Razvojna psihologija dr.sc.

Sanja Smojver-Ai

ADOLESCENCIJA PRIJELAZNO RAZDOBLJE razdoblje promjene, rasta i neravnotee, most izmeu dva stabilnija kvalitativno razliita razdoblja unutranji i vanjski uzroci prijelaza normativne promjene i individualne specifinosti oekivani (na vrijeme) i neoekivani (prerani ili prekasni) prijelazi tradicionalno vienje adolescencije storm and stress Bioloko sazrijevanje Glavno obiljeje: Postizanje seksualne zrelosti (reproduktivna sposobnost)

ADOLESCENCIJA U DRUTVIMA U TRANZICIJI

rituali dob
22 20 18 16 14 12
Michaud & al., 1984

globalno drutvo

Ekonomska nezavisnost

Adolescencija sve dulja

pubertet
vrijeme

Psiholoke posljedice biolokih promjena emocionalna nestabilnost ; nagle reakcije; impulzivnost; promjene raspoloenja promjena slike o sebi promjene u odnosima s roditeljima promjene u odnosima s vrnjacima i suprotnim spolom svijest o vlastitoj seksualnosti RAZVOJNI ZADACI, Havighurst (1972.) Specifina znanja, vjetine, stavovi ili funkcije koje pojedinac treba razviti Rezultat napora pojedinca, fizikog sazrijevanja i socijalnog pritiska Razvojni zadaci kroz tri razvojna stadija adolescencije Svaki je adolescent pojedinac s jedinstvenom osobnou i interesima GLAVNI RAZVOJNI ZADACI U ADOLESCENCIJI 1. Postizanje autonomije i nezavisnosti od roditelja 2. Formiranje identiteta:osjeaj integriranog selfa 3. Profesionalni razvoj 4. Razvoj seksualnosti

Tri stadija adolescencije 1. Rana adolescencija (12-14 god.) brzi fiziki i intelektualni rast; sekundarna spolna obiljeja prilagodba na promjene 2. Srednja adolescencija (14-16 god) tenja ka autonomiji; prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi; seksualnost 3. Kasna adolescencija (17-20) ravnotea nezavisnosti i interpersonalne povezanosti; usvojene socijalne uloge i ivotni ciljevi

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

Rana adolescencija Pubertet; brzi fiziki rast; razvoj sekundarnih spolnih obiljeja prilagodba na promjene Kognitivni razvoj- intelektualni rast i prilagodba Usmjerenost na fiziki izgled Poveana sposobnost apstraktnog rezoniranja i hipotetiko-deduktivno miljenje Esktremna samosvijest Sklonost idealiziranju (ako moe- onda treba biti) Druenje s vrnjacima uz pritisak za konformiranjem Isticanje razlika meu spolnim ulogama

Srednja adolescencija Tenja ka nezavisnosti od roditeljskih pravila Prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi Zainteresiranost za seksualnost Vea osvjetenost tuih potreba i spremnost za kompromis Vanost odobravanja znaajnih drugih Poveana diferencijacija od vrnjake skupine; tolerancija na iskazivanje individualnosti Eksperimentiranja u definiranju identiteta Kasna adolescencija razvijen osjeaj identiteta ravnotea nezavisnosti i povezanosti usvojene socijalne uloge i ivotni ciljevi: suavanje izbora za budunost vei kapaciteti za intimnije odnose (ranije kod djevojaka) manje konflikata s roditeljima, oekivanje roditeljskog uvaavanja individualnosti djeteta

KOGNITIVNE PROMJENE U ADOLESCENCIJI hipotetiko-deduktivno miljenje; baratanje apstraktnim pojmovima; sustavno rjeavanje problema: kompleksne strategije; efikasniji naini usvajanja i pohranjivanja informacija; razvijena metamemorija Kognitivne promjene i psiholoko funkcioniranje adolescenata Razmiljanje o odnosima meu ljudima: zabrinutost za socijalna, politika i moralna pitanja Osjeaj neusklaenosti moralnih normi i ponaanja Sklonost matanju, fantaziranju, idealiziranju Suprotstavljanje idealnog i realnog: promjene u

doivljavanju roditelja Promjena u odnosu s autoritetom; sklonost kritiziranja institucija Posljedice kognitivnog sazrijevanja Poveana sposobnost introspekcije EGOCENTRINOST ADOLESCENATA stanje samousmjerenosti i sagledavanja svijeta kroz osobnu perspektivu Kritiziranje autoriteta Nespremnost prihvaanja kritike Procjenjivaki odnos prema drugima Vjerovanje da su sami u sreditu pozornosti drugih

EGOCENTRINOST ADOLESCENATA 1. fenomen zamiljene publike: osjeaj stalnog procjenjivanja; zaokupljenost samim sobom 2. fenomen osobne prie: osjeaj jedinstvenosti; neshvaenosti; nedodirljivosti sklonost rizinom ponaanju Zamiljena publika Osobna pria Doivljaj zamiljenog opaaa koji stalno Osjeaj jedinstvenosti osobnih doivljaja nadgleda ponaanje Vjerovanje da nitko ne moe razumjeti njegovo Konstrukcija razraenog scenarija o tuem iskustvo razmiljanju Vjerovanje o osobnoj nedodirljivosti i Adolescent zamilja kako opaa prati ono to je posebnosti tada adolescentu u sreditu pozornosti Droge, nezatieni seksualni odnosi, opijanje 2

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

OSJEAJ IDENTITETA: Tko sam ja? obitelj zanimanje

odnosi s vrnjacima

moralnost fiziki izgled

seksualnost

Psihosocijalna teorija Eriksona (1976) 5. stadij: identitet vs. konfuzija uloga razdoblje moratorija: "pauza" u razvoju; odlaganje odluka

6. stadij: intimnost vs. izolacija razvoj intimnosti nemogu bez prethodno razvijenog osjeaja identiteta; spolne razlike

Kriza identiteta Odnos prema sebi: samokritinost; prilagodba na promjene Zbunjenost uoenom razlikom izmeu lanog i pravog selfa Potreba za prihvaanjem pretjerano prilagoavanje tuim zahtjevima otpor autoritetu otvoreni: prikriveni: izazovno ponaanje, nezainteresiranost neposluh povrnost Rjeenje krize identiteta ovisi o iskustvu u prolim razdobljima (osjeaj pripadanja, povjerenja, kompetentnosti) Negativan identitet- usvajanje ponaanja suprotnih od eljenog kao izraz pobune
http://www.youtube.com/watch?v=shnAPc3wYbA

Elementi identiteta, u skladu s ishodima prethodnih stadija, Erikson 1. Vremenska perspektiva 5. Seksualna polarizacija 2. Samosvijest 6. Voenje i slijeenje 3. Provjeravanje uloga 7. Ideoloka predanost 4. Izobrazba za rad Kriza identiteta i drutvo Razvoj identiteta otean - obitelj ili drutvo stalno izloeni promjenama; u vremenima prijelaza i nesigurne budunosti Rezultati longitudinalnih istraivanja o efektima drutvenih promjena na prilagodbu adolescenata Elder, 1999; kriza 30-ih Stariji kao modeli? adolescenti ih ne prihvaaju- nepovezani s njihovim iskustvom Status identiteta, Marcia, Ispitivanje naina rjeenja krize identiteta 4 statusa identiteta s obzirom na: 1. postojanje krize (razdoblje svjesnog donoenja odluka, preispitivanje starih vrijednosti i izbora) i 2. postojanja odluke (ishod preispitivanja kroz konaan izbor uloge i uvjerenja)

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

Stupanj krize

velika
Stupanj odluke

mala

jako

Ostvareni identitet Moratorij

Sprijeeni/ zatvoreni Difuzija identiteta

slabo

Razvojna psihologija

Statusi identiteta 1. Difuzija identiteta - ne razmilja o ulogama i vrijednostima odraslih, bez dugoronih

ciljeva, nezainteresiranost, mala ili nikakva predanost poslu, drugima 2. Sprijeeni/zatvoreni identitet - nije doivljena kriza, dovoljna je identifikacija s roditeljskim vrijednostima, prihvaanje odluka koje su donijeli drugi 3. Moratorij razmatranje razliita gledita i eksperimentiranje s ulogama bez konanih odluka; proivljavanje krize 4. Ostvareni identitet pojedinac je poao kroz krizu identiteta istraujui razne opcije i odluio se; predan je poslu, drugim ulogama i odnosima s drugim osobama

Ishodi krize identiteta Drutveno-povijesna uvjetovanost (spolne razlike) Vanost optimalnog trajanja moratorija Difuzija- nepotpun, nepovezan osjeaj sebe; zakljuivanje identiteta- konformiranje odraslima Negativni identitet- nepoeljan ishod iz roditeljske perspektive- suprotno od onoga to bi oni htjeli zbog bezuspjenih pokuaja dokaza vrijednosti od njih Difuzija identiteta anksioznost visoka Stav prema roditeljima udaljeni samopotovanje nisko predrasude visoko Moralni razvoj orijentirani na vrnjake Kognitivni stil nepromiljeni nezrelost, nekritika podlonost trenutnom vrnjakom pritisku, beznae, sklonost rizinom ponaanju Moratorij Anksioznost visoka Stav prema roditeljima konflikti; vanost autonomije Samopotovanje nisko Predrasude umjereno Moralni razvoj orijentirani na vrnjake Kognitivni stil formalni skeptinost u spoznavanju- nita nije sigurno! analitiki; informacijsko orijentirani kognitivni stil, analiza i integracija razliitih perspektiva; dublje smoistraivanje rezultira veom samostalnou u donoenju odluka Ostvareni identitet Anksioznost niska Stav prema roditeljima ravnopravni Samopotovanje visoko Predrasude nisko Moralni razvoj snano Kognitivni stil formalni visoka motivacija za postignuem; unutranji lokus kontrole; visoka razina moralnog rezoniranja manje skloni obrambenim mehanizmima; sposobni za duboke intperpersonalne odnose 4

Sprijeeni/zatvoreni identitet Anksioznost umjerena Stav prema roditeljima ovisno Samopotovanje nisko Predrasude roditeljske Moralni razvoj konvencionalni Kognitivni stil konkretni dogmatinost, nefleksibilnost, netolerantnost, strah od odbijanja, oteana psiholoka separacija

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

Mehanizmi poticanja razvoja identiteta, Berk Otvorena komunikacija; Poticajno raspravljanje; Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima Razgovor s odgovarajuim modelima i njihovim iskustvima odrastanja Razvoj identiteta Uspjeno snalaenje u socijalnim ulogama ovisi o uspjenosti procesa razvoja osobnog identiteta Proces stvaranja identiteta oteavaju: neodgovarajui modeli identifikacije preveliki ili premali zahtjevi previe rigidni, previe popustljivi ili previe zatiujui odnosi stjecanje svjesnog uvida i kritikog odnosa prema vlastitim sposobnostima, eljama i mogunostima
http://www.youtube.com/watch?v=G7PjgMeD50U; Identity Statuses Explored Through Music

Schwartz i sur., 2010.- status identiteta i prilagodba

ODNOSI S RODITELJIMA Konflikti zbog razliitih oekivanja (nesklad izmeu izgleda odrasle osobe i psiholoke nezrelosti) Ambivalencija izmeu potrebe za odvajanjem i straha od odrastanja Neprihvaanje odgovornosti odraslih generacijski jaz Potreba za autonomijom sloboda odluivanja za sebe, kako se osjeaju, misle i ponaaju nezadovoljstvo adolescenata zbog ograniavanja slobode postupno osamostaljivanje adolescenta sve vei osjeaj odgovornosti i samopouzdanja Autonomija - osjeaj izbora u odluivanju omoguuje i otvorenu interakciju s roditeljima sputavanje autonomije neprilagoeno funkcioniranje autonomija kao ishod i poticaj daljnjeg razvoja Podruja autonomije Smetana (1994) mlai adolescenti: ponaanja djece pod roditeljskim nadzorom: odravanje higijene, vanjski izgled, domae zadae "Mora se lijepo obui!" "To je moje tijelo, mogu obui to god ja elim" Podruja autonomije Stariji adolescenti: Roditeljska kontrola moralnost: pridravanje normi i pravila, razboritost ponaanja (sigurnost i zdravlje) dugorone ivotne odluke (izbor kole, karijere) manja ukljuenost u osobnim pitanjima (odjea, hrana, istoa, izlasci i socijalne aktivnosti) 5

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

AMBIVALENCIJA ADOLESCENATA zadovoljstvo zbog novih privilegija i aljenje zbog gubitka osjeaja zatienosti malog djeteta izmjena zrelog i djetinjastog funkcioniranja problem zbog neprihvaanja odgovornosti za vlastito ponaanje Razlog konflikta roditelj-adolescent? problematini adolescent i njegova nemogunost prilagodbe na promjene ili nedovoljno fleksibilan roditelj, neosjetljiv na potrebe djeteta? Roditelji i adolescentna djeca transformacija u doivljaju roditelja: razlikovanje od roditelja kroz njihovo deidealiziranje, Smollar, Youniss, 1989) oslobaanjem od utjecaja "sveznajuih" roditelja - osjeaj gubitka sigurnosti istodobno stjecanje autonomije i gubitak internaliziranog roditelja Razvoj roditelja? kriza srednjih godina - nepotvren konstrukt kao mogue opravdanje konflikta rezultati istraivanja o branom zadovoljstvu- najmanje kod parova s adolescentnom djecom? Prilagodba adolescenta i odnos s roditeljima dobro prilagoen adolescent: psiholoki se odvojio od svojih roditelja i ostvario razliite oblike autonomije uz istodobni osjeaj pripadnosti obitelji priroda osamostaljivanja ovisi o adolescentu i interakciji s roditeljima ekstremi roditeljskog odnosa: nedostatak kontrole (osjea roditeljske nebrige) i pretjerana kontrola (sputavanje autonomije) prediktor konzumiranja droge: hladna kontrola (Clausen, 1996) Vanija pitanja u razvoju adolescenata 1. Slobodno vrijeme mladih 2. Mladenaka delinkvencija 3. Vrijednosti i vrijednosne orijentacije 4. Seksualnost adolescenata 5. Normativni i nenormativni izvori stresa 6. Problemi prilagodbe Prednosti organiziranih ativnosti Eksperimentalna i longitudinalna istraivanja potvruju zatitnu ulogu sudjelovanja u organiziranim aktivnostima reduciraju zdravstveno kompromitirajua i delinkventna ponaanja (Eccles & Templeton, 2002). irina ukljuenosti u aktivnosti omoguuje mladima isprobavanje razliitih interesa i moguih identiteta (Eccles & Barber, 1999). Ukljuenost u razliite aktivnosti u slobodnom vremenu pridonosi psihosocijalnoj prilagodbi (Sabourin i Irwin, 2008.) veina mladih u svom slobodnom vremenu eljela bi biti aktivnija (Hiu-Lun Tsai, 2005.) Aktivnosti u slobodnom vremenu izazivaju pozitivne emocije Aktivno provoenje slobodnoga vremena omoguuje emocionalni, psiholoki i fiziki oporavak i poveava otpornost i sposobnost proaktivnoga suoavanja (Ani i Brdar, 2007.)

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

SEKSUALNOST MLADIH heteroseksualna i homoseksualna orijentacija;prvo spolno iskustvo: pseudoseksualnost nedovoljna seksualna educiranost spolno zlostavljanje; promiskuitetno ponaanje izraz emocionalnih problema Rang lista potrebe mladih u Hrvatskoj, Bajs i sur., 2002. 1. Briga za budunost 2. Nedostatak drutvenih sadraja 3. Problemi vezani uz kolovanje 4. Specifini problemi lokalne zajednice 5. Nemogunost osamostaljenja 6. Nezadovoljstvo samim sobom

7. Problemi u intimnim odnosima 8. Egzistencijalna kriza 9. Problemi vezani uz ovisnosti 10. Problemi odnosa u obitelji 11. Nezadovoljstvo odnosima s vrnjacima

IZVORI STRESA U ADOLESCENCIJI NORMATIVNI STRESORI zahtjevi kole, testovi, ispiti znanja nesigurnost zbog tjelesnog izgleda problemi u odnosima s prijateljima konflikti s roditeljima problematini obiteljski odnosi: odnosi izmeu roditelja izbor i promjena kole

NENORMATIVNI STRESORI smrt lana obitelji ili prijatelja zdravstveni problemi (osobna kronina bolest ili bolest lana obitelji) fizika nesposobnost siromatvo obiteljsko nasilje razvod roditelja

PRILAGODBA ADOLESCENATA
1. tradicionalni prikaz adolescencije: model deficita u adolescenciji: neprilagoenost u adolescenciji je normativna, neizbjena i univerzalna? upitnost mita o "turbulentnom" razdoblju: prema rezultatima istraivanja veina dobro prilagoena 2. suvremeni trend: isticanje pozitivnih ishoda razvoja- pozitivna psihologija (prepoznavanje prednosti i jakih snaga) PRILAGODBA ADOLESCENATA esto oteano razlikovanje normalnog od problematinog ponaanja povremeno iskazivanje neodobravanog ponaanja adolescenata u procjeni odstupanja vanost uestalosti i ozbiljnosti problematinog ponaanja iskustvo normativnih i nenormativnih stresora UOBIAJENI POKAZATELJI PROBLEMA U PRILAGODBI osjeaj bezvoljnosti, besperspektivnosti zanemarivanje kolskih obaveza povlaenje bijeg iz kole depresivnost somatske pritube agresija (suprotstavljanje, bijes, nasilje)

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

NEPRILAGOENO FUKCIONIRANJE MLADIH oko 10-20% mladih razvija neprilagoeno funkcioniranje vanost uestalosti i ozbiljnosti problematinog ponaanja za procjenu odstupajuih ponaanja uoavanje imbenika rizika i prepoznavanje zatitnih mehanizama PRILAGODBA ADOLESCENATA Optimalno psiholoko funkcioniranje, Waterman, 1992.: samoprihvaanje- osjeaj osobne dobrobiti prihvaanje od strane drugih realiziranje ciljeva od osobne i drutvene vanosti

Podruja optimalne prilagodbe, Wagner, 1996. Bioloko: zdravlje, tjelesna zrelost, odgovarajue prehrambene navike i tjelesne aktivnosti Kognitivno: sposobnost apstraktnog miljenja usmjereno budunosti; zavrena srednja kola Emocionalno: emocionalna svjesnost, osjeaj sigurnosti i samopouzdanja; optimizam glede budunosti, otpor Socijalno: sposobnost angairanja u kooperativnim, povjerljivim interakcijama s prijateljima i romantinim partnerima Moralno: internalizirani osobni sklop moralnih prinicipa; odgovornost za osjeaje i potrebe drugih Profesionalno: osvjetenost osobnih jedinstvenih potencijala, pokazivanje profesionalne spremnosti; posjedovanje profesionalnih vjetina i planova za ivot Dobro prilagoen adolescent: Ne ugroava svoje zdravlje i sigurnost; Osjea se ugodno s lanovima obitelji i prijateljima Ima realno samopotovanje; Postie odgovarajui uspjeh u koli; Postavlja si realne ciljeve; Sudjeluje u bliskim prijateljskim odnosima; Dobro se nosi s neizbjenim promjenama/ izazovima Fleksibilno ponaanje; doivljava se kompetentnim barem u 1 podruju, ima dobre odnose sa barem 12 vrnjaka; Procjena normalnost ponaanja ne moe se donositi samo na temelju ponaanja ve mora odraavati znaenje ponaanja u kontekstu u kojem se odvija Neka su ponaanja prihvatljivija za starije adolescente ali ne i za mlae Pozitivan razvoj mladih Utjecaj pozitivne psihologije na istraivanja razvoja mladih Model deficita zamijenjen novom perspektivom razvoja - pozitivan razvoj mladih: pristup usmjeren promociji poeljnih ishoda razvoja umjesto intervencija usmjerenih na redukciju problematinih ponaanja. Uspjean razvoj mladih ne podrazumijeva nuno odsutnost rizinih ponaanja, ve prisutnost pozitivnih osobina koje omoguavaju mladim ljudima ostvarenje potencijala produktivne odrasle osobe (Lerner i Benson, 2003). Pozitivan razvoj mladih (Guerra, Bradshow, 2008) 1. Pozitivan doivljaj selfa 2. Samokontrola 3. Vjetine donoenja odluka 4. Moralne vrijednosti 5. Prosocijalna povezanost

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

Rizini i zatitni faktori razvoja

Rizini imbenici: osobni ili situacijski, poveavaju vjerojatnost neprilagoenog ponaanja Zatitni imbenici: ublaavaju efekt stresora Rizini i zatitni faktori razvoja Ciccheti i Rogosch, 2002. Multifinalnost- razliiti ishodi iz iste startne pozicije: djeca koja dijele sline kontekste razvoja mogu imati razliite razvojne ishode: djeca rtve obiteljskog nasilja: jedan se razvija u zlostavljaa, drugi u zatitnika zlostavljanih Ekvifinalnost- djeca iz razliitih startnih pozicija na kraju imaju sline razvojne ishode: razliiti prediktori depresivnosti ili agresivnosti djece i mladih Zatitni imbenici Osobine linosti: Prilagodljivost, pozitivna slika o sebi, tolerancija na frustraciju, ustrajnost Obitelj: dobri odnosi s roditeljima, pozitivan model suoavanja sa stresom Okolina: manje stresora; suportivno kolsko okruenje imbenici rizinog funkcioniranja Rano javljanje problematinog ponaanja Slab kolski uspjeh i niska oekivanja Asocijalna ponaanja i ispadi ponaanja

Neotpornost na pritisak devijantnih vrnjaka Neodgovarajui odnos s roditeljima

RANJIVOST/OTPORNOST ADOLESCENATA Ranjivost/ vulnerabilnost: podlonost razvoju problema prilagodbe; adolescencija kao prijelazno razdoblje- vea podlonost neprilagoenosti Otpornost posjedovanje osobnih obiljeja uz situacijske imbenike Model otpornosti 1. Kompenzacija: pozitivni imbenici kao suprotnost riziku Primjer: roditeljsko nadgledanje umanjuje tetne efekte izloenosti siromatva u razvoju nasilnog ponaanja 2. Zatita: razvojne prednosti vane za umanjivanje djelovanja rizinih faktora Primjer: visoka razina roditeljske podrke umanjuje efekte siromatva 3. Izazov: izloenost umjerenoj razini rizinih faktora pripremljenost za suoavanje Primjer: Izloenost umjerenoj razini obiteljskih konflikata potie razvoj strategija suoavanja s konfiktom vanim za budua ponaanja

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

Pojedinac -enski spol -inteligencija -"lak" temperament -otvorenost prema prilikama u vanim ivotnim situacijama -socijalna orijentacija -uinkovito koritenje potencijala -socijalna kompetencija

Obitelj pozitivan odnos meu roditeljima roditeljske vjetine zajedniko vrijeme jasno definirane uloge dogovaranje jaki sustav podrke odravanje kontakta s roacima

kola akademsko postignue prosocijalne grupe vrnjaka podravajua klima u koli jasni standardi ponaanja kolski uspjeh povezanost sa kolom

Zajednica norme i javna politika podravaju ne-koritenje kod mladih pristup resursima mree podrke i prilike za socijalno vezivanje ukljuenost mladih u servise/programe lokalne zajednice

Pojedinac biomedicinski problemi nisko samopotovanje emocionalni problemi odbacivanje opeprihvaenih vrijednosti nedostatak ivotnih vjetina antisocijalno ponaanje

Obitelj konflikti u obitelji nedosljedna disciplina nerealna oekivanja prema djeci povijest visoko rizinog ponaanja rigidnost u odnosu zanemarivanje djeteta socijalna izolacija este stresne situacije obiteljska dezorganiziranost

kola kolski neuspjeh/ nedostatak povezanosti s kolom nedostatak akademskih vjetina

Zajednica dostupnost nedozvoljenih supstanci (droga) dostupnost vatrenog oruja zakoni i norme u zajednici nasilje u medijima tranzicija i mobilnost dezorganizacija zajednice ekonomska deprivacija

OBLICI NEPRILAGOENOG FUNKCIONIRANJA MLADIH 1. Usamljenost 2. Depresivnost 3. Suicidalnost 4. Delinkventna ponaanja 5. Ovisnosti 6. Poremeaji hranjenja 7. Sindrom multiplih problema ponaanja

ASOCIJALNA PONAANJA Modeli razvoja delinkvencije= 10

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

izostanak razvoja prosocijalnog ponaanja + neodgovarajue roditeljstvo: nekonzistentna preblaga ili prekanjavajua disciplina + agresivnost prema vrnjacima i njihovo odbacivanje lanovi devijantnih grupa modeliraju i potkrepljuju devijantno ponaanje Dva puta adolescentne delinkvencije, Berk, 2008.

Rani poetak- teak temperament, kognitivni deficiti, problemi samoregulacije + neodgovarajui odnos roditelja i vrnjaka Dugorono izvjesnije asocijalno ponaanje

Delinkvento ponaanje s kasnim poetkom- izvor vrnjaki kontekst razvoja/odnos u obitelji Dulje zadravanje u nepoticajnom i negativnom kontekstu- negativni ishod!

USAMLJENOST nerealizirana poveana elja za intimnou; nezadovoljstvo kvantitetom i kvalitetom socijalnih kontakata; 20-50% umjereno usamljeno ; normativna potreba za osamljivanjem

DEPRESIJA Osjeaji tuge, beznaa, praeni gubitkom uivanja u veini aktivnosti, poremeajem spavanja, promjenama apetita, koncentraciji i smanjenju energije 10-15% djece i mladih sa znGotlib i Hamen- aajno izraenim simptomima depresije Razliito manifestiranje Zbog stereotipa o promjenjivosti raspoloenja adolescenata ne uoava se umjerena depresija i ne lijei Depresivnost na razliitoj razini: Simptomi, koje doivljavaju mnogi (15-40%) Sindrom (kombinacija nekoliko simptoma), koje doivljava manji broj ljudi (5-6%) Poremeaj (depresivni sindrom odreenog trajanja, intenziteta i negativnih posljedica na svakodnevno funkcioniranje), koji doivljava mali postotak ljudi (1-3 %) Specifinosti depresije u adolescenciji razlika depresivnog adolescenta od normalno raspoloenog ili sklonog promjenama raspoloenja? znaajan porast u broju depresivnih simptoma i dijagnosticiranih poremeaja u odnosu na razdoblje djetinjstva 5% u neklinikim uzorcima i 25% u klinikim Povezano s biolokim promjenama i kognitivnim razvojem Pojava znaajnih spolnih razlika- znaajan porast simptoma kod djevojaka u odnosu na mladie, za razliku od srednjeg djetinjstva kada je vie simptoma kod djeaka POREMEAJI HRANJENJA Anoreksija nervoza i bulimija multifaktorijalni model: nasljee; vanjski pritisak ka mravosti; izmijenjena predodba o prehrani i teini; interpersonalni stresori; nisko samopotovanje; nezadovoljstvo tijelom i preokupiranost izgledom; strah od odbacivanja; neodgovarajue navike hranjenja i dijete; traume u djetinjstvu; iskustvo zlostavljanja, obiteljski faktori OVISNOSTI eksperimentiranje s legalnom ili ilegalnom drogom normativno u adolescenciji sve ranija dob prve upotrebe

porast uestalosti konzumiranja lakih droga multipli imbenici, rizini faktori 11

Razvojna psihologija dr.sc. Sanja Smojver-Ai

ponaanja dio asocijalnog i autodestruktivnog istraivanja u Hrvatskoj: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1800 ESPAD The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs 2007 http://www.hzjz.hr/skolska/ESPAD2007rep.pdf

IMBENICI POVEZANI SA ZLOUPORABOM DROGA Kimmel i Weiner, 1995: osobni: obiljeja linosti; socijalni imbenici Obiljeja linosti i ovisnosti Visoko izraeni: otvorenost ka iskustvima tolerancija na devijacije traenje uzbuenja ("sensation seeking") impulzivnost nekonvencionalnost buntovnitvo Obiljeja linosti i ovisnosti Razlozi uzimanja droga i status identiteta: ee kod onih u statusu difuzije identiteta nego zatvorenog identiteta; kod ostvarenog identiteta i moratorija: primarni razlog je znatielja Vei rizik kod onih koji oekuju da e im droga pomoi u boljem funkcioniranju

Nisko izraeni: socijalna inhibiranost motivacija ka postignuu religioznost Socijalni imbenici u razvoju ovisnosti Obitelj: primjer roditelja; neorganizirane obitelji; obiteljska klima ( roditelji okupirani osobnim problemima) Odnosi s vrnjacima ee konzumiranje uz prijatelje kojima su bliski i ijem odobravanju tee najvei pritisak vrnjaka za konzumiranjem droga u ranoj adolescenciji i prijelaz u srednju adolescenciju

imbenici u razvoju ovisnosti Brook i sur., 1992., meukulturalne slinosti u relevantnosti imbenika vea vjerojatnost konzumacije sredstava ovisnosti kod vee zastupljenosti svih rizinih imbenika ALI dovoljan je i jak utjecaj samo jednog imbenika posebno pozitivan utjecaj jednog aspekta kao zatita od drugih rizika (dobri odnosi s roditeljima tite od tetnog utjecaja vrnjaka)

12