Z D R AV S T V E N I T U R I Z A M

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj

Mario Bagat, dr. med.1, Katarina Sekelj-Kauzlari, dr. med.2
1 2

Odjel za bolniku zdravstvenu zatitu, Ministarstvo zdravstva RH Europski odbor za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, UEMS

U hrvatskom nacionalnom zdravstvenom sustavu nalazi se ukupno jedanaest specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju, jedno ljeilite i jedna specijalna bolnica za ortopediju, u kojoj se nalaze ugovoreni posteljni kapaciteti za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Tome se moe dodati desetak ljeilita koja se u potpunosti nalaze na slobodnom tritu, te nemaju ugovor s HZZO-om. Prema Zakonu o zdravstvenoj zatiti omogueno je specijalnim bolnicama i ljeilitima pruanje zdravstvenih usluga u turizmu u skladu s posebnim propisima. Na alost, posebni propisi jo nisu izraeni

nogobrojni su pokuaji definiranja zdravstvenog turizma i njegovih temeljnih postavki.1 Prema jednoj od najranije objavljenih definicija, zdravstveni turizam je granino podruje medicine i turizma, u kojem gospodarski subjekti iz podruja turizma i zdravstvene ustanove organiziraju boravak turista u klimatskim i ljeilinim mjestima prvenstveno radi prevencije oboljenja, rehabilitacije, ali i lijeenja uz pomo prirodnih initelja (dr. Skupnjak).2 Organizacija boravka i naini provoenja programa zdravstvenog turizma brojni su, ali izdvajaju se dva najea: stacionarni oblik zdravstvenog turizma, koji se ekskluzivno provodi u zdravstvenim ustanovama, i polikliniki oblik zdravstvenog turizma, koji je karakteriziran smjetajem u ugostiteljsko-turistike objekte uz primjenu medicinskih usluga u zdravstvenim ustanovama. Stimuliran zakonima ponude i potranje, zdravstveni turizam je izaao iz poetnih okvira i sve vie u sebi ukljuuje raznorodne usluge, kao to su centri za masau, klubovi i centri zdravlja, fitnessa, morske terapije, dijetalne terapije, psihoterapije, antistres terapije, tretmana ljepote, detoksikacijskih tretmana, sporta, rekreacije, obrazovanja vezanog uz zdravlje, tehnika relaksacije i sl. Tako je nastao i termin wellness turizma, koji predstavlja skup postupaka za postizanje tjelesne i duhovne dobrobiti, a provodi se u posebno koncipiranim turistiko-ugostiteljskim objektima, iji je broj i u Hrvatskoj sve vei.3 Zakonske i druge objektivne osnove razvoja U 2002. godini u Hrvatskoj je ukupno ostvareno 44,692.456 registriranih turistikih noenja. Od ukupnog broja 38,383.677 noenja ostvarili su strani gosti, dok su domai gosti ostvarili ukupno 4,981.392 noenja. Svega 0,43% turistikih noenja u 2002. godini, odnosno 192.322 registrirana noenja, ostvareno je u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju diljem Hrvatske. U hrvatskom nacionalnom zdravstvenom sustavu nalazi se ukupno jedanaest specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju, jedno ljeilite i jedna specijalna bolnica za ortopediju, u kojoj se nalaze ugovoreni posteljni kapaciteti za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Spomenutom pridodajmo jo desetak ljeilita koja se u potpunosti nalaze na slobodnom tritu, te nemaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prema Zakonu o zdravstvenoj zatiti (NN 121/03) specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specijalistiko konzilijarno i bolniko lijeenje odreene bolesti, odnosno za lijeenje odreene skupine puanstva, koja ima posteljne, dijagnostike i druge mogu-

nosti prilagoene svojoj namjeni. Nadalje, ljeilite je definirano kao zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena zatita, specijalistika i bolnika rehabilitacija.4 Istim Zakonom (u l. 88. i l. 89.) omogueno je specijalnim bolnicama i ljeilitima pruanje zdravstvenih usluga u turizmu u skladu s posebnim propisima. Na alost, posebni propisi nisu izraeni iako su multidisciplinarne i meuresorne radne skupine definirale polazita. Tijekom prole godine pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva odrano je nekoliko strunih skupova i rasprava na temu zdravstvenog turizma. Razliite organizacije, institucije i pojedinci godinama pridonose promicanju zdravstvenog turizma i mogunosti njegovog razvoja. Istaknimo samo neke: Savjet za zdravstveni turizam Ministarstva turizma, Zajednica zdravstvenog turizma Hrvatske gospodarske komore, Odbor za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite initelje Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, struna drutva Hrvatskog lijenikog zbora, te struni medicinski i gospodarski asopisi. Sadanje stanje u specijalnim bolnicama i ljeilitima U jedanaest specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju koje imaju ugovorene posteljne kapacitete s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u 2001. godini bilo je ugovoreno 1999 postelja za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (TABLICA 1).5 Projektom planiranja zdravstvenih kapaciteta i reorganizacije bolnike djelatnosti, koji je zahvaljujui iznimnoj aktivnosti strunog Povjerenstva za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Ministarstva zdravstva zavren u 2002. godini, broj ugovorenih postelja s osiguravateljem (HZZO) racionaliziran je na 1728.6 Odnos ugovorenih postelja s HZZO-om i ukupnog broja raspoloivih postelja u pojedinim ustanovama u 2002. godini prikazan je u TABLICI 2. Razvidno je da u jedanaest promatranih ustanova, koje su u sustavu zdravstvenog osiguranja, te imaju ugovore s HZZOom postoji 4056 (instaliranih) postelja. Znakovito je da je svega 44% postelja ugovoreno s HZZO-om, dok su ostale namijenjene slobodnom tritu. Udio ugovorenih postelja u ukupnom broju postelja u pojedinim ustanovama dosta je arolik, od 19% u SB Biokovka u Makarskoj, do 65% u SB Krapinske toplice. Na mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju ukazuje injenica da je popunjenost kapaciteta u tim ustanovama iznad broja postelja ugovorenih s HZZO-om (TABLICA 3).5

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D VO M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

121

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Z D R AV S T V E N I T U R I Z A M

Tablica 1. Broj postelja ugovoren s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

Broj postelja ugovorenih s HZZO-m 2001. 93 70 491 93 93 58 93 136 561 124 187 1999 Broj postelja sukladno miljenju Povjerenstva MZ iz 2002. 81 70 426 120 93 45 36 118 488 120 70 1667 -332 Broj postelja ugovoren s HZZO-m u 2003. godini 85 82 426 120 93 60 36 118 488 130 90 1728 -271 Privremena korekcija broja postelja za razdoblje do 31. prosinca 2003. 85 140 426 120 130 60 36 150 488 130 82 1847 -152

Ustanove SB Biokovka SB Daruvarske Toplice SB Krapinske Toplice SB Kalos SB Lipik SB Naftalan SB Rovinj SB Stubike Toplice SB Varadinske Toplice Thalassotherapia Opatija Thalassotherapia Crikvenica Ukupno Razlika

Tablica 2. Odnos ugovorenih i instaliranih postelja u 2002. godini

Ukupan broj postelja (instalirani) 2002. Ustanove 480 SB Biokovka 284 SB Daruvarske Toplice SB Krapinske Toplice 650 250 SB Kalos SB Lipik 220 SB Naftalan 111 158 SB Rovinj 363 SB Stubike Toplice 1020 SB Varadinske Toplice Thalassotherapia Opatija 230 Thalassotherapia Crikvenica 290 Ukupno 4056 Ugovoreni broj postelja 2002. 93 112 426 120 110 50 36 140 488 130 82 1787 Udio ugovorenih postelja u ukupnom broju postelja 19,38% 39,44% 65,54% 48,00% 50,00% 45,05% 22,78% 38,57% 47,84% 56,52% 28,28% 44,06%

Tablica 3. Popunjenost postelja u promatranim ustanovama tijekom 2002. godine

Ukupan broj postelja (instalirani) 2002. 480 284 650 250 220 111 158 363 1020 230 290 4056 Popunjenost postelja u odnosu na ukupan broj postelja (instalirani) 34,38% 62,32% 84,77% 56,00% 53,64% 38,74% 46,20% 44,63% 47,94% 82,61% 46,21% 55,28%

Ustanove SB Biokovka SB Daruvarske Toplice SB Krapinske Toplice SB Kalos SB Lipik SB Naftalan SB Rovinj SB Stubike Toplice SB Varadinske Toplice Thalassotherapia Opatija Thalassotherapia Crikvenica Ukupno

Ugovoreni broj postelja 2002. 93 112 426 120 110 50 36 140 488 130 82 1787

Popunjenost postelja 2002. 165 177 551 140 118 43 73 162 489 190 134 2242

Tablica 4. Struktura prihoda specijalnih bolnica u 2002. godini

Ustanove SB Biokovka SB Daruvarske Toplice SB Krapinske Toplice SB Kalos SB Lipik SB Naftalan SB Rovinj SB Stubike Toplice SB Varadinske Toplice Thalassotherapia Opatija Thalassotherapia Crikvenica Ukupno Ukupni prihodi u 2002. u kunama 26.778.292 32.831.271 97.279.049 16.493.475 24.027.292 14.039.342 21.289.393 39.246.585 89.976.304 23.220.106 19.687.269 404.868.378 Prihodi od HZZO-a u kunama 13.236.087 15.538.148 60.833.534 10.795.486 11.996.633 7.584.378 7.723.516 17.973.693 51.218.749 16.600.459 11.540.325 225.041.008 Udio prihoda od HZZO-a u ukupnim prihodima u 2002. 49,43% 47,33% 62,54% 65,45% 49,93% 54,02% 36,28% 45,80% 56,92% 71,49% 58,62% 55,58%

122

MEDIX OUJAK 2004. GOD. X BROJ 52

Z D R AV S T V E N I T U R I Z A M

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Promatrajui strukturu ukupnih prihoda u jedanaest specijalnih bolnica i ljeilita, moe se zakljuiti da ve sad te ustanove dio svojih prihoda ostvaruju na slobodnom tritu (TABLICA 4). Postoje svakako objektivni razlozi zato udio dohotka steenog na tzv. slobodnom tritu nije dostigao eljene razmjere. Prije svega, kvaliteta smjetajnih kapaciteta u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju nije zadovoljavajua. injenica je da su potencijalni korisnici usluga zdravstvenog turizma zahtjevni gosti, te unato strunosti zaposlenika i opremljenosti nee se zadovoljiti loijim smjetajem. To potvruje sve vei broj wellness centara koji se otvaraju na jadranskoj obali. Iako imaju manje medicinski educiran kadar i tehniki jednostavniju opremu u odnosu na specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, interes za njihovim uslugama je u porastu upravo zbog vrhunskog smjetaja i dobre medijske promidbe. Zdravstveni turizam nikako ne pripada u tzv. elitni turizam. Dostupan je svima, ali struktura i broj gostiju svakako ovisi o razini usluge koja se prua u tim ustanovama. Vanost razvoja zdravstvenog turizma potvruje se isticanjem ove djelatnosti u dokumentu o strategiji razvoja hrvatskog zdravstva u 21. stoljeu: Cilj je razvijati zdravstveni turizam unutar postojeih zdravstvenih ustanova koje koriste prirodne ljekovite initelje. Razvijati ope turistike usluge u sklopu ljeilita i osigurati promidbu zdravstvenog turizma unutar ope turistike ponude Hrvatske. U suradnji turistike i zdravstvene gospodarske djelatnosti poveati broj profitnih zdravstvenih ustanova koje koriste prirodne ljekovite initelje... Postojee ustanove orijentirati u veem omjeru na poslovanje po trinom principu.7 Potvrdu da je Hrvatska zanimljiva destinacija zdravstvenog turizma daje sve vei interes stranih agencija koje ele svoje osiguranike dovesti u Hrvatsku radi provoenja kvalitetne medicinske rehabilitacije uz uporabu prirodnih ljekovitih initelja.8 M

L I T E R AT U R A 1. Ivanievi G, ur. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2001; 1-371. 2. Miri D, Vlahovi D i sur. Zdravlje i turizam, 1998; 9-10. 3. Ivanievi G, Potrebica S, ur. Prirodni ljekoviti initelji u promicanju zdravlja ovjeka u 21. stoljeu. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2002; 1-147. 4. Zakon o zdravstvenoj zatiti. Narodne novine br. 121, 29. 07. 2003. 5. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje: Ugovoreni sadraji zdravstvene zatite u Republici Hrvatskoj za 2002. godinu, Zagreb, 2002; 1-436. 6. Zavrni dokument - miljenje Povjerenstva za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Ministarstva zdravstva RH, arhiva Povjerenstva, 2002. 7. Virag M i grupa autora. Hrvatska u 21. stoljeu, zdravstvo. Zagreb: Ured za strategiju razvitka RH, 2002; 1-80. 8. Bagat M. Hrvatska, privlano odredite zdravstvenog turizma. Razgovor. Restaurant & Hotel, struni asopis za ugostiteljstvo i turizam, Zagreb, 2003; 11/12:24.

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D VO M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

123