Javno zdravstvo

O R G A N I Z A C I J A Z D R AV S T V E N E Z A T I T E

Projekt Sveuiline bolnice Zagreb promatran u europskom kontekstu

Zvonimir ostar, dr. med.1, Tihomir Maji, dr. med.1, prim. Berislav Skupnjak, dr. med.2, mr. sc. Spase Vuli2
1

Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba, 2Med-Ekon d.o.o., Zagreb

U kontekstu svekolikih promjena, koje su kao nikada u dosadanjoj povijesti ovjeanstva zahvatile sve pore drutva, ta univerzalnost promjena nije mimoila niti sektor zdravstva, pogotovo u Europi. Promjene se najvie zbivaju u primarnoj zdravstvenoj zatiti, koja se stabilizira i snai kao osovina sustava zdravstva, te u hospitalnoj djelatnosti, elitnom radilitu sustava zdravstva, ali istovremeno i podsistemu koji angaira najvie sredstava za zdravstvo. U Hrvatskoj se provodi vie reformskih zahvata u stilu restrukturiranja, modernizacije i standardizacije bolnikog prostora. Autori naglaavaju da su jo poetkom 80-ih godina neki od njih imali polazite kako je Zagrebu potrebna nova bolnica, ali ni jedan dodatni bolniki krevet, i kako paralelno s gradnjom bolnice preko Save treba rekonstruirati i modernizirati ostale bolnice u staroj gradskoj jezgri. Autori su prikazali neke hospitalne promjene koje su u tijeku i dali kritiki osvrt na postojee stanje, s tim da situaciju u hrvatskom bolnikom podsistemu usporeuju sa stanjem u nekim europskim zemljama

utinska znaajka svekolikih zbivanja i kretanja u suvremenom svijetu, a napose u Europi, jest tzv. univerzalnost promjena. Ta sintagma oznauje da svaka sfera ljudskog djelovanja, svaki sektor organiziranog drutva prolazi kroz odreene promjene koje, po tvrdnjama znanosti, nikada u povijesti ovjeanstva nisu bile tako izraene i tako korjenite. Posebice se to odnosi na sustave koji se i inae tretiraju kao sloeni. U njih svakako treba ubrojiti i sustav zdravstva, i to ne samo zbog kompleksnosti i irine svojih ciljeva i zadataka, unutarnjeg ustrojstva, stila i metoda rada, te angamana pojedinih interdisciplinarnih strunjaka, ve i zbog neprestane interakcije s okoliem za koji djeluje. Uzevi sve to u obzir, zbog univerzalnosti promjena, najautoritativnija organizacija za podruje zdravstva iz obitelji Ujedinjenih naroda Svjetska zdravstvena organizacija kontinuirano se bavi zdravstvom kao subjektom i objektom tih promjena, zagovarajui pritom odreena konceptualna stajalita, dapae svojim partnerima kao to su Svjetska banka, OECD i sl., te napose sa svim ministarstvima zdravstva europskih zemalja. Proizvela je i posebnu Povelju o reformama sustava zdravstva1, s obzirom da te reforme, po prirodi svoje namjene, trebaju osposobiti sustave zdravstva kako bi sluili osnovnim zdravstvenim interesima i potrebama svojih graana. To je i razlog da je ista organizacija (SZO) izdala i brojne druge edicije i prirunike2,3, a jedan napose posveen bolnicama i to s vrlo karakteristinim, samogovoreim naslovom: Bolnice u mijenjajuoj Europi.4 Znakovito je da se koristi izraz mijenjajua Europa, kao i to da se u prvi plan stavljaju bolnice, svojevrsna elitna radilita, i zbog injenice da angairaju glavninu sredstava namijenjenih zdravstvenoj zatiti. Uz davanje prioriteta primarnoj zdravstvenoj zatiti, Svjetska zdravstvena organizacija nije u tom svom reformskom programu usamljena. Takoer i druge meudravne organizacije koje su za nau zemlju vrlo interesantne, kao to je Europska unija, zagovaraju upravo u bolnikom podsustavu korjenite promjene.5 Pritom se naglaava da je ustanova kojoj pripadaju dvoje posljednje navedenih autora6 zagovarala te promjene i prije gotovo 30 godina,

kada je bila u punom jeku rasprava o novoj bolnici, popularnoj zvanoj Sveuilina bolnica Zagreb (u daljnjem tekstu SBZ), naglaavajui pritom dva principa koja su ostala validna i dan danas: 1. Nesporno je da Zagrebu treba nova bolnica, ali ne treba niti jedan dodatni bolniki krevet. 2. Uz gradnju nove bolnice treba ii paralelni postupak restrukturiranja, moderniziranja i standardizacije prostora i profila postojeeg konceptualnog establimenta u staroj gradskoj jezgri. Kako je to sveprihvaena europska politika, Uredu za zdravstvo Gradskog poglavarstva se ini svrhovitim i korisnim podastrijeti neke podatke koje imaju naglasak na promjene koje se dogaaju u nekim europskim zemljama, zapravo komparativni prikaz zateenog stanja u bolnikom sustavu Hrvatskoj nekih bliskih i slinih zemalja, sve s ciljem i zadatkom predoavanja indikatora stanja bolnikog podsustava u nekim zemljama Europe. Ti indikatori omoguuju poredbu sa stanjem u nas, iz ega se moe izvui zakljuak da u kao to to formulira SZO changing Europe ima velikog opravdanja to se dogaa i changes in hospitals kao to je to sluaj i u Hrvatskoj. Metodoloki pristup S obzirom na karakter ovog prikaza, koristi se neto opirniji metodoloki pristup. Podaci i informacije koje se nude moi e sluiti za prikaz stanja, za ocjenu tog stanja te napose za dvovrsnu usporedbu (teritorijalnu i vremensku) izmeu zateene situacije u nekim, za Hrvatsku interesantnim zemljama (susjedstvo, bliskost, ekonomska slinost, neke markantnosti u razvitku bolnikog podsustava i sl.). Pritom se, poradi zahtjevnosti vremenskih komparacija bez kojih je nemogue dobiti uvid u dinamiku kretanja (bolje reeno promjena), uz posljednju godinu (mahom 2000. ili 2001.) podastiru podaci i za prethodne godine, najvie 1990-1995. Kao komparativne zemlje uzete su u obzir Slovenija, Austrija, Maarska, Irska, Danska, Norveka, eka, Slovaka i Izrael. Skup tih teritorijalnih identiteta obogaen je i mogunou poredbe s

116

MEDIX OUJAK 2004. GOD. X BROJ 52

O R G A N I Z A C I J A Z D R AV S T V E N E Z A T I T E

Javno zdravstvo

prosjecima, ponovno najinteresantnijima za ocjenjivanja, prosudbe za prospektne odluke i to s Europom, Europskom unijom i tranzicijskim zemljama koje se najee prikazuju kao CCEE (Countries of Central and Eastern Europe), a ponekad i s NIS (New Independent States zemlje biveg Sovjetskog Saveza). Glavnina zemalja koje se usporeuju su, gledano teritorijalno, povrinski i po broju stanovnika, bliske i sline naoj zemlji: odnosno znatno vee ili manje, kao to su primjerice Danska, Irska, Norveka, Izrael. Zbog toga u tim zemljama, a i u Hrvatskoj, centralnu ulogu igraju tzv. nacionalne bolnice, one na razini zemlje, a glavnina njih se nalazi u metropolitanskoj zoni. Stoga je korisno izvesti kompariranje upravo sa zemljom kao cjelinom. to se tie pokazatelja, kao to se to dogodilo i s izborom zemalja s kojima se Hrvatska komparira, selekcija, dana po naruitelju, ponovno je bila vrlo opravdana i za definitivnu namjenu tih podataka obeavajua: uz broj bolnica i broj kreveta uzeti su u obzir osim apsolutnih brojeva i relativni, odnosi omjeri, najvie u odnosu na denominator: broj stanovnika, ali se podastiru i indikatori koji govore o duljini lijeenja, broju primitka i otpusta. Gdje je to bilo mogue ustanoviti, nude se i neki tee dobavljeni podaci kao to su vrsta vlasnitva, profiliranje bolnikih ustanova i slino.7 I ono to je za objanjenje metodolokog pristupa od kapitalne vanosti: izvori podataka su preteito bili od najautoritativnijih organizacija iz obitelji Ujedinjenih naroda kao to su sami Ujedinjeni narodi i njihov statistiki ured, a osobito Svjetska zdravstvena organizacija, specijalizirana agencija iz te obitelji. Uzimani su podaci i iz drugih meudravnih integracijskih tvorevina kao to je OECD, ali i Vijea Europe, Europske unije i sl. Veliki dio podataka je crpljen iz drava koje informacije i podatke iznose na svojim web-stranicama, za koje je nekada bilo majstorstvo pronai njihovu adresu. Komparativni podaci za Hrvatsku i Zagreb potjeu iz nacionalne, ope i zdravstvene statistike. Konceptualni pristup Kako je konceptualni pristup organizatorima sustava zdravstva i obnaateljima zdravstvene politike u pravilu poznat, potrebno je o tome u samo nekoliko reenica dati krai osvrt. Slubene nacionalne zdravstvene politike praktiki svih europski zemalja (ali i ire) tretiraju primarnu zdravstvenu zatitu kao prioritetno poelo te politike. Meutim, specifini prioritet se ipak posveuje zdravstvenom bolnikom podsustavu zbog vie razloga: upravo snaenjem primarne zdravstvene zatite stvaraju se mogunosti da se ne samo veliki dio zdravstvene problematike rjeava na toj razini, ve i da zbog tehnoloke opremljenosti, bolje educiranosti kadrova na toj razini zdravstvene zatite, ali i najnovijim dostignuima (npr. telemedicina) vei dio poslova zdravstvene zatite obavlja na razini primarne zdravstvene zatite.

S druge strane, u bolnicama pada broj dana zadravanja jer se one krajnje ubrzano moderniziraju i tehnoloki usavravaju, te postaju u izvjesnom smislu elitistike. Uvoenjem dnevne (ponekad i none) bolnice, forsiranjem neinvazivne kirurgije, skrauje se vrijeme lijeenja, ali to vrijeme postaje sve skuplje i skuplje; koncepcijski gledano, moe se rei da je zdravstvena zatita sve dostupnija i sve obuhvatnija, pa po tome i sve racionalnija. Bolnika zdravstvena zatita kvantitativno se smanjuje pa broj bolnica i kreveta pada i u tom svom elitistikom funkcioniranju postaje sve skuplja. Nerijetko trokovi bolnike zatite ine 40-50% svih rashoda.8-11 Tretirajui bolnice kao elitna radilita sustava zdravstva nude se indikatori koji govore o strunoj produktivnosti u bolnicama (gledano kao prosjeno zadravanje u bolnikim ustanovama), broju prijama i otpusta bolesnika u bolnicama, stopi zaposjednua kreveta, profiliranju i statusu pojedinih tipova bolnica (npr. nastavnih, obrazovnih ustanova), ali i kadrovskoj ekipiranosti, prvenstveno broju lijenika u odnosnu na broj kreveta. Neki indikatori stanja i funkcioniranja bolnica i bolnikog podsustava u odabranim zemljama Ve je pripomenuto da su za predstavljanje stanja i funkcioniranja bolnikog podsustava u nekim zemljama odabrane drave koje su Hrvatskoj ili teritorijalno bliske (Slovenija, Maarska, Austrija), ili su sline po veliini (npr. Danska, Irska, Norveka), odnosno bliske po svom tranzicijskom statusu (Slovaka, eka). Posebna se pozornost posvetila i za svaku vaniju poredbenu analizu prosjenim veliinama, i to prvenstveno za kontinentalnu razinu (Europa), zatim za najsnaniju meudravnu integracijsku tvorevinu u Europi, tj. Europsku uniju, te konano prosjek tzv. CEE zemlje (Countries of Central and Eastern Europe), tj. za glavninu tranzicijskih zemalja kojima pripada i Hrvatska. Izabrani su oni najvaniji indikatori koji govore o stanju (prvenstveno o broju i veliini) bolnica u tim, ali i u nekim drugim zemljama, zatim o njihovom funkcioniranju te nekim pokazateljima, uobiajenima pri ralambi stanja bolnikog podsustava. Pone li se s brojem bolnica te brojem bolnikih kreveta na 1000 stanovnika kao najstandardnijim indikatorom uope, ali i s posebnim prikazom bolnica za nekronine pacijente (TABLICE 1, 2, 3), upadljivo je smanjenje bolnikih kapaciteta, to se tumai dolaskom nove tehnologije (s tim da se pod tehnologijom ne podrazumijevaju samo aparature, tj. tehnika, ve i metode i nain rada!), te primjenom koncepta da u bolnicu dolaze prethodno obraeni pacijenti, to ubrzava ne samo dijagnostiku ve i intervencijsku fazu zadravanja u bolnicama, kao i viom produktivnou zdravstvenih profesionalaca. Prelazei na nain funkcioniranja bolnica, odnosno njihovu unutarnju organizaciju, najsvrsishodnije je poeti podacima o stopi

Tablica 1. Pregled broja bolnica u odabranim zemljama

1995. 95 259 127 369 330 168 104 24 1996. 94 278 129 378 328 162 103 24 81 1997. 94 304 134 388 329 166 102 85 24 78 1998. 91 318 137 378 330 170 102 26 78 1999. 81 327 134 364 325 172 100 98 26 78 2000. 76 343 140 371 321 178 100 26 77 2001. 354 137 366 100 28 78

Tablica 2. Broj svih kreveta na 1000 stanovnika

1995. 4.88 5.98 8.56 9.22 9.30 9.11 3.76 4.20 5.75 8.46 6.33 7.41 5.75 1996. 4.69 6.03 8.56 8.97 9.19 9.13 3.74 4.14 5.66 8.21 6.25 7.36 6.18 1997. 4.59 6.05 8.33 8.77 9.06 8.28 3.69 4.09 5.67 7.85 6.11 7.15 6.01 1998. 4.48 6.10 8.20 8.62 8.92 8.33 3.63 4.07 5.62 7.67 6.01 6.91 6.06 1999. 4.34 6.11 8.10 8.47 8.77 8.39 3.59 3.96 5.54 7.51 5.95 6.76 5.93 2000. 6.14 7.97 8.55 8.61 8.41 3.58 4.33 5.43 7.48 6.79 6.15 2001. 6.16 7.79 8.58 3.57 4.37 5.16 7.34 6.0

Danska Izrael Slovaka eka Austrija Maarska Irska Norveka Slovenija Hrvatska

Izvori: European Health for All Database, WHO Regional Office for Europe The European Observatory on Health Care Systems 2000 World Wealth Organization Database, 2001. OECD, Health Database, 2002.

Danska Izrael Slovaka eka Austrija Maarska Irska Norveka Slovenija Europa EU CEE Hrvatska

Izvori: European Health for All Database, WHO Regional Office for Europe The European Observatory on Health Care Systems 2000 World Wealth Organization Database, 2001. OECD, Health Database, 2002.

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D VO M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

117

Javno zdravstvo

O R G A N I Z A C I J A Z D R AV S T V E N E Z A T I T E

hospitalizacije stanovnitva (gravitirajueg pojedinim bolnicama) promatrano kao postotak od broja stanovnika (TABLICE 4 i 5). Bolnice se prikazuju u ukupnosti, a posebno one za nekronine bolesnike. Slian je stil prikazivanja i za indikator koji govori o prosjenom zadravanju u bolnicama jer se ponovno bolnice dijele na sveukupne i one za nekronine sluajeve. U ovoj posljednjoj skupini pokaza-

telja u glavnini zemalja poveava se stopa hospitalizacije u bolnice, uz interpretaciju da puanstvo svih europskih zemalja stari, da se pojavljuje vea potreba za hospitalizacijom, te da su bolnice svim graanima sve pristupanije. U suprotnosti je s tim kretanjima inae pozitivni fenomen skraivanja prosjenog zadravanja u bolnicama (TABLICA 6). O racionalnosti koritenja bolnikih kapaciteta govori pokazatelj

Tablica 3. Broj kreveta u bolnicama za nekronine pacijente na 1000 stanovnika

1995. 3.63 2.36 7.54 6.92 6.56 7.02 3.22 3.33 4.77 6.44 4.54 6.32 3.81 1996. 3.56 2.34 7.50 6.69 6.51 6.32 3.20 3.28 4.68 6.18 4.46 6.06 4.09 1997. 3.47 2.31 7.26 6.59 6.44 5.75 3.12 3.26 4.69 5.86 4.35 5.81 3.95 1998. 3.41 2.29 7.10 6.50 6.35 5.77 3.06 3.24 4.64 5.75 4.28 5.76 3.99 1999. 3.34 2.28 7.03 6.32 6.28 5.74 3.01 3.17 4.59 5.66 4.24 5.67 3.91 2000. 2.25 6.89 6.34 6.20 6.56 3.01 3.12 4.48 5.66 4.14 5.92 4.06 2001. 2.22 6.74 6.31 3.01 3.01 4.24 5.54 3.97

Tablica 4. Stope hospitalizacije za sve bolnice na 100 stanovnika

1995. 18.87 18.43 19.10 20.09 24.74 23.43 14.97 15.31 15.68 18.47 17.98 17.18 13.44 1996. 18.97 18.62 19.55 20.44 25.12 24.20 15.10 15.55 15.46 18.26 18.13 17.67 14.83 1997. 18.96 18.84 19.89 20.21 26.67 24.45 14.91 15.73 16.20 18.09 18.07 17.39 14.91 1998. 19.04 18.98 20.32 19.63 27.81 23.57 14.77 16.09 16.50 18.20 18.37 17.32 15.24 1999. 19.05 18.79 19.35 19.38 28.79 25.39 14.46 16.37 16.64 18.31 18.42 17.79 15.00 2000. 19.38 18.42 19.91 19.38 29.23 26.04 14.83 16.78 16.82 18.53 18.32 15.73 2001. 18.90 18.73 19.74 20.27 26.07 14.84 17.45 16.58 18.71 15.79

Danska Izrael Slovaka eka Austrija Maarska Irska Norveka Slovenija Europa EU CEE Hrvatska

Danska Izrael Slovaka eka Austrija Maarska Irska Norveka Slovenija Europa EU CEE Hrvatska

Izvori: European Health for All Database, WHO Regional Office for Europe The European Observatory on Health Care Systems 2000 World Wealth Organization Database, 2001. OECD, Health Database, 2002.

Izvori: European Health for All Database, WHO Regional Office for Europe The European Observatory on Health Care Systems 2000 World Wealth Organization Database, 2001. OECD, Health Database, 2002.

Tablica 5. Stope hospitalizacije za bolnice za nekronine bolesnike na 100 stanovnika

1995. 18.18 17.7 18.30 18.70 23.12 20.47 14.62 14.65 11.92 17.31 16.61 18.36 15.10 1996. 18.23 17.86 19.71 18.98 23.47 21.06 14.77 14.87 14.85 18.03 18.82 18.65 13.07 1997. 18.22 18.02 18.97 19.05 24.73 21.25 14.55 15.05 15.58 17.91 18.76 18.88 13.11 1998. 18.29 18.10 19.34 18.44 25.84 21.74 14.41 15.40 15.87 18.14 18.11 18.91 13.40 1999. 18.72 17.92 18.44 18.16 26.77 21.79 14.05 15.62 15.99 18.15 18.05 18.66 13.24 2000. 19.06 17.53 18.94 18.73 27.20 22.36 14.43 15.50 16.14 18.39 19.14 13.88 2001. 17.91 17.83 18.76 18.97 24.18 14.46 15.98 15.91 18.41 13.91

Tablica 6. Prosjeni broj dana zadravanja za sve bolnice

1995. 7.6 7.62 11.7 13.1 10.9 10.8 7.62 8.2 10.4 13.15 11.12 11.75 13.20 1996. 7.6 10.1 12.6 12.5 10.5 10.8 7.54 8.0 10.5 12.91 10.75 11.35 13.36 1997. 7.4 13.0 12.1 12.0 9.7 9.79 7.58 7.9 10.0 12.51 10.25 10.98 12.88 1998. 7.3 11.0 11.3 11.7 8.3 9.11 7.59 7.7 9.5 12.13 10.02 10.64 12.57 1999. 6.6 11.0 10.4 11.6 7.9 9.16 7.58 7.4 9.0 11.89 10.29 12.32 2000. 6.6 13.0 10.2 11.6 7.6 8.9 7.8 8.6 11.77 9.94 11.92 2001. 11.1 10.0 11.5 8.73 7.48 7.7 8.3 11.49 11.8

Danska Izrael Slovaka eka Austrija Maarska Irska Norveka Slovenija Europa EU CEE Hrvatska

Danska Izrael Slovaka eka Austrija Maarska Irska Norveka Slovenija Europa EU CEE Hrvatska

Izvori: European Health for All Database, WHO Regional Office for Europe The European Observatory on Health Care Systems 2000 World Wealth Organization Database, 2001. OECD, Health Database, 2002.

Izvori: European Health for All Database, WHO Regional Office for Europe The European Observatory on Health Care Systems 2000 World Wealth Organization Database, 2001. OECD, Health Database, 2002.

Tablica 7. Stopa zaposjednua bolnica za nekronine sluajeve u %

1995. 77.8 95.0 79.2 72.6 75.9 71.9 82.5 79.4 87.4 79.61 77.39 75.42 77.19 1996. 78 94.0 79.4 74.1 75.4 74.4 82.3 81.1 77.6 79.65 76.93 76.86 89.59 1997. 77.8 93.0 78.5 71.8 74.0 77.8 83.5 77.7 78.67 76.57 76.83 89.32 1998. 78.3 94.0 77.93 70.8 75.4 75.8 84.5 75.4 79.61 77.04 75.70 88.22 1999. 79.9 94.0 69.83 67.7 76.0 73.45 83.0 85.4 73.2 79.82 72.34 87.12 2000. 83.5 94.0 71.02 70.7 75.5 72.49 85.2 70.6 80.12 72.65 86.30 2001. 93.0 70.9 70.5 76.91 83.8 87.2 70.5 85.5

Tablica 8. Ukupno izdvajanje za zdravstvo (% BND)

1995. 8.2 8.1 6.2 7.3 8.5 7.5 7.3 8.0 7.8 6.05 8.43 5.94 7.9 1996. 8.3 8.2 7.4 7.1 8.7 7.1 7.1 8.0 7.8 6.19 8.58 5.98 7.3 1997. 8.2 8.3 7.4 7.1 7.9 6.8 6.9 8.0 7.7 6.13 8.44 5.9 7.2 1998. 8.3 8.2 7.0 7.1 8.0 6.8 6.8 9.4 7.7 6.13 8.4 5.84 8.4 1999. 8.4 8.3 6.7 7.1 8.2 6.8 6.1 9.3 7.7 6.16 8.52 5.67 9.0 2000. 8.2 8.3 6.5 7.3 8.0 6.8 6.4 7.7 7.9 6.4 8.71 6.76 9.8 2001. 8.6 8.8 5.7 7.3 6.8 6.5 8.3 8.2 6.24 8.86 8.4

Danska Izrael Slovaka eka Austrija Maarska Irska Norveka Slovenija Europa EU CEE Hrvatska

Danska Izrael Slovaka eka Austrija Maarska Irska Norveka Slovenija Europa EU CEE Hrvatska

Izvori: European Health for All Database, WHO Regional Office for Europe The European Observatory on Health Care Systems 2000 World Wealth Organization Database, 2001. OECD, Health Database, 2002.

Izvori: European Health for All Database, WHO Regional Office for Europe The European Observatory on Health Care Systems 2000 World Wealth Organization Database, 2001. OECD, Health Database, 2002.

118

MEDIX OUJAK 2004. GOD. X BROJ 52

O R G A N I Z A C I J A Z D R AV S T V E N E Z A T I T E

Javno zdravstvo

Tablica 9. Neki bolniki indikatori (usporedba: Hrvatska - Zagreb)

Hrvatska 1995. 37 14 23 27.463 9747 17.716 5.75 3945 6.9 12.28 87.95 Zagreb 1995. 12 9 3 7084 5366 1718 8.2 1826 3.8 13.3 95.7

Broj bolnica

Broj bolnikih kreveta

Broj doktora u bolnicama

Ukupno Klinike + KBC Ope i specijalne Ukupno Kliniki*** Opi i specijalni Na 1000 st. Ukupno Broj kreveta na jednog doktora

1990. 37 10 27** 35.251

7.4 4477 7.8 15.37 87.67

2000. 69 2 + 12 * 23 26.955 9421 17.534 6.15 4284 6.3 11.92 83.56

1990. 19 5 14 8178 4450 3728 8.7 1918 4.2 15.8 96.5

2000. 17 11 6 7223 5099 2124 9.38 1501 4.8 11.77 92.60

Duina zadravanja Postotak iskoritenosti kreveta

Izvor: Hrvatski statistiki ljetopisi za 1990, 1995. i 2000. godinu, Statistiki ljetopisi grada Zagreba *2 klinika bolnika centra + 12 klinikih bolnica; ** tada veina njih u sastavu medicinskih centara; *** nisu voeni posebni podaci za klinike bolnice, odnosno klinike

zaposjednua bolnica. Priloena TABLICA 7 prikazuje te stope. Moe se utvrditi da Hrvatska prednjai u toj veliini. Prije nego to se prikae izdvajanje iz sredstava za zdravstvo za potrebe bolnikog tretmana, korisno je podsjetiti se o veliinama ukupnog izdvajanja za zdravstvo u odabranim zemljama (TABLICA 8). Osvrt na bolniki podsustav u Zagrebu s usporednim prikazom na neke pokazatelje u Hrvatskoj Zagreb se, dakako, promatra u svom bolnikom aspektu, i to komparativno sa stanjem hrvatskih bolnica, to je interesantno s obzirom na preustroj itavog tog podsustava koji je u tijeku (TABLICA 9). Kao to je uoljivo, glavnina bolnikih kapaciteta smjetena je u gradu Zagrebu, kao metropoli Hrvatske. To posebice vrijedi za klinike bolnice i klinike. Tu je dakako i vea koncentracija medicinskog kadra, posebice lijenika. Zbog veeg broja bolnica, odnosno klinika tercijarne zatite (po nekima se dijelovi tercijarne zatite ve nazivlju i kvartalna zatita!), drugaiji je odnos broja kreveta na jednog lijenika nego to je to sluaj za prosjek Hrvatske. Ta pojavnost je razumljiva s obzirom na koncentriranost lijenika u zagrebakim klinikama, u kojima lijenici rjeavaju sloenije medicinske sluajeve, te se takoer bave medicinskom znanou i nastavom. To isto vrijedi i za duljinu zadravanja bolesnika u bolnicama, kao i za postotak zaposjednua kreveta u bolnicama. Zakljuni komentari U skupini ovih za ralambu odabranih zemalja, Hrvatska ne pokazuje - to se ini potpuno prirodnim - identine vrijednosti, ali indikatori njezinog bolnikog podsustava kreu se slinom linijom trendova koji su priblino isti za ovu grupu odabranih zemalja.

Tablica 10. Prikaz nekih markantnih kretanja broja kreveta u Europi i SAD-u (broj kreveta na 1000 stanovnika)
1960. 11.4 10.5 8.9 14.2 10.7 9.2 1970. 11.7 11.3 10.6 15.3 9.6 7.4 1980. 12.3 11.5 9.6 15.1 8.1 6.0 1990. 10.9 10.4 7.2 12.4 5.9 4.9 1995. 8.7 9.7 6.2 4.9 4.7 4.1 2000. 6.4 9.1 4.9 3.6 4.1 3.6

Austrija Njemaka Italija vedska Velika Britanija SAD

Izvor: OECD Health Data, Paris, 2002.

Meutim, to nije sve. Korisno je dobiti uvid i u stanje u nekim zemljama izvan kruga za ovaj prikaz odabranih drava. Skup indikatora, primjerice onaj koji se za bolniki podsustav tretira kao najvaniji, tj. broj bolnikih kreveta na 1000 stanovnika, u europskim zemljama izvan ove odabrane skupine i to u zemljama koje su znaajne po svojoj odreenoj reprezentativnosti u tzv. Bismarck i Beveridge zdravstvenom sustavu, pokazuje takoer sline trendove (TABLICA 10). Namjerno je u tablicu uvrten podatak i o stanju u SAD-u, zemlji uvenoj po najboljoj klinikoj medicini na svijetu, ali i najskupljoj zdravstvenoj slubi uope. Posebno su interesantne poredbene analize Zagreba s Hrvatskom kao cjelinom, iz ega je vidljivo to to je bilo i za oekivati. To se odnosi na vei broj kreveta na 1000 stanovnika, s obzirom da Zagreb ima, kao hrvatska metropola, iroko gravitacijsko podruje, a broj kreveta na jednog bolnikog doktora je manji nego to je to prosjek za Hrvatsku s obzirom da se u Zagrebu nalaze sjedita veeg broja klinika, odnosno klinikih bolnica u kojima doktori

Zagreb Hrvatska Tranzicijske zemlje Europska Unija Europa 0 1 2 3 4 5

11,64

Zagreb Hrvatska Tranzicijske zemlje Europska Unija Europa 8 9 10 11 12 13 0 1 2 3 4

9,38

11,92

6,15

9,94

6,79

10,25

5,95

12,13

7,48

10

Prosjeno zadravanje u bolnici

Broj kreveta na 1000 stanovnika

Prikaz 1. Prosjeno zadravanje u bolnicama

Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistiki ljetopis za 2002., Statistiki ljetopis grada Zagreba

Prikaz 2. Broj kreveta na 1000 stanovnika

Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistiki ljetopis za 2002., Statistiki ljetopis grada Zagreba

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D VO M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

119

Javno zdravstvo

O R G A N I Z A C I J A Z D R AV S T V E N E Z A T I T E

rjeavaju sloenije medicinske probleme, a dodatno se bave medicinskom znanou i nastavom.12 I na koncu, korisne su neke komparacije izmeu Zagreba, Hrvatske i najvanijih europskih prosjeka, i to za 2000. godinu. Za poredbu su izabrani neki reprezentativni indikatori, a kao prosjek uzeti su Europa, Europska unija i tranzicijske zemlje (PRIKAZI 1 i 2). Ovi poredbeni prikazi pokazuju da je razumno provoditi i u Zagrebu, kao i u Hrvatskoj, reformu sustava zdravstva, posebice u bolnikom podsustavu. Ukoliko se komentari i zapaanja mogu sumarno svesti na jednu reenicu, tada bi se moglo zakljuiti sljedee: Po veliini, strukturi, profilu i funkciji svog bolnikog podsustava Zagreb i Hrvatska slijede trendove razvitka tog sistema, a ti trendovi su u tijeku u Europi, a posebice u Europskoj uniji; to znai da dolazi do kontinuiranog smanjenja bolnikih kapaciteta, kraenja vremena zadravanja u bolnici, ali uz poveanu stopu hospitalizacije. Posljednja pojavnost u svezi je sa starenjem populacije, fenomenom koji je prisutan svugdje u svijetu, a napose u Europi. Kao posljedica moe se oekivati ne samo vee koritenje zdravstvene zatite, ve i tzv. epidemioloka tranzicija, to znai promjenu patometrijskih obiljeja (pobol, struktura smrtnosti, privremena i trajna nesposobnost za rad i sl.); to sve zahtijeva neprestane promjene u strukturi sustava zdravstva, posebice onog bolnikog. Jo detaljnije: bolniki podsustav se mijenja u smislu modernizacije, prestrukturiranja i dimenzioniranja. Za Zagreb to znai, kao to je uvodno pripomenuto, neke osnovne promjene u strategiji razvitka bolnikog podsustava: s jedne strane postojee bolnice u staroj jezgri Zagreba e takoer podlijegati restrukturiranju, a napose modernizaciji (npr. standardizacija povrine bruto i neto-bolnikog prostora po jednom bolnikom krevetu, standardizacija prijamno-trijanih odjela i odjela za hitne sluajeve, forsiranje tzv. dnevnih bolnica i sl.). Istovremeno e se morati ii u strateki poduhvat dovravanja napola sagraene Sveuiline bolnice Zagreb, tretirajui je kao kapitalni objekt hrvatskog zdravstva. Taj cilj e zacijelo konano biti i postignut jer, sreom, svi dunosnici zdravstva, bez obzira na stranaku pripadnost, istiu potrebu tog velikog zahvata, koji e sa svoje strane predstavljati doprinos europeizaciji hrvatskog zdravstva, odnosno, da se parafrazira naslov ovog rada, projekt Sveuiline bolnice Zagreb mora biti ne samo promatran, ve i tretiran u europskom kontekstu. M

L I T E R AT U R A 1. The Ljubljana charter on reforming of health care systems in Europe. WHO Regional office for Europe, Copenhagen, 1996. 2. WHO. Exploring health policy development in Europe. WHO Regional office for Europe, Copenhagen, 2000. 3. WHO. European health care reform. WHO Regional office for Europe, Copenhagen, 1997. 4. WHO. Hospitals in a changing Europe. WHO Regional office for Europe, Copenhagen, 2000. 5. EU. Hospital Healthcare Europe 2003.-2004. Standing committee of the hospitals of the European Union, Bruxelles, 2003. 6. Bolnica Zagreb-Jug. Inicijalni dokumenti. Redakcija: Skupnjak, B., Zavod za organizaciju i ekonomiku zdravstva (sada MED-EKON), Zagreb, 1982. 7. Highlights on health in Sweden, Copenhagen, 1998.; Spain, Copenhagen, 1998.; Greece, Copenhagen, 1998.; France, Copenhagen, 1997.; Croatia, Copenhagen, 2000.; Romania, Copenhagen, 1995.; Portugal, Copenhagen, 1997.; Denmark, Copenhagen, 1998.; Italy, Copenhagen, 1998., WHO Regional office for Europe, Copenhagen 8. Jully D, Gerbaut I. The hospital of tomorrow. WHO, Geneva, 1998. 9. Healy J, McKee M. Monitoring hospital performance. Euroobserver 2000; 2-2:1-3. 10. The Vienna recommendations on health promoting hospitals. Vienna, 1991. 11. Hospitals in the 3rd millennium. Hospital 2000; 2(4). 12. ostar Z. Sveuilina bolnica u Blatu - da ili ne? (Interview). Lijenike novine 2002; 14:16-9.

120

MEDIX OUJAK 2004. GOD. X BROJ 52