TREI IN 1. prizor: Razgovaraju u dvorcu kralj, kraljica, Polonije, Ofelija, Rosencrantz i Guildenstern.

Dvojica posljednjih govore kako je razgovor s Hamletom dobro proao, no ipak im Hamlet nije dao odgovore koje su traili. Kralj im govori neka i dalje pokuavaju, nakon ega Rosencrantz i Guildenstern odlaze. Kralj govori kraljici neka i ona ode jer su oni pripremili susret Hamleta s Ofelijom, a on i Polonije e skriveni sluati njihov razgovor. Kraljica se sloi i ode. Ofelija e toboe itati nek u knjigu, a kralj i Polonije e se skriti iza zastora. Dolazi Hamlet vodei svoj monolog: Bit il ne bit to je pitanje! / Je l' dinije sve strelice i metke / Silovite sudbine u srcu / Podnositi il zgrabit oruje, / Oduprijet se i moru jada kraj / Uinit? Umrijet usnut, nita vie! / I usnuvi dokonat srca bol / I prirodnih jo tisu' potresa, / to batina su tijelu. To je kraj, / Da ivo ga poeli: umrijeti / I usnut! Usnut, pa i snivat moda!. Naie na Ofeliju. Dugo se nisu vidjeli. Iako Ofelija govori da e mu vratiti poklone koje joj je dao, Hamlet tvrdi da joj nikad nita nije dao. Nadodaje i to da ju je nekad volio, no zatim kae da ju uope nije volio. Govori joj neka ide u samostan, neka njemu ne vjeruje nita; nijednom mukarcu ne treba vjerovati jer su svi nitkovi. Govori joj: Ako se bude udavala, dat u ti ovu kletvu kao miraz. Bila ti ista kao led i bijela kao snijeg, kleveti nee utei. Idi u samostan Idi, zbogom. (Hoda gore-dolje) Ili ako hoe svakako da se uda, poi za budalu, jer pametni ljudi znaju predobro, kakve vi nakaze od njih pravite. U samostan idi, i to brzo. Zbogom!. Hamlet odlazi, ostavlja zaprepatenu Ofeliju. Prilaze joj kralj i Polonije. Kralj govori da mu Hamletovo ponaanje ne izgleda kao ludost, no ipak je Hamlet vrlo opasan. No Polonije i dalje smatra da je Hamlet lud zbog neuzvraene ljubavi. Predlae da kraljica pokua izvui neto iz Hamleta nakon predstave, a on e se skriti i sluati taj razgovor. Kralj se sloi: Da, tako neka bude / jer mahnitost u velikoga svijeta / Bez paske sama ne smije da eta.. 2. prizor: Hamlet se dogovara s glumcima. Napisao je jedan dio predstave i eli da ga glumci izvedu kako bi kralja uhvatio u zamku. Glumci posluae i odu se pripremiti za predstavu. Dolazi Horacije. Hamlet mu govori da je on najpravedniji ovjek kojeg zna i stoga mu pria kako je u predstavu ubacio scenu koja je vrlo slina okolnostima u kojima je ubijen njegov otac. Stoga trai od Horacija da promatra kralja za vrijeme te scene, da vidi hoe li kralj bilo kako odati svoj grijeh. Horacije pristane, a Hamlet kae: Evo dolaze / Na glumu. Sada moram biti lud.. Svi ulaze u dvoranu kako bi gledali predstavu. Hamlet ode sjesti kod Ofelijinih nogu te nasloni glavu na Ofelijine noge dajui pritom perverzne ko mentare poput: To je lijepa misao, leati izmeu djevojakih nogu.". Poela je predstava. Glumci glume kralja i kraljicu koji se zaklinju na vjenu ljubav. Tad na scenu dolazi trea osoba, Lukijan, koji usnulom kralju ulijeva otrov u uho. Kralj Klaudije n aglo ustaje i odlazi s predstave. Izlaze za njim svi osim Hamleta i Horacija. Slau se da je Klaudije sumnjiv zbog odlaska s predstave ba tijekom prizora trovanja. Dolaze im Guildenstern i Rosencrantz. ele opet izvui odgovore iz Hamleta, no on i dalje uti o svemu tome. Hamlet pita Guildensterna zna li svirati frulu. Nakon to Guildenstern kae da ne zna, Hamlet ga pita zato onda pokuava svirati na njemu, saznati njegove tajne. Nazovite me kakvim god glazbalom rasrditi me moete, ali ne moete na meni svirati.Dolazi Polonije i govori Hamletu da ga majka eli vidjeti, pa Hamlet odlazi k njoj. 3. prizor:

U dvorani kralj razgovara s Rosencrantzom i Guildensternom. Kralj im govori da ne voli Hamleta, da je opasan i da ga treba poslati u Englesku, a njih e dvojicu poslati za njim. Molim vas, / Pourite se na svoj hitri put, / Da zapnemo u verige taj strah, / to sada odve slobodno se kree.Rosencrantz i Guildenstern odlaze, a dolazi Polonije rei kralju da je Hamlet krenuo k majci, a da e se on (Polonije) skriti iza zastora i sluati razgovor. Nakon tog priopenja Polonije odlazi. Kralj ostaje sam. Moj grijeh je gnusan, smrdi do neba / I kletva je na njemu prastara - / Umorstvo brata! Molit se ne mogu, / Ma da je iva elja mi i volja, / Jer namjeru mi jaku jaa krivnja / Unitava...Kralj klekne pokuavajui traiti oprost za svoj zloin iako se ne kaje. Hamlet ga ugleda: Gledaj, moli se! Ha, - sad je zgoda, sad bih mogao! I hou, (trgne ma) pa nek ode u nebo!. No ipak nee nita uiniti, priekat e jo na osvetu. Sad odlazi majci, a Klaudije ustajui ree: O, rije se die, ali miso gmie, / A rije bez misli teko k nebu stie., nakon ega ode. 4. prizor: Kraljiina soba, ulaze kraljica i Polonije. Polonije joj govori da e Hamlet sad doi, te se skrije iza zastora uvi da je Hamlet pred vratima. Hamlet ue k majci, a majka ga odmah pone prekoravati to je nepoten prema Klaudiju, svom pooimu i stricu. Hamlet ju ne eli sluati, nego ju vrijea. Ona se boji da e ju napasti, stoga poe glasno zapomagati. Zapomaganje se uje i iza zastora. Hamlet izvue ma i zarije ga u zastor ne znajui koga je ubio. Razveseli se kad pomisli da je moda ubio kralja Klaudija, no otkrije zastor i ugleda mrtvog Polonija. O, jadna ludo ti, nametljiva / I nesmotrena, zbogom! Drah te / Za nekog veeg. Primi svoju kob. I dalje Hamlet nastavlja vrijeati svoju majku, to je tako brzo zaboravila njegova oca i udala se za smee. Tad ulazi duh, a samo ga Hamlet vidi i razgovara s njim. Kraljica tad shvati da je Ha mlet stvarno lud, ima privienja: O, to je samo tvoga mozga stvor, / Jer ludost je u takvom stvaranju / Bestjelesnome vrlo vjeta.. Hamlet se pozdravlja, eli otii, (Pokazuje Polonijevo tijelo) Ja alim ovoga / Gospodina al htjela su nebesa / Da kazne mene njim, a njega mnome, / Te moram biti njima bi i sluga. / Sahranit u ga sad i odgovarat / Za prijeku smrt, to zadadoh je njemu -. Zna da e uskoro morati otii u Englesku, kako mu je ve odavno reeno, a sad eli majci laku no te odlazi vukui Polonijevo tijelo.

U Hamletovoj dilemi Biti ili ne biti... spoznaje se dvoumljenje izmeu ivota i smrti. Obije odluke su mu jednako mrske- ako se odlui za ivot, morati de ili i dalje patiti u svojoj munoj pasivnosti, ili se poeti boriti. Ako pak odlui umrijeti, mogao bi nadi mir, ali ne zasigurno jer ne zna to ga nakon smrti eka ( ...neka zemlja neotkrivena, kojoj ni jedan sa granica se putnik ne vrada,...). Okrivljuje sebe za kukaviluk, jer samim razmiljanjem o smrti gubi odvanost ( Tako razmiljanje nas ini kukavcima, te sranosti boja prirodna izblijedi sva od pustog mozganja, a vane i goleme zamisli iz tijeka svoga zato izlaze i gube ime djela.), koja preputa mjesto strahu- upravo onom strahu zbog kojeg je napokon i odluio nastaviti ivot. Meutim, Hamlet ne bira ni patnju ni borbu kao soluciju, ved oboje. On de, dakle, nastaviti i dalje

muiti sam sebe, bjesomuno otkrivajudi svoje i tue mane i gajedi najdublji prezir prema sebi i drugima, ali se i boriti da ispuni obedanje koje ga obvezuje i na taj nain poku ati ostvariti duhovni mir.Naravno, da bi osveta, toliko vana njegovom ocu da mu nije dala ni poivati u miru donijela ueni spokoj Hamletu, on mora biti siguran da je njegov stric zaista kriv, to otvara novi problem, manji od prethodnog, ali ipak znaajan- kakvom prijevarom navesti bratoubojicu da pogrijei u svojoj savrenoj glumi i otkrije stranu istinu. Rjeenje se krilo upravo u glumi- Hamlet iskoritava dolazak glumaca namjernika, estih gostiju srednjovjekovnih dvorova, u palau; sugerira im da izvedu komad nazvan Miolovka napisan upravo da bi kod kralja izazvao bilo kakvu reakciju koja bi potvrdila njegovu krivnju,i strpljivo eka. Reakcija nije izostala- uznemiren sadrajem, kralj prekida predstavu i povlai se gonjen osjedajem grinje savjesti u svoje odaje dokazujudi tako istinitost Hamletovih slutnji i optubi duha svoga brata. Kako bi se spasio osvete, kralj alje Hamleta u Englesku, no on se igrom sluaja vrada i u dvoboju s Leartom biva smrtno ranjen, no zadnjim snagama uspijeva izvriti svoju osvetu i ubija kralja. Izvrivi dano obedanje, Hamlet nije postigao duhovni mir, ali se dokazao kao principijelna osoba vjerna svojim moralnim principima do samoga kraja i zbog toga je linost vrijedna iskrenog divljenja.

U Hamletu se ne javlja toliko sukob sa svijetom, koliko sa samim sobom. Hamlet postavlja pitanje biti ili ne biti?, ivjeti ili umrijeti?, ubiti ili oprostiti?. On si postavlja taj problem i nijedan vanjski dogadaj nemoe mu vie koditi koliko on sam sebi moe. Njegov je problem to postoji na ovome svijetu. Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom.

Legenda kao osnova za dramu Hamlet

Saxo Grammaticus je bio dramski srednjovjekovni historicar po cijoj legendi je nastalo Sekspirovo djelo Hamlet.Njegova legenda je glasila ovako: Danski kralj Rorik, je dvojici brace Orvendilu i Fengiju povjerio da vladaju nad Jutlandom ( poluotok na sjeveru Evrope). Medjutim Orvendil se ozeni prelijepom kraljevom kcerkom Geruth i oni dobiju sina po imenu Amlet. Fengi je postao ljubomoran na Orvendila . Zudeci za njegovm zenom i da sam vlada Jutlandom ubije svog brata i zeni se njegovom zenom.

Kada je vidio sta se desilo, Amlet se uplasio i odlucio da glumi ludilo kako i on ne bi bio ubijen. Zatim on kuje osvetu protiv svog strica, na kraju ga ubije i postane novi kralj Jutlanda.

Funkcija monologa Biti ili ne biti u drami Hamlet

Hamletov monolog biti ili ne biti predstavlja njegov sukob sa samim sobom. U tom monologu on izrazava svoje nedoumice i dvoumljenja. Da li da izabere zivot ili smrt, da li da ubije ili pobjegne od stvarnosti...On si postavlja taj problem i nijedan vanjski dogadjaj ne moze mu vise skoditi kao on sam sebi. Njegov problem je sto uopce postoji na ovom svijetu. Hamlet zapravo strada od borbe sa samim sobom.

Motiv zlocina i kazne

Glavni motiv u drami Hamlet je motiv zlocina i kazne, jer se kroz cijelu knjigu Hamlet preispituje da li bi on trebao izvrsiti kaznu koja bi po pravilu trebala stici kralja zbog ubistva koje je pocinio. Na kraju je Hamlet , nakon sto je na kraju dokazao da je Klaudije ubica njegovog oca , naplatio taj zlocin, osvetivsi ubistvo svog oca. Po mom misljenju zlocin automatski povlaci kaznu jer istina uvijek izadje na vidjelo , ma koliko se neko trudio da je sakrije, te zlocinca kad-tad stigne neka vrsta kazne.