burin

bilten solarnog info centra www.zelena-akcija.hr/sic

3/2006

3 5

Uvodnik

Uvodnik

Klima ili klimatske promjene

Odrivo graditeljstvo

Klima ili klimatske promjene?

ini se da je jedini spas za hlaenje po ljeti ugraditi klima ureaj. Osim toga mogue je i zagrijati kuu, stan, ured i slino po zimi, pa smo jednim udarcem rijeili dvije muhe. Postavljanje i montaa je jednostavna i brza, tako da ve sutra nemate problema sa 35 stupnjeva i dodatnom vlagom. Ti aparati troe elektrinu energiju koja jo uvijek nije toliko skupa da bi nas to odgovorilo od njihove nabave. Postoje odreene zdravstvene posljedice, ali sparina nam ne da razmiljati o tome, uostalom sve ima nekakav utjecaj... Novine piu da e termoelektrane morati malo vie troiti goriva, ali to im je i posao, da nam osiguraju potrebnu struju koju plaamo. No koliko je stvarno skupa ta struja koju dobivamo iz energetskog miksa hidroelektrana i termoelektrana u Hrvatskoj. U HEP-u kau da su hidroelektrane zeleni izvori energije jer nemaju nikakav ili mali utjecaj ma okoli. O tom potom - vidi lanak Niz struju dobre - kontra loe struje! Termoelektrane spaljuju tzv. Fosilna goriva: ugljen, lo ulje ili plin da bi pomou parnih turbina generirale struju. Tako iskoriteno fosilno gorivo daje elektrinu energiju, (ponekad i iskoristivu toplinsku) i neiskoristivi ostatak u obliku ugljinog dioksida (CO2) koji je prirodno prisutan u atmosferi. Biljke ga absorbiraju u procesu fotosinteze, te isputaju kada se razgrauju, a ljudi i ivotinje ga izbacuju prilikom disanja. Ciklus kruenja CO2 je stalan i razina tog plina stotinama tisua godina bila je vie-manje stalna u atmosferi. Sve dok jednog dana prije otprilike 150 godina ljudi nisu masovno poeli spaljivati fosilna goriva. S poetkom industrijske revolucije nivo CO2 se poeo poveavati. Zbog karakteristike CO2 da absorbira toplinu koja dolazi na Zemlju od Sunca, samo tokom prolog stoljea globalna prosjena temperatura na Zemlji se poveala za 0,7C. Svijet sada postaje sve topliji jer sloj staklenikih plinova postaje deblji. Meutim to ne znai da emo uivati u blagim zimama i malo toplijim ljetima. Posljedica globalnog zagrijavanja su klimatske promjene. A to znai nagle promjene vremena, esti uragani i nevremena, otapanje ledenjaka i promjene morskih struja koje su naime stabilizator klime kakve znamo. Ako se njihovi tokovi zaustave ili nepredvieno promjene,
Posljedice klimatskih promjena; poplave, sue, tornada, otapanje polarnih kapa te irenje pustinja, sve su ozbiljniji problemi dananjice.

Kue od balirane slame

Fotograja na naslovnici - kua od balirane slame u Coloradu.

8 10 12 14

Energija i okoli

Niz struju Dobre - kontra loe struje!

Novi projekt energetskog programa Zelene akcije

Poticanje samogradnje solarnih kolektora

Zapostavljena tehnologija

Zrani solarni kolektori Cijena energije vjetra u Danskoj

15 Energetska oporaba
Solarni info centar tel: 01/4813-913, pon.-et. 10-15 sati E-mail: sic@zelena-akcija.hr Savjetovanje u uredu uz najavu: srijeda i etvrtak, od 16-18 sati
Koordinator, Daniel Rodik Suradnik na projektu, Bruno Motik

Zelena akcija je nevladino, neprotno udruenje graana za zatitu okolia, osnovano 1990.g. sa sjeditem u Zagrebu. ZA je aktivno ukljuena u problematiku zatite okolia na nacionalnoj i globalnoj razini. Djelovanje ZA se zasniva na radu volontera koje podrava profesionalni tim. Cilj djelovanja ZA je zatita okolia i prirode, te promicanje odrivog razvoja. Najvea panja pridaje se aktivnostima usmjerenim na poticanje sudjelovanja javnosti u donoenju odluka o okoliu i na poboljanje kvalitete ivota u Hrvatskoj.

www.zelena-akcija.hr

www.zelena-akcija.hr/sic

Ovo dijelo objavljeno je pod Creative Commons licencom. Neka prava pridrana. Dozvoljeno je kopiranje i distribucija sadraja u nekomercijalne svrhe.

projekt Solarnog info centra nancira: www.mzopu.hr

creativecommons.org

burin

ono to smo vidjeli u blockbusteru Dan poslije sutra bit e samo epizoda. Znai ako ugradim klima ureaj bit e mi ugodnije danas, sutra, ali zato e termoelektrane morati vie raditi i isputati vie CO2 koji e pak uzrokovati klimatske promjene i sve ekstremnije temperature. Pa u onda kupiti jo jedan klima ureaj i tako...do kada. Nije nam namjera da plaimo ili proriemo globalnu ekoloku katastrofu. Ona se ve dogaa vie ili manje u cijelom svijetu sa razliitim konzekvancama. Dvadeset i prvo stoljee prvi put je dobilo i ekoloke izbjeglice, ljude koji su morali napustiti svoje domove zbog potopa uslijed klimatskih promjena. Naftu i ostala fosilnih goriva ljudi nemilo spaljuju ve 150 godina uglavnom u energetske svrhe. No, ve od sredine 20. stoljea mnogi znanstvenici upozoravaju na pribliavanje tzv. Oil Peak-a ili Vrhunca ekspolatacije nafte. To znai da smo potroili pola svih zaliha i zbog ubrzanog razvoja i poveanja potreba ostaje nam jo oko 40 godina. to ne znai da se moemo bahato i neodgovorno ponaati jo toliko. Nafta i njeni derivati biti e sve skuplji i nedostupniji. Naa Vlada kae da nee poskupjeti pa nas zanima da li oni imaju neki as u rukavu poto uporno ve nekoliko mandata ignoriraju potpisivanje Kyoto protokola za ublaavanje klimatskih promjena. to da radimo onda, klima ureaji nisu dobri, a jo uvijek nam je vrue. Za poetak treba razmisliti u kakvim kuama radimo i ivimo, arhitekti koji su ih projektirali trebali su misliti o tome kako emo se hladiti i grijati. Postojee zakonske regulative sve su stroe u korist bolje energetske uinkovitosti u zgradama, kod aparata u kuanstvu, i u industriji. Situacija se mijenja. U prolom stoljeu raunali smo na obilje jeftine energije iz nuklearki i velikih elektrana. Danas nam je potrebno sagledati gdje moemo smanjiti potronju, projektirati i sagraditi kuu koja e troiti to manje energije za grijanje i hlaenje, pasivnom solarnom ili tzv. Zero-energy gradnjom. Kod postojeih zgrada i kua situacija je kompliciranija jer obnova i prilagodba trai skuplje investicije. Kada bi drava sustavno poticala odrivu niskoenergetsku gradnju i obnovu povrati investicija bi se skraivali i time bi se jako smanjio rast potrebe za energijom. Da li je potie? Vrlo malo. Odgovornost je i na nama graanima da to traimo i da se savjesno ponaamo sa prirodnim resursima, bez obzira na njihovo papirnato vlasnitvo. (Daniel Rodik)

Kue od balirane slame

Odrivo graditeljstvo

Prva asocijacija kada s nekim priamo o kuama od slame je naravno pria o tri praia u kojoj vuk otpue cijelu slamnatu kuu, a prai ostane bez krova nad glavom i mora pobjei kod drugog praia koji ima kuu od cigle. Dakako, kad bi ova asocijacija imala veze s realnou, ova tehnika gradnje ne bi opstala toliko dugo, a to je nekoliko stotina godina. Tajna je u tome to prai nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama moe obukati isto kao i bilo koji drugi zid. Razlog zato je ova tehnika gradnje danas sve popularnija je vjerojatno u ekonomskoj raunici. Naime slama, koja je nusproizvod poljoprivrede, moe se nabaviti po relativno jeftinim cijenama (3-10kn/bala sijena), a ono to smo dobili je vrlo vrijedna kombinacija izolacionih i statikih svojstava. Mogunosti koje prua tehnika gradnje slamom gotovo su neograniene. Zid od balirane slame je mogue koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovita sidri direktno na zidove. ee se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalni elementi objekta grade najee od drveta, ali u nekim sluajevima ak i od metala

Jo mnogo informacija o klimatskim promjenama moe se nai na webu:

www.ucsusa.org/global_warming/science/ Fingerprints.html Udruenje zabrinutih znanstvenika; stranica o globalnom zagrijavanju uzrokovanom ljudskim ativnostima. www.realclimate.org Znanstveno objanjenje klimatskih promjena. Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime www.unfccc.int Meunarodni politiki procesi koji su razvili Kyoto protokol i zadueni su za njegovu primjenu. www.pointcarbon.com Web portal sa najnovijim vijestima iz podruja meunarodne politike vezane za klimatske promjene i obnovljive izvore energije te emisije ispunih plinova. www.greenhouse.net Mrea volontera govornika o klimatskim promjenama. www.enegyhog.org Intekativne web stranice - jedna za odrasle i jedna za djecu, o tome kako unaprijediti energetsku ekasnost vlastitog doma.

ili armiranog betona. Za razliku od nekih drugih graevinskih materijala, slama prua mogunosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko zavravaju vie kao umjetniko djelo, nego samo kao kockaste kue na koje smo navikli. Naravno, ako korisnik to vie preferira, kua od slame moe biti izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt graen konvencionalnim materijalima. Slama neprimjetno ostaje meu slojevima buke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno nii raun za grijanje. Slamnati zidovi se obavezno moraju obukati kako bi se slama zatitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najee koristi buka na bazi vapna, a gdje je to mogue, glinene buke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. Cementna buka je potpuno neprikladna za koritenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara paronepropusni sloj i zid ne die, tj. onemoguen je prolaz vika vodene pare iz unutranjosti objekta prema van. To moe uzrokovati kondenzaciju vlage s unutranje strane zida, to rezultira truljenjem slame. Izbjegavanjem upotrebe cementa koji ionako nije poeljan materijal u ekolokom graditeljstvu potpuno rjeavamo problem.

4 burin

burin

Dakle zato se uope uputati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni razlozi: 1. Odrivost Slama je obnovljivi materijal koji se moe proizvoditi/uzgajati svake godine. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca obnovljivog izvora energije. Osim toga, kada objekt prestane biti u funkciji slama se i nakon dugog niza godina moe kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za maliranje. Dakle ne nastaje otpad. 2. Energetska ekasnost/izolacijska svojstva Trenutni graevinski propisi zahtijevaju da koecijent toplinske provodljivosti tj. U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipian zid od slame (najee debljine oko 45 cm) ima ovaj koecijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta nii od modernih graevinskih materijala i mnogo nii od trenutanih graevinskih propisa. Kad bi se u graevinu od balirane slame jo inkorporirala i naela pasivne solarne gradnje, kao to su termalna masa i velike staklene povrine sa sunane strane, dobili bismo energetski izuzetno ekasan objekt. Ovakva gradnja znatno smanjuje koliine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, to naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu. 3. Zvuna izolacija Bale slame djeluju i kao izuzetna zvuna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj nain. Razina buke u kuama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kui djeluje smirujue. 4. Nizak rizik od poara Slama gori. Da, ali obukani slamnati zidovi su manje skloni poaru nego tradicionalne drvene kue. Budui da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Pokuaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokuajem da se zapali telefonski imenik. Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemogue ju je zapaliti. Ne pokuavajte to kod kue! Isto je i sa balama slame. Ako pokuate zapaliti cijelu balu slame dok je jo uvijek povezana konopcima, iznenadit ete se koliko je teko. Jo kad na bale slame dodamo buku, rizika od poara nema. To je i potvreno brojnim ispitivanjima na zapaljivost. (Njemaki institut za gradjevinska ispitivanja : www.mpa. tu-bs.de/default-e.htm) 5. Niski trokovi izgradnje U ovom trenutku proizvodnja slame je vea od potranje za njom. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom. Kod nas se cijena slame kree od oko 3 do 10 kn po bali, a esto u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo moemo rei da nam treba oko 400 bala slame. Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove emo potroiti 4000 kn, to je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova. Osim toga zidove od cigala ili blokova je potrebno povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najee koristi ekspandirani polistiren-stiropor) to jo vie poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujui jednostavnosti izgradnje slamom, mogue je ostvariti dodatna smanjenja trokova tako da se u gradnju ukljue neprofesionalni radnici. esto su budui vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji. Zidovi od slame izuzetno su pogodni za bukanje glinom. Ako ivimo u takvom podneblju da imamo pristup veoj koliini gline, moemo npr. iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za bukanje kue. Na taj nain se dodatno tedi na graevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno i pijesak (ime bismo inae bukali). 6. Strukturalna stabilnost Zidovi od balirane slame su vie nego adekvatni za noenje tipinih tereta kao to su etae, krovita i teki nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prola laboratorijska i empirijska istraivanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti

se gradi konstrukcija, mogunosti su neograniene teoretski bi se mogli graditi i neboderi. 7. Zdravo ivotno okruenje Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim graevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema tetnih utjecaja. Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sjenu, pa ne sadri pelud (slama je od itarica, a sijeno je pokoena livada, pa sadri pelud poljskog cvijea). Kvaliteta zraka u kuama od slame je bitno bolja, jer ne isputa nikakva isparavanja kao to su primjerice formaldehidi koje esto isputaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi diu, to rezultira bitno svjeijim zrakom u prostorijama. 8. Izgradnja je osnaujua i zabavna Zbog jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta esto djeluje osnaujue na obine, nestrune ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gradnjom. Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inae vjerojatno bili iskljueni iz procesa. Prekrasan primjer su enske grupe koje se bave izgradnjom kua, a esto zbog jednostavnosti izabiru ba ovu tehniku. Naime, u patrijarhalnom drutvu u kojem ivimo, ene redovito bivaju iskljuene iz procesa gradnje uglavnom pod izgovorom da je gradnja muki posao zbog koliine zikog rada. Postoji neprotna mrea grupa Women Build Houses koja se bavi poveanjem dostupnosti graditeljskih vjetina i znanja enama te promocijom odrivog graditeljstva. Vie o ovoj grupi moete nai na www.imagegypsy.com/wbhwbh. htm Iako se u posljednjih godina irom svijeta pojavljuje sve vie kua od slame, u Hrvaskoj se ova graditeljska tehnika tek pojavila. Velik problem predstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao graevinski materijal. Tako da slamu, koja iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasada ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu. U drugim dravama, primjerice u Njemakoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu moe koristiti kao i svaki drugi graevinski materijal. U SAD-u se moe dobiti graevinska dozvola ak i za kue u kojima slamnati zidovi nose krovite, dakle bez ikakve dodatne nosive konstrukcije. U Hrvastkoj su nedavno izgraene prve tri kuice a nalaze u Lopatincu kraj akovca, u Balama u Istri i u Vukomeriu. Sve tri kuice su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekoloke udruge. Radi se o malim objektiva veliine oko 12 m2 a koristit e se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom. Sva tri objekta izgraena su od slame od lokalnih poljoprivrednika a zidovi su obukani glinom koja je naena na terenu ili u blizini terena izgradnje. Lijevo i desno uz tekst moete vidjeti kronoloki pregled izgradnje ovakvih kuica. (Bruno Motik)

6 burin

burin

Energija i okoli

Projekt HE Lee
Kao to je poznato, radovi na izgradnji hidroelektrane Lee ve su odavno zapoeli, unato injenici da svi zakonski preduvjeti nisu zadovoljeni. Studija i procjena utjecaja na okoli (SUO) je izraena jo 80-tih godina prologa stoljea. Tada su uvjeti zatite prirode i okolia bili puno nii, a zakoni koji su to propisivali bili su drugaiji i nisu sadravali odredbe koje sadre dananji zakoni. Uz to, Hrvatska je potpisnica brojnih meunarodnih ugovora (Konvencija o biolokoj raznolikosti, Bernska konvencija), ije se odredbe kre izgradnjom ove hidroelektrane. Osim toga, u svjetlu pribliavanja Hrvatske Europskoj uniji, takoer se moraju potivati i direktive o stanitima i pticama te Okvirna direktiva o vodama. Okvirna direktiva o vodama obavezuje zemlje da ne pogoravaju stanje vodenih cjelina, a naroito ako postoji alternativno rjeenje kojim se moe dostii cilj (proizvodnja struje), po lanku 4.7. Iako ne postoji zakonski rok zastare SUO, smatramo da je zbog promjene injeninog stanja (zakoni i standardi zatite prirode, te nova saznanja o prirodnim vrijednostima Dobre), nuno izraditi novu SUO i procjenu utjecaja na okoli.

Niz struju Dobre - kontra loe struje!

Mlin na rijeci Dobri

Rijeka Dobra itavom svojom duljinom tee u Hrvatskoj. Druga je po veliini rijeka Gorske Hrvatske. ine ju Gornja Dobra koja ponire u ulinom ponoru u centru Ogulina i Donja Dobra koja nakon 5 km ponovno izvire kod mjesta Gojak i biva odmah uhvaena u manju hidroelektranu, ve drugu na ovoj rijeci. Nizvodno od toga Dobra tee kroz 12,6 km dug kanjon do mjesta Gorinci, a zatim ima jo 40ak km do ua u rijeku Kupu. Podruje rijeke Dobre je tipini predstavnik kra, a hrvatski kr je jedinstven i u svjetskim razmjerima. Glavne karakteristike kra su poroznost terena, te mnotvo speleolokih objekata poput jama i pilja. Veliku vanost ogulinskog podruja prepoznao je i Institut za krke vode (Karst Waters Institute), West Virginia, SAD, proglasivi ga 2003. godine jednim od deset najugroenijih krkih ekolokih sustava na svijetu. Donja Dobra je izuzetno znaajno stanite za mnoge vrste biljaka i ivotinja od kojih su mnoge zatiene domaim i meunarodnim zakonskim odredbama (vidra, vodomar, vodenkos, razliiti beskraljenjaci i sl). Jedno je od posljednjih mrijestilita u Europi ribe mladice (Hucho hucho, porodica pastrva), koja je endem dunavskog sliva i ugroena je

u Europi i Hrvatskoj. To podruje je i vrua toka bioraznolikosti podzemne vodene faune Hrvatske. Stanite je ovjeje ribice (Proteus anguinus), ogulinske piljske spuvice (Eunapius subterraneus) jedine podzemne slatkovodne spuve na svijetu, a uz to je zabiljeeno preko 50 pravih podzemnih ivotinja. Meutim, detaljna biospeleoloka istraivanja i istraivanja imia na tom podruju, te utjecaj hidroakumulacije na njih nisu nikad provedena. U Draginoj pilji, najveoj pilji koja e biti potopljena akumulacijom hidroelektrane Lee, obitava velika kolonija imia, te je utvrena vrsta dugonogi imi (Myotis capaccinii). Dugonogi imi je jedna od naih najugroenijih vrsta. Te se vrste nalaze na Crvenom popisu ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske, jer su ugroene, to znai da postoji veoma visoki rizik od izumiranja, a sva podzemna fauna je zatiena Zakonom o zatiti prirode iz 2005. godine, koji izrijekom brani uznemiravanje i ubijanje piljske faune, te bilo kakvo ugroavanje podzemnih stanita. Cijela Dobra je dio preliminarne nacionalne ekoloke mree, koja e biti predloena za zatitu na razini EU kroz mreu Natura 2000.

Sam kanjon rijeke Dobre je smjeten na izrazito vodopropusnim geolokim naslagama, te je to argument vie da se ponovno preispita isplativost i izvedivost ovog projekta, jer ovakav porozan teren zahtjeva golema ulaganja u njihovo impregniranje tzv. cementnim zavjesama. Konanu cijenu ovakvog objekta je nemogue odrediti. Iznos koji je HEP iznio u javnosti (65 milijuna eura) je samo okviran i moe znaajno porasti kako e se iz dana u dan tijekom gradnje, otkrivati nove rupe u kru. Gore navedeni problemi e zahtijevati stalna nancijska ulaganja te je upitna i dugorona isplativost ovog projekta. Uz zastarjelu SUO, upitne isplativosti projekta i ve objanjene administrativne manjkavosti, injenica je da e ova HE imati instaliranu snagu samo 42 MW, a planirana godinja proizvodnja bit e 107 GWh to odgovara manje od 1% ukupne potronje struje u RH. Da li za tu koliinu struje vrijedi nepovratno izgubiti jedno bioloki i krajobrazno znaajno podruje za Hrvatsku? Jednostavnim izraunom kada bi se 65 milijuna eura predvienih za gradnju HE Lee uloilo u toplinsku izolaciju vanjskih zidova kua, godinje bi utedili najmanje 170 GWh energije za grijanje. Tako proizvedena energija je ista, socijalno prihvatljiva, te ekonomski puno isplativija. Zato onda drava ne ulae puno vie u takve i sline projekte. Nai prijedlozi HEPu:
dati prioritet energetskoj uinkovitosti i osuvremenjivanju sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije struje smanjiti gubitke napraviti sveobuhvatnu analizu moguih opcija za dobivanje struje ukljuiti sve dionike u planiranje projekta osigurati provedbu uinkovitih mjera ublaavanja posljedica, a naroito ekoloke protoke i riblje staze

Rijeka Dobra u krajnjem istonom dijelu Gorskog kotara

(Irma Popovi, program zatite voda)

8 burin

burin

Novi projekt energetskog programa Zelene akcije

Poticanje samogradnje solarnih kolektora

Praktini savjeti za uinkovitije troenje energije u kuanstvima

Kuanski ureaji
Kuanski ureaji sudjeluju sa oko 20% u ukupnoj potronji energije u vaem kuanstvu. Najvea troila pri tome su hladnjaci i suilice rublja. Imajte na umu da pri kupovini novog ureaja razmotrite nabavne trokove, ali i trokove rada tog ureaja. esto je isplativije kupiti skuplji ureaj, ali koji uinkovitije troi energiju! Proitajte i nae savjete kako uinkovitije koristiti postojee ureaje! Obratite pozornost na razred energetske uinkovitosti kuanskog ureaja Pri kupnji novog kuanskog ureaja potraite oznaku razreda energetske uinkovitosti proizvoda. Proizvodi su oznaeni slovima A, B, C, D, E, F, G. Ureaji s oznakom A troe najmanje energije. veliine koja odgovara veliini dna koritene posude. Pravilno koristite grijau plou tednjaka Nikada ne zagrijavajte praznu grijau plou! Kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo iskljuite grijau plou - grijaa ploa e ostati topla, jelo e se nastaviti kuhati, a vi ete smanjiti potronju elektrine energije i utedjeti novac. Ne otvarajte vrata penice Vrata penice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite najmanje 20% topline se gubi. Iskljuite penicu ranije Iskljuite penicu 10 minuta prije nego je jelo gotovo - toplina u penici je dovoljna da dovri peenje jela. Redovno istite penicu Nakupljena prljavtina u penici smanjuje njezinu uinkovitost. Moderne penice imaju programe samoienja, pri emu se prljavtina otklanja pri vrlo visokim temperaturama. Manje e se energije potroiti ukoliko program samoienja pokrenete dok je penica jo vrua, dakle neposredno nakon peenja. Upotrebljavajte mikrovalne penice Ukoliko je mogue, upotrebljavajte mikrovalne penice, posebice za pripremanje manje koliine hrane. Mikrovalne penice elektrinu energiju koriste znatno krae u odnosu na klasine elektrine penice. Perilice koristite prema preporukama proizvoaa Perilicu rublja i perilicu posua napunite prema preporukama proizvoaa, jer je potronja energije u tom sluaju najmanja. Kada je mogue, koristite nie temperature pranja i tedne programe. Iskljuite ureaje koje ne upotrebljavate TV, video i stereo ureaji, raunala i raunalna oprema i u tzv. stand-by radu troe odreenu koliinu energije. Utedite novac Sve kuanske aparate pokuajte to vie koristiti u vrijeme nie tarife.

Kolektori na gornjim slikama u potpunosti su izraeni upotrebom jednostavnih alata od lako nabavljivih materijala. Ovakvi kolektori po ekasnosti mogu se mjeriti s nekim komercijalnim proizvodima, a novana uteda je velika. Na taj nain ova znaajna tehnologija postaje dostupnija irim krugovima ljudi.

U Rujnu 2006. Zelena akcija je pokrenula projekt promicanja samogradnje solarnih kolektora na podrujima od posebne dravne skrbi u Republici Hrvatskoj. Glavne aktivnosti tijekom prve godine biti e edukativna radionica u Solarnoj akademiji Zelene akcije na otoku olti (25.-29. listopad 2006.), te dvije radionice u lokalnim zajednicama tijekom proljea 2007. U sklopu planiranih radionica u jednoj od javnih ustanova (vrti, kola, dom umirovljenika,...) u partnerskim lokalnim zajednicama donirati emo kompletan solarni sustav kojeg e, uz strunu pomo, u velikoj mjeri instalirati sami uesnici radionica. Prva radionica e posluiti kao sastanak desetak lokalnih inicijativa sa podruja od posebne dravne skrbi. Praktini dio biti e izgradnja solarnih kolektora uradi sam nainom. Dosadanja iskustva pokazala su nam da se uz malo truda i puno manje novca moe napraviti solarni kolektor srednje kvalitete koji ne zaostaje previe za slinim komercijalnim modelima. Takav solarni kolektor povrine 2m2 tj. 2 ili vie njih mogu se prikljuiti na kupovni sustav bez ikakve razlike. Solarni sustavi za zagrijavanje vode i/ili dogrijavanje prostora, u uvjetima sve skupljih i nesigurnijih fosilnih goriva nisu vie samo mjera zatite okolia, ve i ekonomski opravdana investicija. Samogradnja solarnih kolektora, kao potvrdjena metoda kojom se znaajno smanjuju poetni trokovi instaliranja solarnih sustava, mogui je i prvi korak ka atraktivnom samozapoljavanju brojnih nezaposlenih osoba.

Zelena akcija projekt provodi u suradnji s norvekom udrugom Norges Naturvernforbund, partnerskom organizacijom unutar meunarodne federacije Friends of the Earth, a uz nancijsku podrku norvekog Ministarstva vanjskih poslova i Europske komisije. Vie informacija potraite na: http://www. zelena-akcija.hr/index.html Program Energetike i klime djeluje unutar ZA i ima misiju promicanja koritenja obnovljivih izvora i energetske uinkovitosti. Ciljevi programa su da projektima i kampanjama pridonosi brem razvoju hrvatske energetike u ekoloki i socijalno odrivom pravcu, prvenstveno veim koritenjem svih obnovljivih izvora energije te uinkovitijim koritenjem energije. Solarna akademija Zelene akcije nastala je 2001. kao centar za edukaciju na podruju zatite okolia. Posebnu panju posveujemo podruju javnog zagovaranja i promicanja tehnologija za koritenje obnovljivih izvora energije . Centar se uredjuje u objektu bive vojarne Vela straa na otoku olti, koji je na koritenje ZA ustupila Vlada Republike Hrvatske. (Daniel Rodik)

Odaberite veliinu hladnjaka prema potrebama vae obitelji Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog lana obitelji dodajte jo 20 litara. Pravilno smjestite hladnjak Hladnjak postavite daleko od izvora topline, ukljuujui direktnu sunevu svjetlost. Oko hladnjaka osigurajte dovoljno prostora za neometanu cirkulaciju zraka. Naime, motor i kompresor hladnjaka proizvode toplinu, pa ako se ona slabo odvodi, hladnjak troi vie energije. Pravilno koristite i odravajte hladnjak U hladnjak ne stavljajte tople namirnice, a vrata otvarajte samo kada i koliko je potrebno. Redovito otklanjajte naslage leda, ukoliko hladnjak nema ureaj za samoodleivanje. Podesite termostat hladnjaka na optimalnu temperaturu U hladnjaku namjestite temperaturu izmeu 3 i 5C. Daljnje sniavanje temperature je nepotrebno i troi energiju, a time i va novac. Pravilno koristite zamrziva U zamrzivau odravajte stalnu temperaturu od -15C i nastojte da uvijek bude pun, jer tako troi manje energije. Pravilno odaberite veliinu elektrine grijae ploe ili plinskog plamenika Energiju ete utediti i pravilnim izborom veliine elektrine grijae ploe i plinskog plamenika na tednjaku. Energetski najuinkovitije, ali i najbre ete kuhati na ploi ili plameniku

izvor i ostali savjeti na: www.mojaenergija.hr

10 burin

burin

11

Zapostavljenja tehnologija

izrada zranog kolektora u koracima

prednosti i mane zranog sustava i sustava s tekuinjom

Zrani solarni kolektori

Zrani solarni kolektori su kolektori koji se koriste za zagrijavanje stambenog ili nekog drugog prostora. U iznimnim sluajevima ako su tako dizajnirani mogu se koristiti i za zagrijavanje vode. Nazivamo ih zranim kolektorima jer umjesto tekuine, koriste zrak kao medij za prenoenje toline. Zrani kolektori funkcioniraju po istom principu kao i oni s tekuinom; suneva svjetlost kroz staklenu povrinu ulazi u kolektor, udara u apsorber (limena ploa) i pretvara se u toplinu. Staklo sprijeava da se toplina raspri u okolinu. Dok se kod uobiajenih solarnih sustava kao skladite topline najee koristi spremnik s vodom, kod zranih kolektora kao skladite topline koristi se neki prostor ispunjen kamenom ili nekim drugim materijalom visokog toplinskog kapaciteta. Meutim u jednostavnijim sustavima zrani kolektori se mogu koristiti tako da direktno zagrijavaju prostor te se toplina skladiti u njemu, bez potrebe za odvojenim skladitem topline. Direktna usporedba ovih dviju tehnologija moe nam dati grubu sliku o prednostima i manama jednog i drugog principa (vidjeti tablicu na slijedeoj stranici). Iako zrani kolektori imaju brojne prednosti pred onima s tekuinom jer su puno jednostavniji, jeftiniji i lake ih je napraviti u kunoj radinosti, jo uvijek su vrlo rijetki te se ih ne moe kupiti gotove, jedina opcija je samogradnja. Sama izrada kolektora je vrlo jednostavna. Kolektor se sastoji od drvenog okvira u koji se poloi sloj toplinske izolacije. Kao izolacija moe se koristiti spuva ili mineralna vuna. Preko sloja izolacije stavlja se

zrani sustav
manje odravanja moe biti tehniki jednostavniji i jeftniji velike cijevi pukotine smanjuju ekasnost vie gubitaka na cijevima potreban velik prostor za skladitenje topline uid (zrak) iz kolektora se moe direktno koristiti za zagrijavanje ako su nakoeni, ljeti se trebaju provjetravati kako previe topline ne bi otetilo kolektor

sustav s tekuinom
vie odravanja moe biti tehniki kompleksniji i skuplji male cijevi pukotine dovode do otkazivanja sustava manje gubitaka na cijevima potreban manji prostor za skladitenje topline uid (tekuina) se ne moe koristiti direktno za zagrijavanje zahtjeva zatitu od smrzavanja, prokuhavanja i prevelikog pritiska

lim, najee aluminijski koji treba obojati u crnu boju da bi se poveala apsorpcija topline. Na lim se stavljaju pregrade kako bi se usmjerio tok zraka. Naposlijetku kolektor se zatvara staklenom ploom. Kolektor se moe montirati direktno na juni zid zgrade, a moe se i montirati negdje drugdje pa se toplina cijevima dovodi na eljeno mijesto. U ovom drugom sluaju mora se ugraditi venilator pomou kojeg e se ostvariti cirkulacija zraka. Ventilator se spaja na termostat kojim se regulira koliko esto se ventilator treba paliti i gasiti. Kolektori se najee montiraju okomito (pod 90 stupnjeva) jer im je primarna svrha hvatanje niskog zimskog sunca za zagrijavanje prostora zimi. esto su kolektori montirani tako da su sastavni dio graevine, bez potrebe za posebnim nosaima. Budui da je poetna investicija vrlo mala, zrani kolektori bi mogli nai svoju primjenu u zagrijavanju prirunih prostora kao to su skladita, hangari ili radione. Ponekad se u takve prostore ne isplati ugraivati klasino grijanje, a jo manje aktivno solarno jer poetna investicija premauje isplativost. Zrani kolektori su takoer primjenjivi u sluajevima kada pasivna solarna gradnja nije mogua. Na primjer ako kupimo ve gotov stambeni objekt koji je krivo orjentiran s obzirom na strane svijeta da bi pasivnim principom iskoritavao sunevu toplinu, aktivni zrani sistemi mogu odigrati veliku ulogu da bi se smanjili ili potpuno eliminirali rauni za grijanje. Mnogo informacija vezanih za zrane kolektore i razne druge uradi-sam solarne projekte moete nai na www.builditsolar.com. (Bruno Motik)

12 burin

burin

13

Cijena energije vjetra u Danskoj

Razvoj energije vjetra u Hrvatskoj e uskoro potegnuti pitanje da li su zeleni kWh skuplji od onih obinih sivih. Prenosimo iskustva iz Danske koja je zemlja sa najveim udjelom elektrine energije dobivene od vjetra u svijetu. Koliko energija vjetra utjee na poskupljenje rauna za struju kod potroaa? To pitanje postalo je kljuno u debatama pri uvoenju energije vjetra u elektroenergetski sektor. Na putu od diskusije prema realnosti malo ljudi se treba brinuti kao i 3 miliona ljudi koji ive u Zapadnoj Danskoj gdje je 2005-te 23% proizvedene energije dolo iz vjetroelektrana. Energiju vjetra u Danskoj plaaju iskljuivo potroai: ne postoje dravni poticaji, povrat iz ekolokih poreza ili bilo kakvog drugog oblika potpore iz dravnog budgeta. Unato tome, najnovije analize pokazuju da zbog razvoja energije vjetra potroai plaaju samo 4% vie nego to bi plaali da su komercijalni potroai i malih 2% vie nego da su privatni potroai koji plaaju visoke Danske poreze na CO2. Analiza je napravljena za 2005. i ukljuuje pristojbe koje svi korisnici elektrine energije trebaju platiti za energiju vjetra kao i utjecaj energije vjetra na trinu cijenu elektrine energije to smanjuje cijenu.

Energija vjetra jeftina je krajnjim korisnicima

Utjecaj energije vjetra na trini promet elektrinom energijom teko se kvanticira. Prethodne studije procijenile su poveanje cijena el. energije u Danskoj do 15% zbog obnovljivih izvora energije, od kojih je daleko najvei udio energija vjetra. Zanimljive su usporedbe sa Vel.Britanijom, gdje e otpad iz nuklearnih elektrana kotati porezne obveznike gotovo 60 biliona funti, to iznosi oko 3000 po svakoj obitelji u Velikoj Britaniji. Ako se to podijeli na 40 godina (oekivani vijek nuklearnih reaktora), trokovi iznose 75 /obitelji godinje. Za usporedbu, obitelji u Zapadnoj Danskoj platile su oko 17 za energiju vjetra u 2005. Naravno, nije tako lako usporeivati: industrije i poslovni sektor potroe pola energije i uglavnom plaaju veinu udjela pristojbi za energiju vjetra, ali ne toliko kroz poreze. Dalje, Dansko trite elektrinom energijom varira iz godine u godinu, Danske pristojbe za energiju vjetra smanjene su u 2006., cjelokupni izraun na nuklearnu energiju jo se ne zna. Usporedba pokazuje samo da je trenutno jeftinije pokriti 23% potranje za el. energijom u Zapadnoj Danskoj sa energijom vjetra nego pokriti 20% potranje za el. energijom sa nuklearkama u Vel. Britaniji.

Energetska oporaba
proizvoditi energiju za vlastiti prot. Osim povrede naela neposrednosti nastanka otpada, posljednje studije koje su usporedile cikluse prerade stakla, drva, papira, kartona, plastike, aluminija, elika i metala openito - ukazuju da recikliranje proizvodi manje emisija od bilo koje druge metode gospodarenja otpadom ukljuujui odlaganje i spaljivanje otpada.1 Za ekologe je iznimno bitan I izvjetaj koji je predstavila tvrtka Sound Resource Management Group Inc. koji iznosi rezultat da u prosjeku, recikliranje tedi 3 do 5 puta vie energije od spalionioce komunalnog otpada odnosno koliine energije koju takvo postrojenje dobije spaljivanjem otpada. Sjedinjene Amerike Drave godinje recikliranjem tede 11.9 milijardi galona nafte te smanjuju emisije staklenikih plinova za jednu petinu svih automobila u SAD Prevencija nastanka otpada i recikliranje smanjuju potronju energije potrebne za procese kopanja i obrade sirovih materijala od kojih se izrauje novi proizvod. Kada bi se taj otpad spalio u spalionici ili samo odloio na odlagalitu mogli bismo to nazvati i rasipanjem iznimno korisnih sirovina. Objanjava Manny Calonzo, meunarodni koordinator Global anti incineration alliance grupe (GAIA), te nadodaje kako manja potronja energije znai i manju potronju fosilnih goriva te automatski i manju koliinu emitiranih staklenikih plinova Spalionice otpada emitiraju staklenike plinove, najvie ih proizvode spaljivanjem plastike. Recikliranje papira znai da e se vie drva zatititi od sjee, a to znai i da e to drvee i dalje nastavljati izvlaiti CO2 iz atmosfere. Dakle moe se rei da recikliranje smanjuje klimatske promjene. (Marijan Galovi Bankwatch Hrvatska)

Izraun trokova energije vjetra, Zapadna Danska

Naknada za energiju vjetra Smanjenje trine cijene el.energije zbog energije vjetra Neto troak za korisnike energije vjetra Prosjeni neto troak Cijena Elektrine energije El.energija + porez na CO
2

Trokovi u Eurima
0,74 centa/kWh 0.25 0.50 centa/kWh 0.20 0.47 centa/kWh 0.33 centa/kWh 8.3 centa/kWh 8.4 centa/kWh 16.7 centa/kWh 4.1% 2.0 % 16.8 /god.

Cijena el.energije za kuanstva bez VAT Poveanje troka el.energije iz energije vjetra, prosjeno Poveanje troka el.energije za kuanstva iz energije vjetra sa porezima, prosjeno
(Izvor: Inforsee Europe preveo Daniel Rodik)

Poveanje za 4000 kWh/god., ukljuujui 25% VAT

Osnova za tabelu: Cijene energije NRGi, velikih distribucijskih kompanija u Zapadnoj Danskoj. Studiju o cijenama napravio je Poul Erik Mortshorts, Risoe national Laboratory, Danska. Zavrna verzija biti e uskoro objavljena.

Energetska oporaba je termin koji se od nedavno u Hrvatskoj poeo koristiti kao zamjena za mnogo jai, i po industriju tetniji termin spaljivanja otpada. Iako je Hrvatska praktiki pred vratima Europe, jo uvijek pronalazi zastarjela rjeenja gospodarenja otpadom te energetsku oporabu svrstava uz bok ostalim oporabama poput recikliranja ili kompostiranja. Iako je taj problem prisutan i u EU legislativi u praksi su mnoge zemlje mnogo naprednije u tom pogledu. Austrija i Njemaka (iako posjeduju nemali broj spalionica otpada) recikliraju vie od 50% otpada koji proizvedu dok je u Hrvatskoj taj broj planiran tek za 2025. godinu? Realno ili ne, teko je sada rei, no sa sigurnou se ve sada moe rei nekoliko injenica o spaljivanju otpada u energetske svrhe. Jedina dva postrojenja koje su u Hrvatskoj licencirana za energetsku oporabu su Naicecement i Holcim koji u svoj klinker mjeaju pepeo (sumljivog kemijskog sastava) nastao spaljivanjem otpada. U njihovom se sluaju spaljivanjem otpada (automobilske gume, otpadna ulja) dobija energija za zagrijavanje rotacijskih pei. Holcim je nedavno zatraio i dozvolu za koritenje RDF goriva (engl. Refuse derived fuel) koji se dobija od industrijskog i komunalnog otpada. Osim to je otpad odavno prepoznat kao vrijedna sirovina, drutveno je neodgovorno spaljivanjem tueg otpada

14 burin

burin

15

Korisni linkovi:
www.gi-zrmk.si/ensvet.htm (slo.) mrea energetskih savjetovalita u Sloveniji www.mojaenergija.hr (hrv.) domai portal sa vijestima, irokim pregledom energetike i korisnim svakodnevnim savjetima za utedu energije www.eihp.hr (hrv.) Energetski Institut Hrvoje Poar www.ekosela.org (hrv.) Kue od slame i druge teme vezane za odrivi lifestyle www.builditsolar.com (eng.) Uradi-sam solarni projekti, zrani kolektori, pasivna solarna arhitektura mnogi drugi projekti www.sustainable-energy.org.uk (eng.) neprotna organizacija za zatitu okolia koja radi sa tvrtkama, lokalnim zajednicama i kolama u svrhu prenoenja praktinih i pristupanih rjeenja za energiju www.inforse.dk (eng.) meunarodna svjetska mrea udruga koje se bave obnovljivim izvorima energije

Solarni info centar

tel: 01/4813-913, pon.-et. 10-15 sati E-mail: sic@zelena-akcija.hr

savjeti za odrivo koritenje energije u kuanstvima

Savjetovanje u uredu uz najavu: srijeda i etvrtak, od 16-18 sati

16 burin