upon order in sexual relations and awareness that the act of procreation must respect the human dignity of the child. The attitude of the Church toward reality is simply that it seeks moral order in individual human acts. Prolo je 30 godina otkada se pojavilo prvo dijete iz epruvete. Louise Jay Brown roena je 25. srpnja 1978. godine. Od tada tehnologija nije mnogo napredovala. U osnovi isti proces koristi se danas kao i tada, mijeanje mukih i enskih spolnih stanica u zdjelici i potom stvaranje embrija, ali, uporaba IVF je uvelike nadmaila oekivanja. Danas je uobiajeno da parovi odaberu embrio koji e se implantirati, a odluka se temelji na individualnim karakteristikama, spolu, ili pak potencijalu za bolest koji embrio moda ima. Embriji koji se ne odaberu zamrzavaju se za neku buduu implantaciju ili za pokuse na njima ili ih se unitava. Gotovo je uobiajeno da ena kojoj bioloki sat otkucava zatrai IVF, ili da lezbijski par odabere IVF kao postupak dobivanja djeteta. Kada embrio ne bi bio nita drugo doli grozd stanica, a ne kompletna ljudska osoba, tada ne bi bilo negodovanja. Ali ipak, testiranje ovog ili onog embrija da se dozna spol ili odreena nasljedna karakteristika ne bi imalo smisla osim ukoliko je embrio ljudska osoba mukog ili enskog spola i ima odreene genetske nasljedne karakteristike. Nakupina stanica nije mukarac ili ena i zasigurno nema nasljedna svojstva; ali ljudska ih bia imaju. Ovo govorim kako bih razjasnio neke apsurde u etikom analiziranju IVF-a. Takoer treba razjasniti jo neke pojmove. Iako je neplodnost kri koji mnogi parovi nose, vano je razlikovati lijeenje neplodnosti pomou razliitih sredstava, ali i rjeavanje istoga uz pridravanje etikih naela. Vano je biti svjestan injenice da imati dijete nije pravo: ono je dar. Kada se procjenjuje moralna sloboda u postupku in vitro fertilizacije, treba biti izrazito jasan. Crkveno stajalite o IVF-u dolazi iz viegodinjeg tumaenja prirode branog ina i priroenog dostojanstva novog ljudskog bia. Stoga, Crkva ne moe mijenjati svoj nauk osim ukoliko se promijeni priroda ve navedenog branog ina, ili ukoliko novo bie nema uroene vrijednosti. To znai da Crkveno stajalite nije bazirano na staromodnom puritanizmu ili na povrnim znanjima o seksu, nego na redu u seksualnim odnosima i na svjesnosti da in prokreacije mora potivati dostojanstvo novog ljudskog bia. Pogled Crkve na stvarnost je jednostavan, ona trai moralni red u pojedinim ljudskim inima. Oni koji dovode u pitanje Crkveno uenje moraju priznati da su zali u duboku umu stvarnosti i da su promijenili poredak, ako je tog poretka uope i bilo. Ali takva je tvrdnja u najmanju ruku neustraiva, a uz to i intelektualna arogancija. Crkva izbjegava takva arogantna stajalita jer tvrdi da je posljednji tuma moralnog zakona sam Stvoritelj. Ovi su komentari dovoljni da se odbaci tvrdnja Arta Caplana, koji je nedavno prokomentirao da i sama Katolika Crkva, koja nikad nije odobravala odvajanje spolnog ina od prokreacije, ima relativno blagonaklon pogled na pribjegavanje IVF-u u oenjenih parova. (Art Caplan Nove dileme o IVF-u ine stare strahove staromodnima. MSNBC, 24.srpnja 2008.) Crkva je vrsto odbacila i nastavlja odbacivati IVF kao metodu kreiranja novog bia. Caplan je jednostavno neinformiran. Zato Crkva prigovara IVF-u? Caplan se pribliio crkvenom stajalitu kad je rekao: Neki se slau da je stvaranje djece na ovaj nain jednostavno neprirodno i stigmatizirajue za dijete. Drugi ale za stvaranjem ivota bez spolnog ina, strahujui da in vitro fertilizacija degradira ljudsko dostojanstvo, budui su ljudi objekt mehanikog procesa u staklenoj zdjelici. Niti jedan od ovih navoda ne obuhvaa u potpunosti crkveno stajalite, iako Caplan zapravo ne priznaje da rekapitulira crkveni nauk. Crkva nauava da dostojanstvo novog ljudskog bia zahtijeva donoenje

17

PRILOZI
tog istog bia na svijet kroz in ljubavi, a ne kroz in manipulacije. Brani je in u samoj svojoj naravi in samodarivanja i ljubavi. Procesi spregnuti sa IVF-om to nisu. Kod IVF-a se nedovoljno dobri embriji unitavaju. Isto tako i embriji koji nemaju poeljne nasljedne karakteristike. ak i ako se vodi briga o tome da se implantiraju svi zaeti zametci, prokreativni proces i dalje nije in ljubavi izmeu dvoje suprunika. Dostojanstvo djeteta i dostojanstvo ina koji omoguuju raanje djece kroz IVF, nisu u skladu jedno s drugim. Ideja je crkvenog nauka prilino jednostavna. Postoji red u stvaranju novih ivota i taj red zahtijeva in dobrote i suprunike ljubavi. Oni koji misle da Crkva prigovara IVF-u zato to je neprirodna, nisu shvatili bit. Kao da Crkva govori da je spolni in jedino pravo sredstvo prokreacije. Nije bilo koji spolni in valjano sredstvo prokreacije, npr. preljub ili spolni in kod nevjenanih parova to zasigurno nisu. Pravilan i vrijedan in je in ljubavi realiziran izmeu dvoje suprunika. Trideseta se godinjica IVF-a treba promatrati u svjetlu jedne druge vane godinjice - etrdesete godinjice Humanae Vitae. Crkveni je nauk o IVF-u jednostavna ekstenzija nauka o integritetu branog ina i naina na koji ouvanje integriteta djeluje u inu ljubavi. Zapravo, ova se dva nauka mogu izvoditi jedan iz drugoga. Kako je rekao moj kolega Alfred Cioffi, kontracepcija je pokuaj zajednitva bez prokreacije, a IVF je pokuaj prokreacije bez zajednitva. Kako Crkva zabranjuje takvu razdvojenost, nauk se ne bi trebao gledati kao puka restrikcija, ve prije kao poziv da se osjeti punina sakramentalnog ina. Crkveno stajalite nije samo konzistentno ve i ispunjavajue. Izvornik: ncbcenter.org Prevela: Agata Ladi, dr.med.

CONTRIBUTIONS

Zlatni oblaci
Zlatni oblaci plove plavetnilom obzorja Dok dan umire. Ljepotom zaogru zemlju Duu njenu Teku, Tunu i smrznutu. Oblaka zlatni veo prekriva Drvee bez halje Dua putuje pozlaenim plavetnilom Zaarana tajnom Nebo ju samo zna, ali ne otkriva.

Dr. Tereza Salajpal

Veliki petak gledajui Kristov grob jel jasna nada

Dr. Tomislav Mareti

18

CONTRIBUTIONS

PRILOZI

etrdeset godina Humanae Vitae iz medicinske perspektive

Rudolf Ehmann, dr.med. (dokument FIAMC-a) Forty Years of Humanae Vitae from the Medical Perspective
Abstract The encyclical Humanae Vitae by Pope Paul VI was published forty years ago, encountering significant opposition from many areas, such as the sensational Knigstein Declaration by the German bishops and the Maria Trost Declaration by the Austrian bishops. These publications left the choice of birth control methods entirely to the consciences of the married couple, which resulted in many people distancing themselves from the fundamental concept of the encyclical and favoring artificial contraception. The consequences of what happened next can be seen today and are examined below. First of all, we set out the threats to life before birth. The second part deals with the threats to life after birth, in particular to the woman as a result of contraception. The third chapter explores the causes and effects of the rejection of fertility as part of the contraceptive mentality in the broad social context. Enciklika Humanae Vitae Pape Pavla VI. objavljena je prije etrdeset godina, sueljavajui se sa znaajnim protivljenjem iz mnogih regija, poput senzacionalne Izjave iz Knigsteina njemakih biskupa i Izjave iz Maria Trost biskupa Austrije. Ove su publikacije prepustile izbor metode kontrole raanja savjesti branog para, to je rezultiralo time da su se mnogi udaljili od temeljnog koncepta enciklike te se priklonili umjetnim nainima kontracepcije. Posljedice su vidljive danas te navedene u daljnjem tekstu. Prvo navodimo opasnosti za ivot prije roenja. U drugom su dijelu obraene opasnosti nakon roenja, osobito za enu kao rezultat kontracepcije. Trei dio istrauje u opem socijalnom kontekstu, uzroke i uinke odbijanja plodnosti kao dijela kontracepcijskog mentaliteta. Prijetnje neroenoj djeci kao rezultat kontrole raanja Najoitiji primjer ovoga je smrtna kazna izreena neroenom djetetu razliitim oblicima pobaaja, i kirurkim i kemijskim. No, u najranijim fazama razvoja, embrio je izloen i drugim razliitim opasnostima koje se rijetko spominju ili namjerno ignoriraju. Pored pobaaja, namjera nam je istaknuti te opasnosti kako bi poveali svijest o njima, jer imaju i kvalitativnu i kvantitativnu vanost u drutvu. Najee rabljene metode kontracepcije obino sprjeavaju implantaciju embrija. Prvo, hormonska kontracepcija, sa svoja etiri aktivna mehanizma (ovulacija, cervikalna sluz, endometrij i jajovod), klasini je primjer sprjeavanja implantacije. Od ta etiri mehanizma, dva doista sprjeavaju implantaciju (endometrij i jajovod). Openito govorei, hormonski unutarmaterini uloci (IUD) takoer pripadaju kategoriji hormonske kontracepcije. Gestagenski 'depo' preparati, takoer, imaju evidentirani antiimplantacijski uinak. Intercepcija, kao to je postkoitalna kontracepcija (=hitna kontracepcija = pilula 'za dan poslije') takoer ima anti-implantacijski uinak, iako moe imati i antiovulacijski uinak ako se uzme prije ovulacije. Treba naglasiti kako je pilula 'za jutro poslije' trenutno dostupna u veini zemalja bez recepta. Ne smijemo zaboraviti i aktualna istraivanja na kontracepcijskim cjepivima u obliku anti-hCG i anti-embrionalnog cijepljenja. Konano, treba uzeti u obzir i opasnosti potpomognute oplodnje (IVF i ICSI) koja troi veliki broj embrija. Ove metode za lijeenje sterilnosti 'proizvode' novi ivot, ali po cijenu nebrojenih embrija koje se zbog toga mora rtvovati, bez raunanja gubitaka koji se mogu pripisati selektivnoj preimplantacijskoj dijagnostici. Tu su i daljnje opasnosti svojstvene za ovu metodu, izmeu ostaloga za djecu roenu iz vieplodnih trudnoa, koje su mnogo ee te su rezultat, s jedne strane, selektivnog feticida i, s druge, prijevremenih poroda uz vezanu potencijalnu tetu za novoroene. Viak embrija se preputa za istraivanje na i s embrijima, prvenstveno za istraivanje embrionalnih matinih stanica ili ak kloniranja. ak i odreeni medicinski postupci koji nemaju kontracepcijsku namjenu, poput ablacije endometrija (laserske ili termoablacije) predstavljaju prijetnju malim embrijima. Mnogo hvaljeni moderni stil ivota takoer ima svoje vlastite rtve, iako su one esto skrivene. Promiskuitet promie prijenos spolno prenosivih bolesti koje uzrokuju endometritis, poput klamidije, te na kraju mogu imati anti-implantacijski uinak. Malo je poznato

19

PRILOZI
o anti-estrogenim uincima nikotina, koji takoer ima anti-implantacijski uinak na embrio. Droge poput LSD-a i kokaina, takoer, imaju anti-implantacijski uinak. Opseg anti-implantacijskog uinka oralnih kontraceptiva moe se prikazati indeksom unitenja embrija (EDI) koji je razvio Bayle. Taj izraun donosi neke zastraujue brojke o unitenju embrija, s barem 10 milijuna takvih ranih pobaaja godinje u svijetu koji se na taj nain realiziraju. Ako usporedimo globalnu brojku od nekih 54 milijuna registriranih smrti (nesree, bolesti i sl.) s 42 milijuna pobaaja plus te rane pobaaje, cjelokupna druga brojka gotovo nadmauje broj prirodnih smrti ve roenih ljudi. Ako sada uzmemo u obzir da veinu pobaaja i ranih pobaaja rade lijenici, zasigurno moramo postaviti pitanje: to je postao terapeutski zadatak medicine? Jedno pitanje zasluuje posebnu pozornost: semantiko pitanje ranog pobaaja. Do 1965.godine se smatralo da trudnoa poinje u momentu zaea, kada je Ameriko udruenje ginekologa i porodniara (ACOG) premjestilo polazinu toku na moment implantacije embrija. Od tada se sve intervencije koje se izvode prije implantacije vie ne smatraju prekidom trudnoe, te su kao rezultat tog vremenskog razdoblja potpuno nezatieni. To je imalo uinak ne samo na kontracepciju, nego takoer (i prvenstveno) na istraivanja na i s embrijima, osobito embrionalnim matinim stanicama. Prijetnje za ve roene ljude, osobito ene, kao rezultat kontrole raanja Rasprave o nuspojavama kontracepcijske pilule izazivaju mnogo kontroverzi i razliitih miljenja. Razliiti aspekti su nabrojeni i raspravljeni ovdje u detaljnoj analizi. Poevi od nuspojava hormonske kontracepcije, primjerima su opisani potencijalni uinci hormona koji se gotovo uvijek uzimaju bez lijenikog savjeta. Kao osnovno, kontracepcijska pilula se mora opisati kao derivat kortizona. To nuno izaziva neke nuspojave, poput sklonosti infekcijama. Najznaajnija je u tom pogledu klamidija, najrairenija spolno prenosiva bolest, koje je sve vie zahvaljujui kontracepcijskim hormonima. Sterilnost je esto posljedica upale jajovoda. Drugi veliki imbenik jesu kancerogeni uinci pilule, koji su 2005.godine doveli do toga da je SZO izjavila kako pilula moe uzrokovati rak vrata maternice, dojke i jetre. Kljuni imbenik u razvoju raka vrata maternice jest infekcija HPV-om, koja je sve brojnija

CONTRIBUTIONS
zbog kontracepcijskih hormona. Iako kontracepcijska pilula pomae u zatiti protiv raka maternice i jajnika, procjena tih karcinoma ispada jasno protiv hormonskih kontraceptiva. Trea skupina nuspojava tie se rizika od tromboze i kardiovaskularnih bolesti, koje pilule uvelike pogoravaju. Uza sve navedeno, pilula takoer uzrokuje metabolike promjene, psihike poremeaje i poremeaje u spolnom ponaanju. Treba, takoer, uzeti u obzir i mogunost malformacija kod djece tijekom ili nakon uporabe pilule. Drugo bitno pitanje koje sve vie postaje aktualnijim jest nazonost hormona u vodi za pie, uglavnom zbog pilule. Moramo uzeti u obzir injenicu da je tijekom proteklih 50 godina razina spermatozoida u mukaraca opala za 50%. Na kraju, moramo razmotriti i mnoge dobro poznate korisne uinke pilule kako bismo nainili pravinu procjenu nuspojava i koristi. Odbijanje plodnosti. Uzroci i uinci kontracepcijskog mentaliteta Odbijanje plodnosti tono znai odjeljivanje seksualnosti i prokreacije. No, nije li to odbijanje zapravo odbijanje i Stvoritelja? Potrebno je prouavati utjecaj na majke, djecu, obitelji i drutvo i pronai uzroke tog odbijanja. Prema tome, potrebno je pomnije ispitati modernu medicinu o reprodukciji te do u detalje ispitati koncepte poput reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava. Nadalje, potrebno je raspraviti o kontracepciji i seksualnosti, osobito seksualizacije drutva, ukljuujui spolni odgoj u kolama. Kakve to sve veze ima s kontracepcijom? Je li to uistinu kontracepcija ili je to samo rani pobaaj? Rezultati istraivanja napravljeni na ovom podruju su iznenaujui te ih treba ispitati i raspraviti o njima. Koju ulogu igraju definicije i razliite interpretacije? Kasnije emo se osvrnuti na posljedice ovog odbijanja plodnosti koje imaju ozbiljan utjecaj na nae drutvo, i na kraju uzrokuju odjeljivanje reprodukcije od seksualnosti, kao to je sluaj kod in vitro oplodnje. Posljedice ukljuuju nuspojave kontraceptiva koje primarno zahvaaju ene. Kao rezultat promiskuiteta, poglavito dolazi do spolno prenosivih bolesti, osobito klamidije, koje rezultiraju sterilnosti i umjetnom oplodnjom. Nabrojeni su opi uinci na drutvo, ukljuujui moralnu degradaciju i smanjenje populacije.

20

CONTRIBUTIONS
Broj izvrenih pobaaja raste unato kontracepciji, inei ga rezervom ako kontracepcija podbaci. Iznesene su i posljedice in vitro oplodnje. Konana posljedica kontracepcijskog mentaliteta, koji promie pobaaj, nuno je eutanazija. Lekcija nauena iz ove dileme moe jednostavno biti pokuaj izmjene naeg trenutnog razumijevanja seksualnosti natrag na prirodnu plodnost i spolnost danu od Boga. Najbolja metoda kontrole raanja jest prirodna kontrola raanja. Tako se zatvara krug Humanae Vitae. Iz ovih bismo dilema trebali izvui jednostavnu pouku da trebamo pokuati promijeniti shvaanje seksualnosti i vratiti se prirodnoj seksualnosti i plodnosti danoj od Boga. Najbolji je nain kontrole raanja prirodan nain. Ovo zatvara krug Humanae Vitae, ija se istina najbolje potvruje u svjetlu razvoja kontracepcijskog mentaliteta, zbunjujui njezine kritiare. Napomena: Cjelokupni izvorni tekst na 100 stranica napisan je na njemakom jeziku, a moete ga proitati na www.fiamc.org. Prevela: Maja Strineka, dr.med.

PRILOZI

Neni
U dalekom svijetu, Marijinom i svetom, uo sam tuan glas Da si nemono pala. U toj zemlji velikoj Mariji Te preporuih. Ona glas sa ove zemlje jasno uje, Ona sa tim svijetom druguje. ekala si dugo, A radost ti ogromna bi, Jer dooh sa sveenikom; Susret sa Isusom Tvoja su radost i sni. Proli su bolniki dani I susreti rijetki, eljni. U kui u kojoj ivi Sveeniku pristupa nema, eka me oima ednim, Bez glasa nijema. eka me da Te vodim U nau crkvu staru; Da ujem bolni jecaj kad kroi oltaru. Osjeam bol i nijemi me prijekor ledi. Sveta si. Zato se ba o Tebi ogrijeih Po tisuu puta. A imam snage rei: - Moli se za me, teto sveta.

Dr. Vlatko Perin

21

PRILOZI

CONTRIBUTIONS

etrdeset godina Humanae Vitae. Intervju s dr. Thomasom Hilgersom

Robert Conkling Forty Years of Humanae Vitae Interview with Dr. Thomas Hilgers
Abstact Had it not been for Humanae Vitae, much of the natural reproductive medicine practiced today might not exist, says the co-founder of Natural Procreative Technology (NaPro). Dr. Thomas Hilgers is the co-founder of the Pope Paul VI Institute, located in Omaha, Nebraska. He is also the co-developer of the Creighton Model FertilityCare System and author of The Medical and Surgical Applications of NaProTechnology." In honor of the 40th anniversary of the publication of the encyclical Humanae Vitae, July 25, 1968, the American Academy of FertilityCare Professionals held their annual meeting in Rome last month. In this interview with ZENIT, Hilgers speaks about the beginnings of the Pope Paul VI Institute and the effect Humanae Vitae has had on his professional career. Da nije bilo Humanae Vitae, velik dio prirodne reproduktivne medicine koja se danas prakticira ne bi postojao, kae suosniva NaPro-tehnologije (Natural Procreative Technologies, NaPro). Dr. Thomas Hilgers je suutemeljitelj Instituta papa Pavao VI., smjetenog u Omahi, Nebraska (SAD). On je, takoer, jedan od suprogramera Creighton Model FertilityCare sustava i autor knjige Medicinske i kirurke primjene NaProtehnologije. U ast 40. obljetnice objavljivanja enciklike Humane Vitae (25. srpnja 1968.), Amerika akademija strunjaka za plodnost, odrala je proli mjesec svoj godinji susret u Rimu. U ovom intervjuu, Hilgers govori o poetcima Instituta papa Pavao VI. i uinku koji je Humanae Vitae imala na njegovu profesionalnu karijeru. P: Gdje je nastala ideja Instituta Papa Pavao VI.? Koja je bila Vaa inspiracija? Hilgers: Bio sam student medicinskog fakulteta kada se pojavila rasprava o kontroli raanja u Katolikoj crkvi. Papa Ivan XXIII. imenovao je komisiju za kontrolu raanja koja se sastajala i sluala strunjake iz medicine, filozofije, teologije i sociologije, i oni su trebali donijeti crkveni stav o kontracepciji. Budui da su iz te komisije vijesti curile, meni se inilo da e oni vjerojatno preporuiti promjenu crkvenog stava no ja sam dobivao samo jednu stranu prie.

Dr. Thomas Hilgers.

Kada je Humanae Vitae izala u srpnju godine 1968. mislio sam da je dobro da ju proitam. Tako sam otiao do kapelana Kluba Newman na Sveuilitu Minnesota te ga pitao gdje mogu nai primjerak Humanae Vitae. Njegov komentar je bio: Zato elite itati takvo smee? To me je naljutilo. Njegova uloga nije bila davanje urednikog komentara. On je bio sveenik, katoliki sveenik. On je morao barem dijeliti ono to Crkva govori i ne bojati se toliko. Par mjeseci kasnije Kolumbovi vitezovi su u nedjeljnom prilogu stavili reklamu. Za 25 centi sam mogao naruiti primjerak enciklike. To sam uinio i kad sam ju proitao postao sam trenutni obraenik. Na kraju Humanae Vitae, papa Pavao VI. je pozvao ljude znanosti, lijenike i zdravstvene djelatnike da neto uine, da se ukljue. Mislio sam da se to izravno odnosi i na mene, pa sam to uinio. Na medicinskom fakultetu sam radio dosta istraivanja. Radio sam s nekim ljudima sa Sveuilita Minnesota, uio od njih, te sam otkrio da volim istraivati. Tako sam zapoeo svoj prvi istraivaki projekt u prosincu

22

CONTRIBUTIONS
godine 1968. o sustavu prirodnog planiranja obitelji. S time se nije otilo predaleko, ali je to bio barem moj poetak. Nakon par godina rada dodatne edukacije iz porodnitva i ginekologije, a 1972. susreo sam dr. Johna Billingsa. uo sam predavanje o Billingsovoj metodi to me je zapravo vratilo na stazu kojom sam uistinu elio ii. Billingsova je metoda bila novost te je imala razliiti koncept iza sebe pa sam mislio da je vrijedna prouavanja. Previe je bila napadana kao i sve na ovom podruju, pa sam mislio da bi joj se trebao posvetiti netko neovisan. Poeli smo 1976. kada sam bio na Medicinskom fakultetu Sveuilita St. Louis. Za godinu i pol otkrili smo taj jezik, zajedniki jezik kojim se ene mogu koristiti kada biljee svoja zapaanja, kojim e lijenici znati to su zamijetile, a uitelji znati na to bi se to moglo odnositi. Svatko je koristio isti jezik. To je bilo sjajno. Tako je sve poelo. Tako je na posao zapoeo istraivanjem prirodne metode planiranja obitelji. Pokazalo se da je bilo prirodno da Billingsovu metodu, koja je standardizacijom postala Creightonov model ovulacijske metode, ginekolog preporui svojim pacijenticama koje su imale druge probleme poput neplodnosti, spontanih pobaaja, poremeenog krvarenja ili nekog drugog ginekolokog stanja. Ako su bile reproduktivne dobi, traio sam od ena da crtaju svoje cikluse. P: Jeste li vidjeli korist crtanja ve na poetku? Hilgers: U jednom smislu da. U jednom od Billingsovih atlasa objavljenom 1974. ili 1976. bio je grafikon jedne pacijentice koja je bila neplodna, i oni su pokazali da to nije grafikon ena normalne plodnosti. Te ene su ucrtavale suhe cikluse. Mislio sam kako nemam razloga ne vjerovati da ono to je Billings objavio nije istinito. Ja sam vjerovao. Jedna od smijenih zgoda, kada smo imali prvo uvodno predavanje 1976., bile su dvije osobe s problemima neplodnosti koje su se pojavile. Na kraju predavanja razgovarao sam s njima te ih pokuao pridobiti da se prijave. Ali, one nisu eljele. Mislile su da im nemamo to ponuditi. Pa ipak, nastavili smo privlaiti osobe s problemima neplodnosti, tako da smo rano zapoeli sa sustavom te ga poeli primjenjivati i u drugim ginekolokih poremeajima. U sljedeih 15 godina nismo samo prouavali sustav s toke prirodnog planiranja, gdje smo ili do u detalje, nego smo ga poeli primjenjivati i uiti od naih pacijentica s ginekolokim i reproduktivnim problemima. Godine 1991. objavio sam knjiicu Medicinska

PRILOZI
primjena prirodnog planiranja obitelji: vodi lijenicima u naprotehnologiji. Bilo je to prvi put da je ta rije uvedena. Ta knjiga je imala nevjerojatan utjecaj na ljude, a ja sam se uvijek udio zato. Nisam mislio da je ta knjiga toliko znaajna. Ja sam se divio jer su sada lijenici dolazili u na program. To me je stvarno udilo jer sam dugi niz godina radio bez iije podrke. Nae razumijevanje ovoga nastavlja rasti i razvijati se. Puno toga jo ne shvaamo. Tako smo 2004. objavili medicinski prirunik kojega sada pokuavamo implementirati i nastaviti s daljnjim istraivanjima. P: Kada ste zapoinjali svoj rad ranih 70-ih, jeste li mogli predvidjeti da ete 30 godina poslije doi do ovakvog napretka? Hilgers: Ne. esto sam govorio da se je taj napredak dogodio navlastito zbog toga to nikad nisam zatvarao vrata. Ljudi su me pitali koji su moji ciljevi i planovi. Odgovarao sam: Nemam ciljeva ni planova. Razlog tome je to nisam znao gdje e nas taj rad odvesti. Tako sam tijekom vremena shvatio da se poinjemo susretati s predmetima koje nikad ne bismo vidjeli da smo zatvorili vrata 1978. i rekli da je to sve to trebamo znati. Drali smo vrata otvorenima pa nam je sve vie predmeta dolazilo, bilo da se radilo o eni s neplodnou, ponavljanim spontanim pobaajem ili povratnim ovarijskim cistama, i bez obzira kakva je situacija bila, nastavili smo uiti i u velikoj mjeri drali da vrata moraju biti otvorena i dalje. Onda smo poeli shvaati da su s naprotehnologijom vrata bila iroko otvorena te smo imali neto to je uistinu bilo vrijedno nasljedovanja. Ali odgovarajui na Vae pitanje potpuno izravno, mi nismo imali apsolutno nikakvu ideju za kojom bismo ili, niti siguran cilj. To je bilo ono to smo poinjali uviati kada smo radili naa istraivanja. P: Znai, vi ste bili otvoreni prema problemima? Hilgers: Mi nismo imali plan u smislu kada zavrimo plan mi emo ga ostvariti. Siguran sam da me u to vrijeme netko zapitao: elim znati funkcionira li ova metoda kao sustav planiranja obitelji, kao metoda izbjegavanja trudnoe, vjerojatno bih rekao da je uinkovita i to bi bilo to u to vrijeme. Ali, to po sebi nije bila zavrna toka jer su mi kao ginekologu, vaginalni iscjedak ili vaginalno krvarenje kao signali temeljnog problema, imali puno smisla. Premda, kao ginekolog jedva da sam neto znao o tim stvarima pa ak i danas, ja sam zgroen kako malo ginekolozi znaju o tim pojavama. To je bilo nevjerojatno putovanje u tom pogledu,

23

PRILOZI
jer jednostavno ne oekujete da e se takve stvari dogoditi. P: to ste htjeli da se dogodi unutar institucionalne Crkve? Hilgers: Vjerojatno su dvije strane tog pitanja. Na naoj konferenciji sam govorio o tome koju je ulogu igrala Humanae Vitae i Katolika crkva u razvoju naprotehnologije. Potpuno mi je jasno da nita od toga ne bi bilo ovdje da nije bilo rada za Crkvu! Mogu se osobno vratiti unatrag kada me pitate koja je bila moja motivacija. Moja motivacija je bila Humanae Vitae. Ona je jasna i jednostavna, mogu se sjetiti dana kad sam ju proitao. Dana kad sam shvatio da neto na tom podruju treba uiniti. Ali naravno, nisam imao pojma kako e se to sve razviti. U isto je vrijeme Crkva je imala potpuno jasnu ulogu, jer da Crkva nije obavila svoj dio, ovo se ne bi nikad ostvarilo. Potpuno sam uvjeren u to. I onda se pitate da nismo imali tu pronicavost, taj naputak Crkve, to bi se dogodilo? Da Crkva nije govorila, ne bi danas bilo nade u reproduktivnoj medicini ili pro-life podrujima. S druge je strane Humanae Vitae donijela i mnotvo neslaganja i proturjeja i mislim da Crkva nije dobro odgovorila na njih. Miljenja sam da su crkveni lideri bili plaljivi i zastraeni onima koji se nisu slagali. Ti lideri, biskupi i vii od njih, ak i sveenici i redovnici nisu uzeli dovoljno vremena da to proue, da proue dogaaje koji su se pojavljivali, da proue razvoj koji se dogodio kroz proteklo razdoblje, tako da bismo mogli izai s vlastitim osjeajem samopouzdanja prema postignutom razvoju. Mi trebamo Crkvu kao organizaciju koja je kadra povui taj potez. Jasno mi je, takoer, da Crkva treba i dalje biti ukljuena, ali ovaj put na mnogo praktiniji nain da uvidi da su ljudi stimulirani raditi ovaj posao te osigurati vea sredstva. Bilo je vrlo teko raditi ovo bez ikakvih sredstava izvana. U tom smislu Crkva i dalje ima veliku ulogu i, naravno, Crkva mora nastaviti s predvoenjem u filozofskim i teolokim podrujima, dakle, kako pristupiti in vitro oplodnji, kloniranju, istraivanju embrionalnih matinih stanica. Sve je to posljedica kontracepcije i oito da trebamo jo ljudi koji e raditi na ovim problemima. P: to predviate da e se dogoditi u sljedeih 40 godina i koji ulogu moe igrati Duh Sveti u budunosti Modela Creighton FertilityCare i NaPro-tehnologije? Hilgers: To je zanimljivo pitanje. esto sam se pitao i nadao da sam bio malena ptica u sobi gdje je Papa Pavao VI. raspoznavao Duha Svetoga. Na naoj konferenciji u Rimu sudjelovao je kardinal

CONTRIBUTIONS
Giovanni Battista Re, koji je imao najvanije predavanje. Kardinal Re je est godina radio u vatikanskom Dravnom tajnitvu tijekom pontifikata Pavla VI. Jednu stvar koju je kardinal Re citirao nije iz Humanae Vitae, nego iz govora Pavla VI. kojeg je izrekao par dana ili tjedan nakon objavljivanja enciklike. Kardinal je rekao

Dr. Thomas Hilgers u audijenciji kod pape Ivana-Pavla II.

kako je Papa potvrdio da se oslonio na Duha Svetoga, kako bi mogao biti glas za istinu. Kada razmislite o tome, shvatit ete da je to uistinu izvanredno. Na neki nain to je moralo biti tako, jer je on u to vrijeme bio gotovo sam. Pretpostavljam da je u Vatikanu bilo nekoliko podupiratelja, ali on je imao sve protiv sebe. A to je savreno mjesto da Duh Sveti djeluje. to se tie budunosti vezane uz model, ne znam tono to e se dogaati. Mislim da e sami sustav Modela Creighton i NaPro-tehnologija definitivno igrati odreenu ulogu u budunosti i mi kontinuirano moramo raditi na tome da FertilityCare slube budu sve vie dostupne i da ih sve vie ljudi postane svjesno. Uzmite samo Sjedinjene Drave. Vjerojatno 99% ena nikad nije ulo za neto od ovoga. Veliki je nedostatak nedovoljna dostupnosti ljudima. Jedna od naih aktivnosti u narednih 10 godina na Institutu Pape Pavla VI. bit e pronai naine da dopremo do veih skupina ena i mukaraca. U samom SAD-u mi imamo oko 200 FertilityCare centara. Da bih vam predoio to jo treba uiniti, rei u vam da bismo ih trebali 3000-4000. Trebat e vremena da to ostvarimo, no dosta je toga uinjeno. Na mnotvo naina, teak posao je napravljen. ak je razvoj Amerike akademije strunjaka za plodnost dio cjelokupnog razvoj sustava Modela Creighton.

24

CONTRIBUTIONS
Ona je utemeljena 1981. zato to nije bilo organizacije pripremljene za profesionalne zahtjeve ovih novih nastavnika Modela Creighton, a sada se pridruuju i lijenici. Napravljen je poetni posao koji je sada potrebno nastaviti hraniti kako bi rastao u razvio se. Oekujemo poboljanja. Jedna od stvari koje uistinu elim vidjeti jest lijek za neplodnost. NaPro-tehnologija prua neku nadu. Vodei strunjaci iz ginekologije i porodnitva s in vitro oplodnjom doli su do razine koja nema budunosti. Njima nije pretjerano vano koji je problem s plodnou para, tako da nisu zainteresirani za temeljne uzroke. Mi jesmo. Mislim da ako moemo napraviti nekoliko velikih koraka prema naprijed, tako da uistinu prestignemo in vitro programe, moemo ih ostaviti bez posla. Volio bih vidjeti da se to dogodilo. Uinjene su strane stvari za ene, lijenike i samu struku. to se tie biznisa kontrole raanja, mislim da njih ne moemo ostaviti bez posla. Sve to moemo jest nadati se da emo se moi nadmetati s njima. I mi imamo uistinu dobre stvari koje treba razraditi. No, to je kao prazan zid. Industrija kontrole raanja nije uvjerljiva. Na pojedinanoj, osobnoj bazi vi moete uvjeravati ljude. Margarete Sanger ovoga svijeta imaju filozofiju za 180 stupnjeva razliitu od onoga to mi radimo i o emu Crkva govori. Papa Ivan Pavao II. je rekao prilino jednostavnim rijeima da su prirodne metode i kontraceptivi dva nepomirljiva pogleda na ljudsku osobu. U konanici, tu se vodi rasprava. I to je zapravo polje u kojem se nalazi rasprava o pitanju pobaaja. Vrhovni sud odluuje da dijete u utrobi nije osoba, to se prakticiralo prije 150 godina na crncima. Znamo da to nije dobro. Mi se nadamo nadmetati na toj razini, jer je pobaaj jo jedna stvar koju treba eliminirati. P: Kako eliminirati kontracepciju? Hilgers: Ni u kojem sluaju ne podravam kontracepciju, ali kontracepcija je ilav protivnik i ja bih puno prije poboljavao nae programe i bio konkurentan, jer mislim da moete promijeniti cjelokupni nain razmiljanja naroda ako dobijete znatan broj onih koji na isti nain razmiljaju o tim pitanjima. To je poput cijepljenja. Ne morate imunizirati 100% ljudi da bi eliminirali bolest. Ako 30% ili 40% ili 50% Amerikanaca ili svijeta rabi prirodnu metodu, vidjet ete mnogo promjena u pristupu kako donosimo odluke danas. P: Predviate li da bi jednoga dana Pavao VI. mogao

PRILOZI
biti kanoniziran? Hilgers: Mislim da je on ve svetac. Mislim da ga apsolutno treba beatificirati i kanonizirati. U vrijeme izbora, Pavao VI. je legitimno smatran liberalom. Bio je milanski nadbiskup te je snano radio za siromatvom pogoene ljude na tom podruju. Tako je stekao reputaciju liberala jer je radio za siromane. Naravno, mi znamo da to nije nuno istinito. Kada je donosio odluku o Humanae Vitae predao ju je Duhu Svetome. To je uistinu znakovito. Taj jedan trenutak kada je donio odluku napisati Humanae Vitae, taj jedan trenutak je sve to trebamo od njega da bude svetac. Samo to udo je dostatno da ga se kanonizira. On je bio sveta osoba te je donio vjerojatno jednu od najteih odluka, ako ne najteu, u 20. stoljeu. A ona je bila ispravna. Nadam se da e biti kanoniziran. Izvornik: zenit.org Preveo: Ivan eli, dr.med.

popivi na trgu kuhano vino bijeli dah Dr. Tomislav Mareti

crkvena zvona u predveerje smiraja dana oglase Dr. Duko Matas

staklene grane breze oko mjeseca sjajni krugovi Dr. Tomislav Mareti

25

PRILOZI

CONTRIBUTIONS

Centar za skrb o plodnosti

Katarina Grgi, vms. FertilityCare Zagreb
Abstract In Croatia, the nonprofit FertilityCare Zagreb provides education to married couples regarding fertility, using the Creighton model FertilityCare System and NaProTechnology (Natural Procreative Technology). The FertilityCare System is a standardized modification of the Billings Ovulation Method. The development of the FertilityCare System and NaProTechnology, in complete compliance with the magisterium of the Catholic Church, was directly influenced by Pope Paul VI. In 1985, the Pope Paul VI Institute for the Study of Human Reproduction was founded in Omaha, Nebraska, which today encompasses the National Center for Women's Health (a patient care division), the FertilityCare Center of Omaha (teaches women and couples how to use the CREIGHTON MODEL System), the Center for NaProETHICS, and the Pope Paul VI Institute Press. U Hrvatskoj djeluje neprofitna udruga Centar za skrb o plodnosti Fertility Care Zagreb koja se bavi edukacijom branih parova o plodnosti uz pomo Sustava skrbi o plodnosti metodom Sveuilita Creighton (Creighton model FertilityCare System) i Tehnologije prirodne prokreacije NaPro (NaProTechnology - Natural Procreative Technology). Sustav skrbi o plodnosti metodom Sveuilita Creighton (u daljnjem tekstu FertilityCare sustav) je standardizirana modifikacija Billingsove ovulacijske metode. Tu je metodu razvio dr. Thomas Hilgers, porodniar i ginekolog, lan Papinske akademije za ivot i Papinskog vijea za obitelj i rezultat je istraivanja o prirodnom sustavu ljudske prokreacije na Medicinskom fakultetu Sveuilita Creighton u SAD-u. FertilityCare sustav koristi standardizirane metode poduavanja branih parova njihovoj plodnosti, a odnosi se na praenje i biljeenje razliitih promjena (biolokih markera) tijekom ciklusa ene. Ovakvim nainom je mogue prirodnim putem odgoditi trudnou i skrbiti o enskom reproduktivnom zdravlju prepoznajui poremeaje na vrijeme. Na temelju FertilityCare sustava razvila se Tehnologija prirodne prokreacije NaPro (u daljnjem tekstu NaPro tehnologija). To je nova reproduktivna znanost kojom se dijagnosticiraju bolesti i lijei reproduktivno i ginekoloko zdravlje u skladu s prirodom pojedinog ciklusa, stvarajui optimalne uvjete u kojima prirodnim putem moe doi do zaea. NaPro tehnologija koristi opseno znanje o enskom ciklusu da bi odredila vrijeme testiranja hormona u krvi, ultrazvune i druge pretrage da bi se dijagnosticirao uzrok neplodnosti i drugih poremeaja. Usmjerena je i na lijeenje muke neplodnosti. Njezine prednosti su individualan i holistiki pristup, preciznija dijagnostika, terapija usklaena s pojedinim ciklusom plodnosti, uvianje rizika za spontani pobaaj i izvanmaterninu trudnou, pravovremeno otkivanje razliitih nepravilnosti, bolji ishodi lijeenja neplodnosti. Takoer nije zanemariv znaajno manji postotak prijevremeno roene djece, nedonoadi, obolijevanja i smrtnosti novoroenih. FertilityCare sustav i NaPro tehnologija potuju ljudski ivot od samog zaea, te dostojanstvo ene i braka. Ove godine se obiljeava 40 godina od objave enciklike pape Pavla VI. Humanae Vitae u kojoj papa Pavao VI. potie sve odgovorne, osobito znanstvenike, na istraivanje prirodnih naina regulacije plodnosti. On takoer nagovijeta sve opasnosti i mogue posljedice kontracepcije kojima smo, na alost, danas svjedoci. Naglaavamo da su FertilityCare sustav i NaPro tehnologija nastali izravno na poticaj pape Pavla VI. te da su potpuno u suglasnosti s uenjem katolike Crkve. Na tom tragu je 1985. godine u Omahi u SAD-u osnovan Istraivaki institut Pape Pavla VI. koji danas djeluje kao Nacionalni centar za ensko zdravlje. FertilityCare sustav ove godine obiljeava 30 godina postojanja u svijetu, te 10 godina postojanja u Europi. Istraivanje o uspjenosti NaPro tehnologije u Europi objavljeno je ove godine u asopisu Amerike akademije obiteljske medicine (The Journal of American Board of Family Medicine 2008;21(5):37584). Istraivanje je provoeno od veljae 1998. do sijenja 2002., ukljuivalo je ukupno 1239 parova koji su bili u programu lijeenja kod dva lijenika obuena za NaPro tehnologiju. Prosjena dob ena je bila 35.8 godina s prosjekom od 5.6 godina nastojanja ostvarivanja trudnoe. U 24 mjeseca lijeenja, od njih 100, 52.8% je zatrudnjelo. Istraivanje ukazuje i

26

CONTRIBUTIONS
na vrlo visoku stopu ivoroene djece, te samo 4.6% blizanakih trudnoa. O uspjenosti FertilityCare sustava u izbjegavanju/ odgaanju trudnoe provedeno je istraivanje u 5 razliitih centara, a ukljuivalo je 1876 parova. Uspjenost metode je bila 96.8% (istraivanje objavljeno u asopisu Journal of Reproductive Medicine 1998. godine). Jedna osoba iz Hrvatske je 2004. godine poela se educirati za FertilityCare strunjaka, te od 2005. godine radi uglavnom s parovima koji imaju potekoa u postizanju zaea. Kroz to vrijeme odrala je brojna predavanja za ene ili parove koji su bili zainteresirani za sustav, a u program se ukljuilo ukupno 35 ena i parova. Od toga broja je 12 parova s problemom u postizanju zaea cjelovito ukljueno u program, te je do sada postignuto 8 trudnoa. Dodatnih est parova su privremeno prekinuli s programom. Od 2008. godine jo su se dvije osobe poele educirati, a trea se sprema krenuti krajem mjeseca studenog. Sve etiri osobe e djelovati na podruju grada Zagreba. Edukacija za FertilityCare strunjake i za lijenike je zahtjevna i dugotrajna, te se odvija u dvije faze. Ona zapoinje svake godine u Galwayu (Irska), a od ove godine je po prvi puta dostupna edukacija i u Poljskoj. Ukupni trokovi prve i druge faze edukacije u Irskoj iznose 4.500 eura, a u Poljskoj 4000 $ (to ne ukljuuje trokove smjetaja, prehrane i putovanja). Udruenje FertilityCare Centara Europe (FertilityCare Centres of Europe) nam je izalo u susret, te financijski dobrim dijelom pomoglo da prve dvije osobe zavre prvu fazu edukacije u Irskoj. Ostaje nam jo za njih uplatiti po 2000 eura za drugu fazu edukacije, te s 4000$ pomoi odlasku tree osobe na edukaciju u Poljsku. Katolika Crkva, kao zagovornica svega to titi dostojanstvo ovjeka, tako zagovara i prirodne naine regulacije plodnosti i odgovorno roditeljstvo. U Hrvatskoj jo uvijek, unato naporima nekih entuzijasta, nije zaivio sustavniji pristup u provoenju prirodnih metoda kako bi se ljudima moglo i konkretno pomoi. Ovim dopisom Vas elimo upoznati s postojanjem naeg Centra. elja nam je da se to veem broju ljudi u Hrvatskoj pomogne prirodnim putem planirati njihovu obitelj, te onima koji imaju problem s postizanjem zaea pomoi pronai uzrok problema i otkloniti ga kako bi prirodnim putem ostvarili potomstvo. S tim ciljem elimo osnovati fond kojim e se prikupljati sredstva za edukaciju to veeg broja FertilityCare strunjaka i lijenika koji e se izuiti za NaPro tehnologiju.

PRILOZI
Ukoliko imate bilo kakvih pitanja molimo obratite se na dolje navedeni kontakt! Takoer smo voljni osobno vam predstaviti metodu i otvoreni smo svakoj suradnji. Unaprijed Vam se zahvaljujemo na razumijevanju i velikodunosti, Konaniki put 7 10000 Zagreb www.fertilitycare.net tel: 098/77-11-24 E- pota: katarina@fertilitycare.net

ponire pogled u bistro zelenilo jezerske tajne Dr. Nada Jamenica

predveerje zvonjenje ispunilo ulicu sela Dr. Duko Matas

vjetar i kia vrativi se u kuu maka se ali Dr. Tomislav Mareti

27

IZJAVE ZA JAVNOST

PUBLIC STATEMENTS

Svako ljudsko bie ima vrijednost u sebi

Benedikt XVI. Every Human Being Has Intrinsic Value
Govor pape Benedikta XVI. prigodom audijencije sudionika 23. Meunarodne konferencije Papinskog vijea za pastoral zdravstva. Tema kongresa bila je: Pastoralna skrb u lijeenju bolesne djece. Vaa Eminencijo, Potovana brao u biskupstvu i sveenstvu, Istaknuti profesori, Draga brao i sestre, Radostan sam to vas mogu sresti prigodom 23. godinjeg Meunarodnog kongresa koji je organiziralo Papinsko vijee za pastoral zdravstva. Srdano pozdravljam kardinala Javiera Lozano Barragna, predsjednika Dikasterija, te mu zahvaljujem na njegovim ljubaznim rijeima koje mi je uputio u vae ime. Iskazujem svoju zahvalnost tajnitvu, suradnicima ovoga Papinskog vijea, govornicima, akademskim vlastima i osobama, odgovornima u zdravstvenim ustanovama, zdravstvenim djelatnicima i onima koji su pruili svoju suradnju, sudjelujui na razliite naine u organizaciji Kongresa ija je tema ove godine: Pastoralna skrb u lijeenju bolesne djece. Siguran sam da e ovi dani promiljanja i rasprave o tako vanoj temi doprinijeti senzibilizaciji javnog mnijenja o dunosti da se djeci da sva pozornost koja im je potrebna za njihov skladni tjelesni i duhovni razvoj. Ako se to primijeni na svu djecu, onda je panja jo vanija bolesnoj djeci i onoj djeci koja trebaju posebni medicinski tretman. Zahvaljujui doprinosu svjetski priznatih strunjaka i ljudi koji su u izravnom doticaju s djecom u potekoama, tema vaeg Kongresa koji danas zavrava, omoguila vam je istaknuti teku situaciju u brojnim regijama na zemlji u kojima jo ivi prilino veliki broj djece te predloiti nune, zapravo urne intervencije kako bi do njih pomo dospjela. U posljednjih 50 godina medicina je zasigurno postigla znatan napredak: to je dovelo do bitnog smanjenja smrtnosti djece, iako jo treba mnogo toga uiniti u tom pogledu. Dovoljno se prisjetiti, to ste spomenuli, da svake godine umre etiri milijuna novoroenadi unutar 26 dana od roenja. U tom je kontekstu lijeenje bolesnog djeteta tema koja ne smije prestati privlaiti pozornost svih onih koji su posveeni pastoralu zdravstva. Prijeko je potrebna detaljna analiza postojeeg stanja stvari kako bi se poduzelo ili nastavilo odluno djelovanje sa svrhom prevencije bolesti to je vie mogue i, kada su prisutne, u lijeenju malenih pacijenata na osnovu najmodernijih otkria medicinske znanosti kao i promicanjem boljih standarda higijene i zdravstva, osobito u manje sretnim zemljama. Dananji izazov jest obraniti se od poetka mnogih bolesti nekad karakteristinih za djeju dob i u cijelosti poticati rast, razvoj i odravanje dobrog zdravlja za svu djecu. Svi su ukljueni u ovo opseno djelovanje: obitelji, lijenici, socijalni i zdravstveni radnici. Medicinsko istraivanje je ponekad suoeno s tekim odlukama kada je pitanje, na primjer, postizanja odgovarajue ravnotee izmeu nastavka ili naputanja terapije kako bi se osigurao prikladan tretman za stvarne potrebe malenih pacijenata bez podlijeganja napasti eksperimentiranja. Nije suvino podsjetiti da sredite svake medicinske intervencije uvijek mora biti dostizanje istinskog dobra djeteta, smatranog u svome dostojanstvu ljudskim biem s punim pravima. Stoga je uvijek potrebno brinuti o njemu s ljubavlju, pomoi mu da se suoi s trpljenjem i boleu, ak i prije roenja, ako njegova situacija to zahtijeva. Uzimajui u obzir emocionalni utjecaj bolesti i lijeenja kojem je dijete podvrgnuto, a koje je vrlo esto osobito invazivno, vano je osigurati stalnu komunikaciju s njegovom rodbinom. Ako zdravstveni djelatnici, lijenici i medicinske sestre osjeaju teret patnje malenih pacijenata kojima pomau, lako se moe zamisliti koliko ju izrazitije moraju osjeati njihovi roditelji! Medicinski i ljudski aspekti nikad ne smiju biti odijeljeni te je dunost svake njegovateljske i zdravstvene strukture, osobito ako je motivirana izvornim kranskim duhom, pruiti najbolje i od strunosti i od humanosti. Bolesna osoba, osobito dijete, napose razumije jezik njenosti i ljubavi, iskazan kroz skrb, strpljivo i velikoduno sluenje u kojemu su vjernici nadahnuti eljom da iskau istu posebnu ljubav koju je Isus pridravao za djecu. Maxima debetur puero reverentia (Juvenal, Satira XIV., v. 479): ve su stari

28

PUBLIC STATEMENTS
narodi priznavali vanost potivanja djeteta koje je dar i dragocjeno dobro za drutvo i ije ljudsko dostojanstvo, koje ono posjeduje u punini ak i kao neroeni u utrobi svoje majke, mora biti priznato. Svako ljudsko bie ima vrijednost u sebi jer je stvoreno na sliku Boju, u ijim je oima on to dragocjeniji to se ini slabijim u ljudskom pogledu. Stoga, s kojom bi velikom ljubavi trebali, takoer, s dobrodolicom doekati neroeno dijete koje je ve zahvaeno medicinskom patologijom! Sinite parvulos venire ad me (Pustite djeicu neka dolaze k meni), kae Isus u Evanelju (usp. Mk 10,14), pokazujui nam stav potivanja i prihvaanja s kojim moramo pristupati svakom djetetu, osobito kada je slabo i u potekoi, patnji i nezatienosti. Prije svega mislim na malu siroad ili naputenu djecu zbog siromatva i raspada njihove obitelji. Mislim na djecu koja su nevine rtve AIDS-a ili rata i mnotva oruanih sukoba koji se vode u razliitim dijelovima svijeta. Mislim na djecu koja su umrla zbog siromatva, gladi i ei. Crkva ne zaboravlja svoju najmanju djecu i dok, s jedne strane, pozdravlja inicijative bogatijih nacija glede poboljanja stanja u njihovom razvoju, s druge strane je itekako svjesna potrebe pozvati ih da posvete veu pozornost prema toj naoj brai i sestrama, i tako zahvaljuje naoj jednodunoj solidarnosti da budu u stanju gledati na ivot s nadom i povjerenjem. Draga brao i sestre, dok prieljkujem da se mnoga stanja nejednakosti koja jo postoje poprave to je mogue prije odlunim intervencijama u ime te male brae i sestara, takoer izraavam svoje duboko priznanje onima koji su posvetili svoju energiju i materijalne resurse u njihovom sluenju. S posebnom zahvalnou mislim na bolnicu Bambino Ges i brojne katolike socijalne i zdravstvene udruge i institucije koje, slijedei primjer Isusa Krista Dobrog Samaritanca i nadahnuti njegovom ljubavlju, pruaju ljudsku, moralnu i duhovnu potporu i pomo mnogoj djeci koja trpe, prema kojima Bog gaji posebnu naklonost. Neka Blaena Djevica, Majka svakog ljudskog bia, bdije nad bolesnom djecom i titi sve one koji daju sve od sebe da ih njeguju s ljudskim obzirom i evaneoskim duhom. S tim osjeajima, dok iskazujem svoje iskreno priznanje radu na senzibilizaciji postignutoj ovim meunarodnim kongresom, obeavam vam svoje trajno sjeanje u molitvi i na sve vas udjeljujem Apostolski blagoslov. Izvornik: vatican.va Prevela: Iva eli, dr.med.

IZJAVE ZA JAVNOST

XV. IV. 'LXXXVIII

Na brijegu to se neko Crni plat zvao, A sad mu Perovo neko ime dao, Nalazi se glavna crkva grada. Nije raskona graevina Ni sprijeda ni straga. Nije bogata ni skulpturom ni slikom, Al' je lijepa jednim drugim likom. S njom je pisana histrija grada; u njoj je Krtenja, u njoj Ispovijedi, u njoj Priesti svete, u njoj Krizme i Vjenaanja, u njoj uzdaha i bola, u njoj je prava Isusova kola. Iz nje ljubav i Boja rije se uje, A na nju i sad izvana netko pljuje. Bila vremena teka, Ruila se zvona, pisla na njoj rije preteka. Ali, ona osta ista, tiha. Prima vjernike svoje, to se u nju ui nikada ne boje. Stara i sva trona; Raspukla, puna crnih rupa, Ve godinama tako ranjena traje. Voljom Bojom i hirom Zemlje skoro se raspala. Brazde, bore duboke je dopala, Al' je blagost i ljepotu starice majke sauvala. Volim crkvu staru, Svaku ranu njenu. Tiinom nijemom ona pria O vremenima burnim, Dogaanjima udnim. Volim crkvu staru. Na njoj dan svaki Svoju stranicu pie, Zato i ne zna stariti vie. Dr. Vlatko Perin

29

IZJAVE ZA JAVNOST

PUBLIC STATEMENTS

Dar za ivot. Razmatranja o doniranju organa.

Benedikt XVI. A Gift for Life. Considerations on Organ Donation
Govor pape Benedikta XVI. na audijenciji za sudionike Meunarodnog kongresa Dar za ivot. Razmatranja o doniranju organa. to ga je organizirala Papinska akademija za ivot. Kongres je odran u Rimu 6.-8. studenoga 2008. asna brao u biskupstvu, Brao i sestre, Darivanje organa je jedinstveno svjedoanstvo milosra. U vremenu poput naega, esto obiljeenom raznim oblicima egoizma, postaje sve vanije shvatiti kako je nuno ui u logiku zahvalnosti da bi se ispravno shvatio sam ivot. U stvarnosti postoji odgovornost ljubavi i milosra po kojoj se osoba posveuje darivanju svoga ivota za druge, ukoliko ta osoba doista eli nai svoje osobno ispunjenje. Kao to nas je Gospodin Isus uio, samo dajui svoj ivot moemo ga spasiti (usp. Lk 9,24). Pozdravljam sve nazone, osobito senatora Maurizija Sacconija, talijanskog ministra rada, i zahvaljujem nadbiskupu Rinu Fisichelli, predsjedniku Akademije za ivot, za rijei koje mi je uputio, oslikavajui duboki znaaj ovog susreta i predstavljajui sintezu rada samoga skupa. Zajedno s njim takoer zahvaljujem predsjedniku Meunarodne federacije katolikih lijenikih drutava, i ravnatelju talijanskog Nacionalnog transplantacijskog centra, podcrtavajui sa zahvalnou vrijednost suradnje ovih organizacija na podruju transplantacije organa, o emu se raspravljalo kroz ove dane vaeg rada i prouavanja. Povijest medicine pokazuje dokaze velikog napretka koji je uinjen u svakodnevnom davanju sve veeg dostojanstva osobama koje pate. Transplantacija organa i tkiva predstavlja veliku pobjedu medicinske znanosti i sigurno je znak nade za one koji boluju od ozbiljnih i ivotno ugroavajuih bolesti. Okrenemo li pogled ka cijelom svijetu lako je potvrditi brojne i sloene sluajeve u kojima su mnogi ljudi, zahvaljujui tehnikama transplantacije organa, nadvladali izrazito teke bolesti i u njih je bila vraena radost ivota. To se nikada ne bi dogodilo da predanost lijenika i sposobnost istraivaa nije mogla raunati s velikodunou i altruizmom onih koji su darovali organe. Naalost, problem dostupnosti vitalnih organa nije samo teoretski nego znaajan praktini problem; to se moe vidjeti u dugim listama ekanja za osobe ija je jedina nada za preivljavanje vezana uz mali broj donacija. Iznad svega je u kontekstu ovoga korisno osvrnuti se na ovaj napredak znanosti, kako rast u broju molbi za transplantaciju ne bi promijenio etike principe na kojima transplantacija poiva. Kao to sam rekao u mojoj prvoj enciklici, tijelo nikada ne moe biti smatrano samo objektom (Deus Caritas Est, br. 5); initi drugaije nametalo bi logiku trita. Tijelo svake osobe, skupa s duhom koji je dan svakome ponaosob, ini nedjeljivu cjelinu u kojoj je otisnut lik samoga Boga. Zanemarivanje ove dimenzije podsjea na stavove koji nisu u stanju shvatiti ukupnost misterija prisutnog u svakoj osobi. Neophodno je stoga dati prioritet dostojanstvu ljudske osobe i zatiti individualnog identiteta. Glede tehnike transplantacije organa, to znai da osoba moe darovati organ samo ako taj in ne dovodi osobno zdravlje i identitet u ozbiljnu opasnost, i ako je uinjeno iz ispravnih moralnih i primjerenih razloga. Bilo kakav razlog za kupovanje i prodaju organa, ili usvajanje utilitaristikih i diskriminatornih kriterija, bilo bi u suprotnosti sa znaenjem samog dara na taj nain da bi ga obezvrijedio, kvalificirajui ga kao moralno nedopustiv in. Prema zlouporabama u transplantaciji ili trgovanju organima, koje obino zahvaaju nevine osobe poput djece, znanstvena i medicinska zajednica mora biti ujedinjena u zajednikom odbijanju. To su neprihvatljive prakse koje treba proglasiti gnjusnima. Isto etiko naelo treba neprestano ponavljati kada se sugerira da se ljudske embrije stvara i unitava za terapeutske svrhe. Sama ideja promatranja embrija kao terapeutskog materijala' u proturjeju je s kulturalnim, civilnim i etikim zasadama na kojima poiva dostojanstvo osobe. esto se transplantacija organa dogaa kao potpuno besplatna gesta u ime lana obitelji koji je proglaen mrtvim. U ovim sluajevima pristanak obavijetene osobe je preduvjet slobode kako bi se transplantacija mogla okarakterizirati kao dar a ne protumaiti kao prisilan ili zlostavljajui in. U svakom sluaju, korisno

30

PUBLIC STATEMENTS
je sjetiti se da se brojni vitalni organi mogu dobiti samo ex cadavere (od preminule osobe), koja ima svoje dostojanstvo i koju treba potovati. Tijekom proteklih godina znanost je napredovala u utvrivanju smrti pacijenta. Dobro je stoga da dosegnuti rezultati dobiju konsenzus cijele znanstvene zajednice kako bi se pronala rjeenja koja svima daju sigurnost. U takvoj sredini ak i najmanja mogunost proizvoljnosti nije doputena, i tamo gdje potpuna sigurnost nije dosegnuta, mora se vladati naelom opreza. Zbog ovoga korisno je potaknuti dodatna interdisciplinarna istraivanja i prouavanje na takav nain da se javnosti predstavi najtransparentnija istina o antropolokim, socijalnim, etikim i pravnim implikacija transplantacije. U ovim se sluajevima potivanje ivota darivatelja treba prihvatiti kao prvi kriterij, na takav nain da se uzimanje organa dogodi samo nakon utvrivanja stvarne pacijentove smrti (Kompendij Katekizma Katolike crkve, br. 476). in ljubavi koji se izraava darom svojih vitalnih organa je autentino svjedoanstvo milosra koje zna gledati dalje od smrti kako bi ivot uvijek pobijedio. Primatelj bi trebao biti svjestan vrijednosti onoga to prima, dara koji ide dalje od samog terapijskog znaenja. Ono to primaju predstavlja svjedoanstvo ljubavi i trebalo bi roditi odgovor koji e biti podjednako velikoduan, te na taj nain stvoriti kulturu darivanja i zahvalnosti. Put koji moramo slijediti dok znanost ne otkrije nove i naprednije terapije mora biti put stvaranja i irenja kulture okarakterizirane solidarnou koja se otvara drugima a da nikoga ne iskljuuje. Transplantacije koje su u skladu s etikom davanja zahtijevaju predanost svih ukljuenih strana u ulaganju svakog mogueg napora za stvaranje i informiranje kako bi se probudila savjest glede problema koji izravno utjee na ivote mnogih. Bilo bi zato neophodno nadvladati predrasude i nerazumijevanja, raspriti sumnje i strahove i zamijeniti ih sigurnostima i jamstvima da bi se u svima stvorila rairenija svijest o velikom daru ivota. Uz elju da svatko od vas nastavi svoju osobnu predanost s odgovarajuom sposobnou i profesionalizmom, zazivam Boju pomo u radnim sastancima ovoga skupa i svima vama od srca udjeljujem svoj blagoslov. Preveo: Aleksandar Savi, dr.med.

IZJAVE ZA JAVNOST

Prvo Adamovo jutro

Na svoju sliku stvori Bog ovjeka, na Svoju sliku stvori ga (Post 1,27)

Netom roen, od ljudi sm Sred rijeke ivota to oko njeg blista Nove due i novoga tijela Nepotroena, nedirnuta, ista

O, sve se raa, pupa i cvjeta ivota ushit je na vrhuncu Pitome zvijeri, umilni gmazi arena krila prte na suncu

Na obzorju blaga svjetlost klija Nazire obrise Nebeskog grada Tiha ga, zanosna pjesma ovija Duu mu mami i napaja

On ruku dignu i osjeti enju Da vrati se nazad do poetka puta U bliskost onu gdje Svjetlost uti U toplu sigurnost Oevog skuta

I ile mu bruje po itavom tijelu I poljubac Tvorev pee na elu...

Dr. Ruica Martinovi-Vlahovi

31

IZJAVE ZA JAVNOST

PUBLIC STATEMENTS

Zakljuna izjava Meunarodnog kongresa Humanae vitae za sva vremena ljudska spolnost ivljena u velikodunosti i razboritosti
Final Conclusions of International Congress Humanae Vitae for All Times - Human Sexuality Experienced in Generosity and Common Sense
Kongres je istaknuo: suvremenost enciklike Humanae Vitae, koja govori o naravnom zakonu i moralnom ivljenju spolnosti kao trajnim vrijednostima, proroku dimenziju enciklike, jer su se ostvarila njena predvianja o danas sve vidljivijim posljedicama otklona od prirodnog i moralnog ivljenja spolnosti, cjelovitost i ljepotu ljudske ljubavi i spolnosti prema Bojem planu u smislu dobrobiti koju ovjek ostvaruje ako prihvaa i ivi u skladu s tim planom, bogatstvo nauka Crkve, koji ne samo da ne proturjei znanosti ve daje pozitivan doprinos istraivanjima koje humanistike i znanstvene discipline razvijaju u korist ovjeka i drutva, da glavno strujanje dananjeg drutva, unato nametanjima alternativnih strujanja, u sredite stavlja upravo obitelj utemeljenu na braku izmeu ene i mukarca, potrebu novog feminizma koji potvruje savez ene i ivota uz sve potpunije oitovanje enskog genija u razliitim podrujima ivota, zauzimanju ena za ivot i svekoliku humanizaciju drutva u istinskoj ravnopravnosti spolova, da zanemarivanje duhovne dimenzije spolnosti dokida istinski smisao i cjelovitost ljudske ljubavi, da su metode prirodnog planiranja obitelji znanstveno i kliniki utemeljene, imaju visoku pouzdanost, te donose brojne zdravstvene, psiholoke, duhovne, ekonomske, ekoloke i druge dobrobiti za pojedinca, brani par, obitelj i drutvo, da, iako je trenutno na putu prema izumiranju, jo uvijek postoje tragovi nade za demografski oporavak hrvatskog drutva uz znaajno bolje zauzimanje odgovornih institucija, pojedinaca i skupina, nunost meusobnog umreavanja i povezivanja radi razvoja sustavnog i standardiziranog pristupa promicanja i poduavanja metoda prirodnog planiranja obitelji.

Organizatori kongresa i preko 200 sudionika potaknuti porukom enciklike Humanae Vitae od razliitih institucija oekuju da istinski surauju u ostvarivanju projekata usmjerenih na odgoj za vrjednote, promociju braka, obitelji i zatitu ivota te TRAE od odgojno-obrazovnih institucija da osiguraju provoenje programa cjelovitog odgoja mladih za velikoduno i razborito ivljenje spolnosti potujui roditeljsko prioritetno pravo da odluuju o odgoju svoje djece, od Crkvenih struktura da u skladu s postojeim dokumentima i odlukama prirodno planiranje obitelji dobije primjereno mjesto u formaciji pastoralnih djelatnika, pastoralu mladih, obiteljskom pastoralu i pastoralu zdravstva te da omogui ostvarenje projekta sustavnog promicanja i poduavanja prirodnih metoda u redovitom pastoralu, a poglavito u upama i obiteljskim savjetovalitima, od institucija strunog srednjokolskog, vieg i visokog obrazovanja da u redovite programe strune formacije i trajne edukacije zdravstvenog osoblja i ljekarnika ukljue sadraje o prirodnom planiranju obitelji. od zdravstvenih ustanova da potujui postojee kodekse Hrvatske lijenike komore i Hrvatskog lijenikog zbora prirodno planiranje obitelji postave u temelj skrbi o prokreativnom zdravlju, osobito u sluaju problema u postizanju zaea, od znanstvene zajednice da se svojom djelatnou pridrue stvaranju baze znanja te vjerodostojnoj interpretaciji znanstvenih injenica o plodnosti i prirodnom planiranju obitelji inei ta znanja dostupnima iroj javnosti, od sredstava javnog priopavanja da na primjeren, cjelovit i dananjem ovjeku razumljiv nain prenose istinu o ljudskoj spolnosti i prirodnom planiranju obitelji.

32

LITERATURE REVIEWS

PRIKAZI IZ LITERATURE

Paul Michael Quay: Kransko znaenje ljudske spolnosti

Centar za bioetiku Filozofsko-teolokog instituta Drube Isusove, Zagreb 2008. Prim. dr. Ivica Ruika Paul Michael Quay: The Christian Meaning of Human Sexuality Centar za bioetiku Filozofsko-teolokog instituta Drube Isusove, Zagreb 2008
Proitavi ovu knjiicu postavio sam si pitanje zato je glavni urednik Biblioteke Bioetika, o. Valentin Pozai, odabrao prijevod ove knjige za objavljivanje. U samom tekstu knjige naao sam odgovor koji citiram: Znaenje brane zajednice prebogato je da bi ga mlada osoba koja upravo ulazi u brak mogla u cijelosti shvatiti, mora se nauiti to znaenje. Da bi mlada osoba mogla to nauiti, potrebni su joj uitelji: filozofi, teolozi, propovjednici, ispovjednici, vjerouitelji, lijenici koji vode zarunike teajeve, nastavnike u kolama i na fakultetima, a svi e oni nai korisne podatke za rad u poduci od spolnosti. Ova knjiica donosi shvaanje ljudske spolnosti koje nam nudi boanska objava kad opisuje duhovnu, psiholoku i tjelesnu komplementarnost mukoga i enskoga bia. Namijenjena je prvenstveno odraslim kranima koji ele znati ne samo koji su stavovi Crkve o spolnom ponaanju, nego i zato Crkva neku vrstu ponaanja smatra ispravnim, odnosno neispravnim. Spolni je moral dio otajstva naega ivota u Kristu, a jedinstveni dar spolnosti doputa nam da odluimo ili da ne odluimo hoemo li sudjelovati u jednom obliku Bojeg stvaranja. Istina o ljudskoj osobnosti i ljudskoj seksualnosti temelji se na Bojoj objavi, pa nam se razumijevanje tog kranskog otajstva nudi kroz Sveto pismo Starog i Novog zavjeta, kroz uenje Otaca mlade Crkve, najvanijeg dijela tradicije. Objava ui da je kranski brak nerazdruiv, brak i obitelj su neraskidivi. Brak simbolizira odnose intimnije od same spolne veze, a spolni odnos iskazuje svoje puno znaenje samo u braku. Razaranje braka i obitelji putem rastave i ponovnog sklapanja braka, razara drutvo. Prva polovica knjiice puna je savjeta i misli o braku i vjernosti, dok se u drugoj polovici na slian nain raspravlja o neispravnom seksualnom ponaanju kao to je preljub, prisila na spolni odnos, seksualne lai, spolni odnosi neoenjenih, promiskuitetu, prostituciji, samozadovoljavanju, homoseksualnosti i kontracepciji. Posljednja su dva poglavlja posveena pitanju djevianstva, suzdrljivosti i celibata. Kranska je istoa simbol natjecanja, napora, patnje radi ispunjavanja mnogo veeg cilja, a to je ljubav prema Bogu. Redovnici, redovnice i sveenici mogu se pridravati svoje odluke o istoi uz pomo molitve, duhovnog tiva, samokontrole, guenja strasti i tjelesne pokore. Autor knjige, Paul M. Quay, S.J. roen je u Arkansasu 1924., a umro u Chicagu 1994. Uao je u ikaku provinciju Drube Isusove godine 1946., a sveenik je od 1961. Diplomirao je filozofiju i teologiju, stekao je doktorat iz teorijske fizike na Massachussetts Institute of Technology i potom proveo vie godina u Francuskoj na postdoktorskom istraivanju. etrnaest je godina poduavao je fiziku i teologiju na St. Louis University, a od 1981. godine do smrti bio je profesor filozofije na Loyola University of Chicago. Autor je preko 75 lanaka kao i ove knjige, a postumno je 1995. godine tiskana knjiga njegovih eseja The Mistery Hidden for Ages in God. Ta je knjiga rezultat njegovih 30-godinjih meditiranja i velik je doprinos katolikim studijima u SAD-u. Knjiga ima 127 stranica i podijeljena je u osam poglavlja s predgovorom i navodima iz Svetog pisma i ostalom literaturom. To je dvanaesta knjiga izdanja Bioetika Filozofsko-teolokog instituta Drube Isusove u Zagrebu, iji je urednik o. Valentin Pozai, S.J. Knjiga se moe naruiti na adresi nakladnika: Centar za bioetiku, Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, 10001, p.p. 169, Jordanovac 110, tel./fax. 23542-03.

33

PRIKAZI IZ LITERATURE

LITERATURE REVIEWS

Mato Babi: Hrvatska na putu razvoja

Centar za bioetiku Filozofsko-teolokog instituta Drube Isusove, Zagreb 2008. Prim. dr. Ivica Ruika Mato Babi: Croatia on the Path of Development Centar za bioetiku Filozofsko-teolokog instituta Drube Isusove, Zagreb 2008
Knjiga Hrvatska na putu razvoja jest 13. knjiga biblioteke Bioetika iji je glavni urednik o. Valentin Pozai S.J., pomoni biskup zagrebaki i osniva i voditelj Centra za bioetiku. Autor knjige prof. Mato Babi, predstojnik Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, donosi program mogueg gospodarskog razvoja Hrvatske. To nije prva verzija znanstvenog rada o gospodarskom razvoju Hrvatske, a po rijeima autora taj program nije raen po narudbi nijedne politike stranke. Program je podijeljen u osam dijelova. U prvom dijelu govori se o temeljnim ekonomskim postavkama svakog ekonomskog programa i naglaava da je vano naelo maksimiziranja drutvenog blagostanja kroz ostvarivanje maksimalne proizvodnje iz raspoloivih izvora u uvjetima trine, a ne socijalistike privrede. Visoka razina pravne nesigurnosti i korupcije u Hrvatskoj, bitno su ogranienje gospodarskom razvoju. Tek kada se razrijee ti osnovni problemi, Hrvatska moe krenuti u intenzivniji i stabilniji gospodarstveni razvoj. Autor se zatim osvre na stanje hrvatskog gospodarstva i na temeljne odrednice razvoja privrede i na traenje mogue koncepcije i ciljeva razvoja. Strukturne promjene hrvatskog gospodarstva nune su za njezin razvoj, a u sklopu toga nuna je i promjena kadrovske strukture. Postoji iluzija da je promjena vlasnitva (privatizacija) kljuna za gospodarstvo, no daleko vanije od samog vlasnitva jest kvalitetno upravljanje poduzeima. Naime, uinkovitost poduzea ovisi o upravljanju, a ne o vlasnitvu. Politika odumiranja drave jest zabluda, a vlada je izabrana da zemljom vlada, a ne da je rasprodaje. Iznesene su i temeljne odrednice dugoronog razvoja hrvatskog gospodarstva uz otplaivanje duga restrukturiranjem domae, prije svega javne potronje. Valentin Pozai u svom pogovoru Korupcija i mit o korupciji analizira neetine korijene korupcije i etiki lijek i prevenciju korupcije. Korupcija kao pojava nemoralnog razmiljanja i djelovanja mnogo govori o pojedincima, o drutvu u cjelini i o strukturama vlasti. Svijet diktature relativizma odnosno anarho-liberalno drutvo ne pruaju nadu ni jamstvo za izlazak iz stanja korupcije. Korupcija je nastala zbog naglaenog individualizma i materijalizma, erozije osnovnih klasinih vrijednosnih sustava i nazora: potenja, pravednosti i solidarnosti. Kad korupcija ne bi bila povlatena na vrhovima, lake bi se suzbila na niim razinama. Opakom pritisku okoline mogu se oduprijeti samo oni jai u krjeposti, pojedinac ili skupina koji e svojim jasnim i beskompromisnim stajalitem biti trajan zov savjesti, sol zemlje i svjetlo svijeta. Obnovom kranskog shvaanja vrijednosti moe se stvoriti temelj za odgovorno svjesno ponaanje. Sam integralne moralne osobnosti izrasle u svijetu vrjednota i na temelju vrjednota mogu biti voditelji na putu izlaska iz korupcije. Kranin ne moe i ne mora izbjegavati podruje politike djelatnosti. Naprotiv! Vie nego drugi, kranin ima motiva, svjetla i snage za svoje poslanje, za svoje sluenje blinjemu. Politiko djelovanje motivirano asnim pobudama sasvim je izniman nain i osobito djelo ljubavi prema blinjemu. Krani se ne mogu opravdavati za stav nemoi, depresije u osobnom, drutvenom, politikom i ekonomskom ivotu. Za krane nema opravdanja zbog lijenosti u radu i molitvi s isprikom Ionako se nita ne moe uiniti. Prema korupciji treba zauzeti istinit odvaan stav.

34

ACTIVITIES OF HKLD

AKTIVNOSTI DRUTVA

Hodoae podrunice HKLD-a Pula u Trsat (20. rujna 2008.)

Andrej Angelini, dr.med.

Predavanje: Ante Mateljan Bolesnik i sveenik temelji duobrinitva u bolnici" (Split, 6. listopada 2008.)
Danijela De Micheli Vitturi, dr.med.

Pilgrimage by the Pula Branch of the HKLD to Trsat

Pulska podrunica HKLD hodoastila je Majci Bojoj na Trsat, u subotu, 20. rujna 2008. Duhovno nas je vodio vl. Milan Muina, duhovnik Pulske podrunice. Krenuli smo u jutarnjim satima ispred upne crkve sv. Pavla u Puli, te preko Pazina doli na Trsat, to najstarije Marijansko svetite u nas. Na Trsatu su nas doekale kolege iz Rijeke podrunice te smo svi skupa, zajedno sa hodoasnicima iz drugih krajeva nae Domovine, sudjelovali na sveanoj hodoasnikoj svetoj Misi u prepunoj crkvi Majke Boje Trsatske. Nakon Mise obili smo Trsatsko svetite i to zahvaljujui ocu gvardijanu svetita obili smo atrij te kapelu zavjetnih darova, a zahvaljujui dr. Anelku Vlahu (tajniku Rijeke podrunice) posjetili smo riznicu svetita te novootvoreni Pastoralni centar aulu pape Ivana Pavla II, koja je sagraena uz perivoj Gospe Trsatske. Svatko je imao mogunost za osobnu molitvu, te smo oko 13 sati napustili Rijeku i krenuli na Uku gdje smo, nakon duhovne potraili i tjelesnu okrjepu, te starom cestom po Uki mogli uivati u prelijepom krajoliku. Put smo nastavili u Lanie. Doekao nas je bivi upnik vl. Merli, koji nam je iz prve ruke ispriao dogaaj koji se zbio 24. kolovoza 1947. upravo u toj Crkvi i u upnom stanu nadomak Crkve. Posjetili smo i upni ured u kojem su jo vidljivi tragovi krvi od muenike smrti sluge Bojega vl. Miroslava Buleia. Prepuni emocija i napojeni duhom zajednitva priveli smo kraju jo jedno ugodno druenje.

Lecture, Ante Mateljan Patient and Priest Basic Pastoral Ministry in the Hospital (Split, October 6, 2008)
U ponedjeljak, 6. listopada 2008. u organizaciji HKLD podrunice Split duhovni asistent podrunice Split prof.dr. don Ante Mateljan otvorio je novu akademsku godinu predavanjem pod naslovom: Bolesnik i sveenik - temelji duobrinitva u bolnici. Nakon uvodne molitve, predava je pozdravio povjerenika za Pastoral splitsko-makarske nadbiskupije mons.dr. Dragu imundu, duobrinika bolnice na Kriinama don Marka Klaria, kolegice i kolege i sve nazone. Spomenuo je nedavno preminulog bolnikog kapelana don iru Buria, koji je 17 godina djelovao kao duobrinik bolnice na Kriinama u Splitu. Poseban spomen na don iru splitski lijenici obiljeit e na blagdan sv. Luke Svetom Misom u kapeli bolnice Kriine koju e predslaviti don Ante Mateljan. U svom izlaganju na temu bolesnik i sveenik, don Ante je polazei od Ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije kojim se ureuje prisutnost i djelovanje katolikog duobrinika u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama iznio naela na kojima se temelji kranski ispravna, pastoralno primjerena i duhovno korisna komunikacija izmeu sveenika i bolesnika, u kojoj je naglaena duhovna skrb, te slavljenje sakramenata. Pastoral bolesnika je najzahtjevniji oblik pastorala. Potrebna je dobra pouka i odgoj za takav pastoral. U nastavi na studiju teologije ta je priprava vrlo oskudna. Zahtjevi i potrebe pastorala su veliki i nuno je ukljuiti laike preko njihovih udruga ili pojedinano koji su pripremljeni za takvu skrb. Duobrinitvo bolesnika ukljuuje i komunikaciju sveenika s bolnikim osobljem i obitelji bolesnika. Kranska komunikacija izmeu sveenika i bolesnika ima tri specifine oznake: razgovor/rije, slavlje sakramenata i molitvu. U komunikaciji s bolesnikom vano je znati da sveenik nije lijenik i da lijenik nije sveenik. Postoje i mogui neuspjesi u komunikaciji na koje treba raunati. Rije istine oslobaa za pravu nadu. Sveenik posreduje

lanovi Podrunice HKLD-a u Trsatu (20. rujna 2008.).

35

AKTIVNOSTI DRUTVA
u sakramentalnom susretu s Kristom. Posebno je predava naglasio sakrament ispovijedi, euharistiju i bolesniko pomazanje, uz uvijek potrebnu i neizostavnu molitvu s bolesnikom i za bolesnika. Bolest je stanje u kojem se misli na pomalo zaboravljena pitanja u svakodnevnom ivotu, a to su pitanja o smislu ivota, patnje, bolesti i smrti, tada se vie ne razmilja samo o tjelesnom zdravlju i produetku ivota, nego o konanom odreenju vlastitog postojanja. Gledajui ve iz te opeljudske perspektive, prisutnost sveenika u bolnici nije ni beznaajna ni sporedna. O tome svjedoe lijenici, medicinsko osoblje, a posebno duobrinici. Kao i svaki lijenik, tako je i bolniki duobrinik duan ispitati vlastitu savjest o svojem odnosu prema bolesnicima. Taj se ispit odnosi na sva tri oblika pastoralne skrbi: navjetaj Rijei, slavljenje sakramenata, sluenje u ljubavi. Odnosno, na ono to je Isus naloio Dvanaestorici uputivi ih: Bolesne lijeite, mrtve uskrisujte, gubave istite, zloduhe izgonite! Besplatno primiste, besplatno dajte! (Mt 10, 5.8) Dostojanstvo ljudske osobe te potvrda nade u ivot, koju sveenik svjedoi, dovoljan je razlog njegove prisutnosti u bolnici i temelj odnosa s bolesnikom. Nakon predavaa, don Marko Klari, kapelan bolnice na Kriinama iznio je nekoliko svojih upeatljivih ivotnih primjera iz netom povjerene mu slube.

ACTIVITIES OF HKLD
Mateljan, tajnica dr. Anita Struji i koordinatorica HKLD-a za Junu Hrvatsku dr. Danijela De Micheli Vitturi koja je proitala pozdravno pismo predsjednice HKLD-a dr. Marice Mileti-Medved.

lanovi nove podrunice HKLD-a u Sinju (18. listopada 2008.).

Izvjee o osnivanju podrunice HKLD-a u Sinju (Sinj, 18. listopada 2008.)

Ante Proli, dr.med.

Report on the Establishment of the Sinj Branch of the HKLD (Sinj, October 18, 2008)
Na blagdan Sv. Luke, zatitnika lijenika i medicinskog osoblja, 18. listopada 2008. godine u Sinju, u prostorijama Franjevakog samostana osnovana je podrunica Hrvatskog katolikog lijenikog drutva. Osnivaku skuptinu je predvodila dr. Tanja Kodoman Krianac koja je bila i inicijator osnivanja podrunice. U ime sinjskih franjevaca skuptinu je pozdravio gvardijan Svetita Gospe Sinjske Fra Boe Vuleta koji je podrunici ponudio pomo i prostor za odravanje sastanaka, a u ime grada Sinja prisutnima se obratio gradonaelnik dr. Ivan Nasi koji je i sam lan podrunice. Na skuptini su bili gosti iz Splitske podrunice HKLD-a: predsjednik dr. Anton Marovi, duhovnik dr. don Ante

Na izbornoj skuptini za predsjednika je izabran dr. Ante Proli, spec. obiteljske medicine, za dopredsjednicu dr. Ljubica Paladin unjara, spec. medicine rada, za tajnika dr. Rino Rani, struni suradnik u Farmalu, a za rizniarku dr. Danja Laki Budimir, stomatolog. Za kontakt s medijima i javnosti odreena je dr. Tanja Pavi, spec. obiteljske medicine. Dekretom Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu, a na prijedlog inicijativnog odbora, za duhovnika je imenovan fra Nedjeljko Juki, profesor biologije u Franjevakoj klasinoj gimnaziji. Podrunica sada ima 23 lana, a nadamo se da e se nae lanstvo poveati. Naime, promjene zdravstvenog sustava i optereenost poslom otuili su lijenike tako da je osnivanje podrunice doekano s oduevljenjem, kako zbog povezivanja lijenika, tako i duhovne okrjepe. Nakon izborne skuptine u samostanskoj u kapeli Sv. Kria fra Nedjeljko Juki je sluio Svetu misu, a koncelebrirao je don Ante Mateljan. Nakon Svete mise dobrotom poglavarstva grada Sinja

Proslava blagdana sv. Luke Evanelista u Zagrebu (Zagreb, 16.-18. listopada 2008.)
Prim.dr. Ivica Ruika

Celebration of the Feast of St. Luke in Zagreb (Zagreb, October 16-18, 2008)

36

ACTIVITIES OF HKLD
Zagrebaka podrunica Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva proslavila je blagdan sv. Luke zatitnika lijenika i HKLD-a rekolekcijama 16. i 17. listopada i sv. Misom 18. listopada. Ovo je godina sv. Pavla i prisjeamo se da je prolo 2000 godina od njegova roenja. Sv. Luka bio je prijatelj i lijenik sv.Pavla na njegovim misijskim putovanjima i izvjestitelj o njegovim misijama i nauku to je zabiljeio u Djelima apostolskim. Zato je opravdan izbor fra Darka Teperta, OFM, doktora biblijskih znanosti i arheologije da prva dva dana proslave i duhovne obnove lanova HKLD-a izabere temu o misijskim putovanjima i nauku sv. Pavla. Na tri putovanja po gradovima i rimskim provincijama u Maloj Aziji Pavao je navijetao Isusovo Evanelje meu idovima i poganima s veim uspjehom meu potonjima. Roen u Tarzu u Ciliciji u Maloj Aziji u dobrostojeoj obitelji, Pavao je bio dobro obrazovan. Kao vrhunski idovski teolog isprva je bio estoki progonitelj prvih krana. Pred Damaskom u Siriji obasjala ga je snana svjetlost s neba iz koje je uo glas: Savle, Savle zato me progoni? Njegovo je idovsko ime bilo Savao, a rimsko Pavao i bio je punopravni graanin Rimskog Carstva. Poslije drugovanja s Isusovim sljedbenicima u Damasku, posebno s Barnabom, poinje Pavlov preokret, od protivnika Isusovih sljedbenika on postaje na svojim putovanjima navjestitelj Isusova nauka. U poslanicama iznosi Isusov nauk, no esto daje praktine savjete novim kranima u prvoj Crkvi. Pavlova velika misijska putovanja poinjala su u Antiohiji a zavravala u Jeruzalemu. U Antiohiji je prvi put zabiljeen naziv kranin. Kranin je ovjek ljubavi prema blinjemu, ovjek bratoljublja, nade i radosti. Vjera sama nije dovoljna jer vjeru treba i ivjeti.Vjera se ivi ljubei druge kako nas je Krist uio. Velike su Pavlove rijei: Ustani se od mrtvih i zasvijetlit e ti Krist. Posljednje Pavlovo putovanje bilo je put u Rim. Na taj je put iao kao optuenik i zatvorenik. Sve do muenike smrti odrubljivanjem glave, u rimskom je zatvoru i dalje pisao poslanice Rimljanima. Na blagdan sv. Luke u bazilici Srca Isusova u Zagrebu sveanu misu predvodio je pomoni biskup zagrebaki mons. dr. Ivan ako, a koncelebrirali su braa Isusovci. Misu su svojim pjevanjem uzveliali Zagrebaki lijenici pjevai pod vodstvom prof.dr. Mije Bergovca. Predsjednica HKLD-a prim. dr.sc. Marica Mileti-Medved na kraju svete Mise zahvalila se je biskupu i drugim misnicima kao i Isusovcima to su nam omoguili nau proslavu u njihovoj bazilici. Poslije mise lanovi su se druili na domjenku s misnicima i s pomonim biskupom zagrebakim mons. Valentinom Pozaiem.

AKTIVNOSTI DRUTVA

Proslava blagdana sv. Luke Evanelista u Splitu (Split, 18. listopada 2008.)
Danijela De Micheli Vitturi, dr. med.

Celebration of the Feast of St. Luke in Split (Split, October 18, 2008)
lanovi HKLD-a podrunice Split obiljeili su 18. listopada blagdan svog nebeskog zatitnika sv. Luke svetom misom u bolnici na Kriinama. Slavlje je predvodio duhovni asistent don Ante Mateljan, a na poziv novog bolnikog kapelana don Marka Klaria, nasljednika nedavno preminulog don ire Buria koji je 17 godina obnaao slubu duobrinika u bolnici na Kriinama. U svojoj homiliji don Ante se usredotoio na temu prijateljstva. Ocrtao je sv. Luku kao Bojeg ovjeka, prijatelja i suradnika svetog Pavla koji nije zaboravio svoje zvanje, a u Evanelju i Djelima Apostolskim posvjedoio koliko je Bogu stalo da nam bude blizu. Luka tako istie Isusovo prijateljevanje s ljudima, sve do dana uskrsnua i izvjea o uenicima na putu u Emaus. Luka je evanelist radosti, molitve i Bojeg milosra, koji svoje evanelje zavrava opisom rastanka s Isusom, emu je peat blagoslov, znak Isusove brige i prijateljstva. Uz to je don Ante postavio i nekoliko pitanja: Kakvo je moje iskustvo prijateljstva s Bogom u Isusu Kristu? Doivljavam li Boga kao prijatelja u bolesti i u trpljenju? Ogleda li se u mojim prijateljstvima ono dublje prijateljstvo s Bogom? Zahvaljujem li Bogu za sve koji su mi darovali svoje prijateljstvo? Jer, ako nas bole nered, grube rijei pa i opravdane kritike, zato tako rijetko i slabo vidimo darove u osobama i po osobama koje nam daje Bog? Boje prijateljstvo s nama koje nam je darovano u Isusu Kristu, o emu nam svjedoi sveti Luka, potie nas da ozbiljno prihvatimo utjelovljenu Rije i dar Duha Svetoga, koji nas otvara novim i nerijetko udesnim dimenzijama ivota. Sv. Luka nas potie i na molitvu za lijenike, posebno zato to je to zvanje iji izbori imaju dalekosene posljedice za ivot pojedinaca i dobrobit zajednice. Stoga molimo za lijenike i bolnike kapelane da im Bog udijeli bistrinu vjere, otrinu volje i posluh poticajima Duha Svetog na putu dobra i milosti. Don Marko Klari, kapelan bolnice na Kriinama, zahvalio je don Anti, lijenicima, sestrama i bolesnicima koji su sudjelovali u ovom slavlju, te nakon mise sve pozvao na prigodan domjenak

37

AKTIVNOSTI DRUTVA

ACTIVITIES OF HKLD
oevi prvo ozakonili ubijanje svoje djece, a sada su djeca ozakonila ubijanje svojih oeva.

Predavanje: Niko Zurak Eutanazija (Zagreb, 30. listopada 2008.)

Petar Bili, dr.med.

Lecture, Niko Zurak Euthanasia (Zagreb, October 30, 2008)

Nakon uvodne rijei predsjednice Zagrebake podrunice HKLD-a, prof.dr.Dubravke Kocijan Hercigonja i molitve koju je predvodio duhovnik Drutva mons. Valentin Pozai u punoj dvorani Margarita Peraica, prof.dr.Niko Zurak odrao je predavanje o eutanaziji. Prof.dr. N. Zurak izrazio je veliko zadovoljstvo zbog iskazanog interesa za ovu temu, koja je bitna za Hrvatsko katoliko lijeniko drutvo, no takoer je istaknuo kako predavanje iznosi pred istomiljenicima, te da bi volio odrati predavanje i pred publikom koja podupire eutanaziju. Prema Websterovom rjeniku eutanazija je in ili postupak izazivanja bezbolne smrti, obino zbog neizdrivih boli u terminalnoj fazi neizljeivih bolesti. Eutanazija, to jest voljno prekidanje ivota bolesnika, bilo na njegov zahtjev ili na zahtjev njegovih bliskih srodnika, je neetina. Takoer je istaknuta taktika pro-eutanazija pokreta manipulacijom terminima, dramatizacijom sluajeva, patetinim samooptuivanjem, promidbom i afirmacijom dostojanstva smrti kao znaka kulturnog elitizma. Dekriminaliziranjem eutanazije unitavaju se temelji lijenike profesije. Kraljevina Nizozemska, zemlja koja je prva ozakonila pobaaje, droge, homoseksualne brakove, te od godine 2001. i eutanaziju, postala je poligon za eksperimentiranje socijalnog inenjeringa. Jedan od najsvjetlijih trenutaka Nizozemske povijesti bio je kada je odbila Hitlerov plan pod imenom T4, kojim se nastoje ubiti sva invalidna i hendikepirana djeca do tree godine starosti. Godine 2001. dekriminalizirana je eutanazija u Nizozemskoj, te je eutanizirano 22 djece sa meningomijelokelom i drugim tekim bolestima. Tako se zloin prometnuo u in milosra, u svega nekoliko desetljea. Cijeli svijet se bori protiv smrtnih kazni viestrukih ubojica, dok se isti taj svijet bori za eutanaziju nedunih i najugroenijih. Medijima su znatno zanimljivije osobe koje promiu ekstremnost, ono to je neuobiajeno, nego koje brane ve ustaljena naela. Na kraju je biskup Pozai istaknuo kako su mnogi lijenici, nai lanovi na istaknutim poloajima, te zapitao gdje se oni nalaze i to rade u pogledu toga. Takoer je istaknuo kako su

Predavanje: Anton Marovi Botulinum toxin, Botox , otrov koji lijei (Split, 3. studenoga 2008.)
Terezija Marovi, dr. med.

Lecture, Anton Marovi Botulinum toxin, Botox, A Poison that Can Heal (Split, November 3, 2008)
U Splitu je u sklopu redovitih mjesenih tribina Podrunice HKLD-a u ponedjeljak, 3. studenoga dr.sc. Anton Marovi, spec. neurologije i predsjednik splitske podrunice, odrao predavanje pod naslovom Botulinum toksin, Botox, otrov koji lijei. Predava je prvo iznio temeljna saznanja o botulizmu i njegovu uzroku, botulinum toksinu odnosno Botoxu, jednom od industrijskih preparata botulinum toksina. Ovo je vrlo zanimljiva pria i kroz nju se moe dati presjek razvitka i medicinske i farmaceutske ideje zdravlja i poduzetnitva od poetka devetnaestog stoljea do 21. stoljea. Industrijska revolucija i s njom povezan rast gradova, potreba za proizvodnjom konzervirane hrane, a kasnije i dva svjetska rata bitno su doprinijeli shvaanju teine i uzroka bolesti botulizma. Polagano napredovanje u otkrivanju uzronika Clostridium botulinum i purificiranju toksina obiljeeno je individualnim entuzijazmom lijenika devetnaestog i ranog dvadesetog stoljea. Slijedi shvaanje da najjai od poznatih prirodnih toksina moe korisno posluiti u lijeenju nekih bolesti i bolesnih stanja, potom eksperimentiranja nakon kojih slijede odobrenja ovlatenih tijela. Zadnje kljuno je odobrenje FDA u SAD-u za primjenu u kozmetikim indikacijama. Predava je prikazao mehanizam djelovanja Botoxa i drugih botulinum toksina - neuromiinu paralizu. Tako je naveo da je tragom uinaka opaenih u prirodi prvi dr. Scott ciljano primijenio purificirani toksin na ekstraokularne bulbomotorike miie i preparat nazvao Oculinum. Upravo slijedom toga jedna od prvih doputenih indikacija jest strabizam. Naknadno, potaknuta uspjehom, tvrtka Allergan otkupljuje lijek i naziva ga Botox. Indikacije su u poetku prvenstveno neuroloke bolesti (strabizam, razni oblici distonija - blefarospazam, hemispazam

38

ACTIVITIES OF HKLD
facijalisa, tortikolis). Na krilima opaenih uspjeha raste broj indikacija za primjenu Botoxa i u SAD-u i u drugim zemljama svijeta. No, kritikom analizom odreeni broj dijagnoza vie nije na odobrenoj listi. Ali, interesantno je da danas u SAD-u pa i u Republici Hrvatskoj strabizam vie nije indikacija za primjenu Botoxa. U Republici Hrvatskoj Botox je indiciran kod blefarospazma, hemispazma facijalisa, tortikolisa te u neuropedijatriji pod definiranim uvjetima. No, u SAD-u najea terapija kirurga plastiara u 2007. godini je primjena Botoxa u izravnavanju bora na licu i elu 4.6 milijuna primjena. Ova je primjena pak zapoela nakon sluajnog opaanja jednog branog para kirurga plastiara u Vancouveru 2002.godine neoekivana, neeljena nuspojava postala je glavna indikacija. A strabizam od kojeg je sve poelo vie nije indikacija. Predava je iznio i podatak kojeg je objavila FDA tijekom 2008. godine o tridesetak smrti koje su na neki nain povezane s primjenom Botoxa. Ni Republika Hrvatska nije bez Botox histerije ni Botox partyja, niti bez wrinklerexije (nekritiko neprestano uzimanje Botoxa u cilju peglanja bora na licu). Dalje, predava se ukratko izjasnio o problemima probira bolesnika u Republici Hrvatskoj, obzirom na rastue potrebe i ograniena sredstva koja su na raspolaganju. Otvaraju se brojne i moralne i etike dileme o emu e u budunosti sigurno biti jo govora.

AKTIVNOSTI DRUTVA
depresiji i ulozi vjere u njezinu lijeenju. Na predavanju nam je predstavljena depresija sa svojom etiologijom, simptomima i lijeenjem s naglaskom na ulozi vjere kao osloncu ovjeka koji pati, jer vjera daje smisao svakom trpljenju i boli. Zbog toga pacijenti vjernici lake podnose i prihvaaju patnju. Dr. Brei je istaknula da je presudan odgoj u obitelji, te kako bi djecu trebalo odgajati da spoznaju i upijaju duhovne vrijednosti. U terapijskim smjernicama navela je kako je uz psihoedukaciju potrebna i duhovna obnova; nauiti pacijente da oprataju, da misle pozitivno, unose vie ljubavi, ine dobro, vesele se tuem uspjehu, potiu jedni druge na ljubav prema ivotu. O aktualnosti teme govori iva i konstruktivna rasprava okupljenih kolega koja je uslijedila nakon lijepo posjeenog predavanja.

Predavanje: Petrana Brei Terapijske smjernice i uloga vjere u lijeenju depresije (Slavonski Brod, 4. studenoga 2008.)
Mirela Skorupski, dr. med.

Mr.sc. Petrana Brei u Slavonskom Brodu (4. studenoga 2008.).

Duhovna obnova HKLD-a podrunice Pula (Opatija, 7.-9. studenoga 2008.)

Ljubica Hang Ragu, dr.med.

Lecture, Petrana Brei Therapeutic Guidelines and the Role of Faith in the Therapy of Depression (Slavonski Brod, November 4, 2008)
U utorak 4. studenoga ove godine u prostorijama HLZ u OB Dr. Josip Benevi u Slavonskom Brodu, Podrunica HKLD-a iz Slavonskog Broda je ugostila mr.sc.dr. Petranu Brei, spec. psihijatrije iz Psihijatrijske bolnice Vrape, koja je odrala predavanje s temom o

Spiritual Renewal of the Pula Branch of the HKLD (Opatija, November 7-9, 2008)
I ove godine, deveti put, pulska podrunica HKLD-a organizirala je duhovnu obnovu za svoje lanove i nae drage goste, lanove rijeke podrunice HKLD-a. Duhovna obnova je odrana od 7. do 9. studenoga u Rezidenciji Drube Isusove u Opatiji. Od

39

AKTIVNOSTI DRUTVA
ukupno 15 sudionika duhovne obnove, gostiju je bilo vie jer se je odazvalo skoro cijelo rukovodstvo rijeke podrunice. Duhovnik i voditelj obnove bio je kao i do sada isusovac, pater Slavko Pavin iz Zagreba. Na pater Pavin je najprije vrstan ovjek koji svjedoi i ivi vjeru. Veliki je poznavalac i tuma Biblije s ogromnim iskustvom u radu na duhovnoj obnovi. Nadahnuto nam je tumaio Boju Rije. Pribliio nam je i razjasnio odabrane tekstove koji se odnose na bit ljudskog ponaanja istovremeno pokazujui put kako se osobno trebamo promijeniti prema Bojoj Rijei. Usmjeravao je nae misli i razmiljanja na Boji nain, pokazujui nam kako ih primijeniti, ivjeti po njima. Ispuniti doline, spustiti gore i breuljke, poravnati neravnine. Osloboditi se za ljubav. Ohrabriti se za odgovorno ivljenje. Mnogobrojne darove viestruko umnaati koristei ih za dobro drugih i time obogatiti sebe pravom radou. Svi smo osjeali ponos i radost to smo dio male grupe udruene u nastojanjima da preko Boje Rijei razumijemo i dokuimo to vie bt vlastita ivota, odnosa prema drugim ljudima i odnosa prema Bogu. Na ivot u sadanjosti i vjenosti. Dan smo zapoinjali i zavravali zajednikom molitvom, slavili Euharistiju, imali smo priliku za razgovor s paterom i za ispovijed. Kratke trenutke odmora obogatili smo druenjem. Slobodno mogu rei u ime svih sudionika da smo ovaj vikend doivjeli kao Boji dar to ukljuuje sveukupnu ljepotu, okruenje Rezidencije Drube Isusove i drage nam domaine.

ACTIVITIES OF HKLD

Simpozij: Etiki vidici komu nikacije u zdravstvu (Zagreb, 8. studenoga 2008.)

Mirko Karai, dr.med.

Simposium: Ethical Aspects of the Communication in Health Care (Zagreb, November 8, 2008)
Ovogodinji ve tradicionalni jesenski simpozij Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva (HKLD) odran je 8. studenoga 2008. u Velikoj predavaonici Klinike bolnice Dubrava u Zagrebu. Ove je godine voditeljica teaja bila dr. eljka ubari, lijenik ope medicine. Dr. eljka ubari je nova voditeljica Sekcije za odgoj i obrazovanje koja je naslijedila dugogodinju voditeljicu Sekcije doc. dr. eljku Znidari. Tema ovogodinjeg simpozija bila je Etiki vidici komunikacije u zdravstvu. Od ezdesetak sudionika simpozija uz medicinare sudjelovao je i znaajan broj farmaceuta. Skup je bio bodovan u sklopu trajne edukacije od strane dvije strukovne komore: Hrvatske ljekarnike komore i Hrvatske lijenike komore. Nakon uvodnog predavanja voditeljice teaja, svoja su izlaganja predstavili ugledni lijenici. Doc. dr. eljka Znidai govorila je o kulturi komunikacije u zdravstvu, doc. dr.sc. Jasenka Markeljevi o meusobnim odnosima zdravstvenog osoblja i odgoju za komunikaciju, dr. Danijela De Micheli Vitturi o komunikaciji lijenika obiteljske medicine s bolesnikom, Sanda Frankovi, VMS, o komunikaciji medicinske sestre s bolesnikom i prof. dr. Dubravka Kocijan Hercigonja o uspjenoj komunikaciji terapeuta s djecom i adolescentima. U raspravi nakon predavanja doc. Markeljevi zakljuilo se da rijeki Medicinski fakultet prednjai po kvaliteti edukacije iz tog podruja to je institucijski provedeno na Katedri za drutvene znanosti kao kolegij Kako komunicirati. Nakon kratke pauze doc. dr. Ana Planinc-Peraica je iz svog iskustva dugogodinjeg rada na hematolokom odjelu govorila o komunikaciji lijenika s teko oboljelom osobom. Nastavak programa zapoele su dvije magistre farmacije, mr. ph. Melita Petrovi i mr. ph. Renata Glavina s temama: Komunikacija u ljekarni i Posebnosti komunikacije u ljekarni sa socijalno ugroenim bolesnicima. Prof. dr. eljko Poljak, glavni urednik Lijenikih novina govorio je o vlastitim iskustvima u novinarstvu te iskustvima lijenika s novinarima. On se kao lijenik i

lanovi Podrunice HKLD-a Pula na duhovnoj obnovi u Opatiji. (9. studenoga 2008.).

40

ACTIVITIES OF HKLD
specijalist ORL bavi novinarstvom ve pedeset godina, a zadnjih dvadeset godina je urednik najtiranijeg strukovnog lijenikog asopisa u Hrvatskoj Lijenikih novina, glasila Hrvatske lijenike komore. Na kraju skupa je duhovnik splitske podrunice HKLD-a, prof. dr. Ante Mateljan odraao lijepo predavanje o naelima komunikacije sveenika i bolesnika, te vjeri i sakramentima. Njegovo predavanje proeto rjeju Svetog pisma osvjeilo je sluae duhovnim vrednotama i isticanjem vanosti vjere, nade i ljubavi u svakodnevnom radu s bolesnicima. Zanimljivo je spomenuti da je skup izazvao pozornost i pojedinih novinara, koji su se pridruili skupu. Ove godine se predavaima lanovima HKLD-a u vrijednoj gesti potpore tiskanju Glasnika pridruio i prof. eljko Poljak. Naime, oni su se kao i prethodnih godina, odrekli honorara za predavae kao podupiratelji Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva.

AKTIVNOSTI DRUTVA
Bez namjere da prepriavam predavanje, navest u samo neke zapanjujue injenice: 19% svih uzroka smrti u Nizozemskoj ini eutanazija, koja bi po njezinu zakonu trebala biti iznimno doputena; neetinost egzekucije bolesnog osuenika na smrtnu kaznu u SAD-u; teke patnje kojima je dobra smrt izloila nesretnu Terri Schiavo; manipulacija koju nad javnou provode vlade i mediji... Poslije ove gozbe za duu (istinskog symposiona) nitko, ba nitko, bilo iz krugova medicinara, bilo iz drugih profesija, nije otiao ravnoduan. Svi su predavanju i predavau dali istu peticu i poeljeli da nam profesor Zurak ponovno doe. Otvara se toliko mnogo pitanja (oprostite meni, neznalici): od definicije smrti (i ivota, prije svega), kriterija za eksplantaciju organa (prava fetusa i novoroenadi s tekim anomalijama nisu dvojbena, ali se pitam koja je razlika izmeu osobe koja nema mozga - anencefalusa i osobe kojoj je mozak mrtav, a srce kuca?), gdje zavrava dobra medicinska praksa, a poinje distanazija, palijativna skrb nasuprot distanaziji... Zamiljam jedno Krasno, na kojem, bi osim itanja relevantnih poglavlja Biblije, uivali u viednevnom druenju s profesorom Nikom Zurakom i raspravljali o pitanjima ivota i smrti koja su bitna za nae zvanje.

Predavanje: Niko Zurak Eutanazija (Rijeka, 18. studenoga 2008.)

Vanja Grbac Gredelj, dr. med.

Lecture, Niko Zurak Euthanasia (Rijeka, November 18, 2008)

Na sam Dan sjeanja na rtvu Vukovara, Rijeani su imali ast posluati predavanje o eutanaziji prof.dr.sc. Nike Zuraka. Unato istovremenom odravanju vrlo intrigantnog simpozija o antibioticima, kao i tribine o pravima bolesnika, ova tema s vrsnim predavaem privukla je znaajan broj sluaa, meu kojima su, osim lijenika, bili studenti i profesori Medicinskog i drugih fakulteta, pravnici i teolozi. Uvodnu rije odrao je na duhovnik mons. Nikola Uravi itanjem prikladnog odlomka Biblije ivot ili smrt (Pnz 30,15) i zajednikom molitvom za Vukovar. Iako su naa oekivanja bila velika, prof. Zurak ih je svojim enciklopedijskim znanjem i vjetinom predavanja uvelike nadmaio. Ne samo da se nitko nije uspavao, kako je u ali primijetio sam predava, nego nam je vrijeme proteklo u trenu, a izlaganje potaklo ivu raspravu. Istina, nije ni kod nas bilo neistomiljenika, ali poslije jasnog i preciznog izlaganja prof. Zuraka, ne znam bi li itko s osjeajem za moral mogao stati na drugu stranu, neovisno o vjerskom uvjerenju.

Prof.dr. Niko Zurak s vodstvom rijeke podrunice HKLD-a nakon predavanja (18. studenoga 2008.).

pod kiobranom nosim smrznute misli kroz susnjeicu Dr. Tomislav Mareti

41

AKTIVNOSTI DRUTVA

ACTIVITIES OF HKLD
Predava Mevludin Arslani je istaknuo da je ovo podruje vrlo novo u islamskoj teologiji te da je predmet intenzivnog prouavanja. Svoje je predavanje imam Arslani ograniio na govor o aktualnim bioetikim pitanjima - o pobaaju, transplantaciji organa, umjetnoj oplodnji, reproduktivnom i terapijskom kloniranju te o eutanaziji. Specifinost islama je u tome da postoje dvije glavne struje Suniti i ijiti te vie vjerskih kola i uiteljstava tako da nema potpunog jedinstva u vjerskim i moralnim stavovima. Predava je iznio stavove koji prevladavaju u islamu, tako da je s gledita islamskog nauka pobaaj dozvoljen do etvrtog tjedna, transplantacija organa je dozvoljena (ako je rije o ksenotransplantaciji, ivotinja mora biti ista, ako ne, kao to je npr. svinjanije dozvoljena). Dozvoljena je samo homologna umjetna oplodnja, heterologna je strogo zabranjena; reproduktivno i terapijsko kloniranje je zabranjeno, kao to je i eutanazija. Predava je navedene teze obilno potkrijepio navodima i citatima iz Kurana, kao i praksom u islamskom svijetu. Na kraju bilo prilike za pitanja i diskusiju. Predavanje je bilo vrlo dobro posjeeno, u dvorani se okupilo etrdesetak sudionika, uglavnom studenata, koji su sa zanimanjem pratili temu. Mnogi su bili po prvi puta, a bilo je i Muslimana. Kada su iscrpljena bioetika pitanja, predava je predstavio islamsku zajednicu u Hrvatskoj (ona je u Zagrebu vienacionalna) te je iznio neke obiaje i praksu kod muslimana, koje kod krana izazivaju zanimanje (npr. prehrana, post, Ramazan, enidba imama, itd.). Istaknuo je odlian poloaj islamske zajednice u Zagrebu (pored damije djeluje i islamska gimnazija i medresa), te je pozvao Sekciju mladih na posjet zagrebakoj damiji. Na kraju susreta zahvalili smo imamu na vrlo zanimljivom predavanju, istaknuta je relativna bliskost stavova Katolike crkve i islama u ovim pitanjima te je promovirana ideja da zajedno djelujemo u obrani ivota, to je imam objeruke pozdravio i prihvatio. Na kraju susreta je uprilieno prigodno druenje te je voditeljstvo Sekcije mladih od dosadanjeg voditelja dr. Boidara Peria, preuzeo student este godine medicine i aktivni lan Sekcije Martin Martinovi. Ovim je zavren vrlo uspjean prvi susret Sekcije mladih u novoj akademskoj godini te su dogovorene sljedee aktivnosti.

Predavanje: Mevludin ef. Arslani Pogled islama na neka bioetika pitanja (Zagreb, 18. studenoga 2008.)
Jure Murgi, dr.med.

Lecture, Mevludin ef. Arslani The Islamic Attitude toward Several Bioethical Questions (Zagreb, November 18, 2008)

Zagrebaki imam Mevludin ef. Arslani u Klubu mladih (Zagreb, 18 studenoga 2008.)

U utorak, 18. studenog 2008. godine, u prostorima u Prakoj 6, odran je prvi susret Sekcije mladih Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva u akademskoj godini 2008/2009. Tom prilikom je gospodin Mevludin ef. Arslani, islamski teolog i imam zagrebake damije, odrao predavanje na temu Pogled islama na neka bioetika pitanja. Bioetika pitanja su vrlo aktualna zbog velikog napretka temeljnih medicinskih znanosti koje donose nove spoznaje o ivotu, ali i predstavljaju opasnost manipulacija u ovom podruju za koje se esto saznaje u znanstvenim asopisima i u medijima. Postavlja se pitanje gdje je granica do koje se moe ii npr. u eksperimentiranju s matinim stanicama te kojom prilikom se zalazi u podruje skliske nizbrdice. Bilo je vrlo zanimljivo uti kako islam gleda na ta pitanja. Islam je velika svjetska jednoboaka religija, a uz kranstvo i idovstvo vue korijene od zajednikog praoca Abrahama. U borbi protiv globalnog napada na dostojanstvo ivota, sve ee se zajedno javljaju muslimani i krani. U tom kontekstu se moe promatrati i trenutni dijalog islama i Katolike crkve do kojeg je dolo na inicijativu vodeih islamskih teologa i znanstvenika, a pozdravio ga je papa Benedikt XVI.

42

ACTIVITIES OF HKLD

AKTIVNOSTI DRUTVA
je naglasio kako se niti u jednom zvanju ne pruaju tako velike mogunosti sluenja blinjem kao to se to prua zdravstvenom osoblju, a prvenstveno medicinskim sestrama. Rad katolikih djelatnika mora biti human. Zbog toga su dva pitanja vana koja zdravstveni djelatnik mora sebi postaviti. Prvo je njegov odnos prema samome sebi i ivotnom pozivu a drugo pitanje se odnosi na njegov odnos prema bolesniku. Odgovor na prvo pitanje trait e se tijekom kolovanja, razmiljanja i molitve, dok odgovor na drugo pitanje ovisi o naenom ili nenaenom odgovoru na prvo pitanje. Kao vjernici pozvani smo ivjeti apostolat. Vano je da u zajednici s drugima ivimo pastoral, te namaknemo dobro zajednici. Ve se u starokranskom spisu iz II. i III. stoljea navodi: Kranin se ne razlikuje od drugih ljudi po mjestu stanovanja, niti jezikom. Bog je katolika postavio na takav poloaj s kojega mu nije doputeno otii. Ponukani dnevnim obavezama lijenici, farmaceuti i medicinske sestre, poeli su osnivati svoje katolike udruge. O konkretnim zadaama takvih udruga govori pismo to ga je napisao u ime pape Ivana Pavla II. sada ve preminuli kardinal Agostino Casaroli te uputio na Svjetskom kongresu udruge katolikih lijenika 1991. godine. Tu izmeu ostaloga kae:Sve to je tehniki mogue, ne znai da je tehniki doputeno. Drutvo katolikih lijenika savreno je svjesno izazova znanosti i onoga to nude dananja dostignua. Poziv zdravstvenog djelatnika slian je pozivu sveenika, redovnika i uitelja, jer njihov poziv je ivljenje toga poziva, rekao je mons. Pozai. Od medicinskog osoblja oekuje se struno tehnika usluga, ali daleko vie od toga oekuje se prisno ljudsko ophoenje. U bolnicama ima sve vie aparata

Tribina: Valentin Pozai Poslanje zdravstvenog djelatnika (Poega, 29. studenoga 2008.)
Mr.sc. arko peranda dr. med.

Round Table, Valentin Pozai The Mission of Health Care Professional (Poega, November 29, 2008)

Duhovnik HKLD-a, prof. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki na predavanju za zdravstvene djelatnike u Poegi (29. studenoga 2008.).

U organizaciji Katolike udruge medicinskih sestara i tehniara Poeke biskupije, te poeke podrunice Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva, u Poegi je 29. studenoga odrana tribina za zdravstvene djelatnike, pod nazivom Poslanje zdravstvenog djelatnika. Uvodni govor odrao je poeki biskup Antun kvorevi koji je rekao da medicinske sestre kao vjernice svojim sluenjem doprinose Poekoj biskupiji pokazujui onu snagu koju im Isus Krist daje da mogu biti sluitelji bolesnima i umiruima onim iskrenim vjernikim srcem: Vi bolesnima pristupate ne kao objektu, nego kao samom Isusu Kristu koji pati i trpi. U tim patnjama vi ga prepoznajete i sluite. Da nije toga vaeg vjernikog sluenja u bolnicama, naa biskupija kao mjesna crkva bi bila puno siromanija. Biskup kvorevi se zahvalio medicinskim sestrama i tehniarima, te ostalim zdravstvenim djelatnicima na njihovom sluenju i vjernikom svjedoenju. O poslanja zdravstvenih djelatnika govorio je mons. dr. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki. On

Biskup Antun kvorevi i prof. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki na predavanju u Poegi za zdravstvene djelatnike (29. studenoga 2008.).

43

AKTIVNOSTI DRUTVA
i strojeva, a bolesni se ovjek meu njima sve vie osjea naputen i nevoljen. ovjek bolesnik posebno ezne i ivi od ljudske prisutnosti, od ljudske topline i rijei. U svojoj boli, patnji i nemoi osjea se sigurniji kad je netko uz njega istaknuo je mons. Pozai. Zbog toga je za katolikog zdravstvenog djelatnika izuzetno vano njegovo stalno struno usavravanje, ali jo je vanija njegova duhovna obnova, jer pored svih moguih znanstvenih dostignua ovjeku je najbolji lijek - drugi ovjek. Nakon duhovne tribine odrana je sveta misa u poekoj katedrali. Predvodio ju je biskup A. kvorevi. U uvodnom dijelu slavlja zahvalio je medicinskim sestrama i lijenicima to bolesnicima pristupaju svojim vjernikim srcem, pa im pruaju hrabrost i sigurnost koju im daje Isus Krist po njima. Po vama, Crkva je prisutna na tom vanom mjestu ljudskih boli, patnji i umiranja rekao je biskup kvorevi. Vano je da se bolesniku osim s lijekom pristupi i srcem, jer ako nema toga pristupa srcem, bolesnik e biti jo bolesniji. Mi znamo koliko lijei topla rije i pogled, koliko lijei iskreno srce koje voli. Kada se takvim srcem pristupa bolesniku to je za njega najbolji lijek. Tada se dogaa onaj susret ljubavi koji nas na koncu eka u Bogu kada napustimo sve ovdje... zavrio je biskup kvorevi.

ACTIVITIES OF HKLD
poelio je u adventu to vie svjetla, kako bi pronali sebe u Kristu.

Predavanje: Antun Abramovi Tko su bila Tri Kralja? (Zagreb, 11. prosinca 2008.)
Dr. sc. Maja Peraica, dr. med.

Lecture, Antun Abramovi Who Were the Three Magi? (Zagreb, December 11, 2008)
Priu o Tri Kralja koja su dola pokloniti se Djetetu Isusu opisuje samo Matejevo evanelje. Prema rijeima prof. Antuna Abramovia koji je odrao jako zanimljivo predavanje o tom dogaaju u prostorijama naeg drutva u Prakoj, o Tri Kralja izravno u evanelju ne pie mnogo no puno se toga da iitati iz drugih spisa. Blagdan Tri Kralja u hrvatskom se narodu zove i Bogojavljenje, jer na taj su se dan tri neobina maga, zvjezdoznanca ili filozofa dola pokloniti Isusu kao Bogu i time su ukazali da su se ispunile nade cijelog ovjeanstva. Cijela pria fascinira svojom tajnovitou no po nekim detaljima (kao to su to pokloni) moe se pretpostaviti odakle su doli i tko su bila ta tri ovjeka. Sigurno jest da su bili ueni jer su poznavali Stari zavjet i astronomiju i da su doli sa Istoka. Blagdan Bogojavljenja je jedan od najstarijih blagdana koji se slavi u Crkvi, a zanimljivo je da su kraljevi na mnogim slikama prikazani kao perzijski ratnici.

Predavanje: Niko Bili Advent sa sv. Pavlom (Karlovac, 10. prosinca 2008.)
Davorka Rosi, dr. med.

Lecture, Niko Bili Advent with Saint Paul (Karlovac, December 10, 2008)
U srijedu, 10. prosinca, u Gradskoj knjinici u Karlovcu dr. o. Niko Bili, SJ, odrao je predavanje na temu Advent sa sv. Pavlom. Na slikovit nain o. Bili je prikazao put sv. Pavla iz tame do svjetla. Put u Damask, od iekivanja preko obraenja do dolaska paljivo je slualo oko 40 lanova HKLD-a. Sve nazone na poetku i na kraju predavanja pozdravio je duhovnik karlovake podrunice HKLD-a, koji je ujedno pozvao na klanjanje i sv. Misu za neroene 12. prosinca, koje e se odrati u crkvi na vari, a predvodit e je sam duhovnik vl. Ferdinand Vrai. Nama Kristovim vjernicima-djeci svjetla,

Lijenici u molitvi za neroene (Zagreb, 12. prosinca 2008.)

Ivan eli, dr. med.

Doctors in Prayer for the Unborn (Zagreb, December 12, 2008)

U petak, 12. prosinca 2008.g., na blagdan Gospe Guadalupske u naim brojnim podrunicama obiljeen je Dan molitve za neroene. Inicijativa je to koju je pokrenuo na pokojni dopredsjednik dr. Vlatko Perin (1940-2008), spec. pedijatar, koji je htio da barem jedan dan u godini lijenici kleknu na koljena i mole za

44

ACTIVITIES OF HKLD
najnezatienije. Svjesni smo nametanja kulture smrti koju nai politiki predstavnici pod krinkom ulaska u Europsku uniju utke prihvaaju, pa ak i oni koji se nazivaju demokranima. Dio je to sluganskog mentaliteta, no ohrabruju nas graanske inicijative koje se organizirano ele suprotstaviti teroru destruktivnih intelektualaca koji se bore za svoja prava. Dunost je kranina evangelizirati te se aktivno ukljuiti u drutveno-politika zbivanja, jer samo tako moemo jasno artikulirati svoje stavove, koji su racionalno prihvatljivi bez obzira na razliite svjetonazore. Lijepo je znati da su tijekom jueranjeg dana brojne lijenice i lijenici bili molitveno povezani. Molilo se od Dubrovnika, Splita, ibenika, Rijeke, Pule, Karlovca, akovca, Slavonskog Broda, Osijeka, pa sve do Vinkovaca. Ecce quam bonum et quam jucundum habitare fratres in unum O, kako je dobro i kako je lijepo k'o braa zajedno ivjeti (Ps 133, 1). Upravo je tako sino bilo: bili smo zajedno u molitvi i bratskoj razmjeni iskustava, zajedno s Kristom i Marijom, Majkom neroenih. Nakon klanjanja i meditativne glazbe koju je u upnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog na Svetome Duhu predvodio Kreimir Mileti, duhovnik zagrebake podrunice HKLD-a dr.fra Josip Blaevi, OFMConv. odrao je prigodnu propovijed o djeci svecima. Iao je kronoloki: od sv. Dominika Savija, kojeg je za sveenika pripravljao sv. Ivan Bosco, a koji je umro u 15. godini ivota na glasu svetosti, preko sv. Marije Goretti iju je kanonizaciju doivio njezin ubojica, spomenuo se i Franje i Jacinte, vidjelica iz Fatime, te se na kraju zadrao na najmlaoj svetici, slubenici Bojoj Antonietti Meo - Nennolini. U petoj godini joj je dijagnosticiran rak kostiju nakon to je pala i ozlijedila koljeno koje nikako nije zacjeljivalo. Katoliki teolozi su je prozvali mistiarkom jer je na gubitak svoje noge gledala kao na rtvu Isusu za obraenje grenika. Svim silama se trudila napisati posljednje pismo Isusu par dana prije svoje smrti, iako je esto morala prekidati radi povraanja. U njemu je zamolila Isusa da brine o svima koje ona voli te ga je molila za snagu u trpljenju boli. Zavrila je svoje pismo rijeima: Tvoja mala djevojica alje ti mnotvo poljubaca. Svojoj majci je rekla kada e umrijeti. Za par sati ja u umrijeti, vie neu patiti, a ti ne treba plakati. Trebala sam ivjeti par dana dulje, ali sv. Terezija od Djeteta Isusa je rekla: 'Dovoljno je!' Neka nam primjeri djece svetaca budu pomo da imamo djetinje srce prema naim blinjima i naim bolesnicima!

AKTIVNOSTI DRUTVA

Duhovna obnova HKLD-a podrunice Split (Split, 13. prosinca 2008.)

Danijela De Micheli Vitturi, dr. med.

Spiritual Renewal of the Split Branch of the HKLD (Split, November 13, 2008)
U subotu 13. prosinca lanovi HKLD-a podrunice Split okupili su se u crkvi Svetog Duha u Splitu, gdje je pod vodstvom duhovnog asistenta podrunice odrana redovita adventska duhovna obnova. Pred izloenim Presvetim mogli smo rei sve to nam je na dui, a molili smo i za neroene te zahvaljivali za dar ivota. Ujedno je kroz to vrijeme bila mogunost pristupiti sakramentu sv. ispovijedi. Sv. misu je predslavio don Ante Mateljan. Na poetku misnog slavlja napomenuo je da je pred nama slavlje Radosne nedjelje, a povodom blagdana sv. Lucije zamolio je da nas Gospodin obasja svojim svjetlom. Don Ante je homiliju posvetio neroenima, razmiljajui iz perspektive jo neroenog Isusa. I neroena djeca su ive osobe, vrijedno je osluhnuti to nam govore, mada ih nitko nita ne pita. S njima se moe komunicirati i dodirom, a majka koja je u najbliem odnosu s djetetom osjea njegovu prisutnost i pokrete koji govore. Neroeni Isus poruuje: to uiniste jednom od moje najmanje brae, meni ste uinili, jer i neroeni su oprani nevinom krvlju spasenja. Kao neroeno dijete Isus je s nama, iako ga ne vidimo. Ta je njegova prisutnost bliska onoj u euharistijskim prilikama. Neroeni Isus nas moli da mu u ovom Boinom vremenu otvorimo vrata naeg doma i da ga s Marijom i Josipom primimo, bez straha da e nam donijeti brige. Prigrlite ovih dana sve majke koje nose djecu i zahvalite to se dijete raa na svijet, poruio je don Ante i pozvao da se otvorimo daru neba i ivota odozgo. Na kraju sv. mise zahvalio je domainu don Mirku Mihalju na gostoprimstvu, te nas pozvao da se ne brinemo samo da budemo zdravi nego i dobri, te da ne zaboravimo one koji su najpotrebniji nae ljubavi i dobrote. Po dobrom obiaju, lanovi podrunice su i ovog doaa uinili lijepu konkretnu karitativnu gestu, prikupivi pomo za jednu siromanu obitelj s teko bolesnim djetetom.

45

AKTIVNOSTI DRUTVA

ACTIVITIES OF HKLD
rijei, svoga obeanja, i hodati mimo svoga Spasitelja. Ne prigrle istinu, ostaju u zabludi, ne pokaju se nikad ne spoznaju radost Doaa, radost obraenja, oprotenja, koja sigurno vodi do pjesme Anela Boine noi: Slava Bogu na visini mir i radost ljudima na zemlji. Jednih se u ivotu sjeamo s ponosom i radou, drugih s neugodom. Dakako, svako bi ljudsko srce htjelo biti u zboru svjesnih, ponosnih, odlunih. Danas se, kod ove Mise, sjeamo jednog vjernika, znanstvenika, tihog ali zauzetog radnika u prostorima evangelizacije vlastite profesije: Anton vajger. Posebno ga se rado sjeaju lanovi Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva, iji je bio predsjednik kroz punih deset godina. Bio je lan Papinske Akademije za ivot. Bio je lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prije pet godina, kada se na sutranji dan 17. prosinca 2003., nije pojavio na Misi Zornici da ita prvo itanje, poboni polaznici Zornice pitali su: 'Gdje je na Izaija'? Naime, od poetka Doaa revno je dolazio na Zornice i itao prvo itanje - proroka Izaiju. I stasom i pojavom djelovao je izvan onoga to se redovito susree. Gotovo kao prorok. Nazvali su ga: Izaija. Tog jutra nije se pojavio u crkvi, jer se veer prije, na dananji dan 16. prosinca 2003., pridruio nebeskom Izaiji. Gospodin se pourio da ga iz ovog vremena Doaa povede u nebesko slavlje Boia. Zdravi i istinoljubivi vjernik svjestan je da se pred njim svakog dana mogu otkrivati novi, jo nedohvaeni, horizonti znanja, dobrote i svetosti. Zato su pouljivi, i radosni u primanju novih Bojih darova: i u znanosti, umjetnosti, kulturi - i u vjeri, koja polako prerasta u vie sfere, u mistiku. U tami Doaa oekujemo Mlado Sunce s visine, Svjetlo svijeta koje rasvjetljuje svakog ovjeka; u drutvu zajedno s pastirima, puanima i kraljevima oekujemo najplemenitijeg Graanina ove nae Zemlje: Isusa, Emanuela. Oekujemo, molimo i pjevamo: Padaj s neba roso sveta! - Ve ga nosi mila Mati Ona e ga nama dati. Amen."

Peta godinjica smrti akademika Antona vajgera (Zagreb, 16. prosinca 2008.)
Ivan eli, dr. med.

The Commemoration of the Fifth Anniversary of the Death of Academician Anton vajger (Zagreb, December 16, 2008)
U etvrtak, 16. prosinca 2008. godine, u bazilici Srca Isusova u Palmotievoj, pomoni zagrebaki biskup i duhovnik HKLD-a mons.dr. Valentin Pozai, u koncelebraciji s o. Petrom Galaunerom, SJ, i o. Perom Saboliem, SJ, predvodio je misno slavlje povodom pete obljetnice smrti akademika Antona vajgera, predsjednika HKLD-a od 1993. do 2003. godine. Tom prigodom biskup Pozai je izrekao sljedeu propovijed: "Lik duhovno zdravog ovjeka ukljuuje u sebi jasnu svijest o svom izvoru - odakle dolazi, i o svom uviru kamo hodoasti. Upoznavajui sam svoje bie, ovjek kao razumno bie, ovjek kao slika Boja, raste u zdravu svijest o svom pozivu i dostojanstvu, o svom poslanju i zadai. To ga ispunja hrabrou i radou na svim putovima i bespuima ivota na kojima u ivotu moe susresti brau i sestre, razliitih nazora i opredjeljenja, i ivotnih izbora u dobru i u zlu. Zdrava svijest o samome sebi, istinoljubivost, ili jednostavno poniznost, tvori znaajnu vrijednosnu razliku kod onih kojima se dogodi da na izazov vrednote kau ne, ali iz ljubavi prema pravednosti, prema sebi i drugima oko sebe, kadri su uvidjeti nove horizonte i u novoj odluci rei da ispravnom izboru. Drukiji se svjetovi raaju i umiru kod onoga koji ne razmilja dubinski o svom ivotu, ve se radije trenutano prikloni onome to izgleda unosnije, ali mu to u savjesti i ivotu ne znai mnogo. Savjest moe biti ionako neugodna pratilja ivota, nakon neozbiljnih i neodgovornih odluka, obeanja, izjava. Zrela osoba, u svom svijetu istinoljubivosti i jednostavnosti, skromnosti i poniznosti, ali jasne odlunosti na putu dobra, ostaje trajno pouljiva, otvorena za istinu ivotu, za Boji poziv. Isus nas hrabri i tjei: tvoja je budunost u rukama tvoga izbora. O tvojem da i ne na putu istine i pravednosti danas ovisi tvoje sutra, tvoja budunost, tvoja vjenost! Drugi, unato silnim znakovima i pozivima tako vjeto postave zapreke, da se bezbrino mogu odrei svoje

i danas me je poljubio maslaak utim obrazima. Dr. Nada Jamenica

46

NATIONAL NEWS

DOMAE VIJESTI

IX. Svjetski kongres o bioetici (Rijeka i Opatija, 3.-8. rujna 2008.)

Doc.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac, dr.med. Ninth World Congress on Bioethics: The Challenge of Cross-Cultural Bioethics in the 21st Century (Rijeka and Opatija, September 3-8, 2008)
U Rijeci i Opatiji od 3. do 8. rujna 2008. odran je IX. Svjetski kongres bioetike ija je glavna tema bila Izazov bioetike razliitih kultura u 21. stoljeu. Kongres je organiziran u ime svjetskog bioetikog udruenja International Association of Bioethics pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika RH, g. Stjepana Mesia, te pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Institucije domaini Kongresa bili su Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci i Hrvatsko drutvo za kliniku bioetiku. Predsjednik Kogresa bio je prof.dr.sc. Ivan egota, pionir bioetike u Hrvatskoj. Predsjednik Meunarodnog znanstvenog odbora bio je Prof. George J. Agich, predsjednik Organizacijskog odbora prof. Miljenko Kapovi (tadanji dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci), te predsjednik Poasnog odbora Prof. Edmund Pellegrino. Ovaj Kongres je - prema rijeima profesora Georgea J. Agicha - okupio do sada najvei broj visoko kvalitetnih saetka i ima bogatiji znanstveni program od svih dosadanjih kongresa. U vrijeme odravanja kongresa sekcije su se odvijale u svim raspoloivim dvoranama u gradu Rijeci. U dosadanjoj organizaciji je ovaj Kongres po tome jedinstven, jer po prvi puta nije pod jednim krovom, ve je, u ovom sluaju, cijeli rijeki Korzo posluio kao meeting point. Iz znanstvenog programa treba izdvojiti sljedee teme: 1. kultura i bioetika, 2. normativni okviri bioetikog djelovanja, 3. razlike i razliitosti u bioetici, 4. etika istraivanja, znanosti i biotehnologije, 5. klinika etika, 6. etika pitanja u javnom zdravstvu, 7. organizacijska etika i zdravstveni menadment, 8. profesionalna etika, 9. krizne situacije i bioetika, 10. etika okolia. U vrijeme odravanja kongresa projiciran je film Romulus, My Father Film je najavio svjetski poznati pisac i filozof, prof. Raimond Gaita, po ijoj knjizi je film i snimljen. Nakon projekcije upriliena je rasprava i druenje s piscem. Kongres je imao do sada najvei broj pridruenih satelitskih konferencija i simpozija, ukupno sedam: 1. Feminist Approaches to Bioethics 2008 Congress (FAB): Voice, Power, and Responsibility in Health Care 2. The 4th South-East European Bioethical Forum: Integrative Bioethics and Pluri-perspectivism 3. Media and Bioethics 4. Bioethics in Nursing 5. Ethics of Clinical Trials 6. The 4th International Conference on Clinical Ethics and Consultation 7. The 5th Symposium of the International Society for Clinical Bioethics (ISCB5): Clinical Ethics and Decision-making in a Pluralistic World Kongres je sveano otvoren 5. rujna u Hrvatskom narodnom kazalitu Ivana pl. Zajca. Velika je ast to je vanost ovog Kongresa prepoznala i hrvatska Katolika crkva, tako su sveano otvaranje svojom nazonou uveliali i njegova Ekselencija kardinal Josip Bozani, te njegova Ekselencija nadbiskup rijeki Ivan Devi. Iako oko brojnih pitanja u bioetici ne postoji sveopi konsenzus, mnogi smatraju da je bioetiku kljuna znanost za budunost ovjeanstva. Kako je na ovom Kongresu i pridruenim znanstvenim skupovima sudjelovalo preko 700 sudionika iz 83 zemlje, naravno da stvaranje univerzalnih standarda nije bilo mogue, meutim upravo kroz dijalog, usporeivanje iskustava, ukazivanje na slinosti i razliitosti u suoavanju s odreenim bioetikim pitanjima i problemima ogleda se cjelokupno znanstveno bogatstvo ovog skupa. Tvorac pojma bioetika jest biokemiar i onkolog sa Wisconsin sveuilita, profesor Van Rensselaer Potter II koji je smatrao da je bioetika nova disciplina koja e povezati znanje i razmiljanje, dinamiki pristup neprekidnoj potrazi ljudskog roda za mudrou, odnosno znanjem kako upotrijebiti znanje za ljudski opstanak i poboljanje kvalitete ivota. Bioetika bi, dakle, trebala biti nova znanstvena etika koja povezuje poniznost, odgovornost i sposobnost, znanost koja je meudisciplinarna i meukulturalna i koja uzvisuje smisao ovjenosti, te bi kao takva trebala postati neka vrsta znanosti o preivljavanju. Promiljanja bioetiara razvijaju su se u smjeru meudisciplinarne, viedisciplinarne i dijaloke,

47

DOMAE VIJESTI
odnosno, u posljednje vrijeme pluriperspektivne i integrativne znanosti, odnosno one koja ukljuuje mogunost iznoenja razliitih miljenja. Stoga je iznimno vano da u suvremenom bioetikom dijalogu budu prisutni i religijski svjetonazori. Razmiljajui koliko se u raspravi o pojedinim bioetikim pitanjima uvaavaju stavovi Katolike crkve, treba posegnuti u sam zaetak razvoja bioetike, koja je u proteklih 40-ak godina proivjela vrlo bogatu i kompleksnu povijest. S vremenom je doivjela transformaciju iz skupa poprilino krutih pravila u profesionalnom djelovanju, stvorenih dominantno od strane same medicinske struke (bioetika se, naime rodila u podruju biomedicine i zdravstva), u iroko polje znanstvenog i drutvenog interesa. Meutim, puno prije nastanka sintagme i institucionalnog utemeljenja prakse, meu prvima koji su na nova pitanja u novoj medicinskoj etici reagirali bili su teolozi. Tako je jo 1950. dekan harvardskog Teolokog fakulteta Willard L. Sperry objavio svoja predavanja odrana u Opoj bolnici u Massachusettsu u knjizi pod naslovom Etiki temelji medicinske prakse. U knjizi iznosi probleme iznoenja istine, produenja ivota i eutanazije u kontekstu izazova nove medicinske tehnologije. etiri godine kasnije (1954.) izlazi knjiga Moral i medicina koja e ostaviti dubok trag u povijesti bioetike, a koju mnogi bioetiari ocjenjuju pionirskim radom nove medicinske etike. Autor joj je Joseph Fletcher koji ovdje ini neuobiajen odmak od teolokih rasprava o npr. eutanaziji, ili abortusu i raspravlja o individualnim slobodama i pravima pacijenata. esnaest godina kasnije (1970.) Paul Ramsey, profesor religije s Princeton sveuilita objavljuje knjigu koja se danas smatra temeljnom u bioetici kao znanstvenom polju. U knjizi Pacijent kao osoba Ramsey je opisao svoje jednogodinje iskustvo boravka u Sveuilinoj bolnici Georgetown, gdje je na klinikama sa zdravstvenim djelatnicima i studentima vodio intenzivan dijalog o raznim etikim pitanjima koja su do tada bila van dostupa etiara, kao to su transplantacija organa, umjetno odravanje na ivotu, koritenje pacijenata kao ispitanika. Ve sam naslov govori da autor prikazuje pacijenta kao aktivnog, slobodnog i autonomnog subjekta zdravstvene skrbi, koji ima odreena prava i time se suprotstavlja ideji tradicionalnog lijenikog paternalizma. Spomenuvi samo najvanije, postavlja se pitanje kako to da su teolozi toliko prisutni u raspravi o novim etikim pitanjima u novoj medicini. Gledana kroz prizmu brige o ivotu (ukljuujui dvije vjene ljudske stvarnosti: etiku i ivot, tj. moralno razmiljanje o ivotu i svim njegovim sastavnicama), bioetika sadrajno

NATIONAL NEWS
nije velika novina u kranskoj moralnoj teologiji, jer je ona biomedicinske probleme obraivala pod pojmom lijenike etike. Ako to sagledamo povijesno, lako uoavamo usku povezanost lijenike etike i kranske tradicije i stavova koji znatno utjeu i na lijeniku etiku. U kranstvu je lijeenje bolesnika sastavni dio navjetenja evanelja i misionarskog poslanja. Pored toga, prva etika povjerenstva osnovana su upravo u katolikim zdravstvenim ustanovama SAD-a i Kanade tijekom 1960-ih i poetkom 1970-ih te predstavljaju povijesni poetak bioetikih konzultacija, stoga prisustvo teologa u bioetikom dijalogu postaje i vie nego opravdano. Naime, upravo kao odgovor na sve uestaliju potrebu donoenja kompleksnih i tekih odluka unutar sustava biomedicine i zdravstva, mnoge su institucije zdravstvene skrbi ve tada potvrdile da u etiki optereenom i sve dinaminijem pruanju zdravstvene skrbi treba razviti formalne mehanizme odluivanja. Zakljuno, moe se rei da je za nae drutvo zapadnog civilizacijskog kruga Biblija jedan od prvih udbenika bioetike (kao to su to za druge kulture i religije Kur'an, Vede, Konfucijevi tekstovi...). Komentirajui 9. svjetski kongres bioetike kardinal Josip Bozani saeo je u jednoj reenici poveznicu izmeu bioetike i Katolike crkve, ija je ljepota i veliina upravo u njenoj jednostavnosti: bioetika je etika ivota, a gdje je ivot, tu je i Crkva.

Sprovod mladia U utnji pjev slavuja Prati korake Dr. Duko Matas

svjetla Pariza! samo mjesec onaj isti iz Hrvatske Dr. Tomislav Mareti

Prvi ga je put upotrijebio 1970. Sa bios je elio naglasiti bioloko znanje koje ekspandira, a s etikos sustav ljudskih vrijednosti.

48

NATIONAL NEWS

DOMAE VIJESTI

Meunarodni kongres Humanae Vitae za sva vremena - Ljudska spolnost ivljena u velikodunosti i razboritosti (Zadar, 28.-30. studenoga 2008.)
Petar-Kreimir Hodi, dr. med. International Congress Humanae Vitae for All Times - Human Sexuality Experienced in Generosity and Common Sense (Zadar, November 28-30, 2008)
Meunarodni Kongres Humanae vitae za sva vremena ljudska spolnost ivljena u velikodunosti i razboritosti u povodu 40. obljetnice objavljivanja enciklike Humanae vitae pape Pavla VI. odran je u Zadru od 28. do 30. studenoga 2008. godine. Kongres su zajedniki organizirali Ured HBK za obitelj, Zadarska nadbiskupija, Hrvatsko katoliko lijeniko drutvo i Hrvatsko katoliko drutvo medicinskih sestara i tehniara, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Zadarske upanije, Grada Zadra i Zadarske nadbiskupije kao domaina, a uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta i Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. U kongresnoj dvorani Falkensteiner hotela Donat tijekom tri dana trajanja kongresa okupilo se preko 200 sudionika iz zemlje i inozemstva. Kongres je poeo itanjem poruke Svetog Oca Benedikta XVI. upuene organizatorima i sudionicima kongresa. On nas je oinskom ljubavlju pozvao na dublje promiljanje o otajstvu i daru ljudskoga ivota kao i na osobno svjedoenje: Prokreativna brana ljubav, otvorena raanju djece u uzajamnom nesebinom darivanju mua i ene, ne samo da nalikuje nego i sudjeluju u stvaralakoj Bojoj ljubavi, koja se konkretno priopuje dozivajui u ivot ljudske osobe. Iskljuiti ovu komunikativnu dimenziju posredstvom djelovanja koje prijei prokreaciju znailo bi poricati intimnu prirodu suprunike ljubavi. Neka primjer i svjedoanstvo tolikih roditelja doista bogatih vjerom i pouzdanjem uvijek bude na ohrabrenje i utjehu onima koji svoju oinsku i majinsku odgovornost ive s potekoama ili nesigurnou. Uslijedile su pozdravne rijei organizatora i domaina, kao i pokrovitelja odnosno podupiratelja kongresa. Prvo je to u ime domaina uinio zadarski nadbiskup mons. Ivan Prena, a za njim uslijedile su pozdravne rijei dr. Petra-Kreimira Hodia, voditelja Ureda HBK za obitelj, dr.sc. Marice Mileti Medved, predsjednice HKLD-a i vie medicinske sestre Jelice

Radno predsjednitvo kongresa Humanae vitae za sva vremena -Ljudska spolnost ivljena u velikodunosti i razboritosti (Zadar, 28-30. studenoga 2008.).

Stipaniev Mustapi, predsjednice HKDMST-a. Skupu su se obratili i nazoni predstavnici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti te Grada Zadra i Zadarske upanije. Naposljetku je, u ulozi predsjednika Vijea HBK za obitelj skup pozdravio krki biskup mons. Valter upan koji je slubeno i otvorio kongres. Svearski dio kongresa, dvama pjesmama, uzvelialo je enski vokalni sastav Magnificat katolike udruge medicinskih sestara i tehniara iz Zadra. Od petka popodne do subote popodne odrano je deset predavanja inozemnih i domaih strunjaka, predstavljene su tri metode prirodnog planiranja obitelji, a mogla su se uti i osobna svjedoanstva. Saeci svih predavanja kao i predstavljanja metoda mogu se pronai na internetskoj stranici www. humanae-vitae.net, a u prvoj polovici 2009. godine oekuje se i izdavanje zbornika radova. Popodnevni dio subotnjeg programa bio je predvien za rad u radionicama te su se sudionike raspodijelili u etiri

49

DOMAE VIJESTI
radionice: 1) Odgoj mladih za velikoduno i razborito ivljenje spolnosti, 2) Poduavanje o prirodnom planiranju obitelji u obiteljskom pastoralu, 3) Prirodno planiranje obitelji u zdravstvu i znanosti te 4) Prirodno planiranje obitelji i odgoj za vrjednote u obitelji. U nedjelju, 30. studenoga odran je okrugli stol na kojem su predstavljeni zakljuci radionica, a naglasci i zakljuci itavog kongresa objedinjeni su u zakljunoj izjavi.* Organizatori kongresa i preko 200 sudionika izjavili su da oekuju, u smislu poruke enciklike Humanae Vitae, da razliite institucije istinski surauju u ostvarivanju projekata usmjerenih na odgoj za vrjednote, promociju braka, obitelji i zatitu ivota. Upueni su i zahtjevi odgojno-obrazovnim institucijama, Crkvi, institucijama strunog srednjokolskog, vieg i visokog obrazovanja, zdravstvenim ustanovama; znanstvenoj zajednici i sredstvima javnog priopavanja. Meunarodni kongres zakljuen je sveanim euharistijskim slavljem u zadarskoj prvostolnici, koji je predvodio zadarski nadbiskup mons. Ivan Prena. Na posljetku moe se ustvrditi kako su ovim kongresom stvorene osnovne pretpostavke za razvoj projekta sustavnog i standardiziranog pristupa promicanju i poduavanja prirodnih metoda planiranja obitelji odnosno prirodnog usklaivanja prokreacije, a to je i bio njegov temeljni cilj.
* Zavrnu izjavu kongresa donosimo u cijelosti u rubrici Izjave.

NATIONAL NEWS

Osjeam

prijatelju

Osjeam prisutnost Molitve tvoje Zlatne titraje U tami srca Tuga nestaje ivot se vraa

Osjeam prisutnost Molitve tvoje Zlatne titraje srca

Dr. Terezija Saljapal

50

INTERNATIONAL NEWS

MEUNARODNE VIJESTI

Meunarodni kongres Humanae Vitae: aktualnosti i prorotvo enciklike (Rim, 3.-4. listopada 2008.)
Petar-Kreimir Hodi, dr. med. International Congress Humanae Vitae: A Topical and Prophetic Encyclical Letter (Rome, October 3-4, 2008)
U Rimu je od 3.-4. listopada odran meunarodni kongres Humanae Vitae: aktualnost i prorotvo enciklike povodom 40-te obljetnice te enciklike pape Pavla VI. Na kongresu odranom na rimskom Katolikom sveuilitu Sacro Cuore bilo je oko 500 sudionika. Kongresu je prisustvovala sedmerolana delegacija ih Hrvatske u organizaciji Ureda HBK za obitelj. lanovi hrvatske delegacije organizirat e kongres o obljetnici enciklike u Zadru od 28. do 30. studenoga. Na poetku kongresa proitana je poruka Svetog Oca Benedikta XVI. sudionicima kongresa u kojoj je dotaknuvi osnovne odrednice enciklike zahvalio za ono to je do sada uinjeno i potaknuo na daljnje zauzimanje u irenju ideja enciklike. Sudionike kongresa pozdravio je zatim kardinal Carlo Caffarre, nadbiskup Bologne i odrao odlino izlaganje o teolokim i doktrinalnim aspektima poruke Humanae Vitae. Ostatak kongresa bio je tematski podijeljen u tri dijela: Aktualnost poruke, Kako su na poruku enciklike odgovorili oni kojima je upuena i Operativne strategije. U prvoj naslovljenoj Aktualnost poruke eminentni strunjaci govorili su o obitelji i prokreaciji danas u psiho-socijalnom kontekstu te o seksualnoj revoluciji. Zadnje u toj cjelini bilo je izvrsno izlaganje mons. Livia Meline, predstojnika Papinskog instituta Ivan Pavao II. za studij braka i obitelji. Tema predavanja bila je razvoju teoloke misli o ljudskoj ljubavi od enciklike Humanae Vitae pape Pavla VI. do nastupne enciklike sadanjeg pape Beneditkta XVI. Deus Caritas Est. Pozdravni govori i predavanja prvog dijela programa na talijanskom jeziku dostupni su na internetskoj stranici Katolikog sveuilita Sacro Cuore. Druga cjelina obradila je kako su i u kolikoj mjeri na poruku enciklike Humanae Vitae odgovorili oni kojima je upuena. Tako je jedan segment posveen odgovoru znanstvenika i zdravstvenih djelatnika pri emu je predstavljena Talijanska konfederacija centara za prirodnu regulaciju plodnosti koja se sastoji od 18 centara s preko 1.000 registriranih pouavatelja. Posljednje predavanje te cjeline o tome kako se prema enciklici odnose biskupi odrao je mons. Giuseppe Anfossi, biskup Aoste i predsjednik Vijea za obitelj Talijanske biskupske konferencije. Drugi dan kongresa zapoeo je sveanom svetom misom koju je u bazilici Sv. Petra za sudionike kongresa

lanovi hrvatske delegacije na kongresu Humanae Vitae: aktualnosti i prorotvo enciklike (Rim, 3.-4. listopada 2008.).

predvodio kardinal Tarcisio Bertone, generalni tajnik Svete Stolice uz koncelebraciju kardinala Elia Sggrecie, poasnog predsjednika Papinske akademije za ivot, biskupa Giusseppea Anfossija te veeg broja sveenika. U sklopu tree i zavrne cjeline naslovljene Operativne strategije odran je okrugli stol o ulozi i doprinosu razliitih institucija ispunjenju Humanae Vitae. Na njemu su sudjelovali predstavnici pastoralnih i drutvenih struktura, predstavnici nekoliko znaajnih udruga te naposljetku predstavnik medija dr. Domenico delle Foglie, novinar i urednik lista Avvenire te glasnogovornik udruenja Znanost i ivot. On je svojim izlaganjem i pozivom svima da daju to vei doprinos u promicanju poruke Humanae Vitae u nekoliko navrata dobio spontani pljesak. Zavrna deklaracija poziva razliite institucije na suradnju kako bi se ostvarili formativni i istraivaki projekti usmjereni promicanju obiteljskih vrijednosti, ivota i aktualizaciji autentinog odgovornog roditeljstva predlaganjem prirodnih metoda planiranja obitelji. Od znanstvene se zajednice trai uvaavanje znanstvene i drutvene vrijednosti prirodnih metoda te da te metode razvija i iri u akademskom, zdravstvenom i socijalnom podruju. Od crkvene se zajednice trai izrada edukativnih projekata kako bi se pouavanje o prirodnim metodama konkretno uvrstilo u redoviti pastoral, a od javne vlasti da prepozna pouavatelja prirodnih metoda kao zanimanje koje bi se uvrstilo u odgojno-obrazovni i zdravstveni sustav.

51

MEUNARODNE VIJESTI

INTERNATIONAL NEWS

Meunarodni kongres Dar za ivot: razmatranja o darivanju organa (Rim, 6-8. studenoga 2008.)
Prof. dr. Niko Zurak International Congress, A Gift for Life. Considerations on Organ Donation (Rome, November 6-8, 2008)
U organizaciji Papinske akademije za ivot (PAV), FIAMC-a i talijanskog Nacionalnog centra za transplantaciju u Rimu je od 6. do 8. studenoga 2008. odran meunarodni kongres naslovljen Dar za ivot: Razmatranja o darivanju organa. Kongresne su se aktivnosti odvijale u Auditorium della Conciliazione, pred punom dvoranom (oko 350 mjesta). Kongres je praen velikom medijskom pozornou. Dobrodolicu su sudionicima u protokolarnom dijelu poeljeli izmeu ostalih ministar rada, zdravlja i socijalne politike Maurizio Sacconi, te mons. Rino Fisichela, predsjednik PAV-a i dr. J.M. Simon de Castellvi, predsjednik FIAMC-a. Radni se dio kongresa odvijao u etiri sekcije. U prvoj su sekciji prikazana iskustva sudionika transplantacijskog postupka: darivatelj organa, obitelj, primalac organa, anesteziolog, transplantacijski kirurg i koordinator postupka. Izvorna iskustva i ispovijesti svih sudionika u transplantacijskom lancu bili su najemotivniji trenuci kongresa. U istoj je sekciji prikazan i povijesni razvoj postupka transplantacije organa i sadanje stanje u ovoj problematici s naglaskom na potrebi za organima i transportu organa. Iznesena su iskustva sa svih kontinenata. Druga sekcija je poela izlaganjem mons. J. Lafittea o antropolokoj perspektivi darivanja organa i davanja samog sebe. A.G. Spagnolo je iznio bioetika razmatranja o darivanju organa i transplantaciji. Pravni aspekti i problematika pristanka informiranih donora prikazani su na iskustvima iz panjolske, Austrije i SAD-a. Nakon ove sekcije sudionici kongresa su nazoili audijenciji kod Svetog Oca Benedikta XVI u Vatikanu. Mediji su posebno izdvojili rijei Sv.Oca iz obraanja sudionicima kongresa, da je darivanje organa jedan oblik posebnog svjedoenja dobroinstva, uz uvjet da pri tome ne smije postojati nikakvo arbitriranje ili dilema o smrti pacijenta darivatelja.* U treoj sekciji obraene su teme alokacije organa s posebnim osvrtom na model Eurotransplanta. Bilo je dalje govora o edukaciji i uvjebavanju zdravstvenih djelatnika za ovaj osjetljivi i vani dio transplantacijskog lanca. Otro je osuena sporadika, ali i organizirana kriminalna aktivnost trgovine organima ivih davatelja, posebno u nekim zemljama tzv. treeg svijeta. F. Cantarovich je iznio prijedlog za edukaciju u svrhu promicanja kulture donacije organa. Ova je sekcija zavrila izlaganjem M. Brunettija o posebnim pastoralnim inicijativama u irenju spremnosti za darivanje organa meu vjernicima (iskustva iz Pijemonta). Treeg, zavrnog dana kongresa u etvrtoj je sekciji odran okrugli stol s temom uloge medija u irenju kulture donacije organa. Moderator je bila D. Storani, a sudjelovali su L. Onder (panjolska), F. Maribotto (RAI, Italija), J. Colina (ANSA-Italija) i J.Illman (Velika Britanija). Vrlo izravno su izneena stajalita da sam in transplantacije vie nije novinska vijest, od kada je transplantacija organa postala rutinski terapijski postupak. Medijski prostor bi trebalo iskoristiti za iroke kampanje kulture darivanja organa kojima bi se graanstvo senzibiliziralo i postigla pozitivna percepcija javnosti. Zagovarani su modeli koriteni u animiranju graanstva za prihvaanje obveze vezivanja u prometu, zabrane puenja te neka iskustva s dobro prihvaenim ekolokim inicijativama. Kongres je zavrio, uz estitke organizatorima i zahvale sudionicima kongresa na ivoj raspravi, koja je pratila izlaganja, ponavljanom opom konstatacijom da jo uvijek postoji veliki nesrazmjer izmeu potreba za transplantacijom organa i relativno malog broja doniranih organa.
* Obraanje Svetog Oca je u cijelosti tiskano u rubrici Izjave za javnost.

Svjetski putnik krenu na vjenu etnju svim nebesima Dr. Tomislav Mareti

52

INTERNATIONAL NEWS

MEUNARODNE VIJESTI

Meunarodna konferencija: Pastoralna skrb u lijeenju bolesne djece (Vatikan 13.-15. studenoga 2008.)
Iva eli, dr. med. International Conference, Pastoral Care in the Treatement of Sick Children (Vatican, November 13-15, 2008)
U Vatikanu je od 13. do 15. studenog 2008. godine odrana 23. Meunarodna konferencija Papinskog vijea za pastoral zdravstva na temu Pastoralna skrb u lijeenju bolesne djece. Na predstavljanju susreta sudjelovali su kardinal Javier Lozano Barragn, biskup Jose L. Redrado O.H. i fr. Felice Ruffini M.I, odnosno predsjednik, tajnik i zamjenik tajnika Papinskog vijea za pastoral zdravstva, Bruna Costacurta, profesorica biblijske egzegeze na Teolokom fakultetu Papinskog sveuilita Gregorianum u Rimu i Alberto G. Ugazio, koordinaror Odsjeka za pedijatriju u rimskoj bolnici Bambino Ges. U svome obraanju, kardinal Lozano Barragn je naveo kako je u zadnjem desetljeu ubijeno vie od dva milijuna djece tijekom oruanih sukoba, est milijuna je ostalo hendikepirano, deseci tisua osakaenih nagaznim minama i 300 000 unovaenih kao djeca-vojnici. Vie od 4 300 000 djece je umrlo od AIDS-a. Siromatvo, dodaje on, ostaje temeljni uzrok bolesti djeje dobi. Milijardu i dvjesto tisua osoba ivi s manje od jednog dolara na dan. ak i u najbogatijim zemljama, jedno od estero djece ivi u siromanim uvjetima. ... Dvjesto pedeset milijuna djece mlae od 15 godina radi, ukljuujui oko 60 milijuna koji rade u opasnim uvjetima, dok su mnoga djeca i adolescenti preputeni samima sebi. ... Nema kontrole na televizijskim programima ili na internetu gdje surfaju bez ikakve vrste moralnog vodstva. Seksualna trgovina, pedofilija, nasilje u kolama, zloini, organizirane bande, itd. rastui su fenomen. ... Mnoge obitelji se odriu svoje obveze da educiraju svoju djecu i vrlo esto je edukacija u kolama svedena na puke informacije, uz naputanje autentine formacije. Navodei ove statistike podatke, kardinal je elio skrenuti pozornost na temu nadolazeeg susreta o skrbi za bolesnu djecu. U prvom dijelu konferencije, naslovljenom Stanje razmatrat emo stvarnost i podrijetlo bolesti djeje dobi. Zapoet emo s povijeu lijeenja bolesne djece u svijetu, demografskim podacima o djejoj populaciji i njihovim stopama mortaliteta. Potom emo prouavati osnovne bolesti kojima su djeca izloena prije procjene predstavlja li globalizacija priliku ili rizik za bolesne... Takoer emo razmatrati pitanje ivotnog stila i dijete. ... to se tie politike strane tog pitanja, mi emo prouavati ... zakonodavstvo i zdravstvene sustave. ... U svojim ekolokim aspektima, razmiljat emo o inicijativama organiziranim od strane Svjetske zdravstvene organizacije. U drugom dijelu konferencije, naslovljenom Promiljanje, sudionici e analizirati to nam Sveto Pismo i Crkveni oci imaju rei o lijeenju djece, ispitujui koji su to lijekovi bili tijekom crkvene povijesti i svjedoanstvo svetaca koji su posvetili svoje ivote skrbi za bolesnu djecu. ... Zakljuit emo nae promiljanje dijalogom s velikim religijama: idovstvom, islamom, hinduizmom i budizmom, rekao je kardinal. Trei dio konferencije posveen je Djelovanju, nastavio je kardinal Lozano Barragn. Koju vrstu kateheze i formacije u vjeri trebamo kako bismo se suoili s ovim ozbiljnim problemom? Kako moramo postupati u sakramentalnim pojmovima prema toj djeci? Kako moemo koristiti psiholoku znanosti u ovom obliku lijeenja? ... Propitivat emo istraivanja u medicini, prehrani i ivotnim stilovima. ... Sa socio-politike toke stajalita, istaknut emo ulogu koju drutveni komunikacijski mediji, nacionalni i meunarodni zdravstveni sustavi moraju imati, ... kao i problem migracija. ... Na osobnoj razini, pitat emo se o ulozi biskupije, upe, redovnikih zajednica i volontera. Kardinal je zakljuio podsjeanjem da e na konferenciji govoriti 41 strunjak iz razliitih zemalja, od ega su svi visoko kvalificirani u svojim specifinim podrujima.

53

MEUNARODNE VIJESTI

INTERNATIONAL NEWS

Novi naputak Kongregacije za nauk vjere Dignitas personae

New Instructions from the Congregation for the Doctrine of the Faith Dignitas personae
U petak, 12. prosinca Tiskovni ured Svete Stolice predstavio je Naputak Kongregacije za nauk vjere Dignitas Personae (Dostojanstvo osobe) o odreenim bioetikim pitanjima. Naputak je objavljen na engleskom, francuskom, njemakom, talijanskom, panjolskom, portugalskom i poljskom jeziku. Na konferenciji su sudjelovali nadbiskupi Luis Francisco Ladaria Ferrer, S.J., tajnik Kongregacije za nauk vjere i Rino Fisichella, predsjednik Papinske akademije za ivot, biskup Elio Sgreccia, predsjednik emeritus Papinske akademije za ivot te Maria Luisa Di Pietro, profesorica bioetike na Sveuilitu Presvetog Srca u Rimu i predsjednica Udruge Znanost i ivot. Nadbiskup Ladaria je potvrdio da je ovaj naputak plod istraivanja koji je Kongregacija za nauk vjere zapoela godine 2002. o novim pitanjima u bioetici s ciljem donoenja suvremenog naputka nalik na Donum vitae iz 1987. Dokument koji je potvrdio i Papa dio je redovitog Uiteljstva Petrova nasljednika te je doktrinalne naravi. Ovaj naputak potie biomedicinska istraivanja koja potuju dostojanstvo svakog ljudskog bia i prokreaciju. U isto vrijeme, on ne iskljuuje razliite biomedicinske tehnologije kao etiki nedoputene, kae on, premda e vjerojatno biti optuen da sadri previe zabrana. Unato tome, svjesni tih moguih optubi, nuno je istaknuti da Crkva osjea dunost uiniti to u ime onih iji se glas ne uje. Nadbiskup Fisichella je naglasio kako dokument pokuava izraziti odgovarajui doprinos Crkve oblikovanju savjesti, ne samo vjernika nego i onih koji pokuavaju uti prezentirane argumente i raspravljati o njima. Ovo je intervencija koja sainjava dio crkvenog poslanja te ju treba uti ne samo kao legitimnu, nego i kao potrebnu u pluralistikom, sekularnom i demokratskom drutvu." Profesorica Di Pietro napominje da prije razmatranja pitanja kojima se ovaj dokument bavi, poput tehnika pomognute oplodnje, in vitro oplodnje, smrzavanja embrija i jajnih stanica, smanjenja broja embrija i preimplantacijske dijagnostike, nuno je prisjetiti se tri osnovna pravila kojih se treba pridravati u donoenju svake odluke": Priznavanje dostojanstva osobe svakoga ljudskog bia od zaea do prirodne smrti, uz posljedini subjektivitet prava na ivot i fiziki integritet. Jedinstvo braka, koje sa sobom nosi uzajamno potivanje prava suprunika da postanu otac i majka samo jedan s drugim. Specifino ljudske vrednote spolnosti koje zahtijevaju da prokreacija ljudske osobe bude eljena kao plod branog ina specifinog ljubavi izmeu suprunika. Biskup Sgreccia se osvrnuo na trei dio dokumenta koji govori o novopredloenim terapijama koje ukljuuju manipulaciju embrijima ili ljudskim genetskim nasljeem. Tekst dri da je nuno imati na umu jednu temeljnu razliku: teoretski, gensku terapiju mogue je primijeniti na somatske stanice s izravnom terapeutskom svrhom ili na zametne stanice. to se tie ovog drugog, nije mogue intervenirati jer jo ne postoji sigurna tehnika, istie on, budui da bi moglo doi do rizika oteenja nasljedne genetske batine buduih generacija. Bivi predsjednik Papinske akademije za ivot ponovio je kako razlika izmeu reproduktivnog i terapijskog kloniranja ne postoji te da uvijek pretpostavlja reprodukciju. Izvornik: VIS 081212 Preveo: Ivan eli, dr.med.

Tee vrijeme Kao brza rijeka Novih svitanja Dr Nada Jamenica

Stablo nad kriem S grane suze kapi Na lie bunike Dr. Duko Matas

54

EXPERIENCES

IZ IVOTA

Sjeanja na iznevjerene nade naih majki

Doc.dr.sc. Drago Buneta, dr. med. Reflections on the Betrayal of Our Mothers' Hopes
Ovu crticu posveujem majkama koje su snivale povratak svojih sinova i keri iz Drugog svjetskog rata, a snovi im se nisu nikada ostvarili. Zime su u Lici krajem tridesetih godina prolog stoljea bile veoma duge i hladne, s mnogo snijega. Da prikrate vrijeme stariji su se ljudi okupljali as u jednoj as u drugoj kui i esto su razgovarali o ratu i sjeanjima na ratne sukobe u Galiciji za vrijeme Prvog svjetskog rada. Mlai su ljudi esto odlazili u grad ne bi li nali ikakvog posla, ali posla je bilo malo i zarada slaba. Bilo je vrijeme velike neimatine. Uskoro su im poeli sve ee stizati pozivi na vojnu vjebu, a s najavom proljea poela je mobilizacija, rat je bio na pragu. Na sreu taj rat, aprilski kako su ga zvali, brzo je zavrio i ljudi su se vraali svojim kuama. Vratio se i moj otac i radosti nije bilo kraja. Radost je bila to vea to je Hrvatska postala slobodna drava. Naalost, to olakanje i radost slobode trajali su tek nekoliko mjeseci, do ljeta 1941. godine, a onda se pronio glas da je u istonoj Lici, tamo negdje blizu Bosne, buknula pobuna Srba protiv Hrvatske drave. Prialo se o ratnim grozotama. Strah je opet uao u ljude. Od tada je prolo mnogo godina, ali ni danas ne mogu shvatiti tu lakou kojom su ljudi, dojueranji susjedi pa i prijatelji, poeli nasrtati jedni na druge. Rat se prenio u sela s mijeanim stanovnitvom, a poele su gorjeti i kue s jedne i druge strane bojinice, nekakve crte koja je naglo razdvojila ljude koji su godinama ivjeli jedni pored drugih. Ta crta nije bila samo fizike prirode, granica za koju smo znali da je ne smijemo prijei, bila je to nekakva imaginarna linija u ljudskoj svijesti koja je dijelila njih, ljude koji su digli ustanak protiv hrvatske drave i nas, koji smo bili sretni to smijemo rei bez straha da smo Hrvati. Crta koja je sve vie dijelila ovjeka od ovjeka. Vrijeme je brzo prolazilo a ta je crta s vremenom bila sve dublja i strah u narodu sve jai. Stariji su kriom od nas djece govorili o paljenju kua po likim selima, a onda 6. kolovoza 1942. godine usred noi gorile su i kue u mome selu. Izgorjela je i moja kua i sve u njoj to smo naslijedili od svojih predaka. Samo Bojoj providnosti mogu zahvaliti to smo majka, sestra i ja jo bunovni od sna uspjeli istrati iz kue i pobjei u mrak, to je u kii metaka bio lake ranjen samo moj otac. Naalost, svi nisu pobjegli i strano je podsjeati se to im se dogodilo. Ouvaj Boe, govorili su slijedeeg jutra ljudi . Uskoro je bila na pragu jesen i vrijeme za polazak u kolu, a mi smo bili beskunici. U tim trenutcima neimatine i beznaa Neija nam je ruka pomogla. Moju sestru i mene prihvatili su nai roaci iz Slavonskog Broda, sestra je pola u osnovnu kolu a ja u gimnaziju. Poslije nekoliko mjeseci majka je dola i povela sestru kui, a kua je bila malo potkrovlje u jednoj kuici u Gospiu. Rat se sve vie zahuktavao i poela su bombardiranja Slavonskog Broda. Ve pri prvom od njih poginuo je moj prijatelj Damir s kojim sam sjedio u istoj kolskoj klupi. Njegova me pogibija jako potresla, podsjetila me na pogibije u mome selu pa kada smo za domau zadau trebali napisati neto u spomen Damira, ja sam svoja uvstva prenio na papir s puno emocija. U koli nisu vjerovali da je to napisao dvanaestogodinji djeak. Bombardiranja Slavonskog Broda su bila sve ea, napadalo se i danju i nou, naroito podruje oko eljeznike stanice i Tvornice vagona, te oko mosta preko Save koji je spajao Slavonski i Bosanski Brod. U jednom od tih bombardiranja poginula je moja teta, moja druga majka. Opet sam postao beskunik i morao sam natrag u Liku. Putovalo se svakako i tko zna gdje bih zavrio da nije bilo dobrih ljudi. Putovalo se dijelom putnikim, dijelom oklopnim vlakom, dijelom pjeice, te konano od Generalskog Stola do Gospia na vojnim kamionima. U jedno predveerje doli smo u Otoac i tamo zanoili. Te je noi moja majka usnula da sam se vratio iz Slavonskog Broda da sam bos i s nekakvim drvenim sandalama u ruci, gologlav i s malom naprtnjaom na leima. Ujutro je svoj san ispriala gospoi koja je prihvatila moje roditelje i sestru u malo potkrovlje, tek da imaju ikakav krov nad glavom, a potom je pola raditi u polje. Nekoliko sati poslije majine prie o snu vojni je transport stigao u Gospi. Ne sjeam se kako sam pronaao kuicu u kojoj su moji roditelji stanovali, ali se sjeam trenutka kada sam pokucao na vrata. Otvorila mi je starija, visoka ena i im me je ugledala samo je izustila Ti si Rojin sin. Izgledao sam upravo onako kako me majka vidjela u snu. Nepredvidljivi su Boji putovi, kau ljudi! Bliio se kraj rata, ali su mladi ljudi stasali za

55

IZ IVOTA
mobilizaciju, jo uvijek odlazili u veliku neizvjesnost. U ljeto 1944. godine svi su mladii, im su poloili ispit zrelosti u gospikoj gimnaziji i uiteljskoj koli, odmah mobilizirani i poslani na vojnu obuku. Rat je zavrio za nekoliko mjeseci, a samo se njih nekoliko vratilo kui. Ostalima se izgubio svaki trag. Tko zna to su tih godina sanjale njihove majke, jesu li i one vidjele u snu svoje sinove kao to je mene usnula moja majka? Sjeam se jedne od tih ena, zvala se Luja, Luja omenova. Bila je to niska i slabana ena, koja je sama podigla svoga sina Niku, jer je njezin mu uoi velike svjetske ekonomske krize otiao u Kanadu. I Niko je zavrivi uiteljsku kolu bio mobiliziran u hrvatsku vojsku. Rat je zavrio, a o Niki ni traga ni glasa. U meuvremenu se i Nikin otac Nikola vratio iz Kanade pa su se Luja i Nikola, po kojem je Niko dobio ime, raspitivali na sve strane o sudbini njihovog sina. Meutim, o Niki se nije saznalo nita. Bilo se proulo da su neki zarobljeni hrvatski vojnici upueni na prisilni rad u Sibir pa je to roditeljima pothranjivalo nadu da je Niko moda ipak iv u Sibiru. Vrijeme je prolazilo, roditelji su ostarjeli i umrli, a o sudbini svoga sina nisu saznali nita. Sudbina je htjela, da mi je nedavno ovjek koji je s Nikom bio u vojsci i zarobljen pri kraju rata, te proveo nekoliko mjeseci u istranom zatvoru, povjerio da je Niko osuen na smrt i pogubljen. Niko je bio u dvadesetoj godini ivota. Tko zna to je tih noi sanjala njegova majka? Boino je vrijeme i ova crtica o snovima i strahovanjima, nadama i noima bez nade to su ih proivljavali oevi i majke zabrinuti sudbinom svojih sinova i keri, koje je ponio ratni vihor Drugoga svjetskoga rata, moda e ljudima naruiti unutranji mir o blagdanu Nade. Moda e strepnje i nadanja, koje su oni proivljavali potaknuti nas da se zamislimo i nad sudbinom Majke koja porodi sina u Betlehemu i skrivae Ga pred silnikom Herodom. Moda e na patnje Kristove majke kao i sudbine svih majki koje su sanjale povratak svoje djece iz rata, potaknuti da budemo ovjeniji. Voljni da poput imona Cirenca podmetnemo svoja lea pod teki kri koji nosi neki teko bolesni ovjek i vratimo mu nadu u ivot. Moda emo postati bolji ljudi

EXPERIENCES

Pod kriem
Doao sam skruen Tebi Da Ti kaem da Te ljubim A Ti si se gorko nasmijao. Zastao sam. Sa usana Ti proitao: - Tko mene ljubi vri zapovijedi moje. Pognuh glavu: - Ali, za mene nade ima, Ja Te ljubim! - Jaram moj je sladak, a moje breme lako, apat Ti ujem. Jo vie moja glava pada, Sve se vie gubi nada. - Ali, ja Te ljubim, ipak! - Ljubi blinjega svoga Kao samoga sebe. Odgovora nemam, Al' mi Petar apnu: - Reci mu moje rijei: - Gospode. Ti zna sve. Ti zna da Te ja ljubim! Otac mi glasno ree Kleu' svaku rije: - Tko pozna moje zapovijedi I vri ih TAJ ME LJUBI! Ali, i ja se ne dam, - uj me, Oe, Ljubim Te. Oko mene vuci, Tvoju pomo trebam! Stojim pognut jo ispod kria - Tvoja muka, Oe tek sad je meni blia. - Doite k meni svi koji ste umorni I ja u vas okrijepiti sada ujem, Ali refren drugi u glavi mi bije: - Tko pozna moje zapovijedi I vri ih TAJ ME LJUBI! Oe, ja Te trebam, Oe, uj me, ja Te ljubim! Dr. Vlatko Perin

56

EXPERIENCES

IZ IVOTA

Boi u komunizmu
Prof.dr.sc. Duko Milii, dr.med. Christmas in the Communism
Boi svake godine dolazi u isti dan, na 25. prosinca, i tako ve dvije tisue godina. Rimljani su ga htjeli opraviti ispod zemlje (u katakombe) ali je opstao. Komunizam je nametao bezbonitvo ljudima koji su oduvijek bili vjernici, vjerovali su u Boga ili barem nisu nijekali njegovo postojanje. Svrha je toga bila da se vjerovanje u Boga zamijeni vjerovanjem u komunizam. I uistinu su tako neki i uinili i promijenili su vjeru, ali ipak tako da ona stara iz njih nije izala. Putali su da bake i djedovi krste njihovu djecu po zabitnim crkvama, potajice su se enili u crkvi ako bi im ena to uvjetovala i napokon, mnogi su stari komunisti traili da im na samrti doe sveenik. A mnogi od onih drugih kojima je komunizam bio zaista jedina vjera, od vlastitih su drugova zavrili na Golome otoku. Poslije Domovinskoga rata pak, mnogi od onih koji su zapisivali tko je sve bio u crkvi na misi, i sami su prili oltaru. Za Boi se u komunizmu radilo kao svakim radnim danom. Tek kada bi pao u nedjelju ljudi su mogli na miru slaviti kod kue. Neki su partijci znali nou kupovati i uvlaiti u svoje stanove boina drvca kako ih nitko ne bi vidio. U ulici u kojoj i sada stanujem u Zagrebu, samo je jedan ovjek uvijek vukao bor, i to po danu da ga se dobro vidi, za Staru godinu. Bio je tada na funkciji predsjednika Ideoloke komisije Centralnoga komiteta Hrvatske i bio je pravi idealist. Kada sam bio student, na fakultetu smo svi do jednoga morali doi za Boi na predavanja jer se jako pazilo koga nema. Bio je pokoji uvjereni profesor koji se je upinjao da pojaa svoje djelovanje ba na Boi, ali sjeam se i drugih, a osobito profesora Tomaia koji je pred punom predavaonicom na Boi rekao: Djeco, danas je 25. prosinca. Sjeam se da je toga dana meni moja majka uvijek rekla: Sretan ti Boi! Tako ga nitko nije mogao optuiti da nam je estitao Boi jer je samo priao o tome to je njemu govorila njegova majka. A nama je to puno znailo. Prof. Tomai je predavao mikrobiologiju, no budui da je Luis Pasteur bio jedan od najznaajnijih mikrobiologa priao bi nam o Pasteurovu putu u Pariz. Majka mu je osim rublja i ostaloga u prtljagu stavila i sliicu Majke Boje i rekla mu da ju je stavila da te ona prati. Poruka je bila jasna i partijci su ga zato ekali na prvom zavoju. I dogodilo se je. Osim na naem fakultetu predavao je i u Vioj koli za medicinske sestre i tehniare u Zagrebu gdje je jednom na Badnjak rekao da e ispitivati samo lanove Partije. Oni su ga tuili i prof. Tomai je izgubio mjesto i na Medicinskom fakultetu i u toj koli. Bio sam u Moskvi 1973. godine. To je bilo doba vrijeme Brenjeva i reim je jo bio vrlo strog. Letjeli smo u ruskom Tupoljevu 134. Na je zrakoplov sletio u zranu luku eremetjevo. Pomno su pregledavali putovnice i putnike. U staklenoj kabini jedan NKVDovac stoji, a drugi sjedi. Kako je moja pokojna majka uvijek negdje gdje ja ne vidim stavljala neku svetu sliicu, tako je uinila i za moj put u Moskvu. Ovaj put ba usred putovnice. Naravno, ispala je pred NKVDovcima. Oni su je pogledali, a zatim bez rijei uredno vratili u putovnicu. Nai su partijci koji su to vidjeli napravili iz toga problem, ali moju majku nisu mogli, za razliku od prof. Tomaia, izbaciti s radnoga mjesta naime bila je kuanica. Neki su, dakle, nai partijci bili papskiji od pape. Sada iste te viam u crkvi. Prisjeajui se koliko su nam Boia pokvarili bez razloga, elim da dananjemu narataju Boi bude ono to je dvije tisue godina i bio: dan kada slavimo Kristovo roenje i poetak Novoga zavjeta koji nudi ljubav i pratanje meu ljudima. A to znai prekid sa starozavjetnim zakonom koji je nalagao drugaiju pravdu - oko za oko, zub za zub. I zato neka je svima sretan i blagoslovljen Boi u slobodi!

iste prainu sa stare gitare - sluajni zvuci Dr. Tomislav Mareti

Mekani suton Barunasto lijee Na moje vjee Dr. Nada Jamenica

57

KRATKE VIJESTI

BRIEF REPORTS
nalik onomu koje se nalazi kod embrionalnih matinih stanica. Meutim, takvi retrovirusi mogu uzrokovati pojavu raka kod ivotinja te integrirati vlastitu DNA u DNA stanice domaina. Hochedlinger i suradnici su rabili drugu vrstu virusa, tzv.adenoviruse, za uvoenje istih etiriju gena u mije adultne stanice.

Stroe kanjavanje web-stranica o suicidu

Britanska vlada je izjavila kako zakon o web-stranicama o suicidu treba preraditi i u njemu naglasiti da su takve stranice ilegalne. Ta je odluka donesena zbog zabrinjavajue injenice da ljudi koji trae informacije o suicidu mogu puno lake pronai stranice koje potiu taj in nego one koje pruaju potporu. Prema Zakonu o suicidu iz godine 1961. ilegalno je promicati samoubojstvo, no nijedan operater web-stranica nije do sada optuen. Zakon e biti izmijenjen kako bi se pojasnilo da se odnosi i na online-prostor te kako bi se pomoglo serverskim ponuaima da upravljaju stranicama koje posluuju.

HIV moe ponovno izroniti iz jedne stanice

Novo istraivanje upuuje na to da HIV moe spavati zimski san u malom broju stanica ili ak u jednoj stanici dok ponovne ne izroni i pone unitavati. Koautor studije Huldrych Gunthard, istraiva iz Sveuiline bolnice u Zurichu (vicarska), kae da su rezultati zapravo dobra vijest, jer oni ukazuju na to da se u to vrijeme virus ne replicira. To moe znaiti da e pacijenti s HIV-om koji se pridravaju propisanih doza izbjei borbu s novo ojaanim virusom. To je jako dobra poruka i za pacijente i za lijenike, kae Gunthard. Ove studije nasluuju da su trenutni lijekovi protiv HIV-a ba takvi kakvi bi trebali biti jer potpuno blokiraju virusnu replikaciju i prijenos virusa sa stanice na stanicu. Stoga, bilo koja koliina virusa izmjerena u krvi pacijenata na dugoronoj terapiji uz pretpostavku da se pridravaju uzimanja lijekova najvjerojatnije potjee samo od onih stanica zaraenih prije poetka uzimanja terapije.

Adultne matine stanice uinkovite u lijeenju jetrene ciroze

Primjena autologno umnoenih te pobuenih adultnih progenitornih CD34+ stanica u hepatalnu arteriju kod pacijenata koji boluju od alkoholne ciroze jetre (ALC) pokazuje znaajno poboljanje, istiu znanstvenici u rujanskom izdanju asopisa American Journal of Gastroenterology. Znaajna redukcija razine alanin (ALT) i aspartat transaminaze (AST) uoena je tjedan dana nakon transfuzije te je ukazivala na poboljanje tijekom provoenja studije. Ovo je podruje medicine koje silno napreduje iz dana u dan, zakljuuje dr. Habib. Nadamo se da e terapija matinim stanicama pomoi mnogim pacijentima s jetrenom boleu.

Masovna proizvodnja embrionalnih matinih stanica iz ljudske kose

Skupina istraivaa koji predvodi Juan Carlos Izpisa Belmonte s Instituta za bioloka istraivanja Salk, uspio je potaknuti uinkovitost reprogramiranja za vie od sto puta te skratiti vrijeme odvijanja procesa na polovicu. Opetovano su generirali iPS stanice iz malog broja keratinocita privrenih za jednu vlas kose koja je uzeta s ljudskog vlasita. Primjenom vrlo uinkovitog i praktinog naina za dobivanje pacijentu specifinih matinih stanica, koje za razliku od ljudskih embrionalnih matinih stanica nee biti odbaene od strane pacijentovog imunolokog sustava nakon transplantacije, dovodi nas korak blie klinikoj primjeni terapije matinim stanicama, kae dr. Belmonte, profesor iz Laboratorija za gensku ekspresiju te direktor Centra za regenerativnu medicinu u Barceloni (panjolska). No, ostaje pitanje zato su keratinociti puno

Novi napredak s iPS-stanicama

Istraivai su unaprijedili eksperimentalni postupak kojim bi mogli proizvoditi matine stanice bez potrebe za stvaranjem i unitenjem ljudskih embrija. Postupak pretvara adultne stanice u tzv. inducirane pluripotentne matine stanice (iPS) za koje se vjeruje da imaju veliki potencijal za terapeutske tretmane kod mnogih tekih medicinskih stanja. Novo istraivanje je navodno eliminiralo kancerogenu sklonost iPS stanica. Prole su godine znanstvenici otkrili nain dobivanja iPS stanica uvoenjem etiriju gena u mije adultne stanice uporabom retrovirusa. Geni su izmijenili stanice u stanje

58

BRIEF REPORTS
prikladniji od drugih stanica. Ispitali smo itav spektar stanica te otkrili da je keratinocite najlake reprogramirati, kae Belmonte.

KRATKE VIJESTI

Uenje je puka miina kontrakcija

Plastinost, sposobnost mozga da precizno rasporeuje veze izmeu svojih ivanih stanica, je okvir za uenje te oblikovanje pamenja. Istraivai Medicinskog centra Sveuilita Duke uspjeli su identificirati spornu molekulu koja pomae objasniti proces plastinosti, a to bi moglo voditi ka ciljanim terapijama. Otkrie molekule koja pomie nove receptore prema sinapsi tako da neuron moe intenzivnije odgovoriti na podraaj pomae objasniti nekoliko zapaanja o plastinosti, kae dr. Michael Ehlers, profesor neurobiologije sa Sveuilita Duke te mentor studije objavljene 31. listopada u asopisu Cell. Za proces uenja i stvaranje novih veza, mozak mijenja snagu elektrinih impulsa sinapse prema stanicama koje procjenjuju ova obiljeja. Znanstvenici su prouavali hipokampus gdje se oblikuju sjeanja, no taj mehanizam moe djelovati i u drugim podrujima mozga. Iz niza pokusa, biokemijskih te mikroskopskih prikaza, Ehlers i suradnici su otkrili da na miozin Vb (pet-b) molekulu koja je prisutna u neuronima hipokampusa utjee tijek kalcijevih iona iz sinaptike pukotine tako to potie njezinu pojavu i djelovanje. Molekula miozina Vb prua nam novi nain za razmiljanje o kreiranju terapija za lijeenje gubitka pamenja, psihijatrijskih bolesti te modanog razvoja.

Transplantirana smrznuta jetra poveavaju nadu za bankom organa

Banka doniranih organa spremnih za uporabu jedan je korak blie zahvaljujui uspjenom smrzavanju, otapanju i transplantaciji svinjske jetre. Ako ljudska jetra, koja su iste veliine, mogu preivjeti taj proces, vie ljudi potrebnih za transplantaciju moglo bi ih primiti. Velika veina doniranih jetara pronalazi domaina. Naalost, jetra brzo propadaju bez opskrbe krvlju i ve nakon 12 do 24 sata postaju beskorisne, tako da je njihovo dopremanje do primatelja logistika nona mora. Amir Arav, koji je razvio novu metodu smrzavanja u izraelskoj Organizaciji za poljoprivredna istraivanja u Bet-Daganu, kae da je klju za ogranieno oteenje stanica tijekom smrzavanja vrlo polagano hlaenje jetre, jer se tako sprjeava stvaranje zupastih kristala leda.

Transplantacija kotane sri lijek za AIDS?

Prema njemakim lijenicima, ini se da je ciljana transplantacija kotane sri koja se normalno rabi za lijeenje leukemije izlijeila pacijenta oboljelog od AIDS-a. Dvadeset mjeseci nakon primanja transplantacije, testovi na kotanoj sri, krvi i drugim organskim tkivima ukazuju da 42-godinji pacijent vie nema HIV-infekciju. Pacijent je bio zaraen HIV-om vie od desetljea. Ve je bilo nekoliko prethodnih izvjea o uspjenoj uporabi transplantacije kotane sri u iskorijenjivanju HIVinfekcije. No, transplantacija kotane sri previe kota te je opasna za uporabu kao prva linija lijeenja za HIV/ AIDS, kae dr. Anthony Fauci, direktor amerikog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti. Kako god bilo, ovaj sluaj bi mogao potaknuti nastojanja za razvojem genske terapije kao naina blokiranja ili supresije HIV-a. Priredio: Vatroslav Prskalo, dr.med.

65% ena koje pobace imaju simptome PTSP-a

Psihijatrica i lanica Komisije 'Pravo na ivot' dr. Carmen Gmez-Lavn navodi kako 65% ena koje pobace pati od simptoma posttraumatskog stresnog poremeaja nakon podvrgavanja postupku. Ona istie paradoks da se 97% od vie od 100.000 pobaaja godinje izvri radi tobonje tekih tjelesnih ili psiholokih razloga, uz injenicu kako sva znanstvena literatura istie znaajno i definitivno da najvei rizik za ene dolazi nakon pobaaja.

59

UPOZNAJMO NAE LANOVE

OUR MEMBERS

Intervju s dipl. ing. biokemije Dagmar ivkovi

Doc.dr.sc. Marija agar, dr.med. Interview with Dagmar ivkovi, Biochemist
Moete li nam rei neto o sebi, Vaem kolovanju i karijeri? Roena sam u Zagrebu 2.sijenja 1931.godine u obitelji Sui. Moj se otac zvao Zvonimir, a majka Sonja. Najraniju mladost sam provela u velikoj kui iza Maksimira, na imanju uz koje je bila bakina ciglana. Danas je na jednom dijelu Zatvorska bolnica. Godine 1937. krenula sam u privatnu evangeliku kolu (u kojoj je bilo najvie katolika, a manje drugih vjeroispovjesti, to se vidjelo samo na satu vjeronauka). Nastavila sam kolovanje u njemakoj gimnaziji koja se od 1941.-1945. tako zvala, a godine 1949. maturirala sam u VIII. enskoj gimnaziji u Klaievoj ulici. Iste sam se godine upisala na Prirodoslovno-matematikom fakultetu, odsjek kemija-biokemija. Pripremali smo se za rad u Institutu Ruer Bokovi koji je tih godina osnovan. Diplomirala sam 1954. godine. Ipak sam neko vrijeme nakon diplome radila u prosvjeti. Od 1954.do 1959. godine predavala sam na gornjogradskoj VI. I VII. gimnaziji na Katarinskom trgu, a od 1959. do 1964. na III. gimnaziji u Kulanovoj ulici. Godine 1964. napustila sam svojevoljno prosvjetu i zaposlila se kao biokemiar u laboratoriju Djeje klinike na Rebru. Od 1981. godine do umirovljenja 1990. godine radila sam u hitnom laboratoriju. to pamtite iz ranog poratnog doba, doba mladosti? U svibnju 1945.g. partizani su jedne noi odveli tatu i ubili ga bez suda, kao i ker tatine sestre, 20-godinju studenticu. Mi smo se sklonili kod tete i bake, jer je na stan zauzela OZNA. Nakon pet mjeseci stigla je cedulja na kojoj je pisalo da je Z.S., vlasnik ciglane i vile streljan kao ratni zloinac (jo u lipnju). Nikad nismo saznali pravu istinu, niti znamo za njihove grobove... Mama, brat i ja smo morali otii od tete. Nepisano pravilo bilo je: onaj tko nas primi na stan izgubit e penziju i stan. Tih smo dana bili gladni i bez doma. Nismo imali pravo na prehrambene karte. Bili smo oznaeni i u koli. Godine 1946. saznala sam da se u sakristiji crkve Sv. Marije odrava vjeronauk. Najveu milost koju mi je Bog dao jest vjera, u kojoj nas je poduavao i uvrivao na kateheta dr. Franjo eper. (Zvali smo ga konspirativno Lojzek). epica, a kardinala Stepinca

Jeste li se bavili sportom? Bila su dva puta opstanka: politika ili sport. Brat i ja odgajani smo u sportskom duhu i bili smo lanovi kluba Mladost. U to doba osnivao se i maevalaki klub, koji je vodio gosp.Vladimir Maurani (praunuk bana i pjesnika Ivana Maurania). Marljivim treningom postigla sam uspjeh: na prvenstvu Hrvatske osvojila sam prvo mjesto, a na prvenstvu Jugoslavije drugo mjesto u floretu juniora 1947.1948. i 1949. Tako sam postala vrhunski sporta, to mi je omoguilo prehranu u sportskoj menzi.

Dagmar kao juniorski prvak u floretu

Maevanje je plemenit sport koji me je oslobodio radnih akcija i razliitih politikih pritisaka.

60

EXPERIENCES
Gdje ste upoznali supruga? Na maevanje je dolazio i maturant Antun ivkovi. Bili smo jako mladi, ja 16 godina, a on 18 godina, iste vjere i istih ideala. Ti ideali su nam pomogli u naem zajednikom odgajanju i odrastanju, tijekom studija i u daljnjem ivotu.. itali unuci, iako oni naglaskom.

IZ IVOTA
australski s malo udnim

to vas je dovelo u HKLD? Pamtimo vau zauzetost za istou i red u sobi u Palmotievoj kroz petnaest godina, kao i pomo vaeg supruga Toneka. Mene je pozvala doc. eljka Znidari, a lan sam od 1991. godine. Najprije sam sreivala arhiv, onda ormare i sobu u Palmotievoj. Nastojala sam odravati red i istou za ugodno druenje i sastanke odbora i lanova. Za vrijeme Domovinskog rata sam s mr. pharm. Marijom Starevi radila na Velesajmu gdje su stizale donacije lijekova. to vas raduje u HKLD-u? Veseli me velik broj mladih u HKLD-u koji se trude i rade u Drutvu i svatko doprinosi napretku na svoj nain. Veseli me i svaki broj naeg Glasnika, koje je od prvobitnog listia izrastao u reprezentativni Glasnik, zahvaljujui marljivom radu urednika i suradnika. Najljepi trenutak u ivotu? Velika Gospa 1954. godine kad smo moj Tonek i ja, nakon sedam dugih godina, u crkvi Sv. Blaa primili sakramenat enidbe. I jo tri puta: kad sam rodila nae tri keri. A koji su Vam bili najtei trenuci u ivotu? Najtee mi je bilo nositi moja tri kria: ubojstvo oca, druga dva kria su (bila) isto jako teka, no Bog mi je dao snagu od ih nosim. to najvie cijenite kod ljudi, a to Vas najvie smeta? Najvie cijenim potenje u najirem smislu rijei, a najvie mi smeta la i licemjerje. Tko Vam je bio uzor u ivotu i koji je Va najdrai svetac? Uzor mi je bio trener Vladimir Maurani. Najvie volim Gospu i naeg kardinala Stepinca. Koje knjige volite itati? Volim povijesne romane iz kojih mogu neto nauiti. Volim i Zagorku, Budaka, Miru Gavrana, Aralicu, Urisa Koji su Vai najdrai filmovi? Bogovi su pali na tjeme., iako inae ne volim komedije. Pasija Muka Koja je Vaa Najdraa molitva?

Na proslavi 50-godinjice braka Dagmar i Antuna ivkovia sakupila se cijela obitelj u kapeli Majke Boje Lurdske.

Bili smo na zadnjem legalnom hodoau (pjeice!) u Mariji Bistrici 1947. godine kad su nam milicajci i oznai trgali trobojnice s prsiju. Procesija se nije smjela vraati po glavnim ulicama, nego su nas tjerali pokrajnim ulicama. Mnogi su hodoasnici bili bosi, a pokrajnje ulice su no prije posuli otrim kamenjem.. Nakon sedam godina poznanstva i ekanja vjenali smo se na Veliku Gospu 1954. godine. Naa ljubav je bila blagoslovljena i potvrena sakramentom enidbe. Dvije godine kasnije rodila nam se prva od naih tri keri: Dubravka-Jelena, onda Lovorka-Marija pa Hrvojka-Ana. Sve tri je krstio nadbiskup dr. Franjo eper, kome smo svake godine nas petero ili estitati Boi. Kad je otiao u Rim odgovarao je na moja pisma i godinji izvjetaj o napretku djece pismom koje je zavravao sa Tvoj stari kateheta Franjo kard. eper. Sada imam i pet unuka i jednog praunuka. Vi i suprug ste jedan od rijetkih branih parova koji su doekali 50-godinjicu braka. Vi ste posebni i po tome to ste nakon 50 godina mogli ui u vjenanicu iz 1954. godine. Prije etiri godine proslavili smo zlatni pir, kojem su prisustvovale i nae tri keri. Jedna ivi u Americi, a druga u Australiji. Za nau 25-godinjicu itale su nam keri Pavlovu himnu ljubavi. Ovaj puta su nam

61

UPOZNAJMO NAE LANOVE

Oe na! Prije nekog vremena naila sam na jedno razmiljanje Isuse molitve: Nemoj rei OE, ako se svaki dan ne ponaa kao sin.

OUR MEMBERS
Novac je potreban, ali nije najvaniji. A koliko je vana obitelj? Obitelj je vrlo vana. Iako nam keri ive na razliitim stranama svijeta (Amerika, Hrvatska, Australija) jako smo povezani, pa nam dobro doe kompjuter i e-mail. Predali smo molbu u Dom umirovljenika. Ne elimo nikog opteretiti kad se neemo moi brinuti o sebi. Ne znam zato i kako dola je jedna novinarka prije vie godina i ispitivala nas o naoj udnoj elji. Svojevremeno je taj izaao na intervju u Veernjaku, pa su se nai unuci alili i hvalili da su im dida i baka izali na duplerici Koliko su vana poznanstva s vanim i monim ljudima? Nisu uope vana. Dobra su iskrena prijateljstva. to biste poruili mladima? Vjerujte u Boga! I ne bojte se!

Dagmar i Antun ivkovi u gradskoj kavani na Trgu bana Jeleia u Zagrebu.

Nemoj rei NA, ako ivi u svojoj sebinosti. Nemoj rei KOJI JESI NA NEBESIMA ako misli samo na zemaljske stvari. Nemoj rei BUDI VOLJA TVOJA, ako je ne prihvaa kad je bolna. Nemoj rei KRUH NA SVAGDANJI DAJ NAM DANAS, ako se ne brine za gladnu brau, beskunike, neprosvijeene. Nemoj rei NE UVEDI NAS U NAPAST, ako ima namjeru ostati u grijehu ili dalje grijeiti. Nemoj rei IZBAVI NAS OD ZLA, ako se ne bori protiv zla. Nemoj rei AMEN, ako jo nisi shvatio molitvu OE NA. to biste u ivotu promijenili da moete? Ne znam to bih promijenila i kako to usavrila u svom ivotu. Mislim da nam je Bog dao puno ljubavi, a mi smo se trudili ivjeti po Njegovu planu. Jasno da bi voljela da se neke stvari nisu dogodile, ali... Svi odgovori na sva pitanja nalaze se u Svetom pismu. Sada ste penzionerka. I bolest je pokucala na vaa vrata. Ali uza sve, odiete nekom neobinom radou. to je u ivotu najvanije? U ivotu je najvanija vjera, ufanje i ljubav. Koliko je vaan novac?

Nou kad umoran zatvorim oi

Nou, kad umoran zatvorim oi, Tebe vidim Usnulu glavu Oroenu znojem, San zbrisao patnju svaku. Crni vijenac ljutog trnja, Lice - Sunce puno. Teke kapi krvi Mogu l' biti ukras elu, kosi? Umorna glava sniva Na drvu kria to je nosi. Dr. Duko Matas

62

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

In memoriam dr. Marija avar Pupi

Livia Puljak, dr.med. In Memory of Doctor Marija avar Pupi
Marija avar Pupi, dr. med. roena je 1977. godine. Srednju kolu pohaala je u Splitu, u Zdravstvenom obrazovnom centru, smjer Laboratorijski tehniar, nakon ega je 1996. upisala Medicinski fakultet u Splitu, koji je zavrila 2002. godine s prosjekom ocjena 4,62. Nakon obavljenog pripravnikog staa u Klinikoj bolnici Split, Marija je zaposlena kao asistent na Katedri za anatomiju Medicinskog fakulteta u Splitu, gdje je radila do 2006. godine, kada je dobila posao specijalizanta pri Klinikom zavodu za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju u Klinikom bolnikom Centru Split. Nedugo nakon toga Mariji je dijagnosticirana zloudna bolest zbog koje nas je napustila krajem 2007. te ostavila nenadomjestivu prazninu u srcu svoga supruga, obitelji i brojnih oaloenih kolega i prijatelja. Tijekom kolovanja i rada na Medicinskom fakultetu u Splitu i u Klinikom bolnikom centru Split Marija je nama kolegama uvijek bila uzor zbog svoje profesionalnosti, marljivosti i dobroga srca. I u najteim trenucima borbe s opakom boleu, njezina vedrina, duhovitost i optimizam bili su nam uzor. Sretni smo to smo imali priliku studirati i raditi s Marijom. Njezin plemeniti lik zadrat emo trajno u svojim sjeanjima. Poivala u miru Bojem.

In memoriam Dr. Svemir Bara

Zrinka Drai, dr.med. In Memory of Doctor Svemir Bara
I to emo sad raditi?, pitala sam stojei na hodniku ispred lijenike sobe endokrinolokog odjela, jer je profesor kasnio na vjebe. Sad emo se druiti., rekao je Svemir i sve nas nasmijao. Tako je zapoelo nae druenje i dugogodinje prijateljstvo, a kasnije i kumstvo. Nastavili smo se druiti na naim vjenanjima, krstitkama, prvim priestima, krizmama, na roendanima nae djece i svim drugim prigodama. Uvijek dobre volje, raspoloen za smijeh, komentare, tipine svemirovske cinine primjedbe, savjete, pitanja. Neobino je da skoro do samoga kraja nismo primijetili nikakvu promjenu u ponaanju, nikakvu naznaku da se neto neobino dogaa, a bolest je ve zauzela sve to je mogla i odnijela ga brzinom munje iz naeg ivota. Svemir se rodio 8. prosinca 1965. godine u Bili, mjestu pokraj Livna. 1970. seli s roditeljima i bratom u Vukovar, gdje zavrava osnovnu i srednju kolu. Tamo se druio s franjevcima koji su uvrstili njegovu vjeru i stavove. U Zagreb, na studij medicine doao je 1984. i tu je dalje nastavio rasti u vjeri. Bio je vjeni optimist i imao je razumijevanje za svaku osobu koju je susretao. 1994. stvorio je obitelj i sa svojom eljkom darovao nam etvero prekrasne djece: Domagoja, Martu, Zrinku i Mariju, kojima je bio uzoran i brian otac. Kao lijenik bio je prepun znanja, vremena i razumijevanja za svakog pacijenta, uvijek pun humora i radosti, a nama, svojim kolegama, uvijek spreman dati dobar savjet ili pruiti svaku potrebnu pomo. Kao vjernik bio je uvijek na Bojem putu, redovit sa svojom obitelji na sv. Misi na svome mjestu u crkvi

63

IN MEMORIAM
upe Bl. Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici. Kad smo poetkom rujna 2008. doznali za teku bolest bili smo potpuno izbezumljeni i skrhani, jer sve to smo mogli bilo je uprijeti oi u nebo i sklopiti ruke na molitvu, a tako jo i danas stojimo. Na se dragi Svemir za nebo rodio 23. listopada 2008. godine i ostavio nas tune i jo uvijek u nevjerici, ali Bogu zahvalne to smo mogli svoje ivote utkati u njegov, kao to je i on svoj kratak ivot s nama podijelio. Neka ga dobri Bog obilno nagradi za sva i mnoga dobra koja je u ivotu uinio i za sve radosti kojima nas je obasipao. ivjet e zauvijek u naim mislima i naim srcima, do ponovnog trenutka druenja u vjenosti.

IN MEMORIAM
ostaje vjerna naoj ustanovi do odlaska u mirovinu 31.7.1991. Za vrijeme rada u bolnici Popovaa poloila je subspecijalistiki ispit iz forenzine psihijatrije u Psihijatrijskoj bolnici Vrape 1978. godine. Tijekom vie od 30 godina rada u Neuropsihijatrijskoj bolnici u Popovai naa dr. Magda, kako su je od milja zvali pacijenti i kolege, iskazivala je pozitivan odnos prema radu, strunim i profesionalnim aktivnostima, te prema svojim suradnicima i kolegama. Kroz godine rada u Popovai bila je marljiva, temeljita i ustrajna u realizaciji postavljenih ciljeva. Svoj profesionalni odnos prema pacijentima temeljila je na saznanjima da su pacijenti najvaniji i da je u njihovo lijeenje potrebno ukljuiti sve dostupne mogunosti na strunom i profesionalnom planu. Prema svojim suradnicima je uvijek bila korektna, susretljiva i pravedna. Odgojila je generacije mladih psihijatara, koji e je pamtiti po njezinu zalaganju u edukaciji mladih kolega, po njezinom aktivnom sudjelovanju i istupima na strunim sastancima i skupovima u naoj bolnici, u zemlji ali i inozemstvu. Posebno je bila aktivna u organiziranju i unapreenju strunog rada u bolnici, inzistirajui na kvaliteti rada svih suradnika u procesu lijeenja i skrbi za psihijatrijske pacijente. Vodila se humanistikim idejama, posebno se zalagala za podizanje standarda u lijeenju, rehabilitaciji i resocijalizaciji psihijatrijskih pacijenata. Veliki je doprinos to ga je kolegica Pavli dala na podruju sudske psihijatrije. Stalno se struno usavravajui 1978. godine stjee naziv subspecijalista iz sudske psihijatrije, te tako postaje jednim od vodeih psihijatara forenziara tog vremena. Kada je 1982. godine u Bolnici Popovaa zapoeo s radom Zavod za sudsku psihijatriju, kao specijalista neuropsihijatar, s dugogodinjim iskustvom, ali i subspecijalizacijom iz sudske psihijatrije postaje voditeljem IIIA forenzikog odjela. Aktivno sudjeluje u tretmanu sudskih pacijenata, kao i psihijatrijskim vjetaenjem za potrebe suda, kao stalni sudski vjetak. Svojim strunim i profesionalnim radom podie ugled forenzike struke u Popovai i odgaja nove generacije forenziara, koji svoj dananji rad temelje upravo na ovim bazinim znanjima kojima ih je dr. Pavli nauila. Dr. Magda Pavli bila je lanica Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva od 1992. godine.

In memoriam dr. Magda Pavli, dr.med.

Marina Kova, dr.med. In Memory of Doctor Magda Pavli, M.D.
Govorei o dr. Magdi Pavli koja je preminula 26. studenoga 2008. godine, ne moemo se ne osvrnuti na njezin profesionalni put, na rad lijenice, strunjaka, humaniste i istinskog zaljubljenika u svoj posao. Njezin profesionalni put bio je bogat i ostavio je traga u razvoju psihijatrijske struke u Popovai ali i ire. Nakon to je davne 1956. godine dr. Magda Mimica diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, zapoinje pripravniki sta u Domu narodnog zdravlja Split 1959.g. te je iste godine poloila struni ispit. U vremenu od 1.5.1959. do 31.10.1964. radi u Bolnici za duevne bolesti Rab. 27.10.1962. godine poloila je specijalistiki ispit za neuropsihijatra. 1.11.1964. godine zapoljava se u Bolnici Popovaa gdje ostaje do 30.9.1971. kada odlazi na Kliniku za psihijatriju KBC Rebro (do 14.5.1973.). Ponovno se zapoljava u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot Popovaa 15.5.1973., te

64