Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet

Erma Rami-Kuni

Hrt, amil Sijari Priprema za as

Sarajevo, 2013.

Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet

Erma Rami-Kuni redovna studentica Odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnosti naroda BiH

Hrt, amil Sijari Priprema za as

Predmet: Metodika nastave knjievnosti Mentor: prof. dr. Muhidin Danko

Sarajevo, mart 2013.

Datum: Realizator asa: Mentor: Naziv kole: Predmet: Razred i odjeljenje: Nastavno podruje: Nastavna tema: Nastavna jedinica: Tip asa: Nastavni oblici rada: Nastavne metode:

28. 03. 2013. Erma Rami-Kuni Prof.dr. Muhidin Danko Ekonomska kola, Sarajevo Bosanski, hrvatski, srpski jezik IIb Knjievnost Analiza pripovijetke Hrt, amil Sijari Obrada novog nastavnog gradiva Frontalni, individualni, grupni, Tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, poredbena metoda, raspravljanje Tabla, kreda, udbenik, grafoskop, (raunar), grafofolija, Pripovijetka, kinologija, hrt

Nastavna sredstva: Kljuni pojmovi: Literatura:

Durakovi, E. (1995) Antologija bonjake pripovijetke, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH Nikoli, M. (1999) Metodika nastave srpskog jezika i knjievnosti, tree, dopunjeno izdanje, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd. Teak, S. (1987., 1989.) Teorija i praksa nastave hrvatskog jezika, knj. 1. i 2, Zagreb.

Ciljevi i zadaci

Odgojni

razvijanje ljubavi prema knjievnom djelu izgraivanje pozitivnih osobina linosti/etinost stvaranje pozitivnih odnosa prema odreenoj grai pripovijetka razvijanje ljubavi prema ivotinjama razumijevanje prijateljstva izmeu ovjeka i ivotinja

Obrazovni

kompozija proznog djela (tema, ideja, fabula, likovi) hronoloki i retrospektivni slijed prianja sadrajna analiza motivi u prii elementi izraajnog itanja naracija i deskripcija

Funkcionalni

individualno i kolektivno zakljuivanje promatranje, iznoenje vlastitog miljenja i razumijevanja povodom novog gradiva razvijanje sposobnosti u iznoenju vlastitog miljenja i stava povezivanje gradiva sa svakodnevnom situacijom razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

O pripovijetki (ono to nastavnik treba znati)

Pripovjetka (eng. short story) je posebna, moderna literarna forma kratke proze, ija je glavna osobina u jakoj kompresiji (zgunjivanju) sadraja. Pripovijetke datiraju jo iz perioda tradicija usmenog prenoenja koje su proizvele vane prie kao to su Homerova Ilijada i Odiseja. Ove prie su prenoene u ritminom, poetskom formatu, sa rimama kao olakicom ljudima da zapamte sadraj prie. Ove prie su izdjeljene u krae dijelove, kako bi pripovjedau bilo olakano prenijeti ih iz dijelova. Bajke, koje su, ustvari, narodne prie sa eksplicitnom poukom, su po Herodotusu izumljene od strane grkog roba imena Ezop, u 6. vijeku prije nove ere. Mnoge od tih pria su sauvane i poznate i danas, kao Ezopove basne. Drugi davni oblik kratke prie, anegdote, bile su popularne u doba Rimskog carstva. Anegdote su funkcionisale kao vrsta parabole, kratka realistina pria koja ima pouku. Anegdote sauvane iz tog perioda su kasnije sakupljene, u 13. ili 14. vijeku, u zbirci Gesta Romanum. Smatra se da Gower, Boccaccio, Shakespeare. U Evropi, tradicija usmene predaje poinje da se pretvara u pisanu formu u ranom 14. vijeku, napoznatiji primjer su Chaucerove Kanterberijske prie i Boccacciov Dekameron. Obje knjige su komponovane od individualnih kratkih pria koje se duinom i sadrajem razlikuju. U doba renesanse termin novela se koristio za kratku priu. Krajem 17. vijeka u Francuskoj se izdaju tradicionalne bajke. Pojava Antoine Gallandovog prvog modernog prijevoda Hiljadu i jedne noi (1704.) ima jak uticaj na kratku priu 18. vijeka, npr. Voltaire, Diderot i drugi. Moderna pripovijetka Moderna pripovijetka kao vlastiti anr nastala je u Italiji, u ranom 19. vijeku. Rani primjeri zbirki kratkih pria ukljuuju Bajke brae Grimm (1824-1826), Gogoljeve Veeri na farmi blizu Dikanke (1831-1832), Edgar Allan Poove Prie groteske i arabeske (1836), Nathaniel Hawthorneove Dvaput ispriane prie (1842). U kasnijem dijelu 19. vijeka, rast trita tampanih magazina i urnala kreirao je jaku potranju za kratkom priom, izmeu 3000 i 15000 rijei duine. Meu poznatim priama iz ovog perioda je Okrug br. 6, Antona ehova.
5

su

se izvorima iz

te knjige

kasnije koristili Chaucer,

U prvoj polovini 20. vijeka, pojavljuju se kvalitetni asopisi, koji izdaju kratke prie. Potraivanja za kratkim priama su ogromne, to je bila fantastina zarada, tako da su se mnogi slavni pisci bavili pisanjem za novine, kako bi platili neke svoje trokove, kao npr. eh ov ili F. Scott Fitzgerald. Potraivanje za kratkim priama doivjelo je sredinom 20. vijeka svoj maksimum, kada je, 1952. magazin Life tampao Hemingwayevu podugu pripovjetku (koja se vie smatra novelom) Starac i more. Izdanje sa ovom priom prodano je u 5.300.000 primjeraka za samo dva dana. Od tada se broj magazina koji izdaju pripovijetke smanjuje. Jedan od ponovnih uspona pripovijetke nastaje krajem 20. vijeka u filmskoj industriji, u vezi sa pravljenjem kratkih igranih filmova koji traju od jedne do 40 minuta, a zasnivaju se na samoj pripovijetki.

Uvodni dio (10 min.)

Na poetku asa je bitna motivacija. Budui da se radi o uenicima srednje kole, pretpostavljam da e neko od njih znati odgovoriti na uvodna pitanja. Uenike u zamoliti da usmenim putem odgovore na pitanje: Da li je neko od vas uo za nauku koja se naziva kinologija i ta je predmet njenog prouavanja? Pretpostavljeni odogovor: Kinologija je nauka koja izuava nastanak i evoluciju pasa, njihovo zdravlje, uzgoj, dresuru, karakter. Uenike u, dalje, zamoliti da mi odgovre na pitanje: Koje vrste pasa poznajete? Pretpostavljeni odgovor: kotski ovar, tornjak, terijer, bernandinac, ovar, arplaninac, lovaki pas, ivava, buldog i drugi. ta znate o lovakim psima? Za ta nam slue? Pretpostavljeni odgovor: Lovaki psi se koriste, kako im i sami naziv govori, za lov. Na grafofoliju u postaviti sliku psa i zamoliti uenike da mi odgovore: Da li znate koja je ovo vrsta psa?

Pretpostavljeni odgovor: Ovo je hrt.

Mi emo danas raditi pripovijetku koja nosi naziv Hrt, amila Sijaria. Osnovni podaci o piscu (grafofolija) amil Sijari (1913-1989) roen u ipovicama kod Bijelog Polja osnovnu kolu je zavrio u Godijevu kod Bijelog Polja od 1927. do 1935. godine pohaa Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju studirao pravo u Beogradu Djela: Ram bulja, 1953. pripovjetke, Naa snaha i momci, pripovjetke, Bihorci, roman, Kuu kuom ine lastavice, 1962, pripovjetke, Sablja, 1969. pripovjetke, Putnici na putu, 1969. Pripovjetke Kad djevojka spava, 1972. pripovjetke, Francuski pamuk, 1980., Prie kod vode, 1982., Rimski prsten, 1985., Miris lia orahova, 1991., i dr.

Glavni dio (30 - 35 minuta) Interpretativno itanje U glavnom dijelu sata, izraajno u proitati pripovijetku Hrt amila Sijaria. Emocionalno-intelektualna pauza Nakon proitane pripovijetke napravit u tzv. emocionalno-intelektualnu pauzu kako bi se uenicima slegli utisci nakon proitane pripovijetke. Nakon krae emocionalno-intelektualne pauze, pitat u uenike da li im znaenje neke rijei u pripovijetki nije jasno. Pretpostavljam da e to biti sljedee rijei: Nepoznate rijei (grfofolija) Hrt vrsta lovakog psa Gunj bunda od ovijeg krzna Halak jurnjava, graja Koet debela i otra dlaka Nakon to su uenici dobili objanjenje nekih nepoznatih rijei iz pripovijetke, postavit u im pitanja kako bismo uspjeli zajednikim naporima doi do to boljeg i potpunijeg razmijevanja pripovijetke. Kako je pisac opisao Hrta u ovoj pripovijetki? Moe li nam neko pronai opis Hrta? Pretpostavljeni odgovor: Gledali su ga - i nijesu umjeli nista da kazu, do da je to ono sto prije nijesu vidjeli - da je hrt. Stajao je na svojim tankim nogama, a tanak i sav, tako da je licio na ziv, zategnut luk, koji senema kuda odapeti, jer je svud tijesno. Nesto carsko, sto mogu da imaju samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao je u svome drzanju, ali i nesto sto imaju nevjeste kad se tek dovedu.

...... A ono sto se najvie, kod tog golog stvorenja isticalo, bile su oci: bile su mu crne, i iznad njih, za cudo, crne obrve, iako jesav bio bijel. Tim crnim, krupnim i ponekad kao staklo sjajnim ocima gledao je mudro kaokakav starac. Nijesu to bile gladne psece oci stvorene da istu; bile su stvorene da gledaju, a nasvijetu se ima sta gledati. Stoga se - kad cucne na svoje straznje noge a na prednje visoko seosloni, cinilo se da je na nekakvom svom prijestolu, sa kojeg - upravo svojim gledanjem, neiste nego daje. Ledja su mu tada jedna kosa ravan, koja odozdo, od repa i zemlje, ide gore prema glavi sve vise i vise, kao da bi ka nebu, na kojem, a najvise nou, i inace idu oi hrtova... Kako je Hrt iz nae prie doivio dolazak u Bihor? Zamolit u nekog od uenika da pronae citat u knjizi. Pretpostavljeni odgovor: Hrt se nije mogao privii na goroviti i lomoviti Bihor. Svakim danom bivao je tuniji, jer je napustio iroka polja u kojima je lovio. iroka polja i beskrajne daljine bili su i sada u njegovima ocima, i za njima tuga, jer je toostalo u Dolicima. Da je govorio, rekao bi: Nijesam vise onaj koji lovi, nego ulovljeni. I cinio je ono sto je dato i hrtovima: pustio bi suzu; kao sto i hoce to biti sa strancem kad se nade u tuini. Koje slike su stalno bile prisutne u Hrtovoj glavi? Pretpostavljeni odgovor: Hrt se stalno prisjeao prolih vremena. Sjeao se velikih i prostranih polja po kojima je lovio. ta nam govori ovaj odlomak iz pripovijetke? (grafofolija) Da je govorio, rekao bi: Nijesam vise onaj koji lovi, nego ulovljeni. I cinio je ono sto je dato i hrtovima: pustio bi suzu; kao sto i hoce to biti sa strancem kad se nade utudjini. Kako bih pomogla uenicima i navela ih na pravi odgovor postavit u im potpitanje. Da li se ovjek moe poistovjetiti s Hrtom u ovoj pripovijetki? Pretpostavljeni odgovor: Da, cijela pripovijetka je alegorijska pria o nemogunossti ostvarenja ovjekovih elja u svijetu neprilagoenosti bia stranoj sredini i surovim uvjetima ivotne stvarnosti. O emu sanja Hrt dok posmatra nebo i mjesec? Pronai taj odlomak u pripovijetki?
10

I samo nou, kad iz svog legla digne glavu prema nebu i mejsecu, bivao je ponovo ono to vie nije: mladi hrt, i sav hrt kao to je gore mladi mjesec, i samo mjesec. Tada nije vidio brda oko sebe, ni ume oko sebe, ni na sebi onu utu dlaku, ni kako ga u uzicu u uzicu vezu i uzjahaju vidio je nebeske irine, i u njima kao nekad u irokim dolikim poljima lovio.... ta bi onda bila tema ove pripovijetke? Pretpostavljeni odgovor: Tema ove pripovijetke je pojedinac koji se ne snalazi u stranoj sredini. Ov o j e s n an a pri a o j e dn om vr em e n u , o i zgu bl j en i m sn o vi m a, o jednom podneblju i tradiciji . Pripovijetka o ivotu i smrti, besmislu i vjenosti, samoi, patnji i smrti kao kruni svega. Ova pripovjetka je duboko ogledalo ivota, onakvog kakav jeste ,ali i onakvog kakav bi trebao da bude. Kroz pripovijetku se protee ovjekova upornost da se vee za zemlju i dokui smisao postojanja, da proviri iz tog vrela prepunog tajni. A ta ideja? Pretpostavljeni odgovor: ovjek je roen slobodan, ali je ipak posvuda u lancima. Jean-Jacques Rousseau Mi, ljudi od krvi i mesa, radije ivimo u rodnom kraju, ma kako da je sumoran i siv, nego u nekoj drugoj zemlji, koliko god da je divna. Nigdje nije lijepo kao u zaviaju. Lyman Frank Baum (arobnjak iz Oza)

11

Zavrni dio (10 min.) U zavrnom dijelu asa zamolit zamolit u uenike da za domau zadau pronau stilske figure u ovoj pripovjetki. Takoer, da izdvoje opise Hrta nakon dolaska u Bihor.

12

Izgled table

28.03.2013.god.

Hrt amil Sijeri (1913-1989)

Hrt vrsta lovakog psa Glavni lik: Hrt Tema: Ne snalaenje u novoj sredini, alegorijska pria o ovjeku koji se ne snalazi u stranoj sredini Ideja: Mi, ljudi od krvi i mesa, radije ivimo u rodnom kraju, ma kako da je sumoran i siv, nego u nekoj drugoj zemlji, koliko god da je divna. Nigdje nije lijepo kao u zaviaju. Lyman Frank Baum (arobnjak iz Oza)

13