MARKO MATI

AGRO EKONOMSKI POJMOVNIK

U POSLOVNOM SVIJETU

impressum
SVEUILITE U MOSTARU Agronomski i Prehrambeno- tehnoloki fakultet

Nakladnik

Prof. dr. sc. MARKO MATI

AGRO EKONOMSKI POJMOVNIK

U POSLOVNOM SVIJETU

MOSTAR, 2009.

Mojim roditeljima Stani i Ivanu, u znak trajnog sjeanja i neizmjerne zahvalnosti.

PREDGOVOR

U uvjetima trinog privreivanja problematika voenja i upravljanja poslovanjem i razvojem poduzea postaje veoma vana zadaa, jer trite kao vrlo objektivan instrumentarij ne oprata pogreke u rukovoenju i upravljanju. Svaka eventualna pogreka ima svoju cijenu kuju poduzee mora skupo platiti. Trino gospodarstvo temeljeno na pluralizmu vlasnitva i poduzetnitvu u fokus stavlja itav niz problema koje treba bez odlaganja temeljito i struno rijeiti. Da bi se to postiglo potrebna je kvalitetna informacijska podloga, vjetina i velika koliina primijenjenog ekonomskog znanja. Suvremena poduzea kako u oblasti privrede tako i u van privredi zahtijevaju stalne upravljake akcije da bi djelovale i razvijale se u sloenom, esto puta neizvjesnom i dinaminom okruenju. Menadment ka poslovna filozofija postaje sve vie dio svakodnevnog ivota, aktualna profesija i osnovni sadraj mnogih obrazovnih modula i nastavnih procesa. Razvoj pojedine struke uvjetovan je i razvojem znanosti iz njenog podruja to u konanici rezultira i gospodarskim probitkom koje ta struka ostvaruje. Zbog toga sam pokuao prikupiti rijei i pojmove koji se rabe u strunoj ekonomskoj i agroekonomskoj literaturi, dati njihovo objanjenje, te tako popuniti prazninu koja je ujedno zapreka u praenju i izuavanju strune i znanstvene literature. Sve rijei i pojmovi svrstani su abecednim redom jer mislim da je to jednostavnije i praktinije nego ih sloiti po podrujima koje obrauju. 5

Pri sastavljanju rijei i pojmova sluio sam se vlastitim biljekama, dostupnom strunom literaturom, poslovnim, ekonomskim i financijskim rjenicima, nizom strunih rjenika stranih jezika, kao i nekim prijevodima amerike strune literature. Ova knjiga namijenjena je prije svega studentima ekonomske i agroekonomske znanosti, a moe istovremeno posluiti i kao literatura za sve one koji se teorijski i praktino, znatno ire i dublje profesionalno bave pitanjima i rjeavanjem problema ekonomske i agroekonomske struke. Takoer ova knjiga moe uspjeno posluiti poduzetnicima kod poslovanja, voenja i upravljanja svojim biznisom, kao i svima onima koji se ovom djelatnosti u budunosti namjeravaju aktivno baviti. Kvaliteti ove knjige posebno su potpomogli uvaeni recenzenti prof. dr.sc. Ante Kolega, redovni profesor Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, prof.dr.sc. Marko Ivankovi izvanredni profesor Agronomskog i Prehrambenog-tehnolokog fakulteta u Mostaru, i prof.dr.sc. Drago Radi izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Mostaru, svojim strunim, korisnim i utemeljenim primjedbama, sugestijama i prijedlozima, na emu im se iskreno zahvaljujem. Autor ovom prilikom se zahvaljuje lektoru, tehnikom osoblju, nakladniku, kao i svim drugim koji su na bilo koji nain pomogli u objavljivanju ove knjige. I na kraju, elim se posebno zahvaliti pojedincima, poduzeima i institucijama koji su svojim novanim prilozima omoguili tiskanje knjige i tako mi uinili veliko zadovoljstvo da svoju ideju pretvorim u stvarnost. Mostar, 20. veljae 2009. Autor

A
ADMINISTRACIJA U PODUZEU, reguliranje i pravilno provoenje postupaka kojima je odreeno funkcioniranje poduzea. Administracija postoji u svim oblastima djelatnosti, a sa razvojem proizvodnje postaje opsenija i sloenija. Administracija je neminovna jer se njom osigurava zakonitost poslovanja poduzea. ADMINISTRACIJA, oznaava u poduzetnitvu sve one osobe koje ne rade u funkciji proizvodnje. Rukovoditelji, direktori i menaderi spadaju u administraciju. Broj administracije u poduzeu obino iznosi od 6 do 15 % od ukupnog broja zaposlenih. ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE PRIVREDOM, oblik organizacije drutva u kome privredom upravlja dravna administracija administrativnim metodama. Administrativno upravljanje se pojavljuje u svim suvremenim zemljama, ali u razliitim varijantama. ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE, rukovoenje i upravljanje u poduzeima i drugim institucijama preko dravnih organa. AGENCIJA, poduzee, predstavnitvo ili zastupnitvo. Za svoj rad trgovake agencije od kupca naplauje proviziju. Turistike agencije vre uslugu putnicima. AGENT, posrednik, metar bavi se raznim posrednikim poslovima. AGRAR, poljoprivreda, poljoprivredna proizvodnja u irem smislu. AGRARNA POLITIKA, sustav mjera (ekonomskih, pravnih, politikih) koje poduzimaju organi vlasti da bi uticali na poljoprivrednu proizvodnju. AGRARNA PRENASELJENOST, viak aktivnog stanovnitva u poljo7

privredi. To je u stvari onaj viak stanovnitva koji bi mogao napustiti poljoprivrednu proizvodnju, a da se pri darom stupnju tehnike poljoprivredna proizvodnja ne smanji. AGRARNA REFORMA, mjera dravne vlasti kojima se mijenjaju posjedovni odnosi u poljoprivredi tj. prinudno se izazivaju promjene vlasnitva nad zemljom, tako da se agrarnom reformom zapravo provodi preraspodjela zemlje i zemljinog vlasnitva. AGREGATNA AUTONOMNA POTRONJA, je agregatna eljena potronja koja ukljuuje autonomnu potronju i autonomne investicije, koje ne ovise o razini nacionalnog dohotka. AGROMINIMUM, ili minimum agrotehnikih mjera koje se propisuju kao obvezne za sve poljoprivredne proizvoae da bi se postigao prosjeni prinos. AGROMJERE, skup mjera koje se podrazumijevaju u oblasti poljoprivredne proizvodnje radi postizanja optimalnih rezultata, u danim uvjetima. Agromjere obuhvaaju pored niza tehnikih i meliorativnih mjera i sve organizacijske mjere usmjerene na unaprjeenje i poveanje poljoprivredne proizvodnje. AGROTEHNIKA, skup svih tehnikih radova koji se izvode u poljoprivredi radi postizanja odreenih prinosa. Agrotehnika se izvodi primjenom strojeva, odgovarajuih ureaja i tehnike. AGROTEHNIKA OPENITO, vjetina obrade tla. Obuhvaa sve tehnike radove kod obrade tla: sjetva, njega i etva usjeva. AKCELERATOR, koeficijent koji pokazuje omjer promjene veliine jedne ekonomske pojave izazvane promjenom neke druge. Npr, odnos izmeu investicija i potronje. Poveanje potronje dovodi do znaajnog porasta investicija. AKCEPT, je radnja na mjenici koju je indosirala neka banka; tj. banka je dala garanciju da e platiti novani iznos naznaen u mjenici ako kupac ne plati ili ne mogne platiti dospjelu obavezu. 8

AKONTACIJA, (predujam), djelomina isplata nedospjelih obaveza ili djelomino plaanje neke usluge prije nego je usluga obavljena. AKORD, nain plaanja radnika u kom poslodavac plaa radnika prema jedinici ostvarene proizvodnje npr. 1 KM za jedan komad proizvoda. AKREDITIV, nalog (ovlatenje) koje daje komitent svojoj banci da ova isplati pod odreenim uvjetima nekom treem licu odreenu sumu novca. Koristi se najee u meunarodnoj trgovini, jer pri plaanju daje veliku sigurnost i kupcu i prodavaocu robe. AKREDITIV OPENITO, sporazum s bankom da nalogodavcu (klijentu) uini novac dostupnim u inozemstvu. Klijentov raun se zaduuje za traenu svotu novca, a banka potom daje nalog svojoj korespondentnoj banci da klijentu stavi na raspolaganje novac gdje on to eli. Banka alje korespondentnoj banci kopiju klijentova potpisa, kao osiguranje od moguih prevara. AKTIVA S PROMIJENJENOM STOPOM, je aktiva koja se moe obnoviti i time joj se moe odrediti nova cijena u planskom obzoru banke. AKTIVA, cjelokupna sredstva nekog privrednog subjekta koja upotrebljava za obavljanje privredne djelatnosti. Aktiva je i lijeva strana bilance, gdje se iskazuje stanje sredstava u poduzeu. AKUMULACIJA KAPITALA, pretvaranje vika vrijednosti u kapital, koji je odlika kapitalizma. Kapitalista prisvaja viak vrijednosti i dio koji ne potroi za osobnu potronju pretvara u kapital koji ulae u daljnju proizvodnju ili investicije. AKUMULACIJA, sakupljanje novca ili materijalnih dobara radi troenja u budunosti. ALIMENTACIJA, zakonsko izdravanje po osnovu srodstva, branog odnosa i usvajanja, a provodi se na osnovu sudskog rjeenja. ALOKACIJA, nain na koji neka ekonomija razdjeljuje svoje resurse meu mogue korisnike da bi se proizveo odreeni skup finalnih dobara. 9

ALOTMAN, koliina dionica koja se dodjeljuje onima to su ih upisali kad je za neku emisiju vrijednosnica ostvaren prekomjeran upis. ALTERNATIVA, izbor izmeu dvije ili vie mogunosti kod donoenja konane odluke. AMANDMAN, dodatak nekom zakonu, ispravak, pismeni prijedlog, izmjena ili dopuna zakonskog prijedloga, ugovora, odluke i slinih akata. AMBALAA, materijal u koji se stavlja roba da bi se zatitila za vrijeme uvanja, manipulacije ili transporta. To su omoti, burad, kutije, tube, cisterne i dr. Pored zadatka da uva robu, od ambalae se zahtijeva da robu i reklamira. Svojim izgledom ambalaa treba da privue pozornost kupca i da mu ostane u sjeanju. Osnovna podjela ambalae je na neodvojivu i odvojivu. Neodvojiva ambalaa je sastavni dio robe i bez nje se proizvod ne moe prodavati, a odvojiva ambalaa se lako odvaja od robe. Neodvojiva ambalaa ulazi u prodajnu cijenu robe cijelom svojom vrijednou, dok se vrijednost odvojene ambalae rasporeuje na proizvode u nekoliko obraunskih perioda. AMORTIZACIJA DUGA, vri se tako da dunik u jednakim vremenskim razmacima (godinje, polugodinje, tromjeseno itd.) otplauje povjeriocu dospjele kamate i dio osnovnog duga. Iznos koji sadri kamatu i otplatu zove se anuitet (obrok). Anuitet moe biti godinji, polugodinji i dr. Obino su svi anuiteti jednaki (osim posljednjeg, koji se neznatno razlikuje od ostalih zbog zaokruivanja), a kamata sadrana u njemu opada iz perioda u period dok otplata raste. Amortizacija duga se vri prema unaprijed sastavljenom amortizacijskom planu (oplata osnova ili otplatni plan). AMORTIZACIJA OSNOVNIH SREDSTAVA, vri se zbog postupnog smanjivanja njihove vrijednosti. Zato se smanjeni dio vrijednosti, odnosno dio vrijednosti koji se prenosi na proizvod knjigovodstveno otpisuje-amortizira i uraunava u proizvod kao dio trokova. Kako je tehnika opremljenost sada sve vea, to je amortizacija u velikom broju poduzea sve znaajniji troak. Amortizacija osnovnih sredstava ima tri glavna za10

datka: 1. da izrazi tehniko i ekonomsko troenje; 2. da ustanovi koji dio vrijednosti osnovnih sredstava prelazi na proizvode i 3. da osigura mogunost obnavljanja osnovnih sredstava. Obraun amortizacije se vri tako da se utvrdi vrijednost osnovnog sredstva i godinja stopa amortizacije. Zakonom je propisana minimalna stopa amortizacije osnovnih sredstava, ali poduzee moe samo utvrditi veu stopu od propisane . Amortizacija je fiksni troak, pa je njen utjecaj na cijenu kotanja jedinice proizvoda obrnut od stupnja koritenja kapaciteta. Ukalkulirana amortizacija je iznos amortizacije uraunat (ukalkuliran u cijenu kotanja gotovih proizvoda). Utvrivanje amortizacije na ovaj nain vri se tako da se iznos amortizacije za odreeni vremenski period raspodjeli na planiranu proizvodnju u tom periodu. Funkcionalna amortizacija se utvruje prema proizvodnoj sposobnosti osnovnog sredstva, a ne prema vijeku trajanja. Za kamion se amortizacija izraunava (utvruje) prema prijeenim kilometrima. Vremenska amortizacija se utvruje na osnovu vremena uporabe osnovnog sredstva (vijek trajanja). Npr., ako je vijek 100 = 12 1 2 ,5 . 8 AMORTIZACIJA, pad vrijednosti imovine, a u raunovodstvenom smislu oznaava procijenjeni novani iznos potroenog ili zastarjelog kapitala. U funkcionalnom smislu predstavlja prenoenje vrijednosti osnovnih sredstava na outputne (proizvode) koji se proizvode u procesu proizvodnje. trajanja 8 godina, onda je stopa amortizacije 12,5 % jer je AMORTIZACIJSKA KVOTA, dio amortizacije koji se obraunava i uplauje na vrijednost jedne stvari koja ini osnovno sredstvo, odnosno na grupu osnovnih sredstava na koju se obraunava amortizacija. Kvota amortizacije se obraunava na vrijednost osnovnih sredstava primjenom propisane amortizacijske stope. AMORTIZACIJSKA STOPA, instrument koji se koristi za izraunavanje amortizacije, a predstavlja se kao postotak (procent) na vrijednost osnovnih sredstava. AMORTIZACIJSKI FOND, raun na koji se uplauje novac u redovnim intervalima kako bi se osigurala neka vea isplata koja dospijeva 11

u budunosti, kao to je zamjena odreene imovine ili dospijee neke obveze (npr. obveznice). ANALIZA BILANCE, je metoda kojom se bilanca poduzea ralanjuje i komparativno usporeuje sa svojim sastavnim dijelovima. ANALIZA TROKOVA I KORISTI, je postupak u kojemu se uzimaju u obzir trokovi i koristi nekog projekta. Analiza se primjenjuje kod odluivanja o prihvatljivosti nekog projekta. ANALIZA, istraivanje u kome se pojava rastavlja na svoje sastavne dijelove. ANARHIJA PROIZVODNJE, oblik drutvene proizvodnje u kom se povezanost robnih proizvoaa ostvaruje iskljuivo putem trita. Ponudu i tranju, proizvodnju i potronju regulira kretanje robnih cijena i stihijsko djelovanje ekonomskih zakona. Anarhija proizvodnje neminovno prati naruavanje privredne ravnotee (recesija i kriza, hiperprodukcija) ije se ponovno uspostavljanje skupo plaa. ANGAIRANI KAPITAL, kapital koji se koristi u poslovanju poduzea. Ne postoji jedinstveno prihvaena definicija koja bi odreivala to je sve u to ukljueno, ali obino se smatra da obuhvaa neto aktivu (tj. tekuu aktivu plus fiksna sredstva minus tekua pasiva), bankovne kredite i prekoraenja. ANKETA, oblik djelominog statistikog promatranja. Organizirano se prikupljaju i istrauju podaci od manjeg broja jedinica, sluajni ili namjerno odabranih. Pored prikupljanja brojanih podataka, anketom se utvruje miljenje i raspoloenje anketiranih lica. ANTAGONIZAM, neprijateljstvo, borba aktivno suprotstavljenih lica, grupa i ideologija. ANUITET U BANKARSTVU, odreeni novani iznos koji se daje na ime otplate nekog zajma, u jednakim vremenskim razmacima do konane otplate zajma. Anuitet ima dva dijela: a) sam anuitet obino se smatra kao iznos otplate, meutim je otplata samo jedan dio anuiteta; b) kamata na ostatak duga. 12

ANUITET, novani iznos kojim se u odreenom vremenskom razdoblju otplauje zajam, a sastoji se od djela kojim se podmiruje nominalni iznos duga i dijela kojim se podmiruje kamata. APRECIJACIJA VALUTE, situacija u kojoj jedinica domae valute kota vie jedinica strane valute nego prije. APRECIRATI, poveavati vrijednost. APSTRAKTAN, misaono pojmovan. ARBITRAA, izvansudsko rjeavanje sporova meu strankama preko biranih ili zakonom odreenih arbitara. Stranke u sporu mogu rjeenje spora povjeriti arbitranom vijeu (sudu), koje se obino sastoji od tri lana (arbitra). Po jednog arbitra imenuje svaka stranka, a trei lan je neutralno struno lice. ARENDA, zakup zemljita. ARISTOKRACIJA, uski sloj pripadnika neke klase, kaste ili stalea koji je najbogatiji i na toj osnovi uiva privilegirani poloaj, ima vlast i po pravilu brani dati drutveni poredak. ARITMETIKA PROGRESIJA, zbrojiti veliine uvijek isti broj 2+2=4+2=6+2=8. ARONDACIJA, grupiranje, odnosno ujedinjavanje ili zaokruivanje zemljita vie odvojenih zemljinih parcela jednog vlasnika odnosno jednog gospodarstva. ARONDACIJA OPENITO, ureenje, zaokruenje jednog posjeda, tako da se vie manjih spajaju u jedan vei posjed. Omoguuje ekonominiju obradu tla, izvoenje meliorativnih radova. To je drutveno politika mjera i donose je dravne vlasti. ASORTIMAN, raznovrsnost dobara i usluga (prema sastavu, kvaliteti, veliini, cijeni, itd) koja se proizvode,isporuuju i prodaju na tritu. ASORTIMAN OPENITO, raznovrsnost proizvodnih dobara i usluga koje isporuuje i prodaje neka prodavaonica, poduzee, privredna djelatnost, ili cjelokupna nacionalna privreda. 13

AUKCIJA, kupoprodaja dobara javnim nadmetanjem kupaca. AUTARKIJA, ekonomska politika neke zemlje kojom ona nastoji da se potpuno oslobodi uvoza inozemne robe i da sve potrebe podmiri domaom proizvodnjom. AUTOHTONO, samoniklo. AUTOMATSKE BURZOVNE KOTACIJE, elektrina mrea za trgovanje britanskim vrijednosnicama poznata po kratici SEAQ. Ima bazu podataka koja se stalno aurira to obuhvaa cijene i opsege transakcija kao i sustav koji omoguuje pretplatnicima obavljanje poslova preko ekrana. AUTOMATSKI (ili ugraeni) STABILIZATOR, snage u gospodarstvu koje automatski bez sudske intervencije, djeluje u smjeru stabiliziranja (ustrojstvo poreza;proporcionalno i progresivno oporezivanje, kompenzacije za nezaposlenost itd.). AUTONOMNA POTRONJA, potronja kuanstva koja je neovisna o razini nacionalnog dohotka. AUTONOMNE INVESTICIJE, eljena razina investicija koja je neovisna o razini nacionalnog dohotka. AVAL, jamstvo na licu mjenice. Ono jami da e aval u kojeg se ima povjerenja (kao to je banka) ispuni mjeninu obavezu. Banka obino ispod rijei pur aval (odnosno per aval, kao jamac) stavlja svoj naziv i potpis. AVANS, predujam, djelomino plaanje naruene robe ili usluge prije nego je ona isporuena. AVISTA DEPOZIT, sredstva poloena u banku po vienju (novana sredstva).

14

B
BANKA, institucija koja se profesionalno bavi uzimanjem i davanjem kredita. Banka depozitna, bavi se uglavnom prikupljanjem depozita tj. uloga na tednju, pologa na tekui raun. Banke emisione (notne) bave se prvenstveno izdavanjem (emisijom) novca. Banke financijske (poslovne), su vrsto povezane s privrednim poduzeima. Svoja sredstva osigurava iz poduzea i vlastitog kapitala i poduzea snabdijevaju s kapitalom. Banke hipotekarne, bave se davanjem dugoronih zajmova na osnovu zaloga nekretnina. Banke univerzalne (mjeovite) bave se svim bankovnim poslovima. Danas je najvie takvih banaka. BANKARSKI AKCEPT, zajam koji obino uzima poduzee kako bi financiralo poiljke ili skladitenje roba i koji banka, koja je odobrila zajam, moe prodati drugim bankama. BANKARSKI HOLDINZI, korporacije koje posjeduju i kontroliraju dvije ili vie neovisno utemeljene banke; takoer se to zove bankarstvo u grupi. BANKARSKI POSLOVI, se svrstavaju u etiri grupe: pasivne, aktivne, neutralne i vlastite. U pasivne bankarske poslove ubrajaju se poslovi kada se banka pojavljuje kao dunik (ulozi, depoziti, emisija novanica reeskont i dr. Ovim poslovima banke prikupljaju sredstva za svoje poslovanje. U aktivne bankovne poslove ubrajaju se poslovi gdje se banka javlja kao povjerilac tj. banke kreditiraju. Ovi poslovi su: eskont, lombard, kredit po tekuem raunu, potroaki kredit i dr. Nesolidna kreditna politika banku moe dovesti do nelikvidnosti. Neutralni bankovni 15

poslovi su kada banka ne istupa ni kao dunik ni kao povjerilac, ve radi kao posrednik u svoje ima i za tui raun. Takvi poslovi su: platni promet, akreditivi, poslovi sa devizama, depo poslovi i dr. Dok po pasivnim poslovima banka plaa kamatu po aktivnim poslovima banka naplauje kamatu, a po neutralnim poslovima banka naplauje proviziju i trokove. Vlastite poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj raun, s ciljem stjecanja profita. To su npr. arbitrani poslovi, kupoprodaja vrijednosnih papira i dr. BANKARSTVO UZ DJELIMINE REZERVE, sustav u kojem depozitne institucije dre rezerve koje ine manje od 100 % ukupno primljenih depozita. BANKARSTVO UZ PODRUNICE, sustav koji omoguava bankama da posluju na vie od jedne lokacije. BANKE-NOVANI CENTRI, su vrlo velike banke koje se uputaju u poslove dravnog i meudravnog davanja zajmova i depozita. BANKNOTA, komad papira koji predstavlja obvezu banke koja ga je izdala imatelju (donositelju), a ne posebnom primatelju novca (remitentu). BANKNOTA OPENITO, vrijednosni papir koji izdaje ovlatena banka. Glasi na donosioca i slui kao zakonsko sredstvo plaanja. BANKOVNA REZERVA, dio depozita koje banka odvaja u obliku gotovine ili beskamatnih depozita kod banaka za federalne rezerve (centralne banke). BANKOVNA TRANSFERNA MJENICA, nalog kupcu ili uvozniku njegovoj banci da obavi isplatu prodavau ili izvoznikovoj banci. Mjenica se alje prodavau, koji je uruuje svojoj banci radi naplate. Prodavaeva banka potom je alje kupevoj banci radi naplate potraivanja. BANKOVNI NOVAC, novac koji tvore banke, posebno depozit po vienju koje uzrokuje viestruka ekspanzija bankovnih rezervi.

16

BANKROT, potpuni financijski slom poduzea. Bankrot nastaje kada su obveze poduzea vee od imovine poduzea. On je rezultat loeg poslovanja poduzea. BANKROT-STEAJ, stanje insolventnosti, odnosno osoba koja je presudom proglaena nesposobnom platiti svoje dugove. Nad takvim poduzeima se obino otvara steaj. Vlasnitvo bankrotiranog poduzea (osobe) prelazi u ruke steajnog upravitelja koji je od strane nadlenog suda ovlaten da ga prodaje meu vjerovnicima. BARTER, trgovanje robe ili usluga za druga dobra ili usluge bez upotrebe novca. BAZA PODATAKA, predstavlja skup datoteka koje se koriste u procesu poslovanja korisnika. BAZA ZNANJA, skup znanja i vjetina o nekom podruju znanosti. Baze znanja sastavni su elementi ekspertnih sustava za donoenje odluka. BAZNA GODINA, odreena godina iz nekog perioda prema kojoj se vri usporedba razvoja neke pojave u ostalim godinama. BENELUKS, ekonomska i privredna unija Belgije, Nizozemske i Luksemburga. BENEVALENTNO, dobronamjernost, dobrohotnost. BIJANKO POTPIS, potpis na prazan (bijeli) papir. BILANCA PLAANJA, sustavan prikaz svih ekonomskih transakcija izmeu neke zemlje i ostatka svijeta tijekom godine dana. BILANCA SLUBENIH PORAVNAVANJA, zbroj bilance tekuih transakcija i bilance kapitalnih transakcija uveanim za ispravke i pogreke. BILANCA STANJA, oblik prikazivanja sredstava i izvora sredstava poduzea na odreeni dan.

17

BILANCA USPJEHA-RAUN DOBITI I GUBITKA, pokazuje ekonomski uspjeh poslovanja poduzea u jednoj kalendarskoj godini. BILANCA, sumaran ili zbiran pregled sredstava u poduzeu. Iskazuje se u formi dvostrukog rauna. Na jednoj strani toga rauna prikazana je aktiva ili imovina poduzea, a na drugoj je prikazana pasiva-izvori sredstava poduzea. BILANCA-BILANS, novano izraen odnos dviju ekonomskih veliina radi usporedbe, obrauna i dr. to je statika slika stanja nekog ekonomskog subjekta. BILATERALIZAM, sustav meudravnih odnosa zasnovan na ugovorima sklopljenim izmeu dviju zemalja. BIMETALIZAM, monetarni sustav u kojem i srebro i zlato ine ponudu novca neke drave. BIZNIS, posao, rad, privreivanje. Izraz se upotrebljava kao oznaka svakog djelovanja kome je cilj zarada. Biznismen je poslovni ovjek. BJANKO (bianco), bijel, neispisan, neispisana-samo potpisana neispunjena isprava. Upotrebljava se redovno u vezi s drugim izrazima: bjanko akcept, bjanko iro, bjanko kredit, bjanko mjenica i dr. BLAGAJNA, odreeno mjesto u poduzeu na kome se prima i izdaje novac, vrijednosni papiri, bonovi i dr. Blagajnika isplatnica, dokument koji ispostavlja blagajnik prilikom svake isplate. Blagajnika uplatnica, dokument koji ispostavlja blagajnik prilikom svake uplate novca u blagajnu. Blagajniki dnevnik, knjiga u koju blagajnik biljei sve uplate i isplate u toku dana. Dnevnik se zakljuuje svaki dan i saldira. Blagajniki maksimum najvei iznos novca kuju moe imati neka blagajna za svakodnevne isplate u svakodnevnom poslovanju poduzea. BLAGAJNIKI DNEVNIK, uvezana poslovna knjiga u koju se unosi dnevni promet blagajne. 18

BLAGOSTANJE, dostignuta razina ivotnog standarda pojedinca ili drutva u cjelini odreena osobnom i zajednikom potronjom. BLOKIRANJE IRO-RAUNA poduzea, provodi se u sluaju kada komitent banke ne raspolae s dovoljnim uveanim sredstvima na iroraunu da podmiri odreene dospjele obveze. Blokiranje iro-rauna moe biti po odluci banke ili po odluci suda. BOGATSTVO-BLAGOSTANJE, neto vrijednost; vrijednost aktive minus vrijednost pasive(duga), obveza u danoj vremenskoj toki. BONIFIKACIJA, naknada odteta, najee u novcu za oteenu i isporuenu robu, ili za isporuenu robu loijeg kvaliteta od naruenog. BONITET,nutarnja vrijednost nekog predmeta. Bonitet zemljita je naziv za plemenitost tla. BROKER, posrednik, meetar na burzi koji sklapa poslove u svoje ime i za tui raun. BRUTO DOBIT, oznaava vrijednost prodaje umanjenu za trokove prodaje i trokove proizvodnje. BRUTO DOMAI PROIZVOD (GDP), vrijednost po trnim cijenama svih dobara i usluga koje slue finalnoj potronji, proizvedenih u godini dana unutar granica jedne zemlje bez obzira u ijem su vlasnitvu initelji proizvodnje koji su je ostvarili. BRUTO INVESTICIJA, ukupne investicije u drutvu iz nacionalnog dohotka i amortizacije. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD (GNP), vrijednost po trinim cijenama svih dobara i usluga koji slui finalnoj potronji, proizvedenih u godini dana initeljima proizvodnje u vlasnitvu poduzea jedne zemlje. BRUTO PROIZVOD, (bruto produkt), godinji proizvod nekog poduzea ili neke grane privrede. Iskazuje se kao proizvedeni i kao realizirani bruto proizvod. Moe biti iskazan u materijalnom i vrijednosnom obliku. 19

BRUTO TEINA, teina robe zajedno sa ambalaom. BRUTO, ukupno bez odbitka; ukupna teina. BRUTO-BILANCA, mjeseni pregled bruto prometa i ostvarenih salda na raunima poduzea. Iz nje se mogu sagledati najosnovniji pokazatelji poduzea. BUDET, novani plan prihoda i rashoda drave ili lokalne uprave za odreeno razdoblje (obino godina dana) Budetski deficit situacija kada je troenje drave vee nego prihodi drave. Budetski suficit, prihodi drave su vei od trokova drave. BUM, nagli privredni uspon i polet privredne aktivnosti u nekoj zemlji ili djelatnosti. BURZA-BERZA, posebna organizirana institucija u kojoj se prema odreenim pravilima trguje vrijednosnim papirima, devizama, i raznovrsnim dobrima preko ovlatenih predstavnika bez prisustva kupca, prodavaa i predmeta prodaje. BURZANSKI (berzanski) POSLOVI, obuhvaaju kupovinu i prodaju vrijednosnih papira i robe iji se teajevi utvruju na burzama. Dijele se na promptne i terminske poslove. Terminski se poslovi zakljuuju na odreeni rok. Kupac i prodava utvruju koliinu, cijenu i rok isporuke odreene robe. Ostali uvjeti su ureeni pravilima i uzancama burze. Promptni poslovi se izvravaju odmah bez odlaganja. BURZOVNA TRGOVINA, stalno trite za robe, posebnog oblika, gdje se odvija trgovina po propisanim pravilima u odsustvu robe, pa ak i u odsustvu kupaca i prodavaa koje zastupaju burzovni agenti. Predmet trgovanja na burzi jesu: roba, novac, vrijednosni papiri i dr. BUSINESS, pojam koji obuhvaa svaku gospodarsku aktivnost.

20

C
C.I.F., trokovi, osiguranje vozarine. Prodaja sa klauzulom cif podrazumijeva da prodava snosi trokove osiguranja, prijevoza, kao i druge trokove do luke u kojoj e se roba tovariti. CAMEL, engleski akronim za pet elemenata koje bankovni supervizori pomno prouavaju kad ispituju poslovanje neke banke: 1. dostatnost kapitala, 2. kvaliteta imovine, 3. kvaliteta menadmenta, 4. prihode, i 5. likvidnost CARINA, porez koji se uplauje prilikom uvoza roba. Obino se naplauje na granici, ali se carinjenje robe iz tehnikih razloga vri u carinarnicama. CASH-FLOW, oznaava tijek gotovine u poslovanju poduzea. CEHOVI (esnafi), organizacija zanatlija u srednjevjekovnim gradovima. U poetku su imali pozitivnu ulogu u razvoju proizvodnje, ali kakao su bili organizacije zatvorenog tipa, postepeno su postali konice breg razvoja zanatstva i proizvodnih snaga uope. CENTAR ODGOVORNOSTI, u poduzeima oznaava mjesto gdje se prate svi trokovi i prihodi. Rukovoditelj tog centra snosi odgovornost za njegovo poslovanje. CENTRALIZACIJA, pojam u organizaciji u kojem sve odluke donosi vrhovno rukovodstvo. Centralizirano upravljanje uinkovito je u malim poduzetnikim tvrtkama. 21

CENTRALNA BANKA, institucija koja se nalazi u sreditu monetarnog i fiskalnog sustava neke zemlje. Svaka razvijena zemlja ima jednu takvu uglednu instituciju. Sve centralne banke obavljaju neku kombinaciju slijedei pet funkcija: 1. djeluje kao dravni bankar, 2. djeluje kao bankar komercijalnih banaka, 3. nadzire bankovni sustav, 4. tiskaju i emitiraju nacionalnu valutu, i 5. djeluju kao zajmodavac u krajnjoj nudi. CESIJA, prijenos trabine koje ini dotadanji vjerovnik na neko drugo lice koje postaje vjerovnik. Lice koje prenosi trabinu naziva se cedent, a novi vjerovnik cesionar. Dunik ne mora dati pristanak na cesiju, ali o tome mora biti obavijeten. CETERIS PARIBUS, uz inae iste uvijete. CIJENA KOTANJA, oznaava u poduzeu ukupne trokove za proizvodnju nekog proizvoda. CIJENA VELEPRODAJNA, oznaava cijenu po kojoj maloprodaja kupuje robu od veleprodaje. CIJENA, vrijednost dobara izraena drugim dobrima, najee novcem. CIJENOVNA ELASTINOST PONUDE, reagiranje opsega ponuene koliine nekog dobra na promjenu cijene toga dobra. CIJENOVNA ELASTINOST POTRANJE, reagiranje opsega potraivanje koliine nekog dobra na promjenu cijene toga dobra. CIJENOVNA INERCIJA, pojava opiranja promijeni razine cijena tijekom vremena. CIJENOVNI DEFLATOR DOHOTKA, mjere razine cijena dobara i usluga u odnosu na cijene iz bazne godine; po definiciji P je jednako Y/y gdje je Y tekua proizvodnja mjerena prema tekuim cijenama, a y je realna proizvodnja. 22

CILJEVI, u poduzeima oznaavaju budue stanje u koje poduzee treba doi nakon odreenog vremenskog perioda. CONSULTING (poslovni), savjetodavne usluge poduzetnicima ili poduzeima koje pruaju strune osobe.

23


EK, isprava u kojoj njen izdavalac (trasant) daje nalog trasantu (najee banci) da korisniku eka (remitentu) isplati odreenu sumu novca. ek se pojavljuje u Engleskoj krajem 18 stoljea. Upotrebljava se kao sredstvo plaanja (bezgotovinsko). EKOVNI RAUN, je bankovni depozit koji se odmah moe zamijeniti za dobra i usluge koje pojedinac (vlasnik rauna) eli kupiti. EK-VRSTE EKA, podjela ekova moe biti dvojaka. Prema nainu odreivanja imaoca prava razlikuju se ekovi na ime, po narudbi, i na donosioca. Prema namjeni najznaajnije vrste eka su: gotovinski, obraunski, barirani, akreditivni, certifikatni i cirkularni. ISTI NOVANI TIJEK, predstavlja razliku izmeu novanih primitaka i novanih izdataka u odreenom vremenskom razdoblju. VRSTA VALUTA, valuta koju ljudi ele posjedovati i u kojoj rado vre meubankovne transakcije. vrste su valute traenije od slabih pa im je stoga vrijednost esto precijenjena u odnosu na druge valute.

24

D
DAMPING, bagatelne cijene, esto ispod vrijednosti,a sve u cilju osvajanja trita. DEAGRARIZACIJA, prestanak bavljenja poljoprivredom. DEALERI (jobberi), burzovni trgovci koji sklapaju meusobno poslove na svoj raun, a u tue ime, ali i za svoj raun i u svoje ime. DECENTRALIZACIJA, prenoenje vlasti, prava i poslova iz nadlenosti centralnih organa u nadlenosti niih organa vlasti. DEDUKCIJA, izvoenje zakljuaka od opih na pojedinane zakljuke. DEFAKTO, zaista, stvarno. DEFICIT BILANCE TEKUIH TRANSAKCIJA, je situacija u kojoj je vrijednost izvoza robe i usluga (i slubenih i privatnih transfera iz ostatka svijeta) neke zemlje manja od vrijednosti njezina uvoza roba i usluga (i slubenih i privatnih transfera u ostatak svijeta). DEFICIT, manjak ili nedostatak neega. Moe se javljati kao deficit u blagajni, kao deficit sirovina za proizvodnju, deficit platne bilance i dr. DEFICIT OPENITO, manjak, gubitak vika pasive nad aktivom. U budetu to je viak rashoda nad prihodima, viak uvoza nad izvozom. DEFICITNA POTRONJA, potronja financirana zaduivanjem. DEFLACIJA, opi pad cijena koji vodi rastu kupovne snage novca, a posljedica je smanjenje agregatne potranje, u odnosu prema jednakoj ili poveanoj ponudi a moe biti i zbog pretjerane tednje. DEJURE, pravo gledano, po pravu. 25

DELKLEDERE PROVIZIJA, naknada koju dunik plaa jamcu koji jami za njegov dug. DEMOGRAFIJA, nauka o stanovnitvu. Prouava zakonitosti promjena u kretanjima stanovnitva te uzroke i posljedice tih promjena. DEMOKRACIJA, je drutveni poredak u kome je na snazi vladavina naroda, utemeljena na zakonodavno, sudskoj i izvrnoj vlasti. DENACIONALIZACIJA, vraanje nacionaliziranih dobara od strane drave ranijim vlasnicima, ili prodaja poduzea privatnim osobama. DEPONENT, lice koje deponira, ostavlja novce ili dragocjenosti na uvanje. Lice koje prima na uvanje naziva se depozitor. DEPOZIT- POLOG, je novac, dragocjenosti, isprave, vrijednosni papiri i dr, koji su dati na uvanje. Postoji nekoliko znaenja depozita: 1. Novac ostavljen kao osiguranje prije primitka neke usluge, 2. Izvori prirodnih bogatstava, i 3. Novac pohranjen na uvanju u banci. Takvi depoziti postoje u razliitim oblicima: depoziti po vienju, tedni depoziti i roni ili vremenski depoziti. DEPOZITI, novani ili neki drugi vrijednosni ulozi ostavljeni na raunima kod banke, dani na uvanje ili deponiranje u odreene svrhe i pod odreenim uvjetima. DEPOZITI PO VIENJU, depoziti poloeni u depozitnu instituciju koji se moraju isplatiti na zahtjev (po vienju) i mogu se prenositi ekom. DEPOZITI REZERVI, depoziti koje depozitne institucije dre u Sustavu federalnih rezervi. DEPOZITNE INSTITUCIJE, financijske institucije koje akceptiraju dunike instrumente zvane depoziti za tedie i posuuju te depozite uz kamatu drugima. DEPOZITNI NOVAC (knjieni irirani), svako potraivanje po vie26

nju koje je raspoloivo na zahtjev, a eventualno je na raunu stanovnitva i poduzea deponirano kod banke. DEPRECIJACIJA VALUTE, situacija u kojoj jedinica domae valute kota manje jedinica strane valute nego prije. DEPRECIRATI, smanjiti (izgubiti) vrijednost. DEPRESIJA, jedno od stanja gospodarstva, jai oblik recesije ija su obiljeja visoka nezaposlenost, nizak outputne i investicije, nedovoljna potranja, pad cijena i uope opi i nizak stupanj privrednih aktivnosti. DESKRIPTIVNA METODA, metoda koja opisuje pojmove, stanje, procese, dogaanja i pojave. DETERMINANTA, presudan faktor koji odreuje pravac i cilj aktivnosti. DEVALVACIJA, iznenadan pad vrijednosti jedne valute u odnosu na druge valute. Do devalvacije dolazi kad trokovi neke zemlje rastu bre od trokova njezinih konkurenata i kad njezin izvoz vie nije cjenovno konkurentan. DEVALVACUJA OPENITO, zakonsko smanjenje vrijednosti nacionalne valute u odnosu prema zlatu i drugim valutama, suprotno revalvaciji. DEVIZA, novana potraivanja prema inozemstvu bez obzira na nain raspolaganja: ekovima, mjenicama, nalozima itd. Slobodne devize su sve one devize kojima se slobodno moe vriti plaanje i naplata bez zakonskih ogranienja. DEVIZNA KONTROLA, metode kojima vlada nastoji kontrolirati dotok valuta u zemlju i otjecanje iz zemlje i stranih valuta i valute dotine zemlje. DEVIZNA OGRANIENJA, skup mjera kojima drava regulira odvijanje platnog prometa sa inozemstvom. Ovim mjerama se regulira i proizvodnja i promet plemenitih metala (zlato, srebro, platina). 27

DEVIZNE OPCIJE, financijski ugovori koji daju imatelju prava na kupnju ili prodaju fiksne svote deviza po prethodno utvrenom teaju. DEVIZNI POSLOVI, svi oni poslovi koji prouzrokuju potraivanje ili dugovanje u odnosu na inozemstvo. To su npr. kupovina i prodaja robe u inozemstvu, uzimanje zajmova izvoenje radova i dr. DEVIZNI REIM, skup propisa koji reguliraju u nekoj zemlji nain deviznog poslovanja. On obuhvaa razne instrumente kao npr. carine, uvozne dozvole, zabrane uvoza ili izvoza, kontingente i dr. Devizni reim je sredstvo dravne intervencije u rjeavanju ekonomskih pitanja sa inozemstvom ali i u zemlji. DEVIZNI RIZIK, rizik s kojim se suoava pojedinac ili poduzee dranjem deviza ili trgovanjem devizama. DEVIZNI TEAJ, cijena novca strane zemlje iskazana u domaoj valuti. DEVIZNI TEAJ OPENITO, cijena po kojoj se valuta jedne zemlje mijenja za valute neke druge zemlje. Neka zemlja ima fiksni teaj ako ogranii svoju valutu na dani teaj i ako je spremna da odri taj teaj. Za devizni teaj koji nije fiksan kae se da pliva. DEVIZNO TRITE, trite na kome se trguje valutama razliitih zemalja i na kojem se odreuje devizni teaj, a ine ga itava mrea banaka i drugih institucija koje trguju devizama, a koje se nalaze u razliitim gradovima i u razliitim zemljama. DEZINTEGRACIJA, razdruivanje, suprotno od integracije. DEZINVESTICIJE, proces smanjivanja ukupne mase sredstava za proizvodnju u nekoj proizvodnoj grani, podruju ili nacionalnoj privredi. DIFERENCIRANI PROIZVOD, proizvod drukijeg obiljeja (funkcionalnost, kvaliteta, dizajn, pakiranje) od konkurentnih proizvoda. DIJAGRAM, grafiki nain prikazivanja odnosa meu veliinama. Brojane veliine se prikazuju u obliku toaka, linija pravokutnika, kvadrata, kruga itd. Sve vie se koriste u ekonomskim analizama. 28

DIJAGRAM OPENITO, grafiki prikaz odvijanja neke pojave ili kretanje neke veliine. DIJALEKTIKA LOGIKA, nauka o sveopim zakonima razvoja prirode, ljudskog drutva i miljenja. DIJALEKTIKA METODA, metoda spoznaje koja prirodne pojave razmatra u vjenom kretanju i mijenjanju kao rezultat djelovanja suprotnih snaga u prirodi. DIJALEKTIKI MATERIJALIZAM, filozofija marksizma, nauka o najopijim zakonima prirode, drutva i ljudskog miljenja. DIJALEKTIKA, vjetina iznalaenja istine, otkrivanje proturjenosti u protivnikovom sudu i pobijanje tih proturjenosti. DIONICA, vrijednosni papir, koji predstavlja idealni dio vlasnitva dionikog drutva. DIONIAR, je vlasnik dionice. Osoba koja si osigurava udio u dobiti dionikog drutva, a u sluaju likvidacije, u likvidacijskoj masi drutva nakon to su podmireni interesi vjerovnika. DIONIKA PREMIJA, iznos za koji zarada od emisije vrijednosnica premauje nominalnu vrijednost emisije. U raunima izdavatelja taj se iznos javlja kao rezerva dionike premije. DIONIKI INSTRUMENTI, dionice, vlasnitva, poput obinih dionica u poduzeu. DIONIKI KAPITAL, udio vlasnika u depozitnoj instituciji ili udio vlasnika kapitala (dioniara) u ukupnom kapitalu poduzea. DIONIKO DRUTVO (korporacija), poduzee koje ima zakonsko pravni identitet odvojen od njegovog vlasnika (dioniko drutvo). DIREKTNA METODA OTPISA, otpisivanje (osnovnih sredstava, trabine), tako da se knjienjem umanji aktiva tj. smanjuje se knjigovodstvena vrijednost sredstava.

29

DIREKTOR, najvii rukovoditelj u poduzeu. Bira ga upravni odbor po zakonu i statutom utvrenom postupku na odreeno vrijeme (najee na etiri godine). Direktor je inokosni organ upravljanja ija su prava i dunosti utvrene statutom poduzea. DISKONT, odbijanje unaprijed utvrenih kamata u nedospjelim plaanjima. DISKONTIRANA SADANJA VRIJEDNOST, sadanja vrijednost sredstava koja e se primiti u budunosti. DISKONTNA KAMATNA STOPA, openito, kamatna stopa plaena prodajom financijskog instrumenta za iznos manji od glavnice to je treba platiti po dospijeu. Konkretnije, kamatna stopa po kojoj Centralna Banka eskontira dravne obveznice i druge prvorazredne dugovne instrumente komercijalnim bankama. DISKONTNA STOPA, kamatnjak koji zaraunava centralna banka na zajmove koje daje komercijalnim bankama, ili stopa koja se upotrebljava za izraunavanje sadanje vrijednosti neke imovine. DISKRECIONI RAUN, raun to ga investitor ima kod brokera i koji brokeru daje pravo da djeluje u korist investitora bez konzultacije sa njim. To se diskreciono pravo moe primjenjivati samo u okviru unaprijed dogovorenih granica. DISKRIMINACIJA CIJENA, odreivanje razliitih cijena razliitim kupcima koji ne odgovaraju razliitim trokovima proizvodnje. DISPERZIJA, rasprivanje, razmjetanje. DISPROPORCIJA, nesklad dviju ili vie ekonomskih veliina. Npr. nesklad izmeu razvijene industrije i nerazvijene poljoprivrede. Disproporcije usporavaju privredni razvoj, zato ju je nuno otkloniti. DIVIDENDA, dio profita dionikog drutva koja se isplauje dioniarima ili profit koji dobiva svaka dionica. DJELOKRUG, sveukupni raspon operacija nekog poduzea, u smislu razliitih vrsta dobara i usluga koje proizvodi. 30

DNEVNI IZVOD TEKUEG RAUNA, obavjetava vlasnike tekueg rauna o promjenama koje su na njemu nastale. Izvod sadri prethodni saldo, sva odobrenja, odnosno zaduenja nastala u toku dana i novi saldo stanja. DNEVNIK, u raunovodstvu je poslovna knjiga koja slui za kronoloku evidenciju poslovnih dogaaja i to pojedinano i kronoloki, tj. onako kako vremenski nastaju. U dnevnik se upisuje: datum, oznaka dokumenta na temelju koga se vri knjienje, novani iznos te raun koji se zaduuje i raun koji se odobrava. DNEVNO PREKORAENJE, prekoraenje depozitnih institucija njihovih rauna kod Sustava federalnih rezervi ili rauna sustava meubankovnog plaanja klirinkih obveza. DOBAVLJA, poduzee ili osoba koja je obvezna da na osnovu kupoprodajnog ugovora isporui kupcu robu. DOBIT (dohodak), razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u promotrenom periodu poslovanja. DOBIT OD KAPITALA, je profit od prodaje kapitalne imovine. U veini zemalja na dobitak od kapitala plaa se poseban porez. Meutim, neke zemlje tretiraju kapitalne dobitke jednako kao i ukupan prihod kad je rije o oporezivanju. DOBITAK OD DIONICE, mjerilo ukupnog prinosa to ga poduzeu donose njezine obine dionice; neto profit poduzea podijeljen s brojem obinih dionica u emisiji. Neto profit je bruto profit (primici minus trokovi) umanjen za amortizaciju, plaanje kamata, isplata za preferencijalne dionice i poreze. DOBRO, predmet koji moe da zadovolji neku potrebu ovjeka. Dobra mogu biti prirodna i ekonomska. Prirodna dobra se nalaze u prirodi, i ona imaju samo uporabnu vrijednost npr. (zrak, drvo, uma, voda i dr.). ekonomska dobra su rezultat rada ljudi i oni su ih mijenjali i prilagoavali svojim potrebama.

31

DODANA VRIJEDNOST, razlika izmeu vrijednosti proizvedenih dobara i trokova materijala i drugih sredstava upotrijebljenih u proizvodnji, a sastoje se od tri sastavnice: plaa, kamata i profita. DODANA VRIJEDNOST OPENITO, razlika izmeu vrijednosti proizvedenih dobara i trokova materijala i nabavki upotrijebljenih za njihovu proizvodnju. DODATNI KAPITAL, kapital koji ukljuuje dio bankovnih rezervi za eventualne gubitke zajmova i subordiniranog duga; zove se jo i drugorazredni kapital. DOHODAK PODUZEA, je novostvorena vrijednost koju stvori poduzee u toku jednog obraunskog perioda, najee za jednu kalendarsku godinu. DOHODAK, razlika izmeu ukupnog prihoda i trokova poslovanja nastalih u poduzeu da bi se taj ukupan prihod ostvario. On u principu predstavlja novostvorenu vrijednost ostvarenu u poduzeu za odreeno vrijeme. Dijeli se na: ugovorne i zakonske obveze, osobne dohotke i fondove. DOKUMENTARNI AKREDITIV, metoda financiranja trgovine. Banke odobravaju kupcu robe kredit za plaanje izvozniku na temelju dokumenata koji dokazuju da je kupac ovlaten preuzeti robu. To je korisno ako dokumenti stignu do kupca prije nego to stigne sama roba. DOPRINOSI IZ DOHOTKA, vrsta doprinosa koji privredna organizacija izdvaja iz svog ostvarenog dohotka na temelju zakonskih propisa radi zadovoljenja opedrutvenih potreba. DOPRINOSI, dio dohotka koji plaaju poduzea ili graani za podmirenje raznih drutvenih potreba. DOSPJEE, isticanje ili rok istjecanja zajma, ili rok dospijea plaanja obveza. DOSTAVNICA, dokument na osnovu koga kupac moe kontrolirati urednost isporuke i isporuenu robu zaprimiti u skladite. Dostavnica 32

se obino koristi u onim poduzeima gdje se fakturiranje obavlja nakon izvrenja isporuke robe. DOTACIJA, novani iznos koji se dodjeljuje bez obveza vraanja nekom poduzeu, drutvenoj zajednici ili dravi. Prilikom dodjele moe se utvrditi i svrha u kojoj se imaju sredstva utroiti. DOZNAKE, su prihodi to ih strani radnici alju iz zemlje gdje rade svojim obiteljima iz zemlje podrijetla. DRABA (licitacija), javna prodaja predmeta ili prava. Moe biti prinudna ili dobrovoljna. DRABA OPENITO, javna prodaja predmeta dobara i prava. Moe biti prinudna ili dobrovoljna. Poseban oblik dobrovoljne drabe su aukcije. Poetna cijena se odreuje procjenom ili je odreuje sami vlasnik, a konana se cijena dobije nadmetanjem kupaca. DRUTVENA KONTROLA, sustavno praenje i ocjenjivanje rada poduzea i institucija od strane strunih lica ili institucija, zakonom propisani. DRUTVENA ORGANIZACIJA RADA, odreen oblik povezivanja radne snage i sredstava za proizvodnju u procesu reprodukcije. DRUTVENA PODJELA RADA, orijentacija proizvoaa da proizvede odreene proizvode ili obavljaju odreene poslove u drutvu. Opa podjela rada je podjela na glavne oblasti proizvodnje: industrija, poljoprivreda i trgovina. Pojedinana podjela rada predstavlja podjelu proizvodnog procesa na operacije. Podjela rada je objektivna nunost razvijenog drutva. Historijski promatramo, poznate su tri velike drutvene podjele rada. Prva, kada se razdvojilo stoarstvo od zemljoradnje. Drugo, kada se zanatstvo odvojilo od poljoprivrede. Tree, kada se trgovina odvojila od proizvodnje. DRUTVENA ZAJEDNICA, zajednica ljudi povezanih raznovrsnim ekonomskim vezama sa odreenim oblikom drutvenog ureenja. DRUTVENI BRUTO PROIZVOD, predstavlja sumu cijena svih pro33

izvoda i proizvodnih usluga koje je ostvarila neka proizvodna zajednica u toku jedne godine. Sastoji se iz prenesene vrijednosti (materijalni trokovi i amortizacija)i novostvorene vrijednosti (nacionalni dohodak). Od drutvenog proizvoda se razlikuje za iznos materijalnih trokova koji se u drutvenom bruto proizvodu obraunavaju i po nekoliko puta u raznim proizvodima. DRUTVENI PROIZVOD (drutveni produkt), ukupna koliina proizvoda koju ostvari neka proizvodna zajednica, (poduzee) za godinu dana. Sastoji se od najraznovrsnijih proizvoda, a dijele se na dvije grupe: sredstva za proizvodnju i sredstava za potronju. Vrijednost drutvenog proizvoda vrijednosno iskazan sastoji se od amortizacije i nacionalnog dohotka ili on je suma cijena svih proizvoda i usluga umanjena za materijalne trokove. DRUTVENO BOGATSTVO (narodno bogatstvo), cjelokupno materijalno bogatstvo kojim raspolae neko drutvo. Prema porijeklu dijeli se na prirodno i proizvedeno bogatstvo. DRUTVENO POTREBNO RADNO VRIJEME, to je vrijeme koje se u datom drutvu mora utroiti da bi se proizvela potrebna dobra. DRUTVENO VLASNITVO (svojina), oblik vlasnitva kada sredstva za proizvodnju radna i druga prirodna bogatstva pripadaju cjelokupnom drutvu. DRUTVO KAPITALA, oznaava oblik organizacije poduzetnitva u koji njegovi lanovi unose svoj kapital i snosi rizik do visine uloenog kapitala. DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU, je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge u kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. lanovi drutva ne odgovaraju za obveze drutva. DRUTVO ZA SVJETSKE FINANCIJSKE TELEKOMUNIKACIJESWIFT, sloen komunikacijski sustav, poznat u irokoj primjeni kao 34

SWIFT, u vlasnitvu banaka iz brojnih zemalja. On omoguuje bankama da jedna drugoj alju zatiene poruke s uputama o meusobnim plaanjima. SWIFT, koji je poeo funkcionirati 1977. godine neprofitna je udruga sa sjeditem u Bruxellesu. DRUTVO, organizirana zajednica ljudi koji proizvode dobra za podmirenje svojih potreba. DRAVA, organizacija koju stvara vladajua klasa da bi u pokornosti drala podinjenu klasu. Tri su osnovne funkcije svake drave:unutranjopolitika, vanjskopolitika i ekonomska funkcija. DRAVNI BUDET, plan dravnih prihoda i rashoda u jednoj kalendarskoj godini. DRAVNI KAPITALIZAM, oblik kapitalizma ija je bitna osobina u tome to drava ima veoma znaajnu ekonomsku funkciju. Drava je vlasnik znaajnog dijela sredstava za proizvodnju, planira i sprovodi nacionalnu privredu, regulira cijene, poreskom politikom utjee na tempo razvoja drave, regulira uvoz i izvoz roba i dobara. DRAVNO VLASNITVO (svojina), oblik vlasnitva kada se sva sredstva za proizvodnju ili samo njihov dio nalazi u vlasnitvu drave. DUBIOZE, nesigurna potraivanja u iju naplatu poduzee sumnja. Ta potraivanja se vode na posebnom raunu i povremeno obino na kraju godine, zavisno os stupnja mogunosti naplate otpisuje se. DUG, obveza neke osobe, pravne ili fizike, da neto plati (obino novac) drugoj osobi. DUG U RAUNOVODSTVU, raunovodstveni pojam koji oznaava poveanje aktive ili smanjenja pasive. DUGAKA POZICIJA, sporazum o kupnji odreene koliine odreenog dobra u budunosti po odreenoj (navedenoj) cijeni. DUGI ROK, razdoblje u kojem je mogue potpuno prilagoavanje promjenama: u tom roku su svi initelji proizvodnje varijabilni, a mogua je 35

i promjena tehnologije, te ulazak poduzea u odreene grane (u sluaju proizvodnje) i izlazak iz postojee proizvodnje. DUGOVI JAVNI, zajmove koje uzima drava ili neka nia administrativno-teritorijalna zajednica (opina). Drava uzima zajmove da bi podmirila neke rashode koji inae redovno ne moe da podmiri. Znai, uzeti zahmovi se vode kao javni dug. DUOPOL, trina struktura u kojoj postoje samo dva prodavaa. DUNIKI INSTRUMENTI, neposredna dunika obveza pojedinaca ili poduzea koje je izdalo instrument. DUNIK, pravna i fizika osoba koja drugoj pravnoj ili fizikoj osobi , koja je u odnosu na prvu povjerilac, duguje odreenu svotu novca. DVOJNO KNJIGOVODSTVO, knjigovodstveni sistem u kome se svaka promjena istovremeno knjii na dugovnoj strani jednog (ili vie) rauna i potranu stranu drugog (ili vie drugih) rauna. Time se neprekidno odrava bilanna ravnotea. Pored kretanja sredstava dvojno knjigovodstvo obuhvaa i evidenciju izvora sredstava, i mogue je bez invertarisanja na osnovu knjigovodstvenih podataka dobiti potpuni pregled stanja sredstava i obveza kao i poslovnog rezultata.

36

E
EDUKACIJA, odgoj, obrazovanje. EFEKT DOHOTKA, promjenom cijena jednog dobra mijenja se potranja koliine dobra jer se mijenja kupovna mo potroaa, iako je dohodak ostao isti (promjena cijene dobra utjee posredno promjenom realnog dohotka na veliinu potranje koliine odnosnog dobra). EFEKT LIKVIDNOSTI, smanjenje nominalnog kamatnjaka koji se dogaa zbog poveanja nominalne novane mase, uz nepromijenjenu razinu cijena. EFEKT REALNOG NOVCA, poveanje nominalnog kamatnjaka zbog poveanja razine cijena dobara i usluga, uz nepromijenjenu nominalnu novanu masu. EFEKT SUPSTITUCIJE, promjena cijene jednog dobra utjee na veliinu potraivane koliine toga dobra neposredno tenjom da jeftinije dobro supstituira skupljim. EFEKTI, lako promjenjivi i lako prenosivi papiri ili vrijednosni papiri. Emitiraju se u cilju pribavljanja dugoronih sredstava ili plasmana slobodnih sredstava. EFEKTIVNA TRANJA, namjera i sposobnost kupaca da kupe odreenu koliinu robe. To znai da efektivna tranja ima dvije komponente: namjeru i sposobnost, koje inae ne moraju biti povezane. EFEKTIVNOST, skupni pokazatelj djelotvornosti rada izraen u produktivnosti, ekonominosti ili rentabilnosti. EFIKASNOST BANKARSKOG TRITA, stupanj do kog se postie i alokativna i tehnika efikasnost na bankarskom tritu. 37

EGALIZACIJSKI FOND, fond za izjednaavanje razlika u cijenama, teajevima itd. EKOLOGIJA, istrauje odnose organizama (ljudskih, biljnih i ivotinjskih) i njihova okolia. EKONOMETRIJA, metoda ekonomske analize koja sjedinjuje ekonomsku teoriju, matematiku i statistiku. Analiziraju se ekonomske pojave i analizira se raspodjela dobitaka ili se analizira privreda u cjelini. EKONOMINOST, odnos izmeu ostvarene proizvodnje i ukupni trokova proizvodnje. Ekonominost je princip koji zahtjeva da se odreenim sredstvima ostvari to vei proizvodni uinak. Ekonominost se poveava tako da se smanje trokovi za proizvodnju jedinice proizvoda. Ekonominost se izraava koeficijentom koji predstavlja odnos vrijednosti proizvodnje i trokova E=P/T . EKONOMIJA OBUHVATA, situacija u kojoj banka postie manje trokove diverzificiranjem ponude svojih proizvoda i usluga. EKONOMIJA OPSEGA, poveanje kapaciteta proizvodne jedinice dovodi do rasta proizvodnosti, odnosno do rastueg prinosa s obzirom na razmjer i opadanje prosjenih trokova proizvodnje. EKONOMIJA PONUDE, oznaava koncepciju prema kojoj su za ekonomski rast glavni resursi faktora ponude, rad i kapital. EKONOMIJA RAZMJERA, je smanjenje ukupnih trokova zbog poveavanja veliine (razmjera) banke. EKONOMIKA PODUZEA (tvrtke), oznaava znanost koja prouava poslovanje poduzea ili poduzetnitva. EKONOMIKA, je znanost prouavanja kako drutvo upotrebljava sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih razliitim ljudima. EKONOMSKA BAZA, jedinstvo proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa u odreenom drutvu. Zbog razlika u ekonomskoj bazi dolazi do razlika u drutvenom i ekonomskom razvoju pojedinih drava, regija, poduzea i pojedinaca. 38

EKONOMSKA BLOKADA, prekid ekonomskih odnosa jedne ili vie zemalja sa odreenom zemljom. Time se vri ekonomski pritisak na tu zemlju kako bi ona prihvatila neke zahtjeve koji joj se nameu, ili odustala od svoje politike koju ve provodi. EKONOMSKA EFIKASNOST INVESTICIJA, utjecaj investicija na rast proizvodnje, dohotka i akumulacije: moe biti posredna i neposredna. Posredna je kada se zahvaljujui investicijama u poduzeu poveava dohodak i proizvodnja u drugom poduzeu. Neposredna je kada se zahvaljujui investicijama povea dohodak u poduzeu u kojem je investirano. EKONOMSKA JEDINICA, zaokruena organizaciona cjelina ili dio radne organizacije (poduzea). To moe biti pogon, poljoprivredno dobro i dr. EKONOMSKA KRIZA HIPERPRODUKCIJE, je faza koja nastupa kao zastoj u krunom kretanju kapitala. Ona (kriza) nastaje u neskladu da se proiri to je mogue vie proizvodnja dobara, a s druge strane ograniena je kupovna mo stanovnitva. Krizni ciklus obuhvaa etiri faze: kriza, depresija, oivljavanje i polet. EKONOMSKA POLITIKA, sredstvo kojim drava stvara gospodarskim subjektima institucionalno okruenje s takvim sustavom parametara koji stimulira takvo ponaanje koje vodi gospodarskoj ravnotei, odnosno opem drutvenom napretku (optimum). EKONOMSKA POLITIKA OPENITO, sustav mjera na osnovu kojih se odreuje pravac privrednog razvitka zemlje. EKONOMSKA POMO, davanje jedne drave drugoj robe i novca bez obaveze plaanja, odnosno vraanja. Po pravilu ekonomsku pomo daju razvijene zemlje manje razvijenim da bi se osigurala puna zaposlenost privrednih kapaciteta i ostvarili odreeni politiki ciljevi. EKONOMSKA RAVNOTEA, stanje u trinoj privredi kada se roba razmjenjuje po svojim vrijednostima ili cijenama proizvodnje. Tada proizvoai svih proizvodnih grana ostvaruju prosjean profit. 39

EKONOMSKA RAZVIJENOST, stupanj razvijenosti proizvodnih snaga, iskoritavanja prirodnog bogatstva i zadovoljenje drutvenih potreba. Najbolji pokazatelj ekonomske razvijenosti neke zemlje je nacionalni dohodak po glavi stanovnitva. Ukoliko je on vei i ekonomska razvijenost je vea. EKONOMSKE CIJENE, se formiraju na tritu pod utjecajem ponude i potranje prema vrijednostima robe. EKONOMSKE KATEGORIJE, teorijski pojmovi za odreene drutvene odnose proizvodnje. To su npr. profit, najamnina, kapital, roba, doprinos i dr.Ekonomske kategorije imaju historijski karakter tj. nastaju, mijenjaju se i nestaju. EKONOMSKI ODNOSI, odnosi koji nastaju u oblasti proizvodnje, raspodjele, razmjene i potronje. Svi ekonomski odnosi se mogu svrstati u tri grupe: odnosi ljudi i prirode, odnosi meu ljudima i odnosi meu ekonomskim pojavama i privrednim procesima. EKONOMSKI POKAZATELJI, podaci o ekonomskim pojavama, procesima, dobrima, rezultatima rada itd. Tu spadaju podaci o poslovnom fondu, ukupnom prihodu, nacionalnom dohotku, cijenama, najamninama, zaposlenosti, prometu, potronji i dr. Ekonomski pokazatelji se iskazuju u vidu apsolutnih i relativnih brojeva. EKONOMSKI POTENCIJAL, ukupnost prirodnog bogatstva, proizvodnih dobara i ekonomskih snaga kojima raspolae neko poduzee ili drava. EKONOMSKI PROFIT, je ukupni prihod minus ekonomski trokovi. EKONOMSKI RAST, poveanje ukupnog outputa u odreenom razdoblju, to znai poveanje mogunosti proizvodnje outputa kao posljedica poveanja raspoloivih resursa i tehnologije proizvodnje. EKONOMSKI TROKOVI BANKE, zbrojeni eksplicitni trokovi, ukljuujui trokove kamata i eksplicitne trokove realnih resursa koje banka mora imati u svakodnevnom poslovanju i implicitni oportunitet40

ni trokovi koje trpi banka jer bi njezini vlasnici mogli usmjeriti proizvodne faktore u alternativne upotrebe. EKONOMSKI ZAKON, drutveni zakoni koji vrijede u procesu ukupne drutvene reprodukcije. Ekonomski zakoni imaju snagu proizvodnih zakona, tj. djeluju mimo volje ljudi i protiv nje. EKONOMSKO DOBRO, dobro koje je oskudno u odnosu na njegovu ukupnu koliinu koja se eli. Stoga se ono mora racionalizirati, obino zaraunavanjem pozitivne cijene. EKONOMSKO DOBRO OPENITO, svaka stvar ili usluga koja je eljena ili rijetka. EKONOMSKO NAELO, zahtjev da se sa odreenim trokovima i naporima ostvari to vei uinak. EKSKONTNI KAMATNJAK, kamatnjak koji FED (Federalne centralne banke) naplauju na svoje zajmove depozitnim institucijama. EKSPANZIJA, irenje, rasprostiranje. U ekonomici irenje sfere utjecaja nekog ekonomskog subjekta u vremenu i prostoru. EKSPLICITE, potpuno jasno izrei smisao (protivno je od implicite). EKSPLICITNI TROAK,svi izravni novani izdaci koji poduzee plaa za kupnju ili najam resursa. EKSPLOATACIJA, iskoritavanje prirodnih izvora, ume, rude, rijeka. To je proces odvajanja, mijenjanja i prilagoavanja dobra za potrebe ovjeka. Eksploatacija ovjeka po ovjeku je prisvajanje vika rada od strane vlasnika. Osnova za eksploataciju je uvijek svojina nad sredstvima za proizvodnju. Ona postoji u klasnom drutvima robovlasnitvu, feudalizmu i kapitalizmu. EKSPROPRIJACIJA (izvlaivanje), oduzimanje imovinskog prava i davanje tog prava drugom subjektu (nacionalizacija, konfiskacija). EKSPROPRIJACIJA NEKRETNINA, oduzimanje nekretnina (zemljita, graevina i dr.) koje se obavljaju aktom dravnih organa u opem 41

interesu, a provodi se prema zakonu o eksproprijaciji. Za eksproprijaciju imovine daje se pravina naknada oteenim. EKSTENZIVAN, rastegnut, velik po povrini. Ekstenzivan nain proizvodnje (obino poljoprivredne) znai proizvodnja sa malim ulaganjima. Rezultati takve proizvodnje su mali pa se termin upotrebljava i za proizvodnju sa niskom proizvodnosti rada. EKSTENZIVNA POLJOPRIVREDA, odlikuje se slabom primjenom tehnike i tehnologije, dovodi do iscrpljivanja zemljita, a posljedice takvog privreivanja su mali prinosi po jedinici povrine i po grlu stoke. EKSTERNALIJE, pozitivne (koristi) ili negativne (trokovi) posljedice aktivnosti nekog subjekta za drugu aktivnost ili za druge subjekte. EKVIVALENTAN, jednakovrijedan, iste vrijednosti ili istog znaenja. U ekonomiji je to roba koja izraava vrijednosti druge robe. Novac je opi ekvivalent za sve robe. EKVIVALENTNI BROJEVI, brojevi odnosa trokova koji se odnose na pojedine proizvode. Primjenjuju se pri izradi kalkulacija vrlo slinih proizvoda proizvedenih na istom mjestu trokova. Na osnovu iskustva i tehnikih normi utvrdi se odnos trokova, pa se razmjerno tim brojevima optereuju pojedini proizvodi. ELASTINA OBVEZNICA, obveznica koja se moe povui prije roka dospijea. Postoji odreena navedena cijena (cijena proziva) po kojoj se takve obveznice mogu povui i to neizbjeno obuzdava cijenu elastinih obveznica na sekundarnom tritu. ELASTINOST, pojam koji se esto upotrebljava u ekonomici za iskazivanje reakcije jedne veliine ( varijable) na promjene druge veliine (varijable). ELASTINOST OPENITO, sposobnost mijenjanja neke ekonomske pojave zavisno od promjene neke druge ekonomske pojave. Npr. poveanje tranje za nekom robom izaziva poveanje cijene toj robi. ELEKTRONSKI TRANSFERI, transferi sredstava izmeu pojedinaca 42

ili poduzea obavljeni elektronskim prijenosima putem ice, kablovske mree ili telefonskih linija. EMBARGO, zabrana djelomina ili potpuna trgovanjem sa nekim zemljama (trgovanje robom). EMIGRACIJA, iseljavanje stanovnitva iz neke zemlje. Moe biti iz politikih ili ekonomskih razloga. Razliita je od pojma imigracije (useljavanje ljudi) u neku zemlju. EMISIJA NOVCA, izdavanje papirnog i kovanog novca. Ova se emisija povjerava samo jednoj banci koju redovito kontrolira dravni parlament. Najee je to Narodna banka. EMISIJA, stavljanje u promet (prodaja) nove vrijednosnice. To se moe uiniti na nekoliko naina: 1. Kroz prodajnu ponudu, kada banka kupuje vrijednosnice od poduzea potom ih prodaje javnosti, 2. Preko izravne prodaje koju obavlja samo poduzee, i 3. Preko privatnog plasmana kod ogranienog broja investitora. Emitirani dioniki kapital poduzea predstavlja nominalnu vrijednost svih emisija dionica to ih je ono realiziralo. Emitirani kapital treba razlikovati od trine kapitalizacije to je vrijednost koju svim tim emitiranim dionicama daje burza (tj. cijena dionica pomnoena s brojem dionica u emisiji). ESKONT (diskont), odbitak kamate od nedospjelih trabina, obino mjenice. Prodavcu mjenice se isplauje prilikom eskontiranja (kupovina mjenice ili neke trabine sa robom koja kasnije dospijeva) naslovna vrijednost po odbitku eskonta i eventualno trokova. Banke kupuju samo sigurne mjenice koje redovito i relativno brzo dospijevaju na naplatu, a mogu ili reeskontirati, tj. prodati ih nekoj drugoj banci obino emisionoj. ESKONTNA STOPA, oznaava kamatnu stopu Narodne banke na odobrene kredite poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama. 43

ETATIZAM, teorija o potrebi vee aktivnosti drave, naroito u ekonomskim poslovima drutva. To je blai oblik dravnog gospodarenja, a javlja se u svim drutvenim etapama. ETIKA, znanost o moralu (ethos=moral, obiaj). EUROEK, sustav plaanja koji su razvile europske banke. On omoguuje putnicima irom Europe da unove ek do odreene maksimalne vrijednosti ako ga prati standardizirana euroek garantna kartica. EVALUACIJA, odreivanje vrijednosti, ocjena, procjena, ocijeniti, procijeniti neku pojavu, stvar, vrijednost i dr. EVIDENCIJA, postupak prikupljanja podataka s razliitih podruja drutvenog ivota i pojava u prirodi. Pored toga, pod evidencijom se podrazumijevaju i razliite kartoteke, knjige i slino koje sadre prikupljene podatke.

44

F
FAJOLIZAM, skup principa i metoda naune organizacije rada po shvaanjima Henri Fajola. Fajol je poslovanje poduzea ralanio na set funkcija: tehnika, komercijalna, financijska sigurnosna, raunovodstvena i administrativno-upravna. Funkcija upravljanja je osnovna funkcija i metoda upravljanja kojoj je Fajol posvetio najvie pozornosti. Za njega je prihvatljiv jedino hijerarhijski sistem upravljanja. FAKTORI LOKACIJE, raznovrsni uvjeti od kojih zavisi poslovanje poduzea. Najvaniji faktori lokacije su: izvori sirovina, energije, saobraaja, trite, radna snaga i dr. Poduzea se lociraju na onim mjestima gdje je ostvarena najbolja kombinacija navedenih faktora. FAKTORI PROIZVODNJE, su rad, predmet rada i sredstva za rad. Bez povezivanja ova tri faktora ne moe se ostvariti nikakva proizvodnja. FAKTORING USLUGE, posao skupljanja tuih dugova. Poduzee prodaje svoja potraivanja (tj. neplaene fakture) faktoru (esto podrunici banke) uz diskont. Zatim faktor poinje skupljati dospjela potraivanja. Njegov profit ostvaruje se u trenutku kad prikupi vie od diskontirane cijene koju je platio za dugove. Poduzee koje prodaje svoje dugove faktoru poboljava time svoj novani tijek. Faktoring se dijeli na otvoreni i zatvoreni (tajni). Otvoreni faktoring, kad faktor daje do znanja dunicima da sakuplja naplatu u korist svojih klijenata , sve je uestalija pojava. Tajni faktoring omoguava klijentu da prikrije injenicu da je angairao faktora u naplati svojih potraivanja. FAKTURA (raun), pismena isprava koja se ispostavlja kupcu robe i usluga. U fakturi se naznaava koliina i vrsta robe, cijene te uvjeti (uslovi) i rok plaanja robe. FAO, specijalizirana organizacija Ujedinjenih Naroda koja se bavi prehranom i poljoprivredom. 45

FARMA, vee poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj stoke, ivine, kunia i drugih ivotinja. Otuda se u nekim zemljama poljoprivrednici nazivaju farmerima. FAS, transportna klauzula, a znai uz bok broda, tj. prodavalac snosi trokove i rizik za robu dok se ona ne postavi uz bok broda. FED, sustav federalnih rezervi; sustav centralne banke; sustav centralnih banaka; sustav federalne banke BiH. FETIIZAM, pripisivanje stvarima nekih nadnaravnih osobina. FEUD, zemlja feudalnog gospodara (grofa, bega, cara). Feud je ekonomski zatvorena jedinica gdje se proizvodnja obavlja za feudalca. Feudalizam je drutveno-ekonomski poredak u kome su osnovna klasa feudalci i kmetovi. FEUDALIZAM, drutveno ekonomska formacija u kojoj su osnovne klase feudalci i kmetovi. U prvoj fazi feudalizma kmet radi odvojeno, i vremenski i prostorno za sebe i za feudalca. Feudalac mu daje renturadnu, materijalnu ili novanu. FIAT NOVAC S PUNIM POKRIEM, novac koji kao dobro ima neznatnu vrijednost, ali je pokriven (moe se po fiksnoj nominalnoj cijeni zamijeniti) vrijednim dobrom, poput zlata ili srebra. FIDUCIJALNI NOVAC, novac ija je nominalna vrijednost vea od trine; papirni novac koji nije pokriven niim osim povjerenjem i njegovim openitim prihvaanjem, npr. papirne novanice i depoziti po vienju. FIDUCIJALNI NOVANI STANDARD, standard u kojemu moneta nije pokrivena niim osim povjerenja javnosti ili uvjerenja da se moneta moe razmijeniti za dobra ili usluge. FIKSIRANI NOVANI TEAJ, cijena domae valute koju Narodna banka (centralna banka) vee za odreenu vrijednost tijekom odreenog vremenskog razdoblja.

46

FIKSNA KAMATA, vrsto ugovorom utvrena kamatna stopa. FIKSNI INITELJI, initelj proizvodnje ija se kvaliteta ne moe mjeriti u kratkom roku. FIKSNI TROKOVI, dio ukupnih trokova ija veliina ne ovisi od opsega proizvodnje pa postoje u nepromijenjenoj veliini i u sluaju kad je outputne nula, ili kad poduzee ne radi. FINALNI PROIZVOD, ekonomska dobra koja se dalje ne mogu obraivati. Sa stanovita proizvoaa to je gotov proizvod na kome je zavrena i posljednja faza prerade u tom poduzeu. Sa stanovita potroaa finalni je proizvod samo ono ekonomsko dobro koje je pogodno za potronju. Npr. za tvornicu koe, koa je finalni proizvod, a za trgovinu cipela sirovina. FINANCIJSKA FUNKCIJA, oznaava poslovnu funkciju u poduzeu koja osigurava pribavljanje i plasman financijskih sredstava. FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA, proces prema komu financijske institucije primaju uteevine kuanstva i posuuju te uteevine poduzeima. FINANCIJSKA POLITIKA, je skup mjera i propisa dravnih organa koji osiguravaju pribavljanje prihoda potrebnih za podmirivanje dravnih rashoda i usmjeravanja eljenih privrednih aktivnosti. Progresivno oporezivanje poslodavaca destimulativno djeluje na one koji ostvaruju vee prihode u poslovanju. FINANCIJSKA POLUGA, omjer dugova i vlastitog kapitala. FINANCIJSKE INSTITUCIJE, institucije poput poslovnih banaka, tedno kreditnih udruga, osiguravajuih drutva i mirovinskih fondova koje primaju sredstva od graana i posuuju te uteevine poduzeima i drugim institucijama. FINANCIJSKI BONITET, solidnost i sposobnost urednog izmirivanja financijskih obveza.

47

FINANCIJSKI INSTRUMENT, su financijska sredstva poput novca i vrijednosnica. FINANCIJSKI KAPITAL, ujedinjen bankarski i industrijski kapital. FINANCIJSKI PLAN, plan formiranja i raspodjele ukupnog prihoda i dohotka, odnosno plan prihoda i rashoda poduzea za odreeni radni period, (mjeseno, tromjeseno, polugodinje, godinje). FINANCIJSKI POSREDNIK, svaki pojedinac ili institucija koji posreduje izmeu tedie (tj. izvora sredstava) i uzajmljivaa (tj. korisnika sredstava). FINANCIJSKO IZVJEE, oznaava pismenu prezentaciju o financijskom stanju u poduzeu. Temeljna financijska izvjea su bilanca, raun dobitka i gubitka, izvjetaj o zadranom dobitku i izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju. FINANCIRANJE, davanje novca nekom fizikom ili pravnom licu. Financiranje moe biti uz obavezno ili neobavezno vraanje sredstava kroz proizvode ili ulaganje u neproizvodnu djelatnost (kolstvo, zdravstvo i dr.). FINANCISKO POSLOVANJE, cjelokupno poslovanje poduzea vezano za novac. Ono obuhvaa sve vidove uplate, isplate, novanih tokova pribavljanje novanih sredstava, kreditiranja i dr. FINANCIJE, ine metode i sredstva formiranja, uporabe i koritenja novanih sredstava u procesu proizvodnje (reprodukcije). FIRMA, ime pod kojim poduzee posluje. Firma se odreuje aktom o osnivanju i registrira se kod trgovakog suda. Sadri oznaku osnovne djelatnosti poduzea, sjedite poduzea i ime direktora poduzea. FISK, naziv za dravnu blagajnu. Otuda se izvodi naziv kao to je fiskalna politika, fiskalni porezi, fiskalni prihodi i dr. FISKALNA POLITIKA, kratkoroni izraz za namjerne promjene javne potronje i /ili neto poreza drave kako bi se stabilizirao nacionalni dohodak. 48

FISKALNA POLITIKA OPENITO, skup mjera i propisa dravnih organa koji organiziraju pribavljanje prihoda i usmjeravanje eljenih privrednih aktivnosti. Npr. progresivno oporezivanje destimulativno djeluje na one koji ostvaruju visoke prihode i obrnuto. FISKALNI PRIHOD, je prihod kojeg prikuplja drava fiskalnim zakonima da bi pokrila svoje rashode. FISKALNI, koji se odnosi na poreski i budetni sustav. FIZIBILITI STUDIJA, studija za izradu i izvodljivost nekog projekta ili programa. FLEKSIBILNOST CIJENA, ponaanje cijena na licitacijskim tritima na kojima cijene neposredno reagiraju na promjene potranje ili ponude. Suprotnost su administrativne cijene. FLUKTUACIJA RADNIKA, proces zamjenjivanja radnika u jednom poduzeu: Uzroci fluktuacije su raznovrsni: niske zarade, loi radni uvjeti, promjena strukture proizvodnje, loi radni odnosi i dr. Velika fluktuacija radnika uvijek ima loe posljedice za proizvodnju. FLUKTUIRAJUA KAMATA, promjenjiva plivajua kamata. FLUKTUIRAJUI DEVIZNI TEAJ, cijena valute koja se odreuje silama ponude i potranje na deviznom tritu uz neznatno ili nikakvo uplitanje drave. FOB, trgovinska klauzula koja ima znaenje franko na palubu broda. Prodava robe je duan snositi trokove i rizik dopreme robe na brod koji kupac oznai i to u odreeno vrijeme. FOND OSIGURANJA BANAKA, FDIC-ov fond osiguranja depozita za poslove banke. FOND OSIGURANJA TEDNO-KREDITNIH UDRUGA, FDIC-ovi fondovi osiguranja tedno-kreditnih udruga i tedionica. FOND, skup materijalnih dobara ili novanih sredstava namijenjeni odreenoj svrsi. 49

FOR, trgovaka klauzula koja znai da prodava robe snosi trokove rizika za robu do sata kada je roba natovarena u vagon. FORDIZAM, sistem naela i metode organizacije rada koju je postavio i u praksu primijenio Henry Ford (1963-1974). Fordizam se karaktezira razgranatom podjelom rada te masovnom proizvodnjom. Masovnu proizvodnju omoguava standardizacija, tipizacija, mehanizacija i automatizacija, uvoenje tekue vrpce. Proizvodnja se prati prikladnim efikasnim statistikim metodama, a radnici su stimulirani plaanjem po uinku. FRANKO, znai da je prodavac duan isporuiti robu na svoj troak i rizik na odreeno mjesto u dogovoreno vrijeme. FRANIZING, veoma proiren poslovni odnos u kojem jedna strana daje drugoj da u svom poslovanju moe koristiti ime, proizvode i usluge, i da dobiva savjete, strunu, a ponekad i financijsku pomo u skladu sa odredbama ugovora. FUNKCIJA NOVCA, konkretni oblici u kojima se izraava sutina novca. Ima ih pet: prometno sredstvo, sredstvo za zgrtanje bogatstva, plateno sredstvo, svjetski novac i vrijednost novca. FUNKCIJA POTRONJE, odnos izmeu planiranje potronje i razine dohotka. FUNKCIJA PROIZVODNJE, odnos izmeu koliine uporabljenih inputa i maksimalno mogueg outputa uz danu tehnologiju. FUNKCIJA PROIZVODNJE OPENITO, odnos izmeu moguih koliina proizvodnih faktora i koliine proizvodnje dobara i usluga koje poduzea mogu proizvesti uz postojeu tehnologiju. FUNKCIJA TEDNJE, odnos izmeu planiranog iznosa tednje kuanstva ili ukupnog drutva pri razliitim razinama dohotka. FUNKCIJA, uope djelovanje, djelatnost, rad, radnja, vrenje posla, zadatak u radnom skupu. U tom smislu se govori o funkciji proizvodnje, funkciji novca, funkcijama u poduzeu, funkciji potronje i dr. 50

FUZIJA PODUZEA, nain spajanja dva ili vie poduzea. Do tada poduzea se spajaju i prestaju samostalno da posluju, a nastavljaju poslovati pod novom firmom. Sva poduzea koja se fuzioniraju unose u novo poduzee svoja sredstva, prava i obveze. FUZIJA, stapanje, spajanje. U ekonomici poduzea, fuzija predstavlja ekonomsko-pravni akt spajanja dvaju ili vie privrednih organizacija u novu privrednu organizaciju.

51

G
GARANCIJA, pismena izjava kojom proizvodno poduzee jami kupcu da je njegov proizvod odreenog kvaliteta. Pritom ono preuzima na sebe obvezu da za vrijeme trajanja garancije, garantnog roka otkloni eventualne nedostatke i kvarove. GARANCIJA-JAMSTVO, obvezu koju je preuzela trea strana da e odgovarati za obvezu ako glavni dunik nestane ili ako nije u stanju pravodobno ispuniti obvezu. Da bi bila zakonski obvezujua, garancija mora biti dana u pisanom obliku. GARANTNO PISMO, isprava kojom se banka obvezuje da e platiti odreenu sumu novca nekoj osobi kao lice za koje garantira ne isplati svoju obvezu. Garantno pismo se naroito mnogo koristi u meunarodnoj trgovini. GATT (opi sporazum o carinama i trgovini), multilateralni sporazum o carinskoj i vanjskotrgovinskoj politici, a sklopljen je 1947. godine. GENOCID, plansko i sustavno unitavanje pojedinih naroda, rasa i ljudi. GEOMETRIJSKA PROGRESIJA, je mnoenje rezultata uvijek istim brojem 2x2=4x2=8x2=16 itd. GLAVNA KNJIGA, skup knjigovodstvenih rauna sistematiziranih po odreenom planu. Na raunima se prikazuje stanje aktive i pasive. Glavna knjiga je bitno obiljeje dvojnog knjigovodstva. GLAVNICA, iznos zajma. GLAVNICA NOMINALNA, nominalna vrijednost financijske imovine, kao to su zajam ili obveznice i to je iznos koji se mora isplatiti po dospijeu obaveza. Glavnica se mora jasno razlikovati od kamate. 52

GOODWILL, oznaava nevidljivu vrijednost poduzea koja se procjenjuje na temelju njegovog ugleda i poslovanja na tritu. GOSPODARSKI RAZVOJ, ekspanzija gospodarstva koju prate strukturalne promjene u sustavu proizvodnje i promjene u kvaliteti i sastavu finalnog proizvoda. GOSPODARSTVO, oznaava znanost koja se bavi prouavanjem zadovoljenja materijalnih potreba i eljama ljudi. GOTOVINA, gotov novac, u prvom redu novanice i kovanice, a i likvidna sredstva koja se brzo i lako i bez gubitaka mogu pretvoriti u gotov novac. GRAFIKI PRIKAZ, prikaz ekonomskih podataka pojava i procesa pomou crtea i slika, a crte kojim se prikazuje neki podaci ili pojmovi naziva se grafikon. GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI, krivulja koja pokazuje maksimalno mogue kombinacije proizvodnje dobara uz punu zaposlenost ogranienih resursa i najuinkovitiju tehnoloku uporabu. GRANINA EFIKASNOST INVESTICIJA, efikasnost dodatnih investicija, odnosno profita od dodatka kapitala (neto investicija) koji se mjeri stopom porasta ili prinosa od investicije. GRANINA STOPA SUPSTITUCIJE, stopa prema kojoj se jedno dobro moe supstituirati drugim bez promjene ukupne koristi. GRANINI PRIHOD, poveanje ukupnog prihoda uzrokovano jedininim poveanjem dobara ili usluga. GRANINI PRIHOD OPENITO, promjena ukupnog prihoda koja je nastala prodajom dodatne jedinice outputa. GRANINI PROIZVOD KAPITALA, poveanje proizvodnje dobara i usluga koje e se moi koristiti i u budunosti, a koje je omogueno koritenjem jedinice kapitalnog dobra u sadanjosti.

53

GRANINI PROIZVOD RADA, promjena ukupne proizvodnje do koje dolazi zbog jedininog poveanja koliine uposlenog rada u proizvodnji. GRANINI PROIZVOD, prirast ukupnog outputa koji je razliit i rezultat je jedininog poveanja jednog inputa kad su drugi inputi nepromijenjeni. GRANINI TROAK, dodatni troak potreban da se proizvede dodatna jedinica proizvodnje. GRANINI TROAK OPENITO, porast ukupnih trokova proizvodnje uvjetovan jedininim poveanjem proizvodnje dobara i usluga. GRLO PROIZVODNJE, stroj ili pogon koji ima najmanji kapacitet u odnosu na ostale dijelove radne jedinice sa kojim ini jednu cjelinu i esto se naziva usko grlo proizvodnje. GROSISTIKA TRGOVINA, trgovina na veliko. GRUPA DESETORICE (G10), drave G 7 plus Belgija, Nizozemska i vedska. GRUPA PETORICE (G 5), skup drava: Francuska, Njemaka, Japan, Velika Britanija i USA, koje povremeno surauju u voenju ekonomske politike. GRUPA SEDMORICE ( G 7), drave G 5 plus Kanada i Italija. GRUPNA NORMA, radni zadatak koji treba da izvri grupa radnika za odreeno vrijeme. Grupna norma se daje u onom sluaju kada odreene poslove ne moe obaviti samo jedan radnik, ve je racionalnije da istovremeno taj posao obavlja vie radnika zajedno. GUBITAK, negativan financijski rezultat koji se pojavljuje kada su rashodi vei od prihoda, a u sutini predstavlja smanjenje iste imovine: gubitak nastaje kada se iz dohotka ne mogu podmiriti ugovorne i zakonske obveze i osobni dohoci ukalkulirani u fakturiranoj realizaciji, i redovno je posljedica loeg poslovanja poduzee. 54

H
HIJERARHIJA, oznaava princip u kojem postoji odnos nadreenosti i podreenosti rukovoditelja i izvritelja. Hijerarhijskim sustavom zadaci se prenose na sve razine organizacije. HIPERPRODUKCIJA, proizvodnja koja je vea od platene sposobnosti potranje (potroaa). HIPOTEKA, pravo zaloga na nekretninama osiguranja naplate nekog potraivanja. Povjerilac je tim osiguran da e u sluaju da dunik ne plati dug, prodajom zaloene imovine naplatiti svoje potraivanje. Hipoteka se zavodi u zemljine knjige uz privolu vlasnika, a na istu nekretninu mogu biti stavljene vie hipoteka, tada povjerilac naplauje svoje potraivanje onim redoslijedom kojim su hipoteke zavedene u knjige. HIPOTEKARNE VRIJEDNOSNICE, hipoteke koje su pokrivene zaduivanjem hipoteka nad nekretninama. HIPOTEKE S PRILAGODLJIVOM STOPOM, hipoteke koje omoguavaju zajmodavcu da mijenja kamatnjak tijekom trajanja zajma. HIPOTEZA, nauna pretpostavka, miljenje, sud za koji se pretpostavlja da je toan, a naunom analizom se dokazuje tonost ili netonost hipoteze. HOLDING DRUTVO, drutvo kome je cilj kupovanja veinskog paketa dionica nekih drutava (po vodoravnoj ili okomitoj osnovi), koji im omoguava uz udio u raspodjeli dobiti, i upravljanje poslovanjem tih drutava. HOLDING PODUZEE, pod tim pojmom podrazumijeva se poduzee koje ima u potpunosti ili u veinskom vlasnitvu drugo poduzee. 55

HOLDING PODUZEE S JEDNOM BANKOM, organizacija poduzea koja posjeduje jednu banku, a bavi se i ostalim poslovnim aktivnostima. HOMO EKONOMUKUS, ekonomski ovjek; privrednik koji se rukovodi vlastitim interesima i pristupa poslu tako da sa raspoloivim resursima ostvari najvee mogue koristi. HOMOGENI PROIZVOD, proizvod istih obiljeja koja se mogu meusobno zamjenjivati bez obzira na proizvoaa. HONORARNI RAD, privremeni rad u nekoj ustanovi ili poduzeu. Honorar je naknada za honorarni ili izvrene poslove van radnog vremena.

56

I
IDEJA, misao, glavna misao, proizvod ljudske mate , zamisao, nacrt, plan neega. IDEJNI PROJEKT, izrauje se na osnovu revidiranog i odobrenog investicijskog programa i na osnovu podataka koje su utvrdili investitor i projektna organizacija. Idejni projekt sadri koncepciju tehnikog rjeenja i priblinu vrijednost graevinskih radova. IDENTITET NACIONALNOG DOHOTKA, izraz koji pokazuje da je realni nacionalni dohodak jednak realnoj potronji kuanstva, plus realna tednja kuanstva, plus realni porezi, plus realni uvoz ili y=c+s+t+m. IDENTITET NACIONALNOG PROIZVODA, jednadba koja pokazuje da je realni nacionalni proizvod jednak potronji kuanstva, plus realne realizirane investicije, plus javna potronja, plus realna izvozna potronja, ili y=c+ir+g+x. IDEOLOGIJA, je sustav ideja, stavova i miljenja odreenih drutvenih snaga, klasa i slojeva u sferi duhovne nadogradnje. Ideologija je skup vjerovanja odreene drutvene grupe. IMANENTNO, bitan, sadran u biti neke pojave. IMOVINA - AKTIVA, je imovina poduzea; sastoji se iz osnovnih i obrtnih sredstava, sredstava zajednike potronje i dr. Ona predstavlja ustvari cjelokupnu imovinu poduzea. IMOVINA, skup pokretnih i nepokretnih dobara i prava kojima raspolae neko lice, fiziko ili pravno. IMOVINSKO POKRIE, broj koji oznaava koliko je puta dug poduzea pokriven njegovom neto imovinom. 57

IMPERIJALIZAM, monopolistiki stadij kapitalizma. Nastaje potkraj 19 stoljea u razvijenim zemljama zapadne Europe i SAD-a. IMPLICITE, po sebi razumljivo, sadrano po neem, a nije izriito, izmeu redova. IMPLICITNI TROAK, veliina prihoda koji bi se ostvario zapoljavanjem resursa u drugoj najboljoj mogunosti, a odgovara veliini prosjenog profita. IMPLICITNI UGOVORI, napisani ugovori izmeu radnika i poslodavaca o uvjetima poput plaa koji mogu, ali ne moraju zakonski obvezivati. IMPUT-AUTPUT ANALIZA (meusektorska analiza), analiza meuzavisnosti raznih oblasti drutvene proizvodnje. To je metoda kvalitativne analize koja polazi od injenice da svaki sektor (grana, djelatnost, grupacija) prima (input) odreene koliine elemenata za proizvodnju i da odreene koliine svojih proizvoda ustupa (razmjenjuje) sa drugim sektorom (outputa). Sve ovo daje mogunost planiranja i usklaivanja meusektorskih odnosa. IMUNITET, posebno pravo koje posjeduju izvjesne osobe, a odnosi se na posebnu zatitu osobe i slobode osobe. Imunitet je tekovina demokratskog razvitka i obuhvaa sve one osobe za koje u jednom drutvu postoji uvjerenje da ih treba posebno zatititi. INDEKS CIJENA POTROAA, indeks cijena koji mjeri troak fiksne koare potroaevih dobara u kojoj je ponder pripisan svakoj robi, udio izdataka potroaa u gradovima na tu robu u odreenom razdoblju za koje se rauna. INDEKS CIJENA, indeksni broj koji pokazuje koliko se promijenila prosjena cijena koare dobara tijekom razdoblja. INDEKSACIJA, prilagoavanje vrijednosti neke imovine inflaciji. INDEKSIRANJE NADNICA, vezivanje nadnica za cijene, tako da se nadnice automatski prilagode promjenama cijena. 58

INDEKSIRANJE, ustrojstvo prema kojemu se nadnice, cijene i ugovori djelomino ili potpuno prilagoavaju promjenama ope razine cijena. INDEKSNI BROJEVI, vrsta relativnih brojeva koji prikazuju odnos izmeu dva stanja jedne pojave u razliitim vremenskim razdobljima. Razlikuju se bazni i lanani indeksi. Bazni indeksi imaju jedan period kao bazu i stanje pojave u svih drugih perioda se usporeuju s baznim periodom. Kod izraunavanja lananog indeksa stanje pojave iz jednog perioda usporedi se sa stanjem pojave iz prethodnog perioda, tj. baza se neprekidno mijenja. INDIKATOR, vanjsko obiljeje neke injenice, pojave i sl. INDIVIDUALNO RADNO VRIJEME, radno vrijeme potrebno radniku da proizvede jedinicu proizvoda (robe). Razliiti proizvoai proizvode robe u razliitim uvjetima pa je njihovo individualno radno vrijeme razliito kod proizvodnje jedinice proizvoda. INDOSANT, vlasnik vrijednosnog papira koji prenosi (indosira) taj papir na drugo lice (indosatora). INDOSMAN, potpis na poleini eka (ili slinog financijskog instrumenta) kojim se prenosi vlasnitvo tog instrumenta s potpisnika na donositelja. INDOSMAN OPENITO, prijenos vrijednosnog papira i prava koje on sadri sa jednog lica na drugo lice koji prenosi vrijednosni papir nazove se indosator. Indosman se vri tako da se indosant potpie na poleini mjenice. INDUSTRALIZACIJA, proces utvrivanja industrijskog naina proizvodnje u privredi neke zemlje. To je primjena strojne tehnike, uvoenje tehnike podjele rada i masovna proizvodnja, ne samo u industriji, nego i u drugim djelatnostima drutva. INDUSTRIJA, djelatnost ljudi na proizvodnji energije i preradi sirovina biljnog, ivotinjskog i mineralnog podrijetla. Industrija se dijeli na laku i teku, na ekstraktivnu i preraivaku i na industrijske grane proizvodnje. 59

INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA, prevrat nagla promjena u proizvodnji tehnici i tehnologiji. Prva industrijska revolucija ja zapoela u drugoj polovici 18 stoljea kad je strojna proizvodnja zamijenila runu. Druga, industrijska revolucija je zapoela potkraj 19 stoljea kada je zapoela iroka primjena elektrine energije u proizvodnji. Trea industrijska revolucija zapoela je krajem 20. st. uvoenjem elektronike, informatike i robotike u procese proizvodnje, dobara i usluga. INDUSTRIJSKI KAPITAL (proizvodni kapital) oni dio kapitala koji je prenesen u oblast proizvodnje (industrija, poljoprivreda i dr.) i poprima novani proizvodni i robni oblik. Ovaj oblik je temeljni oblik kapitala i samo on moe stvoriti nove vrijednosti i viak vrijednosti. Ostali oblici (trgovaki zajmovni kapital) omoguavaju preraspodjelu vika vrijednosti. INFERIORNA DOBRA, dobra nie kvalitete koja nosioci niskih dohodaka kupuju jer su im superiornija dobra nedostupna, pa je dohodovne elastinost potranje takvih dobara negativna. Poveanje dohotka smanjuje potranju za inferiornim dobrima i obratno. Ili inferiorno dobro je dobro ija potronja opada kad dohodak potroaa raste. INFERIORNO DOBRO, dobro ija potronja opada kad dohodak raste. INFLACIJA, rast ope razine cijena nekih dobara i usluga i otud pad kupovne snage novca. Inflacija postoji uvijek kada postoji jaz izmeu manje ponude i veeg traenja (potranje). INKASO POSLOVI, neutralni poslovi banaka kada one vre naplatu tuih potraivanja za tui raun. Za svoje usluge banka naplauje proviziju. INKOPATIBILNO, nespojivo, neodrivo, neprimjenljivo. INOVACIJA, otkrivanje ili pak primjena neke nove spoznaje. INOZEMNI KAPITAL, kapital koji pripada vlasnicima iz drugih zemalja, ili tui kapital koji je uzet ili posuen od drugih zemalja. 60

INSOLVENTNOST, nesposobnost dunika da udovolji svojim dospjelim platenim obavezama. Zbog insolventnosti esto puta poduzee zavri u steaju. INTABULACIJA, upis prava zaloga na nekretnine (hipoteke). Upis se vri u zemljine knjige koji se vode u opinskim sudovima i nazivaju se gruntovne knjige gruntovnica. INTEGRACIJA, povezivanje, spajanje ujedinjavanje raznih elemenata u jednu cjelinu. Poduzea se spajaju ili pripajaju radi ekonominosti i racionalnije proizvodnje, poveanja proizvodnosti i ostvarenja to veeg profita. Oblici integracije su razliiti. Poduzee se mogu spojiti, kao takva prestaju da postoje, a poslovanje nastavljaju u novom poduzeu. Poduzea se mogu zdruiti, tako da sva poduzea zadravaju poslovnu samostalnost, ali neke poslove prenose na zdrueno poduzee. INTEGRALAN, povezan (integritet-cjelokupnost). INTENZIVNA POLJOPRIVREDA, moderna poljoprivreda, primjena tehnike, mineralnih gnojiva, visokokvalitetnih proizvoda i visoka proizvodnost, smjenjivanje plodoreda i dr. INTERAKCIJA, dvosmjerna komunikacija i ponaanje konkretnih ljudi u meusobnim odnosima. INTERDISCIPLINARNI TIMOVI, timovi sastavljeni od specijalista razliite struke i zanimanja. INTERMEDIJERI ILI INTERMEDIJATORI, posrednici obino u financijskim poslovima. INTERNA KONTROLA, kontrola unutar radne organizacije. Nju ostvaruju kontrolni organi ustanovljeni aktima radne organizacije. To su kontrola kvaliteta proizvoda, kontrola financijskog poslovanja i dr. INTERPENETRACIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA, kolanje razliitih vrijednosnih papira, tuzemnih i inozemstvu, u funkciji kreiranja financijskog izvoza, plaanja, zaloga ulaganja i dr.

61

INTERVENCIJA FINANCIJSKA, je djelatnost kojom drava kupuje ili prodaje svoju valutu na tritu deviza da bi utjecala na devizni teaj svoje valute. INTERVENCIONIZAM, oblik vanjskotrgovinske politike koji polazi od unutranjih razvojnih koncepcija koja nastoji uskladiti s mogunostima svjetskog trita. INTEZIVNOST RADA, stupanj troenja radne snage u jedinici vremena, znai poveanje proizvodnje u jedinici vremena zahvaljujui poveanim naporima radnika i veim utrokom energije. INVENTAR, predmeti, materijalna dobra koja posjeduju neke fizike ili pravna lica. Moe biti ivi inventar (rodna stoka, stoka u toru), mrtvi inventar (strojevi) i sitni inventar (razni alati). Inventar je spisak sredstava u nekom poduzeu, radionici ili prostoriji. INVENTURA (inventarisanje), popis sredstava u poduzeima, radionicama i slino, prodavaonicama i dr. Obavezno se provodi najmanje jednom godinje (obino na kraju godine), a moe i vie puta. Redovna inventura se vri u vrijeme kada je to normativnim aktima utvreno. Izvanredna inventura se provodi kada to prilike zahtijevaju npr. kad odgovorno lice vri predaju sredstava radi kontrole, u toku pljake, provale, poara i dr. INVEST TRUST, financijska organizacija koja prikuplja sredstva od malih tedia i ulae ih u raznovrsne papire. INVESTICIJE, ekonomske aktivnosti kojima se odrie od sadanje potronje radi poveanja budueg outputa, a mogu biti materijalne, kapitalna dobra (oprema), ili ne materijalne (odgoj, zdravstvo, istraivanja), dok u financijskom smislu podrazumijeva kupnju vrijednosnih papira (dionica). INVESTICIJSKA BANKA, banka kojoj je glavni posao prikupljanje novca za poduzea (ili sline organizacije), stavljanje na trite novih javnih emisija vrijednosnica dotine organizacije, ili plasiranjem privatnih dugovnih instrumenata kod kreditora. 62

INVESTICIJSKI ELABORAT, skup dokumenata na osnovu kojih se moe vidjeti opravdanost ulaganja u investicijsku gradnju ili opravdanost zahtjeva za investicijskim zajmom (kreditom). Sastoji se iz investicijskog programa, projektnog programa, idejnog projekta i specifikacija. INVESTITOR, poduzetnik ili poduzee koje ulae kapital u gospodarske ili uslune djelatnosti. IPSOIURO po samom pravu, po logici stvari automatski. ISPORUKA, obaveza prodavca da prema zakljuenom kupoprodajnom ugovoru isporui robu kupcu. IZDATNICA (trebovanje), dokument na osnovu kojega skladitar izdaje iz skladita sirovine, materijal, gotovi proizvod i druge predmete. Na temelju izdatnice knjigovodstvo provodi zaduenje skladita i zaduenje primaoca robe. IZLAZNA FAKTURA, raun koji poduzee ispostavlja kupcu za prodanu robu. To je faktura koja je vezana za prodaju i izlaz robe iz skladita. Nasuprot tome, faktura za robu kupljenu od dobavljaa naziva se ulaznom fakturom. IZRAZ INFLACIJA, je stalno poveanje ponderiranog prosjeka svih cijena tijekom vremena. IZRAZ INVESTICIJA, predstavlja poveanje koliine kapitalnih dobara. IZRAZ IZVOZ, predstavlja prodaja robe i usluga drugim zemljama. IZRAZ RAZMJENE, identitet koji stavlja u jednakost nominalnu vrijednost svih monetarnih transakcija za finalna dobra i usluge i nominalnu vrijednost proizvodnje i kupljene robe i usluga. IZVJEE, oznaava pismenu prezentaciju injenica u svezi sa poduzetnim aktivnostima. IZVJETAJ O POSLOVANJU, pismena analiza poslovanja poduzea. Godinji izvjetaj o poslovanju je sastavni dio zavrnog rauna. Izvjetaj 63

o poslovanju sastavljaju strune slube i podnose ga organima upravljanja. Kada ga ovi usvoje izvjetaj postaje dokument koji se upuuje nadleni dravnim institucijama, zajedno sa ostalim dijelovima zavrnog rauna. IZVOD, predstavlja dokument (pismenu informaciju) koju banka ili zavod za platni promet dostavlja svome klijentu u kome ga izvjetava o promjenama i stanju njegovog iro rauna. IZVOZ, (eksport), u uem smislu predstavlja prodaju domae robe inozemstvu. IZVOZ KAPITALA, je plasman kapitala u inozemstvo s ciljem stjecanja profita. Bijeg kapitala je onda kada se prebacuje velika suma novca iz jedne u drugu zemlju radi izbjegavanja nesigurnosti (devalvacija, revalvacija ) i tako izbjegli gubitak kapitala poduzea. IZVOZNA DOZVOLA, dokument koji izdaje dravni organ i daje pravo izvozniku da izveze odreenu koliinu robe. IZVOZNA PREMIJA, suma novca koja se daje izvozniku da izveze odreenu koliinu robe. To je zapravo stimulacija izvoznicima da poveaju izvoz odreene robe u inozemstvo. Izvozne premije se odreuju postotno ili po jedinici proizvoda, a esto se primjenjuju u ekonomski nerazvijenim zemljama i zemljama iji je platni bilans deficitaran (vei uvoz od izvoza).

64

J
JAKOBINCI, lanovi politikog kluba u doba Francuske revolucije na kraju 18. stoljea. JAMAC, lice koje se obvezuje da e povjeriocima isplatiti dug u odreenom roku ako to ne uini dunik. Mjenino jamstvo se naziva aval. Kad banka jami, ona za jamstvo naplauje jamevinu ili proviziju. JAVNI DUG, dunike obveze drave, upanije ili manje lokalne zajednice (opine). Nastaju putem zajmova i na temelju ugovora ili izdati obveznica. JAVNI KAPITAL, kapital u rukama dravnih i meunarodnih financijskih ustanova. JAVNI RASHOD, dio fiskalne politike (politika ope potronje) ili budetska politika. Ona obuhvaa javne radove u najirem smislu (objekti od zajednikog interesa, prometnice, kole, dravne rashode) koje organizira i financira drava iz budeta. JAVNO DOBRO, resursi, sredstva i roba ije se koristi nedjeljivo ire meu cjelokupnom zajednicom, bez obzira ele li ili ih ne ele odreeni pojedinci troiti ili konzumirati. Npr. javno zdravstvo, kolstvo itd. JAVNO PODUZEE, vrsta poduzea koje osniva drava u djelatnostima koje su od opeg javnog interesa. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO, je trgovako drutvo u koga se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom, lan drutva moe biti svaka fizika ili pravna osoba. 65

JEDINICA OBRAUNA, mjera kojom se izraavaju cijene i vrijednosti; zajedniki nazivnik sustava cijena i vano svojstvo novca. JEDINICA PROIZVODA, jedinica mjere kojom se iskazuje koliina neke proizvodnje, npr. kilogram, metar, komad itd. JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO, pojednostavljeno knjigovodstvo praenja poslovnih promjena. Sastoji se iz niza metodolokih poredanih biljeaka. Ono po priliku ne prati sve poslovne promjene u poduzeu, ve samo neke za koje postoji interes da se prate. JEDNOVLASNIKO PODUZEE, (inokosno) poduzee s jednim vlasnikom koji donosi sve odluke i snosi sve odgovornosti za cjelokupno poslovanje poduzee. JOINT VENTURE ( dointvener), zajedniki poduhvat u poslovanju, gradnji, financiranju i dr.

66

K
KALKULACIJA, obraun utvrivanja cijene (cijene kotanja, nabave, planske, prodajne cijene) itd. Kalkulacija treba da utvrdi pojedine elemente cijene, te njihov odnos kod vanijih proizvoda. Usporeivanjem planske sa stvarnom (obraunskom) cijenom mogu se konstatirati dobre ili loe strane u poslovanju poduzea. Principi za sastavljanje kalkulacije: tonost dokumentacije, prilagodljivost, usporedivost i blagovremenost. 1. Prema cijenama: nabavne, cijene kotanja i prodajne cijene. 2. Prema vremenu sastavljanja: prethodne (planske predraunske) i naknadne (obraunske) stvarne kalkulacije. KALKULACIJE, raunske operacije kojima se ustanovljavaju: cijena kotanja, nabavna cijena, cijena prodaje, kao i planske i obraunske cijene proizvoda. KALO, (gubitak, manjak), gubitak teine robe za vrijeme uvanja koji nastupa kao posljedica isparavanja. Obino gube teinu poljoprivredni proizvodi (penica, voe, meso). KALO OPENITO, gubitak u teini ili smanjenje zapremine robe. KAMASACIJA ZEMLJITA, grupiranje zemljinih parcela svih vlasnika jedne teritorijalne jedinice (odlukom vlasti), tako da se formira jedan zemljini fond. KAMATA AKTIVNA, kamata koju banka naplauje od svojih dunika na pozajmljena novana sredstva. KAMATA PASIVNA, kamata koju banka plaa svojim povjeriocima na novac koji je od njih pozajmila.

67

KAMATA ZATEZNA, kamata koju plaa dunik ako u roku ne izmiri svoj dug, a obraunava se od dana dospijea obaveze do dana plaanja duga. Ova kamata se moe unaprijed dogovoriti, a moe biti i propisana zakonom. KAMATA, predstavlja cijenu za uporabu tuih novanih sredstava. KAMATNA MARA, razlika izmeu kamatnjaka dugorone i kratkorone vrijednosnice koje se u ostalim obiljejima podudaraju. KAMATNA STOPA, postotak od glavnice kojom se obraunava iznos kamate. Ona oznaava koliko se jedinica novca za svakih 100 jedinica duga plaa za vrijeme od godinu dana. Kako kamatna stopa izraava odnos duga (glavnice) i kamate, izraunava se tako da se glavnica podijeli iznosom kamate i pomnoi sa 100. Visina kamatne stope zavisi od ponude i traenju kredita. Ako je traenje vee od ponude i kamatna stopa rasta i obratno. KAMATNJAK, cijena novca tijekom vremena. Razlika izmeu kamatne stope koju banke plaaju svojim deponentima i kamatne stope koju dunici plaaju bankama za njihove zajmove predstavlja zaradu banke. Na kamatne stope utjeu tri najvanija initelja a to su: stopa inflacije, stopa rizika i potranja za novcem. KAMATNJAK OPENITO, postotna stopa prinosa kod odobravanja zajma ili tednje sredstava. KAMERALISTIKO KNJIGOVODSTVO, budetska ili administrativno knjigovodstvo. Ono prati izvrenje proraunskih ( budetskih) prihoda i rashoda i usporeuje ih se s planiranim. KAPACITET, u svom izvornom smislu znai obim, zapreminu. Kapacitet je i pojam koji oznaava sposobnost nekog pogona, tvornice da preradi izvjesne koliine proizvoda. U ovom smislu razlikuje se: idealni, ugraeni, radni i optimalni kapacitet. KAPARA, materijalno pojaanje ugovora. Ako se ugovor ne izvri krivicom stranke koja je primila kaparu, kapara se vraa u dvostrukom iznosu. Ako je ugovor pravilno izvren kapara se vraa ili zaraunava 68

u cijenu. Ako se ugovor ne izvri krivicom osobe koja je dala kaparu, kapara se ne vraa. KAPITAL DEPOZITNE INSTITUCIJE, najjednostavnije se moe definirati kao dioniki kapital banke, ali regulatori banaka to ire definiraju kao skup svih stavki ukljuujui i dioniki kapital, koji pomae ouvati osigurane depozite od gubitaka u sluaju propasti banke. KAPITAL, jedan od tri initelja proizvodnje (zemlja, rad i kapital), koji ine (uz novac) dobra koja se upotrebljavaju u proizvodnji drugih dobara (zgrade, oprema, zaliha), dok u raunovodstveno-financijskom smislu oznaava ukupan iznos novca sakupljenog od dioniara. KAPITALIZACIJA, vrijednost poduzea zasnovanoj na cijeni njegove dionice na burzi (to jest cijeni pojedine dionice pomnoenoj s ukupnim brojem glavnih dionica). Openito kapitalizacija je pripisivanje kapitalne vrijednosti odreenom dotoku prihoda. To je iznos koji bi trebalo sada investirati da bi se u budunosti ostvario odreeni dotok prihoda. KAPITALIZAM, drutveno ekonomsko ureenje u kome su vlasnici sredstva za proizvodnju kapitalisti, a radnici svoj rad prodaju kao robu i za svoj rad dobivaju najamninu. Viak rada koji se stvara prisvajaju kapitalisti. Robna proizvodnja je vladajui oblik proizvodnje, a proizvodnja robe je istovremeno i proizvodnja vika vrijednosti. Prisvajanje vika vrijednosti (profit) je osnovni motiv i pokretaka snaga kapitalistikog drutva. Kapitalizam poinje poetkom 16 vijeka sa procesom prvobitne akumulacije, pa preko perioda manufakture i liberalnog kapitalizma prelazi u imperijalizam. KAPITALNI KOEFICIJENT, odnos izmeu vrijednosti investicija i proizvodnje koja se tim investicijama ostvaruje. To je broj koji pokazuje koliko novanih jedinica treba investirati da se dobije jedna novana jedinica nove proizvodnje. KAPITALNI KOEFICIJENT EKONOMSKOG RASTA, je omjer ukupnog fonda kapitala i godinjeg bruto drutvenog proizvoda. KAPITALNO DOBRO, dobro koje se moe koristiti u sadanjosti kako bi se proizvela druga dobra ili usluge za buduu potronju. 69

KARTEL, skupina poduzea koja sporazumno odreuje cijene i trine udjele. KARTEL OPENITO, predstavlja vid kapitalistikog monopola. Dva ili vie poduzea zakljuuju meusobni sporazum o podjeli trita, cijenama, o koliinama proizvodnje, o uvjetima prodaje robe. Poduzea i dalje ostaju samostalna, ali se meusobna komunikacija ostvaruje. KATASTAR, slubena evidencija o poljoprivrednom zemljitu. Na osnovu katastarskih podataka izrauju se katastarske knjige, odnosno zemljine knjige koje slue kao osnova za obraun poreza na prihod od zemljita. KATASTERSKI PRIHOD, pretpostavljeni prihod koji daje zemljite odreenog boniteta. Utvreni katastarski prihod slui kao osnova za oporezivanje. KAUCIJA, vrijednost koju polae neko lice kao osiguranje da e ispuniti svoju obvezu. KAUZALAN, uzroan, kauzalna metoda otkrivanja uzrono-posljedinih veza i odnosa. KEYNSIJANSKA TEORIJA, ekonomska teorija iji je nastanak vezan uz J.M. Keymsa 1936, a koji polazi od toga da se za razliku od klasinog pristupa u gospodarstvu ne postie ravnotee uz punu zaposlenost, ve se ravnotea moe postii sjecitem agregatne ponude i agregatne potranje, uz manju ili viu nezaposlenost. Prema toj teoriji fiskalnom i monetarnom politikom moe se utjecati na rast ili pad agregatne potranje i otud i na ravnoteu u gospodarstvu. KLASA, velika grupa ljudi koji se razlikuju po svom mjestu u sustavu drutvene proizvodnje, po svom odnosu prema sredstvima za proizvodnju i po svojoj ulozi u drutvenoj organizaciji rada. U dosadanjim klasnim drutvima poznate su klase: feudalizam, robovlasnitvo, kapitalizam, socijalizam. KLASINA EKONOMIJA, vodea kola ekonomske misli do pojave Keynsa, utemeljio ju je A.Smith 1776 godine, a nastavili D.Ricardo, T. 70

Malthus i J.S. Mill) koji je vjerovao kako ekonomski zakoni (posebno kroz interes pojedinca i konkurencije)odreuju takav sustav cijena koji osigurava najbolju alokaciju resursa i kontinuiranu i punu zaposlenost bez mnogih kriza hiperprodukcije. KLASINA TEORIJA PODUZEA, alternativa teoriji poduzea koja polazi od pretpostavke da poduzee tei maksimizaciji profita. KLIRING, prebijanje meunarodnih dugovanja i potraivanja izmeu vie partnera tako da se isplauje samo saldo izmeu njih. Kliring olakava platni promet time to omoguava izmirivanje niza obaveza bez novanih izdataka. Sporazum kojim se regulira plaanje putem kliringa izmeu zemalja zove se klirinki sporazum. KMET, pripadnik eksploatirane klase u feudalizmu. KNOW-HOW, iskustvo vjetina. Meutim, izraz ima mnogo ire poslovno znaenje: kompletno znanje za obavljanje tehniko/tehnoloki i/ ili financijskih i/ili marketinkih operacija. KNJIGOVODSTVENA DOBIT, dobit poduzea ustanovljena na osnovu knjigovodstvenog stanja imovine. Kako stvarno stanje imovine ne mora odgovarati knjigovodstvenom , to i knjigovodstvena dobit moe da se razlikuje od stvarne dobiti. To je najee u sluaju kada se zalihe vode po cijenama kotanja, a ne po trinim cijenama. KNJIGOVODSTVENA TEMELJNICA, dokument, uredno sastavljen od nadlenih osoba potpisan na temelju koga se mogu vriti knjigovodstvena knjiena. Ona mora imati svojstvo pravnog dokaznog sredstva. To su npr. faktura, virmanski nalog, platna lista i dr. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST, vrijednost imovine poduzea iskazana u njegovoj bilanci stanja. Ona moe biti manja od trine vrijednosti te imovine, jer raunovodstvena konvencija moe nalagati da se imovina uknjii po nabavnoj cijeni. I inflacija moe lako utjecati na to da knjigovodstvena vrijednost bude manja od tekue trine vrijednosti. KNJIGOVODSTVENI RAUN, (konto) pregled neke pozicije ili nekog djela aktive odnosno pasive, rashoda i prihoda na komu se evidenti71

raju stanje i sve promjene te pozicije odnosno tog djela. Obrasci rauna mogu biti predstavljeni u razliitim oblicima: na foliji, na papiru, stepenasto i kombinirano. Aktivni rauni su svi oni rauni kod kojih se moe pojaviti samo dugovni saldo ili mogu biti bez salda. To su rauni materijalnih i novanih sredstava. Pasivni rauni su svi oni rauni kod kojih ili nema salda ili je saldo pasivan. To su konta fondova i krediti. Aktivno-pasivni rauni koji mogu imati i aktivu i pasivu. To su npr. rauni kupaca i dobavljaa. Sintetiki (skupni) rauni su konta za praenje stanja i kretanja pojedinih srodnih dijelova aktive, pasive i prihoda. Analitiki rauni slue za pojedinane evidencije o pojedinanim sredstvima ili izvorima sredstava. KNJIGOVODSTVO, sistematsko i kronoloko praenje ekonomskih promjena izraenih u novcu u poduzeu. KOEFICIJENT OBRTA, broj koji pokazuje koliko se puta sredstva nekog poduzea obrnu u tijeku jedne godine. Koeficijent obrta se dobije kada se ukupna realizacija (prodaje) ostvarena u tijeku godine, stavi u odnos sa obrtnim sredstvima koja su koritenima u toku godine. KOEFICIJENT, broj dobiven odnosom dvaju brojeva, tj. kolinik dvaju brojeva. Njime se iskazuje kretanje neke veliine. KOHERENTAN, meusobno povezan. KOLAUDACIJA, postupak kojim se utvruje da li je obavljanje graevinarskih radova, izvreno prema projektu, ugovoru ili tehnikim propisima; njime se utvruje konaan iznos utroaka tj. pravi se obraun izmeu investitora i izvoaa. KOLEKTIVNI UGOVOR, ugovor o radu i uvjetima rada koji se zakljuuju izmeu poslodavca i radnika. KOLEKTIVNO PREGOVARANJE, proces pregovaranja izmeu radnika i poslodavca. Takvo pregovaranje dovodi do sporazuma o nadnicama, povlasticama i uvjetima rada radnika. 72

KOLHOZ, krupno poljoprivredno gospodarstvo u SSSR-u. KOLONI, obraivai zemlje vezani za zemlju robovlasnika. KOMADNA PROIZVODNJA, tip proizvodnje kada se proizvode pojedinani proizvodi, razliiti komadi. KOMANDITNO DRUTVO, udruenje vie lica radi zajednikog voenja trgovakog poduzea. lanovi drutva se razlikuju prema stupnju svoje odgovornosti. Komplementarni (unutarnji) lanovi su odgovorni za obveze drutva cjelovitom svojom imovinom. Komanditori (vanjski) lanovi za poduzea odgovaraju samo svojom imovinom koju su unijeli u poduzee. KOMASACIJA, postupak stvaranja veih parcela od velikog broja malih. Provodi se najee na jednoj katastarskoj opini u skladu sa odreenim zakonskim propisima. Postoje dva postupka komasacije: radikalni i umjereni. KOMBINAT, privredna organizacija u kojoj je povezano vie proizvodnih jedinica ili poduzea razliite djelatnosti. U kombinatu se ostvaruje industrijsko povezivanje koje moe biti: horizontalno, vertikalno i sloeno. Horizontalno povezivanje je povezivanje tvornica i pogona koji svoje poslovanje zasnivaju na istoj sirovini, proizvode sline proizvode ili proizvode dijelove za neke proizvode. Vertikalno povezivanje kombinata se ostvaruje povezivanjem vie uzastopni faza prerade. KOMERCIJALNO POSLOVANJE, obuhvaa poslove nabave i prodaje u poduzeu. Obino se komercijalni poslovi obavljaju u komercijalnoj slubi. KOMORA, udruenje poduzea. Mogu se formirati na granskom ili teritorijalnom principu. KOMPARATIVNA PREDNOST, zakon komparativne prednosti kae da bi se neka zemlja trebala specijalizirati u proizvodnji i izvozu onih 73

roba koje se mogu proizvesti uz relativno nii troak i da bi trebala uvoziti ona dobra za koja je troak proizvoaa relativno visok. Prema tome, komparativna je prednost stvarna, a ne apsolutna, koja bi trebala odreivati strukturu razmjene. KOMPARATIVNI TROKOVI, trokovi dva il vie proizvoaa koji proizvode iste robe pa im se trokovi mogu realno usporeivati. KOMPATIBILNE, snoljive, prihvatljive. KOMPENZACIJA, prebijanje obveza prema nekom povjeriocu sa potraivanjem od povjerioca. Kompenzacija se sprovodi i u meunarodnoj i unutranjoj razmjeni. esto se izmeu drava zakljuuju kompenzacijski poslovi koji omoguuju prodaju robe za robu. KOMPLEMENTARAN, nadopunjujui. KOMUNA, u osnovnom smislu znai zajednica. Ona predstavlja politiko- teritorijalnu zajednicu u kojoj se ostvaruju odgovarajue ekonomske funkcije. KOMUNALNA DJELATNOST, dio privredne djelatnosti ljudi na zadovoljavanju svakodnevne potrebe ljudi u urbaniziranim naseljima. KOMUNIKACIJA, je proces kojim ljudi jedni drugima prenose informacije, ideje, stavove, vjerovanja i psihika stanja. KOMUNIZAM, besklasno drutveno-ekonomska formacija zasnovana na drutvenom posjedovanju sredstava za proizvodnju. KOMUTACIJA, zamjena dijela budue imovine za gotovinu isplaenu odmah. KONANA SITUACIJA, raun (faktura) koju ispostavlja izvoa graevinskih radova investitoru nakon zavrnih radova predvieni ugovorom. KONCERN, oblik monopola, grupa velikih kapitalistikih poduzea, krupnih, povezani horizontalno i vertikalno. Poduzea zadravaju svoju formalnu samostalnost, ali koncernom upravlja jedan ili grupa kapitalista. 74

KONCESIJA, akt kojim drava na dulji rok daje pravnoj (fizikoj) osobi ovlatenje (doputenje) za izvrenje odreene aktivnosti (infrastrukturu, objekti, eksploatacija radnog bogatstva i dr.). KONCETRACIJA KAPITALA, proces uveavanja individualnog i drutvenog kapitala dodavanjem vika vrijednosti postojeem kapitalu. KONCETRACIJA PROIZVODNJE, gomilanje proizvodnih kapaciteta na jednom mjestu ili uem podruju. Ovo omoguava racionalnu i ekonominu proizvodnju, jer se znatno smanjuju transportni trokovi, ostvaruje se bolja koordinacija rada,bolja organizacija, potpunije iskoritavanje kapaciteta i dr. KONFISKACIJA, oduzimanje imovine od fizikih ili pravnih lica. KONGLOMERAT, veliko poduzee koje proizvodi i prodaje veliki asortiman roba razliitih privrednih grupa. KONGLOMERAT OPENITO, vrsta poduzea koji se sastoji od tvrtki koje obavljaju poslove razliite i razliite poslovne aktivnosti. KONKURENCIJA, suparnitvo, borba, takmienje robnih proizvoaa da osvoje trite i plasiraju svoje proizvode. Slobodna konkurencija postoji samo ako postoje mase proizvoaa i kupaca i ako nema nikakvih ogranienja ekonomskih ili administrativnih. Konkurencija djeluje u dva pravca: Jedan je poboljanje kvaliteta, snienje cijena, poboljanje prodajnih uvjeta. Druga je stvaranje anarhije na tritu i preko koncentracije i centralizacije nastajanje monopolske konkurencije ije su posljedice: damping, bojkot, monopolske cijene, nelojalna konkurencija. KONSIGNACIJA, posebna vrsta komisione prodaje robe. Konsignator preuzima robu u svoje skladite na smjetaj i prodaju. Konsignat plaa konsignatoru proviziju. KONSIGNACIJSKO SKLADITE, skladite konsignatora u kom se smjetava konsignatorova roba namijenjena prodaji. 75

KONSOLIDIRANA BILANCA, jedinstvena bilanca dva ili vie privrednih subjekata koji su statutarno pripojeni. KONTIGENT, mjere drave ili monopola kojim se u vanjskoj trgovini koliinski ograniava uvoz ili izvoz robe. KONTNI PLAN, sistematizirani pregled konta (rauna), razvrstanih po klasama i grupama. Konta su razvrstana po dekodnom sistemu u deset klasa, klase se dijele na grupe, a grupe na sintetike konte. Klase su oznaene jednoznamenkastim brojem (0,9), grupe dvoznamenkastim brojem (npr 01,42 i dr) a sintetiki kontingente troznamenkastim brojevima (100,120, 140 itd). KONTO, RAUN, stanje klijentova uzajmljivanja i pozajmljivanja u banci. Taj tip rauna moe imati nekoliko oblika. Tekui raun, raun na temelju kojega se mogu uzimati ekovi i dogovoriti prekoraenja. Tekui rauni obino ne nose znatne iznose kamata na pozitivna salda. Trokovi (iako se najee ne iskazuju kao redovite stavke) vezani su uz opseg transakcije, veliinu salda na raunu i tip bankovne usluge. Depozitni raun, raun sa sredstvima iz kojih banka financira svoje poslovanje i na koji se isplauju kamate. tedni raun, raun sa posebnom namjenom da se pomogne klijentima akumulirati velike svote novca ulaganjem malih redovitih uteevina. Budetski (proraunski) raun, je raun kojim se pomae individualnim korisnicima baninih usluga da jednostavnije plaaju redovite izdatke kao to su raun za telefon, struju, plin i da redovite uplate na raun omoguuje njegovu vlasniku da uzimaju od banke iznos nekoliko puta vei od svake uplate. Ponekad je taj raun u plusu, a ponekad u minusu. Plan je da raun ima jednak saldo na kraju godine kakav je imao na poetku. KONTRAHAA, ugovaranje robe ili poljoprivrednih proizvoda dok je njihova proizvodnja u toku. KONTROLA POSLOVANJA PODUZEA, moe biti vanjska (eksterna) ili unutarnja (interna). 76

KONTROLA, oznaava sustav postavljenih standarda i ciljeva za praenje aktivnosti i uinaka prema postavljenim planskim zadacima i uincima. KONTROLNI PAKET DIONICA, koliina dionica koje njenom vlasniku osigurava kontrolu nad poslovanjem dioniarskog poduzea, odnosno voenja politike poduzea. Teorijski kontrolni paket mora sadravati 51% svih dionica. Kontrolni paket 25+1% jedan posto osigurava upravljanje poduzea. KONVERGENTAN, slian, sukladan, koji se pribliava, suprotan od divergentan (divergentan-koji se udaljava). KONVERTIBILNE OBVEZNICE, obveznice koje izdaje poduzee, a koje se mogu promijeniti u dionice vlasnitva po odreenoj cijeni i nakon odreenog vremenskog razdoblja. KONVERTIBILNOST, mogunost pretvaranja jedne valute u drugu valutu ili pretvaranje jedne valute u zlato. Konvertibilnost valuta mjeri se na tritu ponudom i potranjom, i na taj nain odreuje se stvarna cijena konvertibilnih valuta. KONVERZACIJA (promijeniti, obrnuti), postupak izmjene ugovornih uvjeta otplate dugoronih zajmova. Mijenjaju se uglavnom kamatne stope i rok otplate, najee u kontu dunika. U financijskom smislu konverzija je pretvaranje jedne valute u drugu. KONZORCIJUM, privremeno udruivanje poduzea ili banaka radi obavljanja nekog posla ili izvoenja neke financijske operacije. KOOPERACIJA, zajedniki rad na istom poslu. KOPIRNO KNJIGOVODSTVO, knjigovodstvena metoda voenja poslovnih knjiga tako da se istovremeno kopiranjem pie u vie knjiga. Moe se pisati u dnevnik, a da se kopira na raunima ili da se pie na raune glavne knjige, a kopira u dnevnik. KORELACIJA, odnos i povezanost izmeu varijabli i pojava.

77

KORELACIJA OPENITO, stupanj u kojemu su dvije varijable sistematski zdruene jedna s drugom. KORESPODENTNE BILANCE, bankovni depoziti u drugim bankama, zvani korespondenti. KORISNOST, sposobnost nekog dobra da zadovolji ljudsku potrebu. KORISNOST OPENITO, zadovoljstvo koje proizlazi iz potronje nekog dobra ili usluge. KORPORACIJA, najvaniji oblik poduzea s ogranienom odgovornou u trinoj privredi. KORPORACIJA OPENITO, u doslovnom smislu rijei, udruenje koje ima svojstva pravnog lica. Nekad su to dobrovoljna ili strukturna udruenja, nekad dioniarsko drutvo i dr. KORUPCIJA, podmiivanje utjecajnih ljudi iz drutvene administracije i radnih organizacija. Cilj korupcije je ostvariti privilegije bilo da korumpirano lice neto uini, to inae ne treba da ini, bilo da ne uini ono to mu je dunost da ini. KOTACIJA, dozvola da se odreenom vrijednosnicom trguje na nekoj burzi, odnosno ono to poduzee dobiva kad je uvrtena na burzu. Da bi dobilo kotaciju mora udovoljiti odreenim standardima koje burza odreuje. Nakon toga, morat e odravati stanovitu razinu otkrivanja i dostupnosti podataka o sebi. KRATKA POZAJMICA, sporazum (ugovor) o isporuci odreene koliine nekog dobra u budunosti po odreenoj (po ugovoru navedenoj) cijeni. KRATKI ROK, razdoblje u kome se ne mogu svi initelji prilagoditi promjenama; u sluaju proizvodnje samo u skladu fiksnih initelja, odnosno raspoloivih kapaciteta i neizmijenjene tehnologije. KREDIT, imovinsko pravni odnos u kome povjerilac ustupa duniku novac ili robu, a dunik se obavezuje da e poslije ugovorenog roka no78

vac vratiti, odnosno robu platiti. Ima vie vrsta kredita, a oni su: Akceptni kredit, odobrava banka akceptiranjem mjenice svom komitentu. Bankovni kredit, kredit koji banka daje obino putem tekueg ili iro rauna bez ikakvog realnog pokria. Hipotekarni kredit je dugoroni kredit gdje dunik zalae nekretninu kao osiguranje kredita. Investicijski kredit, je dugoroni kredit na mjenice za investicijsko ulaganje u osnovna i trajna obrtna sredstva. Komercijalni krediti, (trgovaki) daju firme tako to prodaju robu na kredit. Kredit po tekuem raunu, je kredit koji banka odobrava svom komitentu preko tekueg rauna. Lombardni kredit, je kredit kome kao osiguranje vraanja slui pokretna imovina. Obino su to vrijednosni papiri, zlato, nakit i dr. Ovi vrijednosni papiri (skladinice) predstavljaju robu u skladitu. Banka prihvaa kao zalog samo dokumente, a ne robu. Obrtni krediti, namijenjeni za ulaganje u obrtna sredstva. Po pravilu obrtni krediti su kratkoroni, a mogu biti i dugoroni. Potroaki krediti, se daju krajnjim potroaima za kupovinu potroake robe. Odobrava ih banka ili poduzee. Dugoroni krediti, se odobravaju na dui rok vraanja, po pravilu pet i vie godina. Vraaju se viekratnom otplatom (anuiteta), a kratkoroni krediti se vraaju u kratkom roku najvie do godinu dana. KREDIT, ZAJAM, isporuka dobra, usluga ili sredstava u zamjenu za obeane otplate u budunosti. KREDITNA KARTICA, kartice kojima se njihovim vlasnicima automatski odobravaju zajmovi, to omoguuje vlasniku kartice da kupi robu ili uslugu od poduzea bez gotovine ili eka. KREDITNA LINIJA, kreditni limit dogovoren izmeu klijenata i banke, iz kojega klijent moe povlaiti sredstva kako su mu i kad potrebna. KREDITNA POLITIKA, dio ekonomske politike, a predstavlja skup mjera i postupaka u oblasti kredita. 79

KREDITNA SPOSOBNOST, formalna ocjena sposobnosti vraanja kredita zajmotraitelja, poduzea ili itave zemlje u skladu s uvjetima iz ugovora o kreditu u pogledu iznosa i rokova. KREDITNA ZADRUGA, zadruna organizacija koja prvenstveno osigurava kredite za svoje lanove. Sredstva osiguravaju tednjom ili ih pozajmljuju od banaka. KREDITNI MULTIPLIKATOR, broj s kojim se treba pomnoiti promjena u rezervama da bi se dobio iznos konane promjene ukupnih depozita u bankarskom sustavu. KREDITNI PAPIRI, vrijednosni papiri koji slue kao sredstvo osiguranja kredita. To su prvenstveno mjenice ili hipoteke. KREDITNO PISMO, pismeno ovlatenje izdano od banke nekom korisniku s kojim ovaj moe kod jedne ili vie banaka podii odreeni iznos novca u odreenom roku. Kreditno pismo koje glasi na jednu banku naziva se specijalno kreditno pismo. Njegov vlasnik moe podii novac samo kod te banke. Kreditno pismo koje glasi na vie banaka naziva se cirkularno kreditno pismo, a njegov vlasnik moe podii novac kod vie banaka. KRIVULJA PONUDE, pokazuje razliite koliine dobara koji se nude pri razliitim cijenama (ceteris paribus). KRIVULJA POTRANJE INVESTICIJA, pokazuje razliite razine investicija u odnosu na razliite visine kamatne stope. KRIVULJA POTRANJE, pokazuje razliite koliine dobara koji e se potraivati pri razliitim cijenama (ceteris paribus). KRIVULJA PRINOSA, odnos koji postoji na odreeni datum izmeu nominalnih kamatnjaka koji se dobiju za razliite obveznice sa slinim obiljejima , ali u razliitim rokovima dospijea. KRIZA, veliki ekonomski poremeaj u privredi jedne zemlje. Moe se oitovati kao ekonomska kriza hiperprodukcija, opa kriza, novana kriza i dr. 80

KRIZNI CIKLUS, period izmeu dvije ekonomske krize hiperprodukcije. Ona obuhvata etiri faze: samu krizu, depresija, oivljavanje i polet. Godine 1825 izbila je prva kriza hiperprodukcije. KRUNO KRETANJE KAPITALA, kretanje kapitala kroz razliite faze proizvodnje i prometa, od novanog preko proizvodnog i robnog te ponovo do novanog kapitala. Svrha krunog kretanja kapitala je njegova oplodnja tj. uveanje poetnog iznosa kapitala za masu vika vrijednosti. Ukoliko je kruno kretanje kapitala bre utoliko je i mogunost njegove oplodnje vea. KUPAC, fizika ili pravna osoba koja na osnovu kupoprodajnog ugovora ima obvezu da kupljenu robu pravovremeno preuzme od prodavca i na nain odreen ugovorom, kao i da za tako primljenu robu prodavcu u roku plati ugovorenu cijenu. KUPONI, dijelovi obveznica ili akcija (dionica) koji slue za naplatu kamata odnosno dividendi. KUPOVNA MO NOVCA, mjera koliine dobara i usluga koju jedinica novca moe kupiti. KUPOVNA SNAGA STANOVNITVA, sposobnost stanovnitva da kupi odreenu koliinu robe. Ona ovisi od koliine novca koje stanovnitvo posjeduje, od njegove cijene i od nerobnih izdataka (porezi, doprinosi, tednja). Kupovna mo stanovnitva smanjuje se rastom cijena robe. Ukoliko nivo cijena raste stanovnitvo vri pritisak da se poveaju prihodi i da se porastom koliine novca kod stanovnitva kompenzira porast cijena (trokove ivota). U poduzeima zaposlenici vre pritisak da se plae poveaju, kako bi se porast cijena anulirao. KURS (teaj), cijena po kojoj se na burzi prodaju devize, valute i vrijednosni papiri. Kurs deviznih valuta zavisi od pariteta. Ako neka zemlja nije u mogunosti da dri kurs u granicama dozvoljenog pariteta (odstupanja od pariteta) tada vri devalvaciju ili revalvaciju tj. usklaivanje pariteta sa kursom. Drava moe prije to se prihvati devalvacija ili revalvacija dozvoliti da ne intervenira (centralna banka) na deviznom tritu, pa dopusti da kurs domae valute odstupa od pariteta tj. da fluktuira ili pliva tad imamo plivajui kurs. 81

KVALITATIVNA METODA, bazira istraivanje na metodici i statistici. KVANTITATIVNA METODA, bazira istraivanje na subjektivnom opisu i interpretaciji neke pojave. KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA, u sutini tvrdi da je vrijednost novca obrnuto razmjerna njegovoj koliini tj. svaka promijenjena koliina novca u opticaju dovodi do promijene nivoa cijena. Da bi se odrala stalna cijena po ovoj teoriji potrebno je samo uskladiti koliinu novca sa koliinom robe, odnosno koliina novca mora rasti u istom postotku kao i koliina robe. Smatra se da je brzina opticaja novca konstantna te da je output uvijek output pune zaposlenosti, i da se cijene kreu upravo proporcionalno masi novca. KVAZI-NOVAC, sredstva koja su vrlo likvidna, ali se ne smatraju M1 novcem, poput kratkoronih dravnih obveznica i tednih depozita u bankama i tedno-kreditnim udrugama; na kvazi-novac se doputaju vrlo mali kapitalni probici. KVOTA, kvantitativno ogranienje uvozne robe.

82

L
LAFEROVA KRIVULJA, pokazuje odnos poreznih stopa i poreznih prihoda. Sa rastom porezne stope raste i porezni prihod do neke toke iza koje daljnji rast poreznih stopa vodi smanjenju poreznog prihoda zbog manjeg rada, ili smanjenog obima proizvodnje. LANANI SISTEM RADA, tip industrijske proizvodnje gdje se radne operacije obavljaju jedna za drugom po odreenom redu, tako da predmet rada ide od jednog do drugog radnog mjesta. LATENTNA PRENASELJENOST, prikriveni vid vika radno sposobnog stanovnitva na odreenom podruju. LEASING (lizing), proizvoa daje izravno opremu u najam (uz obavezu konanog otkupa). Obino se otplata rata obavlja robom, a kupac robe osigurava kredit i otplauje anuitet proizvoau ili svojoj banci. LEARINA, novana naknada koju plaa vlasnik robe skladitaru ili prijevozniku za uvanje robe od momenta kada je trebalo da preuzme robu. Learina je obino vea od redovne cijene uskladitenja. LIBERALIZAM, ekonomska teorija i ekonomska politika (potkraj 18 i 19 stoljea), koja zagovara slobodno djelovanje ekonomskih zakona u nacionalnim i meunarodnim okvirima. LICENCA, pravo uporabe tueg patentnog proizvoda. LICITACIJA, poseban oblik izbora najpovoljnijeg izvoaa radova ili dobavljaa. Licitacija moe biti i oblik prodaje obino neke specijalne robe. LINA POTRONJA (osobna), troenje materijalnih dobara da bi se zadovoljile neposredne potrebe ljudi (ishrana, pie, odjea, knjige, kultura i dr.). 83

LINA RENTA (osobna), renta koju prima neko lice i vezano je za njegovo ivot, tj. isplauje mu se dok je iv, ali je ne moe prenijeti na drugog. LINI INTERES (osobni), nastajanje pojedinaca da ostvari svoje vlastite osobne ciljeve. LINI STANDARD (osobni), standard pojedinca obuhvaa osobnu potronju pojedinca, uvijete rada i slobodno vrijeme kojim pojedinac raspolae. LIHVARENJE, zaraunavanje kamatnjaka na posueni novac iznad zakonskog maksimuma. LIKVIDACIJA PODUZEA, postupak koji prati prestanak rada poduzea, a ima cilj da se okonaju zapoeti poslovi, da se unove materijalna sredstva, da se naplate potraivanja i da se izmire obaveze dobavljaima. Redovna likvidacija se sprovodi ako je poduzeu zabranjen rad ili ako vie ne postoje prirodni uvjeti ili stvarne mogunosti za rad poduzea. Likvidacija moe biti prinudna uslijed obaveza veih od potraivanja, slabe likvidnosti i dr. Nelikvidna poduzea redovito idu u bankrot. LIKVIDACIJA, distribucija imovine poduzea nakon to je ono prestalo poslovati. To se imovina dijeli na vjerovnike poduzea sukladno rjeenju steajnog suda i steajnog upravitelja. Poduzee se moe likvidirati samo ako ne eli vie raditi ili nema ekonomskog interesa. Da bi se likvidiralo na ovakav nain mora izmiriti sve svoje obveze, pa tek onda od trgovakog suda zatraiti brisanje iz evidencije. LIKVIDATOR, lice koje obavlja postupak likvidacije poduzea. Likvidator je i lice koje ispituje novane dokumente i utvruje njihovu ispravnost i tonost, lice koje plaa raune. LIKVIDNA SREDSTVA, oznaavaju imovinu kojom se moe slobodno raspolagati u odreenom roku. LIKVIDNOST, sposobnost poduzea da pravodobno podmiruje svoje dugovanja. Ili likvidnost oznaava odnos izmeu raspoloivih sredstava i prispjelih obveza. 84

LIMES, granina vrijednost tj. broj kojemu se lanovi nekog niza mogu po volji pribliiti. LIMIT, granica, granina veliina. Ovaj termin se upotrebljava da bi se oznailo ogranienje neke veliine (gornja i donja granica). LINEARNO PROGRAMIRANJE, skup matematikih metoda kojima se odreuje ekstremna vrijednost funkcije cilja uz dana ogranienja, gdje su funkcije cilja i ogranienja linearna. LISSEZ-FAIRE, stajalite da bi se drava trebala to manje mijeati (uplitati) u ekonomsku djelatnost i odluke prepustiti tritu. LIZING PODUZEE, usluno poduzee koje se bavi iznajmljivanjem fabrike opreme strojeva transportnih sredstava i ostale opreme poduzeima na odreeno vrijeme i omoguava im da je kupe u odreenom vremenskom periodu ako to ele. LOGIKA, nauka o principima miljenja (logos=miljenje, prosuivanje). LOKACIJA, smjetaj poduzea na odreeno podruju ili mjestu. Svi faktori lokacije se teko mogu osigurati na jednom mjestu i zato se treba nastojati da se osiguraju to bolji uvjeti. Razlikuje se mikro i makro lokacija. LOKAUT, otputanje radnika jednog poduzea ili mjesta (grada) koje vri poslodavac (kapitalist) kako bi prisilili radnika da odustanu od svojih zahtjeva. LOMBARDNI KREDIT, kratkoroni kredit kada se u zalog daju vrijednosni papiri, plemenite kovine i umjetnine. LONDONSKA MEUNARODNA KAMATNA STOPA-LIBOR, kamatna stopa koju prvorazredne banke na euro tritu plaaju jedna drugoj za meubankovne depozite. Libor je fluktuirajua stopa koja se neprekidno mijenja. Veliki dio kreditiranja na europskom tritu vezan je uz tromjeseni ili estomjeseni libor.

85

LORENZOVA KRIVULJA, dijagram koji se upotrebljava da se prikae veliina nejednakosti razdiobe dohotka ili bogatstva. LTD, (limitid), znai ogranieno jamstvo. Upotrebljava se u poduzeima dioniarskim da lanovi ne garantiraju za obveze poduzea cjelokupnom svojom imovinom. LUKSUZ, rasko, potronja koja je znatno iznad prosjene potronje u nekom drutvu. LUKSUZNA DOBRA, dobra s dohotkom elastinosti veom od jedan, to znai da se s poveanjem dohotka potranja za njima poveava vie nego proporcionalno. LUTAJUI (vrui) NOVAC, financijski kapital koji egzistira u novanom obliku i vrlo esto seli iz zemlje u zemlju iz spekulativnih razloga ili iz straha od devalvacije, politikih i drugih kriza. Vlasnici vrueg novca pretvaraju ga iz jedne valute u drugu kako bi ga sauvali. LJUDSKI KAPITAL, fond tehnikih znanja i umijea utjelovljen u radnu snagu neke zemlje, koji proizlazi iz ulaganja u formalno obrazovanje i usavravanje na poslu.

86

M
M1, vrijednost gotovine i netransakcijskih depozita koje posjeduje nebankarski sektor. M2, M1 plus (1) tednja po vienju i mali oroeni depoziti u svim depozitnim institucijama, (2) prekoraeni ugovori o otkupu i reotkupu dravnih obveznica u poslovnim bankama, (3) prekoraena sredstva koja dre rezidenti, i (4) sredstva zajednikih fondova na tritu novca. MAKROANALIZA, oblik ekonomske analize drutvene privrede. MAKROEKONOMIJA, ekonomska teorija koja istrauje pojave, procese i probleme drutvene privrede. MAKROEKONOMSKE VARIJABLE, veliine, poput nacionalnog dohotka ili razine cijena koje su mjere i pokazatelji stanja i kretanja u ekonomiji na razini cijele ekonomije dotine drave. MALI POSJED, sitno seljako gospodarstvo koje pri danoj tehnikoj obradi nije dovoljno da se svi lanovi obitelji zaposle. Kako ovaj posjed ne moe osigurati dohodak za lanove obitelji, vlasnik malog posjeda mora traiti dopunske poslove za sebe i lanove obitelji. MALOPRODAJA, prodaja robe u malim koliinama neposredno potroaima, (krajnjim kupcima) u maloprodajnim objektima. MALTUSOVA TEORIJA RASTA STANOVNITVA, stanovnitvo se poveava po geometrijskoj progresiji, a hrana po aritmetikoj, pa proizvodnja hrane po stanovniku s vremenom opada i otud ograniava stanovnitvo u potronji dobara. MANJAK, popisom utvrene razlike izmeu knjigovodstvenog (veeg), i stvarnog stanja sredstava. Pod manjkom se ne podrazumijeva normal87

ni gubitak utvren normativnim aktivnostima poduzea (kalo, lom i dr.). Za manjak odgovara odgovorno lice i isto je duno nadoknaditi manjak. MARKETING, izraz kojim se obuhvaaju svi oblici i mjere koje se poduzimaju u okviru poduzea radi najbolje prodaje robe. MARKSIZAM, sustav socijalnih, politikih i ekonomskih teorijskih shvaanja koje je postavio K. Marks u 19. stoljeu. MARA, razlika izmeu nabavne i prodajne cijene robe u trgovini. Slui trgovini da pokrije trokove poslovanja i ostvari dobit. MATERIJAL, oznaava predmete koji imaju odreenu vrijednost u proizvodnji ili potronji MATERIJALIZAM, fizioloko pogled na svijet prema kome je materija primarna, a svijest i miljenje sekundarni. MATERIJALNA PROIZVODNOST, sposobnost dodatne jedinice nekog initelja proizvodnje (zemlja, rad i kapital) da uvea vrijednost ukupnog proizvoda za odreeni iznos. MATERIJALNA PROIZVODNJA, cjelokupna djelatnost ljudi na odvajanju, mijenjanju i prilagoavanju materije svojim potrebama. MATERIJALNA ULAGANJA, oznaava ulaganja (investicije) u trajne oblike imovine. MATERIJALNI TROKOVI, vrijednost utroenih predmeta rada i usluga u proizvodnji. MEUNARODNA PLAANJA, sve financijske transakcije meu zemljama po bilo kom osnovu. Najvei dio ovih plaanja se obavlja preko ovlatenih specijaliziranih banaka. MEUSEKTORSKA (input-outputne) ANALIZA, suvremena metoda prikazivanja odnosa u proizvodnji koja istrauje meuzavisnost razliitih sektora u gospodarstvu i prikazuje ih u obliku input-output tablice.

88

MELIORACIJE, sve agrotehnike mjere koje popravljaju fizika, kemijska i bioloka svojstva zemljita. Imamo hidromelioraciju i agromelioraciju. MENEDER, osoba koja radi u ve stvorenom poduzeu sa zadatkom da osigura uspjeno poslovanje i ostvari maksimalni profit poduzea. MENEDMENT, oznaava proces maksimalnog iskoritavanja i upotrebe raspoloivih resursa. Menadment oznaava i poslovodstvo poduzea. MERKANTILIZAM, ekonomska doktrina i ekonomska politika iz perioda od 15 do 18 stoljea. Sutina merkantilistikog shvaanja je da je bogatstvo nacije sadrano u zlatu i plemenitim metalima koji su pretvoreni u novac da se bogatstvo drave (zemlje) moe poveati prvenstveno razmjenom sa inozemstvom i to suficitom koji nastaje u toj razmjeni. MEETAR, BROKER, osoba ili tvrtka koja kupuje i prodaje financijske instrumente za tui raun. Meetar je agent koji radi za investitore i financijske institucije. Naknadu za svoj rad dobiva u obliku provizije na temelju vrijednosti transakcija koje zakljuuje. METOD, nain istraivanja koji se primjenjuje u nekoj nauci, on je sastavni dio istraivake djelatnosti. METODA, skup utvrenih postupaka kojima se na odreen unaprijed dan nain postie odgovarajui cilj u naunom ili praktinom radu. MIGRACIJA, trajnija promjena mjesta boravka stanovnitva. Migracije su uzrokovane demografskim, ekonomskim, politikim i geografskim iniocima, i po pravilu stanovnitvo seli u predjele sa povoljnim (boljim) ivotnim uvjetima. MIKROEKONOMIJA, podruje ekonomije u kojima se analizira ponaanje gospodarstva kao cjeline s obzirom na outputne, dohodak, razinu cijena i nezaposlenost. MILITARIZAM, ideologija i praksa koja se zasniva na prevlasti vojnike moi i vojnikog stalea u svim vidovima drutveno politikog ivota. 89

MINIMALNI TROAK, najnii ostvareni troak po jedinici proizvoda. MISIJA TVRTKE, oznaava postojanja tvrtke. Misijom se definiraju podruja interesa oznaava poduzetnika i poslovne pothvate. MJENICA, vrijednosni papir propisana oblika koji sadri obvezu isplate odreene sume novca. Mjenica moe biti vlastita (solo) ili trasirana (vuena). Vlastitom mjenicom se sam izdava (trasant) obvezuje da e isplatiti navedenu sumu novca korisniku mjenice (remitentu). Trasirana mjenica sadri nalog koji njen izdava (trasant) daje drugom licu (trasantu)da bezuvjetno u vrijeme dospijea mjenice isplati treem licu (remitentu) odreenu sumu novca. Mjenica mora sadravati odreene bitne elemente da bi se mogla smatrati mjenicom. Dospjelost mjenice se odreuje: po vienju (avista) odreenog dana, odreeno vrijeme, po vienju, odreeno vrijeme od izdavanja i dr. Prilikom izdavanja ne moraju se popuniti svi mjenini elementi. To je bjanko mjenica. Prijenos mjenice na drugo pravno lice vri se indosiranjem, a lice na koje se prenosi mjenica naziva se indosator. Akceptiranje mjenice je stavljanje potpisa na mjenicu od strane trasanta, ime on preuzima obvezu da plati mjenini dug i postaje glavni mjenini dunik. Obino trasant napie rije preuzimam i potpie se na prednjoj strani mjenice. Lice koje je mjenicu prihvatilo i time postalo glavni mjenini dunik, zove se akceptant. Aval je specijalna vrsta jamstva kod mjenice. Avalista mjenice u tekstu izjavljuje da garantira za ispunjavanje obveze nekog mjeninog dunika. Podnoenje mjenice na naplatu vri se po pravilu na dva naina. Na akcept ili na isplatu. Po pravilu se isplauje cijeli mjenini dug, ali se moe isplatiti djelomino ako nema sredstava na raunu. To ja najloija osobina mjeninog plaanja. Slijedi tuba imaoca mjenice prema trasatu, nadlenom sudu. MJENINO JAMSTVO, obveza potpisnika ili ovaliste na mjenici da e mjenicu platiti u roku ukoliko glavni dunik to ne uradi. Mjenino jamstvo karakterizira solidarnost jamca, strogost i ekspeditivnost u pogledu naplate duga. MJESNI SAMODOPRINOS, doprinos koga uvodi Skuptina opine na osnovu odluke ili izjanjavanja biraa putem referenduma za odreene aktivnosti i na odreeno vrijeme. 90

MJESTO NASTAJANJA TROKOVA, radionice, pogoni i odjeljenja tj. sva ona mjesta gdje nastaju trokovi i gdje se posebno evidentiraju. Praenje trokova po mjestu nastajanja za poduzee je veoma vano, jer se na taj nain trokovi lociraju, pa je mogue na vrijeme intervenirati ukoliko su na pojedinim mjestima nerealno visoki trokovi, s ciljem da ih se maksimalno snizi. MJEOVITO TRGOVAKO PODUZEE, trgovako poduzee koje se bavi prometom proizvoda vie grana proizvodnje. Za razliku od mjeovitog specijalizirano trgovako poduzee se bavi samo trgovinom odreenog proizvoda. MMF, Meunarodni Monetarni Fond. MO, je vjerojatnost da e pojedinac ili grupa uspjeti nametnuti i provesti svoju volju ak i usprkos drugih ili usprkos otpora koji im se prua. MODEL MAKSIMIZACIJE RASTA, Marrisova menaderska teorija poduzea koja polazi od pretpostavke da poduzea nastoje maksimizirati ukupan prihod od prodaje, uz osiguranje odreenog prijeko potrebnog profita. MODEL, predstavlja jednostavni prikaz odreenog stvarnog sustava. U poduzetnitvu se modeli koriste za poslovne planove, predvianja, planiranja, izrade scenarija i strategije razvoja poduzea. MONETA, oznaava svaku novanicu. MONETARISTI, ekonomisti koji vjeruju da djelovanja monetarne politike imaju jasni utjecaj na ekonomiju, a da djelovanja fiskalne politike to nemaju. MONETARNA POLITIKA, dio ekonomske politike, predstavlja skup mjera koje poduzima drava, odnosno centralna banka na podruju novca. Ovom mjerom se regulira izdavanje i opticaj novca, valutni i kursni paritet itd. Monetarna politika moe biti inflacijska, deflacijska i stabilizacijska. Posredstvom nje se utjee na kretanje u itavoj privredi zemlje. 91

MONETARNA POLITIKA OPENITO, poimanje vlade o tome kako treba regulirati novanu masu radi unaprjeivanja ekonomske politike za rast, zaposlenost, inflaciju i dr. MONETARNI SUSTAV, skup propisa, pravila i obiaja koji se odnose na pitanje novca. MONOKULTURA, specijalizacija robnog proizvoaa na proizvodnju jednog proizvoda ili grupe srodnih proizvoda. MONOPOL, trina struktura u kojoj jedan prodava prodaje proizvode kojemu nema bliskih supstituta. MONOPOL OPENITO, udruenje, sporazum ili savez krupnih kapitalista koji raspolau velikim ili pretenim djelom proizvoda odreene proizvodne grane. Osnovni oblici monopola su: karteli, sindikati, trustovi i koncerni. MONOPSON, situacija na tritu kada se na strani ponude pojavljuje jedan kupac. MORATORIJ, zakonsko odgaanje plaanja dugova i to glavnice i kamate. Moratorij se uvodi bez suglasnosti povjerioca, pa ak i protiv njegove volje. MOTIVACIJA, oznaava pojam koji proizlazi iz poriva, potrebe i tenje osoba. Teorije motivacije zasnivaju se na konceptu zadovoljenja ljudskih potreba jer one utjeu na vei dio ljudske aktivnosti. MREA BANKOMATA, sustav plaanja koji vlasnici depozita u banci obino koriste kako bi podigli sredstva sa svog rauna. MRTVI KAPITAL, izvoz za novana i materijalna sredstva koja su neiskoritena u procesu reprodukcije. To moe biti novac bez opticaja, zalihe materijala, poluproizvodi i gotovih proizvoda. MULTILATERIZAM, odnos vie drava koji se regulira sporazumom o raznim pitanjima npr. plaanju, trgovini, carinama i dr.

92

MULTINACIONALNA (transnacionalna) KORPORACIJA, je poduzee koje ima proizvodna i/ili druga osnovna sredstva u barem jednoj stranoj zemlji. MULTIPLIKATOR, koeficijent koji pokazuje odnos dvaju zavisnih veliina. To je zapravo broj koji pokazuje koliko se puta povea ili smanjuje neka ekonomska veliina ako se povea ili smanji ekonomska veliina o kojoj ona ovisi. MULTIPLIKATOR POREZA, broj koji pokazuje koliko se puta poveava ili smanjuje nacionalni dohodak ako se za odreeni iznos smanji ili povea porez.

93

N
NACIONALIZACIJA, oduzimanje sredstava za proizvodnju od privatnih vlasnika uz naknadu il bez naknade. Nacionalizaciju vri drava i nacionalizirana sredstva prenosi u dravno vlasnitvo. U kapitalizmu nacionalizaciju vri drava kako bi osigurala kontrolu nad najvanijim privrednim granama i novanim institucijama i bankama. NACIONALIZACIJA PODUZEA, preuzimanje komercijalnih poduzea i upravljanje njima od strane drave. Financijski sektor esto ima visok stupanj nacionalizacije. U Francuskoj, Italiji, Engleskoj, primjerice najvee komercijalne banke i osiguravajua drutva kontrolira drava. NACIONALIZAM, je skup ideja i vjerovanja povezan s velikom drutvenom skupinom kao to je nacija. Polazite nacionalizma su nacionalne slobode, vrijednosti i interesi, stoga nacionalizam ima veliku mo mobilizacije ljudi to posebno dolazi do izraaja u uspostavljanju vlastitih drava. NACIONALNI DOHODAK (narodni dohodak), novostvorena vrijednost u toku godine jedne drutvene zajednice, neke zemlje ili ue teritorijalne zajednice. Ili drukije kazano, nacionalni dohodak je neto nacionalni proizvod umanjen za neizravne poslovne poreze, a jednak je plaa+kamata+renta+vlasniki dobici+profit. Veliina nacionalnog dohotka se utvruje tako da se od drutvenog bruto proizvoda oduzme vrijednost utroenih sredstava i drugih reprodukcijskih materijala i amortizacija. To znai da je nacionalni dohodak razlika izmeu vrijednosti ukupne drutvene proizvodnje i vrijednosti utroenih sredstava za proizvodnju. NAIN PROIZVODNJE, jedinstvo proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa nastalih u procesu proizvodnje materijalnih dobara. itav hi94

storijski razvoj se dijeli na pet naina proizvodnje: nain proizvodnje u prvobitnoj zajednici, robovlasnitvo, feudalizam, socijalizam i kapitalizam. NAGOVARANJE, mjere monetarne politike FED-a kojim FED koristi svoju mo uvjeravanja kako bi navelo financijske institucije da se ponaaju prema javnim interesima. NAJAM, LIZING, unajmljenje kapitalnih dobara ili opreme. Aranman koji sklapaju proizvodna poduzea kako bi izbjegle jednokratne trokove njegove kupovine. Lizing je naroito privlaan u slijedeim sluajevima: kad je korisnik lizinga iskoristio svoje kapitalne povlastice, kad korisnik najma nema gotovine za izravnu kupnju, i kad korisnik najma ne eli biti optereen obvezama vlasnitva. NAJAM, uzimanje tuih sredstava ili objekata u privremenu upotrebu uz odreenu naknadu. NAJAMNI RADNIK, lice koje prodaje svoju radnu snagu vlasniku sredstava za proizvodnju kao robu i za svoj rad prima najamninu. Najamnina je cijena radne snage. Najamnina moe biti: naturalna, nominalna tj. u novcu. NAJAMNINA, cijena radne snage. Najamni radnik prodaje svoj radnu snagu kao robu, a plau koju dobije za svoj rad naziva se najamnina. Drugi dio vrijednosti koju stvara radnik prisvaja kapitalista u vidu profita. NAREDBODAVNA EKONOMIJA, nain ekonomskog organiziranja u kojemu kljune ekonomske funkcije, to, kako i za koga, uglavnom odreuje dravna administracija. NARODNA BANKA, je banka ovlatena za emitiranje novca, da putem kredita stvara kreditni potencijal banke i da banka sredstva emitira drugim bankama, privrednim, financijskim i drugim institucijama. NATURALNA PRIVREDA, oblik proizvodnje u kojoj proizvode neposredno troi proizvoa koji ih je i proizveo. Znai proizvodi nisu namijenjeni tritu i razmjeni. 95

NATURALNA PRIVREDA OPENITO, oblik proizvodnje u kojoj proizvode neposredno troi proizvoa koji ih proizvodi. U naturalnoj proizvodnji proizvodi nisu namijenjeni tritu i razmjeni. Tek u kapitalizmu robna proizvodnja postaje dominantan nain proizvodnje, gdje se rabe proizvodi za trite. NEDOVRENA PROIZVODNJA, predstavlja predmete rada koji se nalaze u proizvodnom procesu. Ona je rezultat injenice da se proces rada i proces proizvodnje ne poklapa. To su u agraru: tov stoke, proizvodnja penice, i dr. NEELASTINA POTRANJA, situacija u kojoj je cjenovna elastinost potranje ispod jedan to znai da je manja postotna promjena potraivane koliine od postotne promjene cijene proizvoda. NEGATIVNA KAMATA, svaka kamata koja je ispod realne, trine kamate (u inflacijskom periodi i glavnica moe postati negativna ako nije zatiena ugovornim odredbama). NEKURENTNA ROBA, roba koja zbog svoje loe kvalitete, vee ponude od tranje ili izmijenjenim zahtjevima potronje ne moe da se prodaju na tritu. NELOJALNA KONKURENCIJA, konkurentska borba nedoputenim sredstvima da bi omeli plasman proizvoda drugih konkurenata. NEOBVEZUJUA PONUDA, informativna ponuda koju prodava robe upuuje kupcu i u kojoj navodi da je ponuda za njega neobvezujua. NEPOSREDNI POREZI (direktni), porezi nametnuti izravno na pojedince ili poduzea, ukljuujui porez na dohodak, zarade od rada i profita. NEPOSREDNI PROIZVOA, lice koje neposredno uestvuje u materijalnoj proizvodnji tj. rezultat njegova rada je materijalno dobro. NEPOSUENA BAZA, monetarna baza minus posuene rezerve.

96

NEPOSUENE REZERVE, ukupne rezerve minus posuene rezerve. NEPOTPUNA KONKURENCIJA, trina struktura u kojoj je najmanje jedan prodava dovoljno velik da utjee na trinu cijenu, pa je krivulja potranje negativnog nagiba, to odgovara svakoj vrsti nepotpune konkurencije-monopolu, oligopolu ili ogranienoj konkurenciji. NERAVNOTEA PLATNE BILANCE, situacija u kojoj drava ne moe na odreeno vrijeme obavljati tekue meunarodne transakcije; viak ili manjak u platnoj bilanci neke drave koje se ne moe nastaviti u budunosti. NETO AGREGATNA POTRONJA, potronja jednaka autonomnoj potronji umanjenoj za porezni efekt obuzdavanja potronje, plus eljene autonomne investicije i plus autonomna javna potronja. NETO AUTONOMNA POTRONJA OPENITO, autonomna potronja umanjena za porezni efekt obuzdavanja potronje. NETO GUBICI OD ZAJMOVA, neto smanjenja dohotka depozitne institucije kada zajmoprimci ne otplate svoje zajmove. NETO INVESTICIJA, bruto investicija umanjena za amortizaciju. NETO IZVOZ, saldo izvoza i uvoza. NETO NACIONALNI PROIZVOD, bruto nacionalni proizvod umanjen za amortizaciju. NETO VRIJEDNOST, u raunovodstvu, ukupna aktiva manje ukupna pasiva. NETO, iznos koji preostaje nakon to se od bruto iznosa oduzmu svi relevantni odbici. Neto prodaja, ukupna prodaja umanjena za iznos odobrenih popusta i iznose za vraenu robu. Neto profit, bruto prihod umanjen za sve trokove (isplata za kamate, ope izdatke i poreze). Neto vrijednost, ukupna imovina (aktiva) umanjena za ukupne obveze (pasiva). Poduzee s negativnom neto vrijednosti tehniki je insolventno, iako i dalje moe biti u stanju nastaviti poslovanje. 97

NETTO (isto), oznaava onaj dio neega koji ostaje poslije potrebnih odbitaka. Npr. neto-teina robe je teina iste robe po odbitku ambalae, neto-dobit je dobit po odbitku poreza, neto-proizvod (nacionalni dohodak), je dio proizvoda po odbitku utroenih sredstava za proizvodnju, itd. NEVIDLJIVA RUKA, koncept koju je u ekonomiju uveo A.Smit 1776. godine, a prema kome pojedince u ostvarivanju vlastitih pojedinanih interesa kao da vodi nevidljiva ruka kako bi ostvarili maksimalno drutveno bogatstvo- blagostanje, pa je gotovo svako uplitanje drave u slobodnu konkurenciju tetno. Pod nevidljivom rukom misli se na slobodno trite ponude i potranje. NEVIDLJIVE INVESTICIJE, ulaganja iz nacionalnog dohotka i amortizacije u neprivredne investicije (djelatnosti) npr. izgradnja kola, bolnica i dr. NEZAPOSLENOST, stanje u kome su raspoloivi initelji proizvodnje neiskoriteni ili stanje u kojem bi radnici radili prema postojeim plaama, aktivno traili posao ali ga ne mogu nai. NOMENKLATURA, sustav oznaavanja imena unutar grupe i klase. Npr. proizvodi se klasificiraju prema namjeni (sredstva za rad, predmeti rada, predmeti potronje), pa se onda unutar klase grupiraju (npr. zgrade, strojevi, osnovno stado) i dr. NOMINALNA VRIJEDNOST, ili naslovna vrijednost je iznos na koji glasi neki vrijednosni papir (mjenicu, dionicu). Nominalna vrijednost je vrijednost napisana na instrumentu plaanja, a realna vrijednost je ona vrijednost koja se moe ostvariti na tritu. Npr. certifikat, dionica i dr. NOMINALNI KAMATNJAK, stopa razmjene izmeu jedne novane jedinice danas i jedne novane jedinice nekog budueg datuma. NOMINALNI PRINOS, godinji anuitetni kamatnjak podijeljen nominalnom vrijednosti obveznice. NORMA, tip, model, standard na osnovu koga se postavlja odreeni 98

zahtjev. Norma izrade je utvrena koliina proizvoda koju radnik treba da izradi za jedinicu vremena, npr. 12 komada za jedan sat i dr. Norma vremena je utvreno vrijeme za koje radnik treba obaviti neki posao. NORMATIV, propisana maksimalna koliina materijala i vremena koja se moe utroiti u izradi nekog proizvoda. Razlika je neto i bruto normativ. Postoji jo tehniki i iskustveni normativ. NORMATIV OPENITO, utvrena koliina elemenata proizvodnje koje je potrebno utroiti da bi se proizvela jedinica nekog proizvoda. NOSIOCI TROKOVA, pojedinani proizvodi ili usluge ostvareni u proizvodnji. U poduzeu ima onoliko razliitih nositelja trokova koliko ima razliitih proizvoda. NOVAC, sredstvo koje je openito prihvaeno u ekonomiji sa strane prodavaa dobara i usluga kao plaanje za dobra i usluge i sa strane vjerovnika kao otplata duga. NOVAC OPENITO, sve to slui kao sredstvo za razmjenu, odnosno to je prihvaeno kao sredstvo plaanja, ili novac je mjeritelj vrijednosti. NOVANA MASA, koliina novca u opticaju u nekoj ekonomiji. U najjednostavnijem obliku to se odnosi samo na novanice (obino se naziva M0) da bi se dalje irilo na M1, M2 i M3 (gotovina plus svi bankovni depoziti). to je vei broj u slovo M, vie je i (dugoronijih) depozita ukljueno u veliinu. NOVANA MASA OPENITO, obuhvaa gotov novac, novac u opticaju, obaveze banke po vienju i tedne uloge. NOVANA SREDSTVA U PROCESU NAPLATE, ekovi ili drugi oblici novanih obveznica (mjenica) koje su pohranjene kod banke kako bi se dobio trenutni zajam ali koje su podreene ukidanju zajma ako ih izdavalac ne plati. NOVANA SREDSTVA, sredstva koja slue kao sredstva razmjene. NOVANI KREDIT, imovinsko pravni odnos u kome neka osoba (fi99

zika ili pravna) nastupa kao povjerilac i daje svoja sredstva nekoj drugoj osobi (duniku) na odreeno vrijeme i uz odreene uvjete. NOVANI NALOZI, prava na gotovinu koja se ponekad koriste u razmjeni za dobra i usluge. NOVANI TIJEK, iznos novca koji kola kroz poduzee (ili kroz ruke pojedine osobe) u datom razdoblju. U sluaju poduzea, novani tok je zbroj njegovih novih zaduivanja i novca od eventualnih emisija dionica kao i primitaka novca od naplate potraivanja od kupca i amortizacije. NOVANI TIJEK OPENITO, oznaava protok uplata i isplata novca u poduzeu. NOVANICE, su certifikati, banknote, i papirni novac. Certifikati su potvrde o deponiranju puno vrjednijeg novca (zlatnika). Banknote, izdaju ovlatene banke i obvezuju se da e donosiocu banknote isplatiti novani iznos. NUNA DOBRA, dobra kojima se zadovoljavaju temeljne potrebe i kojima je dohodovna elastinost potranje vea od nule (superiorna dobra).

100

O
OBEANJE ZAJMA, obeanje banke da e dati zajam, do odreene maksimalne granice, u danom razdoblju po unaprijed utvrenim kamatnim uvjetima. OBINA DIONICA, certifikat dijela vlasnitva u poduzeu koji daje pravo vlasniku na odreena prava glasa i prava sudjelovanja u dobiti poduzea. OBLICI VRIJEDNOSTI, nain ispoljavanja robne vrijednosti u procesu razmjene. Vrijednost robe se ispoljava jedino kao prometna vrijednost tj. kao kvantitativni odnos u kome se upotrebna vrijednost jedne robe zamjenjuje za upotrebnu vrijednost druge robe. OBNOVLJIVI RESURSI, resursi ije se usluge redovito obnavljaju i ako se prikladno gospodari, mogu stalno davati korisne usluge (poljoprivredno zemljite i dr.) OBRAUNSKA KALKULACIJA, (naknadna kalkulacija po stvarnim trokovima), kalkulacija koja se pravi kad je proizvodnja zavrena i kada su utvreni svi trokovi proizvodnje. OBRAUNSKA SITUACIJA (konana), situacija koju izvoa radova ispostavlja investitoru poslije zavretka svih radova i nakon prijema objekta. OBRAUNSKA VALUTA, valuta u kojoj se registriraju i obraunavaju robe i financijske transakcije izmeu drava. To obino nije valuta ugovornih zemalja, najee je to dolar SAD. Obraunska valuta je posljedica monetarne nestabilnosti i najee se upotrebljava u razmijeni zemalja sa nekonvertibilnim valutama. OBRONI KREDIT, zajam koji se otplauje u redovitim, jednakim 101

obrocima kroz utvreno razdoblje. Takvi se krediti najee koriste za financiranje kupnje robe iroke potronje, ali ponekad i za financiranje trgovine. OBRT KAPITALA, kruno kretanje kapitala kad on prolazi kroz fazu proizvodnje i fazu prometa. Ako je broj obrta u tijeku godine dva puta, a u drugom poduzeu etiri puta, pod pretpostavkom da je kamatna stopa ista (nepromijenjena) onda e se ostvariti profit dva puta vei u poduzeu gdje je obrt kapitala etiri puta u tijeku godine. OBRT, oznaava pravno organizacijski oblik malog poduzetnitva, gdje se proizvodnja obavlja na zanatski nain, ili primjenom jednostavne tehnologije. OBRTNA SREDSTVA, sva ona sredstva koja se u toku proizvodnog procesa u cijelosti utroe, i cjelokupnu svoju vrijednost prenose na gotov proizvod. To su sirovine, gorivo, pomoni materijal i dr. Obrtna sredstva se javljaju prvo u vidu novca pa se kupovinom pretvore u robu. Roba se u proizvodnji prerauje u gotove proizvode, koji se opet prodajom pretvaraju u novac. OBRTNIK, oznaava osobu koja je vlasnik obrta. OBVEZNE REZERVE, vrijednost rezervi koje depozitna institucija mora drati u obliku gotovine u trezoru ili na raunu rezervi kod FEDa; obvezne rezerve predstavljaju odreeni postotak ukupnih depozita. OBVEZNICA BEZ ANUITETA, vrijednosnice kod kojih se isplauju kamate u obliku dogovorenog porasta cijene, umjesto uobiajenog naina kuponskih otplata. OBVEZNICA, instrument koji donosi kamatu, a emitiraju ga vlade, poduzea i neke druge organizacije te ga prodaju investitorima radi prikupljanja kapitala. Obveznice se mogu mnogo puta kupiti i prodati na sekundarnom tritu prije konanog iskupa. OBVEZNICE OSIGURANE POREZOM, obveznice manjih jedinica uprave (grada, opine) koje su osigurane poreznom snagom jedinica uprave koje su izdale te obveznice. 102

OBVEZNICE OSIGURANE PRIHODOM, obveznice gradova (opina) koje su osigurane prihodima projekta koji se financira prodajom tih obveznica. OBVEZNICE, vrste vrijednosnih papira, vjerovniki papir koji se izdaje kao protuvrijednost za primljeni zajam. Obveznice najee izdaje drava i banka. ODLUIVANJE, oznaava proces u kojemu se ispituju mogua rjeenja i donose odluke. Kvalitetne odluke obino se donose uz pomo informacijske tehnologije (raunala i programi za odluivanje). ODRIVI RAZVITAK, razvitak koji zadovoljava potrebe sadanjeg vremena bez ugroavanja mogunosti buduih narataja da zadovolje svoje vlastite potrebe. U sutini odrivi razvitak je postupak promjene u kojem su iskoritavanje resursa, usmjeravanje ulaganja, orijentacija tehnolokog razvitka i institucijske promjene harmonino usmjerene tako da sadanji i budui potencijali ispune ovjekove potrebe i elje. ODUMIRANJE DRAVE, proces prenoenja funkcija drave na nadlenosti lokalnih drutveno politikih zajednica, gospodarskih subjekata ili zaposlenika. OGRANIENA KONKURENCIJA, trina struktura u kojoj veliki broj prodavaa nudi diferenciran proizvod, pa mogu utjecati na cijenu proizvoda. OGRANIENA ODGOVORNOST, ogranienje vlasnikova gubitka u poslovanju na iznos kapitala koji je vlasnik unio u poduzee. OLIGARHIJA, oblik vladavine gdje mala grupa prigrabi vlast i koristi je u vlastitom interesu. OLIGOPOL, trina struktura s malim brojem prodavaa proizvoda koji se lako mogu meusobno supstituirati i koji imaju veliku unakrsnu elastinost potranje. OLIGOPSON, trina situacija u kojoj nekoliko kupaca vlada tritem odreene robe. Svaki od njih na tritu moe izazvati odreene posljedice ako sam poduzme odgovarajue korake ili radnje. 103

OPCIJE, financijski ugovori koji imatelju garantiraju pravo na kupnju i /ili prodaju odreenih vrijednosnica ili dobara u odreenim koliinama po odreenim cijenama i u odreenom vremenu. OPENITO PRIHVAENA RAUNOVODSTVENA NAELA, mrea naina, naela i postupaka koje je razvila raunovodstvena praksa za realiziranje i davanje financijskih informacija, i financijskih izvjetaja. OPI TROKOVI (reijski trokovi), zajedniki trokovi za vie proizvoda. Oni se ne mogu uope podijeliti ili ih je teko rasporediti prema proizvodima na koje se odnose. To su zarade poslovoa, radionice, upravno osoblje, kancelarijski materijal. Zato se svi trokovi na proizvode dijele prema nekom kljuu, vodei rauna da se jae opterete dohodovniji proizvodi (proizvodnje). OPERACIJA OTVORENOG TRITA, instrument monetarne politike kojom sredinja banka kupujui i prodajui vrijednosne papire, utjee na rezerve banke, ponudu novca i kamatne stope. OPORTUNITETNI TROAK, ono to investitor gubi zato to nije uloio novac u imovinu s najviim prinosom koji im je bio dostupan. Ili, to je maksimalni iznos profita koji bi se mogao ostvariti da su faktori proizvodnje iskoriteni za druge namjene. OPORTUNITETNI TROAK OPENITO, iznos jednog dobra kojeg se treba odrei da bi se dobilo vie drugog, odnosno vrijednost naputene mogunosti. OPREMA, obuhvaa strojeve, alat, ureaje, instrumente, instalacije i namjetaj u nekom poduzeu. OPTIMALNI KAPACITET BANKE, veliina banke uz koju se postiu minimalni dugoroni prosjeni trokovi banke. OPTIMALNI KAPACITET, najbolji, najpovoljniji stupanj koritenja proizvodnih mogunosti poduzea. To je kapacitet koji omoguava proizvodnju sa najniim trokovima. Optimalni kapacitet ne mora uvijek biti jednak najveem stupnju koritenja proizvodnih mogunosti, jer je 104

vrlo esto dostizanje maksimalnog kapaciteta jako skupo i esto puta neekonomino. ORGANIZACIJA PODUZETNITVA, oznaava pravni oblik poslovanja poduzetnitva. Razlikujemo obrt, odnosno obrtniko poslovanje i trgovaka drutva (poduzea). Trgovaka drutva mogu biti drutva kapitala i drutva osoba. Drutva kapitala su dioniko drutvo i drutvo sa ogranienom odgovornosti. Drutva osoba su javno trgovako drutvo i komanditno drutvo. ORGANIZACIJA, povezivanje ljudi, sredstava i metoda rada u skladnu cjelinu sa ciljem da se ostvare odreeni zadaci. ORGANIZACIJSKA KULTURA, oznaava sustav vrijednosti, normi i obiaja koji su specifini za neku organizaciju. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, oznaava sustav veza i odnosa u organizaciji. Organizacijska struktura oblikuje se prema strategiji tvrtke i sustavu rukovoenja i upravljanja. ORGANSKI SASTAV KAPITALA, odnos postojanog i promjenjivog kapitala. On je uvijek odreen tehnikim sastavom kapitala. Tehniki sastav kapitala je odnos koliine sredstava za proizvodnju (postojanog kapitala) i ivoga rada-radne snage (promjenjivog kapitala). OROAVANJE SREDSTAVA, ustupanje prava koritenja sredstava bankama za odreeni period (dui od tri mjeseca). Time se dugorono jaaju bankarska sredstva i poveava mogunost investiranja. ORUA ZA RAD, predmeti kojima ovjek djeluje na predmete rada i izaziva odgovarajue promjene. To su npr. strojevi, alati, ureaji i dr. OSIGURANJE, pravni odnos izmeu osiguranika i osiguratelja. Pismeni ugovor koji se zakljuuje izmeu njih zove se polica. Osiguravajue kue sklapaju meusobne ugovore, o reosiguranju kojim se obvezuju da svi uestvuju u eventualnoj naknadi tete. OSNOVNA DJELATNOST, je djelatnost poduzea kojom se ostvaruje u procesu proizvodnje najvei ukupan prihod poduzea. 105

OSNOVNA ORGANIZACIJA UDRUENOG RADA-OOUR, dio radne organizacije koji predstavlja cjelinu, iji se rezultati rada mogu predvidjeti kao vrijednost na tritu ili u radnoj organizaciji i koji se tako organizira da se u njemu dohodak formira i raspodjeljuje. OSNOVNA SREDSTVA, dio poslovnih sredstava poduzea koja se ne utroe u jednom proizvodnom ciklusu (prenose) i imaju veliku pojedinanu vrijednost. Osnovna sredstva se dijele na: zemljite graevinske objekte, orua za rad dugogodinji zasadi, osnovno stado patenti-licence i druga prava. OSOBNI DOHODAK, dohodak koje stvarno prima kuanstvo; nacionalni dohodak uvean za transferna plaanja, a umanjen za poreze na dohodak korporacije, nerasporeene profite i doprinose socijalnom osiguranju. OSOBNI DOHODAK OPENITO, mjera dohotka prije nego to su odbijeni porezi. Tonije on je jednak raspoloivom dohotku uveanom za neto poreze. OTKUP, specifini vid kupovine poljoprivrednih proizvoda. Vre ga poljoprivredne zadruge, poduzea za preradu poljoprivrednih proizvoda. OTPIS, knjigovodstveno-tehniki postupak kojim se izraava smanjenje imovine. Otpis se vri direktnom i indirektnom metodom. Direktna metoda je onda kada se provedenim knjienjem smanjuje aktiva. Indirektna je onda kada se knjienjem poveava pasiva, a vrijednost aktive ostaje neizmijenjena. Kod nas se najee primjenjuje indirektna metoda. OTPISIVANJE, jedna vrsta knjigovodstveno-tehnike operacije kojom se smanjuje vrijednost nekog osnovnog sredstva ili potraivanja (otpis potraivanja koje je postalo nenaplativo u cijelosti ili djelomino). OTPLATA, iznos novca kojim se djelomino otplauje dug. Otplata skupa sa kamatama daje anuitet. Dug se moe otplaivati u jednakim ili nejednakim ratama (otplatama). 106

 Ako su otplate jednake onda su anuiteti nejednaki i neprekidno se smanjuju. Ako su anuiteti jednaki onda su otplate nejednake i neprekidno se poveavaju. U praksi se najee koriste otplate duga jednakim anuitetima tj. nejednakim otplatama. OTPREMNICA, nalog za otpremu robe koju izdaje prodajna sluba poduzea.Otpremnica se dostavlja skladitu i skladitar na osnovu nje otprema kupcu robu. Nakon izvrene otpreme robe skladitar vraa otpremnicu prodajnoj slubi s potvrdom o izvrenoj isporuci. OTPREMNICA OPENITO, robni dokument koji prati robu pri njenoj otpremi iz skladita. OIVLJAVANJE, faze privrednog ciklusa. Oivljavanje se javlja poslije depresije tako to raste potronja sirovina, opreme, radne snage i dr. Faza oivljavanja postupno ulazi u fazu poleta.

107

P
PARADOKS TEDLJIVOSTI, shvaanje kenzijanske kole da je u uvjetima nezaposlenosti tednja tetna. Poveanje tednje moe voditi manjoj tednji i investicijama (vea tednja, a manja potronja moe voditi manjoj agregatnoj tranji). Ako postoji slobodni kapaciteti i nezaposlenost, onda ne treba tediti jer ta tednja smanjuje potranju, a onda i proizvodnju koja i onako nije u punom zamahu. PARAZITIZAM, posvajanje plodova tueg rada od strane pojedinca i grupa koje ne obavljaju nikakav posao. PARITET MONETARNI (valutni novani), utvren odnos izmeu dviju valuta. PARTICIPACIJA, uee, udio s kojim korisnik kredita uestvuje u ukupnim investicijama. Visinu uea odreuje davalac kredita. PARTNERSKO PODUZEE, poduzee kome su vlasnici isti i koji ga vode, a mogu biti dvije ili vie osoba (partnera). PARTNERSTVO, udruenje dviju ili vie osoba radi obavljanja posla koji nije korporativnog oblika i ne uiva ogranienu odgovornost. PASIVA PODUZEA, obveze poduzea. Poduzee raspolae s razliitom vrstom imovine. Pasiva pokazuje iz kojih je izvora sredstava nabavljena imovina poduzea. Pasiva je uvijek jednaka aktivi poduzea. PASIVA, skup svih dugovanja. U knjigovodstvenu pasivu predstavlja desnu stranu bilance tj. izvori sredstava. Pasivan bilanna (platni, trgovinski, itd.) je onda kad su dugovanja vea od potraivanja. PASIVA-OBVEZE, koju treba otplatiti na neki datum u budunosti.

108

PATENT, iskljuivo pravo koritenja nekog pronalaska. On se stie na zakonom propisani nain. Patent traje odreeno vrijeme u kome korisnik patenta moe pronalazak koristiti kako sam eli ili ga ustupiti nekome potpuno ili djelomino. PAUPERI, najsiromaniji sloj stanovnitva. PAUAL PROSJEAN, ukupan ili globalno odreen iznos koji se plaa umjesto pojedinanog iznosa. PENALI, vrste kazne zbog krenja ugovora. PERSONALNA UNIJA, osobna povezanost banaka i industrijalaca koji predstavljaju kompaktnu grupu. PHILLIPSOVA KRIVA, pokazuje odnos izmeu stope inflacije i stope nezaposlenosti i injenice da se ona kree u suprotnom pravcu. PLAA, iznos novca kao naknada za odreeni rad. PLAANJE AKREDITIVOM, instrument plaanja kojim se danas obavlja najvei dio plaanja robe u vanjskoj trgovini kod izvoza i uvoza robe. Kupac robe stavlja odgovarajuoj banci na raspolaganje iznos novca u protuvrijednosti kupljene robe, da bi ga ova isplatila prodavcu, uz odreene uvjete predviene u akreditivu (predoenjem potrebnih dokumenata). Akreditiv moe biti nostro i loro. Kad domaa banka otvara akreditiv kod banke u inozemstvu, to je nostro akreditiv (nostro=na), a kada ga inozemna banka otvara kod domae banke , to je loro akreditiv (loro=njihov). U praksi se najee koristi dokumentarni ili robni akreditiv. Ovaj akreditiv titi interese i prodavca i kupca. Interesi kupca zatieni su na taj nain to e plaanjem robnim akreditivom dobiti tono odreenu robu, iako je prije nee vidjeti. Prodava je pak siguran da e dobiti iznos protuvrijednosti robe jer roba nee biti predana kupcu prije ve to ispuni sve formalnosti plaanja predviene ugovorom. Opozivi akreditiv, kupac moe uvijek opozivati. Ovaj akreditiv ne prua prodavcu garanciju da e naplatiti vrijednost robe kada banci preda odgovarajue dokumente. Neopozivi akreditiv koji se najee primjenjuje u praksi, daje dovoljnu 109

garanciju prodavcu jer ga kupac ne moe opozvati bez pristanka prodavca robe. Potvreni akreditiv banka potvruje i preuzima garanciju za kupca. Prodava robe ima pravo da od banke trai naplatu tj. nadoknadu tete, ako mu ona poslije ispunjenja uvjeta u akreditivu ne isplati protuvrijednost. Prenosivi akreditiv kada se suugovarai dogovore da se akreditiv moe u cijelosti ili djelomino prenijeti na jednu ili vie osoba (tree lice). Akceptirani dokumentarni akreditiv primjenjuje se najee kod uvoznih poslova. Akreditiv se stvara preko banke korespondenta u prodavateljevoj zemlji. Inozemna banka daje prodavatelju izjavu da e akceptirati mjenicu ukoliko se na vrijeme prezentiraju dokumenti navedeni u uvjetima akreditiva. PLAANJE, izmirenje novanih obveza. Plaanja se obavljaju gotovinskim i bezgotovinskim sredstvima. PLAFONIRANA CIJENA (maksimalna cijena), najvie cijene po kojima prodavai smiju prodavati svoje proizvode. PLANIRANJE, skup radnji koje se obavljaju prije nego se prie bilo kojoj djelatnosti ili proizvodnji. PLANIRANJE OPENITO, utvrivanje ciljeva i zadataka i predvianje mjera i akcija koje e omoguiti stvaranje poslovnih ciljeva. PLANOVI DRUTVENI, dokumenti koji sadre planiranje zadataka. Njih donose drava, upanija, opina i dr. PLANOVI PERSPEKTIVNI, viegodinji planovi razvoja poduzea, privredne grane ili cjelokupne privreda. Njima se utvruju osnovni pravci i ciljevi razvoja u razdoblju od pet godina. PLANOVI SAMOSTALNI, donose ih poduzea samostalno. Najvaniji planovi u poduzeu su: financijski plan, plan investicija, plan proizvodnje, plan radne snage i plan prodaje. PLANSKE PROPORCIJE, planom predvieni razmjeri nacionalne privrede. Izraavaju se brojevima, postocima ili indeksima. 110

PLASMAN, znai prodaju robe ili vrijednosnih papira i ulaganja novca u neki poslovni poduhvati. PLATNA BILANCA, zapis svih transakcija izmeu kuanstava, poduzea i vlade neke drave i ostatka svijeta. PLATNI NALOG, pismena uplatnica nekoj fizikoj ili pravnoj osobi da isplati odreenu sumu novca na teret izdavatelja naloga. To moe biti ek, potanske uplatnice, virmanski nalog itd. PLATNI PROMET, u viem smislu rijei predstavlja sva plaanja koja se obavljaju po bilo kom osnovu. Razlikuje se unutranji i meunarodni platni promet, gotovinski i bezgotovinski i bankarski platni promet. Bankarski platni promet se obavlja podsredstvom banke bez obzira dali se obavlja gotovinskim ili bezgotovinskim plaanjem. PLATNI SPORAZUM, sporazum dviju (ili vie) zemalja o nainu meusobnih plaanja obveza. PLIVAJUA STOPA, kamatna stopa koja se mijenja u skladu s trokovima sredstava. PLIVAJUI (fluktuirajui) KURS, kurs valute koji se uspostavlja na deviznom tritu bez intervencije monetarne vlasti. Pod djelovanjem ponude i tranje na deviznom tritu kurs plivajue valute raste ili pada. U suvremenoj monetarnoj praksi plivajui kurs se izuzetno primjenjuje po pravilu samo u monetarnoj krizi i obino predstavlja uvid u promjenu pariteta valute. Tada centralna banka prestaje da intervenira na deviznom tritu, saeka se smirivanje kursa na odreenom nivou i onda vlada utvruje novi paritet. PLODORED, nain iskoritavanja oranica, pri emu se u nizu godina smjenjuju kulture odreenim redoslijedom. Razlikujemo plodosmjenu i poljosmjenu. PODJELA RADA, orijentacija proizvoaa na proizvodnju pojedinih proizvoda ili grupa proizvoda, odnosno orijentacija pojedinaca ili grupa na obavljanje odreenih poslova. Pojedincima odreeni rad postaje 111

ivotno zanimanje. Opa podjela rada dijeli proizvodnju na privredne djelatnosti kao to su industrija, poljoprivreda, trgovina i dr. Posebna podjela rada je podjela u okviru privredne djelatnosti na grane. Poljoprivreda se dijeli npr. na ratarstvo, stoarstvo, voarstvo i dr. PODUZEE, samostalna organizacija radnih ljudi koja se pomou sredstava (drutvenih i osobnih) za proizvodnju bave proizvodnjom i preradom roba i usluga. Osnovna obiljeja poduzea su: samostalnost u poslovima,odluivanju i izlasku na trite. Bave se proizvodnom djelatnou i ima obavezu da zadovolji odreene drutvene potrebe prema svojoj registriranoj djelatnosti. PODUZETNIKA DOBIT, dio profita koji preostaje kapitalisti (poduzetniku) poslije izmirenja kamata za pozajmljeni kapital i trokova poslovanja sa plaenim obavezama poreza prema dravnim i drugim institucijama. Poduzetnika dobit zavisi od veliine profitne i kamatne stope za ponueni kapital, ili angairani kapital u procesu proizvodnje. PODUZETNIKA IDEJA, oznaava zamisao o ponudi konkretnih materijalnih proizvoda ili usluga u skladu sa potrebama kupaca radi stvaranja dobiti. PODUZETNIKA ORGANIZACIJA, jest oblik poduzetnitva, najee trgovako drutvo koje posluje sa poduzetnikom filozofijom koju ostvaruje poduzetnik. Karakteristike poduzetnike organizacije su inovatorstvo, kreativnost i brzina. PODUZETNIKA VJETINA, oznaava skup vjetina koje su nune za uspjeno poduzetnitvo. PODUZETNIKI MENEDMENT, oznaava menedment koji je usmjeren na razvojne strategije i uvoenje inovacija i promjena u organizaciji. PODUZETNIKI PLAN, predstavlja detaljnu procjenu i razradu poduzetnikog pothvata. Poduzetniki plan sadri proizvode i usluge koji se prodaju, potrebna financijska sredstva, marketing metode, organizacija rada, potrebne radnike, sustav upravljanja i rukovoenja. 112

PODUZETNIKI TIM, oznaava rukovodstvo u poduzetniki voenoj tvrtki sa poduzetnikom. PODUZETNIKO DRUTVO, predstavlja takvo drutvo koje karakterizira veliki broj inovativnih, kreativnih i poduzetnih osoba koje ele zapoeti vlastito poduzetnitvo. PODUZETNIK, osoba koja odluuje kakav e oblik dati novanom kapitalu i prema tome kako e proizvoditi poduzee u budunosti. PODUZETNITVO, predstavlja ukupnost poduzetnikovih znanja, vjetina i sposobnosti za uspjeno voenje poslova. POGON, dio poduzea koji ima odreenu djelatnost, tehniki ili poslovni poseban zadatak a koji se moe potpuno izdvojeno tretirati i u kom se moe samostalno izvoditi proizvodnja. POGON OPENITO, dio poduzea u kome se obavlja dio tehnolokog procesa. esto su povezani sa drugim pogonima u proizvodnu cjelinupoduzee. POGONSKA REIJA, dio opih trokova koji se odnose na proizvodnju vie proizvoda, a nastaju u proizvodnim pogonima. To su zarade poslovoa, administracija uprave, materijali za ienje. Pogonska reija se naziva jo opim trokovima izrade. POJAM LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI, likvidnost poduzea ili trita je stanje koje obiluje likvidnim sredstvima, to jest, sredstva to se brzo mogu pretvoriti u gotovinu. Na takvom je tritu lako kupovati i prodavati.Solventnost je stanje poduzea koje imovina (aktiva) vrijedi vie od obveza (pasive). Solventnost nije dovoljna za osiguranje financijskog zdravlja poduzea. Jednako je vana kao i likvidnost. Omjer solventnosti banke je omjer izmeu njezinog vlastitog kapitala i depozita koji su u nju uloili klijenti. POJAM PODUZEA, osnovna proizvodna jedinica u gospodarstvu koja unajmljuje rad i kupuje druge inpute radi proizvodnje i prodaje dobara, te ostvaruje takvog prihoda kojim podmiruje trokove i ostvaruje profit. 113

POJAM POTRONJE, uporaba dobara radi zadovoljavanja individualnih i zajednikih potreba. POJEDINANA PROIZVODNJA, izrade pojedinih proizvoda koji se svaki put razlikuju od ostalih. POLET, faza u kapitalistikom privrednom ciklusu. Nastaje iz faze oivljavanja, a zavrava krizom. POLICA OSIGURANJA, ugovor o osiguranju koji zakljuuju osiguranik i osiguratelj. POLITIKA EKONOMIJA, nauka koja prouava i aktivira ope zakonitosti i oblike njihovog ispoljavanja u odreenom nainu proizvodnje. Ona izuava drutveni aspekt materijalne proizvodnje i aktivira zakonitosti postanka, razvitka i propadanja odreene drutveno-ekonomske formacije. POLITIKA DOHOTKA, politika koju provodi vlada (od sugeriranja do zakonskih kontrola) pokuavajui izravno ograniiti promjene plaa i cijena radi suzbijanja inflacije. POLITIKA EKONOMSKOG KAMATNJAKA, uvjeti pod kojima FED odobrava zajmove depozitnim institucijama. POLITIKA EKSPANZIJE NOVCA, politika poveanja ponude novca od strane centralne banke radi smanjenja kamatnjaka. Svrha je takve politike poveati investicije i rast bruto nacionalnog dohotka. POLUPROIZVOD (polufabrikat), proizvod rada obraen u vie proizvodnih faza, ali jo nije potpuno zavren i mora proi kroz jednu ili vie tehnolokih faza. Kod nedovrene proizvodnje proizvodni proces jo traje. POLJOPRIVREDA, djelatnost ljudi u proizvodnji sirovina biljnog i ivotinjskog podrijetla. Ona se dijeli na vie grana: ratarstvo (proizvodnja itarica, krmnog bilja i dr.), stoarstvo (uzgoj i tov stoke, svinja, ovaca, goveda i dr.), voarstvo (uzgoj razliitih vrsta voa), vinogradarstvo i dr.

114

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI, su proizvodi bilinogojstva, stoarstva i ribarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade. POLJOPRIVREDNIK, je fizika osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom, te posjeduje znanja o poljoprivredi. POLJOPRIVREDNO DOBRO, poduzee ili pogon koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Poljoprivredno dobro se bavi samo poljoprivrednom proizvodnjom, itarica, uzgojem stoke, proizvodnjom voa i dr. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO, jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovako drutvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao seljako gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. PONDERISANA ARTIMETIKA SREDINA (vagana), aritmetika sredina koja se izraunava ako pojedine vrijednosti obiljeja imaju razliitu frekvenciju. Da bi se dao odgovarajui znaaj svakoj vrijednosti potrebno je ponderirati (vagati) svaku vrijednost odgovarajuim brojem (ponderom). Npr. dobiven je prinos od 30 mtc/ha sa povrine od 250 ha, a 60 mtc/ha sa povrine od 50 ha. elimo li izraunati prosjeni prinos moramo prinose od 30 mtc/ha i 60 mtc/ha pomnoiti sa odgovarajuom ponderom (250 i 50) jer oni nemaju istu vrijednost prosjean prinos. PONUDA PROIZVOAA, koliina dobara koju su proizvoai voljni isporuiti na odreenom tritu u odreenom razdoblju, pri razliitim cijenama. PONUDA, izjava nekog pojedinca kojom se predlae zakljuenje nekog ugovora (o kupoprodaji izvoenje radova). Moe sadravati sve one elemente koje mora sadravati i ugovor koji se predlae. Ponuda mora sadravati i rok u kome vrijedi. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST, oznaava vrstu poreza koja se plaa na krajnju potronju proizvoda i usluga.

115

POREZ NA DOHODAK, visina poreza koju plaa poslodavac i obrtnik na ostvareni dohodak. POREZ, prisilna davanja bez ikakve protuinidbe , dio dohotka ili imovine koja se daje dravi za pokrie opi trokova i realizacije ciljeva ekonomske politike. POREZNA DOBIT, oznaava porez na rad pravnih osoba. Porez na dobit nastaje kao razlika prihoda i trokova. POSLOVNA BANKA, depozitna institucija koja je relevantno neograniena u mogunosti da daje zajmove ekonomiji i kojoj je zakonski omogueno da otvara ekovne raune. POSLOVNA BANKA OPENITO, poslovna organizacija koja pruajui usluge ulagaima i pozajmljivaima, nastoje ostvariti profit dioniarima, a stvara (depozitni) novac pozajmljivanjem stanovnitvu i poduzeima viak primljenih depozita iznad propisanih rezervi. POSLOVNA SPOSOBNOST, sposobnost ekonomskog subjekta da preuzme i izvrava odreene obveze i prava. POSLOVNE KNJIGE, dokumenti koje vode poduzea i u kojima se knjie poslovne promjene po sistemu dvojnog knjigovodstva. Sve proizvodne organizacije moraju voditi poslovne knjige i one imaju znaaj javne isprave. Poslovne knjige se dijele na osnovne i pomone. Osnovne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. Pomone poslovne knjige obuhvaaju sve one knjige koje ralanjuje zbirne podatke sintetikih rauna glavne knjige. Poslovne knjige mogu biti uvezane ili u karticama. POSLOVNI FOND, obuhvaa osnovna, obrtna i sredstva amortizacije, a cilj mu je da omogui radnoj organizaciji da ispunjava svoje proizvodne zadatke. POSLOVNO UDRUENJE, organizacija vie poduzea koja se udruuju radi suradnje i ostvarenja zajednikih interesa. To je fazna integracija. Poslovno udruenje ima za cilj da povee rad srodnih poduzea, da uskladi njihov razvoj i da pomogne u rjeavanju organizacijskih, tehnikih i drugih problema. 116

POSUENE REZERVE BANKE, rezerve koje depozitna institucija posuuje od FED-a uz eskontni kamatnjak. POTPUNA KONKURENCIJA, trina struktura u kojoj veliki broj prodavaa nudi homogen proizvod pa nijedan ne moe utjecati na cijenu i susreu se s vodoravnom krivuljom potranje. POTRAIVANJA DUBIOZA (sumnjiva), nesigurna potraivanja za koje je prodavalac ustanovio da nije siguran da e ih ostvariti. Sumnja moe nastati iz razloga zato to dunik nije u mogunosti da ispuni svoje obveze, ili to osporava trabinu vjerovnika. U knjigovodstvu se vode na posebnim raunima i kad se definitivno utvrdi da su nenaplativi onda se otpisuju u knjigama. POTRAIVANJE (trabina), prava povjerioca da od nekog lica zahtjeva odreenu inidbu (isporuka robe, plaanje i dr.). Trabina za povjerioca je obveza za dunika. Trabina se zasniva na pravnom poslu, protupravnom postupku nekog lica i na odredbi zakona. Potraivanje se gasi isplatom, prebijanjem dugova, zastarijevanjem i dr. POTRANJA, koliina dobara koja su kupci spremni nabaviti na odreenom tritu u odreenom razdoblju, pri razliitim cijenama. POTREBAN PROIZVOD, koliina materijalnih dobara koja je potrebna da bi se reproducirala radna snaga proizvoaa. Razlika izmeu ukupnog proizvoda i potrebnog proizvoda je viak proizvoda. POTREBNA, osjeaj ovjeka da mu neto nedostaje i eli da otkloni taj nedostatak. Sve potrebe se dijele na osnovne ili materijalne i na duhovne ili kulturne (nematerijalne). POTREBNO RADNO VRIJEME, dio ukupnog radnog vremena u kome proizvoai stvaraju potreban proizvod. Sa poveanjem proizvodnosti rada potrebno radno vrijeme se smanjuje i time se omoguava skraivanje ukupnog radnog vremena. U kapitalizmu i kod njegovog naina privreivanja do tog skraivanja ne dolazi, nego se poveaje viak radnog vremena, to kapitalisti omoguava da stvori profit, znai prisvaja viak vrijednosti. 117

POTROA, krajnji korisnik materijalnih dobara. Razlikuju se individualni potroai koji koriste proizvode kao predmet uitka, i potroai u proizvodnji kolji troei materijalna dobra stvaraju nova materijalna dobra. POTROAKA ZADRUGA, zadruna organizacija u kojoj se ulanjuju potroai da bi zatitili svoje interese. POTROAKI KREDIT, bankovni krediti pojedincima dati na odreeni vremenski rok. POTROAKI KREDIT OPENITO, zajam odobren nekoj osobi kako bi joj se omoguilo da kupuje robu iroke potronje ili trajna potroaka dobra poput automobila, strojeva za pranje rublja i slino. POTRONJA, proces iskoritavanja materijalnih dobara i usluga u cilju zadovoljavanja individualnih ili kolektivnih potreba. Moe biti proizvodna i osobna potronja. POVJERENIK-STARATELJ, neko (obino banka ili odvjetnik) tko uva investitorove vrijednosnice u korist investitora. Povjerenik se brine za sve poslove u vezi s vlasnitvom vrijednosnica kao to je ubiranje prihoda, glasovanje na sastancima, ostvarivanje prava i slino. POVRATNICA, dokument pomou kojega se sirovina, materijal, poluproizvodi ili gotovi proizvodi vraaju u skladite. Povratnica se ispostavlja u tri primjerka od kojih se po jedan primjerak dostavlja pogonu koji je materijal trebovao materijalnom odnosno robnom knjigovodstvu, skladitu materijala odnosno skladitu gotovih proizvoda. POVRATNICA OPENITO, robni dokument koji slui da se prekomjerno izuzeti materijal alat, (roba vrate) vrati u skladite. PRANJE NOVCA, proces usmjeravanja prljavog novca kroz ista mjesta (poput vicarske) kako bi ga se sakrilo od poreznika, ili prikrilo pred policijom odakle dolazi (npr. novac od droge). Pranje je esto praeno uvoenjem prljavog novca u one zakonite poslove poput graevinarstva u kojima nije uvijek mogue jasno identificirati trokove. 118

PRAVEDNA RASPODJELA, termin pod kojim se podrazumijeva zahtjev nekih socijalnih utopija, te da se radniku da itav proizvod njegovog rada, to je nemogue jer pored radnika u raspodjelu se ukljuuje i cijeli sustav nadgledanja i drava sa svojom fiskalnom politikom. PRAVNO LICE, odreeni kolektiv, fiziko lice ili ustanova sa samostalnom imovinom kome je priznato pravo i poslovna samostalnost. Pravno lice u poslovnim odnosima zastupaju fizika lica. PREDMET RADA, materije koje ovjek u proizvodnom procesu mijenja i prilagoava svojim potrebama. To mogu biti prirodna dobra, sirovine i poluproizvodi. Nain iskoritavanja predmeta rada neprekidno se mijenja i usavrava, zahvaljujui razvoju tehnike i nauke, te tako nastaju novi proizvodi. PREDUJAM (avans), davanje novca unaprijed; obino kod veih investicija, a moe se upotrebljavati i u drugim sluajevima. Izvoai radova dobivaju dio ugovorenog iznosa prije poetka radova. PREFERENCIJALNE DIONICE, dionice koje imaju odreena posebna prava. Npr. fiksnu dividendu prioritet u steaju i otkupu novoemitiranih dionica. U pravilu nemaju pravo glasovanja. PREKOVREMENI RAD, rad radnika u radnoj organizaciji preko radnog vremena, tj. due od 42 sata tjedno. Uvodi se kada treba uraditi neki izvanredni posao. Radnik mora prihvatiti prekovremeni rad, a prekovremeni rad se plaa vie od redovnog radnog vremena, sukladno pravilnicima i ugovorom o radu radnika. PRELAZNI PERIOD, vremensko razdoblje u kome se obavlja prijelaz iz jednog u drugi drutveno ekonomski sustav, ili prijelaz iz jednog u drugi period (proizvodni period). PRELEVMAN, posebna taksa koja ima svrhu poskupljenja jeftinije uvozne robe do nivoa domae cijene. Formiranjem zajednikog trita uveden je sustav zatite ili prelevmana kod uvoza poljoprivredne proizvodnje. na taj nain su proizvoai poljoprivrednih proizvoda u zemljama zajednikog trita zatieni od konkurencije iz ostalih zemalja iz ueg i ireg okruenja. 119

PREMIJA, doslovno znai nagrada. U ekonomiji se upotrebljava pojam premija u vie znaenja: Premija izvozna je pomo drave, koju daje izvozniku robe i potie ga da vri izvoz. Premije za proizvodnju se daju proizvoaima ili kada postiu visoke proizvodne rezultate. Premije proizvoaima koji postiu visoke proizvodne rezultate rekordni prinos kukuruza ili kad prodaju proizvode po niskim cijenama, npr. mlijeko. Premija osiguranja, je iznos koji osiguranik plaa osiguratelju za preuzeti rizik. PRENOSNO KNJIGOVODSTVO, metoda knjienja poslovnih promjena prvo u dnevnik a zatim se podaci prenose u glavnu i pomonu knjigu. PRERASPODJELA, ponovna raspodjela jedanput ve podijeljenog nacionalnog dohotka. Preraspodjela se vri na dva naina: ili drava u vidu poreza oduzima dio dohotka od radnika i kapitalista, pa ga u vidu plaa daju ljudima iz ovih djelatnosti, ili radnici i kapitalisti direktno kupuju usluge, npr. plaaju kolarinu, lijeenje i dr. Obino se kombiniraju oba naina preraspodjele. PREZADUENOST, situacija kada neki ekonomski subjekt duguje vie nego to iznosi njegova ukupna imovina. to znai, da ne bi mogli podnositi sva dugovanja ako bi svi povjerioci u isto vrijeme zatraili njihovo vraanje. PRIUVA VRIJEDNOSTI, sposobnost neke stvari da zadri vrijednost tijekom vremena; nuno svojstvo novca. PRIGOVOR, izjava jedne ugovorne strane drugoj strani da bi sauvala neka svoja prava. Npr. kupac izjavljuje da roba nije odgovarajueg kvaliteta ili da nije primio ugovorenu koliinu robe. PRIHOD OD AKTIVE, omjer neto dohotka depozitne institucije i aktive depozitne institucije. PRIHOD, svako primanje robe ili novca. Ostvaruje se privrednim ak120

tivnostima (prodaja robe) ili vrenja prava (renta, kamata, plaa) i dr. Prihodi se razvrstavaju na: Redovni prihodi, prihodi privredne organizacije ili privredne djelatnosti (prodaja proizvoda i usluga). Izvanredni prihodi, prihodi poduzea van osnovnih djelatnosti i redovnog poslovanja. To su npr. prihodi od penala, zateznih kamata, nenaplaena otpisana potraivanja i dr. Ukupan prihod poduzea predstavlja ostvarene redovne prihode uveane za izvanredne prihode i umanjene za izvanredne rashode. Npr. fakturirana realizacija 200 KM, izvanredni prihod 10 KM, izvanredni prihodi 7 KM. Ukupan prihod je 203 KM. (200+10-7=203 KM). Ukupan prihod se dijeli na trokove poslovanja i dohodak. PRIJEMNICA, dokument o prijemu naruenog materijala. PRIMARNA PROIZVODNJA, proces odvajanja predmeta iz prirode i njegovo prilagoavanje za daljnju preradu. Npr. proizvodnja itarica, sjea ume, vaenje rude i dr. PRIMARNO TRITE BANKE, trite na kojem se trguje novoizdanim vrijednosnim papirima. PRIMARNO TRITE KAPITALA, trite na kome se ugovaraju nove emisije trajnog kapitala ili zaduenja. PRIMARNO TRITE, trite na kome se prodaju financijski instrumenti odmah nakon to su emitirani; to jest, trite na kojem zarada od prodaje vrijednosnica ide izravno izdavatelju vrijednosnica. PRIMUS INTER PARES, prvi meu jednakima. PRINCIPAL (komitent, nalogodavac), lice koje daje nalog da u njegovo ime (principalovo) i za njegov raun obavi neki posao, kupi, zakljui ugovor i dr. PRINCIPI POSLOVANJA, su osnovna naela poduzea kojih se moraju strogo pridravati da bi uspjeno poslovala, a to su: ekonominost, proizvodnost (produktivnost), i rentabilnost. 121

PRINOS NA OPSEG PROIZVODNJE, konstantni rastui ili opadajui, ovisno o stopi po kojoj se poveava output kad su svi inputi zajedno poveavaju (jednaka, vea ili manja od stope poveanja inputa). PRINOS, rezultat proizvodnje koji nastaje kao produkt djelovanja rada, sredstava za rad i kapitala. PRINUDA, prisiljavanje neposrednih proizvoaa da rade za vlasnike sredstava za proizvodnju. Prinuda moe biti: ekonomska i izvanekonomska. PRINUDNA UPRAVA, postupak suspenzije legitimnih prava i rukovoditelja, i menadera u poduzeu i imenovanje prinudne uprave. Prinudna uprava u poduzeu traje najdulje jednu godinu dana. Prinudna uprava se upisuje u sudski registar privredne organizacije. PRINUDNO PORAVNANJE, sporazum pismeni izmeu poduzea i njegovih povjerilaca ija potraivanja iznose vie od polovice ukupnih potraivanja, o odgodi plaanja ili smanjenja potraivanja. Prinuda se ogleda u tome to se sporazum odnosi na sve povjerioce, a potraivanja se mogu smanjiti za polovinu. Svakako za ovaj proces trebaju se stvoriti relevantni uvjeti, a u kapitalizmu se ovo ne primjenjuje, izuzev ako ga nadleni sud ne presudi u redovnom sudskom procesu. PRIRODA, cjelokupni materijalni svijet koji nas okruuje. U prirodi se nalaze prirodna bogatstva. Prirodna bogatstva se sastoje od prirodni sredstava za rad (voda, tlo, vjetar i dr.), prirodnih predmeta rada ( rude, sunce i dr.) i prirodni sredstava za opstanak (divlja, plodovi, ribe i dr.). PRIRODNA STOPA RASTA, stopa rasta radne snage uveana za stopu rasta proizvodnosti rada. PRIRODNI MONOPOL, monopol koji nastaje uslijed izuzetnih prirodnih uvjeta. Proizvoa koji ima prirodni monopol ostvaruje na tritu ekstraprofit. PRISTUP DODANE VRIJEDNOSTI BANKE, pristup mjerenju poslovanja banke koji se smatra bankarskim proizvodima one vrste financijskih proizvoda koji najvie pridonose vrijednosti bankarskih operacija. 122

PRISTUP LIKVIDNOSTI, pristup mjerenja novca koji naglaava ulogu novca kao priuve vrijednosti. PRIVATIZACIJA PODUZEA, prodaja privatnom sektoru poduzea koje provodi drava; to ih je nekada od privatnog sektora kupila ili nacionalizirala neka prethodna vlada. PRIVATIZACIJA, predstavlja prijenos vlasnitva sa drave na fizike ili pravne osobe. PRIVATNI KAPITAL, kapital u vlasnitvu pojedinca kapitalista i njihovih organizacija (poduzea) dioniko drutvo, banke, monopolistika udruenja i dr. PRIVATNO VLASNITVO, oblik vlasnitva u kome pojedinac ima vlast nad sredstvima za proizvodnju. Privatno vlasnitvo nastaje sa rastom vika rada koga vlasnik zadrava za sebe. PRIVREDNA KRETANJA, tokovi privrednog ivota i uope svih ekonomskih aktivnosti. Razlikuju se tri vrste ovih kretanja: trendovi, privredni ciklusi i sezonsko kolebanje. PRIVREDNA ORGANIZACIJA, samostalna radna organizacija koja se bavi privrednim poslovima. Privredna organizacija je iri pojam od poduzea jer ukljuuje i one privredne organizacije koje nemaju karakter poduzea, kao to su zadruge, banke i dr. PRIVREDNE DJELATNOSTI, osnovne vrste privredne aktivnosti, a privredne se dijele na sljedee djelatnosti: industrija, rudarstvo, poljoprivreda, umarstvo, graevinarstvo, saobraaj i veze, trgovina i ugostiteljstvo, zanatstvo, stambeno-komunalna djelatnost, financijsko kreditna djelatnost. PRIVREDNI CIKLUS, specijalni vid privrednih kretanja u kapitalizmu. Privredni ciklus ima faze koje nastaju jedna za drugom, a to su: kriza, depresija, oivljavanje i polet. PRIVREDNI RAUN, zahtjev da poduzee svoje poslovanje vodi tako da vlastitim prihodima pokrivaju sve svoje rashode. 123

PRIVREDNI SUSTAV, ine organizirani oblici i metode organiziranja drutvene proizvodnje. PRIVREMENI RAUN, neka vrsta svatarskog rauna na koji se privremeno stavljaju uplate dok su u tranzitu izmeu dvije institucije ili kad postoji sumnja u njihovo pravo odredite. PRIZNANICA, dokument kojim se priznaje posjedovanje nekih novanih ili materijalnih vrijednosti. PRLJAVO PLIVANJE, sustav kontroliranog fluktuirajueg teaja u situaciji kad se drava mijea u sustav fluktuirajueg teaja kako bi sprijeila vlastitu valutu od aprecijacije ili deprecijacije. PROCENAT-POSTOTAK, stoti dio neke mase. Jedan procent nekog broja rauna se tako da taj broj podijelimo sa sto. PRODAJA, predstavlja promjenu vlasnitva robe izmeu prodavaa i kupaca. PROFIT- DOBIT, za ekonomista, profit je viak koji ostane poduzeu nakon to su plaeni svi rauni i obveze. Profit je poduzetniku nagrada za rizike u koje je uao. Za praktinije raunovoe profit je razlika izmeu prihoda od prodaje i ukupnih trokova ostvarenja te prodaje. Neto profit prije oporezivanje je ono to je preostalo kad su svi novani trokovi odbijeni od prihoda od prodaje, to jest, plae i nadnice, najamnina, gorivo, sirovine, kamate i amortizacija. Bruto profit je neto profit prije oporezivanja i prije odbitka kamata i amortizacije. PROFIT, pojavni oblik vika vrijednosti, tj. viak vrijednosti promatran kao rezultat cjelokupnog kapitala. Profit nastaje jedino u proizvodnji iz neplaenog vika rada, ali se manifestira kao da je rezultat ukupnog kapitala i po toj osnovi ga prisvaja kapitalista. Ostvarenjem naela za jednak kapital jednak profit u kapitalizmu se formira: industrijski profit, trgovaki profit, poduzetnika dobit, kamata i dr. Profit je jedini motiv i glavni cilj kapitalistike proizvodnje. Poduzetnika dobit prisvaja kapitalista-poduzetnik, a kamate prisvaja zajmodavac. Industrijski profit se u dionikom drutvu dijeli dioniarima u vidu dividende. 124

 Prosjeni profit je profit koji bi pripao kapitalisti po prosjenoj stopi na odreeni iznos kapitala. Naime kapital iz grane u kojoj se ostvaruje nii profit od prosjenog seli se u grane gdje je on vii od prosjenog. Trgovaki profit, je dio ukupnog profita koji prisvaja kapitalista-trgovac razmjerno veliini u svoj uloeni trgovaki kapital. Profitna stopa, je odnos profita (vika vrijednosti) prema cjelokupnom kapitalu izraen u %. Npr. iznos profita je 200 KM, kapital 1000 KM, a onda je profitna stopa 200x100/1000=20% Veliina profitne stope zavisi najvie od stope vika vrijednosti i organskog sastava kapitala. Dok via stopa vika vrijednosti utjee na porast profitne stope, dotle vii organski sastav kapitala utjee na smanjenje profitne stope. Stalni rast organskog sastava kapitala prouzrokuje zakonitu tendenciju pada profitne stope. PROHIBICIJA, (prohibirati-zabraniti), zabrana proizvodnje i prodaje alkoholnih pia. PROIZVOD, materijalno dobro koje je rezultat ljudskog rada i moe zadovoljiti neku ljudsku potrebu. PROIZVODNA SNAGE, ine jedinstvo sredstava za rad, a ljudi koji svojim radnim sposobnostima, navikama, iskustvom pokreu ta sredstva u materijalnoj proizvodnji. Proizvodne snage su najznaajniji elementi proizvodnje. PROIZVODNE USLUGE, proizvodno djelovanje ljudi iji rezultat nisu proizvodi, ve to djelovanje omoguava proizvodnju. Npr. popravci strojeva, prijevoz radnika i dr. PROIZVODNI ODNOSI, odnosi u koje ljudi stupaju u procesu proizvodnje. Osnovica proizvodnih odnosa u svakom drutvu su inioci svojine nad sredstvima za proizvodnju. Izmeu proizvodnih sredstava i proizvodnih odnosa postoji uzajamno djelovanje. Proizvodni odnosi ubrzavaju ili usporavaju razvoj proizvodnih snaga. Po pravilu razvoj proizvodnih snaga je evolucija, a zamjena proizvodnih odnosa vri se revolucijom (silom). 125

PROIZVODNOST (produktivnost) RADA, odnos koliine proizvoda i radnog vremena utroenog u proizvodnji. Ukoliko se vie proizvodi u jedinici vremena utoliko je vea proizvodnost. Proizvodnost rada ovisi od: strunost i umjenost radnika zainteresiranost radnika za uspjeh u proizvodnji kvaliteta i obima sredstava za rad i dr. Porast proizvodnosti rada ima ogroman znaaj za pojedince i privredu jedne zemlje u cjelini, jer se samo proizvodnou rada (veom) mogu osigurati vea materijalna dobra i poveati ivotni standard ljudi. Mjeri se naturalno i vrijednosno a formula je P= C/T , gdje je C koliina proizvoda, a T vrijeme. PROIZVODNOST KAPITALA, sa stanovita kapitalista mogunost prisvajanja profita. Ukoliko sa manje angairanog kapitala prisvoji veu masu profita on je produktivniji, to e rei proizvodnost kapitala je vea. PROIZVODNJA, proces rada u kome ovjek predmete iz prirode mijenja i prilagoava svojim potrebama. Zato je proizvodnja vjeni uvjet opstanka drutva. Pod proizvodnjom u irem smislu rijei podrazumijeva se pored proizvodnje i raspodjele, razmjena i potronja. PROIZVOA, lice koje djeluje u procesu materijalne proizvodnje i stvara proizvode ili vri usluge. PROIZVOAKE ZADRUGE, zadrune organizacije proizvoaa i ima ih vie vrsta. PROKURA, ovlatenje ili punomo po kome opunomoenik (prokurist) moe da sklopi poslove za druga lica ili poduzee. PROLETERIJAT, (radnika klasa), klasa najamnih radnika u kapitalizmu, lieni vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju. PROMET, proces pretvaranja robe u novac. To je ustvari proces razmjene. 126

PROMETNA VRIJEDNOST, koliinski odnos u kome se jedna roba zamjenjuje za drugu. Robe se mogu zamjenjivati meusobno zato to svaka od njih ima (sadri) izvjesnu koliinu ljudskog rada koji je mjerljiv. PROMJENJIVI (proporcionalni ili varijabilni) Trokovi, trokovi koji se mijenjaju (rastu ili padaju) sa promjenom opsega proizvodnje. ako se proizvodnja poveava onda se ovi trokovi razmjerno ili gotovo razmjerno poveavaju, ako se proizvodnja smanjuje onda se i oni smanjuju. PROMJENJIVI (varijabilni) KAPITAL, dio predujmljenog kapitala kojom kapitalista kupuje radnu snagu. Varijabilni kapital ine isplaene najamnine. Radna snaga je specifina roba koja u procesu proizvodnje stvara veu vrijednost nego to je sama ima. Prema tome, kapital uloen u radnu snagu e se promijeniti, uveati i zato se i naziva promjenjivi kapital. PROMOTOR, pokreta zaetnik poticatelj. PROMPTNA CIJENA, cijena navedena za transakciju koja e se obaviti odmah, to jest, cijena neega ako se plaa u gotovini sada. Trite na kojem su stvari kotirane po promptnim cijenama zove se promptno trite. PROMPTNI POSAO, ugovor po kome se obveze ispunjavaju odmah poslije zakljuenoga ugovora. PRONALAZAK, novo rjeenje nekog tehnikog problema. To moe biti novi proizvod, novi tehnoloki postupak, nove radne metode. Zatita pronalaska je regulirana tzv. patentnim pravom. PROSJEAN DOHODAK, je dohodak koji bi ostvarilo svako poduzee na odreeni iznos poslovnih sredstava. PROSJEAN PRIHOD, ukupan prihod po jedinici, a openito je jednak cijeni. PROSJENA PROFITNA STOPA, odnos ukupne mase vika vrijednosti i ukupnog kapitala predujmljenog u svim privrednim granama. Prosjena (opa) profitna stopa se po pravilu ne ostvaruje ni u jednoj grani 127

privrede, a zbog organskog sastava kapitala profitne stope su razliite pa su vee ili manje od prosjene stope. PROSJENI PROIZVOD, ukupni proizvod podijeljen koliinom jednog od inputa. PROSJENI TROKOVI, ukupni trokovi podijeljeni koliinom proizvedenih dobara. PROSJEK, aritmetika sredina koja se izraunava iz niza podataka. Moe biti prosta i ponderirana. PROTEKCIONIZAM, vanjsko trgovinska politika koja ima za cilj ogranienje trgovine sa inozemstvom da bi se zatitila domaa proizvodnja. Protekcionizam se sprovodi najee carinama, ali se primjenjuju i druge mjere, zabrana uvoza, uvozne dozvole i dr. PROVIZIJA, naknada za izvrne posrednike usluge. Plaa se u postocima ili promilima od vrijednosti izvrenog posla. PRVOBITNA AKUMULACIJA KAPITALA, proces nasilnog odvajanja neposrednih proizvoaa od sredstava za proizvodnju i njihovog pretvaranja u najamne radnike. Privremena akumulacija se vrila i putem kolonijalnog sustava (bespotednog otimanja bogatstva i pretvaranje domorodaca u robove). PRVOBITNA ZAJEDNICA, prva drutveno-ekonomska formacija. Zasniva se na zajednikoj svojini nad sredstvima za rad i zajednikoj raspodjeli proizvoda. Prvobitna zajednica dijeli se na dva perioda: divljatvo i barbarstvo. PUNA ZAPOSLENOST, izraz pod kojim se podrazumijeva stanje privrede, gdje je broj radnih mjesta priblino jednak broju ukupno zaposlenog aktivnog stanovnitva. PUNOMO, zakonski obvezujui dokument koji ovlauje jednu osobu da djeluje u ime druge osobe. U punomoi moe biti specificirano da vrijedi samo za odreene svrhe ili za ogranieno vrijeme; ili moe biti dana bezuvjetno. 128

PUNOVRIJEDNI NOVAC, novac u obliku gotovine ili bankovnih rezervi; monetarna baza. PUTNI TROKOVI, trokovi u vezi sa putovanjem radnika radi obavljanja poslova radnih organizacija. Sastoje se iz trokova prijevoza i ostalih trokova. Ostali trokovi (ishrana, prenoite i dr.) se nadoknauju uposleniku u vidu dnevnica. Naknada putnih trokova se regulira normativnim aktom poduzea.

129

R
RABAENJE, fiziko, zastarijevanje i troenje sredstava za rad. Ona ini osnovu amortizacije, ali se razlikuje od nje. Razlikuje se fiziko i moralno rabaenje (ekonomsko rabaenje). RABAT (skonto), popust u cijeni koju odobrava prodava robe kupcu. Izraava se u procentima od prodane cijene. Rabat se primjenjuje uglavnom u dva sluaja. Prvi je kada proizvoa robe odredi maloprodajnu cijenu, pa se odobrava rabat trgovcu za pokrie njegovih trokova. Drugi je sluaj kada prodava robe eli da stimulira kupca da plati robu u to kraem roku (kasa skonto). RACIONALIZACIJA, usavravanje ili poboljavanje proizvodnog procesa, tehnikih ureaja ili organizacije proizvodnje. to je mijenjanje postojeih sredstava, metoda rada, a ne iznalaenje novih. Racionalizacija doprinosi podizanju efikasnosti proizvodnje i smanjenju proizvodnih trokova. RAUN DOBIT ILI GUBITKA, prikazuje rezultate poslovanja poduzea. Poduzee utvruje i iskazuje rezultate poslovanja za pojedina vremenska razdoblja, a obvezno za svaku poslovnu godinu. U tu svrhu poduzee izrauje raun dobiti i gubitka kojim utvruje za obraunsko razdoblje rashode, prihode i poslovni rezultat. RAUN KAPITALNIH TRANSAKCIJA, zapis svih transakcija sredstava (aktive) izmeu neke zemlje i inozemstva. RAUN TEKUIH TRANSAKCIJA, raun koji biljei tekuu meunarodnu trgovinu i razmjenu robe i usluga; takoer se zove i otvorenim raunom. 130

RAUNOVODSTVENI TEAJNI RIZIK, rizik promjene mjerene neto vrijednosti zbog razlike izmeu devizne aktive i devizne pasive. RAUNOVODSTVO, organizacijski dio poduzea u kome se vodi evidencija o privrednom poslovanju poduzea, vri analiza poslovanja i prave planovi poduzea za budue poslovanje. RAD, svjesno svrsishodno djelovanje ovjeka kome je cilj odvajanje, mijenjanje i prilagoavanje materije potrebama ljudi. On je temeljni uvjet opstanka svakog drutva jer se radom osiguravaju materijalna sredstva potrebna za ivot ovjeka. Rad moe biti: individualni, grupni, konkretni, kvalificirani, ne kvalificirani, proizvodni i neproizvodni i dr. RADNA RENTA (kuluk), oblik rente u feudalizmu. Feudalci su ubrzo vidjeli da kmet intenzivnije radi na svojoj ve na feudalevoj njivi pa su kuluk zamijenili sa materijalnom rentom. RADNA SNAGA, sve osobe starije od 16 godina. RADNA TEORIJA VRIJEDNOSTI, pristup prema komu vrijednost dobra odreuje koliina rada potrebna za njegovu proizvodnju. RADNI DAN, period radnika u toku jednog dana tj. 8 sati dnevno, a moe i krae. Minimalnu granicu radnog dana postavlja potrebno radno vrijeme, a maksimalnu mogunost i moralni obzir poslodavaca prema radnicima. RADNI KAPACITET (realni), mogunost proizvodnje neke proizvodne jedinice pri normalnim svakodnevnim raznim uvjetima proizvodnje. On je manji od idealnog (tehnikog) kapaciteta jer se uzimaju u obzir normalni predvidivi zastoji i prekidi u radu. RADNI LJUDI, lanovi radne organizacije koji obavljaju proizvodnju ili druge za drutveno korisne poslove. RADNI NOVAC, novac koji neposredno izraava radno vrijeme utroeno u proizvodnju. RADNI ODNOS, sporazum izmeu radnika i poslodavca o obavljanu odreenog posla za raun poslodavca (fizikog ili pravnog lica). Prema 131

trajanju radni odnos moe biti na odreeno ili neodreeno vrijeme. RADNIKA ARISTOKRACIJA, sloj radnike klase koji ima povlateni poloaj u proizvodnji. RADNIK, pripadnik radnike klase. RADNO MJESTO, prostor na kome jedan radnik sam ili uz pomo drugih radnika obavlja svakodnevni posao. Ponekad se pod radnim mjestom podrazumijeva i skup poslova koje radnik treba da radi u toku rada. RADNO VRIJEME, vrijeme u tijeku dana ili tjedna koje su uposlenici (radnici) obavezni da provedu na poslu. Kod nas je utvreno radno vrijeme 42 sata tjedno, a moe biti fiksno i klizno radno vrijeme. RASHODI, svi izdaci koje ine fizika i pravna lica. Rashodi mogu biti: budetski, robni, nerobni, redovni i neredovni. RASHODOVANJE, stavljanje van upotrebe nekog predmeta zbog njegove iskoritenosti ili neupotrebljivosti. Postupak se provodi komisijski, a u knjigovodstvu se provode odgovarajua knjienja. Odluku rashodovanja donosi organ upravljanja u poduzeu. RASPODJELA DRUTVENOG PROIZVODA, drutveni proizvod se dijeli na dva dijela: amortizaciju i nacionalni dohodak. RASPODJELA NACIONALNOG DOHOTKA, nacionalni dohodak se dijeli na dva osnovna dijela osobne dohotke i akumulaciju i fondove. RASPODJELA PREMA RADU, osnovni princip raspodjele u socijalizmu, pri emu je rad osnovni i jedini osnova za raspodjelu. RASPODJELA, posebna faza procesa drutvene reprodukcije u kojoj se odreuje u kojoj razmjeri pojedinac ima udjele u proizvodima. RASPOLOIVI DOHODAK, osobni dohodak umanjen za osobne poreze. RASPRODAJA, prodaja robe po niim cijenama od normalnih. Ra132

sprodaja se vri u cilju oslobaanja od zaliha, sezonske robe, nekurentne robe itd. RAVNOTEA CIJENA, cijena dobara koju formiraju izjednaena ponuda i potranja na tritu. RAVNOTEA CIJENA OPENITO, situacija na tritu kada su ponude i tranja neke robe izjednaene pa formirana cijena odgovara vrijednosti robe. RAVNOTEA KOLIINA, ona koliina dobara koju odreuje jednaka ponuda i potranja na tritu. RAVNOTEA MAKROEKONOMSKA, razina pri kojoj je agregatna potranja jednaka agregatnoj ponudi. RAVNOTEA PLATNE BILANCE, situacija u kojoj drava moe nastaviti obavljati svoje tekue meunarodne transakcije neogranieno. RAVNOTEA PODUZEA, razina outputa pri kojoj su izjednaeni granini trokovi i granini prihod, odnosno razina outputa pri kojoj poduzee maksimizira profit. RAVNOTEA POTROAA, poloaj u kome izborom dobara maksimizira korisnost u granicama raspoloivog dohotka i danih cijena. RAVNOTEA POTROAA OPENITO, poloaj u kome potroa izborom dobara maksimizira korisnost u granicama raspoloivog dohotka i danih cijena. RAZDIOBA, nain na koji se ukupna proizvodnja i dohodak razdjeljuju meu pojedince ili faktore (npr. razdioba dohotka izmeu rada i kapitala). RAZMJENA, jedna od faza drutvene reprodukcije u kojoj pojedinci i zajednice zamjenjuju svoje proizvode. Zasnovana je na drutvenoj podjeli rada, a povezuje proizvodnju i potronju. Razmjena moe biti: direktna i indirektna (uz posredstvo novca). Razmjena ekvivalentna (razmjena robe istih vrijednosti), ne ekvivalentna (razmjena robe vee vrijednosti za robu manje vrijednosti). 133

RAZUMNE REZERVE BANKE, rezerve koje depozitna institucija dobrovoljno dri iznad propisanih obveznih rezervi kao priuvu kako bi ostala likvidna u problematinim vremenima. REALIZACIJA, termin koji se u ekonomici najee upotrebljava u znaenju prodaje. Realizacija je prodaja proizvodnje i usluga na kredit ili uz naplatu gotovinom. REALNA KAMATNA STOPA, nominalna kamatna stopa (kamatnjak) umanjena za stopu inflacije. REALNE OSTVARENE INVESTICIJE, realna potronja poduzea na tritima proizvoda i usluga. REALNI IZVOZ, realna vrijednost dobara i usluga proizvedenih u domaim poduzeima i izvezenih u druge zemlje. REALNI KAMATNJAK, stopa supstitucije izmeu realnih stvari (dobara i usluga) danas i realnih stvari u budunosti; kamatnjak prilagoen za oekivane promjene razine cijena. REALNI NACIONALNI DOHODAK, ukupna koliina plaanja za proizvodne faktore (nadnice i plae, kamate i dividende, rente i profiti) prilagoena razini cijena. REALNI RASPOLOIVI DOHODAK, dohodak kuanstva nakon odbijanja poreza. REALNI UVOZ, tok potronje kuanstva na dobra i usluge iz drugih zemalja. REALNI VIAK VRIJEDNOSTI, viak vrijednosti koji nastaje skraivanjem potrebnog radnog vremena. To se postie poveanjem proizvodnosti rada. RECESIJA, izraz kojim se oznaava opadanje privredne aktivnosti. Ako privredna recesija vremenski due traje, gospodarstvo moe ui u ekonomsku krizu koja se u konanici odraava u kolapsu cjelokupne privrede dotine zemlje. Ako rast BDP-a u posljednja tri obraunska 134

razdoblja (tri mjeseca) u jednoj zemlji opada u odnosu na godinji rast BDP-a iz prethodne godine kaemo da se zemlja nalazi u recesiji. RECESIJA OPENITO, blagi oblik krize ili usporavanje tj. (blagi pad) stope privrednog rasta. RECESIJSKI JAZ, iznos za koji ravnoteni realni dohodak premauje agregatnu potronju pri razini pune zaposlenosti realnog nacionalnog dohotka. RECIDIV, ponavljanje neke pojave nakon to se pretpostavlja da je iezla. RECIPROCITET, uzajamno davanje povlastica u ekonomskim odnosima zemlje. Po principu reciprocitetu, povlastice koje jedna zemlja daje drugoj i sama uiva u drugoj zemlji. Reciprocitet se ugovara meudravnim sporazumima i ugovorima. REDUKCIJA, suavanje, smanjivanje proizvodnje i sl. REEKSPORT, ponovni izvoz uvezene robe. Uvezena roba se ponekad dorauje, pa se onda izvozi, ali se esto izvozi i bez ikakve prerade. Reeskontni poslovi se obavljaju iz vie razloga. Nekad uvoznici ne mogu nabaviti robu izravno od izravnog izvoznika iz trgovakih, transportnih i slinih razloga, pa je nabavljaju od posrednika. Ali znatno ee se reeskontni poslovi zakljuuju iz pekulativnih razloga. REESKONT, kupovina mjenice od banaka koje su te mjenice ranije kupili (ekskonti robe) od drugih lica. Reeskontom se bave obino centralne i neke druge velike banke. REESKONTIRANJE, proces eskontiranja koji provodi centralna banka privatnim bankama koje posuuju rezerve na osnovi zaloga koji je ve jednom eskontiran. REFLACIJA, monetarna politika koja nastoji u privredu unijeti vee koliine novca, pojaati tranju i time utjecati na oivljavanje privrede. Prakticira se poslije perioda deflacije, odnosno privrednog zastoja. REGIJA, podruje koje predstavlja privrednu cjelinu. 135

REGISTAR, knjiga u koju se po nekom redoslijedu biljee injenice, akti, imovina, dogaaji i dr. Registar poduzea vodi privredni sud, a u njega se unosi djelatnost poduzea, sjedite i dr. Zemljine knjige su registri u koje se unose stvarna prava na nekretninu (zemljite). REGRES, odteta, naknada. U privredi se regres pojavljuje u nekoliko vidova. To je pomo drave proizvoaima nekih proizvoda, naknada prilikom kupnje neke robe, drava daje odreeni iznos proizvoaima mlijeka i dr. Regres je i pravo lica koje isplati dug drugog lica, pa trai obeteenje ili naknadu. REJTING, ocjena, procjena, rang, stupanj. REKLAMA, postupak kojim se neto hvali, ili se na neto skree pozornost. U privrednom ivotu reklama je djelatnost na popularizaciji i promidbi pojedinih poduzea, proizvoda i usluga. REKLAMACIJA, prigovor koji istie oteeni kupac. On reklamirajui trai zatitu svojih prava. REKONSTRUKCIJA, preureenje i mijenjanje postojeih privrednih objekata. REMITENT, vlasnik mjenice koji moe zahtijevati isplatu mjenine sume od mjeninog dunika. RENDITA-PRINOS, godinji prihod od dividendi ili kamata neke vrijednosnice izraen kao postotak trne cijene te vrijednosnice. Tako obveznica nominalne vrijednosti 100 KM, s kuponom od 10 % i trinom cijenom 50 KM, ima renditu 20 %. RENTA, svaki dobiveni dohodak od kapitala, imovine ili zemljita koju dobije vlasnik (rentijer) bez poduzetnike djelatnosti. Renta je i dohodak koga dobije proizvoa proizvodei u znatno povoljnijim uvjetima. Apsolutna renta, dio vika vrijednosti koji prisvaja zemljovlasnik bez obzira na kvalitetu tla. Diferencijalna renta I, novani oblik ekstraprofita koji nastaje u poljoprivredi kao rezultat razliite prirodne plodnosti tla, i razliitog 136

poloaja poljoprivrednih parcela u odnosu na trite. Diferencijalna renta II, oblik eksploatacije u poljoprivredi kao rezultat razliite plodnosti parcela u kojima je vreno dopunsko ulaganje kapitala (odvodnjavanje, navodnjavanje, gnojidba) i dr. Monopolsku rentu prisvajaju vlasnici parcela naroitih osobina (pogodnih za vinograde, voe, cvijee i dr.). Renta osiguranja je periodina isplata koju vri osiguratelj osiguraniku. Rentijer je lice koje dobiva rentu i ive od nje. Rentna stopa je odnos ukupnog iznosa rente i predujmljenog kapitala izraen u postocima.

RENTABILONOST, odnos dobitka prema uloenom kapitalu. Poveanje rentabilnosti se moe postii: boljim poslovanjem ili poveanjem cijene. Ako poduzee uspije smanjiti materijalne trokove, poveati proizvodnost rada, potpunije koristiti kapacitete, bre prodavati robu i dr., onda e poveati dobit razmjerno vie ve to e se poveati iznos utroenih dobara pa e rentabilnost porasti. Ako poduzee uspije poveat svoje prodajne cijene robe bez ikakvih promjena u kvaliteti i uvjetima proizvodnje i tad e rentabilnost porasti. Ukoliko je dobit vea od uloenih sredstava u proizvodnju tada se kae da je poduzee rentabilno, i to je ta dobit vea poduzee rentabilnije posluje. REORGANIZACIJA, skup mjera i postupaka kojima se provode promjene u postojeoj organizaciji radi njenog usavravanja ili prilagoavanja novim uvjetima i potrebama. REOSIGURANJE, ugovor izmeu vie osiguratelja prema kome se oni obavezuju da zajedniki snose rizik koji je preuzeo netko od njih. REPARACIJA, nadoknada tete nastale u toku rata koju plaa pobijeena zemalja pobjedniku (pobjednikoj zemlji). REPATRIJACIJA KAPITALA, povrat kapitala (financijskih sredstava) u zemlju porijekla (obino kod tkz. terminske trgovine, terminski ugovorenih zajedniki pothvat).

137

REPRODUKCIJA, proces obnavljanja materijalne proizvodnje. Ona je uvjet drutvenog opstanka jer kad bi se zaustavila proizvodnja drutvenih dobara ili sredstva za rad, morao bi se prekinuti i proces potronje, a to nije mogue. Postoje podjele reprodukcije na: kapitalistiku i socijalistiku, individualnu (obnavljanje reprodukcije na nivou jednog poduzea) i drutvenu. Sa stanovita obima reprodukcija moe biti: prosta, proirena i umanjena. Umanjena reprodukcija nastaje samo u izuzetnim situacijama (zemljotres, poplava, rat), tada se proizvodi manje nego to se proizvodilo u prethodnom periodu. REPROGRAMIRANJE, izrada novog plana otplate duga sporazumom izmeu kreditora i dunika, to jest, formalno odgaanje za budunost onoga to danas ne moete platiti. RESKONTNA KAMATA, negativna tj. povlatena kamata kojom drava u okviru selektivne kreditne politike plasira primarni novac u neke sektore (npr. poljoprivreda, izvoz). RESTRUKTURIRANJE, reorganizacija financijske strukture kapitala poduzea. Osnovna razlika izmeu restrukturiranja i reprogramiranja je u tome to se prvo ini dobrovoljno na poticaj same organizacije, a drugo se poduzima mnogo manje dobrovoljno na poticaj kreditora (jednog ili vie njih). RESURSI, zalihe, izvori prihoda i prinosa. REVALORIZACIJA, postupak ponovnog utvrivanja vrijednosti osnovnih sredstava ili neke druge imovine. REVALVACIJA, promjena pariteta neke valute tako da se ona poveava u odnosu na zlato ili neku drugu vrstu valutu. Revalvacija se vri u sluaju kada je platna bilanca aktivirana pa preveliki izvoz iz zemlje ugroava stabilnost domaeg trita, ili kada pretjerano veliki priliv deviza izaziva poremeaj na valutnom tritu. Revalvacijom se poskupljuje izvoz, a pojeftinjuje uvoz robe. REVERS, isprava kojom se potvruje prijem izvjesne radnje, usluga ili stvari. Revers se uvijek daje u pisanom obliku. 138

REVITALIZACIJA, oivljavanje, jaanje privrede i sl. REVIZIJA, pregled kontrola poslovnih knjiga i poslovanja poduzea uope. REVOLUCIJA, ini sva ona zbivanja koja dovode do temeljite i korjenite promjene odreenog drutva. Izmjena svijeta je jedna od osnovnih zakona razvitka ljudskog drutva. REZERVA, materijalna i novana sredstva koja se izdvajaju da bi se upotrijebila u sluaju elementarne nepogode ili privrednih poremeaja u poslovanju poduzea. REZERVE BANKE, zakonski propisi rezerviranja gotovog novca u odnosu na depozit koji poslovna banka uva kod sebe ili kod sredinje banke. REZERVE, viak sredstava koje poduzee pohranjuje kako bi moglo pokrivati budue izdatke. Kapital i rezerve poduzea su sredstva koja pripadaju njegovim dioniarima. Financijske institucije poput banaka moraju odravati svoje rezerve na razini to je odrede njihova nadzorna i regulatorna tijela. REZERVNI FOND PODUZEA, ine novana sredstva koje poduzee izdvaja za sluaj oteanog privrednog poslovanja i kod pojave gubitka u poslovanju poduzea. REZISTENCIJA, odupiranje, otpor, opiranje. REIJA, opi i zajedniki trokovi poslovanja. Reija mie biti pogonska i upravno-prodajna. RIGIDAN, krut, tvrd, ukoen. RIJETKOST, nemogunost zadovoljenja neogranienih ljudskih potreba s ogranienim resursima zbog ega se pravi izbor koritenja resursa. RIZIK LIKVIDNOSTI, rizik koji se pojavljuje zbog nemogunosti da se otplate, ak i ako se u potpunosti plati, ne plati na vrijeme dospjele obaveze. 139

RIZIK OTPLAIVANJA ZAJMA, rizik da dunik nee u potpunosti otplatiti zajam vjerovniku. RIZIK, je opasnost nastanka gubitka. Investitori bivaju nagraeni za svoje rizike, openito, to je vei rizik to je vea i nagrada. Rizik ima vie oblika: devizni rizik, kamatni rizik, rizik dospijea, politiki rizik i kreditni rizik. RIZIK OPENITO, opasnost gubitka imovine. Ta opasnost postoji u proizvodnji ili od elementarnih nepogoda , poara, poplava, zemljotresa i dr. ROB, neposredni proizvoa u robovlasnikom nainu proizvodnje. Rob je u vlasnitvu robovlasnika bez osobne slobode i bez ikakvih prava. ROBA, proizvod ljudskog rada zadovoljava neke potrebe ljudi ili se razmjenjuje na tritu. Osnovna obiljeja robe su: da ima uporabnu vrijednost i da je neko trai. ROBNA PROIZVODNJA, oblik proizvodnje u kojoj se preteno dio proizvodnje iznosi na trite radi razmjene. Roba se zamjenjuje za novac pa se govori o robnonovanoj privredi. ROBNA LISTE, spisak robe na koje se odnosi odreeni sporazum o robnoj razmjeni izmeu dvije i vie drava. ROBNE ZALIHE, koliine neprodane robe koja u skladitima i trgovinama oekuje prodaju (realizaciju). ROBNI FOND, masa roba koja se nudi na odreenom tritu. Dva su osnovna izvora roba u robnom fondu. To su: proizvodnja namijenjena domaem tritu i uvozna roba. Robni fondovi treba da svojom strukturom i obimom odgovaraju efektnoj tranji, kako ne bi dolo do privrednih poremeaja, privredne nestabilnosti koji se manifestira u porastu cijena i tekoama u realizaciji pojedinih roba. ROBNI NOVAC, fizika dobra poput vune, kukuruza ili ive stoke koje imaju ekvivalentnu monetarnu i nemonetarnu vrijednost.

140

ROBNI NOVAC OPENITO, upotreba neke robe kao novca: novac koji ima uporabnu vrijednost sam po sebi gledajui materiju od koje je sainjen ili korist koju prua. ROBNI PROMET, sainjavaju svi poslovi u vezi sa kupoprodajom robe i usluga. Neposredni robni promet ini razmjenu proizvoaa i potroaa. Posredni robni promet ili trgovina je kupovina robe od proizvoaa da bi se prodala drugim licima-trgovinama. ROBOVLASNITVO, prva klasna drutveno-ekonomska formacija, ine klasa robova i klasa robovlasnika. ROTATIVNI, REVOLVING KREDIT, zajam s jednim posebnim uvjetom: im se jedan dio otplati, moe se ponovno uzajmljivati.Rolo kredit ima gornju granicu iznosa koji se moe posuivati, ali nije ogranien broj koliko se puta ta granica smije dostii. Na tritu kapitala revolving kreditni aranman poznat je kao revolver. RUKOVODITELJ, oznaava osobu koja obavlja rukovoenje i voenje u poduzetnitvu i poduzeu. RUKOVOENJE, djelatnost odreenog broja ljudi u poduzeu na strunom pripremanju poslovne politike i provoenje te politike koju usvaja organ upravljanja poduzea. RURALNI PROSTOR, obuhvaa regije, krajolike, poljoprivredne povrine, sela, manje gradove, te industrijalizirane prostore i regionalna sredita; obuhvaa razliite i sloene gospodarske aktivnosti, obiteljska gospodarstva, male trgovine i sitno poduzetnitvo, trgovinu i usluge, malu i srednje veliku industriju. RUTOVO KNJIGOVODSTVO, metoda kopirnog knjigovodstva u kome se pie na raun, a kopira se u dnevnik.

141

S
SAJAM, skup prodavaa i kupaca robe koji se povremeno sastaju na odreenim mjestima. Postoje lokalni sajmovi i meunarodni. SALDO RAUNA, stanje nekog rauna. Saldo je razlika izmeu strane duguje i strane potrauje. Saldo dugovni kad je iznos na dugovnoj strani vei od iznosa na potranoj strani. Saldo pasivni kad je iznos na potranoj strani vei od iznosa na dugovnoj strani. SALDO, razlika izmeu dugovne i potrane strane rauna (konta). Ako je dugovna strana vea saldo se upisuje na potranu stranu, pa je to dugovan saldo, ako je potrana strana vea onda je to potrani saldo. Saldirati raun znai izravnati raun u knjigovodstvu ali i podmiriti platiti neke raune. Oznaka za saldo je S. SAMOUPRAVLJANJE, pravo radnih ljudi (radnika) da radei sredstvima reprodukcije u drutvenoj svojini, odluuju neposredno i ravnopravno o svim poslovima drutvene reprodukcije, pravo da se koriste rezultatima svoga rada i da zadovoljavaju svoje osobne i drutvene potrebe. Samoupravljanje je proizvod socijalizma. SAMOUPRAVNI SPORAZUM, sporazum kojim poduzee, interesne zajednice i druge organizacije reguliraju i usklauju meusobne interese u drutvenoj podjeli rada i u drutvenoj reprodukciji. SANACIJA PODUZEA, je skup mjera koje se poduzimaju da se poduzee izvue iz tekoa poslovanja i osposobi za daljnje djelovanje i obavljanje svoje djelatnosti. Sredstva za sanaciju poduzea mogu se osigurati u gotovini ili kreditu. Sanacija se moe provoditi u redovnom procesu ili u tijeku prinudne likvidacije. SANACIJA, skup mjera koji se podrazumijevaju da bi se sredile prilike 142

i uklonile financijske i tehnoloke tekoe u nekom poduzeu. Sanacije mogu biti financijske, organizacijske i dr. SANKCIJA, je kazna zbog naruavanja opih normi ili preuzetih obaveza. SAOBRAAJ, privredna djelatnost u kojoj se ljudi bave prijevozom materijalnih dobara, ljudi i prijenosnih vrijednosti. SAOBRAAJNA TARIFA, spisak cijena saobraajnih usluga. Saobraajne tarife su javne, jer se javno publiciraju, a mijenjaju se po odreenom postupku. SEF, elini ormari, pretinac. SEJEV ZAKON TRITA, postavka francuskog ekonomiste an Baptista Seja, da svaka ponuda stvara odgovarajuu tranju. Po Seju svi su prodavai istovremeni i kupci samo drugih roba. SEKUNDARNO BANKOVNO TRITE, trite na kojme se kupuju i prodaju prethodno emitirani vrijednosni papiri. SEKUNDARNO TRITE KAPITALA, trite na kojem se obavlja promet prije emitiranja vrijednosnih papira. SELJAKA RADNA ZADRUGA, organizacijski oblik zadrugarstva u poljoprivredi. SELJAKO GOSPODARSTVO, ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, jest samostalno gospodarstvo i socijalna jedinica temeljena na vlasnitvu i /ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. SELJATVO, dio stanovnitva koji se bavi poljoprivredom. Ne pripada ni jednoj drutvenoj klasi nego su uvijek izmeu vladajue i eksploatirane klase, a najee su bili eksploatirani. SELJENJE KAPITALA, pojave u kapitalizmu koja se ogleda u tome to kapital iz jedne privredne grane u kojoj ostvaruje nii profit od prosjenog, se ulae u druge grane u kojima se ostvaruje profit iznad pro143

sjenog. Prebacivanje kapitala iz grane u granu utjee na izjednaavanje profitne stope i doprinosi ostvarenju prosjene profitne stope. SEOSKI PROLETERIJAT, najsiromaniji sloj seoskog stanovnitva, ne posjeduje zemlju niti neka sredstva za proizvodnju. ivi od prodaje radne snage, najee samo u sezoni poljoprivrednih radova. SEOSKO ILI RURALNO STANOVNITVO, ivi u seoskim naseljima u kojima najmanje 2/3 puanstva ivi od poljoprivrede. SERIJSKI NAIN PROIZVODNJE, tip proizvodnje u kome se radi veliki ali unaprijed odreeni broj istovrsnih proizvoda. Prednost ovog naina proizvodnje je u niim trokovima po jedinici proizvoda. SHARE-DIONICA, jedinica vlastitog udjela u gospodarstvu. SIGNIFIKANTNOST, stupanj sigurnosti u statistikim operacijama. SINDIKAT, organizacija iji je glavni cilj poboljanje uvjeta rada i poveanje nadnica njihovim lanovima. SINEKURA, dobro plaeno radno mjesto na kome se ne mora mnogo raditi, koje ne zahtjeva mnogo truda i zalaganja, zarada (plaa) bez adekvatnog rada. Takva radna mjesta dobivaju lica bez odgovarajue strune spreme i sposobnosti, ali su u tijesnom srodstvu (vezama) sa utjecajnim krugovima ljudi koji im to omoguavaju. SINERGIJA, suradnja nekog organa (imbenika) radi boljeg odvijanja nekog procesa. Ili proizvod zajednikog djelovanja vie initelja proizvodnje. SINTETIKI INDIKATOR, pokazatelj cijena koje se sastoje iz vie istih ili slinih dijelova. SIROVINE, predmeti rada koji su preraeni u poetnim fazama, ali jo se ne mogu koristiti u potronji. SITNA BUROAZIJA, najsiromaniji sloj kapitalistike klase. Buroazija posjeduje radionice, male trgovine, ugostiteljske objekte, eksploatira tuu radnu snagu, ali i sami rade u procesu proizvodnje. 144

SIVA EKONOMIJA, ekonomija koja se sastoji od protuzakonitih aktivnosti i aktivnosti koje su inae u skladu sa zakonom, ali nisu prijavljene financijskoj policiji. SKLADINA PRIMKA, robni dokument koji izdaje skladitar kada primi robu u skladite. SKLADINI LIST, (skladinica), dokument kojim skladite potvruje da je primilo na uvanje odreenu vrstu robe. Skladinica se sastoji iz dva djela: od priznanice i zalonice (varanta). Priznanicom se dokazuje pravo vlasnitva nad robom, a varant slui za zalaganje robe. SKLADITE, mjesto gdje se uvaju materijalna dobra. Carinsko skladite je mjesto gdje se smjetava neocarinjena roba. Javna skladita su mjesto gdje se skladiti tua roba. SKONTO, odbitak od cijene koji prodava daje kupcu iz nekih posebnih razloga. Obino je to kase skonto, koji kupac uiva zato to plati robu odmah ili u dogovorenom roku. SLOBODNA CARINSKA ZONA, dio luke ili grada u kome se trguje inozemnom robom bez plaanja carine. Carina se plaa kad roba prelazi carinsku granicu i ako se stavlja u promet na ostalom podruju zemlje. SLOBODNA TRGOVINA, nain neogranienog kretanja robe, radne snage i kapitala u meunarodnim razmjenama. SLOBODNE REZERVE BANKE, je viak rezervi umanjen za posuene rezerve. SLOENA KAMATA, kamata izraunata na sumu svih zaraenih kamata u prolosti kao i na glavnicu. SOCIJALIZAM, socijalna teorija, politiki pokret i drutveno ureenje koji se zasniva na drutvenom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju. SOLIDARNOST, zajednika odgovornost vie lica za neku obavezu. SOLO MJENICA, vrsta mjenice u kojoj se izdava mjenice obvezuje da 145

e mjeninu sumu isplatiti. U njoj je trasat i trasant isto lice pa se solo mjenica ne podnosi na akcept. SOLVENTNOST, sposobnost nekog lica fizikog ili pravnog da vri isplatu, tj. sposobnost lica da na vrijeme udovoljava svojim novanim obavezama. Solventnost je slina likvidnosti. SPECIFIKACIJA, razvrstavanje, priblino oznaavanje pojedinanog. Npr. specifikacija materijala, novca i dr. SPECIJALIZACIJA, oblik podjele roba u kome se pojedini proizvoai, radne organizacije usmjeravaju na proizvodnju neke vrste proizvodnje, nekog proizvoda ili samo nekih dijelova. Specijalizacija ljudi povlai i specijalizaciju strojeva i opreme. SPECIJALNA PRAVA VUENJA, rezervno sredstvo koje stvara MMF, koje zemlje mogu koristiti kako bi uravnoteile platnu bilancu. SPEKULACIJA, neuobiajen nain trgovine, odnosno nedoputena trgovina robom sraunato na veliku zaradu. Spekulacija je poslovanje koje ima za cilj laku i brzu zaradu. SPEKULATIVNI IDEALIZAM, filozofija zasnovana na apstraktnom miljenju , daleko od iskustva i prakse. SPORAZUM O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA, u veini zemalja, jedno od temeljnih naela poreznog zakonodavstva kae da se isti prihod ne bi trebalo dva puta oporezivati. Zato postoji itava mrea bilateralni sporazuma meu zemljama kojima se eli izbjei oporezivanje prihoda u jednoj zemlji ako je taj prihod ve oporezivan u drugoj zemlji. SREDINJA BANKA, sredinja (emisiona) banka preko koje se vodi monetarno kreditna politika usklaenosti i kontrole poslovnih banaka, regulira novane poticaje i kreditne uvijete, te izdaje gotov novac. SREDSTVA PODUZEA, razna materijalna dobra novac i prava koje poduzee koristi u svom poslovanju. Sredstvo se meusobno razlikuju po svom izgledu i namjeni trajanju i vrijednosti. Sva se sredstva poduze146

e mogu svrstati u tri grupe: poslovna sredstva, sredstva rezervi i sredstva zajednike potronje. SREDSTVA POSLOVNA, obuhvaaju sva ona sredstva koja slue ostvarenju poslovnih zadataka poduzea. Sastoje se od osnovnih i obrtnih sredstava. SREDSTVA POZAJMLJENA, sredstva koja poduzee dobije od drugog poduzea ili banke kao kredit. To mogu biti sirovine, strojevi, a najee novana sredstva. Ta sredstva nisu vlasnitvo poduzea iako ih poduzee koristi kao vlastita sredstva. Pozajmljena novana sredstva poduzee e vratiti obino otplatom duga anuitetima. SREDSTVA REZERVI, koriste se kao pomo u sluaju da poduzee zapadne u tekoe. SREDSTVA VLASTITA, sredstvo poduzea koji je poduzee dobilo od osnivaa bez obveze vraanja ili je to akumulirani dohodak ili profit, i ova sredstva su vlasnitvo poduzea. SREDSTVA ZA PROIZVODNJU, obuhvaaju predmete rada i sredstva za rad. To su materijalni initelji proizvodnje. SREDSTVA ZA RAD, raznovrsni predmeti pomou kojih ovjek djeluje na predmete rada. To mogu biti mehanika sredstva za rad (alati, strojevi) posude, objektivni uvjeti proizvodnje (putovi, zgrade) i dr. pomou njih ovjek mijenja materiju i podinjava prirodu. SREDSTVA ZAJEDNIKE POTRONJE, razna sredstva poduzea koja se koriste za podizanje drutvenog i osobnog standarda uposlenika. STABILIZACIJA, uspostavljanje ravnotee u privredi ili nekoj proizvodnoj oblasti. esto se govori o monetarnoj stabilizaciji, stabilizaciji cijena itd. STAGFLACIJA, istodobno postojanje visokih stopa inflacije i nezaposlenosti. STAGNACIJA, zastoj u ekonomskom razvoju neke zemlje, oblasti, privredne grane, poduzea i dr. 147

STALNE CIJENE, cijene koje se za dui vremenski period utvrene administrativnim putem. STANDARD, neto to je uobiajeno ili zakonom propisano i prema emu se utvruju eventualna odstupanja. STATISTIKA, nauna metoda za prouavanje i istraivanje prirodnih i drutvenih masovnih pojava. Statistiko istraivanje obuhvaa tri faze: promatranje i prikupljanje podataka, grupiranje i stvaranje podataka i obrada i analiza podataka. STATUT, osnovni akt poduzea. Njime se utvruje unutarnja organizacija i odgovornost organa rukovoenja i upravljanja, kao i odgovornosti uposlenika za rezultate poslovanja poduzea. STEAJ, sudsko utvrivanje prezaduenosti jednog subjekta uslijed ega mu se oduzimaju prava nad cijelom imovinom radi ravnomjernog namirivanja svih dunikovih vjerovnika. Klasian steaj nastaje u sluaju kad su obveze poduzea vee od ukupne vrijednosti imovine poduzea. Steajni postupak nad poduzeem otvara trgovaki sud i donosi rjeenje o steaju poduzea. STIHIJA, nekontrolirano spontano djelovanje prirodnih sila i drutvenih zakona praeno poremeajima i razaranjima. U privredi je stihija posljedica odstupanja plana svjesnog usmjeravanja ekonomske aktivnosti. Posljedica stihije na tritu su ekonomske krize ili hiperprodukcija roba, recesija i drugi poremeaji. STOARSTVO, poljoprivredna grana u kojoj se ljudi bave uzgojem domaih ivotinja. STOHASTIKA VEZA, slaba, labava veza. STOPA AMORTIZACIJE, postotak godinjeg otpisa osnovnih sredstava. Moe se izraunavati vremenski , funkcionalno i kombinirano. STOPA EKONOMSKOG RASTA, u postocima izraena godinje poveanje nacionalnog dohotka ili drutvenog proizvoda.

148

STOPA OBVEZNE REZERVE, postotak ukupnih depozita koje FED zahtjeva da depozitne institucije mogu drati u odnosu prema njihovu kapitalu. STOPA VIKA VRIJEDNOSTI, odnos izmeu vika vrijednosti i varijabilnog kapitala izraen u postocima (procentima). Ovaj odnos se naziva i stopa eksploatacije. STRANI KAPITAL, kapital plasiran u nekoj zemlji koji pripada vlasnicima iz drugih zemalja. Pojava stranog kapitala je posljedica izvoza kapitala u cilju ostvarivanja veeg profita. STRATEGIJA PODUZEA, jest plan razvojnih ciljeva i naina njihovih ostvarenja. Strategijom se odreuje dugoroni smjer kretanja poduzea. STRATEGIJA, pristup koji netko zauzima kako bi postigao neki cilj, poput breg razvoja, ostvarene vee zarade, pobjeivanja u igri i drugo. STRUKTURA NEZAPOSLENOSTI, nezaposlenost koja je rezultat tehnolokih promjena i razvoja nove industrije, a osnovno joj je obiljeje nedostatak trino potrebnih kvalifikacija radnika za obavljanje poslova (informatiari, programeri, tehnolozi) i dr. STRUKTURA PODUZEA, je skup dijelova od kojih se poduzee sastoji, i njihovi odnosi prema cjelini. STRUKTURA, sustav jedne cjeline; odnos elemenata sastavnih dijelova koji ine jednu cjelinu. SUBJEKTIVNA TEORIJA VRIJEDNOSTI, teorija prema kojima je vrijednost nekog dobra odreena subjektivnim odnosom pojedinca prema tom dobru. SUBVENCIJA, financijska potpora drave poduzeima ili kuanstvima koja omoguava proizvodnju ili potronju dobara. Subvencija moe biti povremena ili stalna, a moe se davati u obliku novca ili materijala. SUFICIT, viak prihoda nad rashodima. Moe biti financijski, budetski, platnog prometa, blagajniki dr. suficit je suprotno od deficita. 149

SUKOB INTERESA, sluaj kad su interesi neke osobe ili poduzea u jednom pogledu, sukobljeni s interesima te osobe ili poduzea u drugom pogledu. Primjerice, banka koja daje savjete nekoj kompaniji u njezinoj borbi protiv preuzimanja, imat e sukob interesa ako je istodobno dioniar u poduzeu koje daje ponudu za preuzimanje. Da bi se sprijeio sukob interesa uvedeni su tzv. kineski zidovi, podjele izmeu dvaju dijelova financijskih institucija. SUPROTNOST, sukobljavanje raznih razvojnih tendencija, htjenja i interesa u dravi ili u gospodarstvu. SUPSTITUCIJA, nadomjetaj, zamjena, supstitut-zamjenik, zastupnik. SUROGAT, (nadomjestak) proizvod koji zamjenjuju neki drugi proizvod i ima samo neke osobine tog proizvoda kog zamjenjuje. SUSTAV FIKSIRANOG DEVIZNOG TEAJA, sustav meunarodnog plaanja u kojemu su devizni teajevi vezani uz neku slubenu razinu, a doputaju se samo neznatne fluktuacije. SUSTAV FLUKTUIRAJUEG DEVIZNOG TEAJA, sustav meunarodnih plaanja prema kojemu devizni teajevi rastu ili padaju ovisno o uvjetima koji diktiraju ponuda i potranja. SUSTAV PLAANJA RADNIKA, princip prema kome se vri obraun najamnina ili raspodjela osobnih dohodaka. Ime vie sustava: Vremenski sustav ili sustav plaanja po vremenu. Akordni sustav ili plaanje po jedinici proizvodnje, ovdje zarada radnika zavisi od ostvarene koliine proizvoda. Premijski sustav plaanja sastoji se u tome to poslodavac daje radniku nagradu (premiju) ako ostvari ili premai neki zahtjev. Npr. ako radnik smanjuje utroak materijala ili ako pobolja kvalitetu proizvoda, ili ako ostvaruje prebaaj norme. SUSTAV, oznaava sve procedure i upute koje omoguavaju ostvarenje nekog cilja. SVJETSKA PRIVREDA, privreda svih zemalja svijeta promatrana kao jedna cjelina. 150


KART, proizvod ili dio proizvoda koji svojom kvalitetom ili tehnikim svojstvima ne odgovara namjeni. kart smanjuje ekonominost poslovanja, a utvruje se procentom u ukupnoj proizvodnji. KOLA RACIONALNOG OEKIVANJA, polazi od tog da ljudi donose ekonomske odluke na osnovu prognoza koje se zasnivaju na informacijama, te da su cijene i plae savreno elastine pa je vladina politika predvidiva i ne moe utjecati na stvarni outputne i nezaposlenost jer se cijene i plae unaprijed prilagoavaju novim mjerama. PEKULACIJA, kupnja financijske imovine sa ciljem da se ostvari brz profit njezinom prodajom ubrzo nakon pribavljanja. TAND, prostor koji poduzee zakupljuje (iznajmljuje) prilikom odravanja sajmova i izlobi, da bi izlagalo i prikazalo svoje proizvode eksponate irem krugu potroaa. TEDIONICA, novana ustanova koja kao osnovni zadatak ima prikupljanje novanih sredstava putem tednje. tedionice se pojavljuju u razliitim vidovima: potanske, gradske, komunalne itd. Ne bave se spekulativnim poslovima. TEDNA KNJIICA, isprava koja se izdaje prilikom sklapanja ugovora o prijemu uloga na tednju. tedna knjiica moe glasiti na ime, na donositelja i na poznavatelja ifre. TEDNJA PUTEM TEDNE KNJIICE, tedni rauni kod kojih tedna knjiica sadri sve zapise aktivnosti i bilance rauna; ovi rauni nemaju odreeni rok trajanja i tedna knjiica mora se predoiti pri podizanju i ulaganju novca.

151

TEDNJA, suzdravanje od tekue potronje. Razlika izmeu raspoloenog dohotka i potronje. TETA, gubitak imovine ili dohodaka uslijed djelovanja nepovoljnih okolnosti: prirodnih sila (poplava, poar, sua) ili nedoputenih postupaka fizikih i pravnih osoba (kraa, loe rukovoenje, zakanjenje u isporuci i dr.). Ako se imovina osigura, tetu nadoknauje osiguratelj. TRAJK, obustava rada radnika sa ciljem da se poslodavac prisili da donese neku odluku. trajk se organizira iz ekonomskih ili politikih razloga. Najei su zahtjevi: poveanje plaa, bolji radni uvjeti i dr. Moe biti lokalni nacionalni i internacionalni. UMARSTVO, privredna djelatnost ljudi koja se odnosi na uzgoj i eksploataciju uma.

152

T
TABUI, oznaava norme ije je krenje apsolutno zabranjeno. TAJNI SPORAZUM, sporazum izmeu razliitih poduzea da surauju, poveavajui cijene, dijelei trita ili na drugi nain koji sprjeava konkurenciju. TAKSA, naknada koju naplauju ograni uprave za usluge koje ine graanima ili poduzeima. TALIJANSKO KNJIGOVODSTVO, najstariji oblik dvojnog knjigovodstva. Razlikuje se staro i novotalijansko. U starotalijanskom se vode poslovne knjige: memorijal, dnevnik i glavna knjiga, a u novotalijanskom: blagajniki dnevnik primanote i glavna knjiga. TALON, dodatak nekih vrijednosnih papira npr: obveznice, dionice. Sadre kupone koji se odsijecaju kada se naplauje prihod od vrijednosnog papira npr, kamate ili dividenda. TARA, odbitak teine ambalae od ukupne teine neke robe da bi se dobila neto teina robe. esto se roba prodaje bruto za neto, pa se tara ne odbija od bruto teine robe. TARIFA, spisak cijena razni usluga i taksi carina i nain njihovog obraunavanja. TEAJ, cijena po kojoj se na burzama obavlja kupoprodaja vrijednosnih papira, deviza i valuta. TEHNIKA NEEFIKASNOST, proizvodnja dobara ili usluga uz trokove koji su vei od minimuma dugoronih prosjenih trokova. TEHNIKA POMO, pomo u materijalnim dobrima i strunim kadrovima koji pruaju zemljama u razvoju, siromanim i nerazvijenim 153

zemljama, razvijene zemlje. Cilj joj je da pomogne jaanju nacionalne privrede tih zemalja. TEHNIKI SASTA KAPITALA, odnos mase sredstava za proizvodnju i koliine ivog rada. TEHNOLOGIJA, skup znanja i vjetina u fizikalnim, kemijskim i drugim postupcima obrade i prerade predmeta rada u procesu proizvodnje. Tehnologija znai i skup postupaka, proces mijenjanja materije, odnosno proces neposredne proizvodnje materijalnih dobara. TEHNOLOKA PROMJENA, promjena procesa proizvodnje ili uvoenja novih proizvoda tako da se vea ili poboljana proizvodnja moe dobiti iz iste koliine utroaka. TEHNOLOKI NAPREDAK (progres), uvoenje novih metoda proizvodnje, poboljanje proizvoda ili smanjenje trokova koje poveava proizvodnost upotrijebljenih resursa, odnosno pomie prema vani krivulju proizvodnih mogunosti. TEJLORIZAM, sistem organizacije rada povezan sa nainom plaanja radnika. Dobio je naziv po autoru Federiku Tejloru, inenjeru iz SADa. On je prvi poeo da izuava pokrete, poloaj tijela, i uope troenje energije pri radu. Shvatio je potrebu ekonomiziranja energijom u procesu rada i time dao ogroman doprinos razvoju proizvodnosti rada. Sistem organizacije rada povezao je sa sistemom plaanja radnika (akordni sustav), pa je time poela eksploatacija radnika. TEKUE CIJENE, cijene u razliitim periodima prema kojima se obraunavaju razliiti privredni agregati. Npr. obraunava se drutvenu bruto proizvod u pet godina prema cijenama koje su bile tijekom tih pet godina. Ovakav obraun nee dati najkvalitetnije rezultate i tonosti tih rezultata. Zato se koriste stalne (bazne) cijene iz jednog perioda. Na taj se nain eliminira utjecaj tekuih cijena i dobiveni rezultati su kvalitetniji i toniji. TEKUI ODNOS, odnos izmeu tekue pasive poduzea i njegove tekue aktive. Tekua aktiva= gotovina, bankovni depoziti i druga sred154

stva koja se mogu brzo pretvoriti u gotovinu. Tekua pasiva= kratkoroni krediti i trgovinski krediti. Tekua aktiva minus tekua pasiva=obrtni kapital poduzea. Tekui odnos uzima se kao pokazatelj solventnosti poduzea. TEKUI PRINOS BANKE, godinji anuitetni kamatnjak podijeljen tekuom trinom cijenom obveznice. TEKUI RAUN (konto korent), vid obrauna kreditnih odnosa dva poslovna partnera. Ima vie vrsta tekuih rauna, a najpovezaniji je iro raun preko kojeg se obavlja najvii broj transakcija izmeu banaka i njihovih komitenata. TEMELJNI KAPITAL BANKE, kapital koji se sastoji od bankovne opipljive imovine; naziva se jo i prvorazredni kapital. TEMELJNICA, knjigovodstveni dokument na osnovu koga se provodi knjienje u raunovodstvu poduzea. Kao temeljnice mogu sluiti originalni dokumenti, rauni, izvodi iz banke, priznanice i sl. TEMELJNO BANKARSTVO, sustav osiguranja depozita koji zahtijeva od banke da dri temelj vrlo sigurnih sredstava, poput gotovine, i dravnih obveznica, iz koje banka moe odtetiti osigurane depozitare ako propadne. TEORIJA EFIKASNE NADNICE, pretpostavka da proizvodnost rada radnika ovisi o razini realne nadnice. TEORIJA IGARA, matematika metoda pogodna za analizu oligopolskih trita koji polaze od toga da sudionik u igri nastoje pronai optimalnu strategiju, imajui na umu da na ishod igre utjee njegovo ponaanje i ponaanje drugih subjekata. TEORIJA MODERNOG PORTFELJA, tumaenje prema kojem kombiniranje vrijednosnih papira u portfelj vodi manjem riziku takvog portfelja nego linearna kombinacija rizika po vrijednosnim papirima. TEORIJA RAZDIOBE DOHOTKA, teorija koja objanjava nain na koji se dijeli osobni dohodak i bogatstvo drutva. 155

TEORIJA TROKOVA PROIZVODNJE, teorija po kojoj vrijednost dobara odgovara iznosu trokova proizvodnje, a sastoji se od najamnine za rad, profita na kapital i rente za zemlju. TEORIJA VRIJEDNOSTI, teorije koje razliito tumae pojam vrijednosti, a osnovne vrste su objektivna teorija vrijednosti i subjektivna teorija vrijednosti. TEREENJE, knjigovodstveni izraz koji oznaava da je odreeni raun zaduen-tereen s nekim iznosom. TERMINSKE CIJENE, cijena odreena i navedena u terminskom robnom ugovoru. TERMINSKE DEVIZE, devize koje su plative tek po isteku odreenog vremenskog perioda, npr. mjesec dana. Kurs terminskih deviza se dobije tako da se devizni kurs umanjuje za odreeni iznos kamate. TERMINSKI (roni) ZAJAM, zajam odobren na unaprijed tono odreeno razdoblje, najee izmeu dvije i deset godina. TEZAURISANJE, povlaenje novca sa trita i opticaja i njegovo pretvaranje u blago. U trinoj suvremenoj privredi tezauriranje se tetno odraava na privredu jer se dio novca povlai iz opticaja i remeti normalan tok novane mase. TISKANJE NOVCA, stvaranje papirnog novca sa strane drave, odnosno centralne banke ili poslovne banke. TITULAR, nositelj vlasnikog prava. T-KONTO, pojednostavljena bilanca stanja koja ukljuuje samo aktivu i pasivu (ili njihove promjene) u razmatranje. TOKA POKRIA, je ona razina dohotka pri kojoj se cjelokupni dohodak troi na potronju (tj. toka u kojoj nema tednje), ili toka u kojoj su izjednaeni trokovi i prihodi. TOLERANCIJA, trpljivost, podnoljivost prema tuem miljenju i uvjerenju, imati obzira prema neemu i nekome. 156

TOTALITARAN, sveobuhvatni, iskljuiv. TOVARNI LIST, isprava kojom prijevoznik potvruje prijem robe na prijevoz. Tovarni list sadri osnovne podatke o robi, nainu transporta, adresu, primaoca i poiljatelja robe, cijenu prijevoza i dr. TOVARNI LIST OPENITO, isprava o sklopljenom ugovoru o prijevozu robe. Postoji nekoliko vrsta tovarnog lista i to: eljezniki, brodarski i tovarni list zranog prometa. TRAJNA DOBRA, oprema ili strojevi za koje se normalno oekuje da e trajati dulje od tri godine (npr. kamioni, strojevi, traktori, kombajni i dr.) TRAJNA DOBRA OPENITO, dobra koja su dulje vrijeme u procesu potronje. TRAJNI NALOG, nalog klijenta banci da obavlja redovita (esto mjesena) plaanja fiksnog iznosa navedenog kreditora. Trajni su nalozi praktini za redovita plaanja koja se ne mijenjaju esto, kao to su, recimo premije ivotnog osiguranja. TRAMPA, oblik trgovine, zamjena dobara za dobra bez posredovanja novca. TRANSAKCIJA, prijenos neke vrijednosti, robe, novca, vrijednosnih papira, sa jednog lica na drugo ili kazano uope to je poslovna operacija. TRANSFER (prijenos), svojstvo neke valute da se njome moe izvriti plaanje u vie zemalja jednostavni prijenosom sa rauna na raun. TRANSFER RESURSA, prijenos prava vlasnitva nad resursima. TRANA, dio zajma koji zajmodavac doznaava zajmoprimcu. Trana se najee odnosi na iznose u kojima Meunarodni Monetarni Fond doznaava svoje zajmove zemljama zajmoprimcima. TRANZICIJA, prolaz iz jednog drutveno-politikog sustava u drugi ili prijelaz iz jednih u druge uvjete poslovanja poduzea.

157

TRANZIT, prijevoz robe preko neke zemlje na njenom putu iz jedne u drugu zemlju. Tranzit robe se ne carini niti se ta roba smatra uvoznom odnosno izvoznom robom. TREND, osnovni smjer kretanja neke pojave. On omoguava da se otkloni utjecaj povremenih odstupanja, i da se uoi osnovna tendencija u razvoju neke pojave. TRENUTANI ROK, vrijeme realizacije ve proizvedenih dobara u kojemu je ponuda ograniena zateenim zalihama, pa je krivulja ponude okrenuta ili savreno neelastina. TREZORSKA GOTOVINA, gotovina koju dri depozitna institucija. TRGOVAKA MARKA, naziv pod kojim se neki proizvod iznosi na trite i stavlja u promet. Za prepoznatljivu trgovaku marku u poslovnom svijetu uobiajen je naziv brend. TRGOVAKI PUTNIK, lice koje posjeuje poduzea u raznim mjestima i prodaje im robu poduzea koje zastupa, predstavlja. TRGOVAKO PODUZEE, privredna organizacija kojoj je trgovako poslovanje osnovna djelatnost. Postoje mjeovita ili opa, i specijalizirana i trgovaka poduzea. TRGOVINA, privredna djelatnost za koju je karakteristino da privredni subjekti trgovci i poduzea kupuju robu da je prodaju drugom. Prema obimu prodaje trgovina se dijeli na: trgovina na veliko i malo. Prema mjestu trgovine moe biti: unutarnja i vanjska. TRGOVINSKI PAPIRI, kratkorone nepokrivene obveznice koje emitiraju banke, poduzea i financijska drutva. TRGOVINSKI UGOVOR, ugovor dviju ili vie zemalja u kojem se reguliraju pitanja u vezi sa robnom razmjenom i meunarodnim plaanjima izmeu tih zemalja. TROKOVI KAMATA, trokovi s kojima se suoava banka putem plaanja kamata u zamjenu za sredstva, koja dobiva izdavanjem depozita kako bi ih mogla koristiti u svojim zajmodavnim aktivnostima. 158

TROKOVI IVOTA, normalni rashodi koje ima jedna obitelj za svoje izdravanje u odreenom vremenu. Kretanje trokova ivota je vaan pokazatelj kod ocjenjivanja ivotnog standarda stanovnitva. TROKOVI, novano izraeni utroci elemenata proizvodnje, a iskazuju se kao izdaci i rashodi. Izdaci su sva izdavanja novca bez obzira na to se odnose. Rashodi, su iri pojam od trokova. Oni obuhvaaju pored trokova i ona plaanja koja se ne odnos na proces poslovanja ili se ne mogu predvidjeti. Prema prirodi trokovi mogu biti: materijalni trokovi amortizacije, trokovi rada (osobni dohodak) i ostali trokovi (ugovorne i zakonske obveze, kamate, porezi dr.). Prema zavisnosti od obima proizvodnje trokovi mogu biti; fiksni (stalni, nepromjenjivi) i varijabilni (promjenjivi). TRUST, oblik monopolistikog udruenja kapitalista. Udruena poduzea formalno zadravaju svoju samostalnost, a u svemu su podinjeni jedinstvenoj upravi i zavise od neke bankarske ili druge financijske grupacije. Razlikuje se horizontalni i vertikalni trustovi. Horizontalni trust povezuje vie raznovrsnih poduzea koja imaju neku meusobnu vezu (saobraaj, hoteli, trgovine turistike agencije). Vertikalni trustovi povezuju poduzea razliiti faza iste proizvodnje (rudnik, eljezara, tvornice ice). Veoma slian trust su Holding kompanije. To su krupna poduzea koja putem kontrolnog paketa dionica kontroliraju poslovanje formalno samostalnih poduzea, obino svojih kooperanata. TRINA EKONOMIJA, ekonomija u kojoj se na pitanja glede alokacije resursa, to, kako i za koga, prvenstveno odgovara ponudom i potranjom na tritu, sa ciljem da se dobije to vei profit. TRINA VRIJEDNOST, prosjena vrijednost pojedinih roba proizvedenih u razliitim uvjetima. Nju odreuje drutveno potrebno radno 159

vrijeme. to je vea proizvodnost rada trina vrijednost robe se smanjuje. Novani izraz trine vrijednosti je trina cijena, a ona se odreuje pod utjecajem ponude i potranje. U uvjetima trinog gospodarstva i trine privrede trina vrijednost se transferira u cijenu proizvodnje. TRINI RIZIK BANKE, rizik da vjerovnik nee primiti u potpunosti otplatu zajma zbog neuspjeha dunika u osnovnoj transakciji, to zahtjeva od obje strane novi ugovor. TRINI VIAK POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA, dio poljoprivrednih proizvoda koje poljoprivredni proizvoai iznose na trite. Jedan dio svojih poljoprivrednih proizvoda zadravaju za potronju u gospodarstvu kao hranu ili hranu stoci, pa se kae da je poljoprivredna proizvodnja djelomino naturalnog karaktera. TRINO GOSPODARSTVO, gospodarstvo koje temeljna pitanja to, kako i za koga proizvoditi rjeava posrednitvom ponude i potranje i na toj osnovi formiranjem cijena, u kojem trite djeluje kao veliki automatski regulator cjelokupne proizvodnje. TRITE KAPITALA, oznaava sva meusobna povezana trita financijskog kapitala (novac i vrijednosni papiri). TRITE NOVCA, mjesto koje oznaava skup institucija koje se bave kupovinom ili prodajom kratkoronih instrumenata kreditiranja poput blagajnikih upisa i komercijalnih papira, dr. TRITE NOVCA OPENITO, trite na kojem banke i druge financijske institucije kupuju i prodaju kratkorone financijske instrumente poput mjenica i komercijalnih papira (tj. novac) jedna od druge. TRITE, mjesto gdje se suoava ponuda i potranja ili skupina kupaca i prodavaa ije djelovanje znaajno utjee na proizvodnju, kvalitetu i cijenu odreenih dobara ili usluga. TRITE OPENITO, ukupnost svih robno-novanih veza izmeu ekonomskih subjekata u drutvu zasnovanoj na drutvenoj podjeli rada. Ili trite je mjesto sueljavanja ponude i potranje na odreenoj teritoriji i u odreeno vrijeme. Trite se uvijek odreuje teritorijem (lokalno, 160

nacionalno, internacionalno, svjetsko) i robama (trite kave, automobila, cvijea i dr). TRNICA, prostor na kome se prodaju poljoprivredni proizvodi i druge ivotne namirnice. Razlikuju se trnice na veliko i trnice na malo. TUA SREDSTVA BANAKA, novani depoziti poduzea i tedni ulozi tedia. To su sredstva koja banka mobilizira i plasira to je i osnova funkcija banke. Za plasirana sredstva tedia, banke ima isplauju kamatu ovisno o roku oroenja sredstava. TURIZAM, privredna djelatnost koja obavlja poslove vezane za putovanja i privremeni boravak ljudi na odreenoj teritoriji (prostoru) u odreeno vrijeme. Turizam moe biti: zdravstveni, zabavni, sportski, kulturni, vjerski i dr. Razvoj turizma potie jaanje cjelokupne privredne aktivnosti drutva, poveava zaposlenost stanovnitva i dr. TVRTKA, ime ili naziv pod kojim poduzetnitvo posluje, ime tvrtke se upisuje u nadlenom trgovakom sudu poslije izvrene registracije.

161

U
UINAK, predstavlja rezultat poslovanja poduzea. Uinak moe biti u obliku proizvoda i usluga, a izraava se naturalno ili vrijednosno. UINKOVITOST (djelotvornost, efikasnost), uporaba ekonomskih resursa koji proizvode maksimalnu razinu mogueg izvrenja s danim inputima i tehnologijom proizvodnje. UDRUGA, interesno udruenje. Najee su to udruge proizvoaa (mljekara, uljara, vinara), a mogu biti i udruge preraivaa voa i povra. Postoje i udruge potroaa. UGLED TVRTKE, raunovodstvena vrijednost poduzea kao tvrtke koja djeluje ili vrijednost minulog rada poduzea. UGOVOR O REVOLVING KREDITU, ugovor o bankovnom zajmu prema kojemu zajmoprimac moe operativno uzajmljivati i/ili otplaivati, poput rauna kreditne kartice. UGOVOR TRGOVAKI, openito, zakonski obvezujui sporazum izmeu dvije strane da e jedna strana isporuiti drugoj robu ili usluge po specifinoj cijeni. UGOVOR, dvostrani ili viestrani posao. To je suglasnost volje suprotnih stranaka da zasnuju, prekinu ili promijene neki pravni odnos . Ugovora ima vie vrsta zavisno koju oblast i na kakvom nivou reguliraju. Za poduzea je najvaniji ugovor obligacioni, tkz. obligatni ugovor. UGOVORNE OBVEZE, obuhvaaju izvjesne trokove poduzea koji ne nastaju u proizvodnji, ali su vezani za proizvodnju. Ugovorne obveze su: kamate na kredit, premije osiguranja, doprinosi privrednoj komori i dr. Ugovorne obveza se plaaju iz dohotka poduzea. 162

UGRAENI (instalirani) KAPITAL, kapacitet koji bi se mogao ostvariti prema mogunostima strojeva i postrojenja. Ugraeni kapacitet se praktino ne moe ostvariti jer drugi inioci (radna snaga, sirovine, trite i dr.) to onemoguuju. UGRAENI EKONOMSKI STABILIZATORI, mjere u privrednom sustavu neke zemlje koje automatski reagiraju kada nastupaju odreene promijene i spreavaju njihove negativne posljedice. Takve mjere su garantirane cijene, progresivni porezi i dr. Uinak ekonomskih stabilizatora je ogranien i kratkotrajan. UKUPNI KAPITAL, zbroj temeljnog i dodatnog kapitala. UKUPNI PRIHOD, vrijednost svih prodanih i fakturiranih proizvoda i usluga uveana ili umanjena za razliku izmeu izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda. Npr. poduzee proda i fakturira proizvode u vrijednosti 5.000 KM. Izvanredni prihodi su iznosili 500 KM, a izvanredni rashodi 300 KM. Ukupan prihod e iznositi 5000+500-300=5200 KM. Ukupni prihod se dijeli na trokove poslovanja i dohodak, utvruje se za odreeni period, obino za godinu dana. ULOG, novana ili neka druga vrijednost koja se uloe u zajedniko poslovanje ili zajedniki biznis. UNAKRSNA ELASTINOST POTRANJE, osjetljivost potraivane koliine nekog dobra na promjenu cijene drugog dobra. UNIVERZUM, ljudsko drutvo, svijet, svemir. UNUTRANJA RASPODJELA, termin koji oznaava raspodjelu djela dobitka koji ostaje poduzeu na raspolaganje. Odlukom organa upravljanja dijeli se za podmirenje osobnih dohodaka, i za proirenje materijalne osnove poduzea. UNUTRANJI NOVAC, novac koji se dri u obliku bankovnih depozita. UPORABNA VRIJEDNOST, sposobnost nekog materijalnog dobra da zadovolji bilo kakve potrebe ljudi. 163

UPRAVA, sastoji se od jednog ili vie osoba (direktora) iji se broj odreuje statutom poduzea ili ugovorom. Ako se uprava sastoji od vie osoba jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. lanom uprave moe biti svaka fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna: uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost. UPRAVLJAKI INFORMACIJSKI SUSTAV, predstavlja poslovni sustav podran raunalom za uinkovito upravljanje i rukovoenje u poduzeu ili organizaciji. UPRAVLJANJE, je organizacijska funkcija i proces. Proces upravljanja sastoji se od planiranja, organizacije, rukovoenja i kontrole. Funkciju upravljanja u poduzeu vre vlasnici ili njihovi predstavnici. UPRAVNI ODBOR, organ upravljanja u poduzeu. Prinadlenosti upravnog odbora odreene su statutom poduzea. U nekim poduzeima se upravni odbor zove jo poslovni ili izvrni odbor. UPRAVNO-PRODAJNA REIJA, predstavlja dio opih trokova poduzea koji ne nastaje neposredno u proizvodnji, ali se ini radi proizvodnje. Ovi trokovi se odnose za poduzee kao cjelinu i zajedniki su za sve proizvode. To su npr. trokovi uzdravanja upravne zgrade, trokovi komercijalne-prodajne slube, raunovodstvo i dr. URAVNILOVKA, sustav nagraivanja u kome se zanemaruje mjesto, zalaganje i rezultati rada pojedinih radnika. Ovaj sistem destruktivno djeluje na zalaganje radnika da ostvare vei uinak, a posljedica takvog nagraivanja su mala proizvodnost rada i lo kvaliteta uinka. URAVNOTEENI BUDET, budet u kojemu su ukupni izdaci potpuno jednaki ukupnim primicima (iskljuujui bilo koji primitak od pozajmljivanja). URAVNOTEENI PRORAUN, proraun koji se dobije kad se vladina (javna) potronja dobara i usluga (g) izjednai s porezima umanjenim za transferna plaanja puanstva (t) g = t USLUGA, pojam koji oznaava uporabnu vrijednost rada kada se on koristi kao djelatnost. To je npr. prijevoz putnika, robe, lijeenje bolesnika, obrazovanje i dr. 164

USTANOVA, radna organizacija koja obavlja odreene drutveno korisne neprivredne poslove. UUR, davanje u naturi odreenih poljoprivrednih proizvoda prilikom obavljanja usluga mljevenja ili vrenja ita. Uur se daje u postotku, u naturi od mase proizvoda koji se melje ili vre ito. UTILITARNOST, praktina primjenjivost. UTROCI, su robe ili usluge koje poduzea upotrebljavaju u svojim procesima proizvodnje. Nazivaju se faktorima proizvodnje. UVOZ (input), kupovina robe u inozemstvu i doprema u zemlju radi prerade i prodaje. Uvoz moe biti direktan iz zemlje proizvoaa, indirektan od neke druge zemlje u kojoj roba nije proizvedena. Kupovina transportnih, turistikih, tehnikih i drugih usluga u inozemstvu takoer se naziva indirektni uvoz. Uvoz robe se dijeli prema namjeni na sredstva rada, reprodukcijski materijal i potroaku robu. Uvoz robe u neku zemlju ne bi smio da bude vei od izvoza robe iz zemlje. Poeljno bi bilo da je izvoz uvijek vei od uvoza. Ako je uvoz vei od izvoza, tada kaemo da zemlja ima deficit platne bilance, a to je prvi znak i jedan veliki problem u ekonomskom razvoju zemlje. UVOZ OPENITO, nabavljanje dobara i usluga iz drugih zemalja. UVOZNE CARINE, carine koje donosi drava uvoznicima na uvezenu robu. Razlikuju se uglavnom dvije vrste uvoznih carina: fiskalne i zatitne. Fiskalne carine se uvode na uvoz luksuzne robe i osnovna svrha im je ubiranje prihoda dravi. Zatitne carine se uvode prvenstvena sa ciljem da zatiti domau proizvodnju koja nije konkurentno sposobna i ne moe se kvalitetom ili cijenom suprotstaviti uvezenoj robi. UZANSE, prikupljeni i sistematizirani poslovni obiaji koji obavljaju ovlateni organi. Uzance mogu biti ope kada se odnose na poslovanje svih privrednih grana, i posebne prometne (trgovina luka, trgovina itaricama, trgovina povrem). UZORAK, manja koliina neke robe koja ima sve kvalitete robe koja se prodaje. Isporuena roba mora odgovarati uzorku u svemu, bez ikakvih odstupanja kvalitete i koliini sve prema potpisanom ugovoru. 165

V
VALORIZACIJA, utvrivanje vrijednosti materijalnih dobara, tj vrednovanje neega. VALUTA, oznaka odreenog novanog sustava. Dolazi od talijanske rijei valere-vrijediti. Valuta znai i dan dospijea npr. neka novana obveza dospijeva na odreeni dan, pa je tog dana (iznos) treba platiti. VANJSKOGOTOVINSKA POLITIKA, dio ekonomske politike kojom se usmjeravaju ekonomski odnosi neke zemlje s inozemstvom. VARIJABILNA KAMATNA STOPA, kamatna stopa koja varira u skladu s nekim mjerilom (poput libora). Varijabilna stopa je ameriki izraz za fluktuirajuu stopu, a suprotnost je fiksnoj stopi. VARIJABILNI INITELJI, initelji ija se koliina lako mijenja shodno odluci o promjeni opsega proizvodnje. VARIJABILNI TROAK, troak koji varira s razinom proizvodnje, kao to su trokovi sirovina, rada i goriva. Varijabilni trokovi su jednaki ukupnom troku umanjenom za fiksni troak. VARIJABILNI TROKOVI, trokovi koji se poveavaju poveanjem razine outputa, i obrnuto. VARIJABLA OPENITO, promjenjiva veliina, obiljeje neke pojave. VARIJABLA, veliina koja se moe definirati i izmjeriti. Vane varijable u ekonomici ukljuuju cijene, koliine, kamatnjake i dr. VAUAR, u pojmovnom smislu je jamac; vrsta eka kojim se plaaju neke usluge; a u ekonomskom smislu vauer predstavlja iznos vrijednosti imovine koja pripada svakom graaninu prilikom razdiobe naci166

onalnog bogatstva; nain pretvorbe poduzea ili pretvorbe nacionalnog bogatstva dotine drave. VEBLENOV EFEKT, iznimka zakona potranje, pojava smanjivanja potraivane koliine nekog dobra kad mu cijena pada. VENTURE KAPITAL, rizini (poduzetniki, ulagaki) kapital. VERINA TRGOVINA, preprodaja robe pretjerano velikom broju posrednika. Svaki novi posrednik u prometu usporava prodaju i poveava cijenu robi. VIRMAN, prijenos novanih iznosa sa jednog rauna na drugi raun kod bezgotovinskog plaanja robe i usluga. Budetski virman je prijenos planiranih iznosa sa jedne stavke na drugu stavku. VIAK PROIZVODA, ugovor kojim jedno lice (zakupodavac) daje drugom licu (zakupoprimac) neku stvar na uporabu i koritenje za odreeno vrijeme uz naknadu (zakupninu). U novije vrijeme se naroito razvijaju dva nova vida zakupa: renta kar i lizing poslovi. Renta kar (renta a car) je posao iznajmljivanja automobila. Lizing posao je davanje u zakup proizvodne opreme. VIAK VRIJEDNOSTI, u radnoj teoriji vrijednosti to je viak vrijednosti iznad vrijednosti elemenata utroenih u njezinu proizvodnju; dio novostvorene vrijednosti to ga svojim vikom rada stvaraju najamni radnici, a besplatno prisvaja klasa kapaciteta ili poslodavaca. VLASNITVO (svojina), nain prisvajanja materijalnih dobara. Znai da svojina nije odnos ljudi i stvari, ve odnos izmeu ljudi povodom stvari. Razlikuje se osobna, privatna, dravna i drutvena svojina. VLAST, je vjerojatnost da e se neka skupina ljudi pokoriti nekoj naredbi ili svim naredbama koje dolaze iz odreenog izvora. Vlast je sila koju provodi vladajua klasa nad sebi podinjenom narodu. Vlast u dravi se dijeli na: zakonodavnu, izvrnu i sudsku. VLASTITA SREDSTVA BANKE, dio bankarskog kapitala koji se sastoji od fondova banke i vrijednosnih dionica banke. 167

VOENJE, oznaava mogunost utjecaja na druge ljude da izvravaju zadatke voe. VOLUNTARIZAM, filozofija koja smatra da je volja osnova svega to postoji (suprotno od znanstvenog prikaza). VREDNOVANJE RADA, oznaava postupak procjene vrijednosti poslova na radnom mjestu. Svaka se procjena obavlja analitikim metodama kojima se ralanjuju radni zadaci na radnom mjestu. U praksi se za vrednovanje koriste metode procjene sa rangiranjem, klasifikacijom, usporedbom zahtjeva, bodovanja i dr. VRIJEDNOSNA RASPRODAJA DRUTVENOG BRUTO PROIZVODA, raspodjela drutvenog bruto proizvoda kada se on promatra kao zbir vrijednosti. Tako posmatran (promatran) drutveni bruto proizvod se dijeli na materijalne trokove i drutveni proizvod. Ako se od drutvenog proizvoda odbije amortizacija, dobije se nacionalni dohodak. Prema tome drutveni bruto proizvod se dijeli na prenesenu vrijednost (materijalni trokovi i amortizacija) i novostvorenu vrijednost (nacionalni dohodak). VRIJEDNOSNI PAPIRI, isprave o nekom imovinskom pravu koje se moe ostvariti uz posjedovanje isprava, odreenim uvjetima i na propisan nain. VRIJEDNOSNI PAPIRI OPENITO, su dokumenti koji se upotrebljavaju za utvrivanje vlasnitva tih sredstava. Ovaj pojam se upotrebljava da se oznai velika raznolikost financijskih sredstava kao to su dionice, obveznice, opcije, rate i dr. VRIJEDNOSNI SASTAV KAPITALA, odnos vrijednosti postojanog i varijabilnog kapitala. VRIJEDNOST NOVCA, odreuje se koliinom rada koju jedna novana jedinica predstavlja. Zlatni novac ima vrijednost jer je zlato roba, jer je zlato kao metal ima svoju vrijednost. Papirni novac ima nominalnu vrijednost tj. vrijednost koju je utvrdila monetarna vlast dotine zemlje. VRIJEDNOST RADNE SNAGE, odreuje se drutveno potrebnim 168

radnim vremenom za proizvodnju one koliine dobara koja je potrebna za reprodukciju radne snage. U vrijednost radne snage ulaze: sredstva za ivot radnika i njihovih obitelji i trokovi osposobljavanja radnika za rad (kolovanje). Koliine potrebnih proizvoda za reprodukciju radne snage je razliita, zavisno od vremena i mjesta, ali ju je uvijek u datom drutvu mogue utvrditi. VRIJEDNOST ROBE, materijalizirani opredmeeni ljudski rad sadrava u sebi: veliinu vrijednosti odreuje drutveno potrebno radno vrijeme za proizvodnju neke robe valorizirane na tritu. VRIJEME OBRTA KAPITALA, vrijeme proizvodnje i vrijeme prometa uzeto zajedno. To je period vremena u kojem novani kapital proe kroz robni i proizvodni oblik kapitala i ponovo se pretvara u novani. Ako je taj period krai, za kapitalistu je povoljniji, jer svaki obrt omoguava stvaranje odreene mase profita. WBRD, (World Banka for reconstruction and development), svjetska banka za obnovu i razvoj, Washington.

169

Z
ZADRUGARSTVO, ekonomsko-politiki pokret zasnovan na shvaanju da se radni i ivotni uvjeti proizvoaa i potroaa mogu poboljati putem zadruge. ZAJAM, ekonomski odnos u kome zajmodavac daje zajmoprimcu novac ili dobro, a on se obavezuje da e ga u ugovorenom roku vratiti, obino s kamatom, ili platiti pozajmljenu robu po trnoj cijeni. ZAKLJUNICA, dokument pomou kojega prodavalac i kupac sklapaju ugovor o kupoprodaji robe uz obostranu suglasnost i vlastitom voljom. ZAKLJUNO KNJIENJE, obavlja se pri sastavljanju zavrnog rauna i predstavlja posljednje knjienje u jednoj poslovnoj godini. U praksi se smatra da poduzee vri zakljuno knjienje kada poinje knjienje raspodjele dohotka. ZAKON AKUMULACIJE, nunost da se jedan dio novostvorene vrijednosti izdvaja za proirenu proizvodnju. Time se osigurava proirena reprodukcija neophodna za ostvarenje boljih uvjeta za ivot ljudi. ZAKON OPADAJUEG PRINOSA, postavi je J.Turgot 1767. godine, a glasi da uz danu tehnologiju i koliine drugih initelja sukcesivno jednako poveanje jednog initelja iza neke toke rezultira sve manjim porastom ukupnog proizvoda. ZAKON PONUDE I POTRANJE, povezanost i uvjetovanost odnosa ponude, potranje i cijena; djelovanje zakona rezultira ravnotenom koliinom i ravnotenom cijenom. ZAKON PROSJENOG PROFITA, nunost da se u trinoj privredi formira, odnosno da na jednak kapital pripada jednak (prosjean) pro170

fit. Ovaj zakon se ostvaruje seljenjem kapitala iz jedne grane privrede u drugu. Djelovanjem zakona prosjenog profita znatno ograniavaju i naruavaju monopoli i intervencije drave. ZAKON RASTUIH TROKOVA, kreu se od lijeva udesno po krivulji proizvodnih mogunosti, smanjivanje broja dodatnih dobara kao posljedica naputanja proizvodnje drugog dobra. ZAKON VRIJEDNOSTI, nunost da se vrijednost robe i njihov odnos u razmjeni odreuje koliinom drutveno potrebnog rada za njihovu proizvodnju. Vrijednost robe se poveava ako se poveava drutveno potrebno radno vrijeme, i obrnuto vrijednost robe se smanjuje ako se smanjuje drutveno potrebno radno vrijeme za njihovu proizvodnju. Cijena kao novani izraz vrijednosti odgovara vrijednosti ako su ponude i potranja odgovarajue robe izjednaene. Ako se ponuda i potranja razlikuje, cijena oscilira oko vrijednosti. ZAKONITI NOVAC, novac koji se mora prihvatiti kao isplata za dugove. ZAKONSKA OBVEZA, obveze poduzea koje plaaju iz dohotka, a nastaju na osnovu zakonskih propisa ( doprinosi za zemljite, doprinosi za radnu snagu i dr.). ZALIHE, izvjesne koliine materijalnih dobara koje se nalaze u skladitima. Zalihe osiguravaju kontinuitet proizvodnje ili potronje i zato ih svako poduzee mora imati. Kako zalihe usporavaju obrt sredstava, treba drati samo nune (optimalne) koliine robe u zalihi. ZALOG, neto vrijedno to dunik daje vjerovniku kako bi podupro svoju nakanu vraanja zajma. U sluaju hipoteke, zalog je imovina za kupnju koda se koristi hipotekarni zajam. ZANATSTVO, privredna djelatnost na preradi sirovina i vrenja usluga. Zanatstvo moe biti proizvodno i usluno (popravci strojeva, ienje i dr.). ZARADA OD KAPITALA, poveanje vrijednosti kapitala kao to su zemlja i dionice. Zarada je razlika izmeu prodajne i kupovne cijene sredstava. 171

ZASTARA, prestanak nekog prava zbog toga to je nositelj tog prava propustio da izvjesno vrijeme koristi to pravo. Npr. zastarjelost naplate potraivanja, zakanjelost protestiranja mjenice i dr. ZATITNA KLAUZULA, je sporazum stranaka po kome se visina novane obveze mijenja u izravnoj razmjeri sa cijenom neke robe, teajevi neke valute ili kretanjem odreenog indeksa cijena. Najpoznatija je zlatna klauzula. Njome se obvezuje dunik da svoju novanu obvezu od X novanih jedinica, podmiri onom sumom ( u zakonskim sredstvima plaanja) kojim e se u vrijeme plaanja moi kupiti ista koliina zlata kojom se donos moe kupiti X novanih jedinica. ZATVORENA EKONOMIJA, ekonomija koja ne uvozi niti izvozi. U ekonomskim modelima ova pretpostavka omoguuje prouavanje bitnih obiljeja ekonomija a da se ne moraju uzeti u obzir komplicirani (premda realistiniji) faktori. ZAVRNI RAUN, konani obraun na koncu godine stanja i poslovanja organizacije ili poduzea. U tu svrhu poduzee izrauje raun dobiti ili gubitka koji utvruje za obraunsko razdoblje prihode rashode i poslovni rezultat. ZEMLJA, opi predmet ovjekova rada i jedan je od osnovnih faktora proizvodnje ( uz kapital i rad); openito to su svi privredni izvori koji se upotrebljavaju u proizvodnji. ZEMLJE U RAZVOJU, grupa zemalja ekonomski nedovoljno razvijeni iji je nacionalni dohodak po glavi stanovnika manje od svjetskog prosjeka. ZEMLJINE KNJIGE, predstavljaju slubenu evidenciju zemljinih nekretnina evidentiranih po povrini i bonitetu, a nalaze se u sudskim gruntovnicama ZLATNA KARTICA, svaka plastina kartica bilo kreditna ili potroaka kartica, koja nudi niz usluga osim onih to ih omoguuje osnovna kartica. Zlatne su kartice namijenjene ljudima visokih novanih primanja, koji ujedno i troe mnogo novca. 172

ZLATNE REZERVE, koliine zlata koje pojedine zemlje u vidu monetarnog zlata uva u trezorima emisionih banaka. Zlatne rezerve su se koristile samo u izuzetnim uvjetima (prilikama) za meunarodno plaanje. Najvee zlatne rezerve su imale SAD, Japan, Zapadna Njemaka. Danas drave nisu obvezne imati zlatnu rezervu u priuvi jer se promijenio monetarni sistem plaanja roba i usluga. ZLATNI PADOBRANI, oznaavaju stavku u menederskim ugovorima koja im omoguava velike isplate ukoliko moraju prisilno prekinuti menederski ugovor. ZLATNI STANDARD, sustav prema kojemu neka zemlja prijavljuje da je jedinica njezine valute ekvivalentna nekoj fiksnoj teini zlata. ZNANOST, je poseban sustav znanja u nekom podruju koji se temelji na uporabi odreenih metoda istraivanja, teorija miljenja i zakljuivanja. ZNANJE, je suma injenica, pojmova, pravila i teorija o objektivnoj stvarnosti.

173


ELJEZNI ZAKON NADNICA, u ekonomskim teorijama Malthusa i Marksa, teorija da u kapitalizmu postoji neizbjena sklonost da nadnice padnu na razinu opstanka radnika. Znai, nadnice radnika ne bi smjele padati ispod razine zarada koje bi im omoguile prosto preivljavanje. IRANT, prikriveni mjenini jamac koji stavlja svoj potpis na mjenicu i postaje solidarni mjenini dunik, kako bi ojaao mjeninu obvezu kod plaanja stvorenih obveza. IRO POSLOVI, aktivni bankovni poslovi u kojima banka irira mjenice svojih komitenata. Mjenicu koju komitent eli da eskontira kod nekog treeg lica banka potpisuje i daje joj suglasnost. Za ovaj posao banka naplauje proviziju. IRO RAUN, vrsta tekueg rauna preko koga se vri platni promet. Da bi se moglo izvriti plaanje na iro-raunu uvijek mora biti novca. To je osnovna specifinost iro-rauna. Svako poduzee mora imati otvoren iro-raun kod slube platnog prometa ili u poslovnoj banci. Preko iro-rauna plaa se bezgotovinskim sredstvima putem virmana. IRO, sustav plaanja koji organiziraju skupine banaka ili potanske slube. On omoguava bankama da obavljaju meusobna plaanja bez neprekidnog premjetanja gotovine. iro sustav transformira sredstva meu raunima koje banka ukljuuje u nj, imaju kod sredinje razraunske ustanove zavoda za platni promet i dr. IVOTNI STANDARD, nain ivota pojedinca, grupe i cjelokupnog stanovnitva. Odreuje se stupnjem zadovoljenja ovjekovim materijalnih i nematerijalnih potreba ( hrana odjea, obua, zdravstveno osiguranje i dr.). Pokazatelj ivotnog standarda su i radni uvjeti, radno vrijeme, sigurnost zaposlenja i dr. ivotni standard zavisi prvenstveno od visine nacionalnog dohotka po glavi stanovnika i naina njegove raspodjele. 174

175

LITERATURA

Adizes, J; Kako rijeiti krizu upravljanja, Globus, Zagreb,1989. Adizes, J; ivotni ciklus poduzea, NIP politika- Beograd, 1991. Adizes, J; ivotni ciklus tvrtke, M.E.P. Consult; Zagreb, 2006. Anderson, R, Chantal. K; Transition Banking; Financial Development of Central and Eastern Europe, Oxford: Clarendon Press, 1998. Babi, M; Makroekonomika (deseto izdanje) MATE, Zagreb, 1998. Babi, M; Stavri, B; Organizacija poduzea KIZ Cento,Beograd 1996. Bajevi, B; Organizacija poljoprivrednih gazdinstava (Organizacija i ekonomike stoarske proizvodnje), Sarajevo, 1974. Belak, V; Menadersko raunovodstvo, RriF, Zagreb,1995. Beni, ; Osnove ekonomike, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Bessis, J; Risk Management in Banking Chichester, John Willey, 1998. Bilui, A; ovjek, kapital i elementi suvremenog poduzetnitva, Turistkomerc d.d.,Zagreb, 1994. Bogdanovi, B; Menadment ljudskih resursa; Ekonomski fakultet Beograd 2003. Buble, M; Menagment, Ekonomski fakultet Split, 2000. Chossudovsky, M; Globalizacija bijede i novi svjetski poredak, Prometej, Zagreb, 2008. Cvijetianin, M; Burzovno trgovanje, Masmedia, Zagreb, 2004.

176

ergi. D; Poduzee, rast i izvoz, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006. iri, M; Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001. Dale, E; Organization, American Management Association, NewYork, 1995. De Soto, H; Tajne kapitala (prijevod), Masmedia, Zagreb, 2004. Dessler; Human Resurce Menagement th. Ed, Prentice Hall, 2000. Drucker, P; Inovacije i poduzetnitvo, Globus. Zagreb, 1992. Drui,G; Ekonomska politika i poduzetnitvo (drugo izdanje) MATE d.o.o. Zagreb, 2007. Gaporevi. V; Ekonomika obujma proizvodnje, Informator, Zagreb,1987. Gorupi, D; Poduzee Postanak i razvoj poduzetnitva i poduzea Informator, Zagreb, 1990. Grahovovac. P; Ekonomika poljoprivrede, Golden marketing-tehnika knjiga, Zagreb, 2005. Grenspen, A; Doba financijske nestabilnosti, Masmedia, Zagreb, 2008. Greving, B. Bajramovi-Bratanovi, S; Analiza upravljanja bankovnim rizicima, MATE, d.o.o. Zagreb, 2006. Grupa autora TKP, Poduzetniko raunovodstvo, TEB, Zagreb, 1994. Haimann. T. Scott. G.W, Menagement in the Modem Organization Houghton Miff Co Boston, 1980. Hanekovi, M; Vrijednosni papiri i njihovo trite, Institut za javne financije, Zagreb,1990. Hindle, T;(prijevod, Dunja Vrai-Stejskal) Financije, Privredni Vjesnik, Zagreb, 1996. 177

International Monatary Fond, International Capital Markets: Developments, Prospects, and Key Policy Jssues, Washington DC, september, 2000. Ivankovi, M; Trokovi i izrauni u poljoprivredi, Mostar, 2007. J. Foley. B; Trite kapitala, MATE d.o.o. Zagreb,1998. Jams, C. Van, H; Financijsko upravljanje i politika (financijski menadment) deveto izdanje, MATE, Zagreb, 1992. Jelavi, A; Ravli, P;Starevi, A;amanovi;J; Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb i Split, 1995. Jurkovi, P; Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2006. Jurkovi,P. Lukovi, F. Pribievi, . Ravli, S; Poslovni rjenik, Masmedija Zagreb, 1992. K.Shim.J; G.Siegel.J; Upravljanje financijama, Zgomic i partneri, Zagreb, 2008. Kari, M. Tolui, Z. Lackovi, Z; Ekonomika voarske i vinogradarske proizvodnje, Poega, 2002. Kautsoyiannis, A; Moderna Mikroekonomika (drugo izdanje) MATE, Zagreb, 1979. Kisi, S. Perovi-Jovanovi, M; Ekonomika poduzea princip i primjena, Beogradska poslovna kola , Beograd, 2004. Kolega, A; Trino poljodjelstvo, Alfa, Zagreb, 1999. Kordi, D;Menadment organizacijskog ponaanja, Ekonomski fakultet Mostar, 2002. Kotler, P; Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb, 1988. Krsti, B. Lui, ; Organizacija i ekonomika proizvodnje i prerade stoarskih proizvoda, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2000.

178

Lazibat, T. Kolakovi, M; Meunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije, Sinergija, Zagreb, 2004. Leko, V. i suradnici; Rjenik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998. Leroy Miller, R.Van Hoose;D; Moderni novac i Bankarstvo (tree izdanje) MATE d.o.o., Zagreb, 1997. Majcon, . Trokovi u teoriji i praksi, Informator, Zagreb, 1988. Mati, M. Tomi, ; Revizija poslovanja poduzea; Mostar, 2006. Mati, M; Organizacija i upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima, Mostar, 2006. Meigs, R.F. and W.B; Raunovodstvo; Temelj poslovnog odluivanja, MATE, Zagreb, 1999. Milosavljevi, M. Todorovi, J; Planiranje i razvojna politika poduzea, Savremena administracija, Beograd, 1990. Milosavljevi, M; Osnovi strategijskog menadmenta, Poslovna kola, Megatrend, Beograd, 1997. Mireti, ; Agrarna sociologija. Osijek, 1995. Munan, P. ivkovi, D; Menadment rada i proizvodnje u poljoprivredi, Beograd, 2004. Munan, P. ivkovi, D; Menadment ratarske proizvodnje, Beograd, 2006. Novak, M. Sikirica, P; Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1992. Parkin, M; Macroeconomics, University of Western Ontario, Adisson Wesley, 1993. Petz, B; Osnovne statistike metode za nematematiare, Naknada Slap, Zagreb, 1997. Popovi, ; Ekonomska analiza poslovanja, Informator, Zagreb, 1979. 179

Radi, J; Poslovne financije, Ekonomika, Beograd, 1991. Robinson, S; Bitni elementi organizacijskog ponaanja, MATE, Zagreb, 1995. S. Rose, P; Menadment komercijalnih banaka, MATE d.o.o. Zagreb, 2008. Samuelson, P.A. Nordaus, W.D; Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992. Samuelson, P.A; Ekonomska itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 1975. Saunders, A. Milant-Cornett. M; Financijsko trite i institucije (drugo izdanje) Masmedia, Zagreb, 2006. Scorborcugl, N.M. and T. W. Zimmerer, Effektive Small Business Menagment, An. Enterepreneurial Approcach, Prentice-Hall, Upper Saddle River, New Jersy, 2000. Sikirica, P. Novak, M; Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999. Sikirica, P; Modeliranje organizacijske strukture poduzea, Informator, Zagreb, 1991. Smit, A; Bogatstvo naroda, Masmedia, Zagreb, 2005. Soros, G; Alkemija financija, MISL, Zagreb, 1996. Sria, V; Princip modernog menadmenta, Zagrebaka poslovna kola, Zagreb, 1992. oi, I. Serdar, V; Uvod u statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 1972. utalo, J; Financijski menadment u praksi, Masmedija, Zagreb, 1993. Tadijanevi, S; Raunovodstvo za menadere, Progres, Zagreb, 1993. Tipuri. D; Korporativno upravljanje, Sinergija, Zagreb, 2008. Turk, J; Ekonomika poduzea, Informator, Zagreb, 1970. Vaek, V. agor, K. agar, L; C.D. Maray; Raunovodstvo za nerauno180

voe, Zagreb, 1995. Vuievi, L; Financijski menadment (peto izdanje) RriF, Zagreb, 2006. Vuievi, M; Financije poduzea, Golden marketing-tehnika knjiga, Zagreb, 1998. Yunus. M; Bankar siromanih, (prijevod), Masmedia, Zagreb, 2008. Zlatani, B; Dioniarska ekonomija, Narodne novine, Zagreb,1989. agar, K. Tuek, B. Vaoek, V. agar. L; Osnove raunovodstva, Sveuilita tiskara d.o.o. Zagreb, 2007.

181

BILJEKA O AUTORU

Prof. dr. sc. Marko Mati roen je u Trebiatu, opina apljina gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu 1970. godine, a u sijenju 1971. godine zapoljava se u Kombinatu HEPOK Mostar. Brojni su poslovi koje je obavljao u svom radnom vijeku i ovom prilikom navodimo samo neke: 1. rukovoditelj vinogradarske proizvodnje u HEPOK Mostar, Vinarija Ljubuki; 2. direktor u Trgocoopu d.d. Ljubuki; 3. direktor Ferimporta d.d. Zagreb, za BiH; 4. direktor Bili Comerc d.d. Metkovi; 5. predsjednik uprave Sono-Telsat, d.o.o. Zagreb, 6. Savjetnik za ekonomska pitanja i razvoj u grupaciji Hidroelektra d.d. i Union tunel d.o.o. Zagreb, 7. steajni upravitelj u R.H. i Federaciji BiH; 8. ekspert EU za izradu ekonomskih razvojnih strategija; 9. ekspert za pretvorbu, privatizaciju i reviziju poslovanja trgovakih drutava. Za svoj rad vie puta je bio nagraivan i nositelj je priznanja Zavoda za poslovna istraivanja, Zagreb, kao jednog od najuspjenijih poduzetnika u 1998 godini u RH. Na Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu zavrio je poslijediplomski znanstveni studij iz ekonomike poljoprivrede i na istom fakultetu stekao akademski stupanj magistra i doktora znanosti. Od 1999 godine stalno je zaposlen na Agronomskom i Prehrambeno tehnolokom fakultetu u Mostaru. Izabran je u zvanje redovnog profe182

sora na nastavnim predmetima: Organizacija i upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima, Organizacija i ekonomika poljoprivredne proizvodnje i Poslovanje i menadment poljoprivrednih gospodarstava. Po bolonjskom nastavnom procesu predaje module iz svoje ue specijalnosti. Dosad je napisao i objavio vie od 57 znanstvenih i strunih radova u meunarodnim i domaim asopisima i zbornicima. Objavio je tri knjige iz podruja organizacije, ekonomike i upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i jednu knjigu iz revizije poslovanja poduzea. lan je drutva Hrvatskih agrarnih ekonomista i drutva Agrarnih ekonomista Europe. Od 2000. do 2004. godine obnaao je dunost prodekana, a od 2004. do 2006. godine bio je dekan fakulteta. Predstojnik je Zavoda za ekonomiku i menadment Agronomskog i Prehrambeno tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru.

183

184