Univerzitet u Tuzli Filozofski Fakultet Odsjek: Pedagogija psihologija Nastavni predmet: Etnopedagogija II Predmetni nastavnik: Adnan Tufeki, docent

Narodni obiaji i tradicije

Etnopedagoki znaaj dovita i zborita Lastavica

Student: Edin Brki

Tuzla, 2012.

Saetak
U radu su dati etnopedagoki opisi tradicionalnih postupaka obiljeavanja dovita -zborita Lastavica , koji su prikupljeni u okviru terenskog istraivanja na podruju naselja Seoci i Briznik.Od ispitanika smo saznali ta predstavlja Lastavica, te na koji nain se obiljeavala prije Kraljevine Jugoslavije, za vrijeme i poslije Kraljevine Jugoslavije.Uvidjeli smo promjene i spletove okolnosti koji doveli do toga da se Lastavica mjenja kroz historiju. Kljune rijei:dovite,zborite,etnopedagogija,visoravan Lastavica,skok u dalj,kamena s ramena,tranje u vreama,vaz,natezanje klipa

1.Uvod
ovjek savremenog doba fasciniran je otkriima svoga vremena. Dobro vidi samo u novom, tek otkrivenom, tek spoznatom. Karakteristika njegovog stila ivljenja jeste i pobuna protiv tradicije. Sve ono to su prenijele starije generacije gubi vrijednost. U savremenom nainu ivota prisutna je napetost koja proistie iz nastojanja da se u sadanjosti ivi neovisno o vlastitoj prolosti. Rezultat svega toga je gubljenje smisla samog ljudskog postojanja. Gubitak smisla ivota vodi mnoge mlade ljude ka neposrednom tjelesnom uitku kroz upotrebu droga, nasilju, zloinu, traganju za novim filozofijama, pa ak i obrazovanju novih religija. Uviajui uzrok navedenog stanja sve se ee ukazuje na potrebu ovjeka za uspostavljanjem veze sa sopstvenim korijenima, sadrajima u koja su utkana velika iskustva njegovih predaka. Upoznavanje i prouavanje vlastitih tradicionalnih tekovina pogotovo je potrebno zajednicama poput nae, u kojima je prekid s tradicijom nasilno uspostavljan. Dakle, motiv za obradu jednog tradicionalnog elementa naroda bio je elja za boljim upoznavanjem kulturnih tekovina sopstvenog naroda. U istraivanju smo koristiti metodu studije sluaja mjesta sa elementimaterenskog metoda za prouavanje kulture (Kre, Krafild, Balaki, 1972: 363). Tehnika koju smo koristili uokviru ove metode je intenzivni intervju. To znai da smo relevantne podatkeprikupljali postupkom intervjuiranja u direktnom kontaktu sa kazivaima(respodentima). U toku istraivanja koristili smo nevezani razgovor koji namomoguava lake ostvarivanje kontakta sa kazivaima. U toku samog intervjuaistovremeno smo vrili pismeno, a tamo gdje su za to postojale mogunosti, kodprikupljanja podataka intervjuom, i fotosnimanje i snimanje videokamerom kada tonije utjecalo na kazivaa i istou i tok intervjua.Teritorijalni uzorak u istraivanju ini ispitanik iz sela Seoci,koje je udaljeno oko 2 kilometra od Lastavvice.Ispitanik je roen 1930-te .U radu emo pokuati objasniti i zato uopte Lastavicu i bilo koji vid narodne tradicije staviti u fokus naunih razmatranja i istraivanja.

2. Lastavica kroz historiju-prelaenje zborita u dovite

Na visoravni Lastavica, na mjestu gdje se dodiruju granice opina Zenica, epe, Zavidovii i Kakanj, poetkom avgusta, povodom Aliuna (prvi ponedjeljak u avgustu), okupe se desetine hiljada itelja okolnih naselja, ali i gostiju iz srednje Bosne. Poziv b ogumilima gotovo hiljadu godina bogumilsko zborite i 543 godine staro islamsko dovite na jednom mjestu okuplja vjernike, ali i one koji dou da vide i budu vieni. Gotovo nigdje nije tako blizu dovite i zborite istovremeno.Onaj ko je odreivao to mjesto za tborite,sabiralite i sastajalite ljudi,kao da je savreno poznavao morfoloku bazu drutva,drutvenu morfologiju,geografiju i prirodne ljepote.Tu se veseli,igra,drui,upoznaje,aikuje,truguje,nadmee,pjeva,jede,odmara ali i moli,zikri,klajnja,vazi i jo mnogo toga. Prema pouzdanoj predaji,stoji da je osmanski sultan Mehmed II Fatih,stigavi u Bosnu,doao na Lastavicu.On je,tom prilikom ponudio mjetanima i domaim ljudima da u slobodi i dragovoljno prihvate islam.Bogumili su odgovorili da ele prei na Islam.,s tim da i im i dalje u tradiciji neprekinutog kontinuiteta ostane Lastavica.Do tada je bio naziv Ilinda,a od tada Alijindani tako se preobrati u bonjako dovite ovih krajeva i ire okolice Zenica, epa,Zavidovia,Kaknja,Visokog,sve do Travnika.Lastavica je kroz historiju imala, prije svega, vjerske i ope drutvene ali i obajno-kulturne elemente.(M.Spahi & S.Jaliman -1998) Ovdje su se okupljali dobri Bonjaci da bi se zahvalili Bogu na godinjem rodu i etvi, a kasnije su Bonjaci muslimani nastavili initi dovu Allahu na svim blagodatima i klanjati zajedniki podne i ikindiju namaz.Dova je bila specifina i dosta duga.Odravale su se konjske trke,,hodanje u vreama,penjanje uz sirov voskom namazan kolac,natezanje klipa,hrvanje,skidanje niana,bacanje kamena s ramena i skok udalj.Nisu samo muslimani uestvovali,nego i pripadnici drugih vjera.Kao to omladina uz argiju, emaneta, frulu i harmoniku uobiajeno igra,tako na Lastavici vjetiji ljudi koriste prisustvo velikog broja posjetilaca pa sklapaju poslove. (M.Spahi & S.Jaliman -1998)

Lastavica 1968.godine Prodavavala su se kosita,grabljita,vilita,belegije,kose,srpovi,limunade,halve..U tom domenu Lastavica ima privredno-trgovaki i poslovni znaaj.Za Lastavicu su se oblaile uvijek najljepa odjea,najnovija jemenije.Hoe su govorile o potenju,lijpom ponaanju,moralu,namazu.Omladina je igrala,pjevala,svirala,zabavljala,aikovala i nije inila grijehe.Bilo je zabranjeno pijenje alkohola,momak i cura se nisu vodili za ruku ko sad,ve su se vodili za maramicu.To je bio jedan informacioni centar,gdje bi ljudi saznali gdje se ta dogaa,kako je neko i sl.esto se kao rezultat poznanstva sa Lastavice udavalo i enlo.Na Lastavicu moe doi ko god to eli.I klanjati moe ko hoe i eli.A ko nee,nee biti ni prisiljen.Partizani su 1947.godine prekinuli tradiciju Lastavice kao dovita i sveli je iskljuivo na svoje ideoloko-propagandno sastajalite.Lastavica je takva unakaena i iznutra ispranjena,ostala pola stoljea.Kao dovite obnovljena je tek 1996.godine,sa dovom i podnenamazom dematile.Jedno od znamenja Lastavice jesu i ranjevi sa stotinu zaklanih ovaca,janjadi,teladi i dima s vatre od silnih ranjeva.

Uprkos internetu i telefonima,ljudi i danas dolaze na Lastavicu kako bi se vidjeli i popriali,upoznali neke nove i obnovili stare veze.Uprkos i trgovinama,danas se jo vie trguje nego kao to se prije trgovalo na Lastavici.Od 1996.god.obnovljene su igre koje su se nekad igrale.Obnovljeno je i zajedniko klanjanje podne-namaz uz obraanje gostiju iz Islamske zajednice.Mada se postavlja pitanje da li je to obnovljeno ili je novotarija.Izdraen je i mihrab gdje se klanja podne-namaz i odakle se gosti obraaju posjetiocima.Lastavica ima veliki znaaj kako uopeno tako i etnopedagoki.

Narodni teferi na Lastavici Na planini lastavici u zenikom srezu odrava se svake godine u prvi ponedeljak po Aliunu narodni teferi,kojemu je postanje prilino tamno.ini se da je od davnina postajao obiaj da se narod okolnih sela okuplja tu na sam Aliun,ali se pod utjecajem neke uleme promijenio dan te narodne sveanosti,jer je Aliun u stvari pravoslavni Ilindan,pa je za taj narodni sastanak odreen prvi ponedeljak iza Aliuna,slino kao i za kurbanbajram,pa na taj dan iziu domaini sa svojom kunom eljadi i tu se dobro omrse.Poznata je stvar da nai seljaci u rijetko jedu meso,a spremaju se sveano da se omrse masnom ovnetinom u prvi ponedeljak po Aliunu na Lastavici.Pored ovnova na ranju,(kad be se mogao fotoaparatom uhvatiti cijeli ovaj narodni teferi vidjelo bi se vie od dvjesta brava na ranjima),pee se mnogo i halve, naravno u kazanima,a podne i iindija se klanja dematile nakon ega se ui neka dova, Anonim:Narodni teferi na Lastavici (iz asopisa Narodna uznanica ,Kalendar za prestupnu godinu 1936., 1354.-1355.po Hidri, godina IV.,Sarajevo,1935.,str.54.,157.;fotografija iz istog asopisa:Narodni teferi na Lastavici) .

3.Nezdaovoljstvo naukom dovelo je do uvaavanja domorodake mudrosti i znanja

Na pitanje zato tradiciju naroda,obiaje,vjerovanja,prazvovjerja staviti u fokus nauke i istraivanja,najbolje odgovor daje Douglas L.Morgan mudrosti i u svom u lanku viem Prisvajanje,uvaavanje,prihvatanje domorodake znanja

obrazovanju.Danas se savremeni problemi pokuavaju rijeiti gledanjem iz svih gledita,pa tako,moda ak i najvie,istraivanjem i preispitivanjem akumuliranog narodnog iskustava koje se nakupljalo stoljeima. Malo je udno onda da je nezadovoljstvo zapadnom naukom dovelo do uvaavanja domorodake mudrosti i znanja sistema koji ne prave razliku izmeu podruja shvatanja fizikog i duhovnog.Mnogi su mogli vidjeti da zapadna nauka nije apsolutna, da su odgovori na pitanja stalno podloni reviziji i da druge interpretacije mogu biti dinaminije, kao u primjeru materinstva , mnogi su mogli osjetiti efekte esencije ili duha koji zapadna nauka nije uhvatila i ude za objanjenjem koje nije duhovni slom.Zapadna nauka nije uspjela da zadovolji ovu udnju pa se javio poriv da se trai znaenje u drugim oblastima tradicija.Mnogima su domorodaka objanjenja stvarnosti ukazala na nekonzistencije u zapadnim sistemima.Tamo gdje su ova vjerovanja odrana dobila su legitimitet u potrazi za epistemologijom koja moe i objasniti svijet i zadovoljiti duh.Mislilo se da vjerovanja spajaju shvatanje stvarnosti koja je sveobuhvatna, a ne fragmentirana na konkretne dijelove.Tako je poelo novo doba u 1960-tim potaknuto teorijama postmodernizma, postkolonijalizma i feminizma, kao i nekim istonjakim filozofijama koje se nisu toliko oslanjale na konkretne koncepcije stvarnosti koliko se misli da su se oslanjale zapadne nauke.Povrno shvatanje ovog procesa, novo doba bi vidjelo kao vraanje praznovjerju odbacivanje objektivnosti i sigurnosti.Konfrontirani sa alternativnim sistemima vjerovanja mnogi ljudi su odbacili svoje vlastite naune i religiozne sisteme vjerovanja u korist domorodakih koji su bili manje objektivni.Ovo je bilo odbacivanje epistemologije bazirane na dualistikom miljenju i postulatima apsolutnog i njegovih posljedica.To je takoer bilo odbacivanje sistema od strane onih koji su ustanovili da on ne vrijedi za onaj nain na koji su oni doivjeli svijet.Intelektualno vlasnitvo hiljada godina domorodakih pregnua se ne priznaje i ekonomske nagrade se daju onima koji prisvajaju od domorodaca i iskoritavaju ih;dok postoji retoriko zalaganje za prihvatanje unutar institucija vieg obrazovanja,stvarnost esto obuhvata

nastavljenu eksplotaciju domorodake intelektualne svojine.(Zbirka lanaka,Komparativna edukacija,2007;43)

4.Predmet istraivanja
Narodni obiaji, obiljeavanje dovita-zborita Lastavica u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine.

5.Geografski poloaj

Lastavica je smjetena u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se izmeu optina Zenice, Kaknja i Zavidovia na visoravni,okruena je borovom umom.Nadmorska visina iznosi preko 1000 metara.Lastavica je udaljena oko 20 kilometara od grada Zenice.Isto toliko je udaljena i od optine Kakanj.Zbog neponovljive lijepe visoravni ,okolnih jela,smra i borova,hladne,iste i bistre vode,to je najljepe mjesto u zenikoj i kakanjskoj opini.

6.Cilj i zadaci istraivanja

Cilj istraivanja je objasniti svrhu obiljeavanja Lastavice, razloge iz kojeg su ljudi podloni tome i nain na koji se Lastavica obiljeava i na koji se ranije obiljeavala. Prikupljanje etnopedagokih podataka; Analiza ljudskih izjava; Interpretirati pojavu u njezinom prirodnom stanju, kroz njezin specifian prirodni jezik, prilikom davanja opisa ili iskaza o dogaaju; Objanjavanje iskustva prikazujui materijal koji je prilagodljiv za datu temu; Prikupljanje deskriptivnih podataka i podataka o aktivnostima koje se zbivaju u tom socijalnom okruenju.

7.Teritorijalni uzorak
Uzorak istraivanja sainjava jedna muka osoba, starije dobi sa podruja optine Zenica, tanije mjesne zajednice Seoci. Uzorak je prigodnog tipa.D.Numo koji je roen 1930-tih je roen u Seocima i bio je stalni posjetilac Lastavice od djetinstava.Za ivota nije prisustvovao na samo dva obiljeavanja Lastavice kako on navodi.Pamti obiljeavanje Lastavice i prije Kraljevine Jugoslavije i poslije.

8.Istraivake metode
8.1.Metoda analize sadraja U pedagokim istraivanjima esto susreemo potrebu za analiziranjem odreenih sadraja kao to su: uenikove pismene zadae, udbenici, dnevnici, radne biljenice, nastavnikove pripreme, magnetoskopski zapisi interjua i sl. Mogu se npr. Analizirati kolski udbenici sa aspekta samog sadraja, mogu se prouavati vrijednosne orjentacije udbenika, zastupljenost razliitih didaktikih komponenti, uestalost razliitih sredstava saoptavanja itd. (Hadi-Suljki, 2009.) 8.2.Terenska metoda Terenska istraivanja ukljuuju metode istraivanja koje se odnose na tehniku sudjelujueg promatranja, direktnih oblika promatranja, studij sluaja i sl. Terenska istraivanja proizvode kvalitativne podatke: opservacije se ne mogu jednostavno svesti na brojeve. Ove metode mogu koristiti mnogi ljudi koji, strogo reeno, ne moraju biti istraivai, Novinski izvjestitelji su jedan primjer, a socijalni radnici koji rade neposredno u praksi su drugi primjer. Terenska istraivanja razlikuju se od ostalih modela promatranja u tome to ona nisu samo aktivnost prikupljanja
10

podataka, ve i generiranja teorija. Kao terenski istraivai, rijetko kada emo pristupiti naem istraivakom zadatku s precizno definiranim hipotezama koje treba testirati.Jedna od kljunih toaka terenskog istraivanja je opsenost perspektive (perspektiva zahvata) koja stoji na raspolaganju istraivau. (Halmi, 2003.) Ulazei neposredno u samu sutinu socijalnih pojava kroz studiju, i promatrajui to god je mogue kompleksnije, terenski istraiva moe daleko dublje i potpunije razumjeti dotini fenomen. Stoga su terenska istraivanja specijalno pogodna za prouavanje problema koji se mogu najbolje shvatiti u svojem prirodnom ambijentu. Raymond Gold je opisao etiri razliite uloge koje mogu igrati terenski istraivai; oni mogu biti 1. potpuni sudionici, 2. sudionici promatrai, 3. pro-matrai-sudionici, i, 4. potpuni promatrai. (Halmi, 2003.) Osnovni skup ili jedinica analize u projektu terenskih istraivanja moe biti neto to je sasvim nejasno definisano. Terenski istraivai nastoje promatrati sve ono to se nalazi u podruju njihove analize tako da u tom smislu uzorak i nije potreban. Nestruktuirani upitnici su vie podesni za terenska istraivanja. Nestruktuirani intervju je interakcija izmeu ispitivaa i respodenta u kojoj ispitiva ima generalni plan istraivanja, ali ne i specifini set pitanja koja mora postavljati po nekom naroitom protokolu. (Halmi, 2003.) Velika prednost metoda terenskog istraivanja je prisutnost procesa opaanja i miljenja kod istraivaa u samoj akciji. Ako je mogue treba biljeiti naa opaanja, a ukoliko nemamo te mogunosti to treba uiniti naknadno. Biljeke trebaju sadravati oboje: i empirijske opservacije i nau interpretaciju tih opservacija. Treba registrirati sve ono to "znamo" da se dogodilo i to "mislimo" da se dogodilo, ali je najbitnije da te dvije grupe zabiljeki budu jasno identificirane. (Halmi, 2003.) 8.3.Deskriptivna metoda Opisivanjem i upoznavanjem karakteristika neke pojave mogue je i razmatranje moguih uzroka i povezanosti meu pojavama. Deskripcija obuhvata prikupljanje podataka, njihovu obradu, prezenraciju, interpretaciju rezultata, izvoenje zakljuaka, preporuka. (Hadi-Suljki, 2009.) S obzirom da je osnovni metod prouavanja i saznavanja pedagokih pojava deskripcija, ovom metodom saznajemo pedagoku stvarnost na nivou pitanja ta, kada i kako? Bitno je odrediti ta e se opisati, kada i kako. (Hadi-Suljki, 2009.)

11

9.Istraivake tehnike
9.1.Intervju Za intervju u naune svrhe, u pravilu trebaju biti unaprijed sastavljena pitanja. Intervju se obino koristi kao dopuna uz druge metode. Priroda pitanja, trajanje intervjua i uslovi za intervjuisanje odreuju se ovisno o karakteristikama subjekta koje treba intervjuisati. (Hadi-Suljki, 2009.) Bitno za svaki intervju je da je dat pod uslovima da intervjuisana osoba zna o emu e biti pitana, da slobodno pristaje na razgovor i da se o sadraju intervjua vodi taan zapisnik. Za potrebe istraivanja stavova i miljenja odreenih osoba o pojavi koja se istrauje, intervju se vodi na osnovu precizno pripremljenog niza pitanja. (Hadi-Suljki, 2009.)

10.Organizacija i tok istraivanja

Istraivanje je provedeno u mjesecu junu 2012. godine u Seocima, optina Zenica. Istraivanje je provedeno lino, a podaci su dobiveni metodom intervjua sa ispitanikom.Ispitanik inae ivi na planini (nekoliko kilometara od Seoca),bavi se stoarstvom i poljoprivredom.S obzirom da je bio petak (vrijeme duma namaza) i da se ispitanik morao vratiti na planinu, obavili smo to po ubrzanom postupku,naalost.Iako je ispitanik u 8. desetljeu svoga ivota vrlo dobro se sjea njegovih prvih obiljeavanja Lastavice.Dobili smo jako korisne informacije od njega.

Ispitanik D.Numo Eh vaki su bili obiaji prije na Lastavici.Prije na tri dana bi poeli dolaziti cigani.Onda ui Lastavice gospoda koja bi izlazila s konjima, dolazili bi ovdje do damije(Seoci), pa bi stvari iznosili oni koji su trgovali, slastiari i tako.Nije bilo auta k'o sad.Prije bi bila Lastavica tako ista i lijepa, nema praine. Sad auta sve upraie.Nije bilo atora k'o sad,pravile bi se drvene kolibe i natkriju se granjem, i oni koji doj'u da prodaju tu sebi dre hlad.I tako bi se sve provodilo do podne.Eh, da ti kaem,gore to se zove igralite, gore je se igralo, gore su igrale cure i to je bio rijedak sluaj da su salazile u ravan.To ti je iva istina.Gore su cure igrale, al se nije igralo k'o sad, nee cura dati ruke, hvatalo se za maramicu.I to je trajalo do poslije podne.Glavna je tu bila meta bacanje kamena s ramena i to se nikad nije moglo zaoba.To je bilo od vajkada.Eh konje, konje su probavali, ko je imao dobra konja, ko je imao jakog. Eh, probavali su i nadmeali isto ko sad, ko ima dobro auto,onda se nadmeali ko ima dobra konja.I jo ti mogu rijei ovo, da je to bilo isto, bez praine, lijepo, malo kad da je bilo kakvog belaja.Alkohol se pijo za vrijeme Titine drave, a prije nije se pilo, nije se moglo vidjet. Eh, poslije jest.Poslije su dolazile pive i tako, a prije nita.Nisam zapamtio da se pilo.
12

Klanjalo se podne, dove bi bile kad je kia.Pamtim jednom da je bila dova i da je tano kia pola padati.Eh, sad je ve drugije.Sad auta uzorae Lastavicu. Ja sam vjerovo il nevjerovo, ja sam imao amidu koji je bio u Prvom svjetskom ratu, mi smo imali bor di svake godine ispeemo janje, niko nije ni na ije mjesto,to je se sve znalo mjesto , taki je bio red.Nije napisano pravilo.Sve dok je amia bio iv, sve smo tu bili.I to je Lastavica tradicionalno, tradicionalni teferi, dovite.Nije ba to bio teferi prije, al et sad je to priokrenuto na svaki nain.Klalo bi se dosta. Mene nikad nije mimoila, osim kad sam bio u vojsci i prole godine.Djeca se raduju i pripremaju itavu godinu za Lastavicu.Prodavalo se od vajkada.Nije se prodavalo lubenice i paradajz, a sad s autima dojde svega.A prije na konje, najvie, bili slastiari.Ovdje (kod daije u Seocima) bi dolazili s konjima, a ili su u Zenicu,u Zenici natovare i na Lastavicu. To je nekako na tromei Kaknja, Zenice i Zavidovia, ak su iz Priluke pravoslavci donosili med i prodavali.Spominje se i da je prije 1300 godina Lastavica se odravala.Ja sam postavio pitanja profesorima, niko mi nije mogo odgovoriti, samo Mustafa Spahi mi je odgovorio.Prije 1300 godina se spominje Bilino polje i Lastavica, prije 1300 godina da se tu odravala.Dolazila je i druga vjera al veinom muslimani, a prije prije se razlikovalo i niko nikog nije diro, jer bez obzira jel bio srbin,hrvat ili musliman,tu nikad nije bilo razlike da kae ti nema pravo ovdje.Eto pamtim,priaju mi a nisam upamtio da je bio jedan Salo iz Bajinovia,za vrijeme austrougarske.I ovaj Salih poeo jist, kad neki iz Kaknja mogo,i kae Salih je sjeo za uinu ,ajde kae Salih da se takmii kamena.On nije imao kad zalogaj prodrt, on je taj zalogaj bacio i poletio doli,a teak kamen.Pola trojica da mu diu na rame, on nije dao i sam jedno hitio i rekao eto bacajte i odbacio.A to se nee vie roditi na ovom kraju.Kad je dola Titina vlast onda su priokrenuli na 27 juli, na dan ustanka Bosne i Hercegovine i onda bi se neki govori drali, a dotle po staroj Lastavici bi bila dova i hode bi malo govorile,vazile.Nisu se oni bavili nikakvom politikom, samo su vazili o vjeri, potenju, o namazu. Bi jedan Meho iz Osretka(Selo blizu Lastavice),on je radio u estia Hanu i on je bi gore peko kahvu.I bio jedan slatiar prodavao limunade i to.Al da ti kaem,kad sam iao na Ajvtovicu i nema mjesta u Bosni gdje nisam io,ali nema mjesta ljepeg, al sad upropastie auta. A prije dok je bilo, nema praine.Znalo je, ja ti garantujem, biti i po pet stotina konja, dok nisu auta dola.Svak ide s konjem i svak natovari na konja i gore.Nikad gore nije bila borba bikova.To je bilo, ne mere bit ljepe, sastanemo se.Ima tu naroda koje se vidi od Lastavice do Lastavice.U mom selu vjerovo il nevjerovo, ne znam sad, svo selo bude na Lastavici, sve gore, nita ne osta. Onda su hode priale o potenju, da treba klanjat namaz, bit poten.Prije nije bilo hafiza, al su bile tvrde hode, nisu bile k'o sad.Bio sam i na Ajvatovici, ali je meni slae gore, jer to je palo meu borove, ravan ista, dobra voda i blizu.Nema gdje nisam iao,a l meni se nigdje nije ko ovdje svidilo.

13

Dok je bila stara Kraljevina Jugoslavija, ja nisam mogao vidjet da je bilo pia, poslije vamo kad su doli komunisti.Znam da su jednom donijeli burad i bisage i toili.Nije bilo insana s Brnjike strane i vamo da nije jila meso. Kolo se igralo naokolo,nije k'o sad.Na poetku su bile ruske muzike i jedna stane u sredinu i ona svira ovi igraju.A kad se aikovalo,ti nisi smio blizu cure do, nit je dala da doe, moro si imat rastojanje.Al et jednu u ti zagonetku rei, al kolko znam to je istina a zove se Kadin grm.Al to je bilo za vrijeme Turske, i sad se zove Kadin grm, da su je nali u nevaljalim poslovima s nekim momkom i da su uzeli konje i rasprijeili je.To je malo dalje od Lastavice, jedno po' kilometra, kilometar.Ja ne znam da je taj kraljevi Marko dolazio,u narodnim pjesmama odpjevan ali eto tu imaju jo temelji i kamen.Doskora su tu s Ponihova(pravoslavci) dolazili. Taki je bio red, a ja ne pamtim, to stari ljudi kau da se nije prije smilo pei raanj vamo u ravni, nego tamo.Zove se Pealo i tu bi se peklo i donosilo vamo.Lastavica je bila prvi ponedeljak po Ilidi i nije se pomico k'o sad, grmilo padalo, tad se ilo.Jer su rekli Turcima,Turci su doli kad su ili i prevodili na Islam,doli do Lastavice i tu su stali i nisu ili dalje.Posebno mi, djeca smo se radovali, isto ko i Bajramu ako nismo i vie, ali bio red, eto ja znam da su cigani dolazili, nekako je narod bio kulturniji i pametniji nego sad, jer se potjevalo.Nisi mogo ut da opsuje iko ita.Ja ne pamtim da je bilo tua,kad se poelo piti je bilo, a prije nije bilo. Narod je vie vjerovo , nije bilo televizor, sve ono to je hoda reko to se potjevalo. Nikad se nije Lastavica pomjerala, bio Ramazan, ne bio, samo su je partizani pomjerili na 27 august.Ko je htio i postio kod kue i bio dobar musliman nije jio ni gore.A ko jide kod kue i nee postiti nije postio ni na Lastavici.

14

Zakljuak
U ovom radu smo pokuali da istraimo nain na koji se Lastavica kao dovite i zborite obiljeavala kroz historiju,i kako se ona danas obiljeava.Pokuali smo utvrditi promjene u nainu obiljeavanja kroz historiju te uzroke koji su doveli do njene promjene u nainu obiljeavanja.Kroz analizu ljudski izjava,interpretaciju pojava u njezinom prirodnom stanju i objanjavanje iskustva prikazujui materijal pokuali smo odrediti svrhu i nain obiljeavanja Lastavice.Ovo je bila moda jedna od posljednjih prilika da se na osnovu iskustva naroda,doe do slike o tome na koji se nain Lastavica obiljeavala prije Kraljevine Jugoslavije..Kad kaemo posljednja prilika,mislimo na to da ispitanik nije pod nekim veim utjecajem obrazovanja,nauke,historije,politike i da imamo priu o Lastavici koja je najveim dijelom bila onakva kakvom je ispitanik vidio i da nije imao potrebu za nekim bjeanjem od istine.Intervju s ispitanikom D.N. nam je pomogao da utvrdimo stvarnu sliku Lastavice kroz historiju,njene promjene i uzroke tih promjena.Ispitanik nam je pokuao doarati ljepotu nekadanje Lastavice.Pokazao nam je i nostalgiju za nekadanjim obiljeavanjem Lastavice.Mnogo injenica koje je ispitanik iznio se velikm dijelom poklapa sa podacima i dokumentima koje sam predhodno iitao i koje sam iznio na poetku ovog rada.Lastavica je oduvijek predstavljala ope,drutveno i odgojno dobro.O njenom znaaju govori i sama injenica da se ona obiljeava i vie od 1000.godina.Ono to se moe zakljuiti da je Lastavica jako podlona promjenama kako politikim,tako i vjerskim,ekonomskim i sl. ali da njena sutina u konanici ostaje ista.

15

Literatura

Bray, M.(urednik) (2007.) Komparativna edukacija :nastavak tradicije i novi izazovi i nove paradigme ,Connectum ,Sarajevo Kre, D.; Krafild, S. R.; Balaki, L. I. (1972.) Pojedinac u drutvu, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Srbije. Halmi, A. (2003.) Strategije kvalitativnih istraivanja u primijenjenim drutvenim znanostima, Naklapa Slap; Zagreb Udruenje folklorista Bosne i Hercegovine (1987.) Zbornik radova XXXIV kongresa SUFJ, Igtro Univerzal OOUR Grafiar; Tuzla Hadi Suljki, M. (2009.) Metodologija istraivanja u odgoju i obrazovanju, PrintCom; Tuzla Spahi, M. & Jaliman, S. (1998.) Lastavica-od bogumilskog zborita do muslimanskog dovita, ZEMedia, Zenica

16

Sadra
Saetak.2 Uvod.3 Lastavica kroz historiju-prelaenje zborita u dovite......................................................4,5,6 Nezdaovoljstvo naukom dovelo je do uvaavanja domorodake mudrosti i znanja..7

Predmet istraivanja..............................................................................................................8 Geografski poloaj................................................................................................................8,9 Cilj i zadaci istraivanja........................................................................................................10 Teritorijalni uzorak................................................................................................................11 Istraivake metode..............................................................................................................11 Istraivake tehnike..............................................................................................................12 Organizacija i tok istraivanja...12,13,14 Zakljuak.15 Literatura.16 Sadraj.17

17