METODOLOGIJA PROVOENJA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAEVINA

Zagreb, listopad 2012.

Sadraj
Sadraj .............................................................................................................................. 2 1. Uvod ............................................................................................................................. 4 2. Provedbeni koraci u izradi energetskog pregleda graevine ........................................ 6
2.1. Priprema energetskog pregleda ............................................................................................... 7 2.2. Pregled stanja graevine ....................................................................................................... 11 2.3. Odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina ....................................................................... 14 2.4. Provoenje kontrolnih mjerenja.............................................................................................. 17 2.5. Analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza tehnikih sustava u graevini . 18 2.5.1. Analiza prakse gospodarenja energijom u graevini................................................ 19 2.5.2. Analiza toplinskih karakteristika vanjske ovojnice .................................................... 20 2.5.3. Analiza sustava za grijanje ....................................................................................... 22 2.5.4. Analiza sustava za hlaenje ..................................................................................... 23 2.5.5. Analiza sustava ventilacije i/ili klimatizacije .............................................................. 24 2.5.6. Analiza sustava pripreme potrone tople vode ........................................................ 25 2.5.7. Analiza sustava opskrbe i potronje elektrine energije........................................... 26 2.5.8. Analiza specifinih podsustava ................................................................................ 28 2.5.9. Analiza sustava opskrbe vodom............................................................................... 31 2.5.10. Analiza sustava regulacije i upravljanja.................................................................... 31 2.5.11. Analiza alternativnih sustava za proizvodnju toplinske i elektrine energije ............ 32 2.6. Analiza potronje i trokova svih oblika energije energenata i vode Energetska i trokovna bilanca .......................................................................................................................... 32 2.6.1. Definiranje referentne potronje energije i vode....................................................... 34 2.6.2. Pokazatelji potronje energije i vode ........................................................................ 38 2.6.3. Bilanca potronje i trokova energije i vode ............................................................. 40 2.7. Prijedlog mjera poboljanja .................................................................................................... 43 2.7.1. Popis mjera poboljanja energetske uinkovitosti graevine ................................... 43 2.7.2. Popis potencijalnih mjera poboljanja energetske uinkovitosti tehnikih sustava ..................................................................................................................... 49 2.8. Energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih mjera ..................................... 52 2.8.1. Energetsko i ekonomsko vrednovanje predloenih mjera ........................................ 54 2.8.2. Ekoloko vrednovanje predloenih mjera i metoda prorauna emisija CO2 ............. 55 2.9. Sadraj zavrnog izvjea o energetskom pregledu .............................................................. 55 3. Prilozi .......................................................................................................................... 57 3.1. Predloak izvjea o energetskom pregledu graevine ......................................................... 57 3.2. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima stambenih zgrada ..................... 57 3.3. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima nestambenih zgrada.................. 57 3.4. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima industrijskih postrojenja ............. 57 3.5. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima javne rasvjete ............................ 57 3.6. Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih goriva u Republici Hrvatskoj ....................................................................................................................... 57 3.7. Vrijednosti koeficijenata koji povezuju potronju elektrine energije ili toplinske energije iz sustava daljinskog grijanja s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj .............................................. 59 3.8. Sadraj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru energetskog pregleda graevine ................................................................................................................................. 61 3.9. Predloak za ocjenu prakse gospodarenja energijom ........................................................... 62 3.10. Ogrjevne vrijednosti.................................................................................................. 63 3.11. Pretvorbeni faktori .................................................................................................... 64 3.12. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale, usporedba relativnih trokova ...................................................................................... 65 3.13. Vrste i tehnike karakteristike ostakljenja................................................................. 67 3.14. Koeficijenti prolaska topline za karakteristine graevne dijelove............................ 68

3.15. Uinkovitost elektromotornih pogona ....................................................................... 74 3.16. Proraun potrebne kompenzacije jalove snage ....................................................... 74 3.17. Sadraj izvjetaja o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja.................... 75 3.18. Sadraj izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava mehanike ventilacije/klimatizacije .................................................................................................................. 81

1. Uvod
Energetski je pregled graevine kljuan i nezaobilazan korak u analizi uinkovitosti potronje energije i vode, kontroli potronje i smanjenja trokova i potronje energije, energenata i vode u graevinama. Sastavni je dio energetskog pregleda identificiranje preporuka za promjene naina rada postrojenja ili promjene ponaanja korisnika te preporuke za primjenu zahvata i realizaciju mjera kojima se poboljava energetska uinkovitost graevine bez ugroavanja ili uz poboljanje radnih uvjeta, ugodnosti boravka, proizvodnog procesa ili kvalitete usluge u graevini. Energetski pregled graevine podrazumijeva analizu tehnikih i energetskih svojstava graevine i analizu svih tehnikih sustava u graevini koji troe energiju i vodu s ciljem utvrivanja uinkovitosti i/ili neuinkovitosti potronje energije i vode te donoenja zakljuaka i preporuka za poboljanje energetske uinkovitosti. Osnovni cilj energetskog pregleda graevine je prikupljanjem i obradom podataka o graevini i svim tehnikim sustavima u graevini utvrivanje energetskih svojstava graevine obzirom na: graevinske karakteristike u smislu toplinske zatite i potronje energije, energetska svojstva sustava za grijanje, hlaenje, ventilaciju i klimatizaciju, energetska svojstva sustava za pripremu potrone tople vode, energetska svojstva sustava potronje elektrine energije, energetska svojstva sustava potronje pitke i sanitarne vode, energetska svojstva pojedinih grupa troila i ostalih tehnikih sustava u graevini, nain koritenja graevine i u njoj ugraenih energetskih sustava i sustava potronje vode. Na osnovi analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energetski, tehniki ekoloki i ekonomski optimalne mjere poboljanja energetske uinkovitosti za graevinu te mjere nune za zadovoljavanje minimalnih tehnikih uvjeta. U skladu s karakteristikama pojedinih graevina, pojedini koraci energetskog pregleda su specifini. Vrste graevina za koje e biti dan poseban osvrt u sklopu ove Metodologije su: Zgrade za koje energetski pregled, uz identifikaciju mogunosti primjene mjera poboljanja energetske uinkovitosti, mora rezultirati i prikupljanjem svih potrebnih podataka i informacija za provoenje postupka energetskog certificiranja zgrade; Javna rasvjeta; Industrijska postrojenja za koja je postupak energetskog pregleda i korake koji se provode potrebno prilagoditi u ovisnosti o grani kojoj industrijsko postrojenje pripada i tehnologijama koje se koriste. Energetski pregled zgrada industrijskog postrojenja koje

imaju obavezu energetskog certificiranja, uz identifikaciju mogunosti primjene mjera poboljanja energetske uinkovitosti, mora ukljuiti i sve potrebne informacije za provoenje postupka energetskog certificiranja. Svrha energetskog pregleda je: analiza stanja i mogunosti primjene mjera poboljanja energetskih svojstava graevine i poboljanja energetske uinkovitosti u skladu s realnim uvjetima eksploatacije i uporabe graevine, prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama za provoenje postupka energetskog certificiranja zgrade i odreivanja energetskog razreda zgrade u propisanim referentnim klimatskim podacima. Ovom Metodologijom provoenja energetskog pregleda graevina (u daljnjem tekstu: Metodologija) utvruje se provedba energetskih pregleda koja je propisana Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine broj 81/12) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) kojim se ureuju zakonske obveze i zahtjevi za provedbu energetskog pregleda graevina te obveze i postupak energetskog certificiranja zgrada. Metodologija definira koncept i provedbene korake energetskog pregleda, nain prikupljanja potrebnih ulaznih podataka, nain provoenja analiza i prorauna te izgled i sadraj finalnog izvjea o energetskom pregledu. Sastavni dio Metodologije je Algoritam za izraun energetskih svojstava zgrada (u daljnjem tekstu: Algoritam), objavljen 20.09.2012. na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja (www.mgipu.hr) koji propisuje nain prorauna svih potrebnih vrijednosti za izraun energetskog svojstva zgrade, te izrade energetskog certifikata. Algoritam ukljuuje: Algoritam za izraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora, Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u zgradama (sustavi grijanja prostora i pripreme potrone tople vode), Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u zgradama (sustavi kogeneracije, sustavi daljinskog grijanja, fotonaponski sutavi), Algoritam za proraun potrebne energije za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih sustava kod grijanja i hlaenja prostora zgrade, Algoritam za odreivanje energetske uinkovitosti sustava rasvjete u zgradama (energetski zahtjevi za rasvjetu), Prilog 2. s proraunom koeficijenata prolaska topline za stambeno-poslovnu zgradu. Na slici 1. prikazani su provedbeni koraci energetskog pregleda graevine, a u nastavku su koraci detaljno opisani.

Slika 1:

Tijek provedbe energetskog pregleda graevine

2. Provedbeni koraci energetskog pregleda graevine

Osnovni provedbeni koraci energetskog pregleda graevine su: 1. priprema energetskog pregleda, 2. pregled postojeeg stanja graevine, 3. odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina, 4. provoenje kontrolnih mjerenja, 5. analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza tehnikih sustava u graevini, 6. analiza potronje i trokova svih oblika energije i vode energetska i trokovna bilanca, 7. analiza i prijedlog mjera poboljanja energetske uinkovitosti graevine, 8. energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih mjera, 9. priprema izvjea o energetskom pregledu do razine projektnog zadatka za provedbu identificiranih mjera poboljanja energetskih uinkovitosti. Za postojee zgrade, za koje je prema Pravilniku propisano obavezno energetsko certificiranje, provoenje energetskog pregleda je prvi korak kroz koji se prikupljaju svi ulazni podaci i informacije o zgradi koji se koriste u postupku energetskog certificiranja. Inicijalni proraun energetskih svojstava graevine provodi se prema Algoritmu prema kojem se izdaje energetski certifikat. Potom se provodi prilagodba ulaznih podataka kako bi se dobili stvarni

eksploatacijski uvjeti prema referentnoj potronji te se provode ostali nuni prorauni za analizu potronje i proraun mjera energetske uinkovitosti. Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno ukljuuje proraun energetskih potreba zgrade, proraun potrebne godinje specifine toplinske energije za grijanje i hlaenje za referentne klimatske podatke, odreivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata. Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz glavnog projekta u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, zavrnog izvjea nadzornog inenjera o izvedbi graevine i pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine. Ako izvjee i/ili izjava ukazuju na odstupanja od glavnog projekta koja utjeu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, dodatni podaci za izradu energetskog certifikata utvruju se uvidom u relevantnu dokumentaciju na gradilitu, te po potrebi oevidom na zgradi.

2.1. Priprema energetskog pregleda

Sve aktivnosti koje se obavljaju tijekom energetskog pregleda graevine moraju biti pravovremeno isplanirane i predstavljene naruitelju. Na slici 2. detaljnije su razraene aktivnosti po provedbenim koracima energetskog pregleda graevine i prilikom energetskog certificiranja.

Slika 2:

Aktivnosti po provedbenim koracima energetskog pregleda graevine i prilikom energetskog certificiranja zgrade

Prilikom zapoinjanja energetskog pregleda obavlja se inicijalni radni sastanak na kojem se naruitelju predstavljaju sve aktivnosti koje e se provoditi. Upitnik za prikupljanje podataka o potronji energije i vode te aktivnostima koje se obavljaju u graevini dostavlja se naruitelju na prvom sastanku, nakon potpisivanja ugovora. Primjeri upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i aktivnostima u graevini (zgrade, javne rasvjete i industrijskog postrojenja) nalaze se u prilozima 3.2, 3.3, 3.4 i 3.5 ove Metodologije. Ovi upitnici popunjavaju se od strane odgovornih osoba u graevini i ovlatene osobe koja provodi energetski pregled. Informacije i koraci opisani kroz tekst Metodologije djelomino su uopeni za sve vrste graevina. Slinosti su mogue u sluaju zgrada i industrijskih postrojenja, dok javna rasvjeta ukljuuje samo sustave potronje elektrine energije od mjesta preuzimanja do krajnjeg potroaa. Od naruitelja se prikupljaju kopije svih rauna za potroene sve oblike energije, energenata i vode u protekloj kalendarskoj godini te svim prolim mjesecima tekue godine. Ukoliko su dostupni, provodi se i analiza podataka o potronji energije i vode za period od protekle 3 godine, no u tom sluaju potrebno je jasno utvrditi i sve uvjete u kojima se pregledavana graevina tada nalazila, kao na primjer kretanje vanjske temperature i razina aktivnosti u graevini u analiziranom periodu i slino. U nekim je sluajevima, kad naruitelj ima vie mjesta preuzimanja odreenih energenata, poeljno od njega zatraiti suglasnost kako bi ovlatena osoba koja provodi energetski pregled u njegovo ime izravno od dobavljaa energije ili vode zatraila podatke o potronji. Na ovaj se nain ubrzava tijek energetskog pregleda. Kad god je to mogue upitnik je potrebno naruitelju dostaviti u elektronikom obliku. Uz upitnik je potrebno dostaviti i upute za popunjavanje te podatke o osobi koja e biti dostupna naruitelju te mu kroz telefonske ili e-mail konzultacije pomoi pri popunjavanju upitnika. Odgovornost i zadatak ovlatene osobe koja provodi energetski pregled je da prikupi sve potrebne informacije o nainima potronje energije i vode u analiziranoj graevini, te da uoi i ispravi sve eventualne nepravilnosti. Upitnik predstavlja samo jedan od alata za prikupljanje potrebnih podataka. Dio upitnika koje naruitelj nije u mogunosti ispuniti prikuplja se kroz energetski pregled graevine. Upravitelj ili vlasnik graevine najee raspolae podacima o opim karakteristikama graevine dok osoblje za odravanje vodi tehnike i radne podatke o opremi i sustavima. Podatke o trokovima za energiju u nestambenim zgradama javne namjene potrebno je zatraiti u raunovodstvu tvrtke ili ustanove. Informacije koje ovlatena osoba koja provodi energetski pregled mora imati nakon to je u suradnji s naruiteljem dola do svih podataka traenih kroz upitnik su:

 podaci o potronji energije i vode po mjesecima minimalno za prethodnu kalendarsku godinu te protekle mjesece tekue godine (predlae se prikupljanje podataka o potronji za 3 godine ali uz uvjet da su dostupni podaci o koritenju graevine u tom periodu), podaci o relevantnim aktivnostima koje se odvijaju u graevini u analiziranom periodu a utjeu na potronju energije ili vode (ukljuujui promjene u reimu rada graevine, promjene u upravljanju i regulaciji, nadogradnju i rekonstrukcije vanjske ovojnice i tehnikih sustava, deinstalacija/instalacija opreme itd.), popis glavnih potroaa energije i vode s naznakom njihovog vremena rada, sheme razvoda instalacija (ukoliko postoje), nacrt ili skica lokacije i svih graevina na lokaciji (ukoliko postoje), graevinski i arhitektonski podaci o graevinama, podaci o ugraenim ureajima za mjerenje potronje energije i vode, podaci o nainima i procedurama upravljanja sustavima i gospodarenja energijom i vodom u graevini, podaci o nainu odravanja graevine i svih tehnikih sustava u graevini, eventualni specifini komentari tehnikog osoblja koje odrava graevinu i upravlja tehnikim sustavima u graevini. Podatke prikupljene upitnikom potrebno je obraditi i upoznati se s graevinom koja se pregledava, a nakon obrade podataka iz upitnika pristupa se planiranju posjeta lokaciji i provoenju energetskog pregleda. Tijekom posjeta ovlatena osoba razjanjava sve nejasnoe iz upitnika te se detaljno upoznaje s aktivnostima u graevini, energetskim sustavima, gospodarenjem energijom, tehnikim karakteristikama graevine, te nainima voenja i odravanja graevine. Tijekom posjeta je nuno odrati sastanak s naruiteljem energetskog pregleda kako bi se osigurala njegova potpora koja je kljuna u primjeni mjera poboljanja energetske uinkovitosti. Bez sustavnog pristupa i uspostave organizacijske strukture te odluke menadmenta za primjenu mjera energetske uinkovitosti nema niti garantiranog ostvarivanja uteda.

S obzirom da veliki broj postojeih graevina nema tehniku dokumentaciju ili ima neauriranu tehniku dokumentaciju, ovlatena osoba na osnovu postojee dokumentacije i fizikog pregleda (eventualna mjerenja, foto dokumentacije, vizualni pregled) graevine donosi niz pretpostavki koje se koriste u provoenju analiza, u pripremi izvjea o energetskom pregledu ili prilikom energetskog certificiranja zgrade. Kako bi sve pretpostavke to bolje odgovarale stvarnom stanju graevine i kako bi se pripremilo to kvalitetnije izvjee o energetskom pregledu neophodno je planiranje i izrada kvalitetne foto dokumentacije.

10

Sve relevantne prikupljene podatke o graevini potrebno je transparentno i jednoznano prikazati u izvjeu o energetskom pregledu.

2.2. Pregled postojeeg stanja graevine

Pri obilasku graevine potrebno je provjeriti podatke prikupljene upitnikom te prikupiti ostale bitne informacije i podatke koji nisu prikupljeni upitnikom ili se mogu prikupiti samo na terenu (npr. karakteristike pojedinih tehnikih sustava). Neki od tipinih podataka o graevini koji se provjeravaju ili prikupljaju na terenu su: ope karakteristike graevine kao to su povrine prostorija, broj korisnika, detalji graevnih dijelova vanjske ovojnice, orijentacija, opis elemenata vanjske ovojnice i drugo, detaljni opis namjene i reima koritenja, raspoloiva projektna dokumentacija iz koje su vidljive toplinske karakteristike vanjske ovojnice te povrine i raspored prostorija, ope tehnike karakteristike ureaja i sustava potronje energije i vode, uvjeti i parametri koriteni pri projektiranju i pri njihovom radu. Ako postoji obveza energetskog certificiranja zgrade, energetskim pregledom prikupljaju se svi ulazni podaci potrebni za Algoritmu. Podaci koji se prikupljaju za zgrade i industrijska postrojenja sadre specifinosti za pojedinu vrstu graevine. Kod energetskog pregleda javne rasvjete ukljuuju se samo sustavi potronje elektrine energije od mjesta preuzimanja do krajnjeg potroaa. Pri prikupljanju ulaznih podataka na terenu potrebno je prikupiti informacije o karakteristikama pojedinih tehnikih sustava jer u njima esto lei veliki potencijal poboljanja energetske uinkovitosti. Tijekom pregleda vanjske ovojnice zgrade potrebno je obratiti panju na sljedee elemente za koje je potrebno prikupiti podatke: dimenzije vanjske ovojnice ukoliko ne postoji projektna dokumentacija, sastav vanjske ovojnice ukoliko ne postoji projektna dokumentacija, toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, stanje vanjske ovojnice graevine, toplinske mostove, prodiranje vlage i oteenja na vanjskoj ovojnici zgrade, stanje vanjske stolarije (tip, zasjenjenja od sunca, oteenja, brtvljenje), proraun energetskog razreda i energetskog svojstva zgrade. Svi podaci trebaju u izvjeu o energetskom pregledu biti transparentno prikazani sukladno

11

 stanje okova, visinu stropa. Tijekom pregleda sustava sustav grijanja i pripreme potrone tople vode potrebno je obratiti panju na sljedee elemente za koje je potrebno prikupiti podatke: stanje sustava grijanja graevine (izvor topline, nositelj topline), podaci o kotlovnici smjetaj i ventilacija, podatke o toplinskoj infrastrukturi stanje instalacija, mrea, dislociranost opskrbe, toplinska izolacija, ako je izvor toplinske energije kotao navesti tip i vrstu kotla, godinu proizvodnje, nazivni toplinski uin kotla i temperaturni reim grijanja, regulaciju uinka, koriteni izvor energije te osnovne dimenzije i materijal izrade dimnjaka, ukoliko postoji parni kotao - navesti tip i vrstu kotla, godinu proizvodnje, instalirani kapacitet i temperaturni reim (temperatura pare na izlazu i ulazu u kotao), tlak pare na izlazu iz kotla, koriteni izvor energije te osnovne dimenzije, nain obrade kondenzata itd., toplinska izolacija svih dijelova sustava od kotla, spremnika tople vode, razvoda do ogrjevnih tijela, hidraulika izbalansiranost sustava, karakteristike toplinskih podstanica (ako su prisutne), podatke o mjerenju potronje toplinske energije, broj grana i regulaciju sustava grijanja (centralna i lokalna), odabrana ogrjevna tijela, njihov ukupni broj i instalirani ogrjevni uinak te smjetaj u prostoriji i regulacija, rad sustava pripreme potrone tople vode (centralna priprema spojena na postojee kotlove, posebni kotlovi za potronu toplu vodu itd.), raspoloive periodike karakteristike potronje toplinske energije dnevna, mjesena, godinja, sezonske karakteristike, prema energentu, temperaturni reim sustava grijanja, reim rada sustava grijanja i sustava potrone tople vode, zone razliite temperature grijanja, reim i nain odravanja sustava, anomalije u sustavu curenja i sl.

Tijekom pregleda sustava hlaenja, ventilacije i klimatizacije potrebno je prikupiti podatke vezane na: stanje sustava klimatizacije, stanje klima komora i rashladnih agregata, te karakteristika klimatiziranih prostora za sustave pune klimatizacije,

12

 ukupno instalirani broj rashladnih tijela i rashladni uin u graevini, karakteristike opreme agregati, faktor hlaenja (eng. coefficient of performance COP), instalacije sustava, godina proizvodnje, karakteristike prisutnog ventiliranja prostora infrastruktura, kapaciteti, potrebe, radna tvar u sustavu hlaenja, raspoloive periodike karakteristike potronje rashladne energije dnevna, mjesena, godinja, sezonske karakteristike, reim i nain odravanja sustava (zamjena filtera i sl.), povrat topline, anomalije u sustavu. Tijekom pregleda sustava potronje elektrine energije potrebno je prikupiti podatke vezane na: provjeru svih mjesta preuzimanja energije prema podacima dobivenim iz rauna, znaajna pojedinana troila i grupe troila koje se nalaze u pojedinoj graevini (npr. elektromotorni pogoni, rasvjeta, grijalice, klimatizacija, priprema komprimiranog zraka, razliiti aparati itd.), opis i stanje tehnikih karakteristika troila (npr. ukupna instalirana snaga pojedinih grupa troila, broj troila po pojedinoj grupi), karakteristike elektroenergetskog prikljuka (naponska razina preuzimanja, prikljuna snaga, broj i tip brojila i sl.), podatke o modelu preuzimanja, tarifnom modelu i cijeni elektrine energije (elektroenergetska suglasnost, ugovor s opskrbljivaem odnosno tarifni model), podaci o vlastitim elektrinim agregatima, ako postoje, raspoloive podatke o radu i optereenju pojedinih sustava dnevna, tjedna, mjesena, godinja karakteristika potronje, dnevni dijagram optereenja i sl. Tijekom pregleda svih drugih sustava prisutnih u graevini potrebno je prikupiti podatke vezane na: podatke o stanju i starosti sustava, odravanju sustava, tipu i tehnikim karakteristikama sustava, nazivnim snagama sustava, energentima koje ti sustavi koriste i sl., podatke o radu opreme i sustava ukljuujui podatke iz mjerenih parametara: temperaturi, tlaku, strujanju, radnim satima i druge, podatke o mjerama energetske uinkovitosti koje su ve primijenjene ili se planiraju, podaci o koritenim prirunicima za rad i upravljanje, testiranjima i naruenim ispitivanjima. Za svaku pregledavanu graevinu potrebno je navesti karakteristike lokacije te raspoloive meteoroloke podatke za lokaciju. Stvarni klimatski podaci utvruju se prema Prilogu E

13

Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne novine, broj 110/08 i 89/09) kojim su dani: broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a], broj dana sezone grijanja Z [d], srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja. Dodatno, uz klimatske podatke, potrebno je navesti unutarnju projektnu temperaturu u sezoni grijanja. Kako bi se utvrdio stvarni reim koritenja i eksploatacije graevine u svrhu povezivanja i usporeivanja proraunskih vrijednosti dobivenih Algoritmom i stvarnih vrijednosti (usporedba proraunate potrebne toplinske energije i stvarne tzv. referentne potronje) potrebno je prikupiti podatke o stvarnoj unutarnjoj temperaturi u sezoni grijanja i hlaenja (provesti kontrolna mjerenja temperature kada je to mogue) te stvarnom reimu koritenja sustava (primjerice prekidi u grijanju i hlaenju, smanjeni reim tijekom noi ili vikenda i slino). Na temelju prikupljenih podataka izrauje se opis graevine koji sadri kratki opis i ocjenu openitog stanja graevine, opis namjene i naina koritenja graevine, broj osoba u graevini (broj zaposlenih ili broj korisnika), uporabu tijekom dana (radno vrijeme u danu, tjednu i godini), godinu izgradnje (tko su projektanti i izvoai), godinu i opis zadnje obnove (to je obnovljeno), kratak graevinski opis (orijentacija, oblik, broj etaa, povrina, obujam, rekonstruirani dio, zatienost kulturnog dobra, specifinosti), informacije i podatke o koritenoj opremi i tehnikim sustavima (grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije, rasvjete i pripreme potrone tople vode izbaciti ili dodati ako graevina sadri jo neto drugo kao npr. uporaba obnovljivih izvora energije), popis svih mjernih mjesta potronje energije i vode u graevini (mjerna i kontrolna), nain upravljanja potronjom i trokovima, nain financiranja trokova, sustav odluivanja o investicijama u odravanje graevine te specifine opaske o graevini (npr. napomene korisnika). Svi ovi podaci dobivaju se iz ispunjenog upitnika, u koji se ovisno o graevini (vrsti, namjeni, lokaciji) mogu ukljuiti i drugi specifini podaci, i obilaska graevine. Ukoliko se energetski pregled graevine provodi u svrhu njezine energetske obnove a osoba koja ga provodi, vizualnim pregledom utvrdi oteenja kojima bi mogla biti ugroena mehanika otpornost i stabilnost graevine, potrebno je od naruitelja zatraiti da ishodi miljenje revidenta za mehaniku otpornost i stabilnost o stanju graevine vezano na ispunjavanje tog bitnog zahtjeva.

2.3. Odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina

to je energetska funkcionalna cjelina - ETC? ETC je zasebna funkcionalna i energetska cjelina za koju je mogue mjeriti pripadajuu potronju

14

energije i vode te parametre koji utjeu na potronju.

Tijekom analize podataka u sklopu pripreme za energetski pregled a da bi se dobila kompletna energetska slika graevine ili skupine graevina koje se pregledavaju potrebno je odrediti funkcionalne cjeline koje se energetskim pregledom promatraju. Ove funkcionalne cjeline nazivamo energetskim funkcionalnim cjelinama (u daljnjem tekstu: ETC) i predstavljaju zasebne funkcionalne i energetske cjeline za koje je mogue mjeriti pripadajuu potronju energije i vode te parametre koji utjeu na potronju. Odreivanje ETC-a u graevini koja se analizira te postavljanje jasnih granica promatranog sustava i definiranje svih bitnih veliina koje ulaze i izlaze iz sustava provodi se u cilju jasne analize svih tokova energije u graevini koja se pregledava. Granice sustava se odreuju uzimajui u obzir slijedee: Promatrana graevina, skup graevina ili dio graevine mora biti funkcionalna cjelina. U odabranoj funkcionalnoj cjelini mogue je mjeriti pripadajuu potronju energije i vode. U odabranoj funkcionalnoj cjelini mogue je mjeriti parametre koji utjeu na potronju energije i vode. U skladu s gore navedenim smjernicama za identificiranje ETC-a, graevina koja je predmet energetskog pregleda moe se podijeliti u vie ETC-a. Svrha odreivanja ETC-a na taj nain omoguuje tono odreivanje bilance stvarne (referentne) potronje energije i vode po energentu te po svakoj grupi troila. Za mjerenje potronje energije i vode u ETC-u treba koristiti obraunska brojila instalirana od strane dobavljaa, ali mogua su i mjerenja u granicama pojedinog ETC-a sa zasebno instaliranim mjernim ureajima. U praksi se moe naii na razliite sluajeve funkcionalnih cjelina koje su osnove za definiranje ETC-e, a neki od najuobiajenijih su sljedei:

CJELOVITA GRAEVINA KAO JEDINSTVENI ETC

Podaci o potronji energije i vode preuzimaju se s obraunskih brojila koja su postavljena od strane dobavljaa energije/energenata i vode, a koja obuhvaaju cijelu graevinu. Dodatna brojila za detaljniju ralambu potronje ne postoje. Ukoliko su poznati svi podaci o analiziranoj graevini ovako definirane granice promatranog sustava daju najkvalitetnije izlazne podatke nakon provedene analize potronje.

Slika 3: Cjelovita graevina kao jedinstveni 15 ETC

SKUPINA GRAEVINA (KOMPLEKS) KAO ETC

Skupinu graevina (kompleks) ine sve graevine koje imaju barem jedno zajedniko brojilo potronje. Nije mogue mjerenje potronje za svaku pojedinu graevinu unutar kompleksa. Granice promatranog sustava obuhvaaju vie graevina koje su spojene na zajedniku energetsku i vodovodnu mreu. Preporuani postupak u ovakvim sluajevima je analiza potronje kompleksa kojeg promatramo kao jedinstvenu cjelinu. Nakon analize kompleksa kao cjeline, potrebno je rezultate prikazati i za svaki zasebni dio kompleksa (npr. svaku pojedinu graevinu). Za svaki zasebni dio kompleksa potrebno je izraunati/procijeniti, prikazati i analizirati potronju energije i vode. Procjena ili izraun udjela u ukupnoj potronji radi se prema mjernim ureajima koji postoje na zasebnim dijelovima kompleksa ili se definiraju izraunom bilance potronje u skladu sa karakteristikama pojedinog dijela i potroaa u njemu. Primjer koji opisuje jednu ovakvu specifinu situaciju ilustriran je slikom 4 na kojoj se promatrani kompleks graevina (ETC) sastoji od etiri zasebna dijela etiri graevine. U sklopu kompleksa postoje etiri mjerila potronje elektrine energije (za svaku graevinu posebno), etiri mjerila potronje vode (za svaku graevinu posebno) i jedno mjerilo potronje prirodnog plina za cijeli kompleks (ETC). Prvo je potrebno napraviti analizu kompleksa kao ETC-a, a nakon toga je za svaki zasebni dio kompleksa potrebno napraviti analizu potronje elektrine energije i vode prema raunima te analizu potronje prirodnog plina prema izraunatoj bilanci potronje.

Slika 4:

Kompleks zgrada kao ETC

DIO GRAEVINE KAO ETC

Granica promatranog sustava obuhvaa dio graevine (na primjer jedan kat zgrade) koji se definira kao ETC. U praksi se javlja problem jer veinom ne postoje instalirana individualna pojedinana brojila kojima se mjeri potronja predmetnog ETC-a. Potroena energija u ovakvim sluajevima najee se plaa paualno, ovisno o udjelu povrine promatranog ETC-a u ukupnoj povrini graevine, jer su energetski sustavi zajedniki za cijelu graevinu. Podaci o utroku energije i vode dobiveni na ovaj nain najee ne odgovaraju stvarno potroenim koliinama te se

Slika 5: Dio graevine kao ETC 16

prilikom analize dobivaju vrlo upitni rezultati. U opisanom sluaju analiza potronje energije i vode provodi se najee izraunom bilance potronje.

2.4. Provoenje kontrolnih mjerenja

U sklopu analize provode se kontrolna mjerenja koja mogu ukljuivati: osnovna mjerenja elektrinih veliina (potronja radne i jalove energije, optereenje/angairana elektrina snaga, faktor snage) za cijelu graevinu ili pojedinu grupu troila ili samog troila ukoliko su mogua, mjerenja temperature prostorija grijanog i hlaenog dijela graevine zavisno o sezoni i reimu grijanja i hlaenja, mjerenja osvijetljenosti tipinih prostorija graevine. Mjerenja koja se provode smatraju se jednostavnim kontrolnim mjerenjima te nisu nikako provjera minimalnih tehnikih uvjeta i zadovoljavanje vaeih propisa, nego slue kao smjernica radi pravilnog izbora mjera energetske uinkovitosti, prepoznavanja ponaanja korisnika u graevini, reima rada troila i slino. Energetskim pregledom prikupljaju se i izvjea o redovitim pregledima sustava grijanja te sustava hlaenja i klimatizacije te se rezultati redovitih pregleda koriste u energetskom pregledu graevine. Mjerenja parametara rada sustava grijanja te sustava hlaenja i klimatizacije u sklopu redovitih pregleda mogu provoditi osobe koje su akreditirane ili ovlatene prema posebnom propisu za obavljanje tih poslova. Primjeri izvjea redovitih pregleda dani su u prilogu 3.17.- Sadraj izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja iu prilogu 3.18.- Sadraj izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava hlaenja i klimatizacije ove Metodologije. Kada postoji opravdana sumnja u tonost prikupljenih ulaznih podataka potrebnih za izraun i analizu energetskih svojstava graevine i tehnikih sustava, podaci se mogu prikupiti i potvrditi dodatnim kontrolnim mjerenjima. Neka od tih mjerenja su: identifikacija mjesta toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu koritenjem infracrvene termografije, mjerenje zrakopropusnosti graevine (eng. Blower Door Test), mjerenje toplinskog otpora graevnog elementa, mjerenja tehnikih karakteristika u sustavima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije, mjerenje parametara vodovodnog sustava primjerice protoka, tlaka u sustavu itd.

17

Prije pregleda graevine i mjerenja obavezno se pristupa izradi plana aktivnosti i mjerenja prema prilogu 3.8. ove Metodologije. Sadraj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru energetskog pregleda graevine prilae se izvjeu o energetskom pregledu.

2.5. Analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza tehnikih sustava u graevini
Cilj analize prikupljenih podataka o tehnikim i energetskim svojstvima graevine je dobivanje svih potrebnih informacija koje e omoguiti identifikaciju mjesta nepotrebne ili neuinkovite potronje energije, prijedlog i analizu mjera za poboljanje energetske uinkovitosti te izraun i pripremu svih podataka koji su potrebni za energetsko certificiranje zgrada. Podaci koji se prikupljaju za zgrade i industrijska postrojenja su slini uz naznaku specifinosti za pojedini tip graevine. U sluaju javne rasvjete ukljuuju se samo sustavi potronje elektrine energije od mjesta preuzimanja do krajnjeg potroaa.

U postupku provoenja energetskog pregleda graevine provode se analize koje se odnose na: 1. nain gospodarenja energijom u graevini, 2. toplinske karakteristike vanjske ovojnice, 3. sustav grijanja, 4. sustav hlaenja, 5. sustav ventilacije i klimatizacije, 6. sustav za pripremu potrone tople vode, 7. sustav napajanja, razdiobe i potronje elektrine energije, 8. sustav elektrine rasvjete, 9. specifine podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.), 10. sustav opskrbe vodom, 11. sustav mjerenja, regulacije i upravljanja, 12. alternativne sustave za opskrbu energijom.

Takoer, u svakoj navedenoj kategoriji potrebno je ukljuiti analizu sustava regulacije i upravljanja istog.

18

Analiza tehnikih i energetskih svojstava javne rasvjete obuhvaa: 1. 2. 3. 4. 5. analizu mjesta preuzimanja elektrine energije, razvoda, razvodnih ormara i transformatorskih stanica, analizu specifinih zona javne rasvjete, analizu tipova izvora svjetlosti koji se koriste, analizu svjetiljki u kojima se nalaze izvori svjetlosti, analizu sustava regulacije i upravljanja javne rasvjete.

U nastavku su dane specifine potkategorije prema prikazanom popisu. Analiza pojedinih sustava provodi se u skladu sa stvarnim potrebama graevine, vaeim tehnikim propisima, stvarno dostupnim resursima na lokaciji te prema stvarnoj potronji pojedinog sustava. Ocjena stanja sustava, struno miljenje te sama ocjena energetske uinkovitosti sustava nuna je za ocjenu pravilne dimenzioniranosti sustava, pravilnog odravanja i koritenja te u konanici pravilni izbor i proraun mjere za poboljanje energetske uinkovitosti.

2.5.1.

Analiza prakse gospodarenja energijom u graevini

Gospodarenje energijom odnosi se na sustavan pristup k osiguranju kontinuirane brige o uinkovitosti potronje energije i vode, a time i brige o zatiti okolia. Gospodarenjem energijom daju se odgovori na pitanja: GDJE se energija i voda troi, KAKO se energija i voda troi, KOJI se energenti/vrste energije troe, KOLIKO se energije i vode troi. Ova analiza predstavlja uvod u obveznu mjeru. Koraci provedbe gospodarenja energijom i vodom u graevini prikazani su u poglavlju 2.7.1. Analiza i prijedlog mjera poboljanja energetske uinkovitosti graevine. Prikupljaju se i ocjenjuju sljedei podaci: sustav za gospodarenje energijom/informacijski sustav za gospodarenjem energijom, razina gospodarenja energijom i vodom ponaanje korisnika, odgovornost, zateeno stanje u graevini, kontrola rauna energije i vode i slino, postojanje sustava edukacijsko - motivacijskih aktivnosti i podizanja svijesti o potronji energije i vode krajnjih korisnika prostora graevine, organizacijska struktura - postojanje gospodarenja energijom na upravljakoj, operativnoj i/ili pogonskoj razini,

19

postojanje planova i programa energetske uinkovitosti u graevini, provedene i planirane mjere za poboljanje energetske uinkovitosti,

imenovana osoba za gospodarenje energijom i vodom te koje su dodijeljene odgovornosti i zaduenja, sustav za redovno mjerenje potronje energije i vode te sustav za izraun i analizu pokazatelja potronje energije i vode, sustav javne nabave/nabave opreme ukljuenje zelenih kriterija u javnoj nabavi/nabavi opreme, sustav za zatitu okolia (sustav za recikliranje, tretiranje i razvrstavanje otpada i slino). Zakljuak ove analize prikazuje se ocjenom prakse gospodarenja energijom metodom opisanom u prilogu 3.9 ove Metodologije.

2.5.2.

Analiza toplinskih karakteristika vanjske ovojnice

Ako za graevinu ne postoji tehnika dokumentacija, podatke i informacije o vanjskoj ovojnici i njenom sastavu prikupljaju se uvidom na terenu i uvaavanjem pretpostavki i karakteristika graevnih elemenata u skladu sa standardima koji su vaili u vrijeme izgradnje graevine. U skladu s time izraunavaju se koeficijenti prolaska topline U, za sve karakteristine graevne dijelove (kao informativna podloga dani su prilozi 3.12, 3.13 i 3.14). Tijekom prikupljanja podataka o graevnim dijelovima openito te analizi prikupljenih podataka ukoliko se radi o zgradi za koju je propisana obveza energetskog certificiranja dodatno se prikupljaju ulazni podaci koji su nuni za provoenje energetskog certificiranja. Isti koraci nuni su za sve zgrade industrijskog postrojenja koje se griju. Postupak energetskog certificiranja i sastavni koraci propisani su Pravilnikom i Algoritmom. Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je prikupiti sljedee podatke: oploje grijanog dijela zgrade, A [m2], orijentacija, nagib i pripadajua povrina elemenata vanjske ovojnice zgrade (neprozirnih i prozirnih dijelova), obujam grijanog dijela zgrade, Ve [m3], plotina korisne povrine zgrade, AK [m2], pretpostavljeni/izraunati gubici otvora uslijed ventilacije i infiltracije, podaci o elementima za zatitu od insolacije, uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja, f [m2/m2], oploje hlaenog dijela zgrade, A [m2], obujam hlaenog dijela zgrade, Ve [m3], plotina hlaene povrine zgrade, obujam zgrade obuhvaen ventilacijom/klimatizacijom, [m3].

20

Potrebna toplinska energija za grijanje ovisi o: toplinskim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove), gubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije, linijskim toplinskim mostovima, tokastim toplinskim mostovima, toplinskim gubicima prema tlu, toplinskim gubicima prema negrijanim prostorijama, toplinskim gubicima kroz ostakljene prostorije, toplinskim dobicima od Sunca i unutarnjih izvora. Ukoliko se iz postojee dokumentacije i pregleda graevine na terenu ne moe sa sigurnou odrediti sastav graevnih dijelova vanjske ovojnice, kao pretpostavka se mogu uzeti graevni dijelovi vanjske ovojnice karakteristini za razdoblje gradnje i pripadajui koeficijenti prolaska topline (prilog 3.14.). Takoer ukoliko postoje sumnje u sastav graevnog dijela mogue je provesti dodatna mjerenja (primjerice infracrvena termografija) kako bi se pretpostavka ispitala i potvrdila te otkrile eventualne nepravilnosti graevnih dijelova koje mogu utjecati na prijedlog mjera za poboljanje energetske uinkovitosti. Kod odreivanja mjera za poveanje energetske uinkovitosti vanjske ovojnice potrebno je usporediti koeficijente prolaska topline pojedinih graevnih dijelova vanjske ovojnice s maksimalno dozvoljenim koeficijentima prema vaeem tehnikom propisu. Primjer tablice dan je u nastavku. Za ostvarivanje vee razine energetske uinkovitosti potrebno je smanjiti toplinske gubitke kroz vanjsku ovojnicu odnosno dodatno smanjiti vrijednosti koeficijenta prolaska topline u odnosu na propisane minimalne vrijednosti.

Tablica 1:

Primjer tablice - toplinske karakteristike graevnih dijelova vanjske ovojnice

Povrina [m2] 390,0 352,0 1.300,0 1.300,0 Koeficijent Dozvoljeni koeficijent prolaska prolaska topline prema topline U TPRUETZZ* [W/m2K] 2 [W/m K] 1,23 2,35 0,67 0,7 2,07 2,50 3,50 0,60 / 0,45 0,60 / 0,45 0,40 / 0,30 0,50 0,40 / 0,30 1,80 1,80

Graevni dio

Parapetni zid Zabatni zid Ravni krov Pod na tlu

Pod kata iznad otvorenog 97,0 prostora Drveni prozor s izo-staklom eline stijene izo staklo 577,5 36,15

21

* Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne novine br. 110/08 i 89/09)

Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je analizirati sve graevne dijelove vanjske ovojnice prema vanjskom ili negrijanom prostoru, te prema tlu. Takoer, svi graevni dijelovi moraju biti podijeljeni prema orijentaciji i prema kategoriji i tipu (primjerice mogu je sluaj vanjskoga zida s razliitog sastava s vie razliitih koeficijenata prolaska topline). Ukoliko se tijekom pregleda ustanovi da su toplinski mostovi od velikog utjecaja na potrebnu toplinsku energiju za grijanje te su bez toplinske zatite, potrebno je odrediti toplinski most i izraun provesti prema vaeim propisima. Isto tako potrebno je analizirati ostakljene elemente proelja, zatitu od sunca, izloenost vjetru i zasjenjenost okoliem.

2.5.3.

Analiza sustava za grijanje

U sklopu analize energetskih svojstava sustava grijanja potrebno je analizirati sustav od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitosti, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: opis sustava: izvori toplinske energije (kotlovi, dizalice topline, elektrine grijalice, toplana i drugo) navesti ime proizvoaa, tip, starost, nosioca topline, energenti koje sustavi koriste, stupanj korisnosti, reim rada, termoizolacija sustava i slino, ukupni nazivni toplinski uin izvora topline [kW] (nalazi se na natpisnoj ploici kotla odnosno u tehnikoj dokumentaciji), sustav razvoda i ogrjevna tijela opisati nain prijenosa topline, temperaturni reim polaznog i povratnog voda i medij, termoizolaciju sustava, vrsta, ukupno instalirani broj i toplinski uin ogrjevnih tijela [kW] vrstama ogrjevnih tijela (npr. radijatori, ventilokonvektori, kaloriferi itd.), nain regulacije opisati regulaciju sustava grijanja sa svim karakteristikama, posebno regulaciju izvora topline (npr. voenje po vanjskoj temperaturi), i posebno regulaciju ogrjevnih tijela (npr. sobni termostati, termostatski ventili), unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni grijanja navesti podatak iz tehnike dokumentacije ili preuzeti iz vaeih propisa za navedenu vrstu grijanog prostora, srednja vanjska temperatura zraka u godini za referentne klimatske podatke preuzeti iz Pravilnika, a za stvarne klimatske podatke preuzeti iz Priloga E Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine, broj 110/08 i 89/09), definirati vrste ogrjevnih tijela, instalirani broj ogrjevnih tijela prema vrstama, instalirane uine prema

22

 broj dana grijanja tijekom godine isti izvor kao i srednja vanjska temperatura, broj stupanj-dan grijanja isti izvor kao i srednja vanjska temperatura, ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, te potraiti eventualne podatke o mjerenju uinkovitosti kotla (npr. ispitivanje dimnih plinova), stvarna temperatura zraka prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih mjerenja temperature radnih prostora u reimu grijanja graevine, ne kao provjera minimalnih tehnikih uvjeta i zadovoljavanje vaeih propisa, nego kao smjernica radi pravilnog prepoznavanja reima rada sustava, regulacije i ponaanja korisnika u graevini), podaci o stvarnom reimu koritenja sustava (primjerice prekidi u grijanju, smanjeni tzv. tedni reim tijekom noi ili vikenda i slino), nain odravanja sustava, izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje prema stvarnim uvjetima koritenja graevine (svoenje rezultata prorauna na stvarne tzv. referentne vrijednosti). Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja, usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljanje energetske uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava grijanja definirani su Pravilnikom a predloak izvjea istoga dan je u prilogu 3.17.

2.5.4.

Analiza sustava za hlaenje

U sklopu analize energetskih svojstava sustava za hlaenje koji se prikazuje tablino s detaljnim opisom sadraja te naina izrauna, potrebno je analizirati sustav od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: opis sustava hlaenja: vrsta sustava (centralni ili lokalni), energent, instalirana elektrina snaga i rashladni uin sustava, za lokalne sustave hlaenja potrebno je navesti radi li se o split sustavima, multi-split sustavima, kompaktnim prozorskim ureajima, drugome; potrebno je navesti broj jedinica (za eventualne multi-split sustave broj unutranjih i vanjskih), instalirani rashladni uin, te pojedinane rashladne uine, da li pored hlaenja imaju i mogunost grijanja te prosjean faktor hlaenja/grijanja (eng. coefficient of performace COP), za centralne sustave hlaenja potrebno je navesti ukupno instalirani rashladni uin centralnog sustava, vrstu rashladnog agregata (rashladni agregat s kompresorom ili

23

apsorpcijski rashladni ureaj) te tip, broj i snage (elektrine i rashladne) agregata, njihovu starost, koriteni izvor energije (elektrina energija za kompresore, druga goriva i mediji za apsorbere), koriteni medij (voda, zrak, drugo) te nain razvoda (dvocijevni ili etverocijevni), da li postoji mogunost grijanja pored hlaenja, prosjeni faktor hlaenja/grijanja, broj i smjetaj rashladnih tornjeva, da li postoji akumulator rashladne energije (banka leda) i koliki mu je uin, da li se primjenjuju naela povrata toplinske energije iz povratnog zraka (rekuperatori ili regenerator topline); potrebno je navesti broj, tipine snage i ukupnu instaliranu rashladnu snagu terminalnih jedinica (ventilokonvektora ili drugih), te radnu tvar u sustavu hlaenja, nain regulacije, za centralne sustave opisati sustav regulacije rada rashladnih agregata i terminalnih jedinica, da li se izvodi prema unutarnjoj i vanjskoj temperaturi, da li je izvedena podjela razvoda na zone u graevini (krila, etae, itd.), srednja vanjska temperatura zraka u godini, unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlaenja, razdoblje hlaenja tijekom godine (ako je raspoloiv, broj stupanj-dana hlaenja), stvarna temperatura zraka prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih mjerenja temperature radnih prostora u reimu hlaenja graevine, ne kao provjera minimalnih tehnikih uvjeta i zadovoljavanje vaeih propisa, nego kao smjernica radi pravilnog prepoznavanja reima rada sustava, regulacije i ponaanja korisnika u graevini), podaci o stvarnom reimu koritenja sustava (primjerice prekidi u hlaenju i slino), reim i nain odravanja sustava, izraunati bilancu godinje potronje energije (elektrine i rashladne) prema instaliranim sustavima za hlaenje i prema stvarnim uvjetima koritenja graevine (svoenje rezultata prorauna na stvarne tzv. referentne vrijednosti), godinji gubici sustava hlaenja, godinja potrebna energija za hlaenje. Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja, usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljanje energetske uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava hlaenja i klimatizacije definirani su Pravilnikom a predloak izvjea istoga dan je u prilogu 3.18.

2.5.5.

Analiza sustava ventilacije i/ili klimatizacije

U sklopu analize energetskih svojstava sustava ventilacije koji se prikazuju tablino s detaljnim opisom sadraja te naina izrauna, potrebno je analizirati sustav od mjesta

24

preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: vrsta sustava (centralni ili lokalni), opis sustava, opis i veliina, u [m3], prostora koji se ventiliraju (npr. kuhinja, sportska dvorana itd.) te zahtjevi za izmjenom zraka (izraun obujma ventiliranog prostora u [m3] nije obvezan), opis i veliina, u [m3], prostora koji se potpuno klimatiziraju te zahtjevi za kvalitetom (temperatura, vlanost i slino) i izmjenama zraka, ukupna instalirana elektrina snaga [kW] i kapaciteti [m3/h] sustava

ventilacije/klimatizacije, udio vanjskog zraka, broj i tip klima komora, izvedenost povrata toplinske energije iz otpadnog zraka, uin grijaa [kW], uin hladnjaka [kW], snaga ventilatora [kW], tip i uin ovlaivaa [kg/h], izraunati bilancu godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za ventilaciju i njihovom vremenu rada u stvarnim uvjetima (podataka od korisnika), reim i nain odravanja sustava, izraun bilance godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za ventilaciju i njihovom vremenu rada prema projektnim uvjetima za osiguravanje minimalnih tehnikih uvjeta (Iznimka su specifini uvjeti gdje je uoen odmak od koritenja opreme prema projektiranim vrijednostima primjerice ventilacija kafia. Ovaj odmak od minimalnih tehnikih uvjeta je potrebno jasno naznaiti i provesti mjerenja ukoliko je to mogue), godinja potrebna energija za ventilaciju. Za ocjenu sustava ventilacije i/ili klimatizacije potrebno je usporediti i ocijeniti vrijednosti u stvarnim uvjetima i prema projektnim uvjetima za osiguravanje minimalnih tehnikih uvjeta. Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja, usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljanje energetske uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava hlaenja i klimatizacije definirani su Pravilnikom a predloak izvjea istoga dan je u prilogu 3.18.

2.5.6.

Analiza sustava pripreme potrone tople vode

U sklopu analize energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople vode potrebno je analizirati sustav od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: nain zagrijavanja potrone tople vode (navesti izvor energije),

25

 obujam spremnika (nalazi se na natpisnoj ploici spremnika odnosno naveden je u tehnikoj dokumentaciji), toplinska izolacija sustava spremnika i razvoda, temperatura na koju se zagrijava potrona topla voda, [C] ukoliko nema mjerenja temperature, potrebno je procijeniti (trebala bi iznositi do 45 C, zagrijavanje vode na viu temperaturu poveava gubitke u spremniku i razvodu sustava), ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu potrone tople vode, [kW] oznaka se nalazi na samom ureaju, ili podatak uzeti iz tehnike dokumentacije, udio izvora energije koritenih za pripremu potrone tople vode ukoliko nije provediv precizniji nain odreivanja, izraunati udio iz ukupne koliine potroenih energenata pomou potrebne toplinske energije za pripremu potrone tople vode, ogrjevne vrijednosti izvora energije i uinkovitosti sustava (izraun nije obvezan), izraun bilance godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za pripremu PTV-a u stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika), godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode.

2.5.7.

Analiza sustava opskrbe i potronje elektrine energije

U sklopu analize sustava opskrbe i potronje elektrine energije potrebno je prikupiti ulazne podatke za elektrinu rasvjetu (unutarnju i vanjsku) te sve grupe troila a koja nisu navedena u poglavljima 2.5.1 do 2.5.11 (primjerice alati, specifini strojevi ili elektromotorni pogoni, medicinski ureaji ili slino).

ANALIZA SUSTAVA ELEKTRINE RASVJETE (UNUTARNJE I VANJSKE)

U sklopu analize energetskih svojstava sustava elektrine rasvjete (unutarnje i vanjske) potrebno je analizirati sve elemente sustava ukljuujui svjetiljke (armature), predspojne naprave, izvore svjetlosti te stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: opis sustava: izvori svijetlosti (podaci o izvorima svjetlosti/aruljama) navesti tip i nazivnu snagu, svjetiljke/armature u kojima se nalaze izvori svijetlosti navesti vrste svjetiljki prema tipu i uinkovitosti koje se koriste uz naznaku stanja istih (svjetiljke s mlijeno bijelim pokrovom, otvorene svjetiljke bez odsijaa i pokrova, zatvorene stropne svjetiljke, svjetiljke s parabolinim odsijaem i rasterom i slino), nain regulacije opisati regulaciju sustava sa svim karakteristikama,

namjena sustava (u kojim tipinim uvjetima i namjeni se koriste koji tipovi elektrine rasvjete),

26

 popis elektrine rasvjete (popis izvora svjetlosti po vrstama svjetiljki, broj izvora svjetlosti po specifinom tipu svjetiljke i slino), radno vrijeme pojedinih podskupina elektrine rasvjete, ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, stanje osvijetljenosti radnih prostora prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih mjerenja osvijetljenosti radnih prostora, ne kao provjera minimalnih tehnikih uvjeta i zadovoljavanje vaeih propisa, nego kao smjernica poradi pravilnog izbora mjera energetske efikasnosti, izraun bilance godinje potrebne elektrine energije za rasvjetu u stvarnom tzv. referentnom reimu rada po tipu izvora svjetlosti, predspojne naprave (ukoliko postoji) i svjetiljke.

ANALIZA OSTALIH SUSTAVA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Potrebno je prikupiti ulazne podatke za analizu sustava potronje elektrine energije s ciljem ustanovljavanja potrebne godinje elektrine energije za sve specifine grupe troila a koja nisu navedena u poglavljima 2.5.1 do 2.5.11 (primjerice alati, specifini strojevi ili elektromotorni pogoni, medicinski ureaji ili slino). U okviru analize definira se instalirana oprema po grupama i tipu, po trajanju rada u satima (npr. prosjeno za svaku grupu), ukupnu instaliranu snagu po grupi i za cijelu graevinu te trokove odravanja (ivotni vijek) i sl. Definiraju se nazivne veliine snage svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, broj dnevnog/mjesenog koritenja i sl. kako bi se mogli utvrditi udjeli u energetskoj bilanci i u vrnoj angairanoj snazi (modeliranom ili mjerenom dnevnom dijagramu optereenja). Kako bi se odredio prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava graevine, kod prikupljanja podataka u svrhu izrauna bilance potrebne (i trokova) elektrine energije svih sustava i potroaa energije koji imaju znaajan udjel u ukupnoj potronji energije graevine, potrebno je utvrditi najmanje sljedee: tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava (nazivna snaga, faktor snage, ivotni vijek, uinkovitost, reim rada, tip regulacije i sl.), sve energetske i ekonomske parametre (potronja i trokovi elektrine energije u viem i niem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT), angairana vrna radna snaga, tarifni model i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivaem), vrsta prikljuka, prekomjerno preuzeta jalova energija/cos , i sl., sve potrebne elemente potronje energije koji se mogu dobiti iz provedenih elektroenergetskih mjerenja (Ukoliko su instalirana brojila sa snimanjem dijagrama optereenja podaci se mogu zatraiti i od HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o.),

27

 sustave nadzora i upravljanja (nadzorni i upravljaki sustav potronje elektrine energije, kompenzacija jalove snage (prekomjerno preuzete jalove energije), upravljanje vrnim optereenjem, upravljanje elektromotornim pogonom brzina vrtnje, regulacija tlaka i sl.), izraunati bilancu godinje potrebne energije prema potroaima i specifinim podskupinama u stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika ili utvreno mjerenjem).

2.5.8.

Analiza specifinih podsustava

U sklopu analize specifinih podsustava obrauju se sustavi navedeni u nastavku ovog poglavlja i svi ostali specifini sustavi.

ANALIZA SUSTAVA PRIPREME PARE

U sklopu analize energetskih svojstava sustava pripreme pare potrebno je analizirati sustav od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: opis sustava: izvori toplinske energije (podaci o parnim kotlovima) navesti ime proizvoaa, tip, starost, energenti koje sustavi koriste kod pripreme napojne vode i slino, instalirani kapacitet parnih kotlova [t/h], plamenici sustava navesti ime proizvoaa, tip, starost i maksimalnu snagu plamenika [kWth], sustav distribucije opisati nain prijenosa topline, temperaturu na izlazu i na ulazu u parni kotao, tlak pare na izlazu iz kotla, nain regulacije opisati regulaciju sustava grijanja sa svim karakteristikama, i posebno regulaciju krajnjih potroaa, koliina vode dodana u sustav [m3/god.], temperatura napojne vode na ulazu u kotao,

namjena sustava (povezanost sustava sa sustavom grijanja, namjena sustava u industrijskom procesu i slino), radno vrijeme kotla (sezonski ili cijelu godinu) te radno vrijeme kotla u satima u godini (h/god.), ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, te potraiti eventualne podatke o mjerenju uinkovitosti kotla, povrat kondenzata i nain obrade,

28

 izraun bilance potronje ogrjevnog energenta (kod pripreme napojne vode) te potrebne toplinske energije prema stvarnim eksploatacijskim uvjetima i reimu koritenja graevine (u stvarnom tzv. referentnom reimu rada).

ANALIZA SUSTAVA KOMPRIMIRANOG ZRAKA

U sklopu analize energetskih svojstava sustava komprimiranog zraka potrebno je analizirati stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: opis sustava: proizvoa i tip kompresora navesti ime proizvoaa, tip, starost i slino, broj instaliranih kompresora, ukupan kapacitet i kapacitet po kompresoru [nm3/min], radni tlak u mrei, zadani tlak opreme [kPa ili bar] i radni parametri kompresora, instalirana elektrina snaga elektromotora po kompresorima [kW], broj i volumen spremnika komprimiranog zraka [m3], nain regulacije opisati regulaciju sustava sa svim karakteristikama, koliina vode dodana u sustav [m3/god.], temperatura napojne vode na ulazu u kotao, nain hlaenja kompresora (primjerice vodom hlaeni), temperatura zraka na ulazu,

namjena sustava (primjerice proizvodni proces u kojem se koristi i slino), radno vrijeme sustava i kompresora, ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, izraun bilance potrebne elektrine energije po pojedinim kompresorima u stvarnom tzv. referentnom reimu rada.

ANALIZA KUHINJSKE OPREME

U sklopu analize energetskih svojstava kuhinjske opreme potrebno je analizirati stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: kuhinjski ureaji navesti grupe i tipove ureaja, broj ureaja, instalirane nazivne snage i energente koji sustavi koriste, nazivne veliine snage svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, broj

dnevnog/mjesenog koritenja i sl., tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava,

29

 ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, izraun bilance potrebne energije prema potroaima i specifinim podskupinama u stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika ili utvreno mjerenjem).

ANALIZA PRAONICE RUBLJA

U sklopu analize energetskih svojstava praonice rublja potrebno je analizirati stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: izvori energije, ureaji u praonicama rublja (suilice, perilice i slino) navesti grupe i tipove ureaja, broj ureaja, instalirane nazivne snage i energente koji sustavi koriste, nazivne veliine snage svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, primjerice profil dnevnog/mjesenog rada, broj dnevnog/mjesenog koritenja, broj opranih setova rublja i sl., tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava, ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, izraun bilance godinje potrebne energije prema potroaima i specifinim

podskupinama i njihovom vremenu rada (podataka od korisnika ili utvreno mjerenjem) u stvarnom tzv. referentnom reimu rada.

ANALIZA UREDSKE OPREME

U sklopu analize energetskih svojstava uredske opreme potrebno je analizirati stanje sustava, energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima: uredski ureaji navesti grupe i tipove ureaja, broj ureaja, instalirane nazivne snage, nazivne veliine snage svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, broj

dnevnog/mjesenog koritenja i sl., tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava, ope stanje, odravanje i regulacija te uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, izraun bilance godinje potrebne elektrine energije prema potroaima i specifinim podskupinama u stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika ili utvreno mjerenjem).

30

2.5.9.

Analiza sustava opskrbe vodom

Potrebno je analizirati i definirati potencijal uteda u sustavu opskrbe vodom. Potrebno je ukljuiti svu vodu koja dolazi u graevinu koja ne mora nuno biti samo pitka voda pojam pitke vode odreen je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, (Narodne novine br. 47/08). Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje ukupne godinje potronje vode: definirati tip, koliinu, profil rada izljevnih mjesta; - potrebno je navesti sve izljeve prema tipu (slavine, tuevi, WC kotlii, pisoari, i sl.), broju, nainu koritenja (koliina vode po koritenju prosjek) i broju koritenja u vremenskom razdoblju (dan/mjesec/godina). Potrebno je navesti i eventualnu potronju vode u tehnikim sustavima (rashladni tornjevi, ovlaivanje i sl.), definirati sustav opskrbe pitkom vodom (vodovod i slino) - nain opskrbe, eventualni gubici, mogunost uporabe kinica, stanje sustava i razvodne mree, nedostatak sustava za regulaciju tlaka, evidentirati neeljena curenja i sl., ispitati stanje hidrantske mree (ukoliko je prisutna) i ustanoviti eventualne gubitke vode, godinja potronja i trokovi vode, (m3/a; kn/a) - iz ovih podataka mogu se dobiti podloge za sve pokazatelje vezane uz bilancu potronje i trokova za pitku vode na mjesenoj i godinjoj razini, izraun bilance godinje potrebne vode prema izljevnim mjestima.

2.5.10.

Analiza sustava regulacije i upravljanja

Potrebno je prikazati podatke koji se prikupljaju prilikom analize svih elemenata za upravljanje tehnikim sustavima u graevini. Opisati centralni sustav regulacije i upravljanja energijom, ukoliko je izveden za cijelu graevinu ili za pojedine cjeline. Pod tim sustavima podrazumijevamo sustave upravljanja rasvjetom, unutarnjom i vanjskom, automatske klimatizacijske sustave, sustave grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije (npr. reguliranje prema izmjerenoj temperaturi), alarmne sustave, sustave za video nadzor i druge. Razliiti podsustavi mogu se automatizirati integracijom raznih tehnikih sustava u jednu funkcionalnu jedinicu, sa sueljem jednostavnim za uporabu. Prema podsustavima, preporuljivo je reguliranje: temperature, tlaka, protoka, vlanosti zraka, rasvjete, vrnog optereenja.

31

Prema tipu regulacije razlikuje se: runa regulacija stalna kontrola, povremena kontrola,

centralna on/off regulacija, automatska regulacija, prema unutranjoj temperaturi, prema vanjskoj temperaturi, po zonama graevine (razdvojeni cirkulacijski krugovi), npr. krila zgrade, etae, dijelovi zgrade prema orijentaciji (strane svijeta),

prema sezonskim karakteristikama, dimabilna/fotosenzibilna regulacija (rasvjeta), regulacija s vremenskim zatezanjem (npr., stubini automati, elektromotorni pogon), lokalna regulacija po prostorijama manji raspon temperature, termoregulacijskim ventilima.

2.5.11.

Analiza alternativnih sustava za proizvodnju toplinske i elektrine energije

Ukoliko se u sustavu grijanja koriste alternativni sustavi opskrbe energijom (utvreni Pravilnikom), koji uz postojei sustav grijanja djeluju kao dodatni sustav, potrebno je uz podatke o primarnom sustavu navesti i podatke o tome. Ova analiza je izmeu ostalog potrebna kako bi se dobio udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (druga stranica energetskog certifikata stambenih i nestambenih zgrade). Ako se elektrina energija proizvodi iz obnovljivih izvora ili na pr. iz kogeneracije, odnosno trigeneracije te ukoliko se proizvedena elektrina energija distribuira u elektrinu mreu, potrebno ju je posebno iskazati. Ako se proizvedena elektrina energija troi u graevini, potrebno je to navesti u bilanci (financijskoj i energetskoj). Dodatno je potrebno navesti tehnike podatke o sustavu.

2.6. Analiza potronje i trokova svih oblika energije, energenata i vode Energetska i trokovna bilanca
Energetskom bilancom predstavljena je potronja pojedinih energenata u ukupnoj godinjoj potronji energije. Trokovnom bilancom predstavljeni su trokovi za energiju, energente i vodu.

32

Energetsk ku i troko ovnu bilancu potrebno o je poveza ati s aktivnostima u g graevini ra adi jasnijeg g poimanja potronje energije. e nergetska i trokovna bilanca se e izrauju na temelju dobivenih rauna o potroenoj j En energiji i v vodi (energ gija dobivena kao prera aunata veliina energenata po tip pu). Prilikom m provedbe e energetsk kog pregled da potrebno o je prikup piti podatke e o potron nji energije i vode min nimalno za a prethodnu u te u svim m proteklim mjesecima tekue god dine. Analiz za trokova za energiju u i vodu se e provodi r radi uspore edbe stvarn ne potronj nje s izraunatim u ene ergetskim p potrebama graevine. . Prikupljen ni se podac ci u izvjeu o energet tskom preg gledu prikaz zuju grafik ki i tablino. Na slici 9. . nalazi se primjer preglednog prikaza energ getske i tro kovne bilan nce.

El lektrin ae energija 10%

kWh

Ekstra lako loivo ulje 90%

HRK
Elektri E na energija 52%

Ekstra E lako loivo ulje 32%

Voda 16% %

Slika 6:
Ov vakvim se e prikazom m

Primje er energets ske i troko ovne bilance e

podatak ka korisnik ku jasno istie zna aaj pojed dinih vrsta a

energije/e energenata u ukupnoj potronji e energije. En nergetska i trokovna b bilanca prik kazuju se u odnosu na tzv. referentne uvjet te odnosno referentnu potronju energije e ili v vode koja je e definirana a ku ovog pog glavlja. u nastavk Ka ako bi se sa agledala kom mpletna en ergetska slika graevin ne potrebno o je razumje eti dijagram m toka ener rgije graev vine prikazan slikom 7.

33

Takoer, odvojeno od energetske i trokovne bilance potrebno je prikazati i jedinine trokove, KN/kWh, za svaku vrstu energije/energent kao to je to prikazano na slici 10. Jedinini se troak za svaki pojedini energent rauna prema izrazu:

JT =
gdje je: JT UT UE

UT [KN kWh ] UE

(1)

= = =

jedinini troak za analizirani energent, na temelju rauna izraunati ukupni godinji troak za analizirani energent na temelju rauna izraunata godinja potronja analiziranog energenta

(ukljuene su sve naknade, npr. zakup snage, stalna mjesena naknada i sl.) u KN iskazana u kWh. Za proraun i pretvorbu mjernih jedinica koliine energenta u jedinicu energije koriste se prilozi 3.10 i 3.11, dok su vrijednosti koeficijenata za izraun emisija CO2 dani u prilozima 3.6 i 3.7.

2.6.1. Definiranje referentne potronje energije i vode

Potronju svake vrste energije po tipu energenta potrebno je analizirati zasebno. Prvi rezultat ove analize je tablica s tzv. referentnom potronjom energije ili vode koji se koriste u graevini. Referentna potronja mora biti prikazana po mjesecima i sumarno za cijelu godinu te u mjernim jedinicama prema kojima se provodi naplata. Cijene mogu biti izraene s ili bez PDV-a ali uvijek na isti nain. Podaci o potronji energije po tipu energenta prikazuju se tablino i grafiki. Analiza mora obuhvatiti sve mjesece iz perioda od interesa tj. referentne godine. Kako se odreuje referentna godina definirano je u nastavku ovog poglavlja. Odabir referentne godinje potronje energije i vode prvenstveno ovisi o njihovoj potronji u zadnjih 36 mjeseci. Referentna potronja predstavlja potronju u odreenom razdoblju u kojem nije bilo poremeaja u aktivnostima graevine, opskrbi energijom i vodom te da su dostupni cjeloviti podaci. Referentna potronja energije i vode predstavlja potronju u odreenom razdoblju uz uvjet da nije bilo poremeaja u aktivnostima graevine, opskrbi energijom i vodom, te da su dostupni cjeloviti podaci. Mogui razlozi koji se uzimaju u obzir odabira referentne potronje su takoer promjene u energetskim svojstvima graevine i tehnikim sustavima kao primjerice nadogradnja tehnikih sustava, promjene u toplinskim karakteristikama vanjske ovojnice zgrada i slino. Za prikazivanje uteda u energiji koje e se ostvariti u analiziranoj graevini primjenom predloenih mjera poboljanja energetske uinkovitosti nuno je koristiti referentne pokazatelje potronje. Referentna potronja definira se prema sljedeim naelima:

34

 Referentna potronja odnosi se na godinju potronju pojedinano svake vrste energije po tipu energenta i vode. Referentna godina moe se definirati odvojeno za svaku vrstu energije po tipu energenta i vodu. Za referentnu godinu veinom se uzima zadnja kompletirana godina za koju su dostupni rauni za energiju i vodu ili prosjek od nekoliko uzastopnih godina za koje su dostupni rauni. Ako je mjesena i godinja potronja ujednaena (npr. u graevini nije bilo nikakvih puknua cjevovoda, nije instalirana/deinstalirana neka oprema koja ima znatan udio u ukupnoj potronji, mjesene promjene u potronji odgovaraju reimu koritenja itd.) za referentnu potronju se moe uzeti prosjena potronja u zadnjih 36 mjeseci (ili onoliko koliko je dostupno). Ukoliko su identificirane trajne promjene koje utjeu u promatranim godinama na potronju uzima se zadnja godina poslije implementacije promjena kao referentna godina (npr. promjene u energetskim svojstvima graevine i tehnikim sustavima s trajnim posljedicama smanjene potronje). Ako mjesena i godinja potronja nije ujednaena (npr. u jednoj godini postoje velike oscilacije u potronji, poveana potronja vode uzrokovana puknuem, poveana potronja elektrine energije zbog instaliranja klima komora, smanjena potronja plina u zimskim mjesecima i poveana potronja elektrine energije zbog kvara na kotlu i koritenja elektrinih grijalica i sl.) za referentnu potronju je potrebno izolirati mjesece ili cijelu godinu u kojima je potronja nerealna (odstupa od uobiajene) te u prosjek uzeti samo podatke koji odgovaraju realnom/trenutnom nainu koritenja graevine. Ako nema dostupnih podataka odnosno rauna za potronju za cijelu godinu mogue je potronju energije za razdoblja za koja nedostaju rauni pretpostaviti izraunom bilance potronje koja ukljuuje: o Odreivanje referentne potronje proraunskim postupkom prema algoritmu uz prilagodbu ulaznih podataka o Proraun prema prethodnim dostupnim godinama, prema mjerenjima ili proraunski kroz izraun bilance potronje prema tehnikim karakteristikama potroaa i satima rada. Ista potronja se usporeuje s dostupnim potronjama prethodnih godina. Trokovni prikaz godinje potronje u referentnoj godini provodi se prema zadnjim dostupnim cijenama energije i vode na tritu. Iste se koriste u nastavku prorauna mjera energetske uinkovitosti i izraun jednostavnog perioda povrata sredstava.

35

Na adalje, nakon prikaza i izrauna ope ener rgetske i tro okovne billance, ener rgija i voda a ralanjuj je se prema a glavnim grupama g po otroaa. Sv vaka vrsta energije e po tipu energenta i voda a prikazuju se odvo ojeno te ukljuuju referentnu potronju dostavljen pskrbljivaa nu od op raspodijeljenu prem ma svim glavnim gru upama potr roaa s ukljuenim gubitcima prijenosa, , razvoda, pretvorbe i slino. Prim mjeri ovakv vih energets skih bilanci prikazani s su slikama 7., 8. i 9. u . nastavku. Kako je v vidljivo na slici 8., kateg gorija Osta ale potronje elektrine e energije u koju su uklju u eni svi i ureaji manje potro nje, mora biti b jednaka ili ispod 10 % ukupne potronje e elektrine en nergije. vidljivo na slici 10., ka ategorija O Ostalo u koju k su uvr tena sva iizljevna mje esta manje e Kako je v potronje, mora biti jednaka ili is spod 10 % ukupne pot tronje vode e.

Utroena elektrina energija [kWh]

250.000 0

00 70 00 60

200.000 0 00 50 150.000 0 00 40 00 30 00 20 50.000 0 00 10 0 0 Angairana snaga [kW] energija e 2007 2 energija e 2008 2 snaga s 2007 snaga s 2008

100.000 0

Mjesec

Slika 7:

Primj jer prikaza a potronje e po mjesecima i bilan nce potronj nje elektrine n energije 36

Slika 8: :

Prim mjer prikaz za potronj je po mjese ecima i bila ance potro nje prirodn nog plina

37

Slika 9 9:

Prim mjer prika aza potron nje po mjese ecima i bila ance potro nje sanitarne vode

Pr rikaz po mjesecima m naglaava sezonski karakter i predstavljja prvi korak prema a povezivan nju potron nje energije e s intenzit vnosti na lokaciji. Za dobro raz zumijevanje e tetom aktiv potronje potrebno ju j je povez zati s aktivn nou koja se odvija na n lokaciji. Kretanje po otronje po o aeno i kom mentirano uz z objanjenj nje iznimnih sluajeva. obraunskim razdobljima mora biti protuma

2.6.2. Pokazate elji potronje energi ije i vode

Tij jekom godine potron nja energije e i vode se s mijenja ovisno o intenzitetu aktivnosti, , godinjem m dobu, ponaanju korisnika i sli no. Kako bi se pravilno odredila a uinkovito ost sustava, , potrebno je provesti analizu i utvrditi objekt tivne pokaz zatelje potro onje energiije i vode. U konanici, , oliine ener rgije i vode utroene za a aktivnostii na lokaciji i mjerljivog g pokazatelj potronje je omjer ko ti: rezultata te aktivnost

PP(t ) =
gd dje je: PP P(t) = E( (t) A( (t) = =

E (t ) kW Wh ili m3 a aktivnost (2) ( A(t )

pokazatelj potronje u vremenu t, o tipu ener rgenta/vode u vremenu u t iskazana u kWh ili i potronja energije po za vodu u m3, reko priklad rezultat aktivnosti na a lokaciji u vremenu t iskazan pr dne mjerne e jedinice npr. n za obr razovnu ins stituciju to je broj odr ranih pred davanja, za a zgradu ne ekog tijela lo okalne ili re egionalne up prave aktivn nost se mo e prikazati i kroz zbroj j djelatnika koji su bili na poslu kroz k sve rad dne dane analiziranog a g mjeseca, u sluaju in ndustrijskog g postrojenj ja razina ak ktivnosti mo oe biti broj j jedinica proizvoda u industrijsko om procesu, i

za potrebe e energetskog g pregleda t je uobiaje eno jedan mjesec). m vrijeme (z

38

Pokazatelj potronje povezuje potronju energije/vode (tzv. zavisna varijabla) i aktivnost i potrebu, korisnika u graevini (tzv. nezavisna varijabla). Potronja energije/vode trebala bi na predvidiv nain pratiti promjene razine aktivnosti. Za usporedbu vrijednosti pokazatelja potronje/godine potrebno ili sa slinim graevinama na drugim klimatskim podrujima potrebno ih je korigirati obzirom na klimatsko podruje u kojem se graevina nalazi ( u izraz (2) ukljuiti vrijednost stupanj dan grijanja/hlaenja). Neki od najee koritenih pokazatelja potronje dani su u tablici 2.

Tablica 2:
Pokazatelj potronje

Najee koriteni pokazatelji potronje

Jedinica ekvivalenta energenta za grijanje) po ekvivalenta energenta za grijanje) po dijela graevine ekvivalenta energenta za grijanje) po kWhtop/m3 kWhtop/m2 kWhtop/SDD kWhel/broj kWhel/m2 m3/broj m3/m2 Ovisno izboru mjerne jedinice lm/W W/svjetiljka

Potronja toplinske energije (energetskog volumenu grijanog prostora graevine Potronja toplinske energije (energetskog ukupnoj plotini neto podne plotine grijanog Potronja toplinske energije (energetskog stupanj-danu grijanja Potronja elektrine energije po okupiranosti

Potronja elektrine energije po ukupnoj plotini neto podne plotine grijanog dijela graevine Potronja vode po okupiranosti Potronja vode po ukupnoj plotini neto podne plotine grijanog dijela ETC-a Potronja energije ili vode po koliini izlazne sirovine/proizvoda (u sluaju industrijskih postrojenja) Svjetlosna intenzivnost (svjetlosni tok po nazivnoj snazi izvora svjetlosti) Instalirana elektrina snaga izvora svjetlosti po svjetiljci

Analiziranu potronju energije i vode prema prikupljenim raunima potrebno je usporediti s raunski dobivenom koliinom energije, a koja je proraunata prema Algoritmu ili izraunata (modelirana) koristei prikupljene podatke o tehnikim karakteristikama graevine i nainu koritenja i rada. Izraun bilance godinje potronje energije po tipu energenta izrauje se na nain da rezultati izrauna bilance odgovaraju potronji u referentnoj godini. Kod izrauna potronje toplinske energije, usporedbom stvarne potronje energije s proraunski dobivenom vrijednou (proraun prema Algoritmu) dobivaju se podaci o stvarnom nainu koritenja graevine u sezoni grijanja. Ukoliko je stvarna (referentna) potronja puno vea od proraunske uzrok tome moe biti nepotrebno pregrijavanje prostora, prekomjerno prozraivanje grijanog prostora, ne postojanje nonog i dnevnog reima rada itd. U sluaju da je stvarna potronja manja od proraunom dobivene vrijednosti potrebno je istraiti uzroke i razlike u proraunatoj i stvarnoj potronji energije i objasniti. Smjernice za izraun bilance toplinske energije za grijanje u nekoliko sustava proizvodnje

39

Ukoliko u graevini postoji samo jedan energent za proizvodnju toplinske energije potrebno je analizirati sustav proizvodnje i distribucije toplinske energije te odrediti gubitke sustava (od ulaza energenta koji graevina preuzima od dobavljaa do ogrjevnih tijela). Primjer: Ukoliko je energent za proizvodnju toplinske energije samo prirodni plin, toplinska energija koja se predaje prostoru je referentna potronja prirodnog plina umanjena za gubitke nastale u kotlu, dimnjaku, razvodu i sl. te eventualno potronju sustava pripreme potrone tople vode, kuhinjskih ureaja ili neku drugu namjenu. Ukoliko u graevini postoji vie energenata za proizvodnju toplinske energije potrebno je izraunati bilancu proizvodnje toplinske energije za svaki pojedini sustav u graevini. Primjer: U graevini se za proizvodnju toplinske energije koristi ekstra lako loivo ulje (kotlovska priprema) i elektrina energija (split sustavi). Ukupna toplinska energija koja se predaje sustavu je toplinska energija koja se predaje prostoru izgaranjem ekstra lakog loivog ulja (referentna potronja ekstra lakog loivog ulja umanjena za gubitke nastale u kotlu, dimnjaku, razvodu i sl. te eventualno potronja energije u sustavu pripreme potrone tople vode) i izraunata potronja toplinske energije od split sustava (potrebno je modelirati prema godinjem vremenu rada split sustava i prikupljenim ulaznim podacima sustava). Ovakva bilanca godinje potronje toplinske energije e sluiti kao referentna potronja za izraun svih uteda tj. smanjenja potronje toplinske energije. Izraun bilance godinje potronje toplinske energije mora odgovarati raunima pojedinih energenata i vode i izraunatim vrijednostima prema Algoritmu. U sluaju veih odstupanja potrebno je zatraiti miljenje strunjaka odnosno potvrdu tonosti izrauna bilance. Izraun bilance godinje potronje vode treba prikazati prema potronji na izljevnim mjestima. Izraun bilance godinje potronje elektrine energije treba prikazati prema podjeli potroaa po tipu (rasvjeta, el. bojler, centralni rashladni sustav, uredska oprema itd.) i vremenu rada.

2.6.3. Bilanca potronje i trokova energije i vode

Bilanca potronje i trokova energije i vode izraunava se nastavno na proraunski model i proraunske vrijednosti dobivene Algoritmom te predstavlja svoenje proraunski dobivenih vrijednosti na stvarne (referentne) uvjete, stvarne uvjete koritenja graevine te na stvarne klimatske podatke. Provodi se prilagodbom i promjenom ulaznih podataka u proraun s ciljem identifikacije stvarne potronje. Potronja ostalih potroaa koji nisu ukljueni u proraunski postupak prema Algoritmu proraunava se prema izraunatoj bilanci potronje odnosno prema instaliranim snagama potroaa i vremenu rada. Bilanca potronje energije i vode izraunava se uzimajui u obzir sljedee opcije:

40

 izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje za stvarni reim koritenja graevine proraunskim postupkom (primjerice proraunskim programskim alatom) prema namjeni i toplinskim karakteristika vanjske ovojnice graevine, izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje prema karakteristikama instalirane opreme i reimu koritenja (primjerice izraun bilance energije za grijanje kompleksa graevina prema instaliranoj snazi ogrjevnih tijela pojedinog dijela kompleksa, ukoliko ne postoji znaajna razlika u regulaciji i reimu koritenja pojedinog dijela kompleksa), izraun bilance potronje energije prema tipu energenata i izraun bilance potronje vode prema popisu instaliranih potroaa (izljevnih mjesta u sluaju vode) i reimu koritenja istih (prema informacijama prikupljenim na terenu kroz razgovor ili mjerenjima), izraun bilance u skladu sa specifinim uvjetima na lokaciji uz jasno definiranje pretpostavki i modela na osnovu kojeg se modelira potronja. Dva osnovna cilja izrauna bilance su: dobivanje raspodjele potronje energije i vode koju se za potrebe ETC-a preuzima od dobavljaa, te usporedba potronje energije prema tipu energenta i potronje vode modelirane u skladu s karakteristikama svih potroaa s vrijednostima potronje prema raunima dobavljaa. U sluaju usporeivanja proraunate i stvarne potronje energije i vode sve pretpostavke i eventualna odstupanja moraju biti pojanjena. Za izraun bilance potronje (i trokova) elektrine energije potrebno je utvrditi najmanje sljedee: tehnike karakteristike i reim rada instaliranih ureaja (npr. nazivna snaga, faktor snage, ivotni vijek, uinkovitost, razdoblje rada, utjecaj na dijagram optereenja, broj iskljuivanja/ukljuivanja, tip regulacije i sl.), sve energetske i ekonomske parametre (potronja i trokovi elektrine energije u viem i niem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT), angairana vrna radna snaga, tarifni model i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivaem), vrsta prikljuka, prekomjerno preuzeta jalova energija/cos , i sl ), sve potrebne elemente potronje energije koji se mogu dobiti iz provedenih elektroenergetskih mjerenja (Ukoliko su instalirana brojila sa snimanjem dijagrama optereenja podaci se mogu zatraiti i od HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o.), sustave nadzora i upravljanja (nadzorni i upravljaki sustav potronje elektrine energije, kompenzacija jalove snage (prekomjerno preuzete jalove energije), sustav upravljanja vrnom snagom i sl.

41

Za izraun bilance potronje (i trokova) ogrjevnog energenta/toplinske energije prvenstveno se promatraju naini koritenja energije te koriteni izvori energije. Izraun bilance provodi se nastavno na proraun potrebne toplinske energije za grijanje graevine prema Algoritmu te svoenjem proraunskih vrijednosti na stvarne (referentne) uvjete. Isto se provodi promjenom ulaznih podataka sa ciljem identifikacije stvarne tzv. referentne potronje. toplinske energije kod graevina se svodi na: grijanje prostora, pripremu sanitarne tople vode, procese pranja, obradu namirnica, pripremu pare (tehnoloka para, sterilizacija i slino), procesnu tehniku i ostale industrijske namjene, druge specifine namjene (apsorpcijski rashladni ureaji itd.). Koritenje

Za te namjene se koriste plinovita i tekua goriva, kruta goriva, elektrina energija te daljinsko grijanje. U analizi energetskog sustava graevine potrebno je uoiti energetske podsustave prema gornjim naelima. Analiza potronje toplinske energije ukljuuje razdiobu prema koritenju, a analiza trokova prema koritenim izvorima energije. Kod prikupljanja podataka potrebno je utvrditi: karakteristike potroaa: grupe potroaa prema koritenim izvorima energije, tehnike karakteristike (nazivne snage, instalirane kapacitete, ivotni vijek, uinkovitost, koeficijent uinkovitosti itd.), toplinskih agregata, parnih kotlova, ogrjevnih tijela i svih drugih potroaa topline, radne karakteristike razdoblja rada, optereenja, sezonske karakteristike potronje, nain regulacije itd. elemente trokova i potronje: uvjete opskrbe i obraunavanja utroenih energenata, za opskrbu toplinskom energijom iz mree tarifne grupe, modele i elemente, sve energetske parametre koji se mogu iitati iz rauna potronja izvora energije, zakupljena snaga (za toplinsku energiju), svi ekonomski parametri koji se mogu iitati iz rauna cijene i trokovi za izvore energije, podatke koji se mogu dobiti iz eventualnih mjerenja ili drugih ustanovljavanja potronje. Za analizu potronje toplinske energije potrebno je navesti najmanje sljedee:

42

 jedinina cijena izvora energije [kn/jed.] (ako se analizira due razdoblje moe doi do promjene cijene, odnosno ako se analizira vie graevina u irem podruju mogue su i razliite jedinine cijene zbog razliitih distributera izvora energije), potronja izvora energije plinovitog, tekueg i krutog goriva u naturalnim jedinicama kako bi se vidjela stvarna potronja bez obzira na promjenu cijene (na ukupnu cijenu izvora energije mogu utjecati i razni korekcijski faktori, dodatak za infrastrukturi i sl. koje takoer treba navesti i odvojeno prikazati jer ni oni nisu uvijek konstantna veliina ili postotak), ukupan troak i potronja izvora energije za toplinsku energiju (kn i naturalna jedinica) kako bi se mogao usporediti s ostalim izvora energije te izraunati isplativost ulaganja za njegovo smanjenje. Za analizu potronje sanitarne vode potrebno je navesti najmanje sljedee: tehnike karakteristike i reim rada glavnih potroaa sanitarne pitke vode, jedininu cijenu sanitarne vode [kn/m3], ukljuujui sve doprinose, razlike u cijeni tijekom godine (npr. ljeto/zima ili s obzirom na profil kupca) i sl. te potronju sanitarne vode [m3] na svim brojilima u graevini, karakteristike sustava ukoliko postoji vlastiti izvor sanitarne vode ili sakupljanje kinice te nain koritenja istoga, karakteristike sustava ukoliko postoji regulacija tlaka na mjestima preuzimanja sanitarne vode graevine.

2.7. Prijedlog mjera poboljanja

U sklopu ove analize potrebno je predloiti sve prepoznate mjere koje mogu biti: Mjere energetske uinkovitosti Cilj primjene mjera je uteda energije i/ili vode uz zadravanje ili poboljanje udobnosti boravka, kvalitete usluge ili kvalitete proizvoda. Rezultat mjera je uteda u potronji energije i/ili vode, trokova za energiju i/ili vodu te smanjenje emisija staklenikih plinova. Mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih tehnikih uvjeta Cilj ove mjere je poboljanje udobnosti boravka, kvalitete usluge ili kvalitete proizvoda te zadovoljavanje vaeih minimalnih tehnikih uvjeta definiranih propisima. Takve mjere mogu rezultirati poveanjem potronje energije i/ili vode te nisu nuno mjere energetske i ekonomske uinkovitosti.

2.7.1. Popis mjera poboljanja energetske uinkovitosti graevine

Kod davanja prijedloga mjera nuno je utvrditi:

43

 mogunosti zamjene izvora energije ili koritenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske i/ili elektrine energije u svim dijelovima gdje je to tehniki izvedivo, poboljanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice, poboljanje energetskih svojstava sustava grijanja, poboljanje energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije poboljanje energetskih svojstava sustava hlaenja, poboljanje energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople vode, poboljanje energetskih svojstava sustava elektrine rasvjete (unutarnje i vanjske), poboljanje energetskih svojstava kuhinjske opreme, poboljanje energetskih svojstava sustava potronje elektrine energije, poboljanje energetskih svojstava specifinih podsustava, poboljanje sustava regulacije i upravljanja, poboljanje sustava opskrbe vodom i potronje, potrebne procjene i izrauni uteda za odabrane mjere energetski, ekonomski i ekoloki vrednovane. U cilju postizanja vee energetske uinkovitosti potrebno je vrednovati mogunosti koritenja razliitih vrsta izvora energije s obzirom na investicije, uteda i zatite okolia. Provedena analiza svake predloene mjere mora dati sljedeu procjenu: koje su godinje utede energije i smanjenje emisija ugljinog dioksida (kn, kWh, t CO2), koliki su investicijski trokovi, trokovi projektiranja, trokovi montae i demontae, trokovi putanja u pogon, vijek trajanja i potrebne dozvole, koliki je jednostavni period povrata investicije, specifikacija potrebne opreme i radova, procjenu trokova odravanja. Sve predloene mjere poboljanja energetskih svojstava graevine moraju biti prikazane i analizirane u odnosu na stvarnu tzv. referentnu potronju, prema lokaciji odnosno klimatsko geografskom podruju gdje je smjetena graevina te prema stvarnim uvjetima koritenja graevine. Takoer, svi ulazni podaci za analizu i proraun mjera te rezultati istih moraju biti transparentno prikazani i provjerljivi kroz podatke dane u izvjeu o energetskom pregledu. Svaka vrsta graevine (zgrada, industrijsko postrojenje, javna rasvjeta ili ostali tipovi) posjeduje odreene specifinosti te je potrebno optimizirati mjere poboljanja energetskih svojstava prema potrebi.

44

U nastavku je prikazano nekoliko pojedinanih primjera mjera poboljanja energetskih svojstava. Analiza mjera obavezno se provodi pri energetskim pregledima postojeih graevina i zgrada svih vrsta i namjena.

KORACI PROVEDBE MJERA ZA GOSPODARENJA ENERGIJOM I VODOM U GRAEVINI

Sustavno gospodarenje energijom (u daljnjem tekstu: GE) predstavlja sustavni put k osiguranju kontinuirane brige o uinkovitosti potronje energije i vode, a time i brige o zatiti okolia. Temeljni koncept GE-a sa svim svojim kljunim elementima prikazan je na slici 11.

Slika 10:

Temeljni koncept GE-a

Uspostava GE-a zapoinje definiranjem strategije, uspostavljanjem odgovornosti za energiju i vodu i definiranjem energetskih trokovnih cjelina - ETC. U okviru ove mjere definiraju se podloge za potpunu uspostavu GE u graevini. Naime, same tehnike mjere bez uspostave GE nisu dovoljne da bi se ostvarile procijenjene utede. Energetska uinkovitost ili poboljanja u energetici kombinacija su mjera koje su vezane uz tehnologiju, ali i uz ljudski faktor. Ovo je obvezna mjera koja se predlae nastavno na energetski pregled graevine te prethodi svakoj sljedeoj mjeri za poboljanje energetske uinkovitosti. Sve dodatne mjere za poboljanje energetske uinkovitosti nastaju uspostavom organizacijske i odgovorne strukture za gospodarenjem energijom graevine od planiranja projekta, implementacije te monitoringa, upravljanja i kasnije verifikacije uteda. Ova mjera moe ukljuivati informacijski sustav s ugraenim sustavom mjerne opreme i opreme centralnoga nadzora pojedinih sustava, organizacijskom strukturom na vie razina upravljanja dodijeljenim odgovornostima ljudi u organizacijskoj strukturi. U manjim ili manje zahtjevnim graevinama GE moe ukljuivati jednostavno imenovanje odgovorne osobe za gospodarenjem energijom i vodom koja uz postojea brojila energije i vode ugraena od strane dobavljaa prati potronju, poduzima korake za smanjenje potronje te izvjetava odgovorne u graevini.

45

Dakle, sustavan pristup osigurava se pravilnim djelovanjem i edukacijom svih djelatnika te podizanjem svijesti o nunosti brige za energiju i zatitu okolia. Mjera uvoenja GE-a doprinosi razvoju sustavnog pristupa energetskim pitanjima kojim e se pronai mjere i procedure za smanjenje potronje energije i vode. GE je specifian skup znanja i vjetina koji se temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente koji moraju biti razraeni u izvjeu o energetskom pregledu: ljude s dodijeljenim odgovornostima, procedure praenja indikatora potronje te definirane ciljeve za poboljanje, sustav mjerenja indikatora potronje, razrada plana uspostave GE-a, pripadajue organizacijske strukture, planu praenja, mjerenja i verifikacije uteda energije i vode, povezivanje GE-a s Jedinstvenim informacijskim sustavom za gospodarenje energijom javna nabava (kriteriji zelene javne nabave) u graevini.

Uspostava GE-a takoer podrazumijeva i provoenje aktivnosti za edukaciju i podizanje svijesti djelatnika o vanosti racionalnog koritenja energije. Ovakve aktivnosti dugorono osiguravaju kontinuiranost i uspjenost programa energetske uinkovitosti. Takoer, unutar okvira ove mjere razrauju se i predlau besplatne mjere ili mjere energetske uinkovitosti bez znatnih financijskih ulaganja, kao mjere koje se odnose na aktivno ponaanje korisnika graevine u smislu dobroga gospodarenje energijom i svjesnog ponaanja u graevini sa ciljem utede energije i vode.

MOGUNOSTI ZAMJENE IZVORA ENERGIJE I KORITENJA ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM I VODOM
Potrebno navesti podatke o mogunosti zamjene izvora energije ili koritenja alternativnih sustava opskrbe energije ili vode kao to su: decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih izvora energije, kogeneracija i trigeneracija, sustav daljinskog/blokovskog grijanja ili daljinskog/ blokovskog hlaenja, ako postoji, dizalice topline i koritenje okolia kao toplinskog izvora, sustavi s povratom topline koritenje kinice ili vlastiti bunar. Takoer je potrebno dati podatke o sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, njihov opis, preduvjete za primjenu i mjesta primjene kao npr.: biomasa, proizvodnja bioplina,

46

 fotonaponski moduli, sunani sustav za grijanje, pripremu potrone tople vode i hlaenje, energija vjetra.

MOGUNOSTI POVEANJA TOPLINSKE ZATITE VANJSKE OVOJNICE

Potrebno je napraviti pregled mjera koje su primjenjive na vanjsku ovojnicu graevine u cilju smanjenja toplinskih gubitaka/dobitaka, a koje se odnose na: toplinsku izolaciju svih graevnih dijelova vanjske ovojnice, rjeavanje problema s toplinskim mostovima, prozore i vrata, naprave za zatitu od sunevog zraenja, sanacija dimnjaka, promjena visine stropa, vjetrobrani. Sa stajalita energetske potronje, razdoblje izgradnje graevine vaan je parametar. Prema starosti i vrsti gradnje, a u ovisnosti o zakonodavnom okruenju, postojee zgrade u Hrvatskoj moemo podijeliti i analizirati u nekoliko grupacija: zgrade graene prije 1940. godine, zgrade graene prije 1970. godine, zgrade graene u periodu od 1970. do 1980. (1987.) godine, zgrade graene u periodu od 1980. do 2006. godine, zgrade usklaene s Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine br. 79/05) s obaveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine. Energetskom obnovom starih zgrada, naroito onih graenih prije 1980. godine, mogue je postii utedu u potronji toplinske energije od preko 60 posto. Osim zamjenom prozora, najvee utede mogu se postii toplinskom zatitom vanjskog zida. Mjera u podruju toplinske zatite s najkraim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zatita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu. Sanacija poda prema tlu vrlo esto nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. Za postizanje uteda energiji u zgradi potrebno je uzeti u obzir toplinsku zatitu dijelova zgrade kao to su: vanjski zid, zid izmeu grijanih prostora razliitih korisnika,

47

 zid prema negrijanom prostoru, vanjski zid prema terenu, pod na terenu, meukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih korisnika, strop prema negrijanom podrumu, strop prema negrijanom tavanu, ravni i kosi krov iznad grijanog prostora, strop iznad vanjskog prostora, prozori i vanjska vrata. Toplinska zatita mora biti rijeena kontinuirano po vanjskoj ovojnici gdje je mogue bez prekida ili sa produljivanjem toplinskih mostova, svodei utjecaj toplinskih mostova na minimum. Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u graevnim dijelovima vanjske ovojnice, no njihov utjecaj na ugodnost boravka, trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja vanjske ovojnice: prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom preklopljeni toplinskom izolacijom, kutija za roletu mora biti toplinski izolirana u skladu s vaeim propisima i zrakotjesni, toplinsku izolaciju zida treba povui do temelja, a po potrebi treba izolirati i temelj, osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih graevnih dijelova vanjske ovojnice, bez prekida toplinske izolacije, ili s produljivanjem toplinskih mostova obostranim oblaganjem. Uvaavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po zavretku izgradnje mogue dodatno provjeriti termografskim snimanjem. Potrebno je voditi rauna o zatiti od pregrijavanja prostorija zgrade zbog sunevog zraenja tijekom ljetnog perioda. Ljetna toplinska zatita obuhvaa: toplinsku zatitu prozirnih elementa proelja tijekom ljeta s vanjskim pominim elementima, toplinsku zatitu vanjskih neprozirnih graevnih dijelova plone mase < 100 kg/m2 tijekom ljeta, ozeljenjavanje okolia listopadnim drveem, zrakonepropusnost graevnih dijelova koji ine omota grijanog prostora zgrade, zrakonepropusnost reki prozora, balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora, vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloeni Sunevu zraenju, moraju imati odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci.

48

Kod prijedloga mjera zamjene vanjskih otvora potrebno je obratiti panju na utjecaj u promjeni broja izmjena zraka prilikom prirodne ventilacije. Nuno je predloiti reim provjetravanja graevine u cilju zadovoljavanja minimalnog broja izmjena zraka u satu prema vaeem tehnikom propisu. Pri predlaganju toplinske zatite preporua se analizirati naprednija rjeenja koja ostvaruju optimalne energetske utede. Ako se za neku mjeru pokae dui period povrata investicije, a ostvaruju se znaajne utede, potrebno je analizirati tu mjeru u kombinaciji s drugim, ekonomski povoljnijim mjerama, kako bi se postigao optimalan period povrata ulaganja.

MOGUNOSTI POBOLJANJA SVIH POSTOJEIH ENERGETSKIH SUSTAVA U GRAEVINI

U cilju poboljanja energetske uinkovitosti tehnikih sustava potrebno je napraviti pregled svih postojeih tehnikih sustava u graevini, mogunosti koritenja alternativnih sustava (kao samostalnih ili dopunskih postojeima) te mogunost koritenja obnovljivih izvora energije: kotlovnice i sustavi grijanja (zamjena standardnih kotlova niskotemperaturnim ili kondenzacijskim, niskotemperaturno grijanje), hlaenje, klimatizacija i ventilacija, povrat toplinske energije iz otpadnog zraka u sustavima ventilacije i klimatizacije, priprema potrone tople vode, prelazak na druge vrste izvora energije, daljinsko/blokovsko grijanje ili daljinsko/blokovsko hlaenje ako postoji, kogeneracija/trigeneracija, dizalice topline (koritenje okolia kao toplinskog izvora), decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih energenata, ugradnja solarnih kolektora, ugradnja fotonaponskih panela, regulacija, sustav potronje elektrine energije (elektrina rasvjeta, elektromotorni pogoni, uredska oprema, kuhinjska oprema itd.), sustav potronje sanitarne vode (regulacija tlaka, regulacija protoka, izljevna mjesta itd.).

2.7.2. Popis potencijalnih mjera poboljanja energetske uinkovitosti tehnikih sustava

Uobiajene mjere poboljanja energetske uinkovitosti u zgradarstvu koje se predlau prikazane su podijeljene po tehnikim sustavima u nastavku.

49

SUSTAV POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Zamjena tarifnog modela te napona preuzimanja elektrine energije Provjera optereenosti transformatora (za preuzimanje na srednjenaponskoj razini) Provjera kvalitete elektrine energije Ispravno ugovaranje snage Upravljanje vrnim optereenjem (rezanje vrhova) Kompenzacija jalove snage (kao informativna podloga mogue je koristiti prilog 3.16) Rekonstrukcija sustava elektrine rasvjete ienje, poboljanje ili zamjena svjetiljki (veinom u kombinaciji s drugim mjerama u elektrinoj rasvjeti) Zamjena predspojnih naprava (npr. zamjena elektromagnetskih prigunica s elektronikim) Zamjena izvora svijetlosti o o o o o Zamjena arulja sa arnim nitima fluokompaktnim aruljama Zamjena fluorescentnih cijevi efikasnijima (npr. prelazak s T8 na T5 sustav) Zamjena halogenih arulja uinkovitijim Zamjena visokotlanih ivinih arulja natrijevima ili metalhalogenim aruljama Ugradnja LED rasvjete Mogunost djelominog koritenja elektrine rasvjete Ugradnja senzora pokreta i/ili osvijetljenosti Pametni sustav elektrine rasvjete

Regulacija rada sustava elektrine rasvjete o o o

Mjere kod elektromotornih pogona (kao informativna podloga mogue je koristiti prilog 3.15) Zamjena elektromotornih pogona Frekventna pretvaraa) ispravnost uputanja vrsta spoja elektromotora, meki uputa i slino Poboljanje stanja i odravanosti sustava (krpanje mjesta gubitka tlaka u sustavu i slino) Optimiranje rada kompresora (skraivanje rada u praznom hodu) i razvoda u cilju smanjenja pada tlaka izmeu kompresorske stanice i krajnjih potroaa Zamjena predimenzioniranih ureaja s manjim i pogonu prilagoenim Centralizacija sustava Optimizacija tlaka u sustavu (sniavanje tlaka komprimiranog zraka na optimalnu razinu) Iskoritenja otpadne topline kompresora Mjere kod sustava komprimiranog zraka regulacija elektromotornih pogona (npr. ugradnja frekvencijskog

50

Iskljuivanje kompresora tijekom dnevnih pauza kada ne postoji potreba za komprimiranim zrakom

Zamjena i koritenje uinkovitijih ureaja u ostalim sustavima kao primjerice uredske opreme, kuhinjske opreme te ostalih specifinih sustava poput praonice rublja, medicinskih ureaja itd. Postavljanje u optimalan rad ili ugradnja regulacije rada sustava Ugradnja fotonaponskih panela.

SUSTAV GRIJANJA I PROIZVODNJE TOPLINSKE ENERGIJE

Zamjena energenta u svrhu financijskih uteda i emisije staklenikih plinova Zamjena ekstra lakog loivog ulja prirodnim plinom ili ukapljenim naftnim plinom Prelazak na elektrinu energiju (npr. dizalice topline) Prelazak na daljinsko/blokovsko grijanje

Centralizacija sustava grijanja Zamjena kotla Zamjena postojeeg uinkovitijim Uvoenje niskotemperaturnog ili kondenzacijskog kotla

Zamjena plamenika i ostale pomone opreme u kotlovnici uinkovitijima Ugradnja termostatskih ventila, hidrauliko balansiranje i ugradnja granskih regulacijskih ventila Toplinska izolacija razvoda i spremnika u sustavu grijanja Automatizacija/regulacija rada sustava grijanja Podeavanje postojee regulacije Ugradnja nove automatske regulacije Ugradnja centralnog nadzornog sustava (CNUS)

Koritenje otpadne topline iz dimnih plinova Koritenje alternativnih/obnovljivih izvora Koritenje biomase/bioplin (posebice u industrijskim postrojenjima s drvopreraivakim postrojenjem gdje je mogue iskoritenje vlastitog drvnog otpada) Koritenje solarne energije (npr. ugradnja solarnih kolektora) Koritenje geotermalne energije Kogeneracija/trigeneracija

Povrat kondenzata kod parnih kotlova

SUSTAV HLAENJA
Centralizacija sustava hlaenja Poboljanje energetskih svojstava izvora rashladne energije Zamjena postojeeg rashladnog agregata uinkovitijim Zamjena kondenzatora (rashladni toranj) i ostale pomone opreme uinkovitijima

51

Uvoenje neposrednog VRF sustava hlaenja

Toplinska izolacija razvoda sustava hlaenja Automatizacija/regulacija rada sustava hlaenja Podeavanje postojee regulacije Ugradnja nove automatske regulacije Ugradnja centralnog nadzornog sustava (CNUS) Apsorpcijska/adsorpcijska dizalica topline Koritenje drugih izvora topline za dizalice topline kao to je: otpadna toplina, podzemne vode, toplina zemlje i zraka Trigeneracija Sustav za akumulaciju rashladne energije (banka leda) Optimizacija rada (smanjenje vremena rada sustava), mogunost koritenja rashladnog sustava samo u vrijeme nie tarife i smanjenje ciklusa odmrzavanja u sluaju industrijskih rashladnih sustava

Koritenje alternativnih/obnovljivih izvora

SUSTAV KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE

Hidrauliko uravnoteenje razvoda ogrjevnog i rashladnog medija (zraka i vode) Provjera i podeavanje pogonskih parametara sustava Automatizacija/regulacija sustava Ugradnja sustava povrata topline Zamjena pumpi, ventilatora i ostale pomone opreme sustava efikasnijom Poboljanje toplinske izolacije sustava

SUSTAV POTRONJE SANITARNE VODE

Regulacija tlaka i/ili protoka u sustavu Ugradnja tednih armatura na izljevnim mjestima (npr. tedni perlatori za slavine, tedni vodokotlii, tedne armature na tuevima, vremenski regulirani ventili, potisni ventili itd.) Sustav za gospodarenje vodom (nadzorni sustav potronje sanitarne vode) Drugi izvori vode kao na primjer iskoritavanje kinice ili vlastiti bunar

2.8. Energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih mjera

Ovaj dio energetskog pregleda obuhvaa prijedlog energetski, ekonomski i ekoloki povoljnih mjera poboljanja energetskih svojstava graevina, prikaz ostvarivih ekonomskih i energetskih uteda, procjenu investicije, te jednostavni proraun perioda povrata ulaganja uz izraun smanjenja CO2 emisija. Jednostavni proraun perioda povrata je omjer procjene

52

potrebnih ulaganja i godinjih energetskih uteda u kunama, uz cijenu energije u trenutku analize (broj godina potreban za povrat uloenih sredstava). Predloene mjere potrebno je analizirati s obzirom na njihovu izvodljivost na graevini i vijek trajanja te procijeniti energetske, ekonomske i ekoloke utede. Predlae se kombinacija onih mjera koje dovode do najveih uteda uz ekonomski prihvatljivo vrijeme povrata investicije. Utede energije treba iskazati odvojeno od investicijskih trokova. Ekonomska analiza iskazuje se kroz jednostavni proraun perioda povrata investicije, dok se kod zahtjevnijih rekonstrukcija mogu raditi i detaljnije ekonomske analize isplativosti pojedinih mjera. U pregledu je potrebno dati elemente za vrednovanje odabranih graevinskih zahvata i termotehnikih sustava. Takoer, za svaku opisanu mjeru potrebno je, na nain prikladan pojedinoj mjeri, dati numerike podatke o utjecaju na sustav kao, primjerice, podatke o poveanju uinkovitosti sustava nakon primjene mjere, smanjenju toplinskih gubitaka (npr. kWh/m2 prostora), godinjoj koliini iskoritene obnovljive energije, smanjenju potronje izvora energije (kn/kWh iskoritene energije) i sl. Kod mjera na podruju potronje toplinske energije, analiziraju se naini koritenja energije te koriteni izvori energije. Toplinska energija se kod graevina koristi za: grijanje prostora, pripremu sanitarne tople vode, procese pranja, obradu namirnica, pripremu pare (sterilizacija, industrijski procesi i slino), suenje, druge specifine namjene (apsorpcijski rashladni ureaji, itd.). Za te namjene se koriste plinovita i tekua goriva, kruta goriva te elektrina energija. U analizi energetskog sustava graevine potrebno je analizirati uoiti energetske podsustave prema gornjim naelima. Analiza potronje toplinske energije ukljuuje razdiobu energije prema koritenju, a analiza trokova prema koritenim izvorima energije. Kod mjera na podruju potronje elektrine energije, osim utede energije a time i emisija u okoli, utede se mogu prepoznati i u dislociranju potronje iz vieg u nie tarifno razdoblje, te smanjenjem vrne angairane snage i eliminiranjem prekomjerno preuzete jalove energije. Potonje mjere ne utjeu direktno na smanjenje potronje energije, ali mogu imati bitne financijske utede. Kod opisa mjere i njenog vrednovanja, bitno je uzeti u obzir sve relevantne tehnike i financijske parametre, eventualne utjecaje na druge podsustave, trokove eksploatacije i odravanja i sl. Kod mjera na podruju potronje sanitarne vode, treba osim uteda same vode, uzeti u obzir i smanjenje energije (za pumpanje, grijanje, i sl). time se smanjuje razdoblje povrata investicije, a u bilancu ulaze i dodatni ekoloki doprinosi.

53

2.8.1. Energetsko i ekonomsko vrednovanje predloenih mjera

Nakon identifikacije potencijalnih mjera poboljanja energetskih svojstava graevine potrebno je za svaku pojedinu mjeru izraziti energetske utede, procijeniti trokove ulaganja i izraunati jednostavni period povrata ulaganja (u daljnjem tekstu: JPP). To je potrebno uiniti za svaku pojedinu mjeru, ali i za kombinacije pojedinih mjera, kako bi se dolo do optimalnog izbora mjera i preporuka za optimalno ulaganje. JPP predstavlja osnovni pokazatelj ekonomske isplativosti mjera poboljanja energetske uinkovitosti na razini energetskog pregleda graevine. Na temelju njega definira se prioritetna lista mjera za poboljanje energetske uinkovitosti. Jednostavni se period povrata rauna prema izrazu:

JPP

I N

god

gdje je: JPP = jednostavni period povrata ulaganja izraen u godinama, I N = potrebna ulaganja za realizaciju predloene mjere izraena u kunama i = novane dobiti koje su posljedica realizacije predloene mjere izraene u kn/god. Trokove ulaganja potrebno je procijeniti u skladu s trinim cijenama izvora energije na dan izrade prorauna energetskih uteda. Nakon izbora optimalne kombinacije mjera, pristupa se izraunu ekolokih uteda. Sve mjere u izvjeu o energetskom pregledu moraju biti prikazane prema predloenom redoslijedu implementacije. U nastavku su prikazane tablice usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih ekonomskih uteda i smanjenja emisija CO2 prema redoslijedu provedbe te prema redoslijedu provedbe s uraunatom meuovisnosti mjera.

Tablica 3: Primjer usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih ekonomskih uteda i smanjenja emisija CO2
Investicija Mjere Opis (kn/god) 1 Uspostava gospodarenja energijom i vodom Izolacija vanjskih zidova 300.000 kWh/god 10.000,00 Plin m3 1.078,75 Procijenjene utede Procijenjene utede kn/god 4.595,47 JPP Smanjenje emisije CO2 tona/god 2,00

godina

25.000,00

2.696,87

11.488,67

26,11

5,00

54

Ugradnja termostatskih ventila UKUPNO

10.000 310.000

7.000,00 42.000,00

755,12 4.530,74

3.216,83 19.300,97

3,11

1,40 8,40

U tablici 3. potrebno je promatrati svaku mjeru zasebno te utede u energiji i vodi, smanjenje emisije CO2 i jednostavni period povrata sredstava raunati u odnosu na referentnu potronju kao da se samo ta mjera implementira. Tablica 4: Primjer usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih ekonomskih i ekolokih uteda s uraunatom meuovisnosti
Investicija Mjere Opis (kn/god) 1 Uspostava gospodarenja energijom i vodom Izolacija vanjskih zidova Ugradnja termostatskih ventila UKUPNO 300.000 kWh/god 10.000,00 Plin m3 1.078,75 Procijenjene utede Procijenjene utede kn/god 4.595,47 JPP Smanjenje emisija CO2 tona/god 2,00

godina

22.500,00

2.427,18

10.339,81

29,01

4,50

10.000 310.000

4.725,00 37.225,00

509,71 4.015,64

2.171,36 17.106,63

4,61

0,95 7,45

U tablici 4. potrebno je prikazati utede energije i vode, smanjenje emisije CO2 i jednostavni period povrata sredstava uzimajui meuovisnosti mjera koje se prema predloenom redoslijedu provode. Meuovisnost mjera odnosi se na izraun uteda prema prioritetima provedbe i uincima koje te mjere imaju na potronju u referentnoj godini. U skladu s tim potrebno je pravilno dimenzionirati sustave koji se predlau mjerama.

2.8.2. Ekoloko vrednovanje predloenih mjera i metoda prorauna emisija CO2

Ekoloko vrednovanje predloenih mjera podrazumijeva izraunavanje emisija CO2 prema izraunatim utedama u energiji po tipu energenta prema tablicama u prilozima 3.6. i 3.7. ove Metodologije.

2.9. Sadraj zavrnog izvjea o energetskom pregledu

Rezultati energetskog pregleda graevine dostavljaju se naruitelju u obliku izvjea o energetskom pregledu u pisanom i elektronikom obliku. Izvjeem o energetskom pregledu potrebno je obuhvatiti predmete analize koji se odnose na: praksu gospodarenja energijom u graevini, toplinske karakteristike vanjske ovojnice,

55

sustav za grijanje, sustav za hlaenje, sustav ventilacije i klimatizacije, sustav pripreme potrone tople vode, sustav opskrbe i potronje elektrine energije, specifine podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.), sustav opskrbe vodom, sustave mjerenja, regulacije i upravljanja, alternativne sustave za proizvodnju toplinske i elektrine energije.

Izvjee o energetskom pregledu sadri i sljedee informacije: osnovne podatke o naruitelju i osobi koja provodi energetski pregled, analizu potronje energije i vode, analizu uinkovitosti potronje energije i vode, iskaz referentne potronje energije i vode, iskaz referentnih trokova za energiju i vodu, proraune potrebne za izradu energetskog certifikata zgrade prema Pravilniku i Algoritmu ukoliko postoji obveza energetskog certificiranja zgrade, izraun bilance potronje energije i vode ukljuujui sve sustave potronje iste, prikaz mjera za poboljanje uinkovitosti koritenja energije i vode, s ocjenom ekonomske isplativosti i preporukama za provedbu. Predloak izvjea o energetskom pregledu s objanjenjima prikazan je u prilogu 3.1. ove Metodologije. Predloak izvjea o energetskom pregledu podloan je prilagodbi prema specifinostima graevine koja se pregledava. U prilozima 3.2., 3.3., 3.4. i 3.5. prikazani su primjeri upitnika za prikupljanje podataka za stambene i nestambene zgrade te industrijska postrojenja i javnu rasvjetu koje je potrebno prilagoditi i po potrebi dopuniti podacima karakteristinim za pojedinu vrstu i namjenu graevine. Upitnici su pomoni alat pri provoenju energetskog pregleda graevine, te se popunjeni upitnik prilae izvjeu o energetskom pregledu.

56

3. Prilozi
3.1. Predloak izvjea o energetskom pregledu graevine
Predloak priloen u DOCX verziji.

3.2. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima stambenih zgrada

Predloak priloen u XLS verziji.

3.3. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima nestambenih zgrada

Predloak priloen u XLS verziji.

3.4. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima industrijskih postrojenja

Predloak priloen u XLS verziji.

3.5. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima javne rasvjete

Predloak priloen u XLS verziji.

3.6. Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih goriva u Republici Hrvatskoj
Izravne emisije CO2 koje su vezane uz izgaranje fosilnih goriva raunaju se prema izrazu:

EM EFc H d Oc (44 / 12) B

gdje je: EM EFc Hd Oc 44/12 B = = = = = = emisija CO2 [kg], koeficijent koji povezuje potronju fosilnog goriva s odgovarajuim emisijama [kg C/GJ], donja ogrjevna mo fosilnog goriva [MJ/kg ili MJ/m3], udjel ugljika koji izgori u procesu izgaranja, stehiometrijski omjer CO2 i C, koliina koritenog energenta [t ili 103 m3].

U tablici 5. navedene su vrijednosti gore opisanih koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 nastalih izgaranjem fosilnih goriva prema IPCC1 metodologiji. Emisije CO2 pojavljuju se i kod
1

IPCC je kratica za Meuvladin panel za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change). Vrijednosti u tablici 1 preuzete su iz dokumenta Greenhouse Gas Inventory Workbook & Reference Manual, Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Inventories, Volume 2 & 3, koji je dostupan na: http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/index.html

57

spaljivanja biomase ili biogoriva, ali se prema IPCC preporukama one ne raunaju jer se smatra da se radi o CO2 koji su biljke tijekom rasta apsorbirale iz atmosfere. Ukoliko je u analiziranoj graevini dostupan podatak o ogrjevnoj vrijednosti goriva koje se upotrebljava za proraun emisija predlae se koritenje te vrijednosti. U tablici 6. dane su vrijednosti faktora emisije CO2 po naturalnoj jedinici goriva i po jedinici korisne topline. Pri izraunu faktora emisije po jedinici korisne toplinske energije primijenjene su prosjene vrijednosti stupnja djelovanja stacionarnih energetskih postrojenja/ureaja u kojima izgaraju pojedini izvori energije. Na taj nain se poveava nesigurnost prorauna, pa je preporuka da se koristi faktor emisije po energetskoj jedinici goriva (kg CO2/GJ iz tablice 1 ili kg CO2/kWh iz tablice 2). Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za poboljanje energetske uinkovitosti, a prema formuli: EMS = EMP EMN gdje su: EMS EMP EMN = = = smanjenje emisije CO2 [kg] emisija CO2 prije primjene mjera izraunata prema deklariranoj referentnoj potronji energije [kg] emisija CO2 nakon primjene mjera [kg]

Smanjenje emisije CO2 odreuje se na godinjoj razini.

Tablica 5: Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih goriva prema IPCC metodologiji
Gorivo Ekstra lako loivo ulje* Loivo ulje Ukapljeni naftni plin Kameni ugljen Mrki ugljen Lignit Prirodni plin EFc [kg C/GJ] 20,2 21,1 17,2 25,8 26,2 27,6 15,3 Hd [MJ/kg (m3)] 42,71 40,19 46,89 24,30 18,20 12,15 34,00 Oc [-] 0,990 0,990 0,990 0,980 0,980 0,980 0,995 EFc Oc (44/12) [kg CO2/GJ_goriva] 73,33 76,59 62,44 92,71 94,15 99,18 55,82

* - ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao loivo ulje

Tablica 6:

Specifini faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici korisne topline

po naturalnoj jedinici goriva [kgCO2/kg (ili m3)] 3,13 3,08 2,93 2,31 1,79 1,16 1,90 Faktor emisije CO2 po energetskoj jedinici goriva [kgCO2/kWh] 0,264 0,276 0,225 0,334 0,339 0,357 0,201 po jedinici korisne topline [kgCO2/kWh] 0,318 0,332 0,264 0,439 0,446 0,470 0,236

Gorivo Ekstra lako loivo ulje* Loivo ulje Ukapljeni naftni plin Kameni ugljen Mrki ugljen Lignit Prirodni plin

58

* - ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao loivo ulje

3.7. Vrijednosti koeficijenata koji povezuju potronju elektrine energije ili toplinske energije iz sustava daljinskog grijanja s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Neizravne emisije CO2 koje su posljedica koritenja elektrine energije ili toplinske energije iz javne mree raunaju su prema izrazu:

EM EF x B
gdje je: EM EF B = = = emisija CO2 [kg], koeficijent koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske energije iz javne mree s emisijama CO2 [kg CO2/kWh], koliina koritenog oblika energije [kWh].

Specifini faktor emisije CO2 za elektrinu energiju je preuzet iz godinjeg izvjea za 2008. godinu Hrvatske elektroprivrede - HEP (tablica 7), a predstavlja prosjenu emisiju CO2 proizvedenu u HEP-ovim elektranama (hidroelektrane i termoelektrane) u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Specifini faktor emisije CO2 varira od godine do godine i ovisi o hidrometeorolokoj situaciji, odnosno o koliini proizvedene elektrine energije iz hidroelektrana, kao i o strukturi fosilnih goriva koritenih u termoelektranama i javnim toplanama HEP-a. Dio emisije CO2 u HEP-ovim kogeneracijskim objektima (javne toplane), koji se odnosi na proizvodnju toplinske energije, je izuzet u cilju izrauna specifine emisije CO2 samo za proizvodnju elektrine energije. Za izraunavanje specifine emisije CO2 po jedinici korisne topline, pri koritenju elektrinih ureaja za grijanje, pretpostavljena je prosjena uinkovitost ureaja od 98 posto. Specifini faktor emisije CO2 za toplinu je izraunat temeljem podataka iz energetskih bilanci za 2005., 2006. i 2007. godinu. U cilju preciznijeg izrauna emisija CO2, analizirane su specifine emisije iz javnih toplana u Zagrebu i Osijeku te javnih kotlovnica. Budui da je prosjeni udio prirodnog plina u zagrebakim javnim toplanama bio oko 75 posto, a u toplani u Osijeku oko 65 posto, specifina emisija CO2 za Osijek je neto via od dobivenih vrijednosti za Zagreb. U sluaju koritenja topline iz javnih kotlovnica bilo bi poeljno poznavati koriteno gorivo u kotlovnicama, a ukoliko to nije poznato izraunata je prosjena specifina emisija CO2 po jedinici toplinske energije za strukturu izvora energije koja je bila u razdoblju od 2005. do 2007. godine. U proraunu su uzeti u obzir i gubici u toplinskoj mrei. Na taj nain izraunate specifine emisije CO2 prikazane su u tablici 8. Faktor emisije CO2 je u ovom sluaju jednak neovisno o tome da li se izraava po jedinici neposredne energije ili korisne toplinske energije. Zbog injenice da se vrijednosti u tablicama mijenjaju ovisno o sezoni, ali i stanju te razvoju toplinarskog odnosno elektroenergetskog sustava u Republici Hrvatskoj korisnicima ovog Prirunika predlae se da prije izrauna emisija uvijek provjere zadnje vrijednosti ovog koeficijenta na sljedeim internetskim stranicama: Hrvatska elektroprivreda Godinje izvjee: http://www.hep.hr/hep/publikacije/godisnje/default.aspx Ministarstvo gospodarstva Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj: http://www.mingo.hr/default.aspx?ID=3258

59

Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za poboljanje energetske uinkovitosti, a prema formuli: EMS = EMP EMN gdje su: EMS EMP EMN = = = smanjenje emisije CO2 [kg] emisija CO2 prije primjene mjera izraunata prema deklariranoj referentnoj potronji energije [kg] emisija CO2 nakon primjene mjera [kg]

Smanjenje emisija CO2 izraunava se na godinjoj razini.

Tablica 7: Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju elektrine energije s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Izvor energije Faktor emisije CO2 Po jedinici Po jedinici korisne elektrine energije topline [kg CO2/kWh] [kg CO2/kWh] 0,376 0,383

Elektrina energija*

* - prosjek za razdoblje 2005.-2007.godine prema podacima HEP-a (godinje izvjee HEP-a)

Tablica 8: Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju toplinske energije iz centraliziranih toplinskih sustava s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Izvor energije Faktor emisije CO2 Po jedinici neposredne energije (ili korisne topline) [kg CO2/kWh] 0,257 0,265 0,343 0,359 0,261 0,300

Javne toplane Zagreb* Javna toplana Osijek* Javna kotlovnica ekstra lako loivo ulje Javna kotlovnica loivo ulje Javna kotlovnica prirodni plin Javna kotlovnica prosjek za Hrvatsku*

* - prosjek za razdoblje 2005.-2007. godine prema podacima iz energetskih bilanci (godinje izvjee Energija u Hrvatskoj).

60

3.8. Sadraj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru energetskog pregleda graevine
Plan aktivnosti tijekom obilaska lokacije u cilju provoenja energetskog pregleda graevine obavezno sadri slijedee informacije: 1. vrijeme i datum obilaska, 2. predvieno trajanje aktivnosti na lokaciji, 3. ime i prezime/naziv ovlatene osobe za provoenje energetskog pregleda graevine s kopijom ovlatenja, 4. popis strunih osoba osim ovlatene koje e sudjelovati u energetskom pregledu graevine, 5. popis zaposlenika ili njihovih funkcija s kojima je nuno obaviti razgovore tijekom posjeta lokaciji, 6. detaljnu ralambu aktivnosti tijekom posjeta s procjenom vremena trajanja ukljuujui plan mjerenja na lokaciji,

7. popis dodatne dokumentacije koju tijekom posjeta strunjaci trebaju dobiti na uvid. PLAN MJERENJA _________________________________U (UPISATI VELIINU KOJA SE MJERI) SUSTAVU ____________________________________________________ (UPISATI U KOJEM SE SUSTAVU OBAVLJA MJERENJE)
Vrijeme i datum poetka mjerenja: Trajanje mjerenja: Osobe koje obavljaju mjerenja: Od strane naruitelja, mjerenje odobrio: Od strane naruitelja, nadzor mjerenja obavlja: Broj ugovora za energetski pregled na temelju kojeg se obavlja mjerenje: Oprema kojim se obavlja mjerenje: Datum badarenja mjerne opreme i institucija koja je obavila badarenje: Cilj mjerenja: Opis provedbe mjerenja: Napomene: Plan mjerenja napravio: Plan mjerenja odobrio:

61

3.9. Predloak za ocjenu prakse gospodarenja energijom

Za ocjenu trenutne prakse gospodarenja energijom u graevini najee se koristi tzv. matrica sustavnog gospodarenja energijom (SGE). Matrica ima 5. stupaca koji se odnose na razliite elemente sustavnog gospodarenja energijom. U redovima matrice opisane su razliite razine uspostavljenosti kroz stupac prikazanog elementa sustavnog gospodarenja energijom. Tijekom energetskog pregleda graevine temeljem ove matrice ocjenjuje se razina uspostavljenosti svakog od elemenata sustavnog gospodarenja energijom na lokaciji. Cilj je dostii najvie ocjene po svakom stupcu tj. elementu sustavnog gospodarenja energijom.

Tablica 9:
Ocjena 5 Politika energetske uinkovitosti i zatite okolia Uprava je predana proklamiranoj politici energetske uinkovitosti i akcijskom planu koji se redovito aurira Organizacija Gospodarenje energijom potpuno je integrirano u upravljaku strukturu Jasno su podijeljene uloge i odgovornosti vezano uz potronju energije 4 Formalno je donesena politika energetske uinkovitosti ali Uprava joj nije predana Politika se neredovito aurira Djelatnici ne znaju za postojanje politike energetske uinkovitosti Politika energetske uinkovitosti definirana od strane odgovornih iz Slube za odravanje ili energetiku nije formalno usvojena Postoji osoba zaduena za gospodarenje energijom koja je formalno podreena energetskom odboru koji vodi jedan od lanova Uprave ili vlasnik Postoji osoba zaduena za gospodarenje energijom koja povremeno izvjetava energetski odbor te je nejasna veza prema Upravi ili vlasniku

Matrica GE
Komunikacija Prikupljanje i analiza podataka o potronji energije i vode Uspostavljen je sveobuhvatni sustav za praenje potronje energije i vode, ostvarenih uteda te prepoznavanje mogunosti za utede O ostvarenjima u podruju energetske uinkovitosti redovito se informiraju svi djelatnici/korisnici Uspostavljen je relativno jednostavan sustav za praenje potronje energije i vode na lokaciji za glavne potroae O ostvarenjima u podruju energetske uinkovitosti se ne informiraju svi djelatnici/korisnici Potronja se prati preko mjerne opreme postavljene od strane opskrbljivaa energijom Analiziraju se trendovi i trokovi za energiju i vodu, to je dio planiranja prorauna Odravanje i nabava nove opreme Izvrsna praksa odravanja i nabave nove opreme Primjenjuju se sve stavke zelene nabave temeljenu na procjeni trokova u itavom ivotnom vijeku Vrlo dobra praksa odravanja i nabave nove opreme Koriste se dijelovi procjene trokova u itavom ivotnom vijeku kao podloga za odluivanje prilikom nabave nove opreme Dobra praksa odravanja i nabave nove opreme Za ulaganja u dijelu koji se odnosi na energetsku uinkovitost koristi se metoda jednostavnog povrata poetnog ulaganja Ograniena ali dobra praksa odravanja i nabave nove opreme Ne ulae se u poboljanja vezana uz energetsku uinkovitost Slaba praksa odravanja Ne ulae se u energetsku uinkovitost

Redoviti formalni i neformalni naini komunikacije izmeu osobe zaduene za gospodarenje energijom i ostalih na svim razinama upravljanja

Energetski odbor koristi se kao glavni izvor informacija vezanih uz potronju energije i ima direktnu vezu prema glavnim potroaima

Kontakt prema glavnim potroaima energije ostvaruje se preko ad-hoc uspostavljenog energetskog odbora koji vodi netko na razini Voditelja odjela ili slube

Koristi se nepisana politika energetske uinkovitosti

Gospodarenje energijom dio je povremenih aktivnosti dijela osoblja s ogranienim autoritetom i utjecajem Ne postoji sustav gospodarenja energijom ili bilo koji drugi oblik delegiranja odgovornosti vezane uz

Neformalni kontakti izmeu inenjera iz Slube za odravanje ili energetiku i velikih potroaa energije

Godinja izvjea o potronji energije i vode temelje se na izvjeima opskrbljivaa energijom uz praenje viegodinjeg trenda potronje energije

Ne postoji politika energetske uinkovitosti

Nema kontakata i informacija prema djelatnicima i velikim potroaima

Ne prati se potronja energije i vode

62

pot tronju energije i vo ode

3.10. O Ogrjevne vrijedno osti

Izvor: Ene ergija u Hrva atskoj 2010, , godinji en nergetski pr regled

63

3.11. Pretvorbe eni faktor ri

Izvor: Ene ergija u Hrva atskoj 2010, , godinji en nergetski pr regled

64

3.12. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale, usporedba relativnih trokova
Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale, [W/(mK)], pribline vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare te usporedba relativnih trokova za ugradnju POTREBNA TOPLINSKA DEBLJINA PROVODLJIVOST [cm] ZA U [W/mK] = 0,35 2 W/m K 0,035 do 0,050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE 1

TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL

GUSTOA 3 [kg/m ]

REL. TROAK ZA U = 0,35 2 W/m K

mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i 10 do 200 staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 15 do 30 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 25 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 30 13165 fenolna pjena (PF) prema 30 HRN EN 13166 elijasto (pjenasto) staklo 100 do 150 (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema 360 do 460 HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168, debljina 550 ploa 15 mmd25 mm ekspandirani perlit (EPB) 140 do 240 prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) 80 do 500 prema HRN EN 13170 drvena vlakanca (WF) prema 110 do 450 HRN EN 13171 ovja vuna slama lan 15 do 60 -

0,035 do 0,040

9-10

60

0,80

0,030 do 0,040

8-10

150

2,5

0,020 do 0,040

7-9

60

5-8

0,030 do 0,045 0,045 do 0,060 0,065 do 0,090

8-10 10-15 16-20

50

3/5 4-6

0,15

4/8
10-16 11-14 10-18 10-11 20-35 5 5/10 5/10 1-2 1,5-2,0 2,0-3,0

0,040 do 0,065 0,045 do 0,055 0,035-0,070 0,040 0,090 do 0,130 0,037

65

SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i sl.) koja omoguava prijem suneve energije i prijenos u zgradu, a istovremeno spreava kao i obina toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. Posebno je korisna za izoliranje junog fasadnog zida. Presjek materijala transparentne izolacije sadri sitne TRANSPARENTNA kapilarne cijevi koje idu popreno s jedne na drugu stranu ploe. TOPLINSKA IZOLACIJA Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mrea kanala koji omoguuju prodor sunevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. Na ovaj nain akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora, pri emu se uinak moe dodatno pojaati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zrani sloj ispred transparentne izolacije. Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postiu uz pomo zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. Ako odstranimo zrak iz materijala, izolacijska svojstva se poveavaju zbog vakuuma. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna, polistirenska pjena i sl. Vakuumska izolacija VAKUUMSKA TOPLINSKA radi se u modularnim panelima, a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava IZOLACIJA potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Ova je izolacija jo uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najvie kod sanacija objekata gdje nije mogue ugraditi vee debljine izolacije zbog npr. spomenike vrijednosti graevine. Aerogel je izuzetan materijal, jo uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu, nalik smrznutom dimu koji ima najviu vrijednost toplinske izolacije, najniu gustou, najniu provodljivost zvuka, najnii indeks loma svjetlosti i najniu dielektrinu konstantu od svih danas poznatih vrstih materijala. Izuzetno lagana kruta pjena, nastaje iz gela (silicij, aluminij, krom kositar ili ugljik) u kojem se tekua komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum). Krute reetkaste strukture molekula, ali lomljiv na pritisak. Mogue su razliiti stupnjevi transparentnosti, a najee je polutransparentan. Vatrootporan. Higroskopan. Izuzetno dobar toplinski AEROGEL izolator jer gotovo u potpunosti spreava sva tri mehanizma prijenosa NANOGEL topline: zrak ne moe strujati kroz strukturu materijala (konvekcija), kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija), a ako sadri ugljik koji apsorbira IC zraenje ne prenosi toplinu (zraenje). Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaki graevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. Zbog visoke transparentnosti imat ce znaajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata, ostakljenih stijena i svjetlarnika. 1 mg/cm3 1,9 0,004 0,03

U tablici je dan pregled najeih toplinsko izolacijskih materijala, njihove toplinske karakteristike, potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zatite, te relativni troak za takav nivo toplinske zatite po m2 izolacije. Analizirani usporedni trokovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida.

66

3.13. Vrste i tehnike karakteristike ostakljenja

VRSTE I TEHNIKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA DEBLJINE STAKLA PO SLOJEVIMA [mm] 6 4/12/4 4/14/4 PRIBLINA POVRINSKA TEMP. [C] - 2,00 8,00 12,0 KOEF. PROLASKA TOPLINE U [W/m2K] 5,80 3,00 1,60

OSTAKLJENJE JEDNOSTRUKO OSTAKLJENJE DVOSTRUKO IZO STAKLO DVOSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO LE = 0,16 DVOSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO Ar, LE = 0,1 TROSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO Kr, LE = 0,1 0,05 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6, Ar, LE = 0,1 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6, Ar, LE = 0,1 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6, LE = 0,1 DVOSTRUKO STAKLO SA ZATITOM OD SUNCA Ar, LE = 0,1

TEHNIKI OPIS jednostruko staklo dvostruko izo staklo dvostruko izo staklo s metalnom folijom

dvostruko izo staklo s ispunom od argona i metalnom folijom trostruko izo staklo s ispunom od kriptona i dvije met. folije

4/16/4

14,00

1,20-1,50

4/8/4/8/4 4/10/4/10/4

17,00 18,00

0,70-0,80 0,50-0,60

dvostruko izo staklo s ispunom plinovima za poveanje topl. i zv. izolacije i s met. folijom dvostruko izo staklo s laminiranim staklom izvana i ispunom plinovima za poveanje toplinske i zvune izolacije te s met. folijom dvostruko izo staklo s lam. staklom izvana i iznutra i ispunom plinovima za pov. zvune izolacije te s met. folijom dvostruko izo staklo s ispunom od argona i metalnom folijom

6/16/4

14,00 13,00

1,30-1,50 1,50-2,00

LAM 9/16/6

13,00

1,60-1,80

LAM12/20/LAM1 0

11,00

2,00-2,20

6/12/6

14,00

1,50-1,60

i = 20C

e = -5C

67

3.14. Koeficijenti prolaska topline za karakteristine graevne dijelove

VANJSKI ZID, PREMA GARAI ILI TAVANU Materijal d [cm] KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1940.g. KONTINENTALNA HRVATSKA Puna opeka (obostrano obukana) KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1940.g. PRIMORSKA HRVATSKA 30 50 65 80 30 50 Kamen (iznutra obukan) 65 80 KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1940.g Puna opeka 30 (obostrano obukana) 16/20/25 Armirani beton (iznutra obukan 1,5 cm) 30/40/50 Kamen (obostrano obukan) Betonski bloketi (obostrano bukani) 25 2,51 1,85 1,54 1,32 2,53 1,86 1,53 1,33 1,89
4,05/3,82/3,56 3,33/2,95/2,65

VANJSKI ZID S TOPLINSKOM IZOLACIJOM I ZAVRNOM BUKOM (ETICS SUSTAV, kamena vuna) U [W/m2K] d=8 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 30 45 60 80 1,89 1,40 1,16 0,87 0,41 0,38 0,36 0,33 0,35 0,32 0,31 0,28 0,30 0,28 0,27 0,25 0,31 0,30 0,29 0,28 0,31 0,30 0,29 0,28 0,30 0,32 0,32 0,29 0,29 0,27 0,26 0,25 0,24 0,22 0,27 0,26 0,25 0,25 0,27 0,26 0,25 0,25 0,26 0,28 0,27 0,25 0,25 0,24 0,23 0,22 0,21 0,20 0,24 0,23 0,23 0,22 0,24 0,23 0,23 0,22 0,23 0,25 0,24 0,23 0,23 0,22 0,21 0,20 0,19 0,18 0,21 0,21 0,20 0,20 0,21 0,21 0,20 0,20 0,21 0,22 0,21 0,20 0,20 0,20 0,19 0,18 0,18 0,17 0,19 0,19 0,18 0,18 0,19 0,19 0,18 0,18 0,19 0,20 0,19 0,19 0,19 0,18 d=10 cm d=12 cm d=14 cm d=16 cm d=18 cm d=20 cm

POBOLJANJE 0,44 0,36 0,41 0,34 0,39 0,33 0,38 0,32 0,44 0,36 0,41 0,34 0,39 0,33 0,38 0,32 POBOLJANJE 0,41 0,46 0,45 0,40 0,35 0,38 0,37 0,34

1,61 1,62 1,21

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1970.g. 25 uplja opeka (obostrano obukana) 35

POBOLJANJE 0,40 0,34 0,37 0,31

68

VANJSKI ZID, PREMA GARAI ILI TAVANU Materijal d [cm] U [W/m2K]

VANJSKI ZID S TOPLINSKOM IZOLACIJOM I ZAVRNOM BUKOM (ETICS SUSTAV, kamena vuna) d=8 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,32 0,36 0,36 0,25 0,33 0,27 0,30 0,31 0,22 0,28 0,24 0,26 0,27 0,20 0,25 0,22 0,23 0,24 0,18 0,22 0,20 0,21 0,21 0,17 0,20 0,18 0,19 0,19 0,16 0,18 0,17 0,17 0,18 0,15 0,17 d=10 cm d=12 cm d=14 cm d=16 cm d=18 cm d=20 cm

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1970.g. DO 2006.g. uplja opeka 29 cm s termoizolacijskom bukom 4 cm uplja opeka 29 cm s tankoslojnom fasadom (4-6 cm) i 0,8 cm - DEMIT Sendvi zid: armirani beton 15 cm toplinska izolacija 3 cm i fasadna opeka 12 cm Sendvi zid: uplja opeka 19 cm, toplinska izolacija 5 cm i fasadna opeka 12 cm Sendvi zid: uplja opeka 29 cm, toplinska izolacija 5 cm i fasadna opeka 12 cm Sendvi zid s ventiliranom upljinom: uplja opeka 19 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana upljina 3 cm, fasadna opeka 12 cm
*dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane upljine

35 36 30 40 48

0,86 0,55 1,13 0,47 0,44

40

0,84

0,29

0,25

0,22

0,19

0,18

0,16

0,15

Sendvi zid s ventiliranom upljinom: uplja opeka 29 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana upljina 3 cm, fasadna opeka 12 cm
*dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane upljine

47

0,65

0,34

0,29

0,25

0,22

0,20

0,18

0,17

Sendvi zid s ventiliranom upljinom: armirani beton 15 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana upljina 3 cm, armirani beton 5 cm
*dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane upljine

23 20 25

1,52 1,22 0,99

0,35 0,37 0,34

0,30 0,31 0,30

0,26 0,27 0,26

0,23 0,24 0,23

0,21 0,22 0,21

0,19 0,20 0,19

0,17 0,18 0,17

Zidovi od laganog betona (porobeton) obostrano obukan

69

POD NA TLU Materijal d [cm] U [W/m2K]

POD NA TLU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,42 0,35 0,42 0,35 0,30 0,30 0,26 0,26 0,23 0,23 0,20 0,20 0,19 0,19 d=10 cm d=12 cm d=14 cm d=16 cm d=18 cm d=20 cm

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g. Pod na tlu 17 2,67 KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.g. DO 2006.g. Pod na tlu + t.i. 3 cm 20 0,89 ZID PREMA NEGRIJANOM STUBITU Materijal d [cm] KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g. Puna opeka 30 (obostrano obukana) uplja opeka 25 (obostrano obukana) 16/20/25 Armirani beton 30/40/50 (obostrano obukan 1,5 cm) VANJSKI ZID PREMA TERENU Materijal d [cm] KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g. 16/20/25 Armirani beton 30/40/50 60 Puna opeka 80 KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1980. 2006.g. Beton s toplinskom izolacijom 5 cm i obzidom 37 od opeke 6 cm U [W/m K] 5,21/4,83/4,42 4,08/3,52/3,11 1,15 0,89 (1987.) g. DO 0,50
2

TOPLINSKI IZOLIRAN ZID PREMA NEGRIJANOM STUBITU U [W/m K] 1,64 1,42

2,97/2,84/2,70 2,56/2,33/2,14
2

d=8 cm U, [W/m K]
2

d=10 cm

d=12 cm

d=14 cm

d=16 cm

d=18 cm

d=20 cm

POBOLJANJE 0,40 0,40 0,46 0,45 0,33 0,34 0,38 0,37 0,29 0,29 0,32 0,32 0,25 0,25 0,28 0,27 0,23 0,23 0,25 0,24 0,20 0,20 0,22 0,21 0,19 0,19 0,20 0,19

VANJSKI ZID PREMA TERENU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm U, [W/m K] POBOLJANJE IZVEDBOM T.I. OD XPS-a 0,35 0,28 0,24 0,21 0,34 0,28 0,23 0,20 0,28 0,24 0,21 0,18 0,26 0,22 0,20 0,17 POBOLJANJE IZVEDBOM T.I. OD XPS-a 0,22 0,19 0,17 0,15 0,14 0,13 0,12 0,18 0,18 0,16 0,16 0,16 0,16 0,15 0,14 0,15 0,14 0,12 0,13
2

d=10 cm

d=12 cm

d=14 cm

d=16 cm

d=18 cm

d=20 cm

70

STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU ILI PODRUMU Materijal d [cm] KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1940.g Drveni strop 40 cm s ispunom od pijeska ili ute, obloga od punih openih 50 elemenata 6 cm Strop od punih openih elemenata 25 cm 35 KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1970.g Sitnorebriasti strop d ploe=6 cm, huk=40 cm 40 U [W/m2K]

STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 1,16 1,46 0,33 0,28 0,25 0,28 0,22 0,24 0,20 0,22 0,18 0,20 0,16 0,18 d=10 cm d=12 cm d=14 cm d=16 cm d=18 cm d=20 cm

0,38 0,32 POBOLJANJE 0,44 0,36

4,20

0,30

0,26

0,23

0,21

0,19

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1980. (1987.) g Openi elementi 14 cm + 22 1,66 betonska ploa 6 cm Beton 16 cm, iznutra obukan 18 3,55

POBOLJANJE 0,38 0,43 0,32 0,35 0,27 0,30 0,24 0,26 0,21 0,23 0,19 0,20 0,17 0,18

STROP IZNAD VANJSKOG PROSTORA Materijal d [cm] U [W/m2K]

STROP PREMA OTVORENOM PROSTORU TOPLINSKI IZOLIRAN d= 8 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,38 0,42 0,32 0,35 0,28 0,30 0,25 0,26 0,22 0,23 0,20 0,21 0,18 0,19 d= 10 cm d= 12 cm d= 14 cm d= 16 cm d= 18 cm d= 20 cm

KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1940.g. DO 1980. (1987.) g. Openi elementi 14 cm + 29 1,41 betonska ploa 6 cm Armirani beton 16 cm 25 2,19 KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1980. (1987.) g. DO 2008.g. Openi elementi 14 cm + 32 0,68 betonska ploa 6 cm + t.i. 3 cm

POBOLJANJE 0,30 0,26 0,23 0,21 0,19 0,17 0,16

71

STROP IZMEU STANOVA Materijal d [cm] KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA Openi elementi 14 cm + betonska ploa 6 cm + EPS 2 cm Armirani beton 16 cm + EPS 2 cm 29 cm 25 1,30 1,94 U [W/m2K]

STROP IZMEU STANOVA TOPLINSKI IZOLIRAN d = 2cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,72 0,88 0,52 0,61 0,41 0,46 0,34 0,37 0,29 0,31 0,25 0,27 0,22 0,24 d= 4 cm d= 6 cm d= 8 cm d= 10 cm d= 12 cm d= 14 cm

KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) Materijal d [cm] KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.g. Drvene grede ispunjene t.i. 5 cm 7,5 0,63 U [W/m2K]

KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN d= 8 cm U, [W/m2K] POBOLJANJE 0,27 0,24 0,21 0,19 0,18 0,16 0,15 d=10 cm d= 12 cm d= 14 cm d= 16 cm d= 18 cm d= 20 cm

KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1970.g. Openi elementi + betonska ploa Beton iznutra obukan d= 20 cm (14+6) 16 1,92 4,05

POBOLJANJE 0,40 0,44 0,33 0,36 0,28 0,30 0,25 0,26 0,22 0,23 0,20 0,20 0,18 0,18

RAVNI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) Materijal d [cm] KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1940.g. Montana ploa 20 cm, t.i. 3 cm, cementni estrih i h.i. Betonska ploa 16 cm, t.i. 3 cm, cementni estrih i h.i. 32 28 0,76 0,96 U [W/m K]
2

KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN d = 8 cm U, [W/m K] POBOLJANJE 0,30 0,32 0,26 0,28 0,23 0,24 0,20 0,22 0,18 0,19 0,17 0,18 0,16 0,16
2

d =10 cm

d= 12 cm

d= 14 cm

d= 16 cm

d= 18 cm

d= 20 cm

72

PROZORI

OKVIR

OSTAKLJENJE do 1970.g. 1-struko ostakljenje (4 mm) bez brtvljenja 2 x 1-struko ostakljenje (4 mm) 2 doprozornika d=30 cm bez brtvljenja 5,7 3,6 do 1987.g. 2-struko obino ostakljenje (4/6-8/4 mm) bez brtvljenja 3-struko obino ostakljenje bez brtvljenja (4/6-8/4/6-8/4 mm) 2,3 2,6 do 2006.g. 2-struko izolacijsko staklo (4/10-16/4 mm) i 2-strukim brtvljenjem 2,4 2,1 2,2 2,0 od 2006.g. 2-struko izolacijsko staklo (4/16/4 mm) s plinovitim punjenjem, lowe premazom i 3-strukim brtvljenjem 1,1 1,4 1,0 1,3 3-struko izolacijsko staklo (4/16/4/16/4 mm) s plinovitim punjenjem, lowe premazom i 3-strukim brtvljenjem 0,7 - 0,5 1,1 0,9

Materijal

Drveni okvir Drvo aluminij s poliuretanom 4 cm Metalni okvir bez prekinutog toplinskog mosta Metalni okvir s prekinutim toplinskim mostom Pvc okvir

d [cm] 5 7 11

U [W/m2K] 2,9 2,4 0,5

5,7 5,2 -

3,4 2,9 -

5,9

5,9

3,1

4,0

3,2

5 5-8 10

3,4 2,2-2,0 1,4

5,9 -

2,7 --

3,2 3,2 -

2,6 2,4 -

2,5 2,2 2,0

1,7 1,4

1,4 1,0 - 0,8

Napomena: crveno su oznaeni svi graevni dijelovi vanjske ovojnice iji koeficijenti prolaska topline ne zadovoljavaju Tehniki propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08 i 89/09) Koeficijenti prolaska topline se odreuju prema EN ISO 6946:2007, Tehniki propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, prilog A.1 (Narodne novine br. 110/08 i 89/09)

73

3.15. Uinkovitost elektromotornih pogona

Raspon snage 0,75 7,5 kW 7,5 37 kW 37 75 kW >75 kW Prosjena efikasnost standardnog motora 0,80 0,86 0,90 0,95 Prosjena efikasnost motora uinkovite izvedbe 0,86 0,90 0,93 0,96

3.16. Proraun potrebne kompenzacije jalove snage

Mreni napon i frekvencija su osnovni parametri za odreivanje potrebne kompenzacije jalove energije. Reaktivna snaga Q kompenzacije se rauna prema slijedeoj formuli: Q = U2 C ; gdje je = 2f, Q = reaktivna snaga, U = mreni napon, C kapacitet i f = mrena frekvencija Potreban Qc iznosi: Qc = Pa(tg tg I ) ; gdje je tg postojea tg I ciljana vrijednost, a Pa vrna radna snaga.
Prije kompenziranja
tg 1,33 1,3 1,27 1,23 1,2 1,17 1,14 1,11 1,08 1,05 1,02 0,99 0,96 0,94 0,91 0,88 0,86 0,83 0,8 0,78 0,75 0,72 0,7 0,67 0,65 0,62 0,59 0,57 0,54 0,51 0,48 cos 0,6 0,61 0,62 0,63 0,64 0,65 0,66 0,67 0,68 0,69 0,7 0,71 0,72 0,73 0,74 0,75 0,76 0,77 0,78 0,79 0,8 0,81 0,82 0,83 0,84 0,85 0,86 0,87 0,88 0,89 0,9

Reaktivna snaga kondenzatora u kVAr koju je potrebno instalirati po kW instalirane snage za postizanje eljenog cos ili tan
tg cos 0,75 0,8 0,584 0,549 0,515 0,483 0,45 0,419 0,388 0,358 0,329 0,299 0,27 0,242 0,213 0,186 0,159 0,132 0,105 0,079 0,053 0,026 0,59 0,86 0,733 0,699 0,665 0,633 0,601 0,569 0,538 0,508 0,478 0,449 0,42 0,392 0,364 0,336 0,309 0,282 0,255 0,229 0,202 0,176 0,15 0,124 0,098 0,072 0,046 0,02 0,48 0,9 0,849 0,815 0,781 0,749 0,716 0,685 0,654 0,624 0,595 0,565 0,536 0,508 0,479 0,452 0,425 0,398 0,371 0,345 0,319 0,292 0,266 0,24 0,214 0,188 0,162 0,136 0,109 0,083 0,054 0,028 0,46 0,91 0,878 0,843 0,809 0,777 0,744 0,713 0,682 0,652 0,623 0,593 0,564 0,536 0,507 0,48 0,453 0,426 0,399 0,373 0,347 0,32 0,294 0,268 0,242 0,216 0,19 0,164 0,14 0,114 0,085 0,059 0,031 0,43 0,92 0,905 0,87 0,836 0,804 0,771 0,74 0,709 0,679 0,65 0,62 0,591 0,563 0,534 0,507 0,48 0,453 0,426 0,4 0,374 0,347 0,321 0,295 0,269 0,243 0,217 0,191 0,167 0,141 0,112 0,086 0,058 0,4 0,93 0,939 0,904 0,87 0,838 0,805 0,774 0,743 0,713 0,684 0,654 0,625 0,597 0,568 0,541 0,514 0,487 0,46 0,434 0,408 0,381 0,355 0,329 0,303 0,277 0,251 0,225 0,198 0,172 0,143 0,117 0,089 0,36 0,94 0,971 0,936 0,902 0,87 0,837 0,806 0,775 0,745 0,716 0,686 0,657 0,629 0,6 0,573 0,546 0,519 0,492 0,466 0,44 0,413 0,387 0,361 0,335 0,309 0,283 0,257 0,23 0,204 0,175 0,149 0,121 0,33 0,95 1,005 0,97 0,936 0,904 0,871 0,84 0,809 0,779 0,75 0,72 0,691 0,663 0,634 0,607 0,58 0,553 0,526 0,5 0,474 0,447 0,421 0,395 0,369 0,343 0,317 0,291 0,264 0,238 0,209 0,183 0,155 0,29 0,96 1,043 1,008 0,974 0,942 0,909 0,878 0,847 0,817 0,788 0,758 0,729 0,701 0,672 0,645 0,618 0,591 0,564 0,538 0,512 0,485 0,459 0,433 0,407 0,381 0,355 0,329 0,301 0,275 0,246 0,23 0,192 0,25 0,97 1,083 1,048 1,014 0,982 0,949 0,918 0,887 0,857 0,828 0,798 0,769 0,741 0,712 0,685 0,658 0,631 0,604 0,578 0,552 0,525 0,499 0,473 0,447 0,421 0,395 0,369 0,343 0,317 0,288 0,262 0,234 0,2 0,98 1,131 1,096 1,062 1,03 0,997 0,966 0,935 0,905 0,876 0,84 0,811 0,783 0,754 0,727 0,7 0,673 0,652 0,62 0,594 0,567 0,541 0,515 0,489 0,463 0,437 0,417 0,39 0,364 0,335 0,309 0,281 0,14 0,99 1,192 1,157 1,123 1,091 1,058 1,007 0,996 0,966 0,937 0,907 0,878 0,85 0,821 0,794 0,767 0,74 0,713 0,687 0,661 0,634 0,608 0,582 0,556 0,53 0,504 0,478 0,45 0,424 0,395 0,369 0,341 0,08 1 1,334 1,299 1,265 1,233 1,2 1,169 1,138 1,108 1,079 1,049 1,02 0,992 0,963 0,936 0,909 0,882 0,855 0,829 0,803 0,776 0,75 0,724 0,698 0,672 0,645 0,62 0,593 0,567 0,538 0,512 0,484

74

3.17. Sadraj izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja

IZVJEEOPROVEDENOMREDOVITOM PREGLEDUSUSTAVAGRIJANJA 1. Podacionaruiteljuredovitogpregleda 1.1 Imeiprezime/naziv Adresa: Telefon: Fax: Email: 1.2 Osobaodgovornaza kontrolnipregleduime naruitelja:

2. Podacioizvriteljuredovitogpregleda 2.1 Imeiprezime/naziv Adresa: Telefon: Fax: Email: Brojizregistraovlatenih osoba: 2.2 Ovlatenaosoba/imenovana osobauovlatenojpravnoj osobiizvriteljaza provoenjeredovitog pregleda: Brojizregistraovlatenih osoba:

3. Podaciozgradi 3.1 Nazivivrstazgrade teki srednji mali

3.2 3.3

3.4

Adresa: Namjenazgrade(prema odredbamalanka7. Pravilnika) Godinaizgradnje

3.5

Brojenergetskogcertifikata (akopostoji) IDISGE(akopostoji) Plotinakorisnepovrine zgrade[m2] Obujamgrijanogdijela zgrade[m3] Toplinskikapacitetzgrade Cm

3.6 3.7

3.8

3.9

75


4. Openitipodaciosustavugrijanja 4.1 Godinaugradnjeilizadnje rekonstrukcijesustava grijanja 4.2 Izvedbenostanjeodgovara dokumentaciji(DA/NE) 4.3 Vrstaregulacijesustava 4.4 Opissustava 4.5 Vanjskaprojektna temperatura[C] 4.6 Listagrijanihzona 4.7 Reimgrijanjapojedinih zona 4.8 Serviser(i)sustava,nain odravanja

5. Podaciosustavuproizvodnjetoplinskeenergije 5.1 Brojinstaliranihureajaza proizvodnjutoplinske energije 5.2 Ukupninazivniuinureaja zaproizvodnjutoplinske energije[kW] 5.3 Vrstagorivakojasekoriste 5.4 Vrstaregulacijeureajaza proizvodnjutoplinske energije 5.5 Pomoniureaji 5.6 Ostalipodsustaviza proizvodnjutoplinske energije(navestitip)

6. Opiskotla 6.1 Namjenakotla 6.2 Vrstagorivakojesekoristi 6.3 Vrstaureajaza proizvodnjutoplinske energije standardni niskotemperaturni kondenzacijski drugo.

6.4 6.5 6.6 6.7 6.8

6.9 6.10 6.11

Proizvoa Modelureaja Nazivniuinkotla Godinaproizvodnje Stupanjkorisnostiureaja zaproizvodnjutoplinske energije[%] (premapodacima proizvoaa) Tipplamenika Godinaproizvodnje plamenika Rasponsnageplamenika

76

6.12

Tipmodulacijerada plamenika

7. Opissustavarazvoda Tipdistribucijskog sustava/razvoda Otvoreni/zatvorenisustav Listarazvodnihkrugova premagrijanimzonama Stanje/materijal/debljina toplinskeizolacije distribucijskogsustava Prirodna/prisilnacirkulacija Ukupnanazivnasnaga crikulacijskihpumpi Tipovicirkulacijskihpumpi Sustavhidrauliki izbalansiran(DA/NE) Medijzaprijenostoplinske energije Temperaturamedija[C]

zrak voda ulje drugo polaz.........Cpovrat........C

8. Opisogrjevnihtijela 8.1 Tipogrjevnihtijela 8.2 Brojogrjevnihtijelaprema tipu konvektor. lankastaogrjevnatijela. ploastaogrjevnatijela. cijevniradijatori drugo konvektor. lankastaogrjevnatijela. ploastaogrjevnatijela. cijevniradijatori drugo

8.3

Instaliranitoplinski kapacitetogrjevnihtijela prematipu[kW]

8.4

Ukupnainstaliranasnaga ogrjevnihtijela[kW]

9. Opissustavaregulacije 9.1 Vrstaregulacijesustava 9.2 Tiplokalneregulacije 9.3 Tipcentralneregulacije 9.4 Mogunostvremenskog podeavanjaregulacije 9.5 Nainpodeavanja regulacijeodstrane korisnika(vrijeme, temperaturaitd) 9.6 Dostupnadokumentacijao rukovanjusustavom regulacije

10. Opissustavapripremepotronetoplevode(PTV) 10.1 NainpripremePTVa (protono/spremnik) 10.2 Izvortoplinskeenergije 10.3 NazivnasnagakotlazaPTV

77

10.4 10.5 10.6 10.7 10.8 10.9 10.10

Snagagrijaa VolumenspremnikaPTVa TemperaturaPTVa RegulacijaPTVa Tiprecirkulacije Regulacijarecirkulacije Stanjetoplinskeizolacije razvodasustavaPTV

11. Stvarnapotronjaenergije(premaraunima) 11.1 Ukupnagodinjapotronja ogrjevnogenergenta[kWh] 11.2 Ukupnagodinjapotronja ogrjevnogenergentaza grijanje[kWh] 11.3 Ukupnagodinjapotronja ogrjevnogenergentaza kuhanje[kWh] 11.4 Ukupnagodinjapotronja ogrjevnogenergentaza potronutopluvodu[kWh]

12. Rezultatiredovitogpregleda Pregleddokumentacije 12.1 Dokumentacijaosustavu grijanja(izvedbeniprojekt, projektodravanjaidr.) 12.2 Dokumentacijao odravanju/servisiranju 12.3 Izvjeeozadnjemredovitom pregledu 12.4 Podaciopotronjigorivau mjernimjedinicamaukojim segorivonabavlja (m3,litre,tone,) Potpuna/dostupna Nepotpuna/nedostupna Napomene:

Stvarni (premaraunima) Projektirani(podaciiz dokumentacije)

13.Nalazipregleda(*+ ....dobro0 ....prihvatljivo ....neprihvatljivo) Elementizapredaju Elementirazvoda energije* energije* Usklaenostsdokumentacijom istoa Brtvljenje Ocjenaodravanja Ocjenaservisiranja Toplinskaizolacija Elementiza proizvodnjuenergije*

78

Ocjenaenergetskeuinkovitosti Ostalo

1. 14.Podacioizvrenimmjerenjima Izmjerenitoplinskiuinak[kW] (podatakizispitnogizvjeaako postoji) Temperaturaukotlu[C] 2. Izmjerena: TemperaturauspremnikuPTVa[C] 4. Izmjerena: UdioO2u UdioCOudimnim Temperatura Temperatura Temperatura dimnim plinovima dimnih zrakau ukotlu plinovima plinova prostoriji % ppm C C C

3. Preporuena: 5. Preporuena: Stupanj Uvjeti korisnosti2 %

Izmjerene vrijednosti Doputene vrijednosti

15.Ukupnaocjenaenergetskeuinkovitostisustavagrijanja

16.Prijedlogmjerazapoboljanjeenergetskeuinkovitostisustavagrijanja Br. Naziviopis Utedeenergije Novaneutede Potrebna mjere [kWh/god] [kn/god.] ulaganja [kn] Energent1 Energent2 Energent3 Energent4 Jednostavni period povrata [godina] Utede emisijeCO2 [tCO2/god.]

1. 2. 3. 4.
2

Za ureaj za proizvodnju toplinske energije (kotao) potrebno je temeljem mjerenja utvrditi stvarni stupanj korisnosti i navesti ga na ovom mjestu.

79

________________ Datum________________

ZaNaruitelja: Imeiprezime Potpis

______________________________ ______________________________

Zaizvriteljaovlatenaosoba/imenovanaosobau ovlatenojpravnojosobizaprovoenjeredovitogpregleda: Imeiprezime ______________________________ Potpis ______________________________

80

3.18. Sadraj izvjee o provedenom redovitom pregledu sustava mehanike ventilacije/klimatizacije

IZVJEE OPROVEDENOMREDOVITOM PREGLEDUSUSTAVAKLIMATIZACIJE 1. Podacionaruiteljuredovitogpregleda 1.1 Imeiprezime/naziv Adresa: Telefon: Fax: Email: 1.2 Osobaodgovornaza kontrolnipregleduime naruitelja:

2. Podacioizvriteljuredovitogpregleda 2.1 Imeiprezime/naziv Adresa: Telefon: Fax: Email: Brojizregistraovlatenih osoba: 2.2 Ovlatenaosobaodgovorna zakontrolnipregleduime izvritelja: Brojizregistraovlatenih osoba:

3. Podaciozgradi 3.1 Nazivivrstazgrade teki srednji mali

3.2 3.3

3.4 3.5

Adresa Namjenazgrade(prema odredbamalanka7. Pravilnika) Godinaizgradnje Brojenergetskogcertifikata (akopostoji) IDISGE(akopostoji)

3.6

3.7

Povrinakondicioniranog prostora[m2] Obujamklimatiziranog prostora[m3] Toplinskikapacitetzgrade Cm Vrstazatiteodsunca

3.8

3.9

3.10

81

Podaciosustavumehanikeventilacije/klimatizacije 4.1 Godinaugradnjeilizadnje rekonstrukcijesustavaza klimatizaciju 4.2 Zahtijevaniprocesis ovlaivanje obziromnanamjenu suenje zgrade hlaenje grijanje dobavasvjeegzraka 4.3 Zahtijevanevrijednostipo unutarnjatemperaturazraka: izvedbenomprojektu(ili hlaenje......C drugojdostupnoj grijanje......C dokumentaciji) unutarnjarelativnavlanost:..........% brojizmjenazraka:..........h1 koliinaubacivanogzraka:..........m3/h 4.4.Elementzaproizvodnjuenergije 4.4.1 Vrstaureajaza kompresorski(vodomhlaen) proizvodnju kompresorski(zrakomhlaen) rashladne/toplinske splitsustav energije apsorpcijski toplinskapumpa drugo 4.4.2 Ukupanbrojinstaliranih ureaja 4.4.3 Klasifikacijakuita klimakomoreprema koeficijentuprolaska topline(HRNEN1886) 4.4.2 Klasaproputanja klimakomore(HRNEN 1886) 4.4.3 Klasaproputanja razvodnihkanala(HRNEN 15242) 4.4.4 Brojkompresorskih kompresorskihjedinicapoureaju jedinica ukupnokompresorskihjedinica 4.4.5 Rashladniuinak[kW] 4.4.6 Toplinskiuinak[kW] 4.4.7 Radnimedij 4.4.8 Predvienibrojsatirada [h/god] 4.4.9 EER/COP 4.4.10 Nainupravljanja programirano runo CNS 4.4.11 Spremnikrashladne da ne energije 4.4.11a Obujam/temperatura m3 C 4.4.11b Izolacija primjerena neprimjerena 4.5.Elementirazvodaenergije 4.5.1 Medijzaprijenostoplinske zrak voda zranovodeni

4.

82

4.5.2

4.5.3

4.5.4

energije Protokmedija(akoje dostupnoizprojektaili podatakspumpi) Padtlaka(akojedostupno izprojektailipodataks pumpi) Temperaturamedija[C]

freon(plinski) m3/h Pa polaz .........Cpovrat........C konvektor.....kW.....h/god stropnohlaenje.....kW.....h/god povrinskohlaenje.....kW.....h/god ispariva(splitsustavi).....kW.....h/god prijenosniktoplinezaprozraivanje .....kW.....h/god ventilator.....kW drugo.....kW.....h/god kWh/god programirano runo CNS Napomene:

3.6Elementizapredajuenergije 3.6.1 Vrstaipripadajui kapacitetelemenataza predajuenergije,satirada natomoptereenju

3.6.2

3.6.3 3.7

Toplinskasnaga prijenosnikatoplinske energijeibrojsatirada Nainupravljanja Serviser(i)sustava

5. Rezultatiredovitogpregleda Pregleddokumentacije 5.1 Dokumentacijaosustavu zaklimatizaciju(projekt izvedenogstanja,projekt odravanjaidr.) 5.2 Dokumentacijao odravanju/servisiranju 5.3 Izvjeeozadnjem redovitompregledu 5.4 Podaciouporabienergije Potpuna/dostupna Nepotpuna/nedostupna

Stvarnipodaci Podaciizdokumentacije el.ene................kWh el.ene................kWh rashl.ene...........kWh rashl.ene...........kWh topl.ene.............kWh topl.ene............kWh drugo...kWh drugo...kWh 5.5Nalazivizualnogpregleda(*+....dobro0 ....prihvatljivo ....neprihvatljivo) Elementizapredaju Elementirazvoda energije* energije* 5.5.1 Usklaenosts dokumentacijom 5.5.2 istoa 5.5.3 Brtvljenje 5.5.4 Ocjenaodravanja 5.5.5 Ocjenaservisiranja 5.5.6 Toplinskaizolacija

Elementiza proizvodnjuenergije*

83

5.5.7 5.5.8

5.5.9 5.5.10

Kondenzacija Ocjenaenergetske uinkovitosti(stupanj korisnosti)3 Regulacija Ostalo

5.6.Podacioizvrenimmjerenjima4 5.6.1 Temperaturakondicioniranogprostora[C] 5.6.2 Relativnavlanostkondicioniranog prostora 5.6.3 5.6.3.1 5.6.3.2 5.6.3.3 5.6.3.4 5.6.3.5 5.6.4 5.6.4.1 5.6.4.2 5.6.4.3 SustavhlaenjaiznormeEN15240 Tlakkondenzacije[Pa] Tlakisparavanja[Pa] Temperaturaisparavanja[C] Temperaturakondenzacije[C] Dobavnasnaga[kW] Ventilacijskakomora(jedinica)iznormeEN15239 Protokdovedenog/odvedenogzraka [m3/h] Potronjaelektrineenergije[kW] Padtlakanafilteru [Pa]

6.Ukupnaocjenaenergetskeuinkovitostisustavaklimatizacije

7.Prijedlogmjerazapoboljanjeenergetskeuinkovitostisustavaklimatizacije Br. Naziviopis Utedeenergije Novaneutede Potrebna mjere [kWh/god] [kn/god.] ulaganja [kn] Energent1 Energent2 Energent3 Energent4 Jednostavni period povrata [godina] Utede emisijeCO2 [tCO2/god.]

1. 2. 3. 4.

3 4

Za generator topline potrebno je temeljem mjerenja utvrditi stvarni stupanj korisnosti i navesti ga na ovom mjestu. U tablicu dodavati redove u skladu s izvrenim brojem mjerenja.

84

 U ________________ Datum________________

ZaNaruitelja: Imeiprezime Potpis

______________________________ ______________________________

Zaizvriteljaovlatenaosoba/imenovanaosobau ovlatenojpravnojosobizaprovoenjeredovitogpregleda: Imeiprezime ______________________________ Potpis ______________________________

85