UNIVERZITET U TUZLI RAZREDNA NASTAVA MASTER STUDIJ

KOMPARACIJA MONTESORI I SUMMERHILL KOLE

SADRAJ

1.UVOD .......................................................................................................................................................... 1 2.OSNIVANJE MONTESSORI I SUMMERHILL KOLA ...................................................................................... 2 3.NAMJENA MONTESSORI I SUMMERHILL KOLA ........................................................................................ 3 4.INTERAKCIJA IZMEU DJECE U MONTESSORI I SUMMERHILL KOLI ......................................................... 4 5.EVALUACIJA I OCJENJIVANJE U SUMMERHILL I MONTESSORI KOLAMA.................................................. 5 6.DA LI DE DJECA KOJA SU POHAALA MONTESSORI I SUMMER HILL PROGRAME MODI USPJENO PRILAGODITI JAVNIM KOLAMA U OBRAZOVNOM I SOCIJALNOM SMISLU ................................................. 6 7.DEMOKRATIJA, DISCIPLINA I KANJAVANJE U MONTESSORI I SUMMER HILL KOLAMA ......................... 7 8.RELIGIJA U SUMMER HILL I MONTESSORI KOLI........................................................................................ 8 9.ZAKLJUAK.................................................................................................................................................. 9 10.LITERATURA ............................................................................................................................................ 10

1.UVOD
Ovaj seminarski rad se bavi poreenjem nekonvencionalnih Montessori i Summerhill obrazovnih ustanova. Uporeen je nastanak kola, nastavne metode koje se koriste u kolama, disciplina, demokratija i sistemi kanjavanja i ocjenjivanja u kolama,kao i religijska naobrazba uenika. Dio seminarskog rada govori i o interakciji izmeu djece u kolama, kao i odnos uitelja, odgajatelja prema djeci u kolama. Takoer se vri poreenje i mogunost uklapanja djece iz Montessori i Summerhill kole u javno kolstvo. Seminarski rad takoer govori o samouenju kod Montessori kole i sticanju kolskih i radnih navika djece na dobrovoljnoj osnovi kod Summerhill kole. Cilj ovog seminarskog rada jeste da potakne na razmiljanje koliko slinosti i razlike izmeu ova dva nekonveniconalna sistema ine dobro ili loe u razvoju i odgoju djece u kompletne linosti u odnosu na sistem javnih kola.

2.OSNIVANJE MONTESSORI I SUMMERHILL KOLA

Marija Montessori je distriktu San Lorenco u Rimu na zahtjev bankara koji su eljeli da sprijee daljnje devastiranje zgrade od strane djece radnikih porodica osnovala 6. januara 1907. godine Djeiju kuu, italijanski-Casa dei Bambini. Rad Marije Montessori u Djeijoj kui se zansivao na materijalima koje je pripremala tokom rada u Ortofrenikoj koli. Montessori je u radu sa djecom nakon ukljuenja mnogih aktivnosti i obrazovnih materijala i zadravanja onih koji imaju punu djeiju panju zakljuila da djeca koja provode vrijeme u prostoru koji podrava njihov priodni razvoj imaju mo auto-edukacije. Marijin stariji kolega Britanski pedagog Aleksander S. Neill (1883-1973) osnovao je 1924. ili 1927. godine u engleskoj pokrajini Lyme Riges prvu Summerhill kolu. Neill je elio prilagoditi kolu djetetu, a ne dijete koli. Osnovna zadaa Summerhill kole je bila da izgradi sretnu osobu od djeteta, bez obzira na izbor karijere. U ljeto 1909. godine nakon kursa za oko 100. studenata o Montessori metodama edukacije djece Marija Montessori izdaje knjigu pod nazivom Nauna pedagogija. Knjiga Nauna pedagogija je prevedena na oko 20. jezika pod naslovom Djeija kua, a pod naslovom Otkrie djeteta je printana ponovo 1946. godine. Neill je svoja iskustva o Summerhill koli prenio u pisanu formu nakon 40. godina rada pod nazivom Slobodna djeca Summer Hill-a Proturijenost Summerhill kole i Montessori kole u startu se ogleda u dozvoli unitavanja kolske imovine Summerhill kole, odnosno opozicinom stavu Marija Montessori.

3.NAMJENA MONTESSORI I SUMMERHILL KOLA

Summerhill kola je namijenjena za djecu od 5. do 16. godina, dok Marija Montessori u knjizi Upijajui um smatra da je djete ve sa 3. godine sposobno da pohaa kolicu. Postoje mjeovite skupine djece razliite dobi: od 3. do 6. godina u predkolskoj grupi te od 6. do 9. i od 9. do 12. godina u kolskoj grupi. U Summerhill kolu se obino prima 35. djeaka i 30. djevojica koji su rasporeeni prema dobnim skupinama u odvojene nastambe sa kuepaziteljima. Uenicima se ne kontroliu sobe i sami ih raspremaju. Uenici u Summerhill koli nisu obavezni da dolaze na asove, raspored je napravljen vie radi uitelja. kolski plan i program u Summerhill koli je usklaen sa starosnom dobi uenika kao i njihovim interesovanjima. Prema knjizi The Montessori Method prevedene od strane Anne Everett George na engleski jezik i izdate u New York - u 1912. godine na stranici 49. opisana su sledea pravila Djeije kue : U Djeijoj kui panja je posveena obrazovanju, fizikom, moralnom razvoju djece. Ovaj rad se obavlja na nain prilagoen uzrastu djece. Djeija kua kao i Summerhill kola ima kuepazitelja. Montessori je u Djeijoj kui imala i lijenika. Metode pouavanja u Summerhill koli nisu bitne. U prvi plan se stavlja elja djeteta da eli uiti, dok Marija Montessori ima utvren metod koji se sastoji iz tri faktora: odgajatelja koji se vodi motom Montessori pedagogije Pomozi mi da mogu sam; Odgajatelji slue kao primjer, te imaju ulogu posmatraa i pomagaa; Poticajna okolina i Montessori materijali ine neraskidivu vezu. Iako je rad Marije Montessori prilagoen uzrastu djeteta u praksi grupe Montessori kole nisu homgenih godina.

4.INTERAKCIJA IZMEU DJECE U MONTESSORI I SUMMERHILL KOLI

Poticajna okolina Montessori kole djeca esto ulaze u meusobne dijaloge, te izgrauju osjeaj za meusobnu pomo i stiu meusobno povjerenje. Djeca u Montessori koli se oslanjaju jedni na druge tokom boravka u koli. Djete se tako ui da se oslanja na svoje sposobnosti ili sposobnosti svojih kolega u koli, a ne na uitelja pri rjeavanju problema. Sve grupne aktivnosti su spontane. U grupne aktivnosti spadaju : muzike aktivnosti, tjelesni i zdravstveni odgoj, zajedniki razgovor, obroci i neke aktivnosti na otvorenom. U Montessori razredima se posveuje panja individualnom, a ne grupnom uenju djeteta. Inividualnim nainom uenja eli se dati sloboda svakom ueniku za razvoj svog tempa usvajanja gradiva. Individualni nain uenja je pogodan za inkluziju djece sa smetnjama u razvoju, jer svako dijete ima svoju brzinu i ritam uenja, ba kao to je motivirano da razliite stvari ui u razliito vrijeme. Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju se poboljava razliitim Montessori materijalima naprimjer materijalom za razvoj psihomotorike. Nastava i knjige za djecu u Summerhill-u nije obavezna. Loa strana ove odredbe u Summerhill koli jeste da knjiga ne slui kao nastavni materijal i neka od djeca koja imaju 15. godina, nisu nikada proitali niti jednu knjigu, a neki ne znaju ni itati ni pisati. Neill smatra da u tome nema nikakvog problema i istie da je bolje biti sretni smetlar, nego li neurotini uenjak. Nill previe prostora daje djeijoj slobodi i ispoljavanju individualnosti, pa smatra da se djecu ni pod koju cijenu ne smije siliti ni na to pa ni da ue itati i pisati. Djecu treba navoditi da sama pristanu na ono to je najbolje za njih, a da tog moda trenutno nisu svjesna, ali im u drugu ruku stvara i jaa samopouzdanje, jer su poduzeli neto sami za sebe. Aktivnosti u Summerhillu zapoinju dorukom, nakon kojeg slijedi nastava do 13 sati. Nakon ruka je cijelo poslijepodne potpuno slobodno i djeca mogu raditi to god hoe; jednostavno uivati u igri i druenju. U kasno poslijepodne je ponovno nastava, a nakon veere slijede razne aktivnosti. Odreenim danima organiziran je posjet gradu, u kupovinu ili kino, kazaline predstave, zabave, satovi itanja, a posebno je vana subota kojom se odravaju ope sjednice. Djeca u Summerhill kolama se skoro daju odrijeene ruke kako da planiraju svoj dan, ali raspored raznih aktivnosti koji je prvenstvenu tu zbog uitelja i odgajatelja ukazuje na pojavu socijalizacije i interakcije izmeu djece u Summerhill-u jer mogu da se dogovaraju izmeu sebe koju aktivnost ele pohaati odreenog dana.
4

5.EVALUACIJA I OCJENJIVANJE U SUMMERHILL I MONTESSORI KOLAMA

Uitelji u Summerhill kolama nerado vre evaluaciju i ocjenjivanje svojih uenika. Evaluacija i ocjenjivanje uenika je prijeko potrebna aktivnost za one uenike koji ele nastaviti formalno obrazovanje. Pokazano je da abmbiciozni uenici nakon dugog perioda igranja usvajaju i savladavaju potrebno gradivo za prijemne ispite naprimjer za fakultet u 2. do 3. godine. Prilikom ocjenjivanja u Montessori koli ukljueno je i dijete i roditelji. Ocjene se daju i zapisuju za potrebe uenika, roditelja i kole. Praenjem djetetovih aktivnosti formira se dokumentacija u kojoj su oznaeni ciljevi koje dijete treba postii. Zajedno sa roditeljima uitelj procjenjuje da li je dijete savladalo odreenu vjetinu ili mu je potrebno jo dodatnog rada. Ukoliko je djetetu potreban dopunski rad na savladavanju gradiva uitelj ne vri presiju na uenika da to radi, ve omoguava ueniku da sam shvati. Uspjena evaluacija i ocjenjivanje djece proizilazi iz odnosa uitelja i roditelja. Montessori kola mi se ini studioznija u odnosu na Summerhill kolu jer djeca efektivnije dobijaju infomacije kako da nau rijeenje da iskoriste nauena znanja i vjetine za razliku od pojedinjene djece u Summerhill koli koja u 2. do 3. godine prouavaju sve vjetine i znanja koja su im potrebna za daljnje kolovanje. Marija Montessori smatra da nagrada, koja se osim u sistemu ocjena, u konevniconalnim

kolskim programima relativno rijetko daje, oduzima duhovnu spontanost djeteta.

6.DA LI E DJECA KOJA SU POHAALA MONTESSORI I SUMMER HILL PROGRAME MOI USPJENO PRILAGODITI JAVNIM KOLAMA U OBRAZOVNOM I SOCIJALNOM SMISLU
Jedinstven i unficiran odgovor na ovo pitanje nije mogue dati. Na pozitivan ili negativan ishod odgovora na ovo pitanje utiu uitelji i same kole bilo da se radi o Montessori ili Summerhill koli ili nekoj javnoj konvencionalnoj koli. U svakom sluaju nova sredina za dijete predstavljaju veliki izazov i promjenu. Socijaliziranje, dijalog, razmjena miljenja izmeu djece kako su zastupljeni kako u Summerhill kolama tako i u Montessori kolama kroz razliite aktivnosti sa naglaskom na individualan razvoj svakog djeteta. Vjerovatno e se veina djece koja dolaze iz ove dvije nekonveniconalne kole moi prilagoditi jer zna suraivati i dijeliti svoje miljenje i ideje sa ostalim uenicima. Djeca iz Montessori i Summerhill kole e vjerovatno biti mnogo samostalnija u odnosu na drugu djecu u javnim kolama i nee im teko padati da se samostalno rijeavaju svoje zadatke. Disciplina u javnoj koli bih mogla predstavljati problem za djecu iz Montessori i Summerhill kola zbog dominacije uitelja, krute discipline koju proizvodi veinom frontalna nastava. Za djecu iz Summerhill-a i ureeni asovni sistem koji zahtjeva prisustvo bih mogao predstavljati problem. Ali u veini sluajeva djeca iz obje kole se uklapaju bez veih potekoa.

7.DEMOKRATIJA, DISCIPLINA I KANJAVANJE U MONTESSORI I SUMMER HILL KOLAMA

Subotom se u Summerhill kolama odravaju sjednice na kojima glas uenika vrijedi isto kao i glas uitelja. Djeca se ue samoupravljanju. Prema kola Summerhill novi pogled na djetinjstvo; Zagreb: Pitija stranica 52. djeca na sjednicama dobijaju informacije o vanosti direktne demokratije, a ne predsatvnike koja vlada u politikim sistemima. Neill se slae da je direktna demokratija mogua u malim zajednicama, ali i tvrdi da djeca samoupravljanjem stiu znanje o pravednosti, praktino rade na administrativnim i govornikim sposobnostima. Summer hill nije anarhina i raspojasna kola u njoj se odgajaju slobodna djeca, koja upravljaju svojim drutvenim ivotom. Problem samoupravljanja se oituje u potrebi ravnotee izmeu starije i mlae djece, jer mlau djecu ne zanima samoupravljanje ili nisu dovoljno drutveno zrela. Starija djeca koja su odgojena u Summerhill-u slue da pokau ideju samoupravljanja mlaoj djeci. Demokratija u Montessori kolama se ogleda slobodnom voljom uenika u izboru Montessori materijala i didaktikih sredstava, sedminim roditeljskim sastanicma sa roditeljima, kao i saradnji djeteta, roditelja i uitelja pri ocjenjivanju i evaluaciji istog. Nill je protiv svih oblika autoriteta, pa kae da roditelji grijee govorei djeci ta je dobro, a ta nije, jer smatra da djete treba da naui samo da upravlja svojim ponaanjem i tako ui ta je dobro - ispravno, a ta nije. Nill je praktikovao privatne asove kao terapiju u obliku razgovora sa uenicima u svrhu rijeavanja nekih problema koje je uenik imao (krae, bjeanje). Ovi asovi su individualni i nisu obavezni . Uenik ih je pohaao po potrebi. Nill je insistirao da dijete trai samo privatne asove kako bih rijeavalo svoje problem. U koli Summerhill nema kanjavanja i djeca ipak imaju osjeaj za mjeru. Marija Montessori se u svojoj koli koristi pedagokim metodom posmatranja koji ima za osnovu slobodu djeteta, a sloboda djeteta predstavlja njegovu aktivnost. Marija Montessori se zalae za disciplinu koja se ne ograniava na kolsku sredinu ve se i protee na drutvo. Djeca su radoznala i prvi dani za uiteljice su najtei jer moraju na osnovu posmatranja metodm This way odnosno da naue djete da aktivna disciplina ne predstavlja imobilnost za dobre aktivnosti i za loe aktivnosti pokretljivost djeteta, kao to je sluaj sa starim disciplinskim postupcima. Marija Montessori smatra da dijete ne treba ni nagraivati ni kanjavati. Po miljenju Marije Montessori najbitnije je da dijete usvoji tzv. kontrolu greke odnosno da greku samo prepoznaje i da je u buduim aktivnostima otklanja. Disciplina se postie kroz druenje sa drugom djecom, a ne govorei djetetu da je nedisciplinovano.
7

8.RELIGIJA U SUMMER HILL I MONTESSORI KOLI

Marija Montessori smatra da je vjera- religija od ranog djetinjstva veoma bitan faktor odgoja svakog djeteta. Ciljevi religijskog odgoja Marije Montessori su da se dijete uvede u tajnu ivota koji je dar, kao i odgoj djeteta u vjeri. Prema knjizi Alexander S. (2003); Slobodna deca Summerhill-a; Beograd: Logos Art stranica 178. u Summerhill-u se ne praktikuje religijska naobrazba. Neill se ne protivi religiji, ali vidi njene nedostatke, a to su: bijeg od odgovornosti, ograniavanje ljudske slobode i traenje opravdanja mimo ljudskog bia. Neill smatra da pribjegavamo religiji iz straha. Prema njemu iz religije se pojavljuje misticizam s kojim se djeca ne bih trebala optereivati.

9.ZAKLJUAK
Obje kole su sline jer rade na razvijanju individualnosti, samouenja kod djece, ali se koriste razliitim metodama rada pri odgoju djece. U Montessori koli kao i konvencionalnim kolama je neprihvatljivo izostajanje sa nastave, a ova pojava u Summerhill koli je opeprisutna. Iako Neill govori da su neka djeca ak i plakala ukoliko nisu mogla prisustvati nastavi. Pravilo koje govori da djeca ne moraju pohaati nastavu moe loe uticati na izgradnju radnih navika djeteta. Sam Neill je istaknuo da se Summerhill kola teko nosi sa problematinim uenicima koji dolaze u kolu u starijim godinama. Takoer mi neloginost predstavlja nesistematinost uenika pri radu koja se moe pojaviti zbog neobaveznog prisustva nastavi. Nije mi jasna i ne mogu odobriti pripremu naprimjer fakultet u roku od 2. godine nekog uenika Summerhill kole. Oigledno je da Summerhill ne cijeni metodiku u svom radu. U zborniku priloga o Summerhillu, pod nazivom Summerhill: za i protiv
iz 1970. godine Max Rafferty osuuje Summerhill kolu i prirodno obrazovanje koje je po njemu nastalo pojavom pisma u dananjoj civilizaciji nema svrhu. Montessori i Neill su osuivali sistem ocjenjivanja, ali ipak u obje kole postoji prvenstveno zbog daljnje naobrazbe aka u nekim drugim obrazovnim institucijama. Montessori i Neill su proturijeni kada je rije o religijskom odgoju djece. Neill ne pridaje veliku panju knjizi kao didaktikom sredstvu dok Montessori ima razvijen itav niz materijala. Ipak, obje kole i danas postoje i rade. Summerhill koli je 1999. godine prijetilo zatvaranje iz koje je prie nastao i BBC dokumentarac po nazivu kole koji govori o borbi uenika i nastavnog osoblja za demokratsku kolu. Ogranci Montessori kole i Summerhill kole su rasprostranjeni po SAD, Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji kao i Europi. U Zenici je osnovana predkolska ustanova Mala kretivna kola koja radi po Montessori principima. Udruga Slobodna kola osnovana je 2008. godine i smjetena je u Karlovcu u Hrvatskoj.

10.LITERATURA
1. The Montessori Method (1912.)prevod na engleski Anne Everett George ; New York http://digital.library.upenn.edu/women/montessori/method/method.html ( 15.10.2013.) 2. Neill, Alexander S. (1999.); kola Summerhill novi pogled na djetinjstvo; Zagreb: Pitija 3. Alexander S. (2003.); Slobodna deca Summerhill-a; Beograd: Logos Art 4. Samerhil za i protiv (1982.), zbornik priloga o Sumerhillu, Beograd: Prosveta 5. Pedagogija Marije Montessori Seminarski rad; Suzana Ai, Natalia Kovaevi, Petra Mikuljan, Tanja Stipe; STUDIJ: Engleski jezik i knjievnost, Njemaki jezik i knjievnost; Nositelj kolegija: dr. phil. Kornelija Mrnjaus, docent ; Rijeka 2010. http://arhiva.ffri.hr/datoteke/kmrnjaus/ascic_kovacevic_mikuljan_stipec_seminarskirad_p edagogijamariemontessori.pdf (15.10.2013.) 6. Summerhill school BBC dokumentarac http://www.youtube.com/watch?v=YpOLkQLGq_E (14. 09. 2013.) 7. Summerhill udruga u Hrvatskoj razgovor: http://drumtidam.info/iz-ormara/sve-u-svemu/2111-slobodna-kola-summerhill-uhrvatskoj (14.10.2013.) 8. Montessori predkolska ustanova u Zenici : http://malakreativnaskola.com/aktuelnosti.html (14.10.2013.) 9. Komparacija Summerhill i Montessori kole http://www.slideshare.net/vogui13/comparativo-summerhill-montessori (17.10.2013.)

10

10. http://www.udrugapuz.hr/montessori2.htm (19.10.2013.)

11