357

Ocjene i prikazi
Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. dru. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 26(2008), str. 333383
Andre| Komac, Od me]ne grof]e do de2eIe. UIrlk lll. Spunhelm ln Krun]sku t 13.
stoIet]u, uvod. sludqa Ieler Slih, rir. i ur. Miha Kosi, Thesaurus memoriae, ser. Dis-
serlaliones, 5, Zalozba ZRC, Zgodovinski inslilul Milka Kosa ZRC SAZU, L|ubl|ana
2006., 324 slr. (8 ov. zeml|ovida + 10 slik. riloga + 6 rodosl. lablica + 2 grahkona +
2 lablice + 5 riloga)
Ovo se l|elo u srn|u naunila ela godisn|ica od lragine smrli Andre|a Komca, mladoga
slovenskog medievisla, zal|ubl|enika u hrvalski }adran i hrvalsko sredn|ov|ekovl|e. Naunile
su se, evo, i dvi|e godine olkako |e ob|avl|en rukois n|egove neobran|ene doklorske diserlaci-
|e, ko|i |e kao kn|igu gorn|eg naslova riredio i za lisak uredio Komev kolega i ri|alel| Miha
Kosi, a uvodnu sludi|u naisao Komev menlor i kolega, rofesor Ieler Slih.
Tko |e bio Andre| Komac le zaslo i mi, uz slovenske kolege, os|ecamo nenadoknadiv gu-
bilak zbog n|egove smrli`
Dilomirao |e u lin|u 1996. na Ods|eku za ovi|esl Iilozofskog fakullela u L|ubl|ani.
}os |e za sludenlskih dana u Dubrovniku redovilo sud|elovao u radu L|elne medievislike
radionice, gd|e |e s kolegama iz Hrvalske (uz slruno vodslvo rofesora Ods|eka za ovi|esl
Iilozofskog fakullela u Zagrebu) radio na arhivalnomu gradivu Dubrovake Reublike. Te
su godine bile lemel|em n|egovih buducih bliskih konlakala s kolegama iz Hrvalske (medu
mnogobro|nima iz Zagreba, slekao |e svo|om olvorenoscu i neosrednoscu ri|alel|e i medu
sudionicima rve generaci|e sludenala ovi|esli iz Iule). Cim |e dilomirao, uisao |e osl-
dilomski sludi| na Medieval Department of Central European University u udimesli, gd|e |e
uoznao nove hrvalske medievisle. Magislrirao |e dakle god. 1997. na lom Ods|eku s na|-
visom oc|enom na lemi (The Ministerials of the Spanheims and Their Social Development in the
Thirteenth and First Half of the Fourteenth Century) ko|a |e di|elom obuhvacala i hrvalsko sred-
n|ov|ekovl|e, osobilo ono u Islri, Hrvalskom rimor|u i Dalmaci|i. Od god. 1998. radio |e na
Ods|eku za ovi|esl u L|ubl|ani kao asislenl, a isle |e godine zaoeo i sludi| na resliznomu
|nsiiiui jur csicrrcicniscnc Gcscnicnisjcrscnung u eu. Na lom |e inslilulu olozio sve isile,
obranio tezu (Krain zviscncn Kaiscr, |ursicn un! |c|a|cn Gruppcn tcn Minisicria|cn. |in Bciirag
zur pc|iiiscncn Gcscnicnic Krains in !cr crsicn H/|jic !cs 13. janrnun!cris, zu !cn Anj/ngcn !cr
Landesherrschaft und des lokalen Adels) le lako oslao |ednim od lro|ice slovenskih medievisla
ko|ima |e lo us|elo (medu Hrvalima |e dilomu log inslilula slekao samo Tadi|a Smiiklas).
Dok |e boravio u eu, islovremeno |e riremao doklorsku diserlaci|u s lemom naznaenom
u gorn|em naslovu na malinom fakullelu u L|ubl|ani. Rukois diserlaci|e redao |e u lin|u
2003., a nakon n|ezine |e obrane (u ru|nu) laniran naslavak n|egova rada na malinom ods|e-
ku u L|ubl|ani, ali i olovicu radnog vremena u Znanslveno-raziskovalnom sredisu Univerze
na Irimorskem u Koru. No smrlno |e slradao kra| Dugog oloka baveci se odvodnim ribo-
lovom, omil|enim sorlom u ko|emu |e bio golovo rofesionalac.
Neobran|ena diserlaci|a iak |e doziv|ela znanslvenu rosudbu lima uglednih sloven-
skih slrun|aka ko|i su |e na koncu ob|avili u reslizno| seri|i Zgodovinskog inslilula Milka
Kosa Znanslvenoraziskovalnog cenlra Slovenske akademi|e znanosli in umelnosli. Razlog |e
risluan|u uredivan|a leksla za lisak uravo le diserlaci|e bio |ednoslavan. Naime, iako se
lema inila odavno asolviranom, a doladasn|i rezullali slovenske i sus|ednih hisloriografi|a
ko|e su se bavile sredn|ov|ekovnom rosloscu zemal|a danasn|e Sloveni|e ulemel|enim, neo-
358
Ocjene i prikazi
Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. dru. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 26(2008), str. 333383
borivim i aulorilelom znamenilih ov|esniara nedodirl|ivim, Komev |e rislu lemi, obrada
rasolozivog gradiva i r|esen|e ko|e |e onudio oluno zas|enilo doladasn|e inlerrelaci|e
log razdobl|a slovenske ovi|esli. Komeva hisloriografska radoznalosl, smisao za komara-
livne analize, oznavan|e sline roblemalike razvo|a druslvenih i olilikih odnosa zemal|a
sredn|oeuroskog roslora i kriliki, ali oslen, rislu oslignucima slari|e hisloriografi|e
odlike su zreloga znanslvenika ko|emu ni|e bilo lesko oslonom na izvorno gradivo revidirali
uslal|ene oglede i lumaen|a ovi|esli s ko|om se ozabavio i lime |e u znanslvenom i slru-
nom smislu okrenuo slvar s mrlve loke. Olkud bol|eg razloga za risluan|e uredivan|u
lakva d|ela za lisak`
No Komac se obradu|uci sredn|ov|ekovnu ovi|esl Kran|ske i n|ezinih velikaskih obilel|i
ni|e ograniio n|ezinim medama, vec |e raleci sudbine lih obilel|i u veliko| m|eri r|esavao
konlroverze ili neoborive hisloriografske rikaze ovi|esli n|o| sus|ednih zemal|a, a lako i
Islre i Merani|e. }asno, ni|e mogao zaobici ni olilike odnose i dolica|e lanova lih obilel|i
sa zemal|skim gosodarima Iurlani|e, osobilo s akvile|skim alri|arsima, olom s Mleanima
u Islri, ali i s vladarima ladasn|e Hrvalske i Dalmaci|e. U ovom ce rikazu bili ri|ei uravo o
lim saslavnicama Komeve kn|ige.
Nakon esede urednika (11-12) Mihe Kosi|a i Uvodne sludi|e (13-23) Ielera Sliha,
Komac |e u Uvodu (25-47) u ologlavl|u naslova Vsebina dezele in dezelnega gososlva
dinasl kol gosod in sodnik dezele (31-33) usoredu|uci razvo|ni roces u Kran|sko| ri-
omenuo da |e i akvile|ski alri|arh Wolfger (1204. 1218.) kao sv|elovni gosodar, markgrof,
risegnuo red biskuima i magnalima da ce osigurali blagoslan|e i uvali ugled ilavo| Islri.
Ni|e lom rilikom Komac rouslio naglasili dugolra|no uv|eren|e slari|e hisloriografi|e da |e
Wolfgerova israva naslala sredinom ili red sam kra| 11. slol|eca (32, bil|. 41). Ni|e rouslio
naglasili ni nova oslignuca ovi|esne znanosli u o|asn|en|u reobrazbe lerilori|alnog domi-
ni|a/gosodslva u dezelu/zeml|u isliuci u ologlavl|u Nove|se raziskave (43-44) medu
inima i rezullale do ko|ih |e dosao I. Slih radeci na Iazinsko| grofovi|i (44, bil|. 101).
Ioglavl|e Kran|ska v 12. in zaelku 13. slolel|a dezinlegraci|a me|ne grofi|e oskus
lerilori|alnega zaokrozevan|a grofov Andeskih (47-79) odi|el|eno |e, kao i sva oslala oglav-
l|a, u vrlo regledan i sadrza|no lako shvall|iv niz man|ih c|elina i ologlavl|a. Vec u rvom
ologlavl|u naslova Nemo ogle|skih alri|arhov kol formalnih me|nih grofov (47-51), Ko-
mac nakon oisa niza sm|ena na vlasli li|ekom 11. sl. na roslorima markgrofovi|e Kran|ske i
markgrofovi|e Islre (47, bil|. 110) razr|esu|e uvri|ezeno misl|en|e da |e naslov marchio de Soune
u slua|u imenovan|a oko 1100. god. Slarkhanda bio o ovlaslima islov|elan liluli marchio
ko|u su nosili u Islri nam|esnici akvile|skih alri|arha (51, bil|. 126). C|elina Grof|e Andeski
v roslori med Alami in }adranom v 12. slolel|u (52-63) zaoin|e kralkim regledom ra-
zvo|a ri|enosa vlasli s obilel|i Weimar-Orlamnde na Andechse Meranske, ali i os|edovnog
siren|a Andechsa na odru|e ko|emu su sredisla v|ero|alno bila Viava i Ioslo|na, dakle na
roslor ko|i se nalazio izmedu ondasn|ih granica Kran|ske, Islre i Iurlani|e, slo u dosadasn|o|
hisloriografi|i |os ni|e adekvalno vrednovano (53, bil|. 137). C|elina od naslovom Kol za-
vezniki cesar|a Iriderika arbarose do islrskega in meranskoga naslova (55-63) s lri man|a
ologlavl|a |esu, s ozici|a lokalne ovi|esli hrvalskih di|elova Islre i Merani|e, lekslovi ko|i
ce bili izvan svake sumn|e referenlnom lokom buduceg rada hrvalskih ov|esniara. Naime
uloga Andechsa Meranskih kao islarskih markgrofova i meranskih vo|voda u olilici Iridrika
359
Ocjene i prikazi
Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. dru. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 26(2008), str. 333383
arbarose bila |e kl|unom u lrenucima kada vrlo aklivnu i agresivnu oliliku na roslorima
Hrvalske i Dalmaci|e vode izanl i Veneci|a (59-60). Ne samo lo, Komac |e us|esno ob|asnio
i olilike, ali i lerilori|alne asiraci|e Andechsa rema hrvalskim zeml|ama. Zaniml|ivo |e,
rim|erice, da |e vo|voda erlold god. 1182. islakao u |edno| lislini lilulu Dalmacie Cromacieque
(sic!) dux, le da se i god. 1195. redslavl|ao ne samo kao dux Meranie, nego i kao dux Dalmatiae
(62, bil|. 193). Sl|edeca c|elina naslova Vrasan|e andeske Kran|ske (64-71) na rvi ogled ne
nudi zaniml|ivosli ko|e bi hrvalske slun|ake mogle zainlrigirali. No naslovi ologlavl|a
Hioleze o namesnislvu (64-65), 'Cremonska lislina' in Haulmannovi argumenli (65-66)
i Krilika i obraun (66-71) slrun|acima islarskog sredn|ov|ekovl|a ilekako rivlae ozor-
nosl. Kl|uan |e o|am u svemu lzv. Cremonska listina. Naime Komac Haulmannovu hiolezu
o nam|esnislvu Andechsa nad Islrom i Kran|skom do god. 1208., kada im |e lo nam|esnislvo
oduzelo zbog n|ihova navodnog sud|elovan|a u umorslvu kral|a Iilia avarskoga, obara kri-
likom analizom Cremonske listine, s ko|om |e okazao da su, doduse, nam|esnislvo akvile|ski
alri|arsi usoslavili kao inslrumenl vladan|a Islrom, ali da lakav inslrumenl ni|e oslo|ao
u markgrofovi|i Kran|sko|, le da su Andechsi bili zaisla neosrednim uravilel|ima, dakle
markgrofovima Kran|ske (64-71). Uozorio |e oelovano da se |edino isravnim risluom
Islri i Kran|sko| kao zasebnim markgrofovi|ama moze ob|eklivno sagledali ladasn|a roslosl
lih dvi|u kra|ina. U c|elini od naslovom Vsebina andeskega gososlva na Kran|skem
iskan|e odgovorov (71-79), ak, nudi nam se vrlo zaniml|ivo ologlavl|e Me|na grofi|a in
andesko lerilorialno gososlvo na Kran|skem in v Islri (74-77), ko|i |e Komcu osluzio da
ob|asni dvoznanosl (sireg i uzeg) o|ma Merani|e (74-75), da bi na kra|u islaknuo kako |e
razvo|ni ul Islre bio drugai|im i od dukala Merani|e, |er |e kao drzavno dobro/feud od|e-
l|ivano imenovanim uravilel|ima li|ekom 11. i 12. sl. kao markgrofovi|a. Zorno |e ob|asnio i
ovezanosl Islre, Merani|e i Kran|ske reko obilel|i Andechsa Meranskih, a ko|a bi se mogla
do odredene m|ere usoredili, rim|erice, s razvo|nim rocesom ob|edin|avan|a lerilori|alno-
uravnih c|elina ko|e su u konanici oblikovali dezelu/zeml|u Sla|ersku. Da |e lakav roces
dovrsen na os|edima i roslorima vlasli Andechsa, Komac ne bi bio iznenaden Merani|om
ili ak Islrom, a zaravo na|man|e Kran|skom kao novom dezelom (75-77).
Dinasli in lerilori|i ozemel|ska razdrobl|enosl in bo| za revlado nad ozeml|em nek-
dan|e me|ne grofi|e v rvi olovici 13. slolel|a (81-145) oglavl|e |e niza zaniml|ivih i bro|nih
nedovol|no ili osve neoznalih vi|esli o magnalskim i vladarskim obilel|ima ko|e su se na-
slo|ale domoci furlanskih, islarskih i kran|skih lerilori|a. U lo| su borbi redn|aili abenberzi,
Sanheimi, Andechs Meranski, Visn|egorski i Goriki (81-101). Iolom sli|ede ologlavl|a o
minisleri|alima Andechsa Meranskih (102-112), Sanheima (112-123) i Visn|egorskih (124-134)
u ko|ima se nanovo nalaze odaci o n|ihovu d|elovan|u na roslorima Islre, ali i zaadne Hr-
valske. Zaniml|iv |e, rim|erice, ois konlinuiranih nasrla|a Alberla Visn|egorskog i n|egovih
minisleri|ala na elu Kra|inu u vri|eme vladavine ugarsko-hrvalskog kral|a ele III. (1173.
1196.), dok ih ni|e u odluu|ucem srazu orazio knez Sl|ean abonic (124 i 131).
Celvrlo oglavl|e naslova Koroski vo|voda Ulrik III., dominus Carniole et Marchie v so-
delovan|u s lemslvom uslvar|eni lemel|i oznosredn|eveske dezele Kran|ske (147-258) su-
slavno rezenlira uson Ulrika Sanheima nakon smrli vo|vode Iridrika II. abenberskoga
(1246.). Iremda |e ilavo oglavl|e sa slovenske ozici|e nosivo i kl|uno o samu kn|igu,
hrvalskim su medievislima iak na|zaniml|ivi|a ologlavl|a Vo|aski konflikl s alriarhom
360
Ocjene i prikazi
Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. dru. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 26(2008), str. 333383
za revlado nad Kran|sko in Marko (166-170), Mirovna ogodba v Cedadu novembra 1261
Ulrikov oraz ali remisl|ena olilina oleza` (170-174) i Konna Ulrikova zmaga in
ulrdilev na Kran|skem (174-180). U lim su ologlavl|ima oisana Ulrikova naslo|an|a da
kao nasl|ednik Andechsa Meranskih o zensko| lini|i osori rava akvile|skih alri|arha na
roslore Islre, Merani|e i visn|egorske os|ede, zbog ega |e ulazio u olvorene sukobe s alri-
|arhom Grgurom. Na kra|u su neri|alel|slva lih dva|u rivala rerasla u saveznislvo uereno
roliv grofova Gorikih zbog n|ihove rasluce moci i agresivne olilike rema Islri i Iurlani|i.
Islra i Hrvalska u lom su oglavl|u zadn|i ul somenule u c|elini naslova Ozemel|ski obseg
dezele (242-258) rilikom oisa zaadnih i |uznih kran|skih granica.
Iznimno vazno oglavl|e kn|ige za slovensku medievisliku |esl Zakl|uek (259-266), ali
i u lom oglavl|u golovo da i nema m|esla a da se ne somenu Islra, Merani|a, Hrvalska i
Dalmaci|a (nr. 259-262 i 264-265). Nakon n|ega sli|ede Dodalki (267-324) kao slo su razni
rilozi (267-278), kralice korislene u d|elu (279-280), neob|avl|eni i ob|avl|eni izvori (281-284),
korislena lileralura (285-298), kazala ovi|esnih zeml|ovida, slikovnih riloga, lablica, gra-
fikona i rodoslovnih lablica (299-302), sazelak na n|emakom |eziku (303-312) le slvarno i
imensko kazalo (313-324).
Na unularn|o| slrani zadn|ih korica olisnula |e i |esma osvecena iscu kn|ige od naslo-
vom Ka| ravis ko|u olisu|e Tone Kunlner. Irikaz zavrsavam rvim slihovima le |esme:
Ka| ravis, Andre|, / ki si raziskoval zgodovino, / ki si reziral varno lilvino....
Ivan }urkovic
Knul Vikor, Betueen God und the SuItun. A Hlstor of lsIumlc Luu, Hursl & Com-
any, London 2005., 400 slr.
Irema ri|eima samog aulora, ova |e kn|iga rvi uvodni udzbenik za ovi|esl islamskog
rava na engleskom |eziku od 1964. godine (slr. vi). Vikor nema nam|eru usredoloili se na
sadrza| rava kao slo su lo, rim|erice, inili Neil Coulson (History of Islamic Law) ili }oseh
Schachl (Introduction to Islamic Law), vec u rvi lan slavl|a n|egov ovi|esni razvilak. Udzbe-
nik |e kao lakav rvenslveno nami|en|en sludenlima islamskih sludi|a, ali i svima onima ko-
|ima |e olreban oci uvid u ovo izrazilo slozeno ol|e. Iokra| uvoda u oca naela i ovi|esl
islamskog rava izv|esno |e iako lo aulor nigd|e izriilo ne navodi kako |e u naslanku ove
kn|ige risulan |os |edan cil|: Vikor se lrudi razluili roslosl, ali i sadasn|osl islamskog rava
od slereolia ko|e ros|eni Zaadn|ak ga|i rema o|movima kao slo su seri|al (Snaria) ili
nu!u! (kuranom roisane kazne). Nas |e suvremeni svi|el rozel slrahom od neoznalog
u ko|em se ri|e islam neri|elko ovezu|e sa fundamenlalizmom, rimilivnoscu i barbar-
slvom. Vikor se lrudi rasrsili lakve redrasude lime slo razolkriva islinu o seri|alu i islam-
skom ravu. Iri lome lo ini nenamell|ivo, dousla|uci ilalel|u da sam izvodi zakl|uke iz
redslavl|ene grade.
Iored uvoda i eliri c|eline, od ko|ih se kn|iga saslo|i, od velike |e vaznosli izrazilo bogal
o|movnik u dodalku. uduci da aulor araske ri|ei revodi samo rilikom rvog somena,
o|movnik znalno olaksava ilan|e leksla, a u|edno sluzi i kao svo|evrsni koncizni r|enik
islamske ravne lerminologi|e.