Prirucnik Za Nastavnike 6 Razred

Prirunik 7
Bosanski jezik i knjievnost
A. Verlaevi & V. Ali
Azra Verlaevi Vesna Ali
PRIRUNIK 7
(Metodiki prirunik za nastavnike - uz itanku 7 i Na jezik 7)
Prirunik 7
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i knjievnosti u sedmom razredu devetogodinje osnovne kole
Upoznavanje s itankom 7
Struktura udbenikih jedinica u itanci 7
Upoznavanje s Naim jezikom 7

Struktura udbenikih jedinica u Naem jeziku 7
Upoznavanje s lektirnim naslovima
Neka vas misao Marcela Prousta (Marsel Prust), velikana francuske knjievnosti, ohrabri da irom otvorite vrata novim svjetovima: Zahvaljujui umjetnosti, umjesto da vidimo jedan jedini svijet, ovaj na, mi vidimo kako se on umnoava; pa, koliko ima originalnih umjetnika, toliko nam svjetova stoji na raspolaganju.
Prirunik 7
KNJIEVNOST 1
Uzorak obrade nastavne jedinice: Usmena balada : Hasanaginica
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Hasanaginica usmena balada Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: usmena knjievnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, znaaj ljubavi u ivotu ovjeka, vanost porodice, razvijanje osjeaja za ravnopravnost uope, posebno za ravnopravnost spolova Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaajkama usmene narodne knjievnosti, balada kao epsko-lirska pjesma, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke u baladi, sadrajna analiza/ patrijarhalni i klasni sukobi (odnos aga i begova), epski i lirski elementi u baladi, kompozicija, slovenska antiteza Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralakih funkcija Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda itanja i pisanja, metoda raspravljanja Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i rad u grupama Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, kasetofon, audiozapis Uspavanke, audiozapis Hasanaginice, grafoskop, grafofolija ilustracije Hasanaginice iz itanke 7, flip artovi Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik, Meupredmetna: historija, geografija, muzika kultura
Prirunik 7
Tok izvoenja nastavnog sata Motivacijski dio asa:

Didaktika igra: Muzika i osjeanja Posluajte kompoziciju Uspavanka iz opere Hasanaginica kompozitora Asima Horozia. Kojim je muzikim elementima kompozitor izrazio osjeanja iskazana rijeima Uspavanke: Spavaj, spavaj, spavaj, sine, lijepi sanak snivaj, gdje ti majka tanku kou kroji, kou kroji, a godine broji. Spavaj, sine, lijepi sanak snivaj? Opera Hasanaginica nastala je prema najljepoj bosanskoj narodnoj baladi Hasanaginica. Izvorni naslov balade je alostna pjesanca plemenite Hasanaginice (alosna pjesma plemenite Hasanaginice). Objasnite originalni naslov ove balade. ta on nagovjetava? Alberto Fortis, putopisac, prvi zabiljeio baladu Hasanaginica (Alberto Fortis italijanski je putopisac iz 18. stoljea. U Rimu je kao mladi uio jezike i prirodne znanosti, proputovao je veliki dio Evrope, a osobito Italiju i Dalmaciju. Istraivao je prirodu, narodne obiaje i poeziju. Narodnu baladu Hasanaginica Fortis je objavio 1774. godine u Veneciji u svojoj knjizi Put po Dalmaciji. Od tada su se poeli nizati brojni prijevodi ove balade na razne jezike svijeta.)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Balada Hasanaginica pjeva o jednoj davnanjoj obiteljskoj tragediji. O kojoj? Interpretacija teksta:
Prirunik 7
Otkrijmo znaenje rijei: ljubovca voljena, supruga pender prozor mui uti gre ide uzatrage u nezavratak, unatrage ter pa kaduna gospoa knjiga oproenja brakorazvodno rjeenje koje je mogao dati samo kadija Na koji se dogaaj balada Hasanaginica koncentrira u prve dvije strofe?
ime je uvjetovana Hasan-agina odluka da ga Hasanaginica ne eka u dvoru bjelomu? ta vam o tome govore sljedei stihovi: On boluje od ljutijeh rana. Oblaze ga majka i sestrica, A ljubovca od stida ne mogla. Koga sve unesreuje ova Hasan-agina odluka? Zato Hasanaginica nije mogla posjetiti mua? Kome bi se zamjerila da je uspjela savladati svoj enski stid? ta se krije iza okrutne odluke Pintorovi-bega da ponovno uda sestru: a) osveta Hasan-agi jer je ponizio Hasanaginicu, a time i Pintorovi-bega, i/ili b) elja Pintorovi-bega da upravlja sestrinim ivotom? U emu je slinost izmeu Hasan-age i Pintorovi-bega? Naziru li se u baladi njihova osjeanja prema Hasanaginici? ta ih spreava da ih pokau i/ili iskau rijeima: a) muki ponos b) muki stid? Kako Hasanaginica prihvata odluku Hasan-age, a kako bratovu odluku? ta o tome saznajete iz ovih stihova? 1. Kad kaduna knjigu prouila, Dva je sina u elo ljubila, A dvje eri u rumena lica. A s malahnim u beici sinkom, Odjelit se nikako ne mogla. Ve je bratac za ruke uzeo, I jedva je s sinkom rastavio...
Prirunik 7
2. Aj, tako te ne elila, braco, nemoj mene davat za nikoga, da ne puca jadno srce moje, gledajui sirotice svoje! Hasanaginica na veoma dirljiv nain iskazuje svoja majinska osjeanja. Kako to ini na poetku, kako u sredini, a kako na kraju balade? Pronaite stihove u kojima je njena tuga zbog rastanka s djecom najsnanije izraena! Uporedite Hasan-agine rijei na poetku i na kraju balade: 1. na poetku balade: Ne ekaj me u dvoru bjelomu, ni u dvoru, ni u rodu momu! 2. na kraju balade: A to gleda junak Hasan-aga, Pak dozivlje do dva sina svoja: Hodte amo, sirotice moje, Kad se nee smilovati na vas, Majka vaa srca kamenoga! Kako Hasan-aga preivljava prolazak Hasanaginicinih svatova? ta ovoga puta zamjera Hasanaginici? Kako je Hasan-aga mogao promijeniti njenu sudbinu i sudbinu djece? Da li bi to utjecalo i na njegovu sudbinu? Ko je jo mogao promijeniti Hasanaginicinu sudbinu? Je li to mogla Hasanaginica? Objasnite zato tako mislite? Rad u grupama: 1. grupa Ova balada ima i svoju dramsku kompoziciju: uvod (ekspozicija), zaplet, kulminaciju i rasplet. Pronaite stihove u baladi Hasanaginica u kojima prepoznajete ove dijelove kompozicije. Objasnite svaki dio jednom reenicom. 2. grupa Za jezik i ritam narodne pjesme karakteristino je ponavljanje odreenih rijei, stihova ili veih cjelina, stalnih epiteta, arhaizama. Pronaite u baladi Hasanaginica epitete, stalne epitete, ponavljanja, arhaizme. 3. Odredite temu i ideju pjesme. 4. Grafiki prikaite Hasanaginicina osjeanja bola od poetka pa do kraja balade. Objasnite i rijeima uzlaznu i/ili silaznu putanju njenih osjeanja. Prezentirajte svoje radove ostalim uenicima. Prodiskutirajte rezultate svojih istraivanja.
Prirunik 7 Sinteza:
Balada je kraa usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih, lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj rijei balare plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima usmena balada pjeva najee su: djevojka zle sree, dvoje zaljubljenih koje je smrt rastavila, nesretni suprunici i roditelji, razliiti sukobi u porodici... Radnja balade duboko je proeta emocijama, to je ini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada gotovo su uvijek ene, a rasplet je po pravilu tragian. Slavenska antiteza je vrsta poreenja. To se poreenje sastoji iz tri dijela: pitanja, negacije toga pitanja i odgovora na postavljeno pitanje. Takvo poreenje susreemo u narodnoj poeziji slavenskih naroda, pa se zato i naziva slavenskom antitezom. Ovo je slavenska antiteza iz balade Hasanaginica: to se bjeli u gori zelenoj? stihovi kojima se postavlja pitanje; Al je snijeg, al su labudovi? Da je snijeg, ve bi okopnio, stihovi kojima se daje negativan odgovor; labudovi, ve bi poletjeli. Nit je snijeg, nit su labudovi, stihovi kojima se daje odgovor na pitanje. nego ator age Hasan-age.
Zavrni dio sata:

Prepoznajte epske i lirske elemente u baladi i zakljuite ta je to balada. Prisjetite se i neke druge vama poznate narodne balade. Domaa zadaa: Okarakterizirajte lik Hasanaginice. Posebnu panju obratite na njezin odnos prema djeci, muu, bratu. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
Prirunik 7
2
Uzorak obrade nastavne jedinice: Narodna romansa: Hadi Musi Meho
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Narodna romansa: Hadi Musi Meho Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja usmene knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjeaja za pravdu, razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema usmenoj i pisanoj rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, istinoljubivost kao vrijednost, vedri narodni duh kao vrijednost Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki usmene narodne knjievnosti, osobenosti anra narodne romanse, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti romanse, sadrajna analiza, epski i lirski elementi u romansi, kompozicija, uoavanje razlika i slinosti izmeu balade i romanse Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih funkcija/ razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, razvijanje smisla za humor duhovitost
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz itanke 7, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik, Meupredmetna: historija, muzika kultura
Prirunik 7

Didaktika igra: Ja sam maska... Jedan uenik je maska i pokuava mimikom i pokretima predstaviti razliite osobine ljudi: stid, bahatost, njenost, grubost, radoznalost, skromnost, hvalisavost... Ostali uenici pogaaju ta maska eli predstaviti. ta je to hvalisavost? Znate li koju aljivu anegdotu o nekom hvalisavcu? Kako hvalisavost esto zna zavriti?
Glavni dio sata:

Najava teksta Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: U ovoj se pjesmi susreemo s temom o vragolastoj djevojci! Koji postupci Crniia Ajke potvruju da ona to i jeste? Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: ljuba supruga pretil debeo ogin ogo, konj ejrek komad, etvrtina Hadi Musi Meho ezne za djevojkom Crniia Ajkom. Je li on uvjeren da e lahko obljubiti Ajkino lice? ta vam o tome govore prvi stihovi pjesme: Hvalio se Hadi Musi Meho u kafani meu jaranima: enjen njesam, eniti se neu, dok ne vidim Crniia Ajku, i dok njeno lice ne obljubim?
Prirunik 7
Koristei Mehinu neopreznost i lahkovjernost, Ajka ga postepeno razoruava da bi se na kraju ove igre Meho naao vezan za tanahnu jelu. Kako to Ajka radi, na aljiv i/ili grub nain? Da li se Ajka eli samo naaliti s Mehom, ili ima na umu i pouiti ga neemu? Motiv djevojakog preruavanja, Ajkinog preruavanja u odjeu Hadi Musi Mehe, zavrni je napad na ponos mladog momka. O kakvoj promjeni u njegovom raspoloenju svjedoe ovi stihovi: Bre meni moja brao draga, odrjete mi prebijele ruke, davno su mi nokti pocrnili, da me j vezo Kostr harambaa, ne bi mene ovako pritego, ko to danas Crniia Ajka? ta Crniia Ajka preruavanjem eli postii? Uporedite takav slijed dogaaja s uvodnim stihovima pjesme. ta je Hadi Musi Meho mogao nauiti iz Ajkinih postupaka? Sinteza: Kojoj vrsti pjesama pripada ova pjesma? Uoavamo da pjesma ima fabulu i likove, ali da su u njoj istovremeno naglaena i osjeanja glavnih likova. Dakle, u pjesmi Hadi Musi Meho meusobno se proimaju epski i lirski elementi. Epsko-lirske pjesme koje su vedre i ponekad aljive zovu se romanse. Romansa je pjevana na slian nain kao i balada, ali vedrijim tonom. Vedrina je temeljna crta romanse, ona pjeva o ljubavi veselo i razdragano.
Zavrni dio sata:

Odredite epske i lirske elemente u romansi i zakljuite ta je to romansa. Domaa zadaa: Djevojka svee momka kanjavajui ga za njegovu hvalisavost i lahkovjernost. Kako biste okarakterizirali ponaanje djevojke: kao vie osvetoljubivo ili kao vie vragolasto? Zato? Ilustrirajte stihove: Mili Boe uda na svijetu. Mehin ogo, ali nije Meho, po odjelu, Hadi Musi Meho po ljepoti, Crniia Ajka. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
10
Prirunik 7
3
Uzorak obrade nastavne jedinice: Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akam pada
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akam pada Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja usmene knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema sevdalinci Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaajkama sevdalinke, motivi, osjeanje, raspoloenje, unutranja rima u stihovima, melodinost i harmoninost sevdalinke, vizualni i akustiki/auditivni elementi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti razliitog izraavanja emocionalnog doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolija- ilustracija teksta iz itanke 7, (grafoskop ili bim-projektor), kasetofon i audiozapisi sevdalinki Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik Meupredmetna: Muzika kultura
11
Prirunik 7

Didaktika igra: Volim pjesmu... Uvjebajte kod kue (oni koji to ele) pjevanje jedne sevdalinke po vlastitom izboru, a potom u razredu uz audiozapis i otpjevajte (karaoke). Neka neko od uenika uestvuje u ovom karaoke programu s audiozapisom sevdalinke Ima l jada ko kad akam pada. Proglasite najboljeg interpretatora sevdalinki. U koju vrstu muzike spadaju ove pjesma? Kako ih zovemo? Poznajete li nekog izvoaa sevdalinki? Uz koje se instrumente najee izvodi sevdalinka? (Saz je stari iani muziki instrument s dugom drkom. U naim krajevima u XIV i XV stoljeu sijelo se nije moglo zamisliti bez saza i sevdalinke. Saz je postepeno potiskivan harmonikom, koja nije bila primjerena nainu pjevanja sevdalinke, to je utjecalo na izmjenu naina njena pjevanja.)
Glavni dio sata:

Najava teksta Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Mak Dizdar jednom je prilikom zabiljeio kako sevdalinka blista ista kao biser izvaen iz koljke sa dna tajanstvenog mora. Potraimo taj blistavi biser i u ovoj sevdalinci! Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: akam predveerje, prvi mrak saz starinska tambura s dugom drkom jacija doba oko dva sata poslije zalaska sunca kada se obavlja istoimena muslimanska molitva adrvan vodoskok sa bazenom od mermera ili betona gonde mome Prepoznajmo blistavi biser s tajanstvenog dna djevojakog srca, u djevojakoj ljubavnoj enji. Za koje se doba dana vezuje? 12
Prirunik 7
Koji stihovi iskreno iskazuju ljubavni nemir u vrijeme kad akam pada? ta upotpunjuje taj nemir? Koji motivi? Kakvi su to tanahni adrvani? Svaki stih u pjesmi, osim prvog i dva posljednja, ini zasebnu pjesniku sliku. Koje su to pjesnike slike? Koje pjesnike slike moete vidjeti, a koje moete uti? Pjesma odie unutranjom enjom i nemirom. Saznajte kako enja i nemir progovaraju u zavrnim stihovima pjesme: Milo moje da l jo misli na me? Milo gonde, da li misli na me? emu doprinosi ova unutranja rima: a saz bije u pozne jacije? Ovakvom unutranjom rimom pojaava se melodinost, sklad, harmonija pjesme. Uoite vizualne i akustike (auditivne) slike u pjesmi. Sinteza: Sevdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim sredinama Bosne i Hercegovine. Ime je dobila od turske rijei sevdah, koja oznaava ljubavnu enju, ljubavni zanos. Sevdalinke su najee sjetne jer pjevaju o neostvarenoj ljubavi, o ljubavnom bolu i enji. Uvijek su snano emocionalno obojene. Stvarane su i pjevane na djevojakim i momakim sijelima, u avlijama, baama, na teferiima... Popularnosti sevdalinke doprinosilo je njeno muziko izvoenje. Sevdalinke esto iskazuju enju za rodnim krajem, pjevaju o gradovima, planinama, rijekama nae domovine. Rije sevdalinka dovodi se u vezu i s arapskom rijeju sawda, to znai crna u. Stari arapski i grki lijenici smatrali su da crna u, kao jedna od etiri osnovne supstance u ljudskom organizmu, utjee na emocije i izaziva melanholino raspoloenje.
Zavrni dio sata:

Uz tonski zapis horski otpjevajte ovu lijepu sevdalinku. Nauite njen tekst jer ete je tako sauvati od zaborava. Domaa zadaa: Pronaite u rjeniku znaenje rijei melanholija i ustanovite kako ritam pjesme Ima l jada ko kad akam pada utjee na raspoloenje slualaca? Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
13
Prirunik 7
4
Uzorak obrade nastavne jedinice: Romska pjesma : elem, elem
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Romska pjesma: elem, elem Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema muzici, razvijanje osjeaja za jednakopravnost i uvaavanje razliitosti Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaajkama usmene narodne knjievnosti, upoznavanje sa romskom knjievnou, romska lirska pjesma himna, motivi, osjeanje, raspoloenje, melodinost, harmoninost Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih funkcija, upoznavanje osobenosti razliitog izraavanja emocionalnog doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja, demonstracija, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: individualni, individualizirani, frontalni Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, videotop/bim-projektor, videozapis pjesme, grafoskop i grafofolija sa ilustracijom iz itanke 7
Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura Meupredmetna: muzika kultura, historija, likovna kultura, TiZO
Tok izvoenja nastavnog sata
14
Prirunik 7
Motivacijski dio asa:

Narodi i obiaji! Videozapis: romska himna (elem, elem) Vjetina sviranja razliitih instrumenata postala je jedno od prepoznatljivih obiljeja romskog naroda. Koje instrumente Romi najradije sviraju? Koje je obiljeje romskog ivota prepoznatljivo na romskoj zastavi?
Glavni dio sata:

Najava teksta: Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Himna je sveana pjesma. Pjesma elem, elem (u prijevodu Iao sam, iao) je romskom himnom proglaena na prvom Svjetskom kongresu Roma 1971.godine u Londonu. Interpretacija teksta: ta nam o tradiciji Roma govori prva strofa u pjesmi: Idem, idem na daleki put I upoznajem sretne Rome O Romi, odakle ste, Sa atorima pokraj sretnih puteva? ? ta o dogaajima iz prolosti romskog naroda saznajemo iz romske himne elem, elem? ta ti tome govore stihovi: Imao sam nekada veliku porodicu, Ali crne legije su ih ubile.? Romi su meusobno veoma sloni i nikada nisu vodili osvajaki rat. Zajednice Roma biraju svoga kneza koji o njima brine. ta o slozi i eljama romskog naroda saznaje iz ovih stihova: Sada je vrijeme, ustanite Romi svi, Dii emo se visoko, ako se potrudimo.? Romska himna poznata je pod raznim imenima: Gelem, Gelem; elem, elem; Romale Chavale... Ovo je tekst himne na romskom jeziku:
15
Prirunik 7 GELEM, GELEM
Gelem, gelem, lungone dromensa Maladilem bakhtale Romensa A Romale katar tumen aven, E tsarensa bahktale dromensa? A Romale, a Chavale Vi man sas ek bari familiya, Murdadas la e kali legiya Aven mansa sa lumniake Roma, Kai putaile e romane droma Ake vriama, usti Rom akana, Men khutasa misto kai kerasa A Romale, a Chavale U jezik Roma (e Romani hib) je tokom njihovog selilakog ivota prodro veliki broj stranih rijei koje su bogatile njegov rjenik. Da bismo stekli dojam o zvunosti i ljepoti romskog jezika, evo nekoliko rijei: na romskom brojevi od jedan do pet glase: jekh, duj, trin, shtar, pandz. Evo i jedne romske djeije brojalice: Haklo Baja, lija pire raja, hukli bori, lija piri beli. Romski jezik je obogatio ivopisne rjenike neknjievnih govora. Neke od ovih pozajmicama iz romskog jezika su halisati (jesti), oguglati (ogluiti)... Sinteza: Himna je sveana pjesma. U poetku je oznaavala svaku pjesmu (u prijevodu znai pjesma, hvalospjev), a neto kasnije pjesmu posveenu bogovima, herojima i prirodi. Danas veina naroda ima svoju himnu. To su nacionalne himne, one su rodoljubive / patriotske / domoljubne sveane pjesma koje veliaju povijest, tradiciju i slavu jednog naroda. Zavrni dio sata: 1.Ilustrirajte romsku nonju. Moe to biti i tradicionalna narodna romska nonja ali i modernistika. Ako ste u prilici moete nekoga, ukrasiti, dotjerati detaljima koji su karakteristini za romsku nonju (rua u kosi, iroka romska suknja...). 2.Nauite romsku brojalicu iz itanke 7. Obogatite je pokretima ruku, nogu glave... Domaa zadaa: Saznajte jo neke melodine rijei u romskom jeziku. Potraite neku zbirku romske poezije i istraite kojim temama se najee bavi. Koje je obiljeje romskog naina ivota prepoznatljivo na romskoj zastavi?
16
Prirunik 7
Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
17
Prirunik 7
5
Uzorak obrade nastavne jedinice: Ljetopis Mula Mustafe Baeskije
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Ljetopis Mula Mustafa Baeskija Struktura i tip sata: usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijati sposobnosti za uoavanje lijepog i vrijednog u knjievnim djelima, razvijati ljubav prema domovini, upoznavati se sa njenom historijom, ljudima i dogaajima Obrazovni: Ljetopisac Mula Mustafa Baeskija, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti ljetopisa, objektivni i subjektivni elementi, hronoloki zapis dogaaja, hiaja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u tekstu, vrijednost ljetopisa za historiju zemlje Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, formiranje i izgraivanje mentalnih i komunikativnih sposobnosti, logikog miljenja i zakljuivanja koordinacija govornog izraza i imaginacije, imaginacije i govornog izraza, razvijanje sposobnosti uoavanja,
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, poredbena metoda, Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, Ljetopis Mula Mustafa Baeskija, kolski ljetopis, kreda, biljenica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: historija, geografija
18
Prirunik 7

Sve to se zabiljei ostaje! Razgledajte kolski ljetopis, razgovarajte o podacima koji su u njemu zabiljeeni, o fotografijama... ta je bilo tako znaajno u proteklim kolskim godinama u vaoj koli da je zavrijedilo da bude zabiljeeno u kolskom ljetopisu? Ko je vodio ljetopis u vaoj koli? Razmislite i prokomentirajte uvodne rijei jednog ljetopisca (Baeskija: Medmua), a koje glase: Ovdje u biljeiti datume nekih dogaaja koji se zbie u gradu Sarajevu i Bosanskom ejaletu, jer sve to se zabiljei ostaje, a sve to se pamti nestaje. (Mula Mustafa Baeskija (17321809) bonjaki je ljetopisac roen u Sarajevu u kome je proveo cijeli svoj ivot. O njemu znamo samo ono to je sam o sebi zabiljeio u svom Ljetopisu. Bio je narodni pisar, vjerouitelj u mektebu, slubenik Gazi Husrev-begovog vakufa, imam jedne sarajevske damije. Pisarska djelatnost navela ga je da zapone svoj Ljetopis, a zapoeo ga je sjeanjem na dogaaje koji su se zbivali deset godina ranije. Za Baeskiju kau da je pisao na turskom, a mislio na bosanskom jeziku. Isticao je da je bosanski jezik ljepi od arapskog, turskog ili perzijskog jezika.)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Od marta 1756. godine Mula Mustafa Baeskija u svom je Ljetopisu biljeio mnoge vane dogaaje u Sarajevu i Bosni, te je ostavio opsean zbornik biljeki na turskom jeziku. Ljetopis je znaajan izvor za historiju Sarajeva iz druge polovine 18. stoljea.
19
Prirunik 7
Baeskija je objektivno zapisivao sva vanija zbivanja, pri emu je pokazivao izrazit pripovjedaki dar u koji je utkana tradicija narodnog pripovijedanja.
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: temuz sedmi mjesec po hidretskom kalendaru muharem prvi mjesec u hidretskom kalendaru, ima 30 dana i u njemu je zabranjeno ratovati Abaciluk Abadiluk, dio grada u kojem su smjetene krojake radnje zabiti policija, panduri paa titula turskih uglednika i vojnih lica zilhide dvanaesti mjesec u hidretskom kalendaru Do kojih smo podataka doli iz prvog Baeskijinog zapisa? Baeskija precizno, tano i vjerno biljei dolazak kuge u Sarajevo, njeno irenje periferijom grada, biljei taan podatak koliko je ljudi umrlo od kuge, koliko je godina kuga harala Sarajevom... Tu je stravinu poast opjevao i u svojoj pjesmi Pjesma o haranju kuge. Proitajte pjesmu a zatim uporedite podatke iz zapisa i podatke iz pjesme. Utvrdite slinosti i razlike izmeu zapisa i pjesme. ta smo saznali o zbivanjima u Sarajevu 1180. godine po Hidri (9. VI 176629. V 1767)? Za koga su bitni podaci o dogaanjima u Sarajevu te godine: a) za historiju Bosne, b) za sve stanovnike Sarajeva, c) za ljetopisca, d) za sve koje zanima i Sarajevo i Bosna? 1180. godina po Hidri, zapravo je 1766. godina po naem (gregorijanskom) kalendaru. Istraite koja je razlika izmeu ova dva raunanja vremena! Potraite u enciklopediji odgovore na sljedea pitanja: 1. Kada zapoinje hidretski kalendar? 2. ta je to gregorijanski kalendar? Baeskija je objektivan, pouzdan ljetopisac. No, on je esto u Ljetopisu iznosio i svoje negodovanje prema vlastodrcima i tako izraavao i miljenje irokih slojeva sarajevskog stanovnitva. elio je biti glas obespravljenih i siromanih. Prepoznajte taj glas u ovom odlomku iz Ljetopisa! Baeskija je esto koristio narodne predaje i prie da bi p otkrijepio svoje tvrdnje. U Ljetopisu se nalaze i kratke narodne prie religioznog ili pounog karaktera koje se obino zavravaju na neoekivan nain. Zovu se hiaje (hikaje). Jednu hiaju imate pred sobom.
20
Prirunik 7
Kako je ovjek iz ove hiaje iskuavao enski jezik? U kojoj je mjeri prihvatljivo ovakvo razumijevanje enskog jezika? Prouite piev jezik. Uoite arhaizme (zastarjele rijei i izraze). Sinteza: Ljetopis je vrsta knjievnog djela u kojem se vjerno, objektivno biljee stvarni dogaaji u odreenom vremenskom periodu i na odreenom lokalitetu. U ljetopisu se uz objektivne injenice ponekad javljaju i pievi subjektivni stavovi. Dogaaji se biljee hronolokim slijedom. Baeskijin Ljetopis danas se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Sastoji se od 165 listova, formata 19 x 27 cm. Na konom povezu utisnuti su ornamenti sastavljenih krunica. Hiaja (hikaja) je kratka narodna pria religioznog ili pounog karaktera koja esto ima neoekivan kraj.
Zavrni dio sata:

Suvremeni bosanskohercegovaki pisac Abdulah Sidran slavnome je ljetopiscu Baeskiji posvetio jednu svoju pjesmu. Proitajte dijelove ove pjesme i razgovarajte o pjesnikovim zapaanjima, ali i raspoloenjima. BAESKIJA Jutros je, usred ljeta, snijeg pao, teak i mokar. Plau zaprepatene bae. Biljeim to i utim, jer svikao sam na uda. Vidim, kroz okna duanska, zabrinuta prolaze lica, i nijema. Kamo e stii, Boe, koji sve zna? (...) Tako je neko (i to stoji zapisano), crvena kia lila ponad grada, pometnja i strah rasli ko korov. A malo je zdravih u gradu dua. (...) Abdulah Sidran Zbog ega je u ovoj pjesmi jae izraen subjektivni stav prema temi nego u Ljetopisu? Ipak, ima neto po emu su slini zapisi iz Ljetopisa i ovi odlomci iz pjesme. ta je to? Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
21
Prirunik 7
6
Uzorak obrade nastavne jedinice: Oslo pod snijegom (Isidora Sekuli)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Oslo pod snijegom Isidora Sekuli Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doivljaja prirode kao vrijednosti, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uoavanje ljepote
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim nauno-knjievnim vrstama, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi u opisivanju, Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, izgraivanje estetskih vrijednosti,
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,rad u parovima Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, flomasteri, boje, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 7, grafoskop, kompas, plutani epovi, tanji ekseri, prozirna posuda s vodom, karta Evrope Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, jezik Meupredmetna: geografija, likovna kultura, fizika
22
Prirunik 7

Motivacijski dio asa: Didaktika igra: Gdje je taj Sjeverni pol? (Priprema: kompas, plutani epovi, tanji ekseri, prozirna posuda s vodom.) Kao to znate, crveni se vrak metalne igle na kompasu uvijek okree prema Sjevernom polu, jer ga on privlai svojim magnetom. U ovu se aroliju moete uvjeriti i sami. Napravite svoj mali kompas: kroz plutani ep paljivo provucite tanji ekser i stavite ga da pliva u posudi s vodom. Ako se elite uvjeriti je li va kompas ispravan, uporedite smjer koji pokazuje ekser sa smjerom kazaljke na pravom kompasu! Koja strana kazaljke na kompasu pokazuje jug? Treba li pticama kompas da bi pronale jug? Poimo mi ipak na sjever. Tamo je jedan grad pod snijegom!
(Isidora Sekuli (18771958) srpska je spisateljica koja je govorila sedam jezika, izvanredno poznavala knjievnost i umjetnost. Bila je prva ena akademik u Srbiji. ivjela je povueno, u svijetu knjiga, bez porodice koju je rano izgubila. Mnogo je putovala, bila je u Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj, Skandinaviji, Rusiji, Africi, Maloj Aziji... Napisala je djela: Saputnici, Pisma iz Norveke, akon Bogorodiine crkve i dr. U jednom intervjuu Isidora je izjavila: Volim tiinu. (...) Ako neto vredim, neka kau posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne elim da me hvale.)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Oslo pod snijegom Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Putopisna proza Pisma iz Norveke zasigurno su najbolje prozno djelo Isidore Sekuli u kome spisateljica potvruje izotrenost svoga zapaanja, svoj prefinjeni smisao za detalje koje savreno precizno smjeta u svoje izrazito emocionalno obojene slike nekog krajolika.
23
Prirunik 7
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: bizarni udni, neobini portfelj slubena torba, torba za spise tociljati se klizati se na ledenoj stazi tociljajke uglaane staze na snijegu, ledene staze odjedared odjednom
U ovom odlomku iz putopisa Isidora Sekuli opisuje Oslo u zimskim danima. Oslo je glavni grad Norveke u ijim se granicama nalaze prostrani otvoreni prostori i brojni parkovi koji svojim zelenilom i prozranou otkrivaju bezmjernu ljepotu i snagu prirode. Kojim slikama u zimskom krajoliku spisateljica posveuje posebnu panju? Kojim su emocijama obojene te slike? Koje su vam slike ovoga grada pod snijegom prepoznatljive, a koje nove? Zato? Koji motivi tekst ine posebno dinaminim? Po emu je zanimljiv gradski prostor na kojem je smjeten spomenik pjesniku Velhavnu? Postoji li u vaem mjestu spomenik nekoj znamenitoj linosti? Kako pjesnici pokazuju ljubav svome gradu? Kako gradovi uzvraaju ljubav pjesnicima?
Rad u parovima: 1. Uzmite kartu Evrope, pronaite granice Norveke, pronaite Oslo. Koje boje preovladavaju na karti Norveke? ta to znai? 2. Izdvojite reenice koje opisuju ponaanje ljudi na snijegu. 3. Izdvojite reenice u kojima se opisuje odjea Norveana. 4. Prema karti Evrope nacrtajte izgled vanjskih granica Norveke, votanim bojama obojite planine, ravnice, more. Parovi izvjetavaju o svojim realiziranim zadacima Sinteza: Putopis je prozno knjievno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito opisuje neku zemlju, predio, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje svoje dojmove i osobne doivljaje s tog putovanja. Predmetom njegova interesiranja jesu prirodne ljepote, kulturno-historijske znamenitosti, ljudi, njihovi obiaji...
24
Prirunik 7
Zavrni dio sata:

Zamislite da se olovka u vaoj ruci sve vie zagrijava to due njome piete. Imate pet minuta da opiete va rodni kraj, jer za pet minuta neete moi vie da je drite u ruci. Vae biljenice zamijenite sa drugom/drugaricom u klupi i proitajte radove. Ko eli moe proitati svoj rad naglas. Domaa zadaa: U biljenicu ispiite pridjeve i imenice kojima se u navedenom odlomku putopisa Oslo pod snijegom opisuju ulice, breuljci, drvee, ograde, snijeg. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
25
Prirunik 7
7
Uzorak obrade nastavne jedinice: Dnevnik Ane Frank
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Dnevnik Ane Frank Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje empatije, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, osuda rata Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim nauno-knjievnim vrstama, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti dnevnika, objektivni i subjektivni elementi, hronoloki redoslijed biljeenja Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: individualan rad, frontalni, rad u grupama Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 7, Dnevnik Ane Frank, kreda, biljenica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: historija, likovna kultura
26
Prirunik 7
Kutak za tajne! Kome povjeravate svoje tajne o prvoj ljubavi, o nedoumicama, o nekim vaim problemima? Istai na flip chartu rijei Ane Frank: Nadam se da u se tebi moi povjeravati kao nikome do sada i nadam se da e mi biti velika potpora i utjeha. Da bih u mislima stvorila sliku bliskog bia za kojim eznem, elim da sam ovaj dnevnik bude to blisko bie, moja prijateljica i tu moju prijateljicu nazvat u Keti. Ana Frank Kome Ana povjerava svoje tajne? Kutak za tajne! Kako je Ana nazvala svoju novu prijateljicu? ta od nje oekuje? Imate li vi neki kutak za tajne?
Flip shart
Ana Frank autorica je jednog od najpoznatijih dnevnika na svijetu. Due od dvije godine Ana je u tajnom skrovitu jedne zgrade u Amsterdamu, u kom se skrivala za vrijeme progona Jevreja u Drugom svjetskom ratu, pisala svoj dnevnik. Nakon dvije godine Ana i njena porodica odvedeni su u koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije, Ana je umrla od tifusa. Anin otac, jedini preivjeli lan ove porodice, vratio se u Amsterdam, i nakon to je pronaao Anin dnevnik objavio ga je.
Glavni dio sata:

Najava teksta: Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: DNEVNIK ANE FRANK (odlomak) ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Za Anu je njen dnevnik bliska prijateljica kojoj eli povjeriti svoje najskrivenije misli i osjeanja. ta Ana povjerava svom dnevniku 7. marta 1944. godine? ta je trinaestogodinjoj djevojici prekinulo bezbrino djetinjstvo?
27
Prirunik 7
Interpretacija teksta: Proitajte jo jednom Anine rijei: Sad gledam na tu Anu kao na prijatnu ali vrlo povrnu djevojku. To je neka druga Ana koja je uivala u onom boanstvenom ivotu, a ne Ana koja je postala mudra meu ovim zidovima. Od ega je Ana postala mudra? Kakva bi Ana, zapravo, eljela biti: bezbrina ili mudra? Zato? A ta biste vi eljeli? Koje nove osjeaje Ana otkriva u tami svoga skrovita? Da je kojim sluajem Ana vama povjerila svoj recept za sreu, kako biste ga razumjeli? Proitajte ga jo jedanput i prokomentirajte! Izai napolje, u polja, uivaj u prirodi, u suncu, izai i pokuaj da ponovo nae sreu u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja jo preostaje u tebi i oko tebe i budi srena! Razmislite o receptu za sreu Anine majke: Misli na svu nesreu na svijetu i budi zahvalna to je i ti ne dijeli! Koju je nesreu Ana ipak morala podijeliti s drugima? Je li to mogla izbjei? Ima li ko pravo uiniti nas nesrenim? Neka vam Dnevnik Ane Frank poslui kao inspiracija za radionicu o ljudskim pravima. Rad u grupama: 1. grupa Na flip chartu nacrtajte ili ilustrirajte neka od osnovnih ljudskih prava (pravo na ivot, pravo na oba roditelja, pravo na zdravu okolicu, pravo na lijeenje, pravo na obrazovanje...) 2. grupa Na flip chartu napiite poruku svima onima koji svojim postupcima unesreuju l jude. Moete to propratiti i ilustracijama. 3. grupa Navedite i/ili ilustrirajte neka krenja ljudskih prava. 4. grupa Koja biste ljudska prava unaprijedili, kada biste bili u mogunosti? Ilustrirajte to! Razgovarajte s nastavnikom historije o Drugom svjetskom ratu, o stradanju Jevreja i o zloglasnom koncentracionom logoru Auvicu (Auschwitz). Ovu radionicu moete uraditi i na asu odjeljenske zajednice. Zabiljeite svoja saznanja o ovoj temi na flip chartu. Svoje radove izloite na zidove uionice ili kolskog hodnika.
Sinteza: Dnevnik je knjievno djelo u kojem se hronoloki opisuju dogaaji u kojima su autor ili autorica dnevnika uestvovali u odreenom periodu svog ivota. Dnevnik se moe svesti na precizno nabrajanje injenica iz ivota, a kod darovitih pisaca dnevnik moe biti tako pripovjedaki uoblien da predstavlja literaturu vrlo zanimljivu za itanje. Dnevnik se biljei iz dana u dan, sa svjeim opisima dnevnih dogaanja jer autor ili autorica dnevnika ele vjerodostojno ispriati svoj ivot i opisati vrijeme i sredinu u kojoj ive.
28
Prirunik 7
Zavrni dio sata:

Koji je va recept za sreu? Ispiite ga u svoje biljenice. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
29
Prirunik 7
8
Uzorak obrade nastavne jedinice: Pjesma o peru (Nerkesi)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Pjesma o peru Nerkesi Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu Obrazovni: stvaralatvo na orijentalnim jezicima, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme 14. i 15. stoljea, motivi, raspoloenje/atmosfera, stilske figure, izraajno itanje pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih i estetskih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, jezik Meupredmetna: biologija, likovna kultura, muzika kultura
30
Prirunik 7

Didaktika igra: Udahnimo ivot mislima! Prokomentirajte Baeskijin zapis iz Ljetopisa: ...sve to se zabiljei ostaje, a sve to se pamti nestaje. Prisjetite se nekih misli koje vas uvijek obraduju, ugriju vam srce. Poklonite tim mislima ivot kako ne bi nekada nestale zauvijek. Zabiljeite ih na flip chartu. Razgovarajte o vaim zapisima. Kada su vae misli oivjele? Ko im je udahnuo ivot? Kako se zove stilska figura koju smo upravo upotrijebili?
Glavni dio sata:

Najava teksta: PJESMA O PERU (Muhamed Nerkesi Sarajlija) (Muhamed Nerkesi Sarajlija roen je u Sarajevu oko 1584. godine. Vie obrazovanje stekao je u Carigradu. Radio je kao profesor medrese i kadija u vie mjesta u Bosni, u Carigradu, Solunu... Nerkesi je pisao i na turskom jeziku i ovom njegovom knjievnom djelatnou svrstavaju ga u sami vrh pjesnitva na turskom jeziku. Bio je veoma uspjean divanski pjesnik, stihovi su mu raspjevani, lepravi, matoviti.) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Pjesma je Nerkesiju posluila da iskae svoje misli o poeziji i pjesnicima. Pjesnikovo pero je samo naoko nijemo. Kada e ono progovoriti? U rukama pjesnika pero govori na poseban nain. Kakav?
Interpretacija teksta:
31
Prirunik 7
Slavuj je ptica koja je ljepotom svoje pjesme (zvuka i melodije) zadivila pjesnika. Pjesnike esto porede sa slavujima, a njihovu pjesmu s pjesmom slavuja. ta povezuje pjesnika i slavuja? Po emu se razlikuju pjesma pjesnika i pjesma slavuja? Svoju pjesmu pjesnici povjeravaju peru i ono istog asa pone() izvijati pjesme. Ono nam otkriva pjesnikovu duu, otkriva njegove tajne misli, osjeanja. Razmislite: Kada se pjesnici povjeravaju peru? Kada pjesnik eli sloiti glas sa svojim perom? Kada je na pjesnik odluio pozvati pero rijeima: Hodi sada, otponi pjesmu i sloi glas sa slavujem moje naravi? U ovoj su pjesmi iskazane misli o pjesnicima, o snazi i ljepoti njihove rijei koja je kao pjesma slavuja. Posveena je peru koje pjesnikovim mislima udahnjuje ivot! Koja je to stilska figura? Je li pero doista ivo, i kako pero mislima udahnjuje ivot. ta nam otkriva?
Sinteza: U starijoj bonjakoj knjievnosti posebno mjesto pripada stvaralatvu na orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i perzijskom). Ova je knjievnost svoj procvat doivjela u periodu od 15. do 17. stoljea, a obuhvata veliki broj stvaralaca. Jedan od njih jeste i Muhamed Nerkesi. Njegove kratke lirske pjesme pune su osjeanja i bujne mate, u njima se moe naslutiti atmosfera sevdalinke ijoj ljepoti osjeajni Nerkesi nije mogao odoljeti.
Zavrni dio sata:

Budite pjesnici! Otponite pjesmu i sloite glas sa slavujem vae naravi. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
32
Prirunik 7
9
Uzorak obrade nastavne jedinice: Voka poslije kie (Dobria Cesari)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Voka poslije kie Dobria Cesari Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, opisna/pejzana pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mental nih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 7, grafoskop, prozirna staklena posuda, ogledalce
Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, jezik Meupredmetna: fizika, likovna kultura, muzika kultura
33
Prirunik 7

Didaktika igra: arolija vode i sunca Kako nastaje duga? Dugu moete napraviti sami. Duboku prozirnu staklenu posudu napunite vodom i postavite na mjesto izloeno suncu. U vodu zaronite ogledalce tako da se na njemu prelama suneva svjetlost. Kada se voda umiri, na suprotnom zidu ugledat ete svoju dugu. Opiite njene boje!
Glavni dio sata:

Najava teksta: VOKA POSLIJE KIE (Dobria Cesari) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Po emu je slika ovog pejzaa posebna? Kako sliku nekog krajolika moe promijeniti sunce? Koja jo zbivanja u prirodi to mogu? Interpretacija teksta: Pjesnik nam je u ovoj pjesmi naslikao svoj doivljaj voke poslije kie. Naslikao je rijeima dvije poetske slike. Po emu se te dvije slike razlikuju? Koji motiv odreuje tu razliku? ta grane voke ini udesno raskonim? Izdvojite vizuelne elemente u pjesmi. Koji je, dakle, osnovni motiv u pjesmi? Proitajte paljivo posljednja dva stiha pjesme. Ona je opet, kao prvo, obino, malo, jadno drvo. Kamo je nestala arolija?
34
Prirunik 7
Zamirite i zamislite voku poslije kie, zamislite kapi na njenim granama. Zamislite igru sunca na grani oroenoj blistavim kapima. Ko njie kapi? Voka brino, poput majke, uva svoje kapi. Pjesnik je malu voku, malo drvo, pretvorio u neto ivo, njeno, brino. Proitajte jo jednom drugu strofu. Kada nestaje ta arolija? Kuda je nestala arolija? Gdje su blistave kapi, gdje je udesna rasko? Ove dvije slike u potpunoj su suprotnosti. Druga slika jo vie istie ljepotu voke iz prve strofe. Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjeanja, dvije slike koje imaju potpuno suprotne osobine, pri emu se eli istai jedna, dobijamo jednu vrstu poreenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza. Pjesnik je uhvatio jedan trenutak, u njemu je snano doivio jednu sliku, a potom je ona nestala u nepovrat. Ovako snaan doivljaj, impresija, moe se ostvariti jedino u izrazito lirskoj pjesmi. On u nama budi jake emocije/osjeanja. Koja je osjeanja pjesma pobudila u vama? Dobriu Cesaria zovu pjesnikom sutona, veeri, jeseni, bola i udnje za svjetlom, pjesnikom koji sve to pronalazi u obinom i svakodnevnom. Cesari je jednom prilikom izjavio ta ga je inspiriralo da napie pjesmu Voka poslije kie: Jedno stabalce koje sam gledao kroz prozor biblioteke Higijenskog zavoda. Bilo je divno s onim kapima kie koje su blistale na suncu. Pomislio sam kako bi izgledalo sasvim drugaije da nema sunca i stabalce mi se priinilo simbolom ovjeka u srei i u nesrei... U kojoj strofi ove pjesme moemo prepoznati ovjeka u srei, a u kojoj ovjeka u nesrei? Sinteza: Lirske pjesme u kojima pjesnik opisuje neki pejza, prirodnu pojavu ili detalj (motiv) iz prirode i izraavaju pjesnikov doivljaj prirode zovu se pejzane (opisne ili deskriptivne) pjesme. Ve smo nauili da se stilska figura kojom se rije ili dio stiha prenosi u drugi stih zove opkoraenje. Opkoraenjem se postie poseban ritam u pjesmi. Naprimjer, u prvoj strofi pjesme Voka poslije kue: I bljeti, suncem obasjana, udesna rasko njenih grana. Pronaite u pjesmi jo neko opkoraenje.
Zavrni dio sata:

Odaberite zadatak:
35
Prirunik 7
Pjesma Voka poslije kie vrlo je melodina. Pokuajte komponirati ili pronai melodiju uz koju bi se mogla pjesma otpjevati. Hoe li to biti bri ili laganiji ritam? Zato? Na asu likovne kulture naslikajte ili svoje ili pjesnikovo drvo poslije kie, a kod kue ga pokuajte i opisati. Pronaite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku rije na kraju stiha neku drugu rije koja se s njom rimuje (naprimjer: kie brie). Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
36
Prirunik 7
10
Uzorak obrade nastavne jedinice: Pjesma o kuji (Sergej Jesenjin)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Pjesma o kuji Sergej Jesenjin Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema ivotinjama, razumijevanje prijateljstva izmeu ovjeka i ivotinja, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, osuda zla i nepravde, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, snaga majinske ljubavi, Obrazovni: lirska umjetnika pjesma, osjeanja, motivi, raspoloenje, strofe, stilske figure ( kontrast, inverzija, opkoraenja...), izraajno itanje i recitovanje pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, jezik Meupredmetna: likovna kultura, biologija
37
Prirunik 7

(motivacijska vinjeta) Gost u razredu: kuni ljubimac (pas) Znate li ta je kinologija? To je nauka koja prouava nastanak i evoluciju pasa, razliite rase pasa, njihovo zdravlje, ishranu, njegu, uzgoj, ponaanje, dresuru itd. Zamolite roditelja nekog vaeg drugara koji ima psa kao kunog ljubimca za jedan as iz kinologije. Neka vam u razred dovede kao gosta svog kunog ljubimca. Pokuajte saznati sve to vas o njemu zanima: kojoj pasmini pripada, k akvu narav ima, ta voli jesti, poznaje li svoje roditelje, ima li svoje mlade... Kako pas brine o mladima? Kako pokazuje roditeljsku ljubav?
Glavni dio sata:

Najava teksta: PJESMA O KUJI (Sergej Jesenjin)
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: U Pjesmi o kuji na neobian je nain prikazan svijet majinstva, obiljeen sreom, ali i bolom. Kako je kuja iskazivala svoju ljubav prema tenadima? Zbog ega je bila sretna? Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: rogoz aa, evar, trava movarica dugih, tvrdih listova koji se upliu i slue za vezivanje tmina tama vazda uvijek
38
Prirunik 7
mrekati se borati se plavet plavetnilo zuriti netremice gledati Proitaj jo jednom prve dvije strofe. Koja te slika naroito raznjeuje? Koje je osjeanje iskazano u ovim strofama? A onda...? ta se desilo? Ko je ukrao kujinu sreu? ta vas je posebno potreslo, rastuilo? Koje je osjeanje iskazano u nastavku pjesme? U prvim strofama iskazana je materinska srea, a u nastavku pjesme materinska bol. Kako zovemo ovakvu stilsku figuru? Podsjetimo se: Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjeanja, dvije slike koje imaju potpuno suprotne osobine, pri emu se eli jedna istai, dobijamo jednu vrstu poreenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza. Kakvu promjenu raspoloenja u pjesmu unose stihovi: A uveer, kao i vazda, kad koke na lijegala kreu, tmuran je stigao gazda i strpao tenad u vreu? Kojim dinaminim motivom zapoinje etvrta strofa? Koja osjeanja tjeraju kuju na tranje? U ovoj strofi nasluujemo ta se psiima dogodilo. Iz kojih stihova? ta se kuji priinilo pri povratku kui? O emu mi to esto budni sanjamo? ta kuja osjea dok zuri u plavet jasnu i cvili nasred druma? Iz kojeg dijela njena lica pjesnik ita to osjeanje? U pjesmi se skladno proimaju ritmiki, slikovni, osjeajni i znaenjski elementi. Ova nam pjesma govori o naruenoj harmoniji izmeu ovjeka i prirode. Koje je osjeaje izgubio ovjek iz ove pjesme? Koje je znaenje prirode zaboravio? Istinski umjetnik plijeni snagom plemenitosti svoga djela. Po emu ste tu snagu prepoznali u ovoj pjesmi? Pjesma o kuji veoma je potresna. Koji je motiv ini tako potresnom? Razmislite: Svirepom inu kuja nijemo prisustvuje. Bez reanja, zavijanja, bez ijednog lavea. Zato? Kad se kuja oglasila? Kako? Pronaite stihove u pjesmi koji naglaavaju njenu bespomonost i bol ali i ovjekovu okrutnost. Inverzija je neuobiajen red rijei u stihu. To je stilska figura kojom se posebno istie neka rije ili skup rijei. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritminosti stiha ili pjesme u cjelini. Naprimjer, na poetku pjesme: I jezikom, sve do tmine, mati ih eljala njena; od trbuha njene topline voda se topila snjena.
39
Prirunik 7
Kako bi glasio uobiajen red rijei u ovim stihovima? Pronaite inverzije u ovoj pjesmi. Proitajte jo jednom ove stihove: I jezikom, sve do tmine, mati ih eljala njena Ovi stihovi ine jednu misaonu cjelinu. U kojem stihu pjesnik zapoinje, a u kojem zavrava svoju misao? Kada se misaona cjelina ne zavrava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se prenosi iz stiha u stih, ili iz strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoraenje. Misaona cjelina moe se zavravati i negdje u sredini stiha u koji se prenosi. Zavretak misaone cjeline prirodno namee predah, odnosno pauzu u izgovoru. Opkoraenjem se postie poseban ritam u pjesmi. Pjesma o kuji vrvi opkoraenjima. Pronaite neka i zakljuite kako ova stilska figura utjee na ritam pjesme! Proitajte pjesmu pazei na znake interpunkcije (zareze, take), opkoraenja. Obratite panju na boju glasa.
Sinteza: Pjesme Sergeja Jesenjina prevedene su na sve svjetske jezike, a kod nas je on ve odavno jedan od najitanijih stranih pjesnika svih vremena. U Pjesmi o kuji se skladno proimaju ritmiki, slikovni, osjeajni i znaenjski elementi. Ova nam pjesma govori o naruenoj harmoniji izmeu ovjeka i prirode. Inverzija je neuobiajen red rijei u stihu. To je stilska figura kojom se posebno istie neka rije ili skup rijei. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritminosti stiha ili pjesme u cjelini. Kada se misaona cjelina ne zavrava u jednom stihu, ili u jednoj strof i, nego se prenosi iz stiha u stih, ili iz strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoraenje. Misaona cjelina moe se zavravati i negdje u sredini stiha u koji se prenosi. Zavretak misaone cjeline prirodno namee predah, odnosno pauzu u izgovoru.
Zavrni dio sata:

Poznati filozof i pisac Jean-Jacques Rousseau (an ak Ruso) nekom je prilikom rekao: Veliko je zlo ne initi dobro. Kakvo je dobro gazda iz Pjesme o kuji propustio uiniti? Domaa zadaa: Promijenite pjesmu! Ispjevajte stihove koji e promijeniti sudbinu kujinih mladunadi! Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje
40
Prirunik 7
11
Uzorak obrade nastavne jedinice: U poznu jesen (Vojislav Ili)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: U poznu jesen Vojislav Ili Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja prirode kao vrijednost, interes za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, bojom, zvukom Obrazovni: lirska umjetnika pjesma, pejsana pjesma, osjeanje, motivi, ugoaj u pjesmi, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, rima, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, flip artovi, grafoskop, grafofolija Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja; Meupredmetna: likovna kultura
41
Prirunik 7

Didaktika igra: Jesen u mojoj glavi 1. Crtajte na flip chartu asocijacije o temi jeseni (kia, magla, vjetar, oblaci); 2. Ispisujte na flip chartu rijei o temi jesenji vjetrovi (zvide, puu, pire, kovitlaju); 3. Ispisujte na flip chartu rijei o temi jesenje nebo (sivo, kino, mutno, ptice).
Glavni dio sata:

Najava teksta: U POZNU JESEN (Vojislav Ili) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Pjesma U poznu jesen ve svojim naslovom nagovjetava osnovni motiv. U koju biste je vrstu lirskih pjesama svrstali?
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: pozna kasna do dolina ubog siromaan zeljov tornjak pas, bijelosive boje
Pomou kojih zvunih i vizuelnih motiva pjesnik slika kasnu jesen? Prepoznajte ih i pokuajte odgonetnuti kakvu nam sliku jeseni daju ovi motivi? Kojim bojama tu sliku jeseni boje motivi i stihovi koji se ponavljaju u pjesmi (puste poljane i Mutno je nebo svo...? Dok okiso konjic urno u selo grabi, pjesnik je obuzet jednom slikom. Kojom?
42
Prirunik 7
Razmislite: Koja osjeanja obuzimaju pjesnika dok se primie svom ubogom domu? ta mislite koliko dugo tu nije boravio? Ko je ta starica na pragu? U pjesmi se ponavlja motiv gavrana koji sa krikom uzlee. Koje osjeanje u pjesmu unosi ovaj motiv? Kakvo raspoloenje vlada u pjesmi? ta nagovjetavaju ovi motivi: kasna jesen, magle, opustjele njive, kie, krici gavranova, pokisao konj, mokra ivina? Tri se stiha prve i posljednje strofe ponavljaju. ta se postie ovakvim ponavljanjem? Zapazite ritam pjesme. U kakvoj su vezi pjesnikova osjeanja i ritam? Onomatopeja je figura koja znai podraavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Takve su i rijei: jaukati jauk, kriati krik, zvidati zviduk... Pronaite onomatopejske rijei u ovoj pjesmi. Sinteza: Pjesma U poznu jesen je opisna ili deskriptivna pjesma. To je vrsta lirske pjesme u kojoj pjesnik slika prirodu i pojave u prirodi. U njoj je opisan pjesnikov subjektivni doivljaj prirode. U ovoj pjesmi pjesnik pomou zvunih i vizuelnih motiva slika kasnu jesen. U njenu opisu pjesnik se slui i onomatopejskim rijeima. Onomatopeja je figura koja znai podraavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Takve su i rijei: jaukati jauk, kriati krik, zvidati zviduk...
Zavrni dio sata:

Izraajno proitajte pjesmu. Pripazite na boju glasa, jainu glasa, ritam, brzinu itanja, pauze... Domaa zadaa: Proitajte prvu strofu pjesme Akvarel Hamze Hume i uporedite je s prvom strofom pjesme U poznu jesen Vojislava Ilia. Objasnite po emu se razlikuju ova dva doivljaja jeseni! AKVAREL O bistri jesenji dani, Odozgo sa svijetlih palata Osmijeh me va mami, O bistri jesenji dani! Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
43
Prirunik 7
12
Uzorak obrade nastavne jedinice: Mak Dizdar: ZAPIS O ZEMLJI (MMak Dizdar(Mak Dizdar)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Zapis o zemlji, Mak Dizdar Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja prirode kao vrijednost, interes za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, bojom, zvukom, razvijanje patriotskih osjeanja; Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, patriotska/rodoljubiva pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, uloga arhaizama, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivan je pjesnike slike sa likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i recitovanja Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovka, flip art slijepa karta, flomasteri, boje, razglednice gradova u BiH; Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: historija, likovna kultura, geografija
44
Prirunik 7

Steci/mramorovi Nauili smo: Steak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka. Steci su obino ukraeni uklesanim prizorima iz ivota, iz lova, s vitekih turnira ili natpisima na glagoljici ili bosanici. Meu nae najljepe steke spadaju oni u Radimlji kod Stoca. Natpisi na stecima ili mramorovima najznaajniji su spomenici narodnog jezika u Bosni i Hercegovini. Veina steaka ispisana je bosanicom. Ovo je jedan od zapisa sa steka: Se lei Helja, mnoge zemlje obideh i domo i poteno postah i na svojih batin legoh. Koju elju svakog ovjeka iskazuje ovaj zapis? Rijei na svojih batin govore nam o snanom vezivanju bosanskog ovjeka za zemlju Bosnu. Mehmedalija Mak Dizdar (19171971) jedan je od najveih bosanskohercegovakih pjesnika. Njegova zbirka poezije Kameni spava i pjesma Modra rijeka svrstavaju se meu najznaajnije bosanskohercegovake pjesnike tvorevine dvadesetog stoljea.
Glavni dio sata:

Najava teksta: ZAPIS O ZEMLJI (Mak Dizdar) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Mak Dizdar jednom je prilikom zapisao: Steak je za mene ono to nije za druge. (...) To je spava koji je nespina. Steak sam vidio u Radimlji i Zgoi, ali sam njegovu tajnu mogao odgonetnuti samo u sebi.
45
Prirunik 7 Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei:
rekti rei kto ko pitac onaj koji pita Razmislite: ta misli pjesnik kada kae da je steak spava koji je nespina (nespina onaj koji je budan)? Po emu nas ova pjesma podsjea na zapise na stecima? Koja je tema pjesme? U koju biste vrstu lirske poezije svrstali pjesmu Zapis o zemlji? Po emu je Dizdareva obrada domoljubne teme posebna? Pronaite rijei u pjesmi koje opisuju zemlju Bosnu! Po emu se u drugoj strofi stihovima: I posna i bosa da prosti / I hladna i gladna suprotstavljaju stihovi I k tomu jo / Da prosti / Prkosna / Od sna? O emu sanja prkosni bosanski ovjek? Proitajte i ovaj zapis sa steka i pokuajte odgovoriti na to pitanje: Nikada mnogo ne imah, nikada nita ne nesta a dijelih. Pjesma Zapis o zemlji sastavljena je od samo dvije strofe: pitanja i odgovora. Kakvim tonom se vrli pitac neki raspituje o Bosni? ta se postie uzreicom da prosti? ta pjesnik postie zastarjelim rijeima (arhaizmima) u govoru vrli pitac (kto, rekti)? A kakvim tonom mu zapitani odgovara? ta zapitani priznaje? S kojim ciljem zapitani preuzima uzreicu da prosti? Ima li ta uzreica isti ton, intonaciju u njegovom odgovoru? Osim ritma, jeziki izraz ima i svoju melodinost. Ta melodinost pjesnikovog izraza ini, ustvari, intonaciju pjesnikovog izraza. ta je intonacija? To je razliita visina govora, govorna melodija. Rije, reenica, stih, strofa pa i cijelo knjievno djelo ima svoju melodiku visinu kojom se iskazuju razliite misli i osjeanja. Monotona intonacija, bez promjene visine govora, dosadna je, neuoljiva i ne iskazuje istinske osjeaje i misli. Odgovarajua intonacija doprinosi osjeajnosti i doivljenosti pjesnikovog izraza. esto od intonacije zavisi i pravilan doivljaj rijei, stiha, pjesme. Razmislite kako biste izgovorili sljedee rijei koje izgovaraju pitac i zapitani: Pitac: A kto je ta ta je ta da prosti
46
Prirunik 7
Zapitani: I k tomu jo / Da prosti / Prkosna / Od sna Uzreica da prosti u odgovoru zapitanoga jaa je, naglaenija, iz nje se osjeti ponos i inat bosanskog ovjeka. Zavrnim stihovima, odgovorom zapitanog, dobili smo jaku poentu/ideju pjesme: Bosna je prkosna i ponosna zemlja. Bosni je, kako kae pjesnik u komentaru ove pjesme bilo sueno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju eka, ali da je ne doeka. Sinteza: Lirska pjesma krae je knjievno djelo napisano najee u stihu. Iskazuje razliita osjeanja i misli. U nekim su pjesmama jae iskazana osjeanja a u nekima misli. esta je pojava da su i osjeanja i misli meusobno vrsto isprepleteni. Lirska pjesma koja je proeta osjeanjima ljubavi prema zaviaju, domovini, njenim ljepotama i ljudima zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska pjesma.
Zavrni dio sata:

Bosna je u Dizdarevoj poeziji prkosna od sna (Zapis o zemlji). Pjesnik je velika a jednostavna pitanja o svojoj domovini zaodjenuo ljepotom starog (arhainog) jezika, i tako probudio njegovu izvornu, tajanstvenu snagu. Izdvojite iz pjesme arhaizme. Domaa zadaa: Didaktika igra: Bosna je prkosna od sna Potraite razglednice i/ili fotografije iz novina na kojima su gradovi, sela, rijeke, planine, znamenit objekti... u Bosni i Hercegovini i donesite to u kolu. Donesite i flomastere, boje, ljepilo... Na sljedeem asu nacrtajte slijepu kartu Bosne i Hercegovine (iscrtane samo vanjske granice), i na slijepoj karti Bosne i Hercegovine pokuajte odrediti mjesto na koje ete lijepiti pripremljene razglednice, pronaite mjesto za svoj zaviaj i u njemu crtajte ono to najvie volite u njemu (cvijee, rijeku, kolu...). Postavite kartu na zid vae uionice i povremeno je dopunite nekim novim detaljem. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
47
Prirunik 7
13
Uzorak obrade nastavne jedinice: Akvarel (Hamza Humo)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Akvarel Hamza Humo Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja prirode kao vrijednost, interes za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, bojom, zvukom Obrazovni: lirska umjetnika pjesma, pejsana pjesma, motivi, stilske figure, inverzija, ugoaj u pjesmi, ritam, slobodan stih, izraajno itanje pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, rima, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, biljenica, olovke, flip art, grafoskop, grafofolija sa ilustracijom iz itanke 7, kasetofon i audiozapis pjesme; Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja; Meupredmetna: likovna kultura,
48
Prirunik 7

(motivacijska vinjeta) Didaktika igra: Boje jeseni Ako biste jesen trebali naslikati u jednoj boji, koja bi to boja bila? Na flip chartu slikajte boje jeseni!
Glavni dio sata:

Najava teksta: AKVAREL (Hamza Humo) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Pjesma Akvarel pripada ciklusu pjesama iz Humine zbirke Grad rima i ritmova. Ova pjesma slika je jeseni, jeseni obojene rijeima, ba kao to slikar slika akvarel.
Interpretacija pjesme: Otkrijmo znaenje rijei: akvarel rije akvarel italijanskog je porijekla, a oznaava: a) sliku izraenu vodenim bojama b) tehniku pripremanja boje za slikanje pomou vode kojom se vri njeno otapanje deran neodgojen mladi Kako je obojena jesen koju opisuju ovi stihovi: Na grad je zreo akvarel / Pun plavih, zlatnih boja? Koji je osnovni izvor pjesnikovog nadahnua u ovoj pjesmi? Moete ga pronai u prvom stihu pjesme!
49
Prirunik 7
Po emu se bistri jesenji dan razlikuje od veine jesenjih dana? Kakvo raspoloenje u pjesmu unosi ovaj motiv? U drugoj je strofi motiv grada kao zrelog akvarela. Kako ga zamiljate? Izdvojite osnovne motive pjesme! Objasnite znaenje motiva majke pralje u ijem se dvoritu vijore haljine, haljine / plave, crvene, bijele, arene. Kako se ovaj motiv uklapa u bistri jesenji dan? Kako se u tu sliku uklapa motiv bosonogog derana s plonika koji ulicom pjeva? Objasnite znaenje stiha a ja s plonika deran. Je li to pravo ili preneseno znaenje? Obrazloite njegovu ulogu u pjesmi! Izdvojite rijei koje ga opisuju: bezbrinost, sloboda, razigranost, zabrinutost, tuga, strah, osmijeh... Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve pouti, lie opadne, nebo postane modroplavo tada svi moemo vidjeti i doivjeti Humin akvarel. Ritam je govorna vrednota. To je povremeno pravilno izmjenjivanje pauza, istih glasova, istih rijei, stihova. Ritam moe biti ujednaen i neujednaen. Zavisi od misli i osjeanja koje pjesnik iskazuje. Mirni, smireni, tuni osjeaji iznose se sporo, a ivi, burni, veseli osjeaji iznose se brzo. U pjesmi Akvarel ispitajte ritam. Obiljeite pauze, ponavljanja istih rijei i stihova, utvrdite raspoloenje i osjeanje. Na osnovu svojih zapaanja opredijelite se za ispravne odgovore. Ritam je u pjesmi: a) lagan, spor; b) iv, dinamian; c) neujednaen; d) ujednaen. Uporedi ritam pjesme Akvarel Hamze Hume s ritmom pjesme U poznu jesen Vojislava Ilia. Po emu su slini, a po emu razliiti? Ponovimo inverziju! Inverzija je neuobiajen red rijei u stihu. To je stilska figura kojom se posebno istie neka rije ili skup rijei. Pjesnici upotrebljavaju inverziju radi ritminosti stiha ili pjesme u cjelini, naprimjer u stihu iz pjesme Akvarel: Pralja je majka moja. Kako bi glasio uobiajen red rijei u ovom stihu? Sinteza: Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve pouti, lie opadne, nebo postane modroplavo tada svi moemo vidjeti i doivjeti Humin akvarel. Inverzija je neuobiajen red rijei u stihu. To je stilska figura kojom se posebno istie neka rije ili skup rijei. Pjesnici upotrebljavaju inverziju radi ritminosti stiha ili pjesme u cjelini, naprimjer u stihu iz pjesme Akvarel: Pralja je majka moja.
50
Prirunik 7
Zavrni dio sata:

Stihove koji nisu povezani rimama zovemo slobodnim stihovima. Oni su slini govornom iskazu, ali imaju posebno naglaen ritam koji se zasniva na: 1. razliitoj duini pojedinih stihova; 2. na posebnom poretku rijei; 3. na ponavljanjima pojedinih rijei i izraza; 4. na pauzama koje su obiljeene reeninim znacima (takom, zarezom, dvotakom...). Odgonetnite kako pjesnik postie ritam u pjesmi Akvarel? Domaa zadaa: Potraite u rjenicima znaenje rijei akva. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
51
Prirunik 7
14
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Neto vano da ti kaem (Duko Trifunovi)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Neto vano da ti kaemDuko Trifunovi Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze odrastanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog miljenja i stava, razvijanje smisla za humor, Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, humoristina/aljiva pjesma, motivi, ugoaj/raspoloenje u pjesmi, upoznavanje s elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti humoristine pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, poredbena metoda, igra uloga/dramatizacija Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, grafoskop, grafofolija ili bimprojektor (ili flip art) sa ilustracijom, kreda, biljenica, olovke Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura, TiZO
52
Prirunik 7

Didaktika igra: Neto vano da ti kaem! (Igra se uz tihu muziku pratnju kompozicije elja Frdrica Chopina / Frederik open) Podijelite se u grupe i posjedajte u krugove. Zadatak za svakog lana grupe jeste da apne drugu sa svoje desne strane neku svoju elju. Pokuajte zapamtiti povjerene vam elje, i kada doete do kraja kruga, okrenite se drugu sa svoje lijeve strane i glasno poelite da mu se elja ispuni, i tako do kraja kruga. Pokuajte zapamtiti i elje drugih grupa. Sada formirajte nove grupe i nastavite igru tako to ete izgovoriti naglas elju uenika sa svoje lijeve strane. Ako je niste zapamtili, morate napustiti igru. Koliko su vam vae elje vane? Koliko su one vane odraslima?
Glavni dio sata:

Najava teksta: NETO VANO DA TI KAEM (Duko Trifunovi) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: ta nam to vano saopava djeak iz pjesme?
Interpretacija teksta: Razmislite o stihovima: A govore svi u ime moje. ta zamjera djeak starijim i jaim? Kakvim tonom djeak govori o svom otkriu i vanim stvarima? Ima li u njegovim rijeima ljutnje, bijesa?
53
Prirunik 7
ta oekuju odrasli od djece? Zato? Kako djeca odgovaraju na te zahtjeve? ta nam o tome govore stihovi: Ja se pravim da mi mnogo znae / Ali imam neto vano da ti kaem? Da li se i vi ponekad pravite da vam rijei starijih puno znae? Ako je va odgovor potvrdan, kaite kada? ta mislite o rijeima jednog mudraca: Pametni ljudi doputaju svojoj djeci da ponekad i pogrijee? (Mahatma Gandhi) Sinteza: Pjesme u kojima se na aljiv, duhovit nain predstavljaju neke pojave, misli, osjeanja zovemo aljivim ili humoristinim pjesmama. Takve pjesme u itaocu pobuuju vedro raspoloenje, ali i svojim humorom otkrivaju negativne drutvene pojave.
Zavrni dio sata:

Postupaju li odrasli uvijek ispravno u odgoju djece? Evo izjave jednog slavnog oca: Prije braka imao sam est teorija o odgoju djece. Sada imam estero djece i nijednu teoriju. (Earl of Rochester) Kako ste razumjeli ovu misao? Domaa zadaa: Zamislite jedan dan onako kako biste ga vi eljeli provesti. Pretvorite to u stihove, ili, ako vam je lake, naslikajte ga. Takoer, i naslov odredite sami.
54
Prirunik 7
15
Uzorak obrade nastavne jedinice: Posle detinjstva (Miroslav Anti)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Posle detinjstva Miroslav Anti Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kasetofon, audio-zapis kompozicije etiri godinja doba Antonija Vivaldija, kreda, biljenica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7 Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, TiZO, biologija
55
Prirunik 7

Didaktika igra: Tri ivotna doba (Igra se uz muziku kompoziciju etiri godinja doba Antonija Vivaldija) Podijelite se u tri grupe: 1. zadatak za 1. grupu jeste da uz muziku pratnju Vivaldijeva Proljea oponaate prvo ivotno doba djetinjstvo; 2. zadatak za 2. grupu jeste da uz muziku pratnju Vivaldijeva Ljeta oponaate drugo ivotno doba zrelost; 3. zadatak za 3. grupu jeste da uz muziku pratnju Vivaldijeve Jeseni oponaate tree ivotno doba starost.
Glavni dio sata:

Najava teksta: POSLE DETINJSTVA (Miroslav Anti) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Pjesma za temu uzima zagonetku odrastanja djeaka i djevojica.
Interpretacija teksta: Neko je rekao kako je Antievo djetinjstvo predstavljalo arenu dugu koja je bojila njegove bogate svjetove i uinila da budu nalik snu. Gdje su djeaci i djevojice u ovoj pjesmi? ta vam o tome govore stihovi: odjednom: ko da su preli preko velikog mosta, izvijenog i lepog to podsea na dugu,
56
Prirunik 7 u neki novi ivot, na neku obalu drugu.
Pjesnik kao da ali to djeca moraju prei preko arenog mosta satkanog od djeijih bezbrinih igara i snova. Gdje djeca tre? Znaju li ta ih tamo eka? A zna li to pjesnik? Iz kojih ste stihova to saznali? Razmislite o stihovima: Znam: ona obala druga mnogo lepe se plavi. Al neka svako od vas bar mrvicu detinjstva ponese kriom u ruci i sauva u glavi. ta biste vi sauvali u glavi i prenijeli na drugu obalu, u svijet odraslih? Koje vrijednosti djetinjstva pjesnik istie? Zato ih eli prenijeti u svijet odraslih?
Sinteza: Pjesma za temu uzima zagonetku odrastanja djeaka i djevojica. Pjesnik kao da ali to djeca moraju prei preko arenog mosta satkanog od djeijih bezbrinih igara i snova.
Zavrni dio sata:

Pokuajte pogoditi kako se raste! Moda vam u odgonetanju te tajne pomognu stihovi pjesme Zagonetka Miroslava Antia: ZAGONETKA (...) Moda se najlepe raste kad nita ne primeti. Moda se najlepe biva vei, jo vei, najvei, utei sasvim utei, kroz neki tihi nemir to se u tebi stvori, pa gori, beskrajno gori i nikako da izgori.
57
Prirunik 7 I niko ne zna ta je. A on traje i traje. Domaa zadaa:
Je li i za vas odrastanje zagonetka? Pokuajte napisati pjesmu o odrastanju!
58
Prirunik 7
16
Uzorak obrade nastavne jedinice: Bakine naoari (Nikola op)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Bakine naoari Nikola op Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, elegija, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme,, Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kasetofon, kreda, biljenica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, razni predmeti (fotografije, igrake, odjeu iz ranog djetinjstva, olovke...), brojevi-kartice, kutija, Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, TiZO,
59
Prirunik 7

Didaktika igra: Darivanje! Donesite od kue neke male predmete koje biste rado darovali nekome kao uspomenu na vas (fotografije, igrake, odjeu iz ranog djetinjstva, olovke...). Sada moete igrati tombolu. Zalijepite brojeve na svoje drage predmete i stavite ih u neku kutiju. Ispiite iste brojeve na ceduljice i ubacite ih u drugu kutiju. Izvlaite iz kutije brojeve i pronaite predmet s istim brojem u drugoj kutiji. Saznajte ko vam je darovao predmet za sjeanje. Svako od nas duboko u sebi uva sjeanje ili neki predmet kao uspomenu na nama drage osobe: baku/nenu/nanu, djeda/dedu, prijatelje... Razgovarajte o tome. Kaite kakva vas osjeanja preplave kada uzmete u ruke predmete uspomene? Vae ideje zapiite na flip art.
Glavni dio sata:

Najava teksta: BAKINE NAOARI (Nikola op) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Za Nikolu opa kae se da je pjesnik jednostavnih, gotovo beznaajnih stvari, da je saputnik i sapatnik svih neotpornih i posustalih ljudi. I u ovoj pjesmi on s prisnom jednostavnou ispovijeda nostalgiju za prolim danima.
Interpretacija teksta: U kojim je motivima prepoznatljiv taj al za prolim danima u pjesmi Bakine naoari? Koliko su to jednostavne, a koliko beznaajne stvari/predmeti? Za koga su bakine naoari znaajan predmet? ta im daje znaaj?
60
Prirunik 7
ta openito daje znaaj naizgled beznaajnim predmetima koji nas okruuju? U prvoj strofi pjesme Bakine naoari iskazan je osjeaj bola zbog jednog emocionalnog gubitka. Koga vie nema? ta je ostalo da uva sjeanje na baku? Unosi li motiv bakinih mutnih naoara u pjesmu: radost sjeanja ili sjetu i produbljenje tuge zbog gubitka drage osobe? Zato tako mislite? Nakon tuge za prolim, u pjesmi se javlja sjeanje na djetinjstvo: Koliko puta su bistro gledale u mene, na plemenitom joj nosu radosno drui. Kako se ovi davni prizori sree svojim raspoloenjem odnose prema raspoloenju u prvoj strofi? Kakvu promjenu raspoloenja u pjesmu unose njeni zavrni stihovi: Niz hladne, ugasle oari nasred stola jedna suza jo klizi?
Pjesma Bakine naoari po svome je sadraju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj se izraavaju tuga, bol i aljenje za neim nedostinim ili onim to je nepovratno prolo (naprimjer, za mladou...)
Sinteza: Pjesma Bakine naoari po svome je sadraju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj se izraavaju tuga, bol i aljenje za neim nedostinim ili onim to je nepovratno prolo (naprimjer, za mladou...)
Zavrni dio sata:

Posvetite svoje stihove, priu ili crte uspomeni na neku vama dragu osobu. Svoj rad moete uramiti i okaiti o zid svoje sobe. I to e vam nekada biti draga uspomena. Sjeanja s vremenom blijede, a vas e va rad uvijek podsjeati na dragu osobu. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
61
Prirunik 7
17
Uzorak obrade nastavne jedinice: Lampa u prozoru (Enes Kievi)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Lampa u prozoru Enes Kievi Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kasetofon, kreda, biljenica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, kutija s poklopcem, selotejp, makaze i papir; Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, TiZO,
62
Prirunik 7

Didaktika igra: Tajna prijateljica/Tajni prijatelj Priprema: za ovu igru potrebni su nam kutija s poklopcem, selotejp, makaze i papir. Na poklopcu kutije napravite mali prorez, poklopite kutiju i zalijepite poklopac selotejpom. To je vaa KUTIJA ZA TAJNE! U nju, kad god elite, moete ubaciti neku svoju tajnu ispisanu ili nacrtanu na papiru. Svi u razredu izaberite po nekoga kome ete biti TAJNI PRIJATELJ. Napiite njegovo/njeno ime na papir i ubacite ga u KUTIJU ZA TAJNE. Ponaajte se prema njemu/njoj kao pravi prijatelj/prijateljica. Neka ime vaeg tajnog prijatelja/prijateljice ostane TAJNA. Razgovarajte o dobrim djelima koja ste uinili. Kako vas ona obogauju? ta znai rije empatija? Razgovarajte s nastavnikom o znaenju te rijei, a ako je potrebno potraite njeno znaenje u rjeniku.
Glavni dio sata:

Najava teksta: LAMPA U PROZORU (Enes Kievi) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Ova kratka pjesma vjerna je slika svevremenih tekih uvjeta u kojima ljudi ive. Ona je posveena traku svjetlosti koju prua ljudska dobrota i humanost. Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei:
63
Prirunik 7 bunovan sanjiv
ta sve u pjesmi predstavlja majka (odaberite izmeu ponuenih odgovora): brinost; ravnodunost; ljubavi; mudrost; utjehu; sebinost? dobrotu; ta u pjesmi predstavlja beskunik: nesebinost; siromatvo; sebinost; Objasnite zato tako mislite? Razmislite: Zato je zajednika imenica majka u pjesmi napisana velikim slovom? Prisjetite se jo neke pjesme ili prie koja slika majinsku dobrotu, njenu brigu za druge. Odredite osnovni motiv u pjesmi. ta nam o majinskoj dobroti govore njene rijei u zavrnim stihovima pjesme: Po ovom mraku beskunik, sine, bolje vidi lampu od cvijea. Veliki hrvatski pjesnik Tin Ujevi kae: Ja svejedno mislim da je dobrota, duevnost, samilost, prva ljudska vrlina. Moe li se ova misao dovesti u vezu s poentom ove pjesme? Zato tako mislite? ljubav; teak ivot?
Sinteza: Pjesma Lampa u prozoru slika majinsku dobrotu, njenu brigu za druge. Dobrota, duevnost i samilost su ljudske vrline.
Zavrni dio sata:

Ispitajte duinu stiha i rimu; kaite kako zovemo takav stih. Ispitajte rimu u pjesmi. Koji se stihovi rimuju? Domaa zadaa: Nauite pjesmu napamet i pripremite se za malo takmienje u izraajnom recitovanju. Ispitajte duinu stiha i rimu; kaite kako zovemo takav stih. Ispitajte rimu u pjesmi. Koji se stihovi rimuju? Prisjetite se i odgovorite: koje su glasovne promjene izvrene u ovim rijeima: snijezi, majin, cvijee?
64
Prirunik 7
18
Uzorak obrade nastavne jedinice: Dad , Tin Ujevi (Tin Ujevi)
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Dad Tin Ujevi Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, ritam, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda oluja mozga, Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kasetofon, kreda, biljenica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, flip art paukova mrea Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura,
65
Prirunik 7

Didaktika igra: ta sve kia moe? Koje su vae prve asocijacije na rije kia? Zapiite svoje ideje u obliku paukove mree. Na osnovu njih zakljuite kakva kia moe biti, kako utjee na ovjeka, a kako na prirodu. Kakvoj se kii radujemo? Koliko vas voli etati po kii? Ko voli sluati dobovanje kie po krovovima? Zato?
Glavni dio sata:

Najava teksta Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Pjesnik ini se svakoj kapi kie daje neko ime i u svakoj kapi kie pronalazi neko znaenje za ovjeka.
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: dad kia kabao drvena posuda za vodu ehulja dio grozda, nekoliko zrna groa na peteljci mlaka lokva, voda koja ne otjee, barica bugariti jadikovati luac gudalo
66
Prirunik 7
Pjesnik kae: Slatko je pisati uz romon dada. Pjesnik u ovoj pjesmi ivi svaku kap kie. ta nam o tom doivljaju kie govore stihovi: I zvui, / i svira, / u svim jezicima, / u udnim narjejima, / nasilna, / sveplodna kia? Kakvu promjenu atmosfere unose stihovi koji slijede: A njen je zvuk / sladak sluhu / kao ehulja groa / usnicama? Stihovi pjesme Dad kao da niu iz kie, kao da im kia daje ivot kao to ga daje zemlji, vonjacima, panjacima. Kia u pjesmi istovremeno i ...kuca na naa vrata..., jednolino svira, kia udara po ivcima i srcima. Kia i ovjek, dakle, oduvijek zajedno, svevremeni, stopljeni jedno s drugim. Kako kia (sveplodna) utjee na ivot ovjeka? Moe li uti zvuk kinih kapi u stihovima: Kia rominja, / grgolji, / amori; / kia jadikuje; / mijenja pravac, / vraa se, / bugari, / i opet sipi i sipi? Kakva je to kia koja grgolji ili amori? Kakva je kia koja jadikuje, sipi? Kako kia djeluje na ovjekovo raspoloenje? ta nam o tome govore stihovi: Budi / kia sve to u nama drijema; / draga / kia sve to u nama plae; / tjei / kia sve to u nama cvili.? Pjesnik ini se svakoj kapi kie daje neko ime i u svakoj kapi kie pronalazi neko znaenje za ovjeka. Jedan drugi pjesnik pjeva o dadu rijei u kojima ne moe prepoznati znaenje, smisao: DAD RIJEI Svaki bih ton ponoviti mogao od dada tvojih rijei, ali da me pita za njihov smisao, ni slova ne znam rei. Evo kao dijete u tebe gledam koje govoru ue. Gledam kako iz tvojih usta moj glas u tebi gue. Enes Kievi
Kakvo znaenje u ovoj pjesmi ima rije dad, pravo ili preneseno? Koja su svojstva kie ugraena u ovo novo znaenje rijei dad? Mogu li i rijei rominjati, grgoljiti, amoriti, jadikovati, mijenjati pravac, vraati se...? Kakve su rijei koje rominjaju, amore, jadikuju...? Po kojoj osobini je pjesnik doveo u blisku vezu kiu i rijei u stihovima: Svaki bih ton ponoviti mogao / od dada tvojih rijei? Kako se zove stilsko sredstvo prenesenoga znaenja koje nastaje zamjenjivanjem jednoga pojma drugim na temelju neke zajednike osobine? Kako zovemo ovakav raspored stihova u pjesmi: Budi
67
Prirunik 7
kia sve to u nama drijema; draga kia sve to u nama plae; tjei kia sve to u nama cvili?
Sinteza: Pjesnik kae: Slatko je pisati uz romon dada. Pjesnik u ovoj pjesmi ivi svaku kap kie. Ritam pjesme je usklaen s ritmom dobovanja kinih kapi. Stihovi pjesme Dad kao da niu iz kie, kao da im kia daje ivot kao to ga daje zemlji, vonjacima, panjacima.
Zavrni dio sata:

Po emi je zanimljiv ritam pjesme Dad? Pjesmu proitaj glasno. Pazi na znake interpunkcije (taku, zarez, dvotaku), opkoraenja, ponavljanja rijei... Prilagodi i intonaciju i boju glasa odreenim rijeima, stihovima. Kada to uradi, primijetit e da je ritam pjesme usklaen s ritmom dobovanja kinih kapi. Domaa zadaa: U svojim biljenicama napravite paukovu mreu, u sredini napiite rije KIA. U mreu upiite sve glagole iz pjesme kojima je iskazano padanje kinih kapljica. Naprimjer, KIA: liva se, toi, lupa, kuca, bije, zvui, svira... Koja je to stilska figura? Pjesma je bogata epitetima, poreenjima, personifikacijama, onomatopejama. Pronaite neke od njih. Na asu likovne kulture nacrtajte grafikom olovkom ritmiki doivljaj padanja kie motiviran pjesmom Dad Tina Ujevia.
68
Prirunik 7
19
Uzorak obrade nastavne jedinice: U nama vrije vrutak vrue lave, Miroslav Krlea
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: U NAMA VRIJE VRUTAK VRUE LAVEMiroslav Krlea Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, ritam, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, oluja mozga, Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kasetofon, kreda, biljenica, olovka, grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, flip art Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, geografija
69
Prirunik 7

Didaktika igra: ovjek kreativac! Osvrnite se oko sebe. U sve to vas okruuje ugraena je kreativna snaga i mo ovjeka! 1. Oluja mozga: Ako biste ovjeka kreativca eljeli opisati, kojim biste to rijeima postigli? Na flip chartu ispisujte asocijacije na rijei ovjek kreativac. 2. Oluja mozga: Ako biste bojama eljeli iskazati snagu ovjeka kreativca, kojim biste tonovima to postigli? Na flip chartu bojite bojama kreativnu snagu ovjeka! Prepoznajte i u sebi ovjeka kreativca! ta biste eljeli/mogli napraviti? Miroslav Krlea (18931981) je jedan od najplodnijih i najsvestranijih hrvatskih knjievnika. Rodio se u Zagrebu, a ostvario je vrhunske domete u svim knjievnim vrstama. Tri puta nominovan je za Nobelovu nagradu.
Glavni dio sata:

Najava teksta Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: U kome pjesnik otkriva vrutak vrue lave? Kolika je mo meteora ili vulkana? Moete li zamisliti uarenu lavu u utrobi Zemlje prije nego to izbije na povrinu?
Interpretacija teksta:
70
Prirunik 7
Otkrijmo znaenje rijei: vrutak vrelo, izvor lava tena, usijana masa koja se probija iz velikih dubina Zemljine unutranjosti usljed visokih temperatura i pritisaka; tek kada izbije na povrinu Zemlje zove se lava meteor komad stijene koji iz nebeskog prostora pada na Zemlju Kako tumaite pjesnikovu misao: U mesu naem ima meteorskog vrutka, i ovjek je lava, a nije votana lutka. Kolika je mo ovjeka? ta ovjek ne moe biti? U emu pjesnik nalazi potvrdu da ovjek nije votana lutka? Potraite odgovor u sljedeim stihovima: ovjek je sazdan od trideset i tri luka, ko tetiva je laka svaka naa ruka, a glava nam je puna snova ko laama bogata luka.
Sinteza: Metafora je stilsko sredstvo prenesenoga znaenja, ona nastaje zamjenjivanjem jednoga pojma drugim na temelju neke zajednike osobine. Kada pjesnik kae ovjek je lava, on poredi ovjeka i lavu na temelju njihove zajednike osobine unutranje energije koja pokree ovjeka kao to lava pokree vulkan.
Zavrni dio sata:

Proitajte sada i Krleinu pjesmu u prozi Nemiri i pokuajte odgonetnuti koji je motiv povezuje s pjesmom U nama vrije vrutak vrue lave:
NEMIR Nemir je u ovjeku. Glasovi. Dogaaji. Boje. Dolaze pojave i prolaze kroz ovjeka u velikom gibanju, bruje zbivanja kao zvonjava. ovjek je uznemiren trajno. I postoji duboko negdje u nama slika, zakopana, potopljena, kao ikona srebrom okovana, u zdencu. Ta slika tiha je kao svitanje na moru kada je sve sivo i kada se ne uje nita nego gdjegdje klokotanje vode. To je vrijeme utnje, kada se ovjek pere od nemira i roni u tiinu. Steak sa podruja Gornjeg Vakufa Lov je est motiv na stecima Steak Radimlja Domaa zadaa: Ovo je jedan od Krleinih zapisa u kojem on iskreno i s mnogo potovanja pie o bosanskohercegovakim stecima:
71
Prirunik 7
BOSNA I STECI... ...ta radi Bosanac na steku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronaao steak na kome Bosanac klei i moli. Na kom je prikazan kao suanj. Kako Krlea doivljava bosanskog ovjeka sa steka? ta o snazi bosanskog ovjeka moete saznati sa steaka? Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
20
Uzorak obrade nastavne jedinice: Mali princ (Egziperi)
72
Prirunik 7
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Mali princ Egziperi Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva i starosti kao faza u ivotu ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta Obrazovni: umjetnika fantastina pria, slikovitost opisa, bliskost/razliitost prie s bajkom, sadrajna analiza, motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii, oblici pievog kazivanja (opisivanje, prianje, dijalog) Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda sluanja, monoloka metoda, dramatizacija teksta Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, voena fantazija Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, Mali princ (Antoine de Saint Exupry), flip art sa ilustracijom, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7 Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura,
73
Prirunik 7

Didaktika igra: ta ko vidi? 1. Na flip chartu nacrtati ogromni crni eir (kopirati crte iz Malog princa A. S. Exupryja). 2. ta crte predstavlja i da li nekoga crte plai? Proitajte odlomak iz Malog princa: Kad mi je bilo est godina, vidio sam jednu velianstvenu sliku u nekoj knjizi o praumi koja se zvala Istinite prie. Slika je predstavljala zmijskog cara kako guta neku zvijer. (...) Mnogo sam tada razmiljao o pustolovinama u praumi i uspio sam olovkom u boji nacrtati svoj prvi crte koji je izgledao ovako: (slika na flip chartu) Pokazivao sam svoje remek-djelo odraslima i pitao ih da li se plae. Oni su mi odgovarali: Zato bi se plaili jednog eira? Moj crte nije predstavljao eir. On je predstavljao zmijskog cara koji je progutao slona. Antoine de Saint Exupry (Francuski pisac Antoine de Saint Exupry (Antoan de Sent Egziperi) roen je u Lionu 1900. godine. elio je upisati pomorsku kolu, ali poto nije uspio na prijemnom ispitu, odluio je pohaati teajeve u koli lijepih umjetnosti. Sluaj je, meutim, htio da ne postane ni to to je elio, ve neto sasvim drugo posveuje se pilotskom poslu. Tako 1944. godine uzlijee na svoj posljednji let, s kojega se nikada nije vratio. Njegova je pogibija i do danas ostala tajna. Njegova najpoznatija djela su: Pota Jug, Noni let, Zemlja ljudi, Ratni pilot, Pismo jednom taocu, i naravno, Mali Princ.)
Glavni dio sata:

Najava teksta: MALI PRINC (Antoine de Saint Exupry) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Razmislite o ovim rijeima jednog velikog pisca: Sve budue sklonosti ili nadarenosti obino progovaraju ve u djeijim igrama. (Miroslav Krlea)
74
Prirunik 7 Interpretacija teksta:
Koje su sklonosti progovorile u pievom ranom djetinjstvu? Zato je pisac kao estogodinji djeak teko pronalazio sagovornika? Kada je pisac pronaao sagovornika s kojim je mogao istinski razgovarati? Gdje se to dogodilo? ta je zbliilo pisca s malim princom? A ta je zbliilo malog princa i lisicu? ta za vas znai pripitomiti nekog? Jeste li nekoga pripitomili? ta misli lisica kada kae: ovjek samo srcem dobro vidi. Vano je oima nevidljivo? ta ruu ini tako dragocjenom za princa? Zato je mali princ odgovoran za ruu koju je pripitomio? Kako zamiljate odgovornost prema prijateljstvu i/ili ljubavi? Kako to pokazujete?
Sinteza: Fantastina pria (pripovijest) temelji se na udesnim i nestvarnim dogaajima i isto tako udesnim i nestvarnim likovima. Umjetnika fantastina pria/pripovijest (naprimjer, Mali princ), za razliku od narodne, ima poznatog autora.
Zavrni dio sata:

to je neobino i iznenaujue u ovoj prii? ta je u njoj mogue, a ta nemogue? Domaa zadaa: Uinite priu moguom tako to ete ispriati kako ste vi nekoga uinili jedinstvenim u svijetu. Prije toga prisjetite se rijei kojima se mali princ obratio ruama: Vi uopte ne liite na moju ruu, vi jo niste nita ree im on. Niko vas nije pripitomio, a ni vi niste nikoga pripitomile. Vi ste kao to je bila moja lisica. Bila je to obina lisica slina stotinama hiljada drugih lisica. Ali ja sam je napravio svojom prijateljicom, i ona je sada jedinstvena u svijetu. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
75
Prirunik 7
21
Uzorak obrade nastavne jedinice: Hrt (amil Sijari)
Nastavna oblast: knjievnost Nastavna jedinica: Hrt amil Sijari Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema ivotinjama, razumijevanje prijateljstva izmeu ovjeka i ivotinja, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti Obrazovni: umjetnika pria, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki nain kazivanja, retrospekcija, likovi, sadrajna analiza, elementi izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii, naracija, deskripcija Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7,
Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja; Meupredmetna: TiZO, biologija, geografija
76
Prirunik 7

Gosti u kolskom dvoritu: lovac i lovaki pas Prisjetite se: Kinologija je nauka koja izuava nastanak i evoluciju pasa, zdravlje, ishranu, uzgoj, karakter, dresuru... Zamolite nekog lovca da vam odri kratak as iz kinologije. Neka dovede u kolsko dvorite svog lovakog psa, a ako to nije hrt neka donese i fotografije hrta. Pokuajte saznati odgovore na sljedea pitanja: 1. Koliko su hrtovi kao rasa stari i emu su sve sluili? 2. Kada hrtovi sazrijevaju za lov? 3. Kako se hrtovi potinjavaju naredbama lovaca? 4. Koje je hrtu glavno osjetilo za lov? 5. Kakvi su mu pokreti, snani ili lagani poput pera? 6. Kakve su mu skakake mogunosti i mogunosti za galop? 7. Kako sokoli pomau hrtovima u lovu?
Glavni dio sata:

Najava teksta: HRT (amil Sijari) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Hrtovi su najsretniji kada tre irokim poljima i beskrajnim dolinama. Ponekad se znaju toliko zanijeti tranjem da sve zaborave.
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: hrt vrsta lovakg psa gunj bunda od ovijeg krzna halak jurnjava, graja koet debela i otra dlaka, ekinja
77
Prirunik 7
Kako je hrt iz nae prie doivio nepoznati, goroviti i lomoviti Bihor? Hrt je pas izuzetne ljepote i elegancije. Kako ga je opisao na pisac? Kako zamiljate njegovo carsko dranje opisano u ovom odlomku? ta je zajedniko hrtu i tek dovedenoj nevjesti? Stajao je na svojim tankim nogama, a tanak i sav, tako da je liio na iv, zategnut luk, koji se nema kuda odapeti, jer je svud tijesno. Neto carsko, to mogu da imaju samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao je u svome dranju, ali i neto to imaju nevjeste kad se tek dovedu. Koje je slike hrt uvao u svojim oima? ta o tome saznajemo iz ovog odlomka: Da je govorio, rekao bi: Nijesam vie onaj koji lovi, nego ulovljeni. I inio je ono to je dato i hrtovima: pustio bi suzu; kao to i hoe to biti sa strancem kad se nae u tuini? S vremenom se hrt pretvarao u neto sasvim drugo od onog to je nekad bio. Pronaite odlomak u prii koji to opisuje! O emu je hrt sanjao nou dok je gledao u nebo i mjesec? Proitajte jo jednom zavrni dio pripovijetke: Niko nije mogao vidjeti taj lov a da je mogao, vidio bi u oima hrtovim ulovljen mjesec, i njega, bijelog od mjeseine kao kad je nekad bio mladi hrt mrtvog. Ko je kriv za tako okrutnu sudbinu hrta iz nae prie? Rad u grupama: 1. grupa Radnja pripovijetke veoma je oskudna. Iskaite je u nekoliko reenica. 2. grupa Pripovijetka se sastoji od nekoliko uih cjelina. Uoite ih i dajte im naslove. 3. grupa U pripovijeci preovlauje hronoloki slijed prianja dogaaja. Pronaite dijelove pripovijetke u kojima se hronoloki slijed prekida i javlja se retrospekcija. ta se istie retrospektivnim dijelovima pripovijetke? 4. grupa U kakvom su odnosu stvarni poloaj hrta i njegovi snovi? Kako zovemo takvu stilsku figuru?
Sinteza: Psiholoka karakterizacija lika moe se, kao u prii Hrt, ostvariti i razvijenim opisima ponaanja i bogatim slikama psihikog stanja lika.
Zavrni dio sata:

Mislite li: da su ljudi trebali razumjeti prirodu i karakter hrta, ili da je hrt trebao razumjeti postupke ljudi? Smatra se da kultura i karakter jednog naroda ima veliki utjecaj na prirodu i karakter rase psa koju je taj narod uzgojio. ta smo o prirodi i karakteru hrta saznali iz ove prie? Kako taj opis moemo dovesti u vezu s prirodom i karakterom bosanskohercegovakih ljudi?
78
Prirunik 7
Domaa zadaa: U pripovijeci je prikazan samo jedan glavni lik. Izdvojite opise hrta po dolasku u Bihor. Prepoznajte neke epitete, poreenja i metafore.
22
Uzorak obrade nastavne jedinice: Naza vezilja (Zija Dizdarevi)
79
Prirunik 7
Nastavna oblast: knjievnost Nastavna jedinica: Naza vezilja Zija Dizdarevi Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta Obrazovni: umjetnika pria, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki nain kazivanja, likovi, sadrajna analiza, elementi izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii, monolog, dijalog, naracija, deskripcija, arhaizmi, statini i dinamini motivi Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, raspravljanje, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, kasetofon, audiozapis sevdalinke Snijeg pade na behar na voe, eref
Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja; Meupredmetna: muzika kultura,

80
Prirunik 7
Od nameta nema selameta. Posluajte audiozapis sevdalinke Snijeg pade na behar na voe. Na tabli istaknite stihove: Snijeg pade na behar na voe, neka ljubi ko god koga hoe. Ako nee nek se ne namee, od nameta nema selameta. Razgovarajte o vremenu iz kojeg pjesma potjee, o muzici i o poruci koju nose istaknuti stihovi.
Glavni dio sata:

Najava teksta: NAZA VEZILJA (Zija Dizdarevi) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Zija Dizdarevi pisac je kratkih pria koje po umjetnikoj snazi i ljepoti jezika s pravom zauzimaju posebno mjesto u naoj knjievnosti. Naza vezilja potvrda je njegova umijea.
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: eref drveni ram na koji se zatee platno za vezenje kanat drveno krilo na prozoru ili vratima niah vjenanje prema erijatu kadija sudija Djevojka Naza u svom srcu hrani jednu snanu elju. Koja je to elja? Poto Naza nije umjela kazati svoja osjeanja, gdje ih je odluila ugraditi/prenijeti?
81
Prirunik 7
Svakog proljea Naza se budila i iznova oivljavala staru elju Nezira. ta vam to govori o snazi ljubavi, o ljubavi kao stvaralakom pokretau? emu se Naza nadala? ta joj je davalo snagu za dugi noni vez na erefu? ta je oekivala da bi se moglo dogoditi kada zavri svoj vez na eref u? Jedan je slavni pjesnik ljubavi rekao: Nije se teko zaljubiti, nego je to teko rei. (Alfred de Musset) Prokomentirajte rijei slavnog pjesnika nakon to proitate ovaj odloma iz nae prie: Najednom, bilo je tiho, tako tiho da se prepala. Onaj veliki dogaaj lebdio je u vazduhu i trebalo ga je dohvatiti, a nju je obuzeo strah pred Nezirovim smrknutim pogledom. ta je? Prisiljena da pone ona se najzad oslobodila: Ja ne mogu vie ekat ... vo-vodi me ... i ... vjenaj, ako sad, namah!... Kako je reagirao Nezir na Nazine rijei ljubavi? Prokomentirajte Nezirove rijei: Ama ta ti je, ii dovraga! e si ti za me i ta mi se, kog belaja, namee! Neu te! Dosta je ale, skini mi se s vrata, budalo budalasta, sikter! Opiite Nazu vezilju u trenutku kada joj se rue snovi, kada se rui svijet koji je dugo gradila. ta je Nazu moglo vie povrijediti: Nezirovo odbijanje ili nain na koji ju je ponizio? Pokuajte pronai eref u neijoj riznici starina. Ako ne uspijete, zamolite starije da vam ga naprave ili da vam pokau kako se pravi. Podijelite se u dvije grupe: jedna grupa neka pravi eref, a druga neka pokua vesti. Vez na erefu u neko starije vrijeme bio je veoma skupocjen. Djevojke su na erefu vezle svoje ruho za udaju. Sinteza: U prvom dijelu prie radnja je statina, mirna, ispunjena djevojakim snovima. Takvi se motivi u prii zovu statini motivi. Radnja postaje dinamina kada je U trei svijetao proljetni dan (ba kad su Iliju Rezikinog nosili na groblje) Naza (je) pola u susret dogaaju voena svojim ludim nadanjem. Takvi motivi koji pokreu radnju, motivi koji radnju ine dinaminom, zovu se dinamini motivi.
Zavrni dio sata:
82
Prirunik 7
Jedna latinska poslovica veli: Nije srean onaj ko ima to eli, ve onaj koji ne eli ono to ne moe imati. Povedite raspravu o ovoj temi. Kako ovu latinsku poslovicu moete dovesti u vezu s naom priom? Domaa zadaa: Izaberite zadatak: Pronaite u tekstu arhaizme (zastarjele rijei i izraze) i zamijenite ih standardnim rijeima. emu doprinosi upotreba arhainih rijei u tekstu? I u vaem mjestu sigurno postoje rijei koje su karakteristine za va kraj, a ne pripadaju standardnom jeziku. Otvorite rjenik karakteristine leksike/rijei i potraite u njemu standardni oblik nekih rijei iz svog kraja.
23
Uzorak obrade nastavne jedinice: Vanjka (Anton Pavlovi ehov)
83
Prirunik 7
Nastavna oblast: knjievnost Nastavna jedinica: Vanjka Anton Pavlovi ehov Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti/etinost, dobroiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije, razvijanje empatije Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, stilske figure, sadrajna analiza, motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, ideja, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivni slijed prianja Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, poredbena metoda, raspravljanje; Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, Konvencija o pravima djeteta, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, kasetofon, tonski zapis Vanjke, Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura; Meupredmetna: likovna kultura, historija, geografija
84
Prirunik 7
Djeija prava! U Ujedinjenim je narodima 29. i 30. septembra 1990. godine odran Svjetski skup za zatitu djeijih prava. lan 37. Konvencije o pravima djeteta kae: Nijedno dijete ne smije biti podvrgnuto muenju ili drugom okrutnom, nehumanom ili poniavajuem postupku ili kazni. Zna li neki sluaj krenja djeijih prava u tvojoj okolini?
Glavni dio sata:

Najava teksta: VANJKA (Anton Pavlovi ehov) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Djetinjstvo, najee nesreno i rano prekinuto esta je tema ehovljevih pria. ta od ovoga moete prepoznati u njegovoj prii Vanjka?
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: filc presovani materijal od vlakana za izradu cipela, eira i sl. kadril vrsta plesa pud mjera za teinu burmut posebno prireen duhan da se moe nosom umrkavati praporci maleno okruglo zvonce ledana ostava
Vanjka, devetogodinji djeak, ivi dva svijeta: jedan je svijet njegova sadanjost, to je svijet velikog grada Moskve i okrutnog obuara Aljahina, svijet iz koga djeak eli pobjei, a drugi svijet jeste svijet koji je morao napustiti, svijet rodnog sela iz kojeg nosi pregrt njenih i dragih uspomena. Kome Vanjka povjerava tu svoju beskrajnu tugu?
85
Prirunik 7
Zato su Vanjki tako drage slike sela u njegovom sjeanju? Kako one kontrastiraju njegovom ivotu kod obuara Aljahina? Uporedite te dvije slike, uporedite djeakova zapaanja o Moskvi i sjeanja na selo. emu pisac posveuje veu panju u ovoj prii: radnji ili prikazivanju lika i njegovih preivljavanja? Pronaite dijelove teksta koji to potvruju. Ima li u prii lirskih raspoloenja? Za im ezne djeak? U emu vidi spas iz komara u kojem se naao? Pisac moe graditi priu hronoloki i retrospektivno. Kako su ispriani dogaaji u ovoj prii? Koliko je poloaj djeaka Vanjke odredilo vrijeme u kojem je ivio, a koliko su tome doprinijele obiteljske tragedije (gubitak majke i oca)? Razgovarajte o brizi drutva o onima koji nisu dovoljno odrasli da se sami brinu o sebi. Vanjka je napisao pismo. Uljuljan slatkim nadanjima da e ono stii do djeda, za as je tvrdo zaspao... sanjao je pe. Na pei sjedi djed, spustivi bose noge, i ita pismo kuharicama. Oko pei hoda Vjun i mae repom... Je li vas pisac ostavio u uvjerenju da e se neto promijeniti u Vanjkinom ivotu nakon to je poslao pismo djedu? Zato tako mislite? Za osobu iji su stavovi prema svijetu ispravni, dobronamjerni, istinoljubivi i pravedni kaemo da je moralna/etiki ispravna. Koje moralne osobine krase obuara Aljahina? Je li njegovo ponaanje etino/moralno? Kako bi on mogao promijeniti Vanjkinu sudbinu?
Sinteza: Anton Pavlovi ehov je s posebnom predanou pisao o neveselom, esto i tegobnom ivotu kojim su ivjela mnoga djeca. ivotne sudbine ljudi opisivao je s mnogo topline i iskrenog suosjeanja za njihove patnje. Psiholoki portret lika nastaje njegovom psiholokom karakterizacijom. Pisac prati i otkriva preivljavanje u dui svog junaka, naine njegova razmiljanja, otkriv a nam njegove osobine i njegov karakter. Kada pisac u knjievnom djelu slika lik posveujui posebnu panju njegovim moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etikoj karakterizaciji lika.
Zavrni dio sata:

Proitajte jo jednom odlomak u kojem je prikazan odnos gazde, gazdarice i pomonika prema djeaku Vanjki: A veeras su me tukli. Gazda me je izvukao za ui u dvorite i izdevetao kaiem zato, to sam njihao njihovo dijete u kolijevci i
86
Prirunik 7
sluajno zaspao. A u nedjelju mi je gazdarica naredila da oistim haringu, a ja poeo s repa a ona uzela haringu pa mi njenu glavu poela turat u lice. Pomonici mi se rugaju, alju me u gostionicu po votku i nareuju, da kradem od gazde krastavice, a gazda tue im stigne. A jesti ne daju skoro nita. Kako biste okarakterizirali ovakvo ponaanje? Neka vam ovo bude motiv za razrednu raspravu o temi (Ne)potovanje djeijih prava. Domaa zadaa: Vanjkinu sudbinu, naalost, dijelilo je jo mnogo ruske djece ehovljevog vremena. Saznajte gdje i kako danas ive djeca bez roditeljskog staranja dakle, djeca ija je sudbina bliska Vanjkinoj. Posjetite ih, razgovarajte s njima, budite im prijatelji! Napiite sastav na ovu temu. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
24
Uzorak obrade nastavne jedinice: Ibrahim-begov oak (amil Sijari)
87
Prirunik 7
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Ibrahim-begov oak amil Sijari Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina linosti/etinost, dobroiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje empatije, Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija, historijske znaajke vremena, aga i begova, umjetnika pria, kompozicija proznog djela (tema, ideja, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivni slijed prianja, sadrajna analiza, motivi u prii, Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, poredbena metoda, raspravljanje; Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, ilustacija maarskog umjetnika Filipa Kanitza iz 1858. godine: Bosanski begovi Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura; Meupredmetna: likovna kultura, historija, geografija

88
Prirunik 7
Gost u razredu: Beg (glumac odjeven u begovsko odijelo) Saznajte od vaeg gosta poneto o vremenu aga i begova, o njihovom poloaju u drutvu, nainu ivota, bogatstvu, ugledu... Ilustacija maarskog umjetnika Filipa Kanitza iz 1858. godine: Bosanski begovi
Glavni dio sata:

Najava teksta: IBRAHIM-BEGOV OAK (Svetozar orovi) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Potomak mone begovske porodice, Ibrahim-beg, postao je plaljiv, nesiguran. Zato?
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: seiz konjuar Pripovijetka poinje razgovorom aga u berbernici o Ibrahim -begovom ivotu, bogatstvu koje je imao njegov otac, o ivotu kojim su ivjeli dok je Ibrahim -begov otac bio iv. Uporedite Ibrahim-begov izgled, posao od kojeg ivi i njegovo porijeklo? Zato se Ibrahim-beg boji ininjera? Kako odgovara na njegova pitanja? ta ininjer trai od njega? Je li se Ibrahim-beg s tim sloio? ta Ibrahim-beg misli kada kae: Ne moe mi niko ono platit?
89
Prirunik 7
orovi je u kontrastima prikazao Ibrahim-begov poloaj uporeujui njegov ivot i ivot njegovog oca. Dok Ibrahim-beg isti ulice i gasi varoke fenjere, oca su mu carem zvali. Kako se Grga i ininjer odnose prema Ibrahim -begu? Kako se to ponaanje moe dovesti u vezu s Ibrahim-begovim trenutnim poloajem u drutvu, s poslom koji obavlja...? Knjievno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizikih osobina) i unutranji opis (opis psihikih osobina). Vanjski opis moe sadravati uzrast, pojedinosti izgleda, nain hoda, odjeu, bilo koje karakteristine pojedinosti. Unutranji opis sadri osjeanja, preivljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema drugim likovima, nain govora, boju glasa... I unutranji i vanjski portret oblikovani su u skladnu cjelinu na osnovu koje stjeemo predodbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak ivi. U prii Ibrahim-begov oak glavni lik predstavljen je vanjskim i unutranjim opisom: vanjski opis: Iao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku, ipkovu metlu, kojom isti ariju, i dugake merdevine, po kojima se penje da utrne varoke fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... ak mu ni fes nije itav! Na jednoj ga strani mi nagrizao, te tuda provirivae bi kose... unutranji opis: Ibrahim-begu poklecnue noge... Ime ininjerovo prestrai ga... ta e, upravo, ininjer s njime? Ininjer, onaj visoki, mrgodni ovjek, to samo na biciklu doleti radnicima i, tek malo pogledavi, rui i otputa svakoga! Sinteza: Svetozar orovi u svojim je djelima opisivao ivot mostarske arije. este su mu teme siromani, ponieni i uvrijeeni ljudi. Knjievno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizikih osobina) i unutranji opis (opis psihikih osobina). Vanjski opis moe sadravati uzrast, pojedinosti izgleda, nain hoda, odjeu, bilo koje karakteristine pojedinosti. Unutranji opis sadri osjeanja, preivljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema drugim likovima, nain govora, boju glasa... I unutranji i vanjski portret oblikovani su u skladnu cjelinu na osnovu koje stjeemo predodbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak ivi.
Zavrni dio sata:

Svetozar orovi u svojim je djelima opisivao ivot mostarske arije. este su mu teme siromani, ponieni i uvrijeeni ljudi. ta je tema ove pripovijetke? Domaa zadaa: U nastavku pripovijetke Ibrahim-beg se vratio kui, uao u svoj begovski oak i tugovao. Sutradan dolazi Grga s jo nekoliko ljudi da obore Ibrahim -begov oak: Straan tresak zaori se. Zapucae grede, zazveae penderi i sa silnom hukom oak se srui na zemlju. Gust, zaguljiv oblak praine podie se ne doputajui nikome da se priblii...
90
Prirunik 7
Kako Ibrahim-beg rjeava ovu svoju ivotnu dramu? Ako je izgubio svoje porijeklo, da li je s njim nestao i Ibrahim-begov ponos? Da biste odgovorili na ova pitanja potraite pripovijetku Ibrahim-begov oak i proitajte je u cjelosti. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
91
Prirunik 7
25
Uzorak obrade nastavne jedinice: Sadako hoe ivjeti (Karl Bruckner)
Nastavna oblast: knjievnost Nastavna jedinica:Sadako hoe ivjeti Karl Bruckner Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: osuda rata, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi, snage vjerovanja i molitve, izgraivanje pozitivnih osobina linosti/etinost, dobroiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje empatije, Obrazovni: historijski/povijesni roman, sadrajna analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja, cjeline u tekstu, statini i dinamini motivi Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih, stvaralakih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonicamataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, flip art, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7. Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: historija, fizika, likovna kultura

92
Prirunik 7

Gosti u razredu: nastavnik historije, nastavnik fizike Razgovarajte s vaim gostima o svemu to vas zanima o temi nuklearni rat. 1. ta je to nuklearni rat? 2. ta je to atomska bomba? 3. Kolika je njena razorna mo? 4. Kada je pala atomska bomba na japanski grad Hiroimu? 5. Kako sve ubija nuklearna bomba? 6. Kakve su posljedice njene eksplozije? Na flip chartu ispiite ta saznanja i izloite ga na neko vidljivo mjesto u uionici.
Glavni dio sata:

Najava teksta: SADAKO HOE IVJETI (Karl Bruckner) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Atomska bomba na Hiroimu pala je 6. augusta 1945. godine. Ameriki bombarder poletio je nosei u svom trupu atomsku bombu teku etiri tone koju je ispustio po dolasku nad japanski grad Hiroimu.
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: jola vrsta amca preklopne grae rekvirirati prisilno oduzeti materijalna dobra (najee za potrebe vojske u ratu) dral vrsta ptice
Kako je stanovnitvo Hiroime ivjelo uoi napada na grad? Zato se komanda odbrane ogluila na upozorenja promatrake stanice?
93
Prirunik 7
Na poetku prie pisac nam daje sliku ivota jednog japanskog ribara. Koga starac Kenji Niioka krivi za svoj tegoban ivot? Nioka kae: Nisam nikome uinio nita naao pa zato bi me onda stranac htio ubiti? Razgovarajte o njegovom pitanju. Kako japanski vojnici reagiraju na zvuk bombardera? igeo Sasaki pokuava drati korak sa vojnicima. Zato mu to nije bilo lako? Je li Sadako uspijevala uhvatiti korak s bratom? Kako se ponaa desetogodinji igeo Sasaki prema mlaoj sestri Sadako? Koja osjeanja iskazuje, kako je pokuava umiriti? Sluti li ko (stari ribar, vojnici, djeca) kakva opasnost vreba iz zraka? Po emu to zakljuujete? Vjetar to ga je prouzroila atomska bomba sruio je etverogodinju Sadako na tlo, ali je ona nekim udom preivjela. Njen brat igeo uvjerio ju je prilikom posjete u bolnici da e ozdraviti kada od papira napravi hiljaditog drala. To se, naalost, nije obistinilo jer je Sadako umrla nakon to je uspjela nainiti ak 990 dralova. ta je tema ovog romana? Koju nam poruku pisac alje? ta je ideja romana? Prokomentirajte naslov romana Sadako hoe ivjeti?
Sinteza: Roman u kojem pisac temom, fabulom i likovima prikazuje neki historijski dogaaj iz blie ili dalje prolosti zove se historijski/povijesni roman. On daje povijesnu sliku jednog vremena, a tome doprinose i povijesne linosti kao likovi, povijesni dogaaji, povijesna mjesta...
Zavrni dio sata:

Razmislite i kaite kako bi izgledala pria da su ljudi naslutili zrani napad na njihov grad i otili u sklonita? Vau priu moete i ilustrirati. Domaa zadaa: Napiite ili nacrtajte antiratne poruke svijetu. Iskaite svoje stavove, miljenja, napiite poruke za sva ratita za koja ste saznali. Svoje poruke okaite na zidove uionice, kolskog hodnika, na oglasne ploe u vaem mjestu. Poaljite ih u neke djeije novine, a i u neke novine za odrasle, jer odrasli i vode ratove.
Posmatranje i praenje:
94
Prirunik 7
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
95
Prirunik 7
26
Uzorak obrade nastavne jedinice: Prva plovidba Dejmsa Kuka ukovski) (Nikolaj
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Prva plovidba Dejmsa Kuka Nikolaj ukovski Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doivljaja prirode kao vrijednosti, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uoavanje ljepote
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim nauno-knjievnim vrstama, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi u opisivanju, uloga naracije, deskripcije i dijaloga, vanost putopisnih podataka Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, izgraivanje estetskih vrijednosti,
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,rad u grupama Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, flomasteri, boje, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 7, grafoskop, atlas Tematska korelacija Meupodruna: kultura izraavanja, jezik Meupredmetna: geografija, historija, likovna kultura,
96
Prirunik 7

Didaktika igra: Skrivena poveznica! Otkrij vezu meu ovim imenima: Vasco da Gama, Cristoforo Colombo, Vasco Nez de Balboa, Ferdinand Magellan, Vitus Jonassen Bering, James Cook (Dejms Kuk), Jean-Franois de La Prouse (La Peruzo), Dumont d'Urville (Dimon Dirvil) i Abel Tasman. ta im je zajedniko?
Glavni dio sata:

Najava teksta: Prva plovidba Dejmsa Kuka (Nikolaj ukovski) (odlomak iz putopisa Slavni moreplovci) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Kapetan Dejms Kuk jedan je od tri slavna moreplovca o ijim je otkriima i pustolovinama pisao Nikolaj ukovski u svojoj knjizi Slavni moreplovci. U ovom odlomku prikazan je poetak velikih avantura slavnog moreplovca.
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: gat posebno izgraeni dio u luci za pristajanje brodova
Ko je taj slijepi putnik na brodu brae Uoker? Koje se osobine budueg slavnog kapetana Kuka mogu naslutiti iz dranja ovog etrnaestogodinjaka?
97
Prirunik 7
Gdje je zapravo djeak elio ploviti? Kako je uspio odobrovoljiti brau Uoker da ga zadre na brodu? Koje djeakove osobine prepoznaje iz ove izjave Henrija Uokera: Zaprijetio sam mu da u ga baciti u more, ali on se nije nimalo uplaio. Odgovorio mi je da vie voli leati na morskom dnu i gledati kako nad njim plove lae nego da se vrati u Stejt suknaru Sendersonu? Prepoznajte u tekstu razliite naine putopisnog izraavanja: pripovijedanje (prianje), opise i dijaloge (razgovor). Putopis je prozna knjievna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja. Putopis moe biti napisan razliitim stilovima: knjievnim, naunim ili novinarskim. Putopisi se obino dijele na poune i zabavne. Morske putanje kojima su se kretali brodovi slavnog kapetana Kuka
Rad u grupama: 1. grupa Godine 1768. Dejms Kuk je brodom Endeavour poveo znanstvenu ekspediciju sa zadatkom da odjedri do Tahitija i promatra prijelaz Venere preko Sunca, a kako bi se mogla odrediti udaljenost izmeu Zemlje i Sunca. Na tom svom putovanju Kuk je oplovio Novi Zeland utvrdivi da se sastoji od dva otoka. Prolaz izmeu t a dva otoka nazvan je Kukov prolaz. Kapetan Kuk je istraio i do tada nepoznatu istonu obalu Australije i utvrdio da je Nova Gvineja samostalan otok. U atlasu utvrdite putanju kojom se Dejms Kuk kretao na svom prvom putovanju. 2. grupa Godine 1771. Dejms Kuk kree brodovima Resolution i Adventure na put oko svijeta. Ovim je putovanjem obuhvatio najvei dio otonih skupina (jedna od njih kasnije je nazvana Cook Islands) u Tihom okeanu izmeu Nove Kaledonije i Uskrsnih otoka. Pronaite otonu skupinu Cook Islands u Tihom okeanu, Novu Kaledoniju i Uskrsne otoke. U atlasu utvrdite putanju drugog Kukovog putovanja.
Sinteza: Putopis je prozna knjievna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja. Putopis moe biti napisan razliitim stilovima: knjievnim, naunim ili novinarskim. Putopisi se obino dijele na poune i zabavne. Razliiti su naini putopisnog izraavanja: pripovijedanje (prianje), opise i dijaloge (razgovor).
Zavrni dio sata:

Utvrdite slinosti i razlike izmeu putopisa Oslo pod snijegom Isidore Sekuli i ovoga putopisa. Domaa zadaa:
98
Prirunik 7
Na tree putovanje Dejms Kuk kree 1776. godine brodovima Resolution i Discovery. Zadatak mu je bio otkriti sjeverni morski put izmeu Atlantskog i Tihog okeana. Tada je Kuk doplovio do Junoga mora, zatim do Aljaske, otkrio Havajske otoke i istraio Beringov prolaz. Pronaite u atlasu putanju kojom se Kuk kretao i otoke koje je otkrio. Nacrtajte to u svoje biljenice. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
99
Prirunik 7
27
Uzorak obrade nastavne jedinice: ista obue (Ranko Pavlovi)
Nastavna oblast: knjievnost Nastavna jedinica: ista obue Ranko Pavlovi Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje empatije prema ljudima, prepoznavanje i razvijanje etinosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog miljenja i stava Obrazovni: umjetnika pria, sadrajna analiza, socijalni motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija likova, prianje u prvom i treem licu, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivn ih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monoloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-radionica, voena fantazija Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, grafoskop, kasetofon, audiozapis teksta, kreda, biljenica, olovke, Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: muzika kultura, kultura ivljenja

100
Prirunik 7

(motivacijska vinjeta) Didaktika igra: Kutak za matanje! Zatvorite oi i matajte! etate irokom gradskom ulicom. Oko vas uurbani prolaznici, amor. Jedan se glas izdvaja i privlai vam panju. Piskav je to, djeiji glas koji poziva prolaznike: istimo obuu, istimo obuu! Osvrete se i ugledate djeaka kako sjedi na maloj stolici, ispred njega je veliki drveni sanduk iz kojeg vire etke, latila. Lice zamazano latilom, komad hljeba u ruci, iskrzani slamnati eiri. Ko je taj djeak? Tako je siuan, a doziva vas tako prodornim glasom! ini li to uzalud? Biste li se rado zaustavili i porazgovarali s njim? ta biste o njemu eljeli znati?
Glavni dio sata:

Najava teksta: ISTA OBUE (Ranko Pavlovi) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: U prii upoznajemo dva djeaka: djeaka pripovjedaa i Bajru, malog istaa obue. Uporedite njihove ivote.
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: latilo sredstvo za mazanje obue
101
Prirunik 7
Jedan mudar ovjek je rekao: U ivotu moemo ostvariti sve to elimo, ako dovoljnom broju ljudi pomognemo da oni ostvare to ele. (Zig Ziglar) Kome je djeak pripovjeda pomogao da ostvari svoju elju? Kakva je to elja? Koliko bi djece poeljelo to isto? Zato je ta mala elja bila za Bajru tako teko ostvariva? Po emu se jo Bajrin ivot razlikovao od ivota njegovih vrnjaka? Kakvo je bilo Bajrino djetinjstvo? Po emu se ivot Bajrine porodice razlikovao od ivota porodice djeaka pripovjedaa? Kakav je njihov drutveni (socijalni) poloaj? Pronaite socijalne motive u prii ista obue i elemente socijalne karakterizacije likova. Dio prie isprian je u 1. licu, a dio u 3. licu. Prepoznajte te dijelove u prii i kaite koje je prianje subjektivnije. U proznim tekstovima moe se priati u prvom licu ili ih-form (od njemake rijei ich, to znai ja) i u treem licu ili er-form (od njemake rijei er, to znai on). Pria ista obue ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika jeste izbor tema i motiva koji prikazuju socijalne ili drutvene pojave i probleme: drutvene nepravde, odnos bogatih i siromanih, odnos drutva prema siromatvu... Kada pisac karakterizira lik na temelju socijalnog stanja, onda se to zove socijalnom (drutvenom) karakterizacijom lika. Sinteza: Pria ista obue ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika jeste izbor tema i motiva koji prikazuju socijalne ili drutvene pojave i probleme: drutvene nepravde, odnos bogatih i siromanih, odnos drutva prema siromatvu... Kada pisac karakterizira lik na temelju socijalnog stanja, onda se to zove socijalnom (drutvenom) karakterizacijom lika. U proznim tekstovima moe se priati u prvom licu ili ih-form (od njemake rijei ich, to znai ja) i u treem licu ili er-form (od njemake rijei er, to znai on). Dio ove prie isprian je u 1. licu, a dio u 3. licu.
Zavrni dio sata:

Pria je sastavljena od tri cjeline u okviru kojih su ispriani glavni dogaaji. Te su cjeline: 1. djeak pripovjeda kao ista obue; 2. djeakovo prisjeanje toga kada je uvjerio Bajru, istaa obue, da ga nakratko zamijeni; 3. ienje oevih cipela i djeakovo zadovoljstvo zbog bogate napojnice. Koji su dijelovi prie ispriani hronolokim slijedom prianja, retrospektivnim? Ispriajte cijelu priu hronolokim slijedom prianja. Retrospektivan slijed radnje ini priu zanimljivijom i dinaminijom. a koji
102
Prirunik 7
Domaa zadaa: Ispriajte cijelu priu retrospektivnim slijedom prianja! Moete zapoeti ovim redom: 1. oev smijeh i djeakovo zadovoljstvo zbog pomoi vrnjaku Bajri; 2. djeak pripovjeda prisjea se susreta s Bajrom; 3. poziv na zajedniku igru...
28
Uzorak obrade nastavne jedinice: Komani (Zane Grey)
103
Prirunik 7
Nastavna oblast: Knjievnost Nastavna jedinica: Komani Zane Grey Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje i razvijanje pozitivnih osobina linosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje i razumijevanje kategorija estetskog u knjievnom djelu i openito Obrazovni: filmski anrovi, vestern roman, vestern film, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija, slikovitost opisa, vestern motivi, kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi), uoavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda; Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonicamataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kasetofon, bim-projektor ili videorekorder, videozapis/insert iz nekog vestern filma, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 7, Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: geografija, informatika

104
Prirunik 7

(motivacijska vinjeta) Filmovi koji su osvojili svijet! Pogledajte insert iz filma Grmljavina stada ili insert iz bilo kojeg kaubojskog filma. Saznajte tokom razgovora: Kojem anru pripada film? Gdje se radnja dogaa? Ko su glavni likovi? Opiite njihovu odjeu, obuu, oruje... Pearl Zane Grey (18721939) ameriki je romanopisac koji je stekao iroku popularnost svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada. Napisao je 50 romana, a po mnogima od njih snimljeni su i filmovi. Trudio se objaviti otprilike po jedan roman godinje, a ovo su neki od nji h: Tajanstveni jaha, Grmljavina stada, Jahai rumene kadulje, Sjaj zapadnih zvijezda, Dva sombrera...
Glavni dio sata:

Najava teksta: Komani (odlomak iz romana Grmljavina stada Zane Greya) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Ovo je pria o jednom od posljednjih velikih lovova na stada bizona niz beskrajne ravnice amerikog Divljeg zapada poetkom 20. stoljea...
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: kridmurka i vinesterka vrste puaka amerike proizvodnje 105
Prirunik 7
mustang poludivlji konj u amerikim prerijama groteskno prikazivanje neega u iskrivljenom obliku Po amerikom zapadu esto je praila i tretala grmljavina stada bizona, krava, divljih konja. Ta su stada za Indijance predstavljala ivot. Ko je postao prijetnja bizonima? Ko je bio vodi bijelaca u praenju Komana? ta misli Pilchuck, lovac na bizone, kada kae: Drim da se moramo pouzdati u nae dalekozore, da bismo ih ugledali prije nego oni ugledaju nas? Zato se lovci boje Komana? Kakvi su oni ratnici? Lovci na bizone, na elu s Indijancem Medvjeom Pandom, s obronaka planina tiho promatraju logor Komana. Opiite kako se ponaaju, ega se plae. S koje udaljenosti ih posmatraju? ta su lovci ugledali kada se razdanilo? Kako u zoru oivi logor Komana? ta je uznemirilo lovce? Proitajte ovaj odlomak i odgonetnite: Ali jai od svega toga bio je prodorni i sablasni zvuk bojni krik Komana. Stresavi se pod dojmom toga krika, pomisli Tom da sad shvaa lovce koji su mu priali o tom najgroznijem i najzloglasnijem od svih indijanskih bojnih poklika. Lovci su bili otkriveni. Brzinom vjetra zapucale su vinesterke iz logora. I lovci su uzvratili na vatru. Opiite dogaanja u logoru. Kako se u ovim okolnostima, kada logoru prijeti opasnost, mijenja njegova jutarnja slika? Pronaite dio teksta koji to opisuje! Za romane Zane Greya tvrdi se da su puni autentinih detalja iz ivota na Divljem zapadu Sjedinjenih Amerikih Drava. ta saznajemo o prirodi i karakteru indijanskih plemena iz ovog odlomka: Prvi od etiri Indijanca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan jaha, pruao je u svom izazovnom dranju i svojoj umjetnosti jahanja tako divan cilj, da je na sebe privukao takorei svu vatru. Odjahao je u smrt, ali su njegova tri druga pojurila kroz ulaz u sigurnost?
Sinteza: Zane Greyu pripisuje se utemeljenje vestern romana 20. stoljea. On nije bio taj koji je izumio vestern roman, bio je to ovjek po imenu Owen Wister iz Pennsylvanije koji je neko vrijeme ivio u zapadnoj dravi Wyoming, a kasnije o svojim iskustvima pisao u romanu ovjek iz Virginije. Ali, Zane Grey proslavio je vestern roman, te dao doprinos amerikoj knjievnosti svojom sposobnou da opisima jednog ve nestalog svijeta vee za sebe ogroman broj italaca irom svijeta. Poto se radnja vestern romana smjeta u dramatina i opasna mjesta (prerije, krajeve udaljene od civilizacije...), a dogaaji su neobini, nesvakidanji, uzbudljivi i pustolovni ovaj roman moemo svrstati u pustolovni, avanturistiki roman.
106
Prirunik 7
Zavrni dio sata:

Komani su sinonim za divlje Indijance. Komani su sami sebi, tokom godina, mijenjali imena. ta vam o Indijancima govore njihova imena: Deset Medvjeda, Crveni Rukav, Zeleni Rog, Gvozdena Koulja, Koni Ogrta, Bizonova Grba, Medvjed Panda... Domaa zadaa: U svom romanu Jahai rumene kadulje Zane Grey uvodi nekoliko scena koje postaju tipine za vestern filmove: potjera na konjima gotovo natprirodne brzine i izdrljivosti, zagonetni stranac koji stie niotkuda, konjanik ija se pojava ocrtava na zapadnom nebu, odjeven u crno, s dva revolvera postavljena nisko kako ih niko ne bi vidio, a bori se za ono to je ispravno i asno... Pogledajte neke vestern filmove (Tano u podne, Dobar, lo, zao, Za aku dolara, Vinety...) i pokuajte raspoznati tipine scene, junake... Opiite ih u svojim biljenicama. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
107
Prirunik 7
29
Uzorak obrade nastavne jedinice: Iz velegradskog podzemlja (Vjenceslav Novak)
Nastavna oblast: knjievnost Nastavna jedinica: Iz velegradskog podzemljaVjenceslav Novak Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja: ljudske vrline i poroci, alkoholizam kao porok Obrazovni: umjetnika pria, sadrajna analiza, motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii slikovitost opisa, statini i dinamini motivi Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih sposobnosti, razvijanje realnog prosuivanja, Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monoloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda, rasprava Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, oluja mozga Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, flip art, kreda, biljenica, olovka, Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: biologija-alkoholizam i narkomanija
108
Prirunik 7

Didaktika igra: Alkohol i nasilje 1. U centar paukove mree napiite ALKOHOL. Koje su vae asocijacije na rije alkohol? (tua, psovke, siromatvo, besparica, prazne flae, maltretiranje, bolest, lijeenje...) 2. U centar paukove mree napiite NASILJE. Koje su vae asocijacije na rije nasilje? (tua, psovke, krv, maltretiranje, djeca, jai, slabiji, siromatvo, besparica...) Koliko je istovjetnih asocijacija u ovim dvjema paukovim mreama? ta nam to govori o odnosu alkohola i nasilja?
Glavni dio sata:

Najava teksta: IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA (Vjenceslav Novak) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Ova nas pria upoznaje s okrutnim i runim, drugim licem velegrada. U njegovom sreditu je Mika, siromani radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokuava u alkoholu zaboraviti svoj bijedni ivot. Uspijeva li?
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: katulja katula, kutija
Jedan slavni pisac je rekao: Uzrok mnogih nesrea lei na dnu vinske ae. (Lav Nikolajevi Tolstoj) Prokomentirajte ovu misao!
109
Prirunik 7
ta vam o tome govori ovaj odlomak: A, dodue, dosjeao se i pijan u tom strahu bogzna je li imala s djecom i kruha za veeru? Jer trgovac gdjekada udui, a gdjekada je zle volje pa se otrese na djecu: Ne dam... Nisam ja tu da fukaru hranim...? Kako Mika pokuava opravdati svoje pijanstvo? Pronaite odgovor u sljedeem odlomku: Ali kao to obino u takovim zgodama, pored sve zamraene svijesti u njem se i sino stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu pa smije da radi to hoe. Ko se naao na udaru Mikinog pijanstva? U Mikinom ivotu bila je jedna svijetla taka njegova pametna mezimica Evica. ta se dogodilo Evici? Pisac kae da tu prestaje posve njegovo pamenje. ta je Mika saznao sljedeeg jutra? Je li bio svjestan onoga to je uradio? Kerka Evica bila je pretuena nasmrt. Tek tada Mika postaje svjestan svojih postupaka. ta se tada zbiva u njegovoj dui? U jednom dijelu prie Mika kae: Odnio vrag i siromatvo! Svi govore i ue da siromatvo nije sramota, a bjee od tebe kad si siromaan, da ti je oko srca i gore nego da si sramotan... Kako se ova Mikina misao odnosi prema narodnoj poslovici: Neka me bije teta, nek me ne bije hra!? Istaknite flip chart s postavljenom tvrdnjom: ovjek ovjeku treba pratati. Svi uenici koji se slau s ovom tvrdnjom neka stanu na desnu stranu uionice, a svi oni koji ne misle tako neka preu u lijevu stranu uionice. Na papirima napiite razloge zato tako mislite, potkrijepite svoju tvrdnju dokazima. Voe grupa ili dva uenika neka prezentiraju dokaze za tvrdnju vae grupe. Uvaavajte miljenje drugih, ali i branite dokazima svoju tvrdnju. Neka vaa rasprava bude fer i korektna.
Sinteza: Ova nas pria upoznaje s okrutnim licem velegrada. U njegovom sreditu je Mika, siromani radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokuava u alkoholu zaboraviti svoj bijedni ivot. Tek e Evicina tragina smrt navesti Miku da spozna svoju okrutnost i surovost u alkoholiziranom stanju.
Zavrni dio sata:

Tek e Evicina tragina smrt navesti Miku da spozna svoju okrutnost i surovost u alkoholiziranom stanju. Kakav bi tok dogaaja promijenio Evicinu sudbinu? Promijenite priu!
110
Prirunik 7
Domaa zadaa: U prii imamo statine motive (ve smo se upoznali s njima), i dinamine, pokretake motive. Pronaite statine motive u prii. Kada fabula postaje ivlja, dinaminija? to je pokree? Pronaite u tekstu dinamine motive. Prepiite u svoje biljenice dio teksta u kojem ste pronali neki dinamini motiv.
111
Prirunik 7
30
Nastavna oblast: knjievnost
Uzorak obrade nastavne jedinice: Pria kapetana Frana Porporelosa (Fea ehovi)
Nastavna jedinica: Pria kapetana Frana PorporelosaFea ehovi Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze odrastanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje smisla za humor, razvijanje slobode govora, Obrazovni: humoristina/aljiva pria, motivi, ugoaj/raspoloenje u pjesmi, upoznavanje s elementima izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii, uoavanje i doivljavanje ljepote jezika/lokalni govori, nepoznate rijei, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti humoristine prie Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, poredbena metoda, igra uloga/dramatizacija Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, oluja mozga Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, flip art, grafoskop, grafofolija ili bim- projektor (ili flip art) sa ilustracijom, kasetofon i audiozapis teksta uz vedru muziku, plakati, pozivnice Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: muzika kultura
112
Prirunik 7

Didaktika igra: Kutak za SMIJEH! Jedna kineska poslovica nas ui kako svaka minuta smijeha produava ivot za jedan sat. Na flip chartu piite i/ili crtajte asocijacije na rije SMIJEH! ime se sve smijeh moe izazvati? Moe li se kroz smijeh govoriti o ozbiljnim stvarima?
Glavni dio sata:

Najava teksta: PRIA KAPETANA FRANA PORPORELOSA (Fea ehovi)
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Likovi iz ove komedije nas ele prije svega nasmijati. Da li su to postigli? ta je vas razveselilo? Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei: sikuro sigurno tiva brodsko spremite doika dolje subito odmah adios senjor zbogom gospodine perfeto potpuno, savreno bursa torba kuak pas lardo vrsta jela, kupus sa slaninom pek slanina oli ili afitavati iznajmiti 113
Prirunik 7
imainati se zamisliti se eraju tjeraju okupator onaj koji zauzme tuu zemlju Koje je preneseno znaenje rijei Pjesnika iz ovog odlomka: Stavili su mi ovaj katanac na usta da muim i muei da umrem!? Koji je ozbiljan nain na koji moemo razmiljati o katancu na ustima? Koju slobodu oduzimamo ovjeku kojem stavljamo katanac na usta? ta o tome misli Kapetan? Ko zna tajnu otvaranja sramotnog katanca? Jedan filozof je rekao: U slobodnoj zemlji svima je dozvoljeno misliti to hoe i govoriti to misle. (Spinoza) Protumaite njegove rijei. Ipak, lica ove komedije ele nas prije svega nasmijati. Pronaite rijei i izraze kojima to i postiu! Ta lica govore jezikom grada Dubrovnika i njegove okolice u kojem je velikih broj rijei italijanskog porijekla. Pronaite te rijei. Jedan je znanstvenik rekao: Mata je vanija od znanja! (Albert Einstein) Jedan je vrhunski sportista rekao: ovjek bez mate je ovjek bez krila. (Muhammad Ali) Jedan je pisac rekao: Svaka je zamisao laka kad se ne uzme u obzir stvarnost. (Marcel Proust) Razgovarajte o ovim izrekama. Sinteza: Fehim Fea ehovi, dramski i prozni pisac, roen je u Bilei 1930. godine. ivi i radi u Dubrovniku. Svojom komedijom Pria kapetana Frana Porporelosa nas je elio prije svega nasmijati, ali i poruiti, kako je U slobodnoj zemlji svima (je) dozvoljeno misliti to hoe i govoriti to misle. (Spinoza)
Zavrni dio sata:

U estom razredu nauili ste ta je scenografija (pripremanje pozornice za pozorinu predstavu), a ta je kostimografija (priprema kostima za predstavu). Podijelite se u grupe: 1. scenografkinje/scenografi 2. kostimografkinje/kostimografi 3. glumice/glumci Ulogu reditelja neka preuzme nastavnik/nastavnica. Svaka grupa neka pripremi svoj zadatak. Matajte, igrajte se. Ne zaboravite: Svaije miljenje je dobro, to vie ideja, sadraj e biti raznolikiji. Slobodno moete u predstavu dodati i neto to nije navedeno u igrokazu. A onda... ta vam jo nedostaje? Publika. Bez nje vae djelo nee biti zapameno. Napravite pozivnice na asu likovne kulture, kreirajte plakate i postavite ih na vidno
114
Prirunik 7
mjesto. Pozovite na svoju prvu pravu predstavu roditelje, nastavnice/nastavnike, drugarice/drugare. Domaa zadaa: ta za vas znai smijeh kroz suze? Opiite neki doivljaj u kojem ste to prepoznali. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
31
Uzorak obrade nastavne jedinice: Jazavac pred sudom (Petar Koi)
115
Prirunik 7
Nastavna oblast: knjievnost Nastavna jedinica: Petar Koi: Jazavac pred sudom Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje ljubavi prema domovini, razvijanje smisla za humor Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija, komedija/satira, sadrajna analiza, motivi, kompozicija dramskog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje drama referira, ironija, Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih i stvaralakih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, rasprava, igra uloga/dramatizacija Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolija sa ilustracijom iz itanke 7, oprema za glumce Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, historija, geografija
116
Prirunik 7

Didaktika igra: Nakloni se i poni! Na asu dramske sekcije uvjebajte jedan krai odlomak iz komedije Jazavac pred sudom i prezentirajte ga razredu na poetku asa. Neka to bude iznenaenje za ostale uenike! Zamolite nastavnika historije da vam priblii obiaje i ivot u vrijeme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine.
Glavni dio sata:

Najava teksta: JAZAVAC PRED SUDOM (Petar Koi) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doivljaja: Kako doivljavate to to je David trbac donio jednog jazavca u sudnicu da mu sudi carski sud? ta o tome misle carski gospodini?
Interpretacija teksta: Otkrijmo znaenje rijei:
paligrap paragraf, lan zakona zeman vrijeme Razmislite: Da li David zaista misli da jazavcu treba suditi to je izio itavu njivu kuruza? Ko zapravo Davidu ini nepravdu? Prije nego to odgovorite proitajte i ove njegove rijei:
117
Prirunik 7
Boe moj, Boe, udne ljepote u vaeg cara! Boe moj, Boe, al vi usreiste nau zemlju! Svijet se lijepo umrtvio od nekakva dobra i miline, pa jedva die. Svak ves, zadovoljan, svak pjeva, samo se pjesma nie ne uje. Jedini sam ja (plae) nezadovoljan, jadan i emeran. Da li David zaista misli da je austrougarska vlast usreila nau zemlju? Da li je narod koji jedva die od dobra i miline srean narod? Moe li narod pjevati od zadovoljstva a da se pjesma nie ne uje? David trbac jedno govori, a misli neto sasvim drugo. Koji je drugi smisao njegovih rijei? Davidove rijei su, dakle, dvosmislene. Ima li u njegovim rijeima srdbe i/ili podsmijeha? Zato David tim dvosmislenim rijeima prikriva svoje prave namjere? ta mislite, ta bi se dogodilo da David pone otvoreno kuditi austrougarsku vlast i cara? Da li je Davidov postupak: postupak neukog, naivnog i luckastog, ili postupak mudrog i odvanog seljaka? Davidove rijei, dakle, imaju preneseno, ironino znaenje, i to potpuno suprotno od njihova pravog znaenja. On ismijava carski sud, njegove paligrape, i austrougarsku vlast u cijelosti. O Koievom jeziku dosta je pisano, a u namjeri da se ukae na vrstu povezanost pisca s jezikom rodnoga tla. U tom jeziku postoji mnotvo rijei ije znaenje neete pronai u rjenicima. Potraite te rijei! U Davidu trpcu Koi je uobliio tip lukavog bosanskog seljaka koji je svjestan svoga tekog poloaja i trai pravdu. Iako je on prikazan na komian nain, on ipak u nama izaziva duboko saosjeanje. Za Koiev smijeh kae se da je to smijeh kroz suze. Pokuajte odgonetnuti zato?
Ironija je humoristino izraajno sredstvo kojim se rijeima daje suprotan smisao od onog koje one imaju u svom osnovnom znaenju. Ironija slui piscu da na humoristian nain izrazi svoj kritiki stav prema odreenim pojavama. U ironiji se uvijek govori neto pozitivno, a misli se na neto negativno. Naprimjer, Boe moj, Boe, al vi usreiste nau zemlju! Komedija je dramsko djelo koje ima cilj da nas nasmije, oraspoloi vedrim alama, doskoicama. Vrsta komedije koja otro osuuje i kritizira neke pojave ili karaktere, ismijavajui ih i izvrgavajui ih ruglu zove se satira. Stil satire je duhovit, ali ironian i zajedljiv. Satiriari se najee slue ironijom i hiperbolom (preuveliavanjem).
Sinteza: Petar Koi je stekao veliku popularnost zbog svog borbe nog duha i velike ljubavi prema bosanskom seljaku. Bio je buntovnik protiv tuinskog podjarmljivanja, zagovornik slobode i pravde, zatitnik siromanog bosanskog seljaka. Jazavac pred
118
Prirunik 7
sudom Petra Koia je satira. To je vrsta komedije, ona otro osuuje i kritizira neke pojave ili karaktere, ismijavajui ih i izvrgavajui ih ruglu. Satiriari se najee slue ironijom i hiperbolom (preuveliavanjem). Ironija je humoristino izraajno sredstvo kojim se rijeima daje suprotan smisao od onog koje one imaju u svom osnovnom znaenju. Ironija slui piscu da na humoristian nain izrazi svoj kritiki stav prema odreenim pojavama.
Zavrni dio sata:

Jedan je poznati pisac rekao: Moj nain zbijanja ale jeste da kaem istinu. To je najsmjenija ala na svijetu. (George Bernard Shaw) Koji je Koiev nain zbijanja ale? Domaa zadaa: Prepoznajte sve Davidove nepravilno izgovorene rijei. ta na osnovu toga moete zakljuiti o njemu? ta je to govorna karakterizacija? Podsjetite se: Na osnovu govora lika upoznajemo se sa sredinom iz koje lik potjee, s njegovim porijeklom, obrazovanjem, osobinama. Takav pristup zovemo govorna karakterizacija. ta na osnovu govorne karakterizacije moete saznati o Davidu trpcu? Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
MEDIJSKA KULTURA
119
Prirunik 7
32
Uzorak obrade nastavne jedinice: Pozorite/kazalite/teatar
Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Pozorite/kazalite/teatar Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti openito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu itanja knjievnih djela i djela namijenjenih scenskom izvoenju Obrazovni: pozorite ili kazalite, pozornica/ bina, scena, pozorino gledalite , kulise, scenografija, afia, plakat, reditelj, scenograf, kostimograf, pozorina/teatarska izraajna sredstva, glumci, scenska radnja i publika. Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih, stvaralakih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: ilustrativna metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, monoloka metoda, heuristika metoda, dramatizacija Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, Na jezik 7, grafofolije na kojima su fotografije iz Prirunika 7 ili itanke 7 (pozorite, prizori iz opere Hasanaginica), kreda, biljenica, olovke, plakati, afie Tematska korelacija Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura, muzika kultura, TiZO
120
Prirunik 7

Ueniko izvoenje prizora iz nekog ve obraenog dramskog teksta (Jazavac pred sudom...) arolija pozornice: Daske koje ivot znae! Kako se zove pozorite u koje idete gledati predstave? Saznajte kada je osnovano i koja je njegova prva predstava? Koju predstavu trenutno moete pogledati u vaem pozoritu, a koja je posljednja koju ste gledali?
Glavni dio sata:

Najava nastavne teme: Pozorite/kazalite/teatar Prikazati grafofolije fotografija iz itanke 7:
Zgrada Narodnog pozorita u Sarajevu
Prizor iz prve bonjake opere Hasanaginica koja je premijerno izvedena u Sarajevu 2000. godine. Kompozitor je Asim Horozi, a kostimografkinja Vanja Popovi odluila se da u kostimima za operu preovladava bijela boja. O pozoritu/kazalitu/teatru: Pozorite kazalite ili teatar zajedniki je naziv za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode na pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju:
121
Prirunik 7
drama, opera, balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko, plesno, muziko i lutkarsko pozorite. Najvea pozorina kua u Bosni i Hercegovini jeste Narodno pozorite Sarajevo koje je otvoreno 1921. godine. Sarajevska opera zapoela je svoju umjetniku djelatnost 1946. godine sveanom premijerom predstave Prodana nevjesta Bedicha Smetane (Bediha Smetane). Iste godine osnovan je i Sarajevski balet, ali je on svoju prvu samostalnu predstavu etva Borisa Papandopula izveo tek 1950. godine. O pozoritu/kazalitu/teatru sjenki: Pozorite/teatar sjenki vrsta je lutkarskih predstava koje svoju izraajnost postiu putem lutaka koje se ne vide, ve se njihov odraz pod snopom svjetla odslikava na platnu. U teatru sjenki isprueni prsti ili rupi u ruci esto su model za lutku. Obino igra uz svaku lutku uzme jedan rupi pa se smjesti izmeu lampe i zida tako da sjene rupia padaju po zidu. O pozorinim/teatarskim izraajnim sredstvima: Elementi bez kojih ne moe postojati pozorina predstava su: glumci, scenska radnja i publika. Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetniko predstavljanje lika. Oni svoj umjetniki talent, znanje i vjetinu koriste u pozorinim predstavama kako bi to vjerodostojnije doarali neki lik. Gluma je oblik umjetnikog scenskog izraavanja. Pomou glume glumci izraajnim sredstvima (govor, pokret, mimika...) tumae razliite likove iz dramske knjievnosti. Govor je jedno od osnovnih izraajnih sredstava scenskih izvoaa (glumica i glumaca). Kada se glumice/glumci scenski izraavaju putem govora, oni svoju panju posebno usredsreuju na govor likova. Kostimografija je umjetnika disciplina koja se bavi scenskim kostimom za potrebe filma, kazaline predstave i ostalih scenskih umjetnosti. Kostimografijom se bave kostimografkinje/kostimografi. Oni istrauju osnovne podatke o zemlji, ljudima, stilu odijevanja i openito nainu ivota u vremenu kojim se bave pojedina scenska djela, i na osnovu tih saznanja pokuavaju doarati sadraje djela. Scenografija je, zapravo, likovno osmiljavanje prostora pojedinih inova (u pozoritu), ili kadrova (na filmu). Scenografkinje/scenografi vode brigu da taj prostor bude u skladu sa zahtjevima djela koje treba prenijeti na scenu. Danas se pojam scenografije proirio na svako osmiljavanje prostora namijenjenog nekoj javnoj izvedbi (izlobe, priredbe i druga kulturna dogaanja). Sinteza:
122
Prirunik 7
Pozorite ili teatar zajedniki je naziv za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode na pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju: drama, opera, balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko, plesno, muziko i lutkarsko pozorite. Elementi bez kojih ne moe postojati pozorina predstava su: glumci, scenska radnja i publika. Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetniko predstavljanje lika. Gluma je oblik umjetnikog scenskog izraavanja. Govor je jedno od osnovnih izraajnih sredstava scenskih izvoaa (glumica i glumaca). Scenografija je likovno osmiljavanje prostora pojedinih inova (u pozoritu), ili kadrova (na filmu).
Zavrni dio sata:

Razgovarajte o nekoj pozorinoj predstavi kojoj ste prisustvovali, prepoznajte elemente bez kojih pozorine predstave ne bi bilo. Domaa zadaa: Kao to smo nauili - pojam scenografije se proirio na svako osmiljavanje prostora namijenjenog nekoj javnoj izvedbi (izlobe, priredbe i druga kulturna dogaanja). Opiite scenografiju neke scene u pozorinoj predstavi koju ste gledali ili neke izlobe, priredbe.... Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
123
Prirunik 7
33
Uzorak obrade nastavne jedinice: Strip
Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Strip Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema strip-knjievnosti i knjievnosti uope, razvijanje navika itanja, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motiviranje na itanje stripovanih sadraja Obrazovni: strip, slika i tekst, poenta, strip i onomatopeja, strip i knjievno djelo, strip i film, izraajna sredstva stripa, crte i fabula Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, stvaralakih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, dramatizacija Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, razliiti stripovi, kreda, biljenica, olovka, boje Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, jezik, kultura izraavanja, knjievnost Meupredmetna: likovna kultura
124
Prirunik 7

Knjievnost i strip! Na asu likovne kulture ilustrirajte nekoliko zanimljivih scena iz komedije Jazavac pred sudom Petra Koia, ali tako to ete u oblaie/balonie ispisati i dijaloge. Najuspjelije radove izloite na zidu uionice. Izloiti stripove i razgovarati o sadrajima, dizajnu, prateim tekstovima u oblaiima... Po emu su slini strip i dramsko djelo, a po emu se razlikuju?
Glavni dio sata:

Najava nastavne teme: Strip Prikazati grafofoliju sa stripom Miralema Brkia Mali princ iz itanke 7
Interpretativno itanje stripa po ulogama: itaju uenici po ulogama ili nastavnik itanje stripa, razgovor o sadraju, ilustracijama i tekstu u oblaiima, o pouci, o razlici i slinostima umjetnike prie i prie u obliku stripa, o onomatopejama u stripu. Nauio/la si da je strip likovno-tekstualno djelo u kojem se pria ostvaruje pomou slike i teksta. Strip i onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM! Strip moe kao podlogu imati i neko poznato knjievno djelo. Tada se u tekst stripa uzimaju samo najbitniji momenti iz knjievnog djela. Tako je stripovan roman Robinzon Kruso Danijela Defoa, pripovijetka Majka Zije Dizdarevia, i jo mnoga knjievna djela. Nauimo jo poneto o stripu: to je neobino i iznenaujue u ovoj prii? ta je u njoj mogue, a ta nemogue? Pria koju nam pria ovaj strip ve nam je poznata. Ali, kako nam je ovaj put ispriana? Strip je pria predstavljena nizom slika propraenih tekstualnim dijalogom ili pojanjenjima. Strip dolazi od amerikog naziva Comic Strip to doslovno znai komina traka. Prvim stripom smatra se Max i Moritz iz 1859. godine. To je humoristiki strip Wilhelma Buscha koji predstavlja nestaluke dvojice djeaka. Najpoznatiji su stripovi Walta Disneya iji su glavni likovi (Miki, ilja, Paja Patak...) stekli veliku popularnost meu djecom cijelog svijeta.
125
Prirunik 7
Izraajna sredstva stripa su crte i fabula prikazana u nacrtanim kvadratiima. Neki od poznatih autora stripa su: Harold Foster sa svojim Princeom Valiantom i Hugo Pratt sa svojim Cortoom Malteseom. Film i strip: Kada govorimo o povezanosti stripa i likovne umjetnosti, neophodno je poneto rei i o odnosu stripa i filma. Ova dva vida umjetnosti povezuju slini pripovjedni i slikovni oblici. Treba imati na umu da je strip spoj slike i rijei, a film spoj slike i zvuka, dakle strip i film razlikuju se, prije svega, u nainu izraavanja. S druge strane, i u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan, ugao posmatranja, osvjetljenje, montau i druga filmska izraajna sredstva.
Max i Moritz
Max i Moritz u akciji! Slavni stripovi:
126
Prirunik 7
Naslovnice slavnih stripova: Prince Valiant Harolda Fostera i Corto Maltese Hugoa Pratta Jezik stripa: Jezik stripa slian je jeziku filma. Strip je sastavljen od sekvenci koje se najee sastoje od etiri slike/kvadrata. Slike su meusobno povezane dinaminom radnjom u vremenskom slijedu. Tekst stripa smjeten je u okvir slike, a dijalog i monolog u oblaie/filaktere. Strip naprosto vrvi onomatopejama. S obzirom na sadraje koji se stripuju, strip moe biti: historijski, naunofantastini, kriminalistiki, pustolovni/avanturistiki...
Sinteza: Strip je pria predstavljena nizom slika propraenih tekstualnim dijalogom ili pojanjenjima. Strip dolazi od amerikog naziva Comic Strip to doslovno znai komina traka. Najpoznatiji su stripovi Walta Disneya iji su glavni likovi (Miki, ilja, Paja Patak...) stekli veliku popularnost meu djecom cijelog svijeta. Izraajna sredstva stripa su crte i fabula prikazana u nacrtanim kvadratiima. Strip i film povezuju slini pripovjedni i slikovni oblici. Strip spoj slike i rijei, a film spoj slike i zvuka. I u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan, ugao posmatranja, osvjetljenje, montau i druga filmska izraajna sredstva. S obzirom na sadraje koji se stripuju, strip moe biti: historijski, naunofantastini, kriminalistiki, pustolovni/avanturistiki...
Zavrni dio sata:

Vratimo se stripu Mali princ i uporedimo ga s knjievnim predlokom.
127
Prirunik 7
Kako nam pria priu strip, a kako knjievni tekst? Koje su slinosti, a koje razlike? U stripu nam je pria predstavljena nizom slika propraenih tekstualnim dijalogom ili pojanjenjima, a u knjievnom djelu samo tekstom. Domaa zadaa: Stripujte poetak neke prie. Nacrtajte jednu sekvencu koja e se sastojati od etiri slike/kvadrata.
34 35
128
Prirunik 7
Uzorak obrade nastavne jedinice: Film
Nastavna oblast: Medijska kultura Nastavna jedinica: Film Struktura i tip asa: ponavljanje i usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti, Obrazovni: poeci filma, film kao umjetnost, filmska izraajna sredstva, kamera, kadar, izraajne mogunosti kamere, plan i ugao snimanja Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, stvaralakih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije, kreda, biljenica, olovke Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, knjievnost Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura
129
Prirunik 7

Grafofolija ili ilustracija iz itanke 7 Ponovimo: Zato je film elektronski medij? Kako nastaje ta arolija? O filmu ve znamo... Otac filma: Louis Lumiere. Datum roenja filma: 28. decembar 1895. godine. Mjesto roenja filma: Pariz, Boulevard des Capucines, Grand Caffe. Nabrojte neke filmske naslove brae Lumiere! Kada je film progovorio? Kako se zvao prvi zvuni film?
Otac filma: Luis Lumiere
Luis Lumiere s bratom Augustom u svom laboratoriju
130
Prirunik 7
Mjesto roenja filma: Paris, Boulevard des Capucines, Grand Caffe, 28. decembar 1895. godine
Glavni dio sata:

Najava nastavne teme: Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7 Ko je najodgovornija osoba u nastajanju filma? Reiser je najodgovornija osoba pri nastajanju filma. On rukovodi snimanjem. Za snimanje mu je potrebno vie kamera. Kamera: Svaka od njih ima svoj broj kao i svoju zadau pri snimanju. Tokom snimanja, kamera miruje ili se kree u raznim pravcima: 1. far kamera se pri snimanju kree u pravcu predmeta koji snima; 2. venk kamera se pri snimanju kree oko svoje osi; 3. kran kamera ide gore-dolje, kree se po vertikalnoj osi.
Prva kamera Luisa Lumierea
131
Prirunik 7 Kadar
Kadar (francuska rije le cadre znai okvir) je jedan neprekinuti in snimanja; za gledaoca to je jedna neprekinuta filmska snimka. Svaki kadar ima poseban prostorni i vremenski okvir prikazivanih sadraja. Film se snima kadar po kadar, a onda se ti kadrovi montaom spajaju u cjelinu. Kompozicija kadra jeste nain slaganja, razmjetanja njegovih sadraja. Od snimatelja se oekuje da sadraj slike prikae jasno i skladno. No za jasnou prikaza iznimno je vaan i izbor take promatranja sadraja. To je i razlog zbog kojega snimatelja moemo vidjeti kako prije snimanja paljivo trai taku promatranja gledajui kroz kameru, ili bez nje, mijenja poloaje, uzdie se na prste, saginje se, pribliava se i udaljava, a onda ide pogledati prizor s nekog posve drugog mjesta. Promjenom pozicije s koje se neto snima mijenja se i raspored sadraja slike, odnosno mijenja se kompozicija. Dakle, kompozicija je nain na koji je sadraj rasporeen unutar okvira kadra (kvadrata). to sve predstavlja sadraj kadra? To nije samo glavni motiv sniman ja, odnosno likovi i predmeti koje snimamo, nego i njihova pozadina i okolica, sve to se vidi, a omeeno je okvirom. Izraajne mogunosti kamere: Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadraja (njihovog oblika, rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to: 1. udaljenosti kamere od snimanog sadraja (plan snimanja); 2. poloaja kamere prema snimanim sadrajima (ugao snimanja); 3. stanja kamere u prostoru (kamera je statina ili dinamina/pokretna). Planovi snimanja... Plan oznaava udaljenost kamere od snimanog sadraja. S obzirom na tu udaljenost, razlikuju se sljedee vrste plana: 1. opi ili total kada se iznad glave i ispod nogu u kadru nalazi jo malo prostora; 2. srednji kada se u kadru nalazi ovjek u cijeloj visini; 3. krupni kada sliku (kadar) ispunjava glava do prsa. 4. polukrupni ili ameriki kada je u filmskoj slici ovjek do pojasa. Ove vrste plana mogu imati i svoje varijante, pa tako plan moe biti i vrlo krupan (samo glava do ramena), total daleki (mnotvo ljudi u sceni, cijeli pejza)...
132
Prirunik 7
Vrlo krupni plan: Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
Srednji plan: Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
Opi plan ili total: Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
133
Prirunik 7
Krupni plan: Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
Total daleki: Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
Uglovi snimanja (rakursi)... Ugao ili rakurs snimanja odreuje poloaj kamere prema snimanom objektu. Tri su osnovna ugla (rakursa) snimanja: 1. gornji kada se kamera nalazi iznad objekta snimanja (ptiija perspektiva); 2. donji kada se kamera nalazi ispod objekta (ablja perspektiva); 3. u visini kamere (pogleda). Stanje kamere u prostoru odreuje se prema tome da li se kamera pomjera tokom snimanja, pa tako kamera moe biti statina (miruje) ili dinamina (kree se).
134
Prirunik 7
Gornji ugao snimanja (ptiija perspektiva): Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
Donji ugao snimanja (ablja perspektiva): Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
Plan u visini kamere (pogleda): Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
135
Prirunik 7
Sinteza: Snimanjem filma rukovodi reiser. Za snimanje mu je potrebno vie kamera. Tokom snimanja, kamera miruje ili se kree u raznim pravcima (far, venk, kran). Film se snima kadar po kadar, a onda se ti kadrovi montaom spajaju u cjelinu. Kadar je jedan neprekinuti in snimanja. Kompozicija kadra jeste nain slaganja, razmjetanja njegovih sadraja. Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadraja (njihovog oblika, rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to: udaljenosti kamere od snimanog sadraja (plan snimanja); poloaja kamere prema snimanim sadrajima (ugao snimanja); stanja kamere u prostoru (kamera je statina ili dinamina/pokretna). Plan moe biti opi ili total, srednji, krupni, polukrupni ili ameriki... Tri su osnovna ugla (rakursa) snimanja: gornji (ptiija perspektiva), donji (ablja perspektiva) i ugao u visini kamere (pogleda).
Zavrni dio sata:

O dobrim snimateljima: elite li biti dobar snimatelj, povedite rauna i o: prepoznatljivosti motiv se snima s take koja omoguava najjasniji pogled; udaljenosti motiv se snima s udaljenosti koja omoguava njegovu dovoljnu veliinu u kadru; izdvajanju od pozadine motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva; osvjetljenju snimatelj e odabrati osvjetljenje koje pomae skladnom smjetanju svih sadraja u okvir kadra. Sada snimljene kadrove prepustite montaeru. Montaa je postupak povezivanja, spajanja kadrova. Domaa zadaa: Budite dobar snimatelj, snimite kamerom ili fotoaparatom neki prizor. Odluite se za razliite planove i uglove snimanja, ali povedite rauna o onome to smo nauili: prepoznatljivosti motiv se snima s take koja omoguava najjasniji pogled; udaljenosti motiv se snima s udaljenosti koja omoguava njegovu dovoljnu veliinu u kadru; izdvajanju od pozadine motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva; osvjetljenju snimatelj e odabrati osvjetljenje koje pomae skladnom smijetanju svih sadraja u okvir kadra. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
136
Prirunik 7
36
Uzorak obrade nastavne jedinice: Film i knjievnost
Nastavna oblast: Medijska kultura Nastavna jedinica: Film i knjievnost Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti, Obrazovni: film kao umjetnost, film i knjievnost, filmska i knjievna izraajna sredstva, poveznice umjetnosti rijei i filmske umjetnosti, filmska adaptacija, filmski jezik, filmska maska Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije, kreda, biljenica, olovke, projektor ili bim-projektor Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, knjievnost Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura
137
Prirunik 7

itanje odlomka iz romana Kraljevi i prosjak Marka Twaina i gledanje inserta iz filma Kraljevi i prosjak (reiser: William Keighley, 1937).
Knjievnost i film: Prizor iz filma Kraljevi i prosjak (reiser: William Keighley, 1937) Koja je osnovna poveznica umjetnosti rijei (knjievnosti) i filmske umjetnosti?
Glavni dio sata:

Film i knjievnost: Film je spoj niza umjetnosti (likovne umjetnosti, fotografije, knjievnosti, pozorita, muzike...). Tako je film od knjievnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od scenskih umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i muziku, iz likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove... Osnovna poveznica umjetnosti rijei (knjievnosti) i filmske umjetnosti jest naracija (prianje prie). I romanesknu i filmsku priu priaju autori (pisac i reiser). Filmska obrada nekog knjievnog djela nije jednostavan posao. Jedan teoretiar filma o tome kae: Nemogue je izraziti istu stvar, stvoriti identina znaenja u dva razliita medija. (Jean Mitry) Tako originalni knjievni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se mora adaptirati (prilagoditi) izraajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim se roman ili drama prilagoavaju izraajnim sredstvima filma, tj. prevode se na filmski jezik. Filmska adaptacija romana: Kraljevi i prosjak Marka Twaina
138
Prirunik 7
Pria iz romana Kraljevi i prosjak amerikog knjievnika Marka Twaina pretvorena je u zanimljivu filmsku avanturu. Pria je to o dva djeaka koji su slini kao jaje jajetu, ali se ipak po neemu razlikuju: jedan je kraljevi eljan pustolovine i djeake igre, a drugi je naputeni deak eljan blagostanja... Nakon sluajnog susreta njih e se dvojica dogovoriti da zamijene mjesta na jedan dan... Proitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kraljevi i prosjak. Zapaajte slinosti i razlike. Filmska adaptacija romana: Kroz pustinju i praumu Henryka Sienkiewicza U romanu Kroz pustinju i praumu poljskog knjievnika Henryka Sienkiewicza (Henrika Sjenkjevia) pratimo uzbudljivu priu o putovanju dvoje mladih kroz Afriku. U afrikim pustinjama i praumama dogaaju im se uzbudljive avanture: pripitomljavaju slona, vode ratove protiv afrikih plemena...
Knjievnost i film: Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood, 2001) Prepoznajte i u ovom prizoru plan snimanja! Filmska maska... Nauili smo da je adaptacija postupak u kojem se knjievno djelo prilagoava izraajnim sredstvima filma, prevodi na filmski jezik. Kako predstaviti nekog knjievnog junaka filmskim jezikom? To je posao glumice/glumca, kostimografkinje/kostimografa, minkerica/minkera... Kakvu preobrazbu glumac moe postii kako bi doarao neki lik, uvjerite se i sami. Pogledajte filmske maske poljskog glumca Krzysztofa Kowalewskog (Kitofa Kovalevskog) u filmu Kroz pustinju i praumu.
139
Prirunik 7
Krzysztof Kowalewski
Filmska maska: Prizori iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood, 2001)
140
Prirunik 7
Sinteza: Film je spoj niza umjetnosti (likovne umjetnosti, fotografije, knjievnosti, pozorita, muzike...). Tako je film od knjievnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od scenskih umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i muziku, iz likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove... Osnovna poveznica umjetnosti rijei (knjievnosti) i filmske umjetnosti jest naracija (prianje prie). I romanesknu i filmsku priu priaju autori (pisac i reiser).
Zavrni dio sata:

Originalni knjievni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se mora adaptirati (prilagoditi) izraajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim se roman ili drama prilagoavaju izraajnim sredstvima filma, tj. prevode se na filmski jezik. Domaa zadaa: Proitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kroz pustinju i praumu. Kojim vam je jezikom na zanimljiviji nain ispriana pria, knjievnim ili filmskim? Objasnite zato tako mislite. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
141
Prirunik 7
37
Uzorak obrade nastavne jedinice: Klasici bosanskohercegovake kinematografije
Nastavna oblast: Medijska kultura Nastavna jedinica: Film- klasici bosanskohercegovake kinematografije Struktura i tip asa: proirivanje i usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti, razvijanje patriotizma Obrazovni: film kao umjetnost, filmska i knjievna izraajna sredstva, bosanskohercegovaki film, klasici bosanskohercegovake kinematografije, bosanskohercegovaki filmski spektakli, partizanski vestern Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije, kreda, biljenica, olovke, projektor ili bim-projektor Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, knjievnost Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura
142
Prirunik 7

Gledanje inserta iz bosanskohercegovakog filma Crni biseri (1958), reisera Tome Jania.
Glavni dio sata:

Najava nastavne teme: Klasici bosanskohercegovake kinematografije Prikazati grafofoliju:
Prizor iz filma Crni biseri (1958) reisera Tome Jania (itanka 7) Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja! Film je u Bosnu i Hercegovinu stigao ve 1897. godine, kad je u Sarajevu odrana prva filmska projekcija. Jedan od najznaajnijih prvih napora da se na naim prostorima snimi neki film bili su snimci koje je Antun Voli zabiljeio u svom filmu Sarajevski atentat na Franju Ferdinanda iz 1914. godine. Ovaj je film obiao svijet. Meu prvim bosanskohercegovakim filmovima jeste film Crni biseri (1958), reisera Tome Jania. Ovaj film pria priu o maloljetnim prijestupnicima. Bosanskohercegovaki igrani film proslavili su filmovi sa temama iz Drugog svjetskog rata, veliki filmski spektakli kakvi su filmovi Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969), koje je reirao Veljko Bulaji. Posebno su zanimljivi filmovi koji pripadaju vrsti takozvanog partizanskog vesterna: Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979) koje je reirao Hajrudin Krvavac, te film Sutjeska (1973) Stipe Delia.
143
Prirunik 7
Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja! Da li je ovo gornji, donji ili ugao u ravni kamere/pogleda?
Prizor iz filma Valter brani Sarajevo (1972) reisera Hajrudina Krvavca Sinteza: Film je u Bosnu i Hercegovinu stigao ve 1897. godine, kad je u Sarajevu odrana prva filmska projekcija. Meu prvim bosanskohercegovakim filmovima jeste film o maloljetnim prijestupnicima Crni biseri (1958), reisera Tome Jania. Bosanskohercegovaki igrani film proslavili su filmovi sa temama iz Drugog svjetskog rata: Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969), koje je reirao Veljko Bulaji. Posebno su zanimljivi filmovi koji pripadaju vrsti takozvanog partizanskog vesterna: Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979) koje je reirao Hajrudin Krvavac, te film Sutjeska (1973) Stipe Delia.
Zavrni dio sata:

Promatrajmo i planove i uglove snimanja u insertu iz filma Crni biseri, odaberimo one koji nam se ine posebno uspjelim i prokomentirajmo svoj izbor. Domaa zadaa: Pogledajte cijeli film Crni biseri (1958) reisera Tome Jania i napiite sastav o temi kojom se bavi. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
144
Prirunik 7
JEZIK 38
Temeljno i preneseno znaenje rijei

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Temeljno i preneseno znaenje rijei Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rjenici/leksikoni, izgovorena reenica, napisana reenica, rije, temeljno/osnovno znaenje rijei, preneseno znaenje rijei, polisemija Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, oluja mozga Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, rjenik Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
145
Prirunik 7
Tok izvoenja nastavnog sata Motivacioni dio sata RIJE Rije je slika svega onoga to okolo sebe Vidimo I ne vidimo Rijeima se nekim divimo a nekih se Rijei opet stidimo Neka krhka rije se penje veoma smjelo Zracima tankim i zlatnim Kao siuna puzavica Ona se vjeto propinje Od posnog kamena Do sunanog grma I samog Sunca. A neka se glavato i glasito epuri do navrh bunjita A znamo da njome je Zauzet prostor I vie Nita Rije je tek tada rije ako Za nju i ulo steknemo Najgolemija je nekada davno ona Koju i ne Reknemo
Mehmedalija Mak Dizdar Razgovor o sadraju pjesme: Svaka rije ima svoje znaenje.
Glavni dio sata

146
Prirunik 7
Najava nastavne jedinice Grafofolija 1 (strip iz itanke 7)

Strip u 4 slike: djeak (tip trebera sa naoarima i enciklopedija u rukama, i djevojica, psi 1. Djevojica se obraa psiu koji joj se mota oko nogu: Sunce malo!; djeak govori: Geografija opisuje Sunce kao ogromnu usijanu loptu oko koje se okreu planete. 2. Djevojica pravi zvijezdu na travi i obraa se djeaku: Vidi, pravim zvijezdu!; Djeak: Zvijezda je nebesko tijelo sa sopstvenom svjetlou. 3. Djeak: Ova enciklopedija je pravo zlato! 4. Djevojica: U hemiji se prouava zlato kao dragocjen metal.
ta u pojedinim kvadratima stripa oznaavaju istaknute rijei? Ljubavni rastanak Dva su cvijeta u bostanu rasla: Plavi zumbul i zelena kada. Plavi zumbul ode na Doljane, Osta kada u bostanu sama. Poruuje zumbul sa Doljana: - Duo moja, u bostanu kado, Kako ti je u bostanu samoj? Lirska narodna pjesma Koje osobine posjeduju zumbul i kada u ovoj pjesmi? Mogu li ih doista posjedovati cvjetovi?
Svaka rije ima svoje znaenje. Rijeima imenujemo bia, predmete, pojave, rijeima oznaavamo radnju, osobinu. Takva znaenja rijei nazivamo prava (osnovna, leksika) znaenja. to se jezik vie razvijao i usavravao, utoliko su rijei dobijale vie znaenja, a jezik se bogatio i uljepavao. Pored glavnog (pravog) znaenja, rijei su dobijale i sporedno (preneseno) znaenje, tako da je upotreba rijei s prenesenim znaenjem postala opa osobina naeg standardnog jezika i svakidanjeg (svakodnevnog) govo ra.
Ilustracija: Dobra vila zlatne kose, u ruci joj sveanj zlatne penice i up sa zlatnicima, a na
ruci veliki sjajni - zlatan prsten.
Koje je pravo a koje preneseno znaenje rijei zlato?

4 ilustracije: djeaci i djevojice u dvoritu kole na nogometnom igralitu, djeaci igraju nogomet, djevojice promatraju: 1. U prvom kvadratu jedna djevojica ih posmatra i kae: Ponaaju se kao nogometne zvijezde! 2. U drugom kvadratu djeaci se sudaraju glavom skaui za lo ptom u zraku i padaju , jedan se 147 hvata za glavu i kae: Jooooj! Vidio sam sve zvijezde! 3. U treem kvadratu djevojici iz prvog kvadrata prilazi treber iz ranijeg stripa i kae: Da bi on zaista vidio zvijezde,,potreban mu je optiki instrument koji se zove teleskop! Djevojica ga
Prirunik 7
Prenesena znaenja rijei dobijamo kada uporedimo dvije pojave u ivotu jednu sa drugom. Tada rijei ne mijenjaju svoj oblik, ali mijenjaju znaenje. Prenesena znaenja su subjektivna. Pravo znaenje rijei nalazimo najee u naunim, a preneseno u knjievnim djelima. I pravim i prenesenim znaenjem rijei se koristimo i u svakodnevnom govoru. Zbog prenesenih znaenja rijei imamo polisemiju (vieznanost), pojavu da jedna rije moe imati vie znaenja.
Sinteza: Svaka rije ima svoje znaenje. Rijeima imenujemo bia, predmete, pojave, rijeima oznaavamo radnju, osobinu. Takva znaenja rijei nazivamo prava (osnovna, leksika) znaenja. to se jezik vie razvijao i usavravao, utoliko su rijei dobijale vie znaenja, a jezik se bogatio i uljepavao. Pored glavnog (pravog) znaenja, rijei su dobijale i sporedno (preneseno) znaenje, tako da je upotreba rijei s prenesenim znaenjem postala opa osobina naeg standardnog jezika i svakidanjeg (svakodnevnog) govora. Zbog prenesenih znaenja rijei imamo polisemiju (vieznanost), pojavu da jedna rije moe imati vie znaenja.
Zavrni dio sata:

Nacrtati veliku zvijezdu i unutar nje napisati ZVIJEZDA! Zadatak: Na krakove zvijezde ispiite zvijezde koje znate. Mogu to biti i prava i prenesena znaenja rijei. (morska zvijezda, zvijezda Danica, rok-zvijezda...) Domaa zadaa: Odgonetnite znaenje rijei (nacrtati ruku)! Admir joj je u ivotu desna (nacrtati ruku). Elvira je pruene (nacrtati ruku). Svugdje se osjea njezina vrijedna (nacrtati ruku). Bato je ovjek na svoju (nacrtati ruku). Doekali su nas rairenih (nacrtati ruku). Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
148
Prirunik 7
39
Naglasnice i nenaglasnice, estice/rijece

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Naglasnice i nenaglasnice, estice/rijece Struktura i tip asa: ponavljanje usvojenih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: naglasnice i nenaglasnice, naglasne cjeline, enklitike i proklitike, rijece/estice, akcenat Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura, geografija
149
Prirunik 7
Tok izvoenja nastavnog sata Motivacioni dio sata

Grafofolija (Na jezik 7)
Ilustracija: strip: maka kao dama, govori :
Neu dom od plia, Ponovimo naglaene i nenaglaene rijei! elim samo mia! Neu dom od plia, elim samo mia! Koje biste rijei posebno naglasili u ovim stihovima?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Naglasnice i nenaglasnice Slog moe biti naglaen i nenaglaen. Naglaen slog je onaj u kome je naglaen samoglasnik. Rijei koje imaju naglaeni slog/samoglasnik su naglaene rijei ili naglasnice. Izdvojimo ih: Neu dom od plia, elim samo mia! A ta je sa rijeju koju nismo oznaili bojom, rijeju od? To je rije koja nema svoj naglasak/akcen(a)t, pa kaemo da je to zovemo nenaglaena rije ili nenaglasnica. Ova rije se akcenatski oslanja na rije iza sebe, i izgovara se s njom kao jedna naglasna cjelina: od plia izgovara se: otplia. Rijei koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na rijei ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.
ta smo jo nauili o nenaglasnicama? Nenaglasnice se jo zovu i klitike. Razlikujemo dvije vrste klitika: proklitike (prislonjenice) i enklitike (naslonjenice). Proklitike su nenaglaene rijei koje se nalaze ispred naglaene rijei i s njom ine izgovornu cjelinu: od kue, do kole, na stolici, u kui izgovara se: odkue, dokole, nastolici, ukui). Proklitike su najee prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni, da, kad...). Enklitike su nenaglaene rijei koje se nalaze iza naglaene rijei i s njom ine jednu izgovornu cjelinu. (pogledaj me, smijem se, doao sam, ja bih,vidim te izgovara se: pogledajme, smijemse,doaosam, jabih,vidimte). Enklitike su oblici pomonih glagola biti i htjeti ( je, neke zamjenice: me ti, mu, nam, nas, vam, se, rijeca li... 150
Prirunik 7
A ta su rijece/estice? Ponovimo! Grafofolija Uionica, u svakoj klupi po djeek i djevojica, ispred uo postavlja pitanje: Mislite li da su rijece vane za iskazivanje stava govornika? 1. Klupa: Djeak: Sigurno!; djevojica: Moda! 2. Klupa: Djeak: Ne!; djevojica: Vjerovatno! 3. Klupa: Djeak: Da!; djevojica: Zar? 4. Klupa: Djeak: Dakako!; djevojica: Da li? 5. Klupa: Djeak: Svakako!; djevojica: Valjda! 6. Klupa: Djeak: Jedva!; djevojica: Zaista?
Rijece (partikule, estice) su nepromjenljive rijei kojima se iskazuje stav govornika prema onome o emu govori. Slue za oblikovanje iskaza, za davanje drugaijeg znaenja dijelovima reenice, te za isticanje pojedinih rijei. U iskaz unose emotivnu obojenost.
Ovo su preice uz pomo rijece... Grafofolija Strip: majka i djevojica, djevojica na balkonu promatra nebo, majka na vratima:
1. majka: Zar misli cijelu no posmatrati nebo? Djevojica: Ne, ne mislim. Samo elim vidjeti noas na nebu Sjevernjau. Valjda e se pojaviti. 2. Majka: Sigurno hoe. Meutim, ti gleda na zapad. Tamo se svakako nee pojaviti. Djevojica: Gle, eno je, opet sam se zbunila. Ba mi se ne da upamtiti strane svijeta.
Nauili smo i ovo!
sigurno iznosimo osobni stav; zar pitamo se ili sumnjamo u istinitost neega; ne negiramo (odrina rijeca); moda, valjda sumnjamo, ali niti negiramo niti potvrujemo; svakako pojaavamo tvrdnju; samo iskljuujemo neto; ba - istiemo ono to znai rije uz koju rijeca dolazi; gle, eno - upuujemo na neto, pokazujemo. 151
Prirunik 7
A ta smo nauili o rijeci LI? Da li znate kako se pie rijeca LI? Rijeca li se u upitnom, pogodbenom i namjernom znaenju pie odvojeno od rijei ispred sebe: Koliki li je ovaj svijet? (pitanje) Budem li pio mnogo mlijeka, moi u uskoro trati! (pogodba) Stignem li, posjetit u te! (namjera) Sinteza: Slog moe biti naglaen i nenaglaen. Naglaen slog je onaj u kome je naglaen samoglasnik. Rijei koje imaju naglaeni slog/samoglasnik su naglaene rijei ili naglasnice. Nenaglasnice se jo zovu i klitike. Razlikujemo dvije vrste klitika: proklitike (prislonjenice) i enklitike (naslonjenice).Rijece (partikule, estice) su nepromjenljive rijei kojima se iskazuje stav govornika prema onome o emu govori. Rijeca li se u upitnom, pogodbenom i namjernom znaenju pie odvojeno od rijei ispred sebe:
Zavrni dio sata:

Grafofolija
Strip na temu Pjesme o kuji : Kuja i 7 kuia sanjivih lee jedno preko drugog i razmiljaju, neki areni (bijele i crne pjedice), a neki ne, kia: Domaa zadaa: Kuja zamilja ljutitog gazdu, a kuii razmiljaju o: 1. Kui: Koliki li je ovaj svijet? 2. Kui: Ne prestane li kia padati, ja u poeti na nju lajati! 3. Kui (jednobojni): Da li u i ja imati bijele pjegice? 4. Kui: Budem li pio mnogo mlijeka, moi u uskoro trati! 5. Kui (areni): Hoe li mi ove are nestati? 6. Kui: Hou li biti veliki kao mama? 7. Kui: Moe li se oblak na nas sruiti?
152
Prirunik 7
40
Glagoli: leksiko znaenje

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagoli leksiko znaenje Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksiko znaenje glagola , glagoli kao promjenljiva vrsta rijei Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura, biologija
153
Prirunik 7

Grafofolija:
Velika ilustracija: Indijanci postavljaju logor Odrasli i djeaci reu suho drvee, djeak i djevojica voze travu u kolicima i daju je konjima, nekolicina djeaka premjerava razdaljinu izmeu stabala pagom i pomau u postavljaju atora, djevojica i djeak pomau odraslima da posijeku travu nekim oruem (kao srp), na panju poglavica sjedi, vjetar grane drvea se njiu, kine kapi poinju padati, iz oblaka se vidi munja, jedno dijete spava u ljuljaci, manje djece stoje ..., ene kuhaju ruak...
Ovo bi mogli biti Komani iz istoimene prie Zane Greya iji odlomak imate u vaoj itanci! ele nam otkriti tajnu kako se postavlja indijanski logor! Kako im u tome pomau mali Komani?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Leksiko znaenje glagola Nauili smo!
Glagoli koji uglavnom oznaavaju radnju koju neko vri svjesno, namjerno, zovu se glagoli radnje. Odgovaraju na pitanje: ta neko ili neto radi ili koja se radnja nekome pripisuje.
Leksiko znaenje glagola je njihovo osnovno znaenje koje dobijaju iz stvarnosti. Ono se sastoji u imenovanju radnji, stanja ili zbivanja. Mali Komani reu suhe grane, kose travu i odvoze je, hrane konje... U kakvom stanju se nalaze poglavica na panju, djevojica u ljuljaci? Poglavica sjedi na panju, njegova unuka spava u ljuljaci. . Glagoli koji oznaavaju stanje u kojem se neko ili neto nalazi a u kojem se nita ne radi niti se zbiva, zovu se glagoli stanja. Odgovaraju na pitanje: u kakvom se stanju nalazi neko ili neto? Glagoli stanja ne podrazumijevaju nikakav proces.
A ta se u to vrijeme zbiva u prirodi? Moe li ovjek utjecati na ta zbivanja? Vjetar pue, kine kapi padaju, grmi i sijeva. 154
Prirunik 7
Kakav je poglavica, mlad ili je ostario? Poglavica je ostario.
Zbivanja ili procesi u prirodi su uvjetovani djelovanjem prirodnih sila. Odvijaju se mimo nae moi, mi na njih ne moemo utjecati. Saznajemo o njima iz odgovora na pitanja: ta se dogaa ili zbiva, kakav proces se odvija? . Glagoli oznaavaju radnju, stanje i zbivanje, proces. To je njihovo osnovno /leksiko znaenje. S obzirom na to ta oznaavaju, glagoli mogu biti: 1.Glagoli radnje 2.Glagoli stanja 3.Glagoli zbivanja Glagoli imaju znaajnu ulogu u jeziku. U funkciji predikata oni uestvuju u formiranju iskaza, odnosno reenice. Glagoli su promjenljive rijei. Mogu se javiti u velikom broju oblika blizu tri stotine.
Sinteza: Glagoli oznaavaju radnju, stanje i zbivanje, proces. To je njihovo osnovno /leksiko znaenje. S obzirom na to ta oznaavaju, glagoli mogu biti: 1.Glagoli radnje 2.Glagoli stanja 3.Glagoli zbivanja Glagoli su promjenljive rijei. Mogu se javiti u velikom broju oblika blizu tri stotine.
Zavrni dio sata:

Moe li reenica postojati bez glagola? Bez glagola nema predikata, a bez predikata nema uobiajene reenice. Domaa zadaa: Odaberite zadatak: 1. Ispiite po jednu reenicu u kojoj ete upotrijebiti glagole radnje u sva tri lica jednine i mnoine. 2. Ispiite po jednu reenicu u kojoj ete upotrijebiti glagole stanja u sva tri lica jednine i mnoine. 3. Ispiite po jednu reenicu u kojoj ete upotrijebiti glagole zbivanja u sva tri lica jednine i mnoine. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
155
Prirunik 7
41
Glagoli: gramatiko znaenje

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagoli gramatiko znaenje Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatiko znaenje glagola , kategorije vida, prijelaznosti i stanja Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, paukova mrea Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura
156
Prirunik 7
Motivacioni dio sata

RODITELJSKA Treba da zna i da sva djeca znaju bie to mnogo vano u ivotu: uvaj roditelje da ti due traju, oni su tebi podarili ljepotu. I kada te grde i kada si ljuta i kada ti od bijesa srce zazebe, ponovi u sebi hiljadu puta: oni su s ljubavlju smiljali tebe. I kad poraste i igre prestanu, kad e se drugim brigama okruiti: uvaj roditelje da ti ne nestanu, Samo e ti oni djetinjstvo produiti. Pero Zubac Koje je osnovno znaenje glagola?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Gramatiko znaenje glagola
Nauili smo da je leksiko znaenje glagola njihovo osnovno znaenje. Kad se glagoli upotrijebe u reenici, tada oni, uz leksiko znaenje, dobivaju i gramatika znaenja: Oni su tebi podarili ljepotu. Iz ovog stiha ne saznajemo samo koja se radnja vri (leksiko znaenje), nego i ko vri tu radnju i kad se vri radnja (gramatika znaenja glagola). A koje su gramatike osobine glagola? Glagoli se odlikuju gramatikim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja. Vid i prijelaznost su leksiko-gramatike osobine glagola. Gramatike su osobine glagola: - lice - vrijeme - nain, - rod - broj.
157
Prirunik 7
Grafofoljia: KO ZNA, ZNA!

Ilustracija: Pauk plete mreu, na pauku pie glagol ZNATI, u mrei ispisani razliiti oblici glagola: ZNA; ZNAJU; ZNAMO; ZNAT EMO; ZNA; ZNALO; ZNAJ; ZNANO; ZNALI SMO; BILI SMO ZNALI; ZNAM; BUDEM ZNAO, ZNAO SAM...
ta moemo saznati iz ovih oblika glagola?
Grafofolija Zna! Ko? TI! Kad? SAD! Broj? JEDNINA! Znat emo! Ko? Mi! Kad? U BUDUNOSTI! Broj? MNOINA! Znao sam! Ko? JA! Kad? U PROLOSTI! Broj? JEDNINA!
LICE VRIJEME BROJ
Sinteza: Kad se glagoli upotrijebe u reenici, tada oni, uz leksiko znaenje, dobivaju i gramatika znaenja Glagoli se odlikuju gramatikim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja. Vid i prijelaznost su leksiko-gramatike osobine glagola. Gramatike su osobine glagola: - lice - vrijeme - nain, - rod - broj.
Zavrni dio sata:

Iz glagolskih oblika saznajemo:
158
Prirunik 7 LICE VRIJEME NAIN ROD BROJ
ko vri radnju, ko sudjeluje u procesu ili ko se nalazi u nekom stanju; kad se vri radnja, proces, zbivanje; kako se vri radnja, da li je to proces ili stanje; je li vrilac radnje mukog, enskog ili srednjeg roda; koliko vrilaca vri radnju, koliko osoba sudjeluje u procesu, koliko se osoba nalazi u nekom stanju.
Domaa zadaa: Glagolima u pjesmi Roditeljska Pare Zupca odredite njihove gramatike osobine: lice, vrijeme, nain, rod i broj.
159
Prirunik 7
42
Glagolski vid/aspek(a)t
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolski vid/aspek(a)t Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski vid/aspek(a)t, svreni i nesvreni glagoli, dvovidni glagoli
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura, TIZO
160
Prirunik 7

Grafofolija:
Ilustracija: 2 kvadrata
Telefonski razgovor
djeak: Jesi li dobila pisamce koje sam ti poslao po Ajli? djevojica: Jesam, upravo ga i itam. djeak:I?! Pa hoemo li skupa gledati film Kraljevi i prosjak? djevojica: Voljela bih, ali nisam sigurna elim li pogledati film prije nego proitam knjigu!
Koja je razlika izmeu glagola dobiti, poslati i proitati i glagola gledati, voljeti, eljeti? Koliko traje radnja glagola dobiti? Da li je trajanje radnje ogranieno, zavreno? A da li je radnja glagola gledati ograniena u trajanju? Koliko moe da traje ova radnja?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolski vid/aspek(a)t Sadraj glagolske radnje vezan je za vremenski tok. Trajanje radnje, stanja ili zbivanja moe biti vremenski ogranieno (pokazuje svrenost radnje, stanja ili zbivanja) i neogranieno (pokazuje nesvrenost radnje, stanja ili zbivanja). To trajanje glagolske radnje izraava se glagolskim vidom. Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izrei razlike u trajanju radnje, odnosno njihovu ogranienost ili neogranienost. A kakvi mogu biti glagoli po glagolskom vidu?
Po glagolskom vidu glagoli mogu biti: 1. svreni Svreni glagoli oznaavaju radnju ogranienog trajanja, radnju koja je prestala trajati. 2. nesvreni Nesvreni glagoli oznaavaju radnju koja nema ogranienja u trajanju. Pogledajte tabele!
161
Prirunik 7
Grafofolije
Glagoli svrenog vida iskazuju vremenski ogranieno trajanje sadraja glagola, odnosno, radnja, stanje ili zbivanje je zavren proces: dahnuti, dreknuti, izbrisati, namignuti, pogledati, proitati, zatvoriti, otkazati, zavoljeti, napisati... Glagoli svrenog vida mogu biti: 1. poetno svreni oznaavaju izvren poetak radnje: pojuriti... 2. 3. 4. zavrno svreni oznaavaju zavren svretak radnje: dojuriti... trenutno svreni oznaavaju izvrenost samo jednog trenutka: jurnuti... potpuno svreni oznaavaju izvrenost od poetka do kraja: odjuriti...
Glagoli nesvrenog vida iskazuju neogranieno trajanje sadraja glagola, znai da je proces radnje, stanja ili zbivanja u razvoju (ili toku): brisati, itati, pisati, graditi, kovati, radovati se,uvati, drhtati, vehnuti, voljeti... Kod nesvrenih glagola razlikujemo: 1. trajne glagole nesvrena radnja traje due vrijeme bez prekida: spavati, pisati, crtati... 2. uestale glagole nesvrena radnja traje due vrijeme sa prekidima: kuckati, lupkati, skakutati, sjedati, lijegati...
ta mislite mogu li se od nesvrenih glagola dobiti svreni i obrnuto? Od nesvrenih glagola se mogu dobiti svreni i obrnuto, od svrenih nesvreni, uz pomo tvorbenih nastavaka koji dolaze na kraju osnove, ili se dodaju kao prefiksi ispred odreene osnove: gledati pogledati, ugledati; voljeti zavoljeti; ljubiti poljubiti...
Mogu li glagoli istim oblikom iskazivati oba vida? esto vid glagola u tekstu odreuju rijei: redovno, esto, uvijek, ponekad... (Redovno ujem vijesti o tebi.) Takvi glagoli se zovu dvovidni glagoli. Dvovidni glagoli su oni koji istim oblikom mogu iskazivati oba vida, mogu biti svreni i nesvreni.
162
Prirunik 7
Mali savjet:
Dogaa se da uenici svaki glagol koji oznaava radnju koja se izvrila u prolosti oznae kao glagol svrenog vida. Najsigurnije je odrediti vid glagola u infinitivu.
Sinteza: Po glagolskom vidu glagoli mogu biti: 1. svreni Svreni glagoli oznaavaju radnju ogranienog trajanja, radnju koja je prestala trajati. 2. nesvreni Nesvreni glagoli oznaavaju radnju koja nema ogranienja u trajanju.
Zavrni dio sata:

1. Od glagola nesvrenog vida konstruiraj glagole svrenog vida: pjevati etati crtati govoriti raditi eljati Domaa zadaa: 1. Koju radnju (stanje ili zbivanje) moe uraditi na leima druga /drugarice s kojim sjedi? U svesku nacrtaj lea i ramena svog druga. Ispii sve radnje koje moe raditi na njegovim leima i iskai ih u svrenom i nesvrenom vidu. Evo nekih mogunosti: potapati pomilovati udariti spustiti (ruku, glavu) lupkati kuckati arati pisati masirati odmarati (glavu, ruku) Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
163
Prirunik 7
43
Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje, prijelazni, neprijelazni i povratni glagoli Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-mataonica, igraonicapriaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
164
Prirunik 7

Grafofolija:
Ilustracija: ulica, djeak- ista obue poziva prolaznike, na ulici neki djeak jede sladoled, neki prolaznik ita novine, prodavac nudi novine, u izlogu prodavaica oblai lutku
Ko vri radnju? ta je predmet radnje? Na to prelazi radnja?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagoli po predmetu radnje i glagolsko stanje
1. Prijelazni glagoli ista obue (odlomak)

Uzalud sam pozivao prolaznike i objanjavao im da za samo nekoliko novia mogu imati istu obuu. Beskorisno sam nespretno udarao etkama po sanduku i kretavim glasom molio svakog ko je naiao da mu makar ietkam cipele. Izgledalo je kao da me uope i ne uju i ne vide. A ja sam ih paljivo gledao, iskrivljujui glavu da mi ne bi smetao iroki obod slamnatog eira. Ranko Pavlovi Koga je djeak pozivao? Prolaznike. ta prolaznici mogu imati za samo nekoliko novia? istu obuu. Koga je djeak molio? Svakog. ta je djeak etkao? Cipele. U kojem padeu se nalaze rijei koje su predmet radnje? U akuzativu!
Glagoli su nesamostalne rijei. Za realiziranje radnje obiljeene glagolom nekada je potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim glagolima. Prijelazni glagoli su oni uz koje moe stajati imenica ili neka druga rije u akuzativu bez prijedloga kao blii objek(a)t. Oni s tom imenikom rijeju ine jednu cjelinu: Uzalud sam pozivao prolaznike.
165
Prirunik 7
2. Neprijelazni glagoli
Grafofolija
Ilustracija: Pliva pliva, ptica leti iznad njegove glave, djevojica joj mae.
Odredi subjekte u reenicama. Da li radnja subjekta prelazi na neki objekt?
1. Pliva pliva. 2. Ptica leti. 3. Djevojica mae.
Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne moe stajati imenica ili neka imenska rije u akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja. Radnja neprelaznih glagola ne prelazi na objek(a)t.
3. Povratni glagoli
Grafofolija/ilustracija
Ilustracija: djeak Eskim u kratkim hlaama s ubarom na glavi, na snijegu, govori majci koja ga gleda prijekorno: Obukao sam se za tople proljetne dane!
Obukao sam se za tople proljetne dane. Obukao sam sebe za tople proljetne dane. Ko vri radnju? Djeak Eskim. Na kome se radnja vri, odnosno, ko je objekt na kojem se radnja vri? Djeak Eskim. Subjekat je istovremeno i objekat u reenici.
166
Prirunik 7
Neprijelazni su i povratni glagoli. Njihova radnja prelazi na objekt, ali je objekt istovremeno i subjekt reenice, pa se radnja, dakle, vraa na subjekt. Povratne glagole koji uza se imaju povratnu zamjenicu SE, koja se uvijek moe zamijeniti punim oblikom SEBE, (uvam se. uvam sebe.) zovemo pravi povratni glagoli. Nepravi povratni glagoli oznaavaju stanje u kojem se subjekt nalazi i kod njih rije SE ne moemo zamijeniti punim oblikom SEBE. Npr. nasmijao se, zamislio se, budio se, nalazio se, vedrilo se, smijao se... Kod ovih glagola SE je povratna rijeca, a ne povratna zamjenica. Uzajamno povratni glagoli oznaavaju radnju koju vre najmanje dva subjekta (ili vie njih)jedan na drugom. Subjekt i objekt nisu isti. Npr. hrvati se, potui se, natjecati se, druiti se... I kod uzajamno povratnih glagola SE ne moemo zamijeniti oblikom SEBE jer je to povratna rijeca.
4. Glagolsko stanje
Grafofolija
Ilustracija: Tri ilustracije po dva kvadrata: 1. na prvoj dva djeaka i dvije djevojice popeli se na kruku i beru kruke i stavljaju u njedra. Stablo kruke obrano. Ispod kruke djed i baka, djed kae baki: Moramo kruke obrati.! 2. Jedan djeak s kruke kae: Ne brini djede, m i smo sve kruke obrali! Djed iznenaen die glavu, pomalo ljut. 3. Djeca ispod kruke s punim njedrima, baka razoarana kae: ta je to glagolsko stanje? Zar je cijela kruka obrana! A moj dem od kruaka? 4. Djevojica se obraa baki: Strpite se, rodit e kruke opet.
Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju). Ne brini djede, mi smo sve kruke obrali! ta je izreeno predikatom smo obrali? Da li djeca namjerno, svojom voljom beru kruke? U ovoj reenici je iskazano da subjekat svojom voljom vri radnju i takvo stanje zovemo radno (aktivno) stanje, tj. aktiv. Subjekt vri radnju predikata. Zar je cijela kruka obrana! Da li je i u ovoj reenici subjekt aktivan? U ovoj reenici subjekt trpi radnju koju neko drugi na njemu vri, ili je obuhvaen radnjom kao objekt, pa takvo stanje zovemo trpno (pasivno) stanje tj. pasiv. 167
Prirunik 7
Strpite se, rodit e kruke opet. Kako je djevojica reagovala na bakine rijei?
Ovo stanje (rodit e) deava se bez voljne aktivnosti subjekta (kruaka), pa ga zovemo medijalno stanje (medij).
Sinteza: Glagoli su nesamostalne rijei. Za realiziranje radnje obiljeene glagolom nekada je potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim glagolima. Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne moe stajati imenica ili neka imenska rije u akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja. Neprijelazni su i povratni glagoli. Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) moe biti trojak: - radno (aktivno) stanje tj.aktiv - trpno (pasivno) stanje tj. pasiv - medijalno stanje tj.medij
Zavrni dio sata:

Izdvojimo glagole u ovom odlomku i odredimo im prijelaznost i glagolsko stanje.
ista obue (odlomak)

Uzalud sam pozivao prolaznike i objanjavao im da za samo nekoliko novia mogu imati istu obuu. Beskorisno sam nespretno udarao etkama po sanduku i kretavim glasom molio svakog ko je naiao da mu makar ietkam cipele. Izgledalo je kao da me uope i ne uju i ne vide. A ja sam ih paljivo gledao, iskrivljujui glavu da mi ne bi smetao iroki obod slamnatog eira. Ranko Pavlovi Domaa zadaa: Odredite prijelaznost i glagolsko stanje glagolima u stripu o Malom princu u itanci 7. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
168
Prirunik 7
44
Glagolsko lice, rod i broj

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolsko lice, rod i broj Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolsko lice, rod i broj Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
169
Prirunik 7

Grafofolija:
Ilustracija: djeaci na tajnom sastanku , svi u crvenim kouljama. (Junaci Pavlove ulice je pustolovni roman koji govori o dvije grupe djeaka koje se bore za prostor u Pavlovoj ulici koji im je sluio za beskrajnu slobodu igre. Ovo je kratki odlomak iz tog romana.)
Junaci Pavlove ulice ... Voa im je dao znak da se umire. -Treba jo neto da te pitam. Ne misli li moda da oni iz Pavlove ulice slute da ti pripada nama. - Ne vjerujem odgovorio je novi potporunik. ak da je i bio neko od njihovih ovdje onoga dana, kada su izvjesili crvenu cjedulju, ni onda me niko nije mogao vidjeti u mraku. (...) ta iskazuje glagolsko lice?
Ferenc Molnar
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolsko lice, rod i broj
1. Glagolsko lice
Odredite lica u ovom odlomku! Koliko lica imaju glagoli? Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih uesnika u razgovoru.
Jednina: - Prvo lice je lice koje govori - govornik: Ne vjerujem! (Ko? Ja!); - Drugo lice je lice kojem se govornik obraa - sagovornik: Ne misli li da pripada nama? (Ko? Ti!); - Tree lice predstavlja osobu o kojoj se govori: Voa je dao znak. (Ko? On.). Mnoina
170
Prirunik 7
Prvo lice predstavlja skupinu kojoj govornik pripada: Ne vjerujemo vam! (Ko? Mi!); Drugo lice predstavlja skupinu kojoj pripada sagovornik: Vjerujete li? (Ko? Vi.); Tree lice predstavlja osobe o kojima se govori Djeaci slute da nam pripada! (Ko? Oni!).
Glagolsko lice! Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica mnoine. Glagolsko lice moe biti: bie, predmet, pojava.
2. Glagolski rod
Ilustracija
Ilustracija: Dejms Kuk i njegov otac posmatraju lae na moru
Potraimo u ovom odlomku iz putopisa o Dejms Kuku glagolski gramatiki rod. Tako mu je prije dvije godine rekao njegov otac, nepismen teak. Dejms, koji je prvi dospio u grad bio je zadivljen mnotvom laa u luci. Kuda plove sve te lae ? upita. U Indiju, sine bez premiljanja odgovori otac. Odonda je djeak uvijek sanjario o putu u Indiji na jednoj od takvih laa. Topla tiha veer spustila se nad morem. Henri je nagovarao Dona da primi djeaka u slubu. Uoimo glagole istaknute u reenicama. Kojeg roda su subjekti na koje se ti glagoli odnose? Koji rod mogu iskazivati glagoli? Gramatiki rod! Gramatiki rod kod glagola ogranien je na glagolske pridjeve, radni i trpni (o njima emo neto vie nauiti na sljedeim stranicama udbenika).
3. Glagolski broj
Ilustracija
Ilustracija: Dejms Kuk i kapetani Don i Henri
171
Prirunik 7
Gramatikim brojem, odnosno razlikovanjem jednine i mnoine, odlikuje se veina glagolskih oblika. Gramatikim brojem razlikujemo broj vrilaca radnje. Potraimo u jednom drugom odlomku iz putopisa o Dejms Kuku glagolski gramatiki broj. (...) Ti, kako vidim, eli da jede tui kruh, gospodine Dejms Kuk? Ne, gospodine, ja hou da radim. Da radi? A to bi ti radio? Hou da postanem mornar! - Nama je potreban mornarski naunik, upadne Henri, ali ga Don tako pogleda da se on odmah ugrize za jezik. Ta zar su takvi utokljunci sposobni za mornare? - nastavi Don jo stroe... Samo infinitiv i glagolski prilozi (sadanji i proli), o kojima emo uiti na sljedeim stranicama ovog udbenika, nemaju gramatike osobine lica, roda i broja.
Sinteza: Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih uesnika u razgovoru. Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica mnoine. Glagolsko lice moe biti: bie, predmet, pojava. Gramatiki rod kod glagola ogranien je na glagolske pridjeve, radni i trpni Gramatikim brojem razlikujemo broj vrilaca radnje.
Zavrni dio sata:

Odredimo glagolima u ovom odlomku lice, rod i broj: Ti, kako vidim, eli da jede tui kruh, gospodine Dejms Kuk? Ne, gospodine, ja hou da radim. Da radi? A to bi ti radio? Hou da postanem mornar! - Nama je potreban mornarski naunik, upadne Henri, ali ga Don tako pogleda da se on odmah ugrize za jezik. Ta zar su takvi utokljunci sposobni za mornare? - nastavi Don jo stroe... Domaa zadaa: Odredite lice, rod i broj glagolima u stripu o Malom princu u itanci 7. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
172
Prirunik 7
45 46
Glagolska vremena i glagolski oblici (2 asa)

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolska vremena i glagolski oblici Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolska vremena i glagolski oblici, konjugacija
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura, historija, geografija
173
Prirunik 7

Grafofolija:
Proitajte ovaj tekst o egipatskoj kraljici Nefertiti i obratite panju na glagole istaknute u tekstu!
Nefertiti je bila kraljica Egipta. Na egipatskim spomenicima njen portret prikazuje enu izuzetne ljepote, izduena lica, dugog vrata, pravilnog nosa i krupnih oiju. Kraljica Nefertiti e roditi tri keri i, neko vrijeme e vladati Egiptom. Od nekolicine fantastinih kamenih bisti kraljice Nefertiti, najljepa e se uvati u Berlinu. Jednom oku na ovoj bisti nedostaje zjenica, pa se smatra da je autor nije zavrio.
Kraljica Nefertiti
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolska vremena i glagolski oblici 1. Glagolska vremena Koja je temeljna odlika glagola? Portreti kraljice Nefertiti prikazuju enu izuzetne ljepote. sadanjost Drevni faraoni su pisali pjesme posveene bogu Sunca. prolost Sunce e uvijek biti inspiracija pjesnicima i slikarima. budunost Temeljna odlika glagola je odreivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je vremenski odnos glagolskog sadraja u odnosu na trenutak govora. Glagolski se sadraj, u odnosu na trenutak govora, moe ostvarivati u sadanjem, prolom i buduem vremenu. 174
Prirunik 7
Sadanje vrijeme oznaava radnju (stanje ili zbivanje) koja se vri u trenutku kada se o njoj govori. (Npr. pjevam, smijem se, odgovaram...) Prolo vrijeme je ono koje prethodi trenutku govora. Njime su iskazane radnje (stanja ili zbivanja) koje su izvrene u prolosti, prije vremena govorenja. (Npr. pjevao sam, smijah se, odgovarao je...) Budue vrijeme je ono koje dolazi poslije trenutka govora. Njime su iskazane radnje koje e se desiti u budunosti, poslije vremena kada se o njima govori. (Npr. pjevat u, doi u, u odgovarati ...)
2. Glagolski oblici
Zato kaemo da se glagoli mijenjaju po vremenima?
Ilustracija: strip u 2 kvadrata: 1. djeak pred ogledalom cvijet u ruci, zamilja djevojicu u oblaiu, kae: Oduvijek sam volio, volim sada i uvijek u voljeti - tebe! 2. Isti djeak i djevojica iz oblaia s knjigom u ruci, djeak joj prua cvijet i kae: Oduvijek sam volio, volim sada i uvijek u voljeti da itam knjige!
Za glagole kaemo da se mijenjaju po vremenima zbog toga to glagoli mogu u cjelosti izraziti vremenske razlike prolosti, sadanjosti i budunosti. ta je to konjugacija? Nauili smo da su glagoli promjenljive rijei i da se mogu javiti u velikom broju raznovrsnih oblika. Promjena glagola se razlikuje od promjene imenskih rijei (imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva). Promjena glagola po licu, vremenu ili nainu zove se konjugacija (itaj N i J kao zasebne glasove).
Kako dijelimo glagolske oblike? Glagolski se oblici u bosanskome jeziku mogu podijeliti na: 1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vrenja radnje); 2. glagolske naine (iskazuju lini stav govornog lica prema vrenju glagolske radnje); 3. glagolske pridjeve (glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni); 4. glagolske priloge (glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli);
175
Prirunik 7
5. neodreeni glagolski oblik infinitiv. 1. Lini i nelini glagolski oblici Poznaju li svi glagolski oblici kategoriju lica?
Ilustracija: 2 kvadrata 1. Rasejani pjesnik s olovkom i sveskom, sjedi naslonjen na drvo pored vode, oko njega lete ptiice kojima se obraa: Pjevajte pjesmu da bih i ja pjevao! 2. Iz rijeke izviruju abe i uglas krekeu: kre, kre..., pjesnik zatvara ui
Svi glagolski oblici ne poznaju kategoriju lica pa ih dijelimo na line i neline. Lini glagolski oblici su: prezent, aorist, perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, imperativ, potencijal (kondicional) I i II. Nauili smo da je osnovna sluba glagola predikatska. Samo lini glagolski oblici se mogu javiti u reenici kao predikati. To su glagolska vremena i glagolski naini: Pjevajte pjesmu! Ja bih pjesmu pjevao. Pjesnik pie pjesmu. Nelini glagolski oblici su: infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski prilozi. Nelini glagolski oblici slue za tvorbu linih glagolskih oblika pa se u reenici mogu javiti kao dio predikata u nekim sloenim glagolskim oblicima, ili kao atributi i priloke odredbe. Pjesnik je elio pjevati pjesmu.
2. Glagolski oblici prema tipu tvorbe Kako se dijele glagolski oblici prema tipu tvorbe? Prema tipu tvorbe svi se glagolski oblici mogu podijeliti na: - proste - sloene Prosti glagolski oblici se sastoje od jednog glagola, a sloeni od vie. Prosti glagolski oblici su: infinitiv, prezent, aorist, imperfek(a)t, imperativ, glagolski pridjevi i glagolski prilozi. Proste glagolske oblike tvorimo tako to na glagolsku osnovu dodajemo odgovarajue nastavke. A ta je glagolska osnova? Glagolska osnova je dio koji ostaje nepromijenjen pri mijenjanju oblika glagola. (Npr. pjeva-ti; pjeva-m; pjeva-lo...)
176
Prirunik 7
Glagolska osnova moe biti infinitivna i prezentska. Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem infinitivnog nastavka ti. Prezentsku osnovu dobijamo tako to od oblika za 3. lice mnoine glagola u prezentu odbijemo nastavak - u, - ju, - e. (Npr. vui oni vuk-u, loviti oni lov-e...) Kako se tvore sloeni glagolski oblici? Sloeni glagolski oblici tvore se pomou linih glagolskih oblika pomonih glagola jesam, biti (bivati) i htjeti uz koje se javljaju glavni glagoli u nekom bezlinom obliku. U sloene glagolske oblike spadaju: perfek(a), pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, potencijal (kondicional) I i II.
Sinteza: Temeljna odlika glagola je odreivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je vremenski odnos glagolskog sadraja u odnosu na trenutak govora. Glagolski se sadraj, u odnosu na trenutak govora, moe ostvarivati u sadanjem, prolom i buduem vremenu. Promjena glagola po licu, vremenu ili nainu zove se konjugacija.
Zavrni dio sata:

Prepoznajte glagole i odredite vrijeme vrenja radnje u ovom tekstu.
Faraoni su pisali pjesme posveene bogu Sunca, a na kamenju su klesali njegov lik. Upravo kao drevnim Egipanima, sunce e uvijek biti inspiracija pjesnicima, slikarima i mnogim drugim umjetnicima.
Egipatska kraljica Nefertiti obasjana zrakama egipatskog sunca Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
177
Prirunik 7
47 48
Sistematizacija: Nauili smo o glagolima (2 asa)

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: glagoli Struktura i tip asa: ponavljanje i sistematizacija nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, sistematizacija znanja o glagolima Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura
178
Prirunik 7

Glagoli oznaavaju radnju, stanje i zbivanje. To je njihovo osnovno / leksiko znaenje. S obzirom na to ta oznaavaju, glagoli mogu biti: 1.Glagoli radnje 2.Glagoli stanja 3.Glagoli zbivanja.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagoli: ponavljanje i sistematizacija
1. Leksiko znaenje glagola
Leksiko znaenje glagola Glagoli radnje Glagoli zbivanja
Glagoli stanja
2. Gramatike osobine glagola

Kojim se gramatikim kategorijama odlikuju glagoli? a) Gramatike kategorije Kad se glagoli upotrijebe u reenici, tada oni, uz leksiko znaenje, dobivaju i gramatika znaenja. Glagoli se odlikuju gramatikim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja.
179
Prirunik 7
Bosanski jezik i knjievnost Gramatike kategorije
vid
prijelaznost
stanje
ta je to glagolski vid?
Glagolski vid/aspekt
Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izrei razlike u trajanju radnje, odnosno njihovu ogranienost ili neogranienost. Po glagolskom vidu glagoli mogu biti: 1. SVRENI 2. NESVRENI.
Prijelaznost glagola
Kakvi glagoli mogu biti po predmetu radnje?
Glagoli po predmetu radnje mogu biti:

prijelazni: glagoli ija radnja prelazi direktno na objek(a)t (itati knjigu...); neprijelazni: glagoli uz koje ne moe stajati imenica ili neka imenska rije u akuzativu bez prijedloga - na koju bi prelazila radnja (matati...). Neprijelazni su i povratni glagoli (smijati se...). Njihova radnja prelazi na objekt, ali je objekt istovremeno i subjekt reenice, pa se radnja, dakle, vraa na subjekt. ta je to glagolsko stanje?
Glagolsko stanje
Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju), odnosno, govori nam da li subjekt vri radnju ili je trpi. Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) moe biti trojak: RADNO (AKTIVNO) STANJE tj. AKTIV TRPNO (PASIVNO) STANJE tj. PASIV MEDIJALNO STANJE tj. MEDIJ
180
Prirunik 7

Gramatike osobine glagola
vid/aspekt
prijelaznost
stanje
svreni
prijelazni
aktiv
nesvreni
neprijelazni
pasiv
povratni
medij
A koje su jo gramatike osobine glagola?
To su: glagolsko lice glagolski broj glagolski rod glagolsko vrijeme glagolski nain
Gramatike osobine glagola glagolsko vrijeme
glagolsko lice
glagolski broj
glagolski rod
glagolski nain
Glagolsko lice
Glagolsko lice je kategorija kojom se iskazuje odnos izmeu subjekta i ostalih uesnika u komunikaciji ( jednina: 1. lice: JA; 2. lice: TI; 3. lice: ON/ONA/ONO; mnoina: 1. lice: MI; 2. lice: VI; 3. lice: ONI/ONE/ONA)
181
Prirunik 7
LICE 1. lice: 2. lice: 3. lice:
JEDNINA JA TI ON/ONA/ONO
MNOINA MI VI ONI/ONE/ONA
Glagolski broj
Gramatikim brojem, odnosno razlikovanjem jednine i mnoine, odlikuje se veina glagolskih oblika. Gramatiki broj odreuje broj vrilaca radnje. Neki glagolski oblici nemaju gramatike osobine lica, roda i broja.
Glagolski broj jednina mnoina
Glagolski rod
Gramatiki rod (muki, enski, srednji) kod glagola ogranien je na glagolske pridjeve (radni i trpni), s kojima emo se upoznati i na sljedeim stranicama udbenika.
Glagolsko vrijeme
Koja je temeljna odlika glagola? Temeljna odlika glagola je odreivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je vremenski odnos glagolskog sadraja u odnosu na trenutak govora.Glagolski se sadraj, u odnosu na trenutak govora, moe ostvarivati u sadanjem, prolom i buduem vremenu.
Glagolsko vrijeme prolo vrijeme sadanje vrijeme budue vrijeme
182
Prirunik 7
Glagolski naini
Glagolski naini iskazuju stav govornog lica prema radnji, a ne njeno ostvarenje u vremenu. Upoznat emo se sa dva osnovna glagolska naina: - imperativom, kojim se izrie poticaj na aktivnost, molba, elja, naredba, - potencijalom I i II (kondicionalom I i II), kojim se izrie mogunost vrenja glagolske radnje, elja, blaga tvrdnja.
3. Glagolski oblici
Kako dijelimo glagolske oblike?
Glagolski se oblici u bosanskom jeziku mogu podijeliti na: 1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vrenja radnje) 2. glagolske naine (iskazuju lini stav govornog lica prema vrenju glagolske radnje) 3. glagolske pridjeve ( glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni) 4. glagolske priloge ( glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli) 5. neodreeni glagolski oblik -infinitiv
Lini i nelini glagolski oblici

Svi glagolski oblici ne poznaju kategoriju lica pa ih dijelimo na line i neline. Lini glagolski oblici su: prezent, aorist, perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, imperativ, potencijal (kondicional) I i II. Samo lini glagolski oblici se mogu javiti u reenici kao predikati. To su glagolska vremena i glagolski naini. Nelini glagolski oblici su: infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski prilozi. Nelini glagolski oblici slue za tvorbu linih glagolskih oblika pa se u reenici mogu javiti kao dio predikata u nekim sloenim glagolskim oblicima, ili kao atributi i priloke odredbe.
183
Prirunik 7

Glagolski oblici
lini
nelini
glagolska vremena
glagolski pridjevi
glagolski naini
glagolski prilozi neodreeni glagolski oblik - infinitiv
Glagolski oblici prema tipu tvorbe

Prema tipu tvorbe glagolski oblici se mogu podijeliti na: - proste - sloene Prosti glagolski oblici se sastoje od jedne rijei a to su: infinitiv, prezent, aorist, imperfek(a)t, imperativ, glagolski pridjevi i glagolski prilozi. Sloeni glagolski oblici se sastoje nekog pomonog glagola u linom glagolskom obliku i glavnog glagola u nelinom glagolskom obliku. Npr. u trati, govorio sam, bih pjevao... U sloene glagolske oblike spadaju: perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur II, potencijal (kondicional) I i II.
184
Prirunik 7
Zavrni dio sata:
Glagolski oblici prema tipu tvorbe
prosti
sloeni
infinitiv
perfek(a)t
prezent
pluskvamperfek(a)t
aorist
futur I
imperfek(a)t
futur II
imperativ
potencijal (kondicional) I
glagolski pridjevi
potencijal (kondicional) II
glagolski prilozi
Domaa zadaa: Precrtajte tabelu podjele glagolskih oblika prema tipu tvorbe u svoje biljenice. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
185
Prirunik 7
49
Infinitiv
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Infinitiv Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliito sti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: infinitiv, znaenje, sluba i tvorba infinitiva Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
186
Prirunik 7
Tok izvoenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Vjerni pratilac

Ne moe od njega pobjei, ne moe ga izgubiti, ne moe ga posjei, ne moe ga ubiti, ne moe ga svaliti, ne moe ga niti spaliti, ne moe ga istopiti, jedino ga moe u mrak utopiti. (zagonetka) SJENA Grigor Vitez Moemo li glagolima istaknutim u pjesmi odrediti vrijeme vrenja radnje, lice, rod, broj?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Infinitiv A koji je osnovni oblik glagola?
Ilustracija: djeca i njihove sjene na zidu koje prave razliite oblike - igra sjenki
1. Oblik i znaenje infinitiva

Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izrie samo pojam radnje, stanja ili zbivanja. Zovemo ga i neodreenim glagolskim oblikom jer ne oznaava ni lice koje vri radnju niti vrijeme kad se radnja vri, ni rod, ni broj. Ne odreuje ni jednu gramatiku kategoriju. Glagoli u infinitivu se zavravaju na -ti ili -i. U rjenicima, pravopisima, leksikonima susreemo glagole u infinitivu, poredane po abecednom ili azbunom redu.
187
Prirunik 7
2. Sluba infinitiva
Ilustracija: 1. djevojica leima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici kako bi dohvatila vodu i stavlja jedan oprani tanjir u reetku za suenje, majka naslonjena na vrata,raznjeeno se smjeka, djevojica kae: eljela sam te iznenaditi! 2. djevojica i dalje leima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici i okree glavu prema majci, istorvremeno stavlja na reetku za suenje mobitel i muki runi sat, majka na vratima hvata se za glavu, djevojica kae: I tatu u iznenaditi!.
Koje su sastavnice ovih predikata? Prepoznajte infinitive!
eljela sam te iznenaditi! I tatu u iznenaditi!
Infinitiv slui za tvorbu drugih glagolskih oblika: prostih i sloenih. U reenici se nikad ne moe samostalno javiti u predikatskoj slubi, nego samo kao dio predikata.
Ilustracija: 1. Djevojica uplakana kae: Moram se tati izviniti. 2. Mama sui sat i mobitel fenom za kosu i kae: U nevolji ne treba plakati, nego lijeka traziti. 3. Otac u radnom odijelu ulazi na vrata, djevojica i majka zateene, otac kae: Doi kui je pravo zadovoljstvo!
A koju slubu ima infinitiv u ovim reenicama?
Moram se tati izviniti. U nevolji ne treba plakati, nego lijeka traiti.

Infinitiv se esto javlja i kao dopuna nepotpunim glagolima: moi, trebati, morati, poeti... Mali savjet: Infinitiv bez samoglasnika -i na kraju est je u narodnom govoru, ali nije normiran pa nije preporuljiva njegova upotreba u jeziku (pisat, govorit...). A koju slubu ima infinitiv u ovoj reenici? Subjekta, naravno! Doi kui je pravo zadovoljstvo!
Infinitiv se ponekad moe nai i u slubi subjekta. Infinitiv, dakle, moe imati slubu: - dijela predikata - dopune nepotpunim glagolima - slubu subjekta. 188
Prirunik 7
3. Tvorba infinitiva
Kako se tvori infinitiv?
Infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavka -ti. Imamo, dakle, i glagole koji imaju u infinitivu zavretak -i. Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka -ti, a ona nam slui za tvorbu drugih glagolskih oblika (posmatra-ti, kliza-ti, cvrkuta-ti...)
INFINITIV
INFINITIVNA OSNOVA
NASTAVAK ZA INFINITIV
ljubiti
ljubi-
-ti
Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog proli. Sinteza: Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izrie samo pojam radnje, stanja ili zbivanja. Glagoli u infinitivu se zavravaju na -ti ili -i. Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka -ti, a ona nam slui za tvorbu drugih glagolskih oblika. Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog proli.
Zavrni dio sata:

Kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola pei, vui, strii, vri? Glagoli ija se osnova zavrava na zadnjonepane suglasnike K,G i H (pekti
pek-oh, strigti strig-oh, vrhti vrh-oh) imaju zamjenu t u , pa im je infinitivni zavretak -i (pei, vui, strii, vri). Infinitivnu osnovu kod ovih glagola dobijamo kada od 1. lica jednine aorista (pekoh, rekoh) odbijemo nastavak -oh. O aoristu emo uiti na sljedeim stranicama udbenika, ali evo kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola na -i: Infinitiv pei, rei 1. lice jednine aorista pekoh, rekoh infinitivna osnova: pek-, rek-, a 189 nastavak za 1. lice jednine aorista je -oh.
Prirunik 7
INFINITIV
AORIST
INFINITIVNA OSNOVA
NASTAVAK ZA AORIST
rei
Domaa zadaa:
rekoh
rek-
-oh
U pjesmi Vjerni pratilac glagolima u infinitivu odredi glagolski vid.
Vjerni pratilac
Ne moe od njega pobjei, ne moe ga izgubiti, ne moe ga posjei, ne moe ga ubiti, ne moe ga svaliti, ne moe ga niti spaliti, ne moe ga istopiti, jedino ga moe u mrak utopiti. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
190
Prirunik 7
50
Glagolski pridjev radni (aktiv)
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni, znaenje, tvorba, sluba, glasovne promjene
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, rjenik Tematska korelacija
191
Prirunik 7
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

Pronai u odlomku pridjeve i prisjeti se nekih njihovih osobina: Orlovi rano lete Umjesto svima drage uiteljice leptiraste plave Lane, u malo selo Lipovo upuen je, po kazni, novi uitelj, koji je, ubrzo stekao nadimak Paprika. Otroj uiteljevoj batini se prvi suprotstavio Jovane, potomak slavnog hajduka. U Prokin gaj ubrzo su poeli pristizati i drugi: dugonogi Stric, brzonogi oko Potrk, omaleni, prgavi, ali spretni Lazar Maak... Tako je nastala druina, najslavnija u cijelom kraju. Hrabra druina je bila spremna da se suprotstavi uiteljevom nasilju. ...
Branko opi
Pridjevi: - stoje uz imenicu; - imaju isti rod, broj i pade kao i imenica uz koju stoje; - opisni pridjevi se kompariraju (porede).
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni A ta su glagolski pridjevi?
Orlovi rano lete

Upoznajmo znaenje rijei! razrednica razredna knjiga (odlomak) Uitalj se toliko smijao i smijao da mu najzad udarie etverostruke suze. Dugo ih je brisao, hohotao i hohotao sve tie, a kad se konano potpuno smirio, on zaueno pogleda oko sebe kao da se budi iz sna i buljei zapita: - Kakav je ovo nered? Ko je sruio tablu, ko je bacio razrednicu? U tekstu su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva radnog. A sada pogledajte kako moemo preinaiti neke reenice tako da u njima imamo glagolski pridjev trpni. Moemo rei:
192
Prirunik 7
Uitelj je bio razljuen. Njegove suze su bile obrisane. Tabla je bila sruena. Razredna kniga je bila baena. U ovim reenicama su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva trpnog. O glagolskim pridjevima uimo na sljedeim stranicama udbenika.
Glagolski pridjevi su glagolski oblici koje tvorimo od glagola. U reenici se nekad ponaaju kao glagoli, konjugiraju se i imaju slubu dijela predikata. Glagolski pridjevi se nekad ponaaju i kao pridjevi: stoje uz imenicu, dekliniraju se, imaju isti rod, broj i pade kao i imenica uz koju stoje, a u reenici se javljaju kao atributi. Na jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni. Glagolski pridjevi su prosti, nelini glagolski oblici. Prisjetimo se: Proste glagolske oblike tvorimo od jednog glagola, odnosno od glagolske osnove i odgovarajuih nastavaka: pjevam, plee, pooh, uraen, pisao... Nelini glagolski oblici nemaju kategoriju lica i ne mogu biti samostalni, cjeloviti predikati.
1. Glagolski pridjev radni

Znaenje glagolskog pridjeva radnog U ovom kratkom odlomku iz romana Orlovi rano lete Branka opia u kojem djevojica Lunja ispraa svoje prijatelje u partizane, obratite panju na istaknute rijei. Tiha i blijeda Lunja je utke gledala za kolonom. S njom su, moda zauvijek, odlazili oni koje je najvie voljela u ivotu. Odlazio je dugaki Stric, koga je ve prealila, ali ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovane, koga e nositi na srcu ak ako se vie nikad i ne vrati. - gledala - odlazili - voljela - odlazio - prealila - zaboravila Ovi glagolski oblici oznaavaju da su subjekti (Lunja, Stric, Jovane) aktivni! Glagolski pridjev radni je prost, bezlian glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda i broja. Oznaava radnju koju je subjekat vrio ili izvrio. On zapravo, izrie aktivan odnos subjekta prema radnji, pa ga zato zovemo aktivom.
193
Prirunik 7
Tvorba glagolskog pridjeva radnog Od kojih se glagola moe tvoriti glagolski pridjev radni? Glagolski pridjev radni moemo tvoriti od svih glagola.
Jednina
Muki rod odlazio rekao
enski rod odlazila rekla odlazile rekle
Srednji rod odlazilo reklo odlazila rekla
Mnoina
odlazili rekli
Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muki, enski i srednji) u jednini i mnoini: Jednina: o/ao, la, lo Mnoina: li, le, la Ako se infinitivna osnova zavrava samoglasnikom, u mukom rodu jednine je nastavak -o (pisa-ti pisa-o), a ako se zavrava suglasnikom, nastavak je -ao (pei pek-ti pek-ao pekao).
Sluba glagolskog pridjeva radnog Koju slubu moe imati glagolski pridjev radni? Lunja je ekala da uitelj prestane sa smijanjem. Uitelj je jurnuo pored klupa. Pobjenjeli uitelj Paprika je lupao akom po stolu. Pocrvenjele oi su otro gledale u nas. Stoje uz imenske rijei: Pobjenjeli (uitelj) Pocrvenjele (oi) Dio su predikata: je ekala je jurnuo
Glagolski pridjev radni u reenicama moe imati slubu atributa ili dijela imenskog predikata. Kad je u slubi atributa, glagolski pridjev radni se ponaa kao i svi pridjevi, preuzima rod, broj i pade imenice uz koju stoji (Pobjenjeli uitelj...). A kad je glagolski pridjev radni dio predikata, moe biti samo u sklopu nekih drugih sloenih glagolskih oblika (Jurnuo je...) 194
Prirunik 7
2. Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom
Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom Ponovimo: ta je nepostojano a? Nepostojano a je pojava u kojoj se u nekim oblicima rijei a javi, a u drugim oblicima te iste rijei se izgubi. Znai, a nije postojano u svim oblicima jedne iste rijei. A je nestabilno.
a) Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javlja glasovna promjena nepostojano a. Jednina pekao pekla peklo sjekao sjekla sjeklo Mnoina pekli pekle pekla sjekli sjekle sjekla
b) U glagolskom pridjevu radnom dolazi i do glasovne promjene koju nazivamo prelaz glasa l u o: htjela, ali htio; smjela, ali smio... htjela htio L u O (htel hteo htio) smjela smio L u O (smel smeo smio)
c) Kod glagola ija se osnova zavrava na je, nastalo od jata (ivjeti, htjeti...), u ijekavskom izgovoru u mukom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto oekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti: htio; ivje-ti: ivio) U svim ostalim oblicima i jednine i mnoine uva se -je (ivjela, voljela, smjela). ta je onda pravilno (standardno), a ta nepravilno (nestandardno)? STANDARDNO volio smio elio NESTANDARDNO voljeo smjeo eljeo
195
Prirunik 7 htio
Bosanski jezik i knjievnost htjeo/eo
d) O kojoj glasovnoj promjeni je ovdje rije? pocrvenjela (pocrven + jela) (n + j = nj), ali pocrvenio; pocrnjela (pocrn + jela) (n + j = nj), ali pocrnio
Kod nekih glagola u glagolskom pridjevu radnom imamo i glasovnu promjenu koju smo nazvali jotovanje! Glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Ta promjena se zove jotovanje. Sinteza: Glagolski pridjevi su glagolski oblici koje tvorimo od glagola. U reenici se nekad ponaaju kao glagoli, konjugiraju se i imaju slubu dijela predikata. Na jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni. Glagolski pridjevi su prosti, nelini glagolski oblici. Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muki, enski i srednji) u jednini i mnoini: Jednina: o/ao, la, lo Mnoina: li, le, la Glagolski pridjev radni u reenicama moe imati slubu atributa ili dijela imenskog predikata. Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javljaju glasovne promjene: nepostojano a, prelaz glasa l u o i jotovanje.
Zavrni dio sata:

Ilustracija: 1.djevojica karminom boji ogledalo 2. mama i djevojica, karmin na ogledalu Mama: Jesi li ti ovo pocrvenila? Djevojica: Nisam! 3. djevojica (crvena u licu) i mama Mama: A zato si onda pocrvenjela?
196
Prirunik 7
Mali savjet: razlikujte glagole! Crvenjeti ne znai crveniti! crveniti, crniti bojiti u crveno/crno, initi neto crvenim/crnim (po)crvenjeti/(po)crnjeti postajati/biti crven/crn
Domaa zadaa:
Prepoznajte u ovom odlomku glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom i njegovu slubu u reenici. Tiha i blijeda Lunja je utke gledala za kolonom. S njom su, moda zauvijek, odlazili oni koje je najvie voljela u ivotu. Odlazio je dugaki Stric, koga je ve prealila, ali ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovane, koga e nositi na srcu ak ako se vie nikad i ne vrati. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
197
Prirunik 7
51
Glagolski pridjev trpni (pasiv)
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolski pridjev trpni (pasiv) Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski pridjev trpni (pasiv), znaenje, tvorba, sluba, glasovne promjene Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, Venov dijagram
198
Prirunik 7
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura

Grafofolija:
Ilustracija: uionica, polomljena tabla, izguvan dnevnik na podu, uitelj Paprika ljut sa ipkom u ruci, Lunja iskae kroz prozor
Orlovi rano lete

(odlomak) Namrtena Lunja i zabezeknuti uitelj stajali su pored oborene table. Ukoriena razrednica je leala na podu, sva izguvana. Izbuljene uiteljeve oi su s nevjericom posmatrale polomljenu tablu. Uionica je bila rasturena, a uitelj se spremao za novu osvetu. Lunja se u trenu nae pored otvorenog prozora i bi primorana da iskoi kroz prozor. Svi su bili zaueni njenom hrabrou. Spretno se spasila uiteljeve ipke. Koja znaenja moe imati glagolski pridjev trpni?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolski pridjev trpni (pasiv)
Znaenje glagolskog pridjeva trpnog

1. Glagolski pridjev trpni moe stojati uz imenicu kao atribut: - namrtena Lunja - zabezeknuti uitelj - oborene table - ukoriena izguvana razrednica - izbuljene oi - polomljenu tablu - otvorenog prozora
199
Prirunik 7
2. Glagolski pridjev trpni moe biti dio predikata: - je bila rasturena - bi primorana - su bili zaueni Glagolski pridjev trpni oznaava da je na subjektu vrena radnja. Subjek(a)t je pasivno trpio, podnosio tu radnju ili stanje koje mu je nametnuto (tabla je trpjela radnju obaranja, razrednica, razredna knjiga je pretrpjela radnju ukoriavanja i guvanja, tabla je trpjela radnju obaranja, prozor je trpio radnju otvaranja...) Sve te radnje je neko drugi nad njima vrio. Glagolski pridjev trpni je prost, bezlian glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda i broja. Izrie radnju koja se vri na subjektu, koju subjek(a)t trpi. Zbog toga slui za tvorbu pasivnih glagolskih oblika, a u reenicama se ne pojavljuje samostalno kao predikat.
Tvorba glagolskog pridjeva trpnog

Kako se tvori glagolski pridjev trpni? infinitiv Infinitivna osnova Nastavci za glagolski pridjev trpni: -n, na, -no...
pisati
pisa-
pisan, pisana, pisano...
Glagolski pridjev trpni se tvori samo od prijelaznih glagola. Tvori ili od infinitivne ili od prezentske osnove i nastavaka za rod u jednini i mnoini: a) -n, -na, -no; -ni, -ne, -na: infinitivna osnova: pisa-ti pisa-n; pisa-na; pisa-no; pisa-ni; pisa-ne; pisana; b) -en, -ena, -eno; -eni, -ene, -ena: prezentska osnova: plesti oni plet-u plet-en; plet-ena; plet-eno; pleteni; plet-ene; plet-ena; c) -jen, -jena, -jeno; -jeni, -jene, -jena: infinitivna osnova: dobi-ti dobi-jen; dobi-jena; dobi-jeno; dobi-jeni; dobi-jene; dobi-jena; prezentska osnova: vidjeti oni vid-e vid-jen vien; viena; vieno; vieni; viene; viena; d) -ven, -vena, -veno; -veni, vene, -vena; infinitivna osnova: izu-ti izu-ven; izu-vena; izu-veno; izu-veni; izu-vene; izu-vena; e) -t, -ta, -to; -ti, -te, -ta: 200 infinitivna osnova: da-ti da-t; da-ta; da-to; da-ti; da-te; da-ta; (ali moe i dan; dana; dano; dani; dane; dana).
Prirunik 7
Sluba glagolskog pridjeva trpnog

Koju slubu u reenici moe imati glagolski pridjev trpni?
Glagolski pridjev trpni u reenicama moe imati slubu atributa ili dijela imenskog predikata. Kad je u slubi atributa, glagolski pridjev trpni se ponaa kao i svi pridjevi, preuzima rod, broj i pade imenice uz koju stoji. (namrtena Lunja, zabezeknuti uitelj). Kad je dio predikata, glagolski pridjev trpni moe biti samo u sklopu nekih drugih sloenih glagolskih oblika (bi primorana, su bili zaueni).
- Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnom O kojim je glasovnim promjenama ovdje rije? 1. zauditi zaudjen zauen (d+j = ) ispuniti ispunjen ispunjen (n + j = nj) nositi nosjen noen (s + j = )
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
Pokuajte zapamtiti! STANDARDNO dovezen iznesen donesen NESTANDARDNO doveen izneen donesen
201
Prirunik 7
2. pei oni pek-u pek + en = peen ( k ) I palatalizacija
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja I palatalizacija, glasovna promjena u kojoj glas k iz osnove ispred glasa e iz nastavka prelazi u glas .
3. zamastiti zamast + jen zamasen zamaen Kod glagola ija se osnova zavrava na st, taj se glasovni skup u glagolskom pridjevu trpnom ostvaruje obino kao t (pustiti puten), ali i kao st/t: iskoristiti iskoriten/iskorien. esto u jednoj rijei imamo i vie glasovnih promjena. U rijei zamaen, prvo je dolo do jotovanja (zamast + jen t + j = zamasen), a potom glas s prelazi u glas ispred zamaen. Ta glasovna promjena se zove jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe.
ta smo nauili o glagolskim pridjevima? ta im je zajedniko, a po emu se razlikuju? Sve to moete pronai u ovom dijagramu! Sinteza: Glagolski pridjev trpni oznaava da je na subjektu vrena radnja. Tvori se samo od prijelaznih glagola. Glagolski pridjev trpni u reenicama moe imati slubu atributa ili dijela imenskog predikata. U glagolskom pridjevu trpnom se javljaju glasovne promjene: I palatalizacija, jotovanje...
202
Prirunik 7
Zavrni dio sata:
Glagolski pridjev radni oznaava da subjekt vri radnju (aktiv); tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za rod u jednini i mnoini: -o/ao, -la, -lo;-li, le, la.
Glagolski pridjevi prosti su i nelini glagolski oblici; mogu imati slubu predikata ili atributa; iskazuju rod i broj; nemaju kategoriju vremena.
Glagolski pridjev trpni oznaava da subjekt trpi radnju (pasiv); tvori se od infinitivne ili prezentske osnove i nastavaka za rod u jedini i mnoini: -n, -na, -no; -ni, -ne, -na; -en, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena; -jen, -jena, jeno, -jeni, -jene, -jena; -ven, -vena, -veno; -veni, -vene, -vena; -t, -ta, -to, -ti, -te, -ta.
Domaa zadaa: Precrtajte ovaj Venov dijagram iz Naeg jezika 7 u svoje biljenice. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
203
Prirunik 7
52
Glagolske imenice
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolske imenice Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolske imenice Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
204
Prirunik 7

Grafofolija: Leanje, sunanje, kupanje, ljenarenje, etanje, sjedenje, sve je to odmaranje. Uenje, itanje, pisanje, razmiljanje, crtanje, igranje, sve je to obrazovanje. Razgovor o rijeima istaknutim u tekstu. Prepoznajte kojoj vrsti rijei pripadaju!
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolske imenice Toga dana Toga dana rijeka je tekla. Tekla za pet! Za pet je cvao cvijet! Ugledao sam u letu pticu I njoj sam dao peticu! Peticu je takoe dobila Iz hrzanja jedna kobila! Nebo je izvuklo iz vedrine Trojku! Zrak je iz svjeine dobio dvojku!
Zvonimir Balog
Ilustracija: kobila koja snano hre, pored nje vinjeta uo pokazuje joj broj 5 ispisan na kartonu
Prepoznajte od kojeg je glagola nastala imenica istaknuta u pjesmi! hrzati hrzanje Glagolske imenice su nastale od glagola, a oznaavaju poimenienu radnju (stanje ili zbivanje). Kako mogu nastati glagolske imenice? Glagolske imenice mogu nastati od: a) glagolskog pridjeva trpnog; b) glagolske osnove i razliitih sufikasa.
205
Prirunik 7
a) Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda nastavak -je: itan + je itanje suen + je suenje pjevan + je pjevanje Glagolske imenice se tvore najee od nesvrenih glagola (pisanje, govorenje, farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, graenje, crtanje, razmiljanje...) Rjee se tvore od svrenih glagola. Takve su imenice: Vjenanje, svanue, unapreenje, osloboenje, stvorenje...
b) Glagolske imenice se tvore i od glagolskih osnova i razliitih sufikasa: Tvoja urba nigdje ne vodi. Takve su glagolske imenice: dopuna, kosidba, alba, plovidba, enja, utnja, najava, kazna, dobitak, izlazak, uitak, promjena... Moe li se napraviti glagolska imenica od glagola ugledati? Od nekih svrenih glagola se ne mogu napraviti glagolske imenice.
Sinteza: Glagolske imenice se tvore najee od nesvrenih glagola (pisanje, govorenje, farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, graenje, crtanje, razmiljanje...), a rjee i od svrenih glagola. Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda nastavak je, ili od glagolskih osnova i razliitih sufikasa.
Zavrni dio sata:

Od infinitiva glagola davati, gledati, dobivati, izvlaiti napravi glagolske imenice. Domaa zadaa: Prepoznajte i ispiite u svoje biljenice kako glasi infinitiv glagolskih imenica u tekstu: Leanje, sunanje, kupanje, ljenarenje, etanje, sjedenje, sve je to odmaranje. Uenje, itanje, pisanje, razmiljanje, crtanje, igranje, sve je to obrazovanje. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
206
Prirunik 7
53
Prezent
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Prezent Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha , razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prezent, znaenje, tvorba, sluba, glasovne promjene Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura, historija
207
Prirunik 7

Grafofolija:
Vraanje Bosni
Ilustracija: Ilustracija pjesme :karta BiH, u njoj ljiljani, majka na pragu kue, polje ita...
Bosna iz pepela nie. Hrane je modre kie. Putnie namjernie, Koraaj Bosnom tie. U Bosni ljiljani cvatu. Raaju ita i groe. Zemlja na crnom zlatu Kuje elik i gvoe.
Ko jednom iz Bosne ode, Poeli da se vrati, Staze ga kui vode. Tamo ga eka mati. Ivo Mijo Andri Koja osjeanja je pjesnik iskazao u ovoj pjesmi?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Prezent
1. Znaenje prezenta
U kojem vremenu se odvija radnja (stanje ili zbivanje) u pjesmi?
Radnja istaknutih glagola se odvija u sadanjosti, odnosno, istovremeno sa pjesnikovim govorom o njima. Prava sadanjost ta oznaavamo glagolom u prezentu?
208
Prirunik 7
Prezent je prost glagolski oblik. On je i lini glagolski oblik jer se iz njegovog oblika vidi lice koje vri glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obiljeavanje sadanjosti. To znai da se glagolom koji je u prezentu oznaava radnja (stanje ili zbivanje) koja se vremenski podudara s trenutkom govora. Dakle, radnja (stanje ili zbivanje) traje dok se o njoj govori i to je prava sadanjost. Ovakav prezent mogu imati samo glagoli nesvrenog vida jer podrazumijevaju trajanje. se mogu iskazati i prole, budue ili svevremenske radnje (stanja ili Prezentom Naprimjer:Takva Stazesadanjost ga kui vode. Tamo ga eka mati. zbivanja). se /zove prenesena ili neprava sadanjost.
Prenesena sadanjost A ta oznaava prezent glagola u sljedeim reenicama?
Neki dan mi idemo kroz umu, kad iz grma iskoi sivi zec. ( prolost) Sutra podiem novu lektiru. ( budunost) Sunce sija otkad je svijeta i vijeka. ( svevremenost) Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada. ( svevremenost) Ovo je stilska upotreba prezenta, odnosno takozvani preneseni prezent/sadanjost: a) Prezent moe oznaavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti, prije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva historijski prezent. b) Prezent moe oznaavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja e se desiti u budunosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva futurski prezent. Historijski i futurski prezent esto susreemo u pripovijedanju, pa ih zovemo i pripovjedakim prezentom.
c) Prezent moe oznaavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, pa se takav prezent zove svevremenski. Svevremenski prezent je est u poslovicama, pa se naziva i poslovini ili gnomski prezent: Vuk dlaku mijenja, ali ud nikada. Ne pada snijeg da pomori svijet, ve svaka zvjerka da svoj trag pokae.
209
Prirunik 7
emu doprinosi upotreba historijskog prezenta? Preneseni prezent (historijski, futurski i svevremenski) gradi se i od ne svrenih i od svrenih glagola. Upotreba prenesenog prezenta doprinosi stilskoj vrijednosti teksta.
2. Tvorba prezenta
Od koje osnove se tvori prezent?
Prezent se tvori od prezentske osnove i trojakih nastavaka: lice 1. lice 2. lice 3. lice jednina -m, -em, -im -, -e, -i ; -e; -i PREZENT prezentska osnova: ididemo Nastavak: -emo mnoina -mo, -emo, -imo, -te, -ete, -ite, -ju, -u, -e
Pokaimo promjenu glagola u prezentu: slikati, jesti i raditi!
Prezent glagola: slikati, jesti i raditi
-m, -, -; -mo, -te, -ju Jednina: 1. lice: slikam 2. lice: slika 3. lice: slika Mnoina: 1. lice: slikamo 2. lice: slikate 3. lice: slikaju
-em, -e, -e; -emo, -ete, -u Jednina: 1. lice: jedem 2. lice: jede 3. l. jede Mnoina: 1. lice: jedemo 2. lice: jedete 3. lice: jedu
-im, -i, -i; -imo, -ite, -e Jednina: 1. lice: radim 2. lice: radi 3. lice: radi Mnoina: 1. lice: radimo 2. lice: radite 3. lice: rade
210
Prirunik 7
Podsjetimo se: prezentska osnova se dobija kad se od 3. l. mnoine prezenta odbije nastavak -ju, -u, -e.
3. Glasovne promjene u prezentu

Koje se glasovne promjene provode u prezentu? U prezentu nekih glagola provode se odreene glasovne promjene. 1. Obratite panju na glagolske oblike: rezati rez + jem reem (z + j = ) brisati bris + jem briem (s + j = ) sretati sret + jem sreem (t + j = ) U prezentu imamo glasovnu promjenu - jotovanje. Prisjetimo se: Glasovna promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove), zove se jotovanje.
2. U prezentu esto dolazi i do I palatalizacije. Pogledajmo prezent glagola moi: ja mogu, ti moe, on/ona/ono moe, mi moemo, vi moete, oni/one/ona mogu (g je prelo u ispred samoglasnika e); Tako je i u prezentu glagola: sjei ja sijeem, ti sijee, on/ona/ono sijee, mi sijeemo, vi sijeete, oni/one/ona sijeku (k je prelo u ispred samoglasnika e). U prezentu imamo i glasovnu promjenu po kojoj zadnjonepani suglasnici k,g,h, ispred samoglasnika e prelaze u prednjonepane suglasnike , i . Ovakva glasovna promjena zove se I palatalizacija.
Sinteza: Prezent je prost glagolski oblik. On je i lini glagolski oblik jer se iz njegovog oblika vidi lice koje vri glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obiljeavanje sadanjosti. Prezent moe oznaavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti, prije trenutka u kojem se o njoj govori (historijski prezent), radnju (stanje ili zbivanje) koja e se desiti u budunosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori (futurski prezent) i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, pa se takav prezent zove svevremenski. U prezentu imamo glasovne promjene: jotovanje i I palatalizaciju.
211
Prirunik 7
Zavrni dio sata:

Objasnite kako su nastali ovi glagolski oblici u prezentu!
Prozori
Sanjam zelene borove u tihoj luci U kraju neznanu s onu stranu brijega. Negdje pas laje, vrlo daleko. Cesta eka Pred kuom nestrpljivo. Konj zlatne grive re U zazidanom dvoritu. Nema vjetra. Vesna Parun Domaa zadaa: Ispiite po jednu reenicu s glagolom u historijskom, futurskom i svevremenskom prezentu. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
212
Prirunik 7
54
Uzorak obrade nastavne jedinice: Prezent pomonih glagola
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Prezent pomonih glagola Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prezent pomonih glagola jesam, biti /bivati/ i htjeti
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
213
Prirunik 7

Grafofolija: Upoznajte cara JESAM SAM!
Ljubavna pjesma sa tunim zavretkom

Bio jednom jedan car, ba u Kini, kol'ko znam, vrlo bogat jasna stvar, a zvao se JESAM SAM Imao je mnogo zlata, vie nego drugi svi, imao je mlaeg brata, mlaeg brata JESI SI. Imao je mnogo slugu al' to nije bilo sve, imao je jednu tugu zvala mu se JESTE JE... imo Ei Prepoznajte pomone glagole u pjesmi.
Ilustracija: tuni kineski car JESAM SAM sa svojim mlaim bratom okrueni bljetavim zlatom
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Prezent pomonih glagola ta znate o pomonim glagolima? U bosanskom jeziku postoje tri pomona glagola: jesam, biti (bivati) i htjeti. Zovemo ih pomonim jer se pomou njih grade neki sloeni glagolski oblici.
a) Pomoni glagol jesam ima due, naglaene oblike, i krae, nenaglaene oblike prezenta. Nenaglaeni, krai oblici prezenta pomonog glagola jesam se zovu i enklitiki oblici. U odrinim oblicima prezenta pomonog glagola jesam rijeca ne se spaja s glagolom i daje oblike: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
214
Prirunik 7
Ovo je prezent pomonog glagola jesam!
Lice 1. lice 2. lice 3. lice
Jednina ja jesam (sam) ti jesi (si) on/ona/ono jeste (je)
Mnoina mi : jesmo (smo) vi jeste (ste) oni/one/ona jesu (su)
Napomena: Neki gramatiari pomoni glagol jesam posmatraju kao prezent pomonog glagola biti. b) Pomoni glagol biti (bivati) ima ove oblike prezenta:
Jednina ja budem ti bude on/ona/ono bude
Mnoina mi budemo vi budete oni/one/ona budu
c) I pomoni glagol htjeti ima due, naglaene oblike, i krae, nenaglaene oblike prezenta. Nenaglaeni, krai oblici prezenta pomonog glagola htjeti takoer se zovu i enklitiki oblici. U odrinim oblicima prezenta pomonog glagola htjeti rijeca ne se spaja s glagolom i daje oblike: neu, nee, nee, neemo, neete, nee. Ovo je prezent pomonog glagola htjeti!
Jednina ja hou (u), htjednem ti hoe (e), htjedne on/ona/ono hoe (e), htjedne
Mnoina mi hoemo (emo), htjednemo vi hoete (ete), htjednete oni/one/ona hoe (e), htjednu
Napomena: Pomoni glagol u upitnom i odrinom obliku uvijek je naglaen: upitni oblik: Jesmo li uili pomone glagole? Jesi li znao da smo to uili? odrini oblik: Ja nisam nauio pomone glagole! Ja sam mislio da to nismo uili.
215
Prirunik 7
Sinteza: U bosanskom jeziku postoje tri pomona glagola: jesam, biti (bivati) i htjeti. Pomoni glagol jesam ima due, naglaene oblike, i krae, nenaglaene oblike prezenta. Nenaglaeni, krai oblici prezenta pomonog glagola jesam se zovu i enklitiki oblici. I pomoni glagol htjeti ima due, naglaene oblike, i krae, nenaglaene oblike prezenta.
Zavrni dio sata:
216
Prirunik 7
Prezent pomonih glagola
a) jesam Jednina 1. lice: jesam (sam) 2. lice: jesi (si) 3. lice: jeste (je) Mnoina 1. lice: jesmo (smo) 2. lice: jeste (ste) 3. lice: jesu (su)
b) biti (bivati) Jednina 1. lice: budem 2. lice: bude 3. lice: bude Mnoina 1. lice: budemo 2. lice: budete 3. lice: budu
c) htjeti Jednina 1. lice: hou (u), htjednem 2. lice: hoe (e), htjedne 3. lice: hoe (e), htjedne Mnoina 1. lice: hoemo (emo), htjednemo 2. lice: hoete (ete), htjednete 3. lice: hoe (e), htjednu
Domaa zadaa: Nacrtajte tabelarni pregled prezenta pomonih glagola biti i htjeti u svoje biljenice. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
217
Prirunik 7
55
Perfek(a)t
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Perfek(a)t Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: perfek(a)t glagola, znaenje, tvorba, krnji perfek(a)t Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

218
Prirunik 7
Motivacioni dio sata Vanjka

(odlomak) Vanjka je uzdahnuo, umoio pero, te nastavio pisati: A veeras su me tukli. Gazda me je izvukao za ui u dvorite i izdevetao kajem zato to sam njihao njihovo dijete u kolijevci i sluajno zaspao. A u nedjelju mi je gazdarica naredila da oistim haringu, a ja poeo s repa a ona uzela haringu pa mi njenu glavu poela turat u lice.
A. P. ehov
ta je jedan djeak pronaao u gomili snijega i kakvi nemiri kidaju njegovu duu, saznat ete ako pronaete i proitate ovu dirljivu priu. Obratite panju na rijei istaknute u tekstu. Koje vrijeme iskazuju?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Perfek(a)t
1. Oblik i znaenje perfekta

Ilustracija: djeak u nametu snijega, raspruje grudve snijega utajui ih!
Nemiri
(odlomak) (...) Napolju ga je doekao vihor pahuljica. Pobijeljela ulica bljetala je pod ve upaljenim sijalicama. Rijetki prolaznici urili su po dvjema krivudavim linijama koje su usjekla vozila. Radosno uzbuen, zagazio je po najdubljim nametima. Poto ih je razrovao uzdu i poprijeko, u tiini, koja je uzbuivala javi mu se fudbalska navika. (...)
Boris Bojadiski
Koje vrijeme iskazuju ovi glagolski oblici? Kad su se vrile radnje izreene istaknutim glagolima: je uzdahnuo, je namoio, je nastavio, su tukli, je izvukao, je naredila, je doekao, zagazio je, bljetala je, je razrovao, urili su, je uzbuivala...? Glagoli istaknuti u tekstu nalaze se u glagolskom obliku koji zovemo perfek(a)t. Preneseno znaenje perfekta
Perfektom se iskazuje radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrila ili izvrila u prolosti, dakle, prije trenutka u kojem se o njoj govori.
219
Prirunik 7
A koje vrijeme iskazuju ovi oblici perfekta?

Ilustracija: strip u 2 slike 1. Majka, otac i djevojica Otac majci koja ulazi na vrata pretovarena namirnicama, kuhinja zatrpana prljavim suem: Je li dolazio vodoinstalater? Otac: Nije. Sutra kad ga vidim, nastradao je. 2. Majka djevojici: A jesi li se ti javila zubaru? Djevojica: Nisam. Sutra kad me vidi, nastradala sam.
Sutra kad me vidi, nastradala sam. Ovim perfektom smo iskazali radnju koja e se tek dogoditi. Perfektom se, dakle, mogu iskazati i budue radnje (stanja ili zbivanja). Ovakav perfekt zove se futurski perfekt i on ima u reenici stilsku vrijednost.
2. Tvorba perfekta
Kako se tvori perfek(a)t?
Glagolski pridjev radni bljetala je nenaglaeni oblik prezenta pomonog glagola jesam (3. lice jednine: ona jeste je bljetala); Glagolski pridjev radni zagazio je nenaglaeni oblik prezenta pomonog glagola jesam (3. lice jednine: on jeste je zgazio); Glagolski pridjev radni urili su nenaglaeni prezent pomonog glagola jesam (3. lice mnoine: oni jesu su urili);
Perfekat je lini i sloeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i mnoini. Tvori se od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog glagola jesam i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Perfek(a)t glagola uriti! 220
Prirunik 7
PERFEK(A)T lice 1. lice 2. lice 3. lice jednina urio sam/sam urio urila sam/sam urila urio si/si urio urila si/si urila urilo si/ si urilo urio je/je urio urila je/je urila urilo je/je urilo mnoina urili smo/smo urili urile smo/smo urile urila smo/smo urila urili ste/ste urili urile ste/ ste urile urila ste/ste urila urili su/su urili urile su/su urile urila su/su urila
Ponovimo: Upitni ili odrini oblik prezenta pomonog glagola jesam je uvijek naglaen: Jesi li urila ? Nisam urila u kolu.
3. Krnji perfekt
Paljivo promotrite sljedeu reenicu i odgonetnite ta nedostaje nekim glagolima u perfektu: Kia je lila, natapala suhu zemlju, davala ivot i ljudima. Prepoznajmo glagole u perfektu: je lila, ta nedostaje glagolima natapala i davala? natapala, davala; Perfekt bez pomonog glagola je nepotpun ili okrnjen pa ga i zovemo krnji perfekt. 1. Da bismo izbjegli ponavljanje rijei u reenici ponekad upotrebljavamo samo jedan pomoni glagol uz vie glagolskih pridjeva. Kazivanje je tada dinaminije. 2. Do gubljenja pomonog glagola i nastajanja krnjeg perfekta dolazi i u reenicama u kojima se javljaju nenaglaeni oblici linih zamjenica ( me, ti, ga, je, ju...). Ona me (je) mrko pogledala. Majka me (je) povela u pozorite.
221
Prirunik 7
3. Pomoni glagol se ponekad izostavlja i ako se eli postii ivost u kazivanju. Gledaj ti njega! Doao na vrijeme! Sinteza: Perfektom se iskazuje radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrila ili izvrila u prolosti, dakle, prije trenutka u kojem se o njoj govori. Perfektom se, dakle, mogu iskazati i budue radnje (stanja ili zbivanja). Ovakav perfekt zove se futurski perfekt i on ima u reenici stilsku vrijednost. Perfekat je lini i sloeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i mnoini. Tvori se od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog glagola jesam i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja. Perfekt bez pomonog glagola je nepotpun ili okrnjen pa ga i zovemo krnji perfekt.
Zavrni dio sata:

ta je pravilno/standardno?
STANDARDNO hrvao se smijao se tukao se kupao se
NESTANDARDNO hrvao je se smijao je se tukao je se kupao je se
Zapamtite: Nenaglaeni (enklitiki) oblik prezenta 3. lica jednine (je) nikad se ne upotrebljava uz glagole koji u svom sastavu imaju rijecu se, ili nenaglaeni oblik povratne zamjenice se.
Domaa zadaa: Ispiite nekoliko reenica u kojima e glagol biti u futurskom perfektu. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
222
Prirunik 7
56
Aorist
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Aorist Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: aorist, znaenje, tvorba, glasovne promjene Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura, historija
223
Prirunik 7
Tok izvoenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Simonov otac

(odlomak) (...) Otkuca podne. kolska vrata se otvorie i djeca pojurie napolje, gurajui se da iziu to prije. Ali umjesto da se brzo raziu i odu kui na ruak, kao to su inila svakog dana, ona se zaustavie na par koraka od kapije, okupie se u grupice i stadoe se saaptavati. (...)
Gi de Mopasan
Simon je djeak koji svog oca nije nikada upoznao. Ako elite saznati kakva je ponienja zbog toga trpio i ta se to desilo pa su djeca shvatila da je Simon djeak kojeg valja potovati, proitajte ovu dirljivu priu. U tekstu su upotrijebljeni glagoli: otkuca, otvorie, pojurie, zaustavie, okupie, stadoe. Kojem glagolskom vidu (aspektu) pripadaju ovi glagoli?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Aorist
1. Oblik i znaenje
Ovi glagoli oznaavaju radnje koje su trajanjem ograniene, dakle, pripadaju svrenim glagolima. Proitajte jo jedanput reenicu: kolska vrata se otvorie i djeca pojurie napolje. U kojem glagolskom vremenu se deavaju ove radnje? Znaenje aorista: Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doivljene radnje (stanja ili zbivanja) ogranienog trajanja, izvrene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prolosti. Oblik aorista uglavnom imaju svreni glagoli.
Preneseno znaenje aorista

Ilustracija: strip Djeak se obraa papagaju: Ako ne prestane kihatii, sutra te odvedoh otorinolaringologu. Papagaj dri u ruci otvoren rjenik, razmilja, u oblaiu rije otorinolaringolog i upitnici.
224
Prirunik 7
Aoristom se mogu iskazati i radnje (stanja ili zbivanja) koje e se tek desiti u budunosti, dakle, poslije trenutka u kojem se o njima govori. Takav aorist se zove futurski aorist.: Donesi mi knjigu, ja sutra odoh. Svevremenski ili poslovini (gnomski) aorist se odnosi na bilo koje vrijeme (prolo, sadanje, budue): Zatrese se gora, rodi se mi. Preneseno znaenje aorista: - futurski aorist - svevremenski ili poslovini (gnomski) aorist
2. Tvorba aorista
Kako se tvori aorist? Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik. Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj. a) kad se infinitivna osnova zavrava na suglasnik, nastavci su: -oh, -e, -e; osmo, -oste, -oe; Kod glagola koji se u infinitivu zavravaju na -i, osnovu dobijamo od 1. lica aorista: pei pekoh, lei legoh... Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina ja stadoh, legoh ti stade , lee on/ona/ono stade, lee Mnoina mi stadosmo, legosmo vi stadoste, legoste oni/one/ona stadoe, legoe
b) kad se infinitivna osnova zavrava na samoglasnik, nastavci su: -h, -, -; -smo, ste, -e; Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina ja otkucah ti otkuca on/ona/ono otkuca Mnoina mi otkucasmo vi otkucaste oni/one/ona otkucae
225
Prirunik 7
c) Aorist pomonog glagola biti: Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina ja bih /bjeh ti bi/ bje on/ona/ono bi/bje Mnoina mi bismo/bjesmo vi biste/bjeste oni/one/ona bie/ bjee
Glagol biti pored naglaenih ima i nenaglaene oblike aorista: (ja( bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi; Ovi oblici slue za tvorbu sloenog glagolskog oblika potencijala.
3. Glasovne promjene u aoristu

U aoristu takoer dolazi do I palatalizacije: pei pekoh pee (k ispred e) sjei sjekoh sijee (k ispred e) pobjei pobjegoh pobjee (g ispred e) Ponovimo: Palatalizacija je promjena u kojoj zadnjonepani suglasnici k,g,h, ispred samoglasnika e, prelaze u prednjonepane suglasnike , i . Pred vama je kratak sadraj narodne basne avka i tue perje. Pokuajmo neke glagole u ovoj basni upotrijebiti u aoristu. Uporedite tekstove! Ptiiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starjeinu. Novi starjeina je sazvao sve ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepa, avka je od ostalih ptica uzela po jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se naljutile. Zatraile su od starjeine da se otkrije istina. avku je novi kralj doveo pred ptice i one su uzele svoja pera. avka je ostala crna i runa. Ptiiji kralj pred svoju smrt izabra novog starjeinu. Novi starjeina sazva sve p tice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepa, avka od ostalih ptica uze po jedno pero. Kralj ptica se u nju zagleda i ptice se naljutie. Zatraie od starjeine da se otkrije istina. avku novi kralj dovede pred ptice i one uzee svoja pera. av ka ostade crna i runa. Koje prepriavanje je ivlje, dinaminije? Aorist moemo zamijeniti perfektom. Osnovno znaenje glagola se nee promijeniti, ali e se izgubiti dinaminost, ivost, doivljenost glagolske radnje. Zbog toga kaemo da je aorist, u odnosu na perfekt stilski obiljeen.
226
Prirunik 7
Sinteza: Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doivljene radnje (stanja ili zbivanja) ogranienog trajanja, izvrene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prolosti. Oblik aorista uglavnom imaju svreni glagoli. Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik. Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj. U aoristu dolazi do glasovne promjene - I palatalizacije.
Zavrni dio sata:

Prepoznajte glagole u aoristu!
Ilustracija: uo odjeven kao Julije Cezar, izgovara: Dooh, vidjeh, pobijedih!
Domaa zadaa: Opiite ilustraciju tako da upotrijebite glagole u aoristu: ptica preletje, zagrmi, sijevnu, slomi se voka, pretra ovjek...
Ilustracija: Naslikati veliku ilustraciju oluje, nevremena (ptica kako leti ka strehi, slomljno drvo, grom i munja, ovjek kako tri... dinamine pojave u prirodi u vrijeme nevremena).
227
Prirunik 7
57
Imperfek(a)t
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Imperfek(a)t Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: imperfek(a)t, oblik i znaenje, tvorba, pomoni glagoli u imperfektu, glasovne promjene Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
228
Prirunik 7

Grafofolija: Bajku Carevo novo odijelo ste sigurno itali. Prisjetite se njenog sadraja.
Carevo novo odijelo

(odlomak) (...) Priinjavahu se kao da skidaju tkaninu s razboja, rezahu velikim noicama po zraku, a ivahu iglom bez konca i konano izjavie: Eto, odijelo je gotovo! Car skinu sa sebe ruho, a varalice se pretvarahu kao da mu komad po komad dodaju novo, koje su toboe saili; pa cara uzee oko pasa, kao da mu privruju skute, a car se okretao i vrtio pred ogledalom. Komornici koji su mu pridravali skute pipahu rukama po podu, kao da ih diu, pa koraahu drei ruke u zraku, jer se ne usuivahu da pokau da nita ne vide. (...)
Hans Kristijan Andersen Ilustracija: car u novom ruhu
Da li biste umjesto glagola istaknutih u tekstu radije upotrijebili neke drugaije oblike? Kako bi glasili ti oblici?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Imperfek(a)t
1. Oblik i znaenje
Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susree u svakodnevnom govoru. Moemo ga ee nai u knjievnim djelima koja su veoma davno napisana. Umjesto imperfekta danas se ee upotrebljava perfekt. Imperfektom iskazujemo davno prolu doivljenu radnju (stanje ili zbivanje) neogranienog trajanja. To znai da imperfekt oznaava prolo nesvreno glagolsko vrijeme. Imperfekt je prost lini glagolski oblik. U reenici ima predikatsku slubu.
2. Tvorba imperfekta
Kakvi su po trajanju radnje glagoli: priinjavahu, rezahu, ivahu? Priinjavahu se kao da skidaju tkaninu s razboja, rezahu velikim noicama po zraku, a ivahu iglom bez konca i konano izjavie: Eto, odijelo je gotovo! Imperfekt se tvori od infinitivne ili prezentske osnove nesvrenih glagola i trojakih nastavaka.
229
Prirunik 7
a) Od infinitivne osnove imperfekt tvore svi glagoli u kojih se ta osnova zavrava na samoglasnik -a. Naprimjer: itati ita-ti; pisati pisa-ti. Nastavci su sljedei:
Jednina -ah -ae -ae
Mnoina -asmo -aste -ahu
Imperfekt ovih glagola glasi ovako: Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina pis-ah pis-ae pis-ae Mnoina pis-asmo pis-aste pis-ahu
Napomena: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se saimaju i daju jedno dugo -a.
ita + ah itaah ith; pisa + ah pisaah pish; gleda + ah gledh
b) Od prezentske osnove imperfekt tvore svi drugi glagoli, a nastavci su dvojaki:
Jednina -(j)ah; -ijah -(j)ae; -ijae -(j)ae; -ijae
Mnoina -(j)asmo; -ijasmo -(j)aste; -ijaste -(j)ahu; -ijahu
Nauili smo da se prezentska osnova dobija od 3. lica mnoine prezenta, odbijanjem nastavaka -e, -u, -ju. sjediti oni/one/ona sjede prezentska osnova sjed-e. Ako se infinitivna osnova zavrava na bilo koji drugi samoglasnik osim na samoglasnik -a (na -e, -i, -o, -u), ili na suglasnik, imperfekt se tvori od prezentske osnove (umje-ti, grli-ti, bijelje-ti, muti-ti...).
230
Prirunik 7
Pogledajmo imperfekt glagola sjediti. Obratite panju na jotovanje: glasovi d i j, jotovanjem daju glas .
Jednina sjed-jah sjeah sjed-jae sjeae sjed-jae sjeae
Mnoina sjed-jasmo sjeasmo sjed-jaste sjeaste sjed-jahu sjeahu
Pogledajmo imperfekt glagola pei . Pronaimo prvo prezentsku osnovu: pei oni/one/ona pek-u. U ovom i nekim drugim glagolima u imperfektu (tei, vui, ...) vri se II palatalizacija, zadnjonepani suglasnik k ispred samoglasnika i preao je u prednjonepani suglasnik c (pek + ijah pecijah).
Jednina pek-ijah pecijah pek-ijae pecijae pek-ijae pecijae
Mnoina pek ijasmo pecijasmo pek ijaste pecijaste pek-ijahu pecijahu
3. Pomoni glagoli u imperfektu

a) htjeti Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina htijah/hotijah/hoah htijae/hotijae/hoae htijae/hotijae/hoae Mnoina htijasmo/hotijasmo/hoasmo htijaste/hotijaste/hoaste htijahu/hotijahu/hoahu
b) biti Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina bijah/bjeh bijae/bjee bijae/bjee Mnoina bijasmo/bjesmo bijaste/bjeste bijahu/bjehu
231
Prirunik 7
Imperfekt pomonog glagola biti slui za tvorbu sloenog glagolskog oblika pluskvamperfekta. O pluskvamperfektu emo uiti na sljedeim stranicama udbenika.
4. Glasovne promjene u imperfektu

Kao to smo vidjeli, kod nekih glagola u imperfektu dolazi do razliitih glasovnih promjena. Ponovimo ih! a) Saimanja vokala: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se saimaju i daju jedno dugo -a (plesa-ti plesa + ah plesaah plesh). b) Jotovanje: glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Naprimjer: ii prezentska osnova id + jah iah (d i j jotovanjem daju glas ). c) Jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe: misliti oni/one/ona misl e misl+jah miljah ( s ). U ovom imperfektu imamo jo jednu glasovnu promjenu: misl+jah miljah (l+j lj). Koja je to glasovna promjena? d) II palatalizacija (sibilarizacija): vui vuk-u vuk + ijah vucijah ( glas k iz osnove ispred i iz nastavka c). Ponovimo: To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika -i mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s.
Sinteza: Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susree u svakodnevnom govoru. Moemo ga ee nai u knjievnim djelima koja su veoma davno napisana. Umjesto imperfekta danas se ee upotrebljava perfekt. Imperfektom iskazujemo davno prolu doivljenu radnju (stanje ili zbivanje) neogranienog trajanja. To znai da imperfekt oznaava prolo nesvreno glagolsko vrijeme. Imperfekt je prost lini glagolski oblik. U reenici ima predikatsku slubu.
Zavrni dio sata:
232
Prirunik 7
Imperfekte pretvorite u perfekte!
Starica
(odlomak) (...) A kad se prve godine povratio sa sveuilita, isto zadivljeno ga posmatrae: bijae se posvema pogospodio, a samo bi se katkad snudila, opazivi da je u licu bljei no obino. I tada bi ga pitala boljom hranom i nastojala da ga u svemu zadovolji. A sin, kao da se ne brinjae za oskudicu i nevolju: svake godine dolazae u selo i to sve uglaeniji i gospodskiji. (...)
Ivo ipiko
Domaa zadaa: Imperfekte pretvorite u perfekte!
Djevojka cara nadmudrila

Jedan siromah ivljae u jednoj peini i nemae nita do jednu ker, koja bijae mnogo mudra i iae svuda u pronju, pa i oca svoga uae kako e prositi i pametno govoriti. (...)
Narodna pripovijetka
233
Prirunik 7
58
Uzorak obrade nastavne jedinice: Pluskvamperfek(a)t
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pluskvamperfek(a)t Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pluskvamperfek(a)t, znaenje i tvorba Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja , samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura

Grafofolija: 234
Prirunik 7
Ilustracija: djed i unuk i unuka 1. Unuka djedu: Kad si ti iao u kolu, da li si svaki dan bio napisao zadau? Djed: Moda i bih, ali ne bijah imao svesku i olovku! Unuk zbunjen (upitnik iznad glave) 2. Unuk: A da li si ti nekada bio arao po kolskoj klupi? Djed: Moda i bih, ali ne bijah imao kolsku klupu. Unuka zbunjena (upitnik iznad glave)
Kada se odvija radnja pluskvamperfekta?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Pluskvamperfek(a)t
1. Znaenje pluskvamperfekta
Djed ne bijae imao svesku i olovku, pa nije niti pisao zadau. Djed ne bijae imao kolsku klupu, pa nije imao po emu arati. a) Radnja pluskvamperfekta se moe odvijati prije neke druge radnje. Prije nego sam poela s uenjem, bila sam se uplaila gradiva. b) Radnja pluskvamperfekta se moe odvijati istovremeno s nekom drugom radnjom. Dok sam sluala nastavnika, bila sam se malo opustila.
c) Radnja pluskvamperfekta se moe odvijati poslije neke druge radnje. Kad otvorih knjige, bijae nestalo moga straha od uenja. Pluskvamperfektom se izrie radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje. Danas se i pluskvamperfekt sve rjee upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom.
2. Tvorba pluskvamperfekta
235
Prirunik 7
Kako se tvori pluskvamperfek(a)t? Po nainu tvorbe pluskvamperfek(a)t je sloen glagolski oblik. Tvori se od imperfekta ili perfekta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Pluskvamperfekt glagola nestati od imperfekta pomonog glagola biti:
Jednina bijah/bjeh nestao (nestala) bijae/bjee nestao (nestala, nestalo) bijae/bjee nestao (nestala, nestalo)
Mnoina bijasmo/bjesmo nestali(nestale) bijaste/bjeste nestali (nestale, nestala) bijahu/bjehu nestali(nestale, nestala)
Pluskvamperfekt glagola nestati od perfekta pomonog glagola biti: Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina bio sam nestao, bila sam nestala bio si nestao, bila si nestala, bilo si nestalo bio je nestao, bila je nestala, bilo je nestalo Mnoina bili smo nestali, bile smo nestale bili ste nestali, bile ste nestale, bila ste nestala bili su nestali, bile su nestale, bila su nestala
Sinteza: Pluskvamperfektom se izrie radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje. Danas se i pluskvamperfekt sve rjee upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom. Po nainu tvorbe pluskvamperfek(a)t je sloen glagolski oblik. Tvori se od imperfekta ili perfekta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Zavrni dio sata:

1. Kako e glasiti odrini oblici pluskvamperfekta u sljedeim reenicama? Kad si ti dola, ja sam bila itala.
236
Prirunik 7
Otili smo u park kad je kia bila prestala. 2. Od glagola pjevati, eljeti, slikati uradi pluskvamperfekte u enskom i mukom rodu. Odaberi sam/a hoe li upotrijebiti imperfekte ili perfekte. (Naprimjer: Ja sam bio/la pjevao/la...; Ja bijah pjevao/la...) Domaa zadaa: 1. Preslikaj tabelu u svesku i uradi glagolske oblike s kojim si se upoznao/upoznala dosad od glagola : svirati ili odsvirati. Pripazi, neki se glagolski oblici tvore od svrenih a neki od nesvrenih glagola. INFINITIV PREZENT GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI AORIST IMPERFEKT PERFEKT PLUSKVAMPERFEKT svirati, odsvirati sviram, odsviram
2. Preslikaj tabelu u svoju svesku i svrstaj glagolske oblike s kojima si se upoznao/la na line i neline! Lini glagolski oblici Nelini glagolski oblici
3. Preslikaj tabelu u svoju svesku i razvrstaj glagolske oblike s kojima si se upoznao/la po vremenu koje iskazuju: prolost sadanjost neodreenost
237
Prirunik 7
59
Futur I
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Futur I Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur I, znaenje, tvorba, pisanje futura I
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura, geografija
238
Prirunik 7

Knjiga Osvajai svemira je pisana mnogo ranije nego to e prva kosmika raketa Luna sletjeti na Mjesec u septembru 1959. godine. Proitajte ovaj odlomak i obratite panju na rijei istaknute u tekstu! LET NA MJESEC (Iz knjige Osvajai svemira Borisa Ljapunov) ... Stvorit e se novo poglavlje u historiji Mjeseca. Moda je njemu sueno da postane nauno-istraivaki institut u kosmosu i stanica vasionskih brodova. Na Mjesecu, koji je zbog nedostatka vazduha idealno pogodna nebeska posmatraka stanica, pojavit e se opservatorije, opremljene posljednjim tekovinama astronomske tehnike. Odatle e teleskopi hvatati svjetlost dalekih zvijezda, snimiti Sunce, snani radiolokatori e ispitivati povrine planeta, radiostanice e sluati signale iz svemirskog prostranstva. U podzemnom gradiu e se izgraditi skladite goriva, prostorije za stanovanje i radne prostorije. Voe i povre e se gajiti u staklenim batama. Ogromna ogledala e hvatati Sunevu energiju. Raketodromi e posluiti za prihvatanje raketa sa Zemlje. Letovi na Mjesec e omoguiti da se provjeri sve ono to se, mada blisko istini, smatra pretpostavkom... U kojem vremenu e se vriti ili izvriti radnja iskazana glagolima u ovom odlomku?
Ilustracija: Luna na Mjesecu
Naravno, u budunosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Futur I
1. Znaenje futura I
Glagolski oblik kojim se obiljeava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se desiti poslije trenutka u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je obiljeavanje budunosti. Naprimjer: stvorit e se, pojavit e se, e sluati, e ispitivati, ii e... Prisjetite se: U djelima ila Verna (Put oko Zemlje za 80 dana, Osvajai vazduha, 20 000 hiljada milja pod morem i dr.).
239
Prirunik 7
pisac je nagovijestio nagli napredak automobilizma, avijacije, helikoptera, leteih maina, kosmikih brodova, podmornica... Vjerovao je da e se njegova bujna matanja i snovi pretvoriti u stvarnost. Voe i povre e se gajiti u staklenim batama. U kojem vremenu e se vriti ili izvriti radnja? U budunosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori. Preneseno znaenje futura I A koje je preneseno znaenje futura I?
Ilustracija: debeljukasti djeak razgovara s ljekarem, dri se za stomak Djeak: Poeljet u ti ja juer kiflice s kokosom, kad
eto ti tetke, nosi ih. I uzet u jednu, pa drugu, pa treu, i brojao sam do pet...
Futurom I se moe obiljeiti i: a) radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti, tj. prije trenutka u kojem se o njoj govori: Poeljet u ti ja juer kiflice s kokosom, kad eto ti tetke, nosi ih. I uzet u jednu, pa drugu, pa treu, i brojao sam do pet... Futur I kojim se obiljeava prolost zove se historijskim ili pripovjedakim, jer se najee susree u pripovijedanju.
b) radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, dakle, svevremenost. Ko ne dri brata za brata, on e imati tuina za gospodara. Umornoj lisici i rep e dosaditi. Ko na zvijezde laje, ispast e mu zubi. Svevremenski ili posloviki (gnomski) futur je est u poslovicama i svevremen je kao i poslovice.
2. Tvorba futura I
A kako se tvori futur I?
Futur I se tvori od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog glagola htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja. 240
Prirunik 7
FUTUR I Infinitiv glagola : lei
lei u
prezent pomonog glagola htjeti: u
Futur I glagola ija se infinitivna osnova zavrava na -ti: Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina u sluati/ sluat u e sluati/ sluat e e sluati/sluat e Mnoina emo sluati/ sluat emo ete sluati/sluat ete e sluati/ sluat e
Izbjegni pogreke!
Infinitiv na -ti ispred oblika pomonoga glagola u govoru gubi svoj nastavak -ti, pa se govori: itau, pisau, plesau... Meutim, u pisanju je drugaije, isputa se samo krajnje i, dakle, pie se: itat u, pisat u, plesat u... Futur I glagola ija se infinitivna osnova zavrava na -i uvijek se pie odvojeno i ne isputa se krajnje -i: Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina u lei/lei u e lei/lei e e lei/lei e Mnoina emo lei/lei emo ete lei/lei ete e lei/lei e
U kojim licima su oblici futura I jednaki?
3. Pisanje futura I
Ilustracija: Mali princ
Mali princ
(odlomak)
... Ali, ako me ti pripitomi, moj e ivot biti kao obasjan suncem. Upoznat u bat koraka to e se razlikovati od svih ostalih. Drugi me koraci tjeraju pod zemlju. Tvoji
241
Prirunik 7
e me kao muzika mamiti iz brloga. I onda pogledaj! Bit e divno kad me pripitomi. ito, koje je zlaano, podsjeat e me na tebe. I ja u voljeti apat vjetra u itu...
Antoan de Sent Egziperi
Kako se izgovara i pie futur I? Razvrstajmo razliite oblike futura I iz ovog odlomka: e biti e se razlikovati e mamiti u voljeti upoznat u bit e
Sinteza: Glagolski oblik kojim se obiljeava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se desiti poslije trenutka u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je obiljeavanje budunosti. Futur I kojim se obiljeava prolost zove se historijskim ili pripovjedakim, jer se najee susree u pripovijedanju. Futur I se tvori od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog glagola htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja.
Zavrni dio sata:

Definirajmo pravila u pisanju i izgovoru futura I! Pravila u pisanju i izgovoru futura I: 1. Obje sastavnice futura I (prezent pomonog glagola htjeti i infinitiv glagola) piu se uvijek odvojeno. (pisat u, u pisati, u ii, ii u...) 2. Ako se pomoni glagol htjeti nalazi ispred infinitiva glagola, tada se infinitiv i pie i izgovara u svom punom obliku. ( e rei, e spavati, u govoriti...) 3. Ako se pomoni glagol htjeti nalazi iza infinitiva na -ti, u govoru se gubi nastavak -ti, ali u pisanju se isputa samo krajnje -i. I tada se i pomoni glagol i infinitiv glagola piu odvojeno (govori se: itau, pisau, a pie se itat u, pisat u...). 4. Futur I glagola na -i uvijek se pie odvojeno, ne isputa se krajnje -i u infinitivu (pei u, u pei; ii u, u ii; lei u, u lei...). 5. Knjievnojezika norma ne prihvata oblike: pjevati u, postati u, osim ako se radi o odstupanju iz metrikih i ritmikih razloga, dakle, samo u poeziji: Nisam li pjesnik, ja sam barem putnik I katkad su mi drage moje rane. Jer svaki jecaj postati e zlatnik, 242
Prirunik 7
Bosanski jezik i knjievnost A moje suze dati e erdane.
(Kolajna Tina Ujevia) Ako bi se u pjesmi izostavio samoglasnik -i, naruen bi bio ritmiki sklad pjesme. Domaa zadaa: Proitajte dio pisma koje majka pie sinu u Celovec. Prepoznajte glagole u futuru I, izgovorite ih a zatim i prepiite u svesku. Prvo pismo Danas emo pisati u Celovec. Ja u govoriti, a ti e pisati. Ako si gladan, poslat emo ti hljeba i jabuka. Sada ti jo moram pisati da treba da ui, jer e ti to koristiti u ivotu i nee morati da se mui. Preihov Voranc
243
Prirunik 7
60
Uzorak obrade nastavne jedinice: Futur II (egzaktni)
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Futur II (egzaktni) Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur II (egzaktni), znaenje, tvorba Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura, OZ
244
Prirunik 7

Grafofolija:
Ilustracija: as odjeljenjske zajednice strip u 3 kvadrata 1. Nastavnica odjeljenju: Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada e ga u naim kolama, na naim ulicama biti manje. 2. Uenica nastavnici Ako i vi i roditelji budete vie vremena provodili s nama i vie razgovarali s nama, svi emo biti sretniji. 3. Uenik nastavnici: Ako se budemo druili, pomagali i meusobno uvaavali, postajat emo bogatiji, zadovoljniji. Vi ete nam pomoi, prije nego to se budemo suoili s velikim problemima.
U ovom tekstu oznaene su dvije vrste glagolskih oblika. Uoi koje vrijeme iskazuju i jedan i drugi. U emu je slinost, a u emu razlika izmeu njih?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Futur II (egzaktni) 1. Znaenje futura II Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada e ga u naim kolama, na naim ulicama biti manje. Ako vi roditelji, budete vie vremena provodili s nama i vie razgovarali s nama, svi emo biti sretniji. Ako se budemo druili, pomagali i meusobno uvaavali, postajat emo bogatiji, zadovoljniji. Vi ete nam pomoi, prije nego to se budemo suoili s velikim problemima. budemo prestali budete provodili e biti emo biti
Oba glagolska oblika su sloeni i lini. S jednim od njih si se ve upoznao/upoznala. To je futur I (e biti, e biti...), koji oznaava radnju (stanje ili zbivanje) koja e se desiti u budunosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori. Drugi glagolski oblik (budemo prestali), izrie radnju (stanje ili zbivanje) za koju nije izvjesno da e se desiti, ali se pretpostavlja njeno ostvarenje u budunosti. Glagolski oblik kojim se izrie radnja (stanje ili zbivanje) koje e se desiti u budunosti prije neke druge radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge radnje naziva se futur II (budemo prestali, budu provodili...). Futur II se naziva jo i futur egzaktni. 245
Prirunik 7
Ovaj glagolski oblik javlja se samo u sloenim reenicama jer njegova upotreba zahtijeva najmanje dvije radnje.
Pogledajmo sada koju radnju iskazuje Futur II: a) Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada e u naim kolama, na naim ulicama biti manje nasilja. U ovoj reenici radnja futura II se odvija prije druge radnje. b) A dok se mi budemo druili, pomagali i meusobno uvaavali, postajat emo bogatiji, zadovoljniji. Obje radnje se odvijaju istovremeno. c) Vi ete nam pomoi, prije nego to se budemo suoili s velikim problemima. Radnja futura II e se desiti poslije neke druge radnje. Iz svih ovih primjera vidimo da jedna radnja uvjetuje drugu: Ako se budemo druili, postajat emo bogatiji.
2. Tvorba futura II Prisjeti se kako je hrabra i slona druina pobijedila snijeg na pruzi? Vlak u snijegu
(odlomak)
Hu! Hu!, hue Ljuban meu prste i hrabri druinu: Proraunao sam! Budemo li se drali ovako junaki jo pola sata, bit e stroj slobodan, i moi e se vratiti ka vagonima.
Mato Lovrak
Koliko glagola je u sastavu futura II? Koji su to glagolski oblici? Je li futur II prost ili sloen glagolski oblik? FUTUR II prezent pomonog glagola biti budemo drali glagolski pridjev radni
Futur II je lini, sloeni glagolski oblik. Tvori se od svrenog prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog, glagola koji se mijenja. Tvori se ee od nesvrenih glagola. 246
Prirunik 7
Jednina budem drao(drala) bude drao(drala, dralo) bude drao(drala, dralo)
Mnoina budemo drali(drale) budete drali( drale, drala) budu drali( drale, drala)
Futur II u reenici ima slubu predikata.
Sinteza: Glagolski oblik kojim se izrie radnja (stanje ili zbivanje) koje e se desiti u budunosti prije neke druge radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge radnje naziva se futur II (futur egzaktni). Ovaj glagolski oblik javlja se samo u sloenim reenicama jer njegova upotreba zahtijeva najmanje dvije radnje. Futur II je lini, sloeni glagolski oblik. Tvori se od svrenog prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog, glagola koji se mijenja. Tvori se ee od nesvrenih glagola.
Zavrni dio sata:

Glagole u futuru II zamijeni prezentom.
Stara jabuka
... Ako se tvoji ne budu suvie protivili, doi u po tebe. Ovu jabuku nikad neu posjei... Dok god bude stajala, voljet emo se...
Miko Kranjec
Domaa zadaa: Iz kojeg igrokaza je ovaj odlomak? (...) A slijedei put Snijeg e biti ut. A iz njega e pasti Snijeak ljubiasti Pa zelenkasti Pa sivkasti. I tako e se mijenjati boja Kako bude htjela Kraljevska volja moja. (...)
Grigor Vitez Ilustracija: kralj iz igrokaza Plava boja snijega iz Citanke 6
Prepoznajte futur I i futur II, a potom glagole u futuru II zamijeni prezentom.
247
Prirunik 7
Da li se sadraj stihova bitno promijenio?
248
Prirunik 7
61
Glagolski naini: imperativ

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolski naini: imperativ Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski naini, imperativ, oblik i znaenje, tvorba, glasovne promjene
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i for miranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
249
Prirunik 7

ta je iskazano istaknutim glagolima u ovom odlomku?
Prvo pismo
... A sad poni. Pazi da ne zabrlja pismo. Pii samo malo ljepe. Radije pii neka dobro ui. Napii jo s moje strane da ga lijepo pozdravljam...
Preihov Voranc
ta se izrie glagolima: poni, pazi, pii, napii? Ovim glagolskim oblicima se izrie zapovijest, molba, elja...
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolski naini: imperativ A ta je iskazano istaknutim glagolima u ovom odlomku?
Nosa Samuel
Da ja nisam obeao deset dukata za svoju sestru Saruu, ni vi, Samuele, ne biste danas glodali kokoije vratove i trpali u stomak peena jaja, pobiberena biberom koji sinjor Mair nabavlja iz Indije.
Isak Samokovlija
ta je iskazano ovim glagolskim oblikom u reenici: Ne biste glodali kokoije vratove - da ja nisam obeao deset dukata? Govornik je istakao uslov, pogodbu da se radnja izvri. Iskazuje li se ovim glagolskim oblicima vrijeme vrenja glagolske radnje?
Istaknutim glagolima se ne iskazuje vrijeme vrenja glagolske radnje, nego se iskazuje odnos govornika prema njoj. Odnos govornika prema radnji izraava se glagolskim oblicima koje zovemo glagolski naini. Glagolski naini su lini glagolski oblici, to znai da u reenici vre predikatsku slubu. U naem jeziku imamo dva glagolska naina: imperativ (zapovjedni nain) i potencijal /kondicional, pogodbeni nain. 250
Prirunik 7
Imperativ
1. Oblik i znaenje imperativa
ta je iskazano glagolskim oblicima istaknutim u stripu?
Ilustracija: 1.Ilustracija kaveza u kojem je maka, a na vrhu kaveza stoji papagaj i kae: : Stavi se u kou drugog! 2.Maka se gleda u ogledalo i vidi u ogledalu lava i kae:Imaj povjerenja u sebe! 3.Miolovka, na njoj sir, pored mi i kae: Rizikuj ponekad!
Glagolima stavi se, imaj, rizikuj iskazana je zapovijest. A ta je iskazano glagolskim oblicima istaknutim u ovom odlomku?
Nosa Samuel
(...) Jest, nosau Samuele, ne trzajte se i ne gicajte nogom kao preklani jarac. Sve je tako kako ja kaem. Nego to! Dva ste se mjeseca natezali zbog tih dukata. Veeras nijednim pogledom niste udostojili Saruu. Dukati su vam u glavi. Dukati! A ene se vrte oko vas i nude vas: Uzmite ovo, uzmite ono! Natoite Samuelu! Dajte mu mesa! ... Psssst! Ne pometajte me, oe! Nikome nita neu uiniti. Dao sam rije. Hou da je iskupim. Evo, ovdje su dukati. Evo vam ih, neka vam se dua smiri, sinjor Samuele. A ti, Sarua, poskakuj za njim ... (...)
Isak Samokovlija
Kakvim tonom se obraa Saruin brat Jakov nosau Samuelu? Koja je svoja raspoloenja pokazao glagolskim oblicima: ne trzajte (se), ne gicajte, uzmite, natoite, dajte, ne pometajte?
Glagolski oblik kojim izriemo zapovijest, naredbu, elju, molbu, upozorenje, poticaj, zabranu da se neka radnja (stanje ili zbivanje) vri ili izvri zovemo imperativom (zapovjednim glagolskim nainom). Osnovno znaenje imperativa je izricanje zapovijedi, pa ga zbog toga zovemo zapovjednim nainom. Imperativ ne razlikuje kategoriju vremena. ta se jo moe iskazati imperativom?
251
Prirunik 7
Imperativom se moe obiljeiti (osim zapovijedi, molbe, elje...) i: a) radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti, prije trenutka u kojem se o njoj govori: ivjeli su ivotom, idi tamo, idi ovamo. Takav imperativ zove se pripovjedaki (historijski) jer se najee susree u pripovijedanju. b) radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme: Ne gledaj ko kae, ve ta kae. Zla se uvaj, dobro ti nee dojaditi. Takav imperativ se najee susree u poslovicama pa ga zovemo poslovini (gnomski) ili svevremenski imperativ.
2. Tvorba imperativa
A kako se tvori imperativ? Ne pometajte me, oe! Evo vam ih, neka vam se dua smiri, sinjor Samuele. Imperativ je lini, prost glagolski oblik. Tvori se od prezentske osnove i trojakih nastavaka. Razlikuje posebne oblike za 2. lice jednine i 1. i 2. lice mnoine. Prvog lica jednine nema jer govorno lice ne moe samo sebi zapovijedati. Za izricanje 3. lica (i jednine i mnoine) slui konstrukcija: neka + prezent glagola. Naprimjer: Neka vam se dua smiri! Tvorba imperativa: Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina prezentska osnova + nastavci -j; -; -i neka + prezent glagola Mnoina prezentska osnova + nastavci -jmo; -mo; -imo prezentska osnova + nastavci -jte; -te; -ite neka + prezent glagola
Imperativ glagola grickati, putovati i kositi: Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina gricka-j, putuj-, kos-i neka gricka, neka putuje, neka kosi Mnoina gricka-jmo, putuj-mo, kos-imo gricka-jte, putuj-te, kos-ite neka grickaju, neka putuju, neka kose
252
Prirunik 7
Kad se prezentska osnova zavrava na -i, u imperativu se obavezno javlja -j u govoru i pisanju i to u 2. licu jednine i 1. i 2. licu mnoine. Naprimjer: sakrij, sakri jmo, sakriju te;imperativu pij, pijte, pijmo; 4. Glasovne promjene
3. Glasovne promjene u imperativu

Koje glasovne promjene imamo u imperativu? a) Kako glasi imperativ glagola: rei, lei, sjei, pei, tei? rei reknem reci (suglasnik k ispred samoglasnika i preao je u suglasnik c.) lei legnem lezi (suglasnik g ispred samoglasnika i preao je u suglasnik z.) U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije. To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika i, mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s. b) Kako glasi imperativ glagola: kazati, brisati? kazati kaz-ji kai (z + j ) brisati bris-ji brii; (s + j ) Kod nekih glagola u imperativu se vri jotovanje (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
Sinteza: U naem jeziku imamo dva glagolska naina: imperativ (zapovjedni nain) i potencijal /kondicional, pogodbeni nain. Imperativ je lini, prost glagolski oblik. Tvori se od prezentske osnove i trojakih nastavaka. Razlikuje posebne oblike za 2. lice jednine i 1. i 2. lice mnoine. U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije i jotovanja.
Zavrni dio sata:

Objasnite kako su nastali ovi glagoli u imperativu! Mudre poruke za tene Svakome znancu javi se lijepo Vesela oka, maui rapom. Laveom gromkim doekuj strance, Nikada, drue, ne laj na znance. Evo ti savjet staroga pisca: uvaj se dobro i mrtvog lisca.
253
Prirunik 7
Kornjai nikad ne stani na put, jer oklop nosi, a nema kaput.

Branko opi
Domaa zadaa: Pronaite glagole u imperativu i odredite im lice i broj. Dnevnik Ane Frank ... Ovo je jedna od stvari u kojima se mama i ja uveliko razlikujemo. Njen savjet, kada se neko osjea tunim, jeste: Misli na svu nesreu na svijetu i budi zahvalna to je i ti ne dijeli! Moj savjet je: Izai napolje, u polja, uivaj u prirodi i suncu, izai i pokuaj da ponovo nae sreu u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja jo preostaje u tebi i oko tebe i budi srena!
254
Prirunik 7
62 63
Potencijal I i II / Kondicional I i II (2 asa)

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Potencijal I i II / Kondicional I i II Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: potencijal I i II / kondicional I i II, oblik i znaenje, tvorba Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
255
Prirunik 7

Dnevnik Ane Frank (...) Ne znai da ne bih voljela opet da ivim takvim ivotom jedno vee, nekoliko dana, ili ak jednu nedjelju; ivotom koji je izgledao bezbrian i veseo. Ali na kraju te nedjelje bila bih mrtva umorna i bila bih jedino zahvalna onome ko bi poeo da govori o neemu razumnom... ta je Ana poeljela dok se skrivala u tajnom skrovitu/ tavanu? Moe li iz Aninih elja odrediti vrijeme vrenja radnje?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Potencijal I i II / kondicional I i II
Potencijal I /kondicional I
1. Oblik i znaenje ta je iskazano glagolima koji iskazuju Anine elje? Tim glagolima nije iskazano vrijeme vrenja glagolske radnje, nego odnos glagolskog sadraja prema stvarnosti. Oni se nalaze u glagolskom obliku potencijalu I. Ime mu je latinskog porijekla: potencijalno znai mogue, ono to je u mogunosti da se ostvari (potencijalni pobjednik je mogui pobjednik). Zovemo ga jo i kondicional I. Potencijal I je sloen lini glagolski oblik. Osnovna njegova uloga je izricanje elje, mogunosti, uvjeta da se neka radnja vri ili izvri. Zovemo ga jo i pogodbeni nain.
ta se jo moe izraziti potencijalom I?

Ilustracija: baka u sobi zatrpanoj raznim eirima, jedan je i na glavi, govori oduevljenoj unuci. Baka: Kad god bih otputovala u neki novi grad, ja bih tamo kupila novi eir.
256
Prirunik 7
Kad god bih otputovala u neki novi grad, ja bih tamo kupila novi eir. Potencijalom I se moe obiljeiti i radnja (stanje ili zbivanje) koja se u prolosti ponavljala. Ovakav potencijal I zove se pripovjedakim, jer se uglavnom susree u pripovijedanju. 2. Tvorba potencijala I / kondicionala I Ja bih putovala. Kupovala bih eire.
Ilustracija: baka sa eirom (detalj)
POTENCIJAL I nenaglaeni aoristni oblik pomonog glagola biti: bih glagolski pridjev radni: putovala
bih putovala
Potencijal I se tvori od nenaglaenog aoristnog oblika pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Potencijal I glagola donositi: Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina donosio/donosila bih donosio/donosila/donosilo bi donosio/donosila/donosilo bi Mnoina donosili/donosile bismo donosili/donosile/donosila biste donosili/donosile/donosila bi
Jo poneto o potencijalu I!
1. Otac bi esto dolazio, odlazio, vikao i na kraju, ostajao u gradu. Svi istaknuti glagoli se nalaze u potencijalu I, ali se uz njih nalazi samo jedan aoristni oblik pomonog glagola BITI. Pomoni glagol je izostavljen, ali se on podrazumijeva: bi dolazio, bi odlazio, bi vikao, bi ostajao.
2. Nou bih na nebu mogao vidjeti Sjevernjau.
257
Prirunik 7
Nou bih na nebu mogao da vidim Sjevernjau. U naem jeziku postoji i nekolicina nepotpunih glagola kojima je u reenici neophodna dopuna glagola u infinitivu. Takvi su glagoli: trebati, morati, moi, eljeti... Uz nepotpune glagole u potencijalu I upotrebljavamo ili infinitiv (bih mogao vidjeti), ili rijecu da + prezent ( bih mogao da vidim).
Potencijal II / Kondicional II
Ilustracija: uionica 1. Na vratima uenik kasni na as Nastavnik: ta je danas razlog kanjenju? Uenik: Prespavao sam. Nisam uo sat kad je zvonio! 2. Nastavnik: A jesi li ga navio da zvoni? Uenik: Valjda jesam! 3. Nastavnik: Hmmm... Valjda! Da si ga valjda navio, on bi valjda bio zvonio, a ti bi valjda bio ustao.
1. Oblik i znaenje
ta iskazujemo potencijalom II?
Da si ga valjda navio, on bi valjda bio zvonio, a ti bi valjda bio ustao. I potencijalom II / kondicionalom II izrie se mogunost, uslov, elja da se neka radnja vri ili izvri. Od potencijala I razlikuje se po tome to dolazi u sloenim reenicama.
2. Tvorba potencijala II
Da uiste na vrijeme, bili biste sve nauili.
POTENCIJAL II potencijal I pomonog glagola BITI: bili biste bili biste nauili glagolski pridjev radni: nauili
Lice
Jednina
Mnoina
258
Prirunik 7 1. lice 2. lice
Bosanski jezik i knjievnost bio bih nauio bila bih nauila bio bi nauio bila bi nauila bilo bi nauilo bio bi nauio bila bi nauila bilo bi nauilo
A. Verlaevi & V. Ali bili bismo nauili bile bismo nauile bili biste nuili bile biste nauile bila biste nauila bili bi nauili bile bi nauile bila bi nauila
3. lice
Po nainu tvorbe potencijal II je sloen glagolski oblik. Tvori se od potencijala I pomonog glagola BITI i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja. Potencijal II je izuzetno rijedak i u govoru i u knjievnim djelima.
Sinteza: Potencijal I je sloen lini glagolski oblik. Osnovna njegova uloga je izricanje elje, mogunosti, uvjeta da se neka radnja vri ili izvri. Zovemo ga jo i pogodbeni nain. Potencijal I se tvori od nenaglaenog aoristnog oblika pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja. I potencijalom II / kondicionalom II izrie se mogunost, uslov, elja da se neka radnja vri ili izvri. Od potencijala I razlikuje se po tome to dolazi u sloenim reenicama.
Zavrni dio sata:

ta smo nauili o potencijalu I i II? Potencijal I i II su glagolski naini kojima iskazujemo mogunost, elju ili uvjet da se neka radnja vri ili izvri. Nemaju kategoriju vremena, odnosno, ne iskazuju radnju koja je ostvarena u vremenu. To su sloeni lini glagolski oblici. U reenici imaju predikatsku slubu.
Domaa zadaa:
Prepoznajte potencijal I i II! kola iz snova
259
Prirunik 7
Ulaz u moju kolu bi izgledao kao Trijumfalna kapija, kola bi bila u obliku piramide koja bi svjetlucala i blistala i pri najmanjim zracima sunca. U dvoritu bi se nalazili bazeni s toboganima, a pored njih ljuljake i klackalice. Zidovi uionica bi bili obojeni veselim bojama, a na njima bi bili naslikani: Ajvanho, princ Valijant, mali princ, Ana Frank, Lastan... Table ne bi bilo, a sjedjeli bismo na loptama-skoicama. Uili bismo kroz igru i ne bismo nosili teke torbe. Ocjene nam ne bi ni trebale jer bismo svi bili najbolji uenici. Bili bismo uvijek vedri, nasmijani i jutrom bismo trali u kolu. Eh, kakva bi to kola bila!!! Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
260
Prirunik 7
64
Glagolski prilozi: glagolski prilog proli

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolski prilozi: glagolski prilog proli Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitost i u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilozi, glagolski prilog proli, oblik i znaenje, tvorba Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura
261
Prirunik 7

Grafofolija: Ponovimo ta smo nauili o prilozima! Bakine naoari ... Koliko puta su bistro gledale u mene, Na plemenitom nosu radosno drui Koliko puta tajnim suzama zamagljene to je ve svanue, a jo se ne vraam kui.
... Nikola op
Akvarel ... O bistri jesenji dani, Odozgo sa svijetlih palata Osmijeh me va mami, O bistri jesenji dani. ...
Hamza Humo
Mali princ ... Tada se pojavi lisica: -Dobar dan- ree lisica. -Dobar dan-pristojno odgovori mali princ, okrene se ali ne vidje nita. -Evo me ovdje- ree jedan glas- pod jabukom.
... A.S Egziperi
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolski prilozi: glagolski prilog proli Prilozi su polupromjenljive rijei koje se prilau glagolima da bi se oznailo mjesto, vrijeme i nain na koji se vri radnja. Dakle, prilozi najee imaju slubu prilokih odredaba. Veina priloga je nepromjenljiva, samo neki prilozi se kompariraju (blizu, blie, najblie).
262
Prirunik 7
Pogledajmo rijei istaknute u ovom odlomku! Ibrahim-begov oak ... A onaj mali ovjei, Ibrahim-beg, iao je arijom i ne sanjajui da je dao povod da se o njemu govori. Iao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku, ipkovu metlu, kojom isti ariju, i dugake merdevine, po kojima se penje da utrne varoke fenjere. (...) Doavi do zgrade gradske opine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim stenjui sjede na jedan snizak kamen i poe puniti kratku lulu.(...) Trepui kapcima gledae u Grgu, kao da nije dobro uo. -Jesi li gluh?- izadrije se Grga, iskrivivi se malo unatrag, kao to je u ljutnji obino inio. ...
Svetozar orovi
Koja je slinost izmeu priloga i ovih oblika glagola? Dobar dan, pristojno odgovori mali princ. (kako? pristojno prilog) Trepui kapcima on gledae u Grgu. (kako? trepui glagolski oblik) Koju slubu u reenici imaju istaknute rijei? Obje rijei, i pristojno i trepui imaju slubu priloke odredbe za nain jer kazuju nain na koji se vri radnja. Takvi su i glagolski oblici: ne sanjajui, nosei, stenjui, iskrivivi se... Ove rijei su glagolski oblici koji se u reenici ponaaju kao prilozi, pa ih zbog toga zovemo glagolskim prilozima. Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi. Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj slubi, mada radnju glagolskog priloga i radnju predikata vri isti subjekt.
263
Prirunik 7
Glagolski prilog proli 1. Oblik i znaenje Vanjka

... Vanjka ukov, deko od devet godina, koji je prije tri mjeseca poao u nauk obuaru Aljahinu, nou uoi Boia nije legao da spava. Saekavi da gazda, gazdarica i pomonici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara boicu sa tintom i dralo sa zaralim perom, i rairivi pred sobom zguvan list papira, poeo pisati. ... Anton Pavlovi ehov
Ilustracija: Vanjka -i z itanke 7 detalj
U kakvom vremenskom odnosu mogu biti radnja iskazana glagolskim prilogom prolim (glagolski oblici istaknuti u tekstu) i neka druga radnja (radnja predikata)? a) Vanjka je zatvorio vrata, ne dozvolivi da ga neko vidi.. Radnja iskazana glagolskim prilogom prolim vri se istovremeno s nekom drugom radnjom! b) Spotaknuvi se o pocijepanu prostirku na podu, Vanjka je priao stolu. Radnja iskazana glagolskim prilogom prolim vri se prije neke druge radnje! c) Sjeo je za sto rairivi pred sobom zguvan list papira. Radnja iskazana glagolskim prilogom prolim vri se poslije neke druge radnje!
Odredi predikate! U kakvom vremenskom odnosu je radnja iskazana predikatom s radnjom iskazanom glagolskim prilogom prolim? Glagolskim prilogom prolim obiljeava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvrila prije neke druge radnje izreene linim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se odnositi na isti, zajedniki im subjekt. Glagolski prilog proli tvori se uglavnom od glagola svrenog vida (dozvoliti, spotaknuti se, rairiti...) Koju slubu u reenici imaju ovi reenini lanovi?
264
Prirunik 7 ne dozvolivi, spotaknuvi se, rairivi?
Glagolski prilog proli u reenici ne moe nikad biti predikat, niti dio predikata. Glagolski prilog proli u reenici ima slubu priloke odredbe.
1. Tvorba glagolskog priloga prolog

Kako se tvori glagolski prilog proli? Glagolski prilog proli je prost nelian glagolski oblik. Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vi (-v), -avi (-av). Kad se infinitivna osnova zavrava samoglasnikom, nastavci su : -vi, -v: oprostiti oprosti + vi oprostivi; oprosti + v oprostiv. Nastavci -v i -av upotrebljavaju se rjee, stilski su obiljeeni i arhaini. Kad se infinitivna osnova zavrava na suglasnik nastavci su: -avi, -av: pei pek + avi pekavi; pek + av pekav.
Prisjetimo se infinitiva: Infinitivnu osnovu od glagola pei dobit emo kada od 1. lica jednine aorista pekoh odbijemo nastavak -oh. Infinitivna osnova glagola pei je, dakle, pek-.
Sinteza: Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi. Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj slubi, mada radnju glagolskog priloga i radnju predikata vri isti subjekt. Glagolskim prilogom prolim obiljeava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvrila prije neke druge radnje izreene linim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Glagolski prilog proli je prost nelian glagolski oblik. Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vi (-v), -avi (-av).
265
Prirunik 7
Zavrni dio sata:
Infinitiv
Infinitivna osnova
Nastavci. -vi (-v) -avi (-av)
glagolski prilog proli
rairiti
rairi-
-vi, -v
rairivi, rairiv
Domaa zadaa: Ispiite nekoliko reenica u kojima ete upotrijebiti sljedee glagole u glagolskom prilogu prolom: doi, proi, nauiti, prodati, proitati. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
266
Prirunik 7
65
Glagolski prilog sadanji

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolski prilog sadanji Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilog sadanji, oblik i znaenje, sluba, tvorba
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, Venov dijagram Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
267
Prirunik 7

Grafofolija:
Aska i vuk
...
Ilustracija: Aska i vuk
Mislei to, vuk je izaao za ovicom, zastajkujui kad ona zastane i pruajui korak kad ona ubrza ritam igre.(...) Idui tako mesearski, ne gledajui gde staje i ne dajui sebi vie rauna o pravcu u kom ide, vuk je jednako ponavljao sam u sebi: Krv i meso ovog iljeeta nikad mi ne ginu.
... Ivo Andri
Koju slubu u reenici imaju glagolski oblici: mislei, zastajkujui, pruajui, idui, ne gledajui, ne dajui?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Glagolski prilog sadanji
1. Oblik i znaenje
Istaknuti glagolski oblici se nalaze u slubi prilokih odredaba. Odredimo sada predikat u reenici: Mislei to, vuk je izaao za ovicom. U kakvom vremenskom odnosu stoje ove dvije radnje: mislei i radnja predikata (je izaao)? Obje radnje se odvijaju istovremeno. Ovaj glagolski oblik zove se glagolski prilog sadanji. Glagolskim prilogom sadanjim obiljeava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vri istovremeno s nekom drugom radnjom izreenom linim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vri u sadanjosti, prolosti ili budunosti. Naprimjer: Stekao sam dobru kondiciju trenirajui koarku. (prolost) Stiem dobru kondiciju trenirajui koarku. (sadanjost) Stei u dobru kondiciju trenirajui koarku. (budunost) Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajedniki subjekt. Glagolski prilog sadanji je prost nelian glagolski oblik. 268
Prirunik 7
Uz glagolski prilog proli, jedini je glagolski oblik koji se nikad ne javlja u predikatskoj slubi, ni sam, niti kao dio predikata.
2. Sluba glagolskog priloga sadanjeg

Koju slubu u reenici moe imati glagolski prilog sadanji?
a) itajui Malog princa zamiljao sam sebe na planeti asteroid B 612. sluba POV Glagolski prilog sadanji u reenici najee ima slubu priloke odredbe.
b) O nepoznatim leteim objektima se mnogo pria, a malo zna. Idui dani e nam biti zanimljivi. Visei vrtovi su veoma lijepi. Ponekad glagolski prilog sadanji u reenici moe imati i slubu atributa, kao u ovim primjerima. Glagolski prilozi sadanji leteim, idui i visei imaju pridjevsku slubu (stoje uz imenicu kao atribut i imaju padenu promjenu).
3. Tvorba glagolskog priloga sadanjeg

Kako se tvori glagolski prilog sadanji?
3. lice mnoine prezenta
Nastavak: -i
glagolski prilog sadanji
treniraju
-i
trenirajui
269
Prirunik 7
Mislei to, vuk je izaao za ovicom. Idem u kolu pjevajui. Radim zadatak duboko razmiljajui. misle + i pruajui pjevaju + i pjevaju razmiljaju + i razmiljajui
Od kojih glagola se tvori glagolski prilog sadanji?
Glagolski prilog sadanji tvori se samo od nesvrenih glagola, tako to se treem licu mnoine prezenta doda nastavak -i. Sinteza: Glagolskim prilogom sadanjim obiljeava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vri istovremeno s nekom drugom radnjom izreenom linim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vri u sadanjosti, prolosti ili budunosti. Glagolski prilog sadanji tvori se samo od nesvrenih glagola, tako to se treem licu mnoine prezenta doda nastavak -i.
Zavrni dio sata:

ta smo nauili o glagolskim prilozima? Koje su im zajednike, a koje posebne osobine pogledajte u ovom dijagramu!
Glagolski prilog sadanji radnja se vri istovremeno s nekom drugom radnjom; tvori se od nesvrenih glagola; tvorba: 3.lice mnoine prezenta + nastavak -i.
Glagolski prilozi prosti i bezlini; nepromjenljivi; obje radnje odnose se na isti subjekt; ne mogu imati slubu predikata; imaju slubu priloke odredbe.
Glagolski Prilog proli radnja se vri prije neke druge radnje, istovremeno ili poslije nje; tvori se uglavnom od svrenih glagola; tvorba: infinitivna osnova + nastavci -avi, -av; -vi, -v.
270
Prirunik 7
ta je jo vano znati o glagolskim prilozima? Glagolski prilozi su prosti, nelini glagolski oblici. U reenici imaju slubu prilokih odredaba. U naem jeziku imamo dva glagolska priloga: glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli. Upravo po tom vremenu odvijanja radnje (sadanje i prolo) se i razlikuju. Radnja glagolskog priloga sadanjeg se odvija istovremeno s radnjom predikata. Radnja glagolskog priloga prolog se odvijala u prolosti, prije neke druge prole radnje. Glagolski prilog proli tvori se iskljuivo od svrenih glagola, a glagolski prilog sadanji iskljuivo od nesvrenih glagola.
Domaa zadaa: O ovom odlomku prepoznajte glagolski prilog sadanji!
Naza vezilja
(...) Proljea su uvijek donosila Nazi nova i nanovo doivljena uzbuenja i ta uzbuenja Naza nije umjela kazati niti bi je ko sluao. Samo su greviti potezi na razapetom platnu govorili o tim doivljajima, i stoga su proljetne vezove njene gospoe najradije kupovale, plaajui izuzetno i razmetljivo po deset dinara vie. Drhtavi, ti su crveni i zeleni potezi zadihano jurili nekud vijugajui, gubei se, da najzad izbiju na plavu irinu u nekoj vritavoj boji to podsjea na prekinut uzvik.(...) Ne osjeajuu umor, ponesena eljom da uhvati i ispie na erefu onaj svoj veliki jutarnji doivljaj, ona je urila da to prije svri (sve s potajnom milju na sinono ruho), kao da e poslije toga odmah doi ono neto, davno oekivana posljednja srea.. .
Zija Dizdarevi
271
Prirunik 7
66
67
Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva:
Ponovimo glagolska vremena, naine, priloge i pridjeve! (2 asa)
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Ponovimo glagolska vremena, priloge, pridjeve i naine Struktura i tip asa: ponavljanje gradiva Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, ra zvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura
272
Prirunik 7

as se moe raditi frontalno ili konkretizovati zadatke po grupama ili parovima.

Grafofolija: ta smo nauili o infinitivu?
NEODREEN GLAGOLSKI OBLIK
INFINITIV prost glagolski oblik; bezlian glagolski oblik; neodreen glagolski oblik; samo imenuje glagolsku radnju, stanje ili zbivanje; slui za tvorbu drugih glagolskih oblika; pjevati, govoriti, voljeti, pei, sjei, nai...
273
Prirunik 7
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Ponovimo glagolska vremena, pridjeve, priloge i naine ta smo nauili o glagolskim vremenima?
GLAGOLSKA VREMENA
SADANJE VRIJEME PREZENT prost glagolski oblik; radnja se odvija u trenutku govora; jednina: ja pjevam, ti pjeva, on/ona/ono pjeva; mnoina: mi pjevamo, vi pjevate, oni/one/ona pjevaju. AORIST prost glagolski oblik; Radnja se desila u neposrednoj prolosti; jednina: ja otpevah, ti otpjeva, on/ona/ono otpjeva; mnoina: mi otpjevasmo, vi otpjevaste, oni/one/ona otpjevae. IMPERFEK(A)T
PROLO VRIJEME PERFEK(A)T sloen glagolski oblik; radnja se odvijala prije trenutka govora; jednina: pjevao sam, pjevao si, pjevao je; mnoina: pjevali smo, pjevali ste, pjevali su.
PLUSKVAMPERFEK(A)T sloen glagolski oblik; radnja se odvijala u prolosti, prije neke druge radnje; jednina: bio sam pjevao, bio si pjevao, bio je pjevao; mnoina: bili smo pjevali, bili ste pjevali, bili su pjevali.
FUTUR I
BUDUE VRIJEME FUTUR II sloen glagolski oblik; radnja e se desiti u budunosti prije neke druge radnje ili naporedo s njom; jednina: budem pjevao, bude pjevao, bude pjevao mnoina: budemo pjevali, budete pjevali, budu pjevali
prost glagolski oblik; davno prola radnja; jednina: ja pjevah, ti pjevae, on/ona/ono pjevae; mnoina: mi pjevasmo, vi pjevaste, oni/one/ona pjevahu.
sloen glagolski oblik; radnja e se desiti u budunosti, nakon trenutka govora; jednina: pjevat u/u pjevati, pjevat e/e pjevati, pjevat e/e pjevati mnoina: pjevat emo/emo pjevati, pjevat ete/ete pjevati, pjevat e/e pjevati .
274
Prirunik 7
Ponovimo glagolske naine!

ta smo nauili o glagolskim nainima?
GLAGOLSKI NAINI Iskazuju odnos govornog lica prema radnji.
IMPERATIV prost glagolski oblik; Iskazuje zapovijest, elju, molbu, poticaj; nema oblike prvog lica jednine; 3. lice jednine i mnoine ima konstrukciju: neka + prezent glagola; jednina: pjevaj, neka pjeva; mnoina: pjevajmo, pjevajte, neka pjevaju. POTENCIJAL II POTENCIJAL I sloen glagolski oblik; iskazuje mogunost, elju, uvjet; jednina: pjevao bih, pjevao bi, pjevao bi; mnoina: pjevali bismo, pjevali biste, pjevali bi. sloen glagolski oblik; iskazuje mogunost, elju, uvjet, ali za radnje u prolosti; jednina: bio bih pjevao, bio bi pjevao, bio bi pjevao; mnoina: bili bismo pjevali, bili biste pjevali, bili bi pjevali.
275
Prirunik 7
Ponovimo glagolske pridjeve i glagolske priloge!

ta smo nauili o glagolskim pridjevima?
GLAGOLSKI PRIDJEVI
GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI prost glagolski oblik; bezlian glagolski oblik; oznaava da je subjek(a)t vrio ili izvrio radnju (AKTIV); ima promjenu po rodovima i brojevima; nema kategoriju vremena; jednina: pjevao, pjevala, pjevalo; mnoina: pjevali, pjevale, pjevala.
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI prost glagolski oblik; bezlian glagolski oblik; oznaava da je subjek(a)t trpio radnju (PASIV); ima promjenu po rodovima i brojevima; nema kategoriju vremena; jednina: pjevan, pjevana, pjevano; mnoina: pjevani, pjevane, pjevana.
276
Prirunik 7
ta smo nauili o glagolskim pridjevima?
GLAGOLSKI PRILOZI
GLAGOLSKI PRILOG SADANJI prost glagolski oblik; bezlian glagolski oblik; iskazuje nesvrenu radnju koja se deava istovremeno s radnjom iskazanom u predikatu; obje radnje se odnose na isti subjekt; ima samo jedan oblik: itaju + i, pjevaju + i... ne moe imati slubu predikata; ima slubu priloke odredbe.
GLAGOLSKI PRILOG PROLI prost glagolski oblik; bezlian glagolski oblik; iskazuje najee svrenu radnju koja se desila ili e se desiti prije radnje iskazane predikatom; nastavci: -vi, -v; -av, -avi (doavi, pobijedivi, rijetko doav, pobjediv); ne moe imati slubu predikata; ima slubu priloke odredbe.
Zavrni dio sata:

Ako su zadaci raeni po grupama ili parovima slijedi prezentacija radova. Realizaciju uenikih radova provjeriti na grafofoliji i ispraviti eventualne greke. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
277
Prirunik 7
68 69
Reenice po sastavu (2 asa)

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Reenice po sastavu Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: reenica, ciljna usmjerenost reenice, komunikacijski cilj, reenice po sastavu, izostavljeni i skriveni subjekat
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
278
Prirunik 7

U svakodnevnoj komunikaciji upotrebljavamo reenice. Od ega se sastoje reenice? Da li je svaki skup rijei reenica? Bilo koji skup rijei nije reenica. Reenica je skup rijei kojim prenosimo neku obavijest, informaciju.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Reenice po sastavu
Ciljna usmjerenost reenice

Ilustracija: djevojica i maka 1. Djevojica ima na nosu tipaljku za ve, dri u ruci tanjir i u drugoj ribu koju sputa u tanjir ispred make Djevojica: Danas za ruak ima ribicu. Maka (razmilja, u oblaiu pitanje): Da li je svjea ova riba? 2. Djevojica za stolom s praznim tanjurom, i majka stoji pored stola i sputa ribu u djevojicin tanjir Majka: Bravo! Ve si pojela! Evo jo jedna!
Sva zapaanja, misli, osjeanja moemo iskazati reenicom. Reenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica. To je skup rijei, ili samo jedna rije, kojom se izrie potpuna obavijest.
U procesu komuniciranja reenice upotrebljavamo s razliitim ciljem. Taj cilj moe biti prenoenje neke obavijesti, pa se takve reenice nazivaju obavjetajne/ izjavne reenice. Iza njih stavljamo taku. (Proitala sam bajku Sretni princ, Oskara Vajlda. Ako reenicama traimo neku obavijest, pitamo, zovemo ih upitnim reenicama i iza njih stavljamo upitnik. Ako reenicama potiemo sugovornika na neku radnju, postupak, takve reenice zovemo poticajnim reenicama. Taj poticaj se prepoznaje kao zapovijed, molba, zahtjev, nareenje, upozorenje... Iza poticajnih reenica moe stajati i taka ili uzvinik. Ako poticajnim reenicama govornik iskazuje svoja osjeanja (radost, tugu, bol, uzbuenost), iza tih reenica piemo uzvinik. Takve reenice nazivamo uzvinim/usklinim reenicama. 279
Prirunik 7
KOMUNIKACIJSKI CILJ
da se prenese obavijest izjavne reenice(.)
da se zatrai obavijest -upitne reenice(?)
da se sugovornik potakne na neto poticajne reenice,(.!) uskline(!)
Reenice po sastavu
Odredi slubu rijei u reenicama! Koja od ovih reenica je najjednostavnija po svom ustrojstvu? Zato?
Ilustracija: 3 ilustracije (ista ilustracija u 3 plana) 1. Krupni plan: ena koja ita. (ne vidi se knjiga u ruci). U naslovu reenica: Mama ita. 2. Neto iri plan, ista ilustracija vidi se knjiga u ruci s naslovom Sretni princ. U naslovu reenica: Mama ita bajku. 3. Jo iri plan, ista ilustracija park, klupa, mama i knjiga u jednoj ruci a u drugoj djeija kolica i djevojica u kolicima. U naslovu reenica: Mama ita bajku i uspavljuje djevojicu.
Kojim dodacima je proirena druga, a kojim trea reenica? Koliko predikata ima u tim reenicama? Kako zovemo takve reenice? Mama ita. Mama ita bajku. Mama ita bajku i uspavljuje djevojicu.
280
Prirunik 7
Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloene. Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj predikata. Reenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim /prostim reenicama. Reenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata zovemo sloenim reenicama.
1. Prosta/jednostavna reenica
Prepoznajmo u reenicama predikate. Kako zovemo reenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat?
Ilustracija: Sretni princ
Visoko nad gradom, na jednom visokom stupu stajao je kip Sretnog princa. Bio je sav pozlaen tankim listiima suhoga zlata. Velik crveni rubin sjao je na drku njegova maa. Oi su mu bile dva sjajna safira. Svi su mu se divili. Ali, Princ je bio nesretan. Plakao je.
Kao to smo rekli, reenice koje se sastoje od samo jednog predikata i subjekta, zovemo jednostavnim /prostim reenicama. Prosta/jednostavna reenica moe biti neproirena i proirena.
a) Prosta neproirena reenica
281
Prirunik 7
Od kojih reeninih dijelova su sastavljene ove reenice?
Princ je bio nesretan. Plakao je. Prosta neproirena reenica je najjednostavniji oblik reenice to se vidi i iz njenog naziva. Ima samo predikat i subjekat i iskazuje samo jednu misao. Reenica moe biti iskazana i samo predikatom. Predikat je najvaniji dio reenice. Njime je iskazana glagolska radnja, stanje ili zbivanje.
Prisjetimo se: Subjekat u reenici moe biti izostavljen ili skriven. (Izostavljeni subjekat: Plakao je. KO? ON, Sretni princ.) U govoru i pisanju esto izostavljamo line zamjenice jer nije posebno vano naglasiti osobu. Tada reenicu moemo izrei samo predikatom. Primijetili ste da u ovoj reenici subjekat nije izreen, ali ipak jasno znamo, na osnovu sadraja prethodne reenice, o kome ili o emu se radi. Takav subjekat zovemo izostavljeni subjekat. U reenicama se izostavlja da se ne bi ponavljale ili nagomilavale rijei. Ovaj subjekat je uvijek u 3.licu jednine ili mnoine.
A ta je skriveni subjekat?
Subjekat je najee suvian u 1. i 2. licu, pa se zbog toga moe i ispustiti. U reenici ga moemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizreeni subjekat se zove skriveni subjekat. (Skriveni subjekat: Razmiljam. KO? JA.)
A ta su besubjektne reenice?
Postoje i reenice u kojima subjekat nije ni potreban, reenica je potpuno jasna i bez njega. Takvim reenicama se obavjetava o zbivanjima uzrokovanim prirodnim pojavama. Grmjelo je. Razvedrilo se. Sijeva. Takve reenice zovemo besubjektne reenice.
2. Prosta proirena reenica
282
Prirunik 7
Prosta neproirena reenica nam esto nije dovoljna da bismo izrazili nae misli, osjeanja, da bismo prenijeli potpunu obavijest. Zbog toga nae iskaze proirujemo dodavanjem novih informacija i podataka.
Razmotrimo reenicu! Rubin je sjao. Iz ove reenice smo saznali samo da je rubin sjao. Ne znamo ni kakav je rubin, niti gdje je sjao. Dodatnim informacijama dobijamo potpunu sliku o rubinu, o njegovom izgledu i mjestu gdje je sjao. Velik crveni rubin sjao je na drku njegova maa. Kakav je rubin? velik crveni; Gdje je sjao rubin? na drku njegova maa. Ilustracija: rubin na drku maa
Pridjevi velik crveni su dodaci imenici koji kazuju osobinu te imenice. Dakle, to su atributi. Skupina rijei na drku njegova maa kazuju mjesto na kojem je sjao rubin. Dakle, ta skupina rijei se nalazi uz predikat i ima slubu priloke odredbe. Proirena reenica
Subjekatski skup rijei
predikatski skup rijei
Velik crveni rubin
sjao je na drku njegova maa.
Neke rijei u reenici se priklanjaju predikatu odreujui predmet radnje, mjesto, vrijeme, nain... a neke subjektu odreujui ga poblie. Dodaci koji neto vie govore o predikatu (ta je predmet glagolske radnje,gdje, kada, kako, zato se vri glagolska radnja...) skupa s predikatom ine predikatski skup rijei. Glagolski dodaci su objekat i priloke odredbe. Rijei koje dopunjavaju subjekat ( kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim ine subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija. Kako, dakle, nastaje proirena reenica? Proirena reenica nastaje proirivanjem proste reenice. Dodaci kojima proirujemo prostu reenicu grupisani su oko glavnih reeninih lanova: predikata i subjekta. 283 Tako se u okviru reenice formiraju predikatska i subjekatska grupa rijei. Proirena reenica sastoji se od predikata, subjekta, te imenikih i glagolskih dodataka.
Prirunik 7
Sinteza: Sva zapaanja, misli, osjeanja moemo iskazati reenicom. Reenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica. To je skup rijei, ili samo jedna rije, kojom se izrie potpuna obavijest. Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloene. Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj predikata. Reenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim /prostim reenicama. Reenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata zovemo sloenim reenicama.
Zavrni dio sata:

Mala vjebaonica! Jedan uenik kae jednu prostu reenicu. Drugi uenik mora poeti svoju reenicu zadnjom rijeju iz prethodne reenice. I tako ukrug. Npr. Moj otac je iao ogradu. Ogradu je polomio nesavjesni voza. Voza e doi na vrijeme. Vrijeme je za povratak kui. Kui ne mogu sam. Sam ovjek nikud nije prispio. Prispio si na aj. aj je veoma zdrav. Zdrav se bolesnom ne vjeruje.... Domaa zadaa: Proirujte nekoliko reenice tako ete prostoj reenici dodavati po jedan dodatak. Npr. Kia pada. Hladna kia pada. Hladna kia pada po mojoj kosi. Hladna jesenja kia pada po mojoj kosi. Hladna jesenja kia pada po mojoj plavoj kosi. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
284
Prirunik 7
70
Uzorak obrade nastavne jedinice: Gramatiko ustrojstvo reenice
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Gramatiko ustrojstvo reenice Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatiko ustrojstvo reenice, samostalni i nesamostalni reenini dijelovi, obiljeavanje reeninih lanova, grafiki prikaz gramatikog ustrojstva reenice Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura, TO

285
Prirunik 7

Grafofolija: Ilustracija: uiteljica i Dado pred tablom, iznad Dadine glave oblai i u njemu glava djevojice s plavim loknama (zamilja), u prvoj klupi sjedi ista djevojica s plavim loknama. Uiteljica: Zato si odabrao pjesmu Plavi uperak? Dado: Sasvim sluajno!
Reenica je gramatika i znaenjska veza rijei!
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Gramatiko ustrojstvo reenice Reenica je gramatika i znaenjska veza rijei kojom se prenosi ili trai obavijest, ili se potie sugovornika na neku radnju. Rijei se u reenici povezuju tako da jedna rije drugoj otvara mjesto. Predikat ini gramatiku jezgru reenice. On otvara mjesto svim ostalim rijeima u reenici. Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i rijeima za izricanje okolnosti pod kojima se vri glagolska radnja, prilokim odredbama.
Reenini lanovi mogu biti samostalni i nesamostalni. Osnovno gramatiko ustrojstvo reenice ine: predikat, subjekat, objekat i priloke (adverbijalne) odredbe. Oni se u reenicu ukljuuju direktno i zbog toga su samostalni reenini lanovi.
Odredimo reenine lanove! Ponimo s predikatom jer on otvara mjesto ostalim reeninim lanovima! 286
Prirunik 7
Dado je danas recitovao pjesmu.
PREDIKAT je recitovao
SUBJEKAT Dado
OBJEKAT pjesmu
PRILOKA ODREDBA danas
Odredimo slubu rijei istaknutih u ovim reenicama!
ATRIBUT Odvani Dado je danas recitovao najdrau pjesmu.
APOZICIJA Dado, plavokosi djeak, danas je recitovao najdrau pjesmu. Odredi slubu rijei odvani i plavokosi djeak u reenicama.
Pored samostalnih reeninih lanova, u reenici uoavamo i nesamostalne reenine lanove: atribut i apoziciju. Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatiko ustrojstvo reenice. To su nesamostalni reenini lanovi jer se ukljuuju u reenicu posredno, preko nekog samostalnog reeninog lana. Atributi i apozicije su dodaci bilo kojoj imenici u reenici, bez obzira da li je ta imenica subjekat, objekat ili se nalazi u sklopu priloke odredbe.
Na koju imenicu se odnose ovi dodaci (atribut i apozicija)?
287
Prirunik 7
IMENICA: Dado (subjekat) ATRIBUT: odvani APOZICIJA: plavokosi djeak
Prisjetimo se kako se obiljeavaju reenini lanovi!
Predikat Subjekat Objekat Priloke odredbe Atribut Apozicija
P S O PO A AP
1. Prikaimo grafiki gramatiko ustrojstvo reenice!
AP
Jadranka, uenica sedmog razreda, voli planinarenje.
S + AP + P + O
Sinteza: Reenica je gramatika i znaenjska veza rijei kojom se prenosi ili trai obavijest, ili se potie sugovornika na neku radnju. Rijei se u reenici povezuju tako da jedna rije drugoj otvara mjesto. Predikat ini gramatiku jezgru reenice. On otvara mjesto svim ostalim rijeima u reenici. Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i rijeima za izricanje okolnosti pod kojima se vri glagolska radnja, prilokim odredbama. Osnovno gramatiko ustrojstvo reenice ine: predikat, subjekat, objekat i priloke (adverbijalne) odredbe. Oni se u reenicu ukljuuju direktno i zbog toga su samostalni reenini lanovi. 288
Prirunik 7
Pored samostalnih reeninih lanova, u reenici uoavamo i nesamostalne reenine lanove: atribut i apoziciju.
Zavrni dio sata:

Prikaimo grafiki gramatiko ustrojstvo reenice. Ne zaboravimo, uvijek krenimo od predikata jer on otvara mjesto ostalim reeninim lanovima. Pripazimo na nesamostalne reenine dijelove. Djevojica je neprestano sanjala ute leptirove. Domaa zadaa: Napii reenice prema modelu (ili strukturnoj shemi): a) A + A + S + P b) S + AP + P + PO Odredi samostalne i nesamostalne reenine lanove. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
71
Samostalni reenini lanovi: predikat

289
Prirunik 7
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Predikat Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: samostalni reenini lanovi, glagolski i imenski predikat, prosti i sloeni predikat Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura
290
Prirunik 7
Prepoznajmo predikate u pjesmi.

VOKA POSLIJE KIE Gle malu voku poslije kie: puna je kapi, pa ih njie. I bljeti, suncem obasjana, udesna rasko njenih grana. Al nek se sunce malko skrije, nestane sve te arolije. Ona je opet, kao prvo, obino, malo, jadno drvo.
Nauili smo da je predikat gramatiko jezgro reenice, dakle, glavni dio reenice i da otvara mjesto ostalim reeninim lanovima. Stoga analizu reenice uvijek poinjemo od predikata. Predikat se odlikuje i leksikim znaenjem. Leksiko znaenje predikata moe biti izreeno glagolskom ili neglagolskom rijeju (leksemom), pa se predikati mogu podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Neglagolske predikate zovemo i imenskim predikatima.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Predikat
1. Predikat a) Glagolski predikati

Voka njie kapi i bljeti obasjana suncem.
Koji su ovo glagolski oblici: njie, bljeti? Koliko predikata imamo u ovim stihovima? Al' nek se sunce malko skrije, nestane sve te arolije.
291
Prirunik 7
Podsjetimo se: Kako zovemo reenice u kojoj imamo dva ili vie predikata? Predikat obiljeava radnju koju vri subjekat, stanje u kojem se subjekat nalazi ili neku osobinu koja se odnosi na subjekat. Takav se predikat izrie nekim linim glagolskim oblikom, dakle, sadran je samo od glagola.
Predikat koji se izrie linim glagolskim oblikom zovemo glagolskim predikatom.

Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i sloeni. Prosti glagolski predikat iskazan je jednim glagolskim oblikom bez obzira da li je to prost ili sloen glagolski oblik: njie prezent, nestane prezent, pjevali su perfekat, bih trao potencijal I... Sloeni glagolski predikat sastoji se iz dva dijela: nepunoznanog (nepotpunog) glagola u linom glagolskom obliku i punoznanog glagola u infinitivu: poe padati, elim uiti, mogao bih doi... Naprimjer: poe padati poe (aorist nepunoznanog glagola poeti) + padati (infinitiv punoznanog glagola); elim uiti elim (prezent nepunoznanog glagola eljeti) + uiti (infinitiv punoznanog glagola); mogao bih doi mogao bih (potencijal I nepunoznanog glagola moi) + doi ( infinitiv punoznanog glagola) . Koji su najei nepunoznani (nepotpuni) glagoli? Ilustracija: djevojica na vratima svoje sobe pokazuje crte majci livada i na njoj jedan cvijet, majka joj se obraa: Mogla si nacrtati vie cvjetova! Kroz otkrinuta vrata se vide zidovi sobe iscrtani s bezbroj cvjetia
Najei nepunoznani (nepotpuni) glagoli u naem jeziku su: moi, morati, trebati, znati, htjeti, eljeti, pokuati, nastojati, usuditi se... U sklopu sloenog glagolskog predikata punoznani glagol u infinitivu moe biti zamijenjen oblikom prezenta. Tada se punoznani glagol povezuje s nepunoznanim veznikom da. Mogla si nacrtati vie cvjetova. Perfekat nepunoznanog glagola moi (mogla si) + infinitiv punoznanog glagola (nacrtati). Mogla si da nacrta vie cvjetova. Perfekat nepunoznanog glagola moi (mogla si) + veznik da + prezent punoznanog glagola (nacrtati).
b) Imenski predikat
Imenski predikat je po svojoj strukturi uvijek sloen.
292
Prirunik 7
Predikat moemo izrei oblikom pomonog glagola biti i nekom imenskom rijeju. Koje vrste rijei se nalaze u slubi predikata? Puna je kapi. (pridjev + pomoni glagol) Ona je opet, kao prvo, Obino, malo, jadno drvo. (pomoni glagol + pridjev + pridjev + pridjev + imenica)
Predikat koji se izrie oblikom pomonog glagola biti i nekom imenskom rijeju zovemo imenskim predikatom.
PREDIKAT
GLAGOLSKI (iskazan linim glagolskim oblikom)
IMENSKI (iskazan pomonim glagolom biti + imenica, pridjev, zamjenica) broj, prilog...
PROSTI (iskazan jednim glagolskim oblikom)
SLOENI (iskazan nepunoznanim glagolom i infinitivom)
Ponovimo: Kako se izrie predikat?
Predikat se izrie: glagolom u bilo kojem licu i vremenu (glagolski predikat): Mi pjevamo. nepunoznanim glagolom i infinitivom kao dopunom: Mi elimo pjevati. linim oblicima pomonog glagola biti i imenskom rijeju (imenski predikat): Mi smo pjevai.
293
Prirunik 7
Sinteza: Predikat se odlikuje i leksikim znaenjem. Leksiko znaenje predikata moe biti izreeno glagolskom ili neglagolskom rijeju (leksemom), pa se predikati mogu podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Neglagolske predikate zovemo i imenskim predikatima. Predikat koji se izrie oblikom pomonog glagola biti i nekom imenskom rijeju zovemo imenskim predikatom.
Zavrni dio sata:

Kakvi su predikati u ovim reenicama? Ti si vrijedna djevojica. I tvoj brat je takoer vrijedan. Ti voli da ita knjige, a on voli rjeavati teke matematike zadatke. Mnogo uite i zato se vide rezultati. Ako tako nastavite, postat ete dobri strunjaci. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
72
Prilone/priloke/adverbijalne oznake u reenici

294
Prirunik 7
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Prilone/priloke/adverbijalne oznake u reenici Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prilone/priloke/adverbijalne oznake u reenici, za uzrok, koliinu i drutvo Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
295
Prirunik 7

Grafofolija:
ta smo nauili o prilozima/prilokim odredbama? Nauili smo da su priloke oznake/odredbe rijei ili grupe rijei kojima oznaavamo okolnosti u kojima se vri radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje). Prilokim oznakama/odredbama u reenici mjesto otvara predikat.
PRILOZI
NAINSKI odreuju nain
VREMENSKI odreuju vrijeme
MJESNI odreuju mjesto
sad(a), tad(a), onda, nekad(a),nikad(a), juer, jutros, danas, veeras, ljetos, sutra, jesenas, zimus...
ovdje, ondje, unutra, vani, tuda, svuda, nikuda(a),ovamo, onamo, odavde, iznutra, izvana, dovde, dotle... donde, tamo...
hrabro, brzo, ovako, pjeice, onako,tako, nikako, lijepo, sporo, tiho...
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Prilone/priloke/adverbijalne oznake u reenici
1. Priloka oznaka/odredba za uzrok

Osim ovih prilokih oznaka/odredbi, u reenicama upotrebljavamo i druge: priloku odredbu/oznaku za uzrok, koliinu, drutvo... Ilustracija: Uo, gleda u depni sat na kojem je 12 sati, sunce visoko na nebu, Uo se obraa pijetlu koji kukurie: Zato kasni? Pijetao: Iz radoznalosti! Htio sam vidjeti da li e me sunce ekati!
Zato, koji je uzrok pa je pijetao zakasnio s pjesmom? Iz radoznalosti!
296
Prirunik 7
Priloke oznake/odredbe za uzrok oznaavaju uzrok vrenja glagolske radnje ili trajanja stanja oznaenog predikatom.
2. Priloka odredba za koliinu

Ilustracija: Strip Djeak dri u ruci pregrt cvijea, pored vrta u kojem je pokidano cvijee, pored njega majka obraa mu se: Majka: Pa to je suvie! Rekla sam ti da nabere malo cvijea! Djeak kae: Pa brao sam po malo, u dva-tri maha!
ta oznaavaju priloke odredbe za koliinu? ta iskazujemo rijeima: previe, malo, u dva-tri maha, puno, suvie, toliko, dva puta, premalo?
Priloke odredbe za koliinu oznaava koliinu radnje, stanja ili zbivanja iskazane predikatom.
3. Priloka odredba za drutvo

Kakvo drutvo! Ilustracija: Strip - Jedna velika ilustracija: Maskenbal ili bal djeca s maskama ili likovi iz bajki (razliiti likovi, princeza Snjeana, vjetica, Sretni princ, Mali princ (u ruci mu rua)... Nasrudin- hoda.) razgovor izmeu likova ili (maskirane djece) u oblaiima: Vjetica (razmilja): S kim bih se provozala na metli, sa sretnim ili sa malim princem? Snjeana (malom princu): Oduvijek sam eljela plesati s Malim princem! Mali princ: Ugodno je askati s vama, ali doao sam sa svojom ruom. Nasrudin hoda: U iju sam priu zalutao? Zato moji prijatelji nisu sa mnom?
297
Prirunik 7
Izdvojimo rijei i skupine rijei kojima se pokazuje drutvo u kojem se vri radnja: sa sretnim ili s Malim princem, s vama, sa svojom ruom, sa mnom. Priloka odredba drutva pokazuje drutvo u kojem se vri radnja.
Jo o prilokim odredbama!
Kojim vrstama rijei pripadaju rijei istaknute u reenicama: suvie, malo, previe, s princem, s vama, sa svojom ruom? U slubi prilokih odredbi najee se javljaju prilozi, ali su to esto i imenice ili neke druge imenske rijei. Uz imenice se, u prilokoj odredbi, mogu nai i njihovi dodaci (sa svojom ruom).
Sinteza: Priloke oznake/odredbe za uzrok oznaavaju uzrok vrenja glagolske radnje ili trajanja stanja oznaenog predikatom. Priloke odredbe za koliinu oznaava koliinu radnje, stanja ili zbivanja iskazane predikatom. Priloka odredba drutva pokazuje drutvo u kojem se vri radnja.
Zavrni dio sata:

Upotrijebi ove priloke odredbe u reenicama: od alosti, iz ljubavi, zbog poplave, zbog straha od vode, zato to, stoga, od pospanosti, iz prkosa, zbog toplote. Domaa zadaa: Sastavi reenice u kojima e rijei mnogo, suvie, bogdu, korak-dva imati slubu priloke odredbe za koliinu. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
298
Prirunik 7
73
Objek(a)t
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Objek(a)t Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: objek(a)t, blii i dalji objek(a)t Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura
299
Prirunik 7

Grafofolija: Ilustracija: Svakodnevna slika u uionici. U uionici 1.Djeak ita Male novine 2.Djevojica brie tablu. 3. Uitalj pozdravlja uenike. 4.Djevojica zaliva cvijee. 5. Djeca gledaju u uitelja.
Razgovarajmo o ilustracijama. Ko se sve nalazi u uionici? ta oni rade?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Objek(a)t KO RADI: SUBJEK(A)T TA RADI: PREDIKAT KOGA ILI TO: OBJEKAT
DJEAK DJEVOJICA UITELJ DJEVOJICA DJECA
ita brie pozdravlja zaliva gledaju u
Ilustracija: Male novine . Ilustracija: TABLA. Ilustracija: UENICI. Ilustracija: CVIJEE. Ilustracija: uitelj.
Od kojih reeninih dijelova su sastavljene ove reenice? 300
Prirunik 7
Dio reenice koji ini dopunu glagolu a kazuje na kome ili emu se vri radnja ili ta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u reenici otvara glagol. Objekat moe biti u svim zavisnim padeima: genitivu, dativu, akuzativu, instrumentalu i lokativu.
1. Blii (direktni) objekat

Pogledajmo reenicu! Uitelj pozdravlja uenike. Odredi subjekat i predikatski skup rijei. Od ega se sastoji predikatski skup rijei? Koga uitelj pozdravlja? U kojem padeu se nalazi imenica uenike? Imenica uenike je dopuna glagolu pozdravlja. Ona kazuje ta je predmet radnje, odnosno ta je obuhvaeno glagolskom radnjom. Odgovara na pitanje KOGA. Uz pitanje KOGA (za iva bia), postavlja se i pitanje TA (koje se odnosi na neivo: Djevojica brie tablu. ta djevojica brie?) Koji pade odgovara na pitanja KOGA, TA? Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr. On pozdravlja prolaznike.) i dionom (partitivnom) genitivu (npr. Napio sam se vode.), zove se blii objekat. Bliem objektu mjesto u reenici otvaraju samo prijelazni glagoli. (Prisjeti se: genitiv oznaava i dio neega, odijeljenu koliinu, djeliminost. Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv.) Ilustracija: dio prethodne ilustracije Uitalj pozdravlja uenike.
2. Dalji (indirektni) objek(a)t

ta je u ovoj reenici predmet radnje?
Djeca gledaju u uitelja.
Ilustracija: dio prethodne ilustracije Djeca gledaju u uitelja.
Ko vri radnju?
ta rade?
ta je predmet radnje? 301
Prirunik 7
DJECA
GLEDAJU
U UITELJA.
U koga djeca gledaju? Koju vrstu rijei imamo ispred imenice uitelja? Koji je ovo pade? Imenica s prijedlogom u uitelja dopunjuje glagol gledaju i oznaava ta je predmet glagolske radnje, ta je obuhvaeno glagolskom radnjom. Nalazi se u akuzativu i uz sebe ima prijedlogom u. Objekat koji se moe nalaziti u svim zavisnim padeima sa ili bez prijedloga, osim besprijedlonog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u reenici otvaraju najee neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni (npr. Nesta blaga, nesta prijatelja. Moj otac se bavi stoarstvom.). Sinteza: Dio reenice koji ini dopunu glagolu a kazuje na kome ili emu se vri radnja ili ta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objekat u akuzativu bez prijedloga i dionom (partitivnom) genitivu zove se blii objekat. Bliem objektu mjesto u reenici otvaraju samo prijelazni glagoli. Objekat koji se moe nalaziti u svim zavisnim padeima sa ili bez prijedloga, osim besprijedlonog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u reenici otvaraju najee neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni.
Zavrni dio sata:

Pronaimo objek(a)t! Ilustracija: prozor . Ilustracija: maka. Ilustracija: bicikl. Ilustracija: oblak.
Vesna gleda kroz Lea laje na Selma vozi
Sunce zalazi za
302
Prirunik 7
74
Nesamostalni reenini lanovi: atribut

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Nesamostalni reenini lanovi: atribut Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha , razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nesamostalni reenini lanovi: atribut, Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i fo rmiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura, fizika

303
Prirunik 7 Grafofolija:
ljubiasta zelena uta
narandasta
crna
bijela
plava
Znate li da boje utjeu na nae raspoloenje i ponaanje? Razliite boje razliito razliito djeluju na nau psihu a imaju i simbolika znaenja.
Crvena boja nas moe razdraiti, ali i oraspoloiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na
svojim zastavama je imaju mnoge zemlje. U saobraajnim znacima crvena boja predstavlja opasnost.
Sveana, otmjena, mirna plava boja pozitivno utjee na nau koncentraciju. Simbolizira istinu, plemenitost, tiinu.
ivahna, vesela uta boja predstavlja znanje, svjetlo, jasne misli. Zbog svoje
vidljivosti koristi se u saobraajnim znacima. uta je suneva svjetlost. Vesela i sveana narandasta boja predstavlja plodnost i zdravlje. Simbolizira bogatstvo. Holandska zastava je narandasta.
304
Prirunik 7
Blaga odmarajua zelena boja simbolizira mir, nadu, vjeru. Zelena boja nas oputa. Zelena boja simbolizira istu, ouvanu prirodu i upozorava ovjeka da bez takve okoline nema ni zdravog ivota.
Sveana ljubiasta boja nastaje mijeanjem crvene i plave boje. Istovremeno

moe biti i uzbuujua ali i smirujua. Simbolizira strpljenje i tajanstvenost. Bijela boja je ahromatska boja. Simbolizira red, istinu, pravdu i potenje.
Neutralna siva boja ima najbolji uinak kada se pomijea sa nekom drugom
bojom. Predstavlja bijedu i poniznost. Djeluje slubeno i hladno. I siva boja je ahromatska. Crna boja je takoer ahromatska. To je boja mraka. Crna boja izaziva osjeaj straha i praznine. Simbolizira alost i nesreu.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Nesamostalni reenini lanovi: atribut
Njemaki fiziar Vilhelm Osvald je sve boje podijelio na dvije skupine:

1. arene ili hromatske (to su sve boje sunevog spektra); 2. nearene ili ahromatske boje (bijela, sve sive boje i crna boja). Razmotri boje nae zastave. ta one simboliziraju? ta je atribut? Promotrite rijei istaknute u tekstu? Sveana, otmjena, mirna plava boja; nau koncentraciju; Crvena boja; saobraajnim znacima; ivahna, vesela uta boja; suneva svjetlost; istu, ouvanu prirodu; Sveana ljubiasta, uzbuujua i smirujua; Holandska zastava; Vesela i sveana narandasta boja; zdravog ivota; bijela ahromatska boja; Neutralna siva boja; Nauili smo ranije da je atribut rije koja blie odreuje imenicu uz koju stoji, kazujui neku njezinu osobinu, pripadnost i koliinu: bijela zastava, horoskopski znak, dug put, zaljubljeni par... U slubi atributa su najee pridjevi, ali to mogu biti i brojevi (Prvi snijeg je najdrai.), imenice (Volim gledati nou svjetla grada.), zamjenice (Moja majka je najljepa.).
305
Prirunik 7
Atribut moe ponekad biti i cijeli skup rijei: Djevojica s plavom trakom u kosi etala je parkom. (Kakva djevojica?) Ilustracija: mlada dama s monoklom, sjedi i pored nje lijevo prazno mjesto, nosi lentu na kojoj pie imenica, pored nje je kavalir s ruom, i s lentom na kojoj pise atribut, obraa joj se: Da li je slobodno mjesto pored vas? Ko otvara atributima mjesto u reenici?
Nauili smo i to
da atribut i apozicija nisu lanovi temeljnog reeninog ustrojstva kao to su predikat, subjek(a)t, objek(a)t i priloke odredbe i da nisu samostalni. Zbog toga ih zovemo nesamostalnim reeninim lanovima. Atributima mjesto u reenici otvara imenica. Sinteza: U slubi atributa su najee pridjevi, ali to mogu biti i brojevi , imenice i zamjenice. Atribut moe ponekad biti i cijeli skup rijei. Atributi su nesamostalni reenini lanovi. Atributima mjesto u reenici otvara imenica.
Zavrni dio sata:

Atribut u reenici moe biti uvrten uz sve samostalne reenine lanove: uz subjekat, imenski predikat, priloke odredbe i uz objekat. 1. Atribut uz subjekat Sveana, otmjena, mirna plava boja pozitivno utjee na nau koncentraciju.(ko? ta? subjekat) 2. Atribut u sklopu imenskog predikata Holandska zastava je narandasta. (je narandasta imenski predikat) 3. Atribut uz objekat Zelena boja simbolizira istu, ouvanu prirodu. (koga? ta? prirodu objekat) 4. Atribut uz priloku odredbu Zbog svoje vidljivosti koristi se u saobraajnim znacima.(zbog ega? zbog svoje vidljivosti POU) Napomena: Treba praviti razliku izmeu pridjeva i atributa. Pridjev je vrsta rijei koja u reenici moe imati slubu atributa. Domaa zadaa: Odredimo rod, broj i pade imenice i atributa koji se nalaze uz njih. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
306
Prirunik 7
75
Kongruentni i nekongruentni atribut

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Kongruentni i nekongruentni atribut Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha , razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: kongruentni i nekongruentni atribut, obavezni atributi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-mataonica, igraonicapriaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura
307
Prirunik 7
Kojoj vrsti rijei pripadaju atributi?

Crvena boja nas moe razdraiti, ali i oraspoloiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na svojim zastavama je imaju mnoge zemlje. Zelena boja simbolizira istu, ouvanu prirodu.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Kongruentni i nekongruentni atribut
1. Kongruentni atribut
Razmotri paljivo tabelu i kai:
Kojoj vrsti rijei pripada atribut svojim? U kojoj poziciji se nalaze atributi u odnosu na imenicu? U kojoj slubi u reenici se nalazi imenica uz koju stoje? Kako se slae atribut sa svojom imenicom u pogledu roda, broja i padea?
ATRIBUT crvena svojim mnoge zelena istu ouvanu IMENICA boja zastavama zemlje boja sredinu prirodu SLUBA IMENICE subjekat POM subjekat subjekat objekat objekat ROD enski enski enski enski enski enski BROJ jednina mnoina mnoina jednina jednina jednina PADE N L N N A A
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u slubi atributa zovu se pridjevski atributi. Oni se slau s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padeu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najee stoje ispred imenice, odnosno, u prepoziciji.
2. Nekongruentni atribut
Ilustracija: utakmica, euforija bh navijaa jer lopta ulijee u gol 308
Prirunik 7
Koja je najvanija sporedna stvar na svijetu? Navijaka groznica Zastava Bosne i Hercegovine snano se vijorila u naim rukama. Igrala se vana nogometna utakmica. Dok su se sputale guste pahulje snijega, lica igraa bila su oroena kapljicama znoja. Svi smo gledali u polovinu stadiona kojom se kotrljala lopta prema golu protivnika. Zjenice u oima bile su nam irom otvorene. Krajikom oka uspijevali smo pratiti svakog igraa nae reprezentacije. I dogodilo se! Zatresla se mrea protivnikog gola. Bio je poetak utakmice, a mi smo ve poeli slaviti pobjedu nad protivnikom. Izdvojimo neke imenice i odredimo im slubu, rod, broj i pade!
IMENICA zastava pahulje kapljicama polovinu zjenice
SLUBA IMENICE subjekat subjekat objekat objekat subjekat
ROD enski enski enski enski enski
BROJ jednina mnoina mnoina jednina mnoina
PADE N N I A N
Izdvojimo neke atribute i odredimo vrstu rijei, rod, broj i pade!
ATRIBUT Bosne i Hercegovine snijega znoja stadiona u oima
VRSTA RIJEI imenica imenica imenica imenica prijedlog + imenica
ROD enski muki muki muki srednji
BROJ jednina jednina jednina jednina mnoina
PADE G G G G L
Kojim vrstama rijei pripadaju ovi atributi? U kojoj poziciji se nalaze? Uporedite rod, broj i pade imenice i atributa koji stoji uz imenicu! 309
Prirunik 7
Atributi se mogu slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju, ali ne i u padeu. Imeniki atributi su imenice koje dopunjavaju, poblie oznauju imenice. Najee stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slau se sa imenicom u rodu, broju i padeu pa se nazivaju nekongruentni atributi. Nekongruentni atributi mogu biti razliite vrste rijei: imenice, zamjenice...
Nekongruentne atribute ponekad moemo zamijeniti kongruentnim, a nekada je to nemogue. Pokuajmo! Zastava Bosne i Hercegovine bosanskohercegovaka zastava pahulje snijega snijene pahulje kapljice znoja znojne kapljice polovina stadiona ??? zjenice u oima one zjenice krajikom oka ??? igraa nae reprezentacije ??? golu protivnika protivnikom golu poetak utakmice ??? pobjedu nad protivnikom ??? Neto zanimljivo o atributima!
Znamo da atributi nisu obavezni reenini lanovi, to znai da ne moraju biti u reenici. Meutim, postoje atributi koji su nekada obavezni reenini lanovi. Takve atribute zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih bi reenica izgubila smisao. Izgovorite ove reenice bez atributa. Gledali smo ga razrogaenih oiju. Nauio sam skijati ovoga ljeta. Gledali smo ga oiju.??? Nauio sam skijati ljeta.???
Sinteza: Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u slubi atributa zovu se pridjevski atributi. Oni se slau s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padeu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najee stoje ispred imenice, odnosno, u prepoziciji. Imeniki atributi su imenice koje dopunjavaju, poblie oznauju imenice. Najee stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slau se sa imenicom u rodu, broju i padeu pa se nazivaju nekongruentni atributi. Nekongruentni atributi mogu biti razliite vrste rijei: imenice, zamjenice...
310
Prirunik 7
Zavrni dio sata:

Pronai atribute i odredi da li su kongruentni ili nekongruentni. A onaj mali ovjei, Ibrahim-beg, iao je arijom i ne sanjajui da je dao povoda, da se o njemu govori. Iao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku, ipkovu metlu, kojom isti ariju, i dugake merdevine, po kojima se penje da utrne varoke fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima. . . ak mu ni fes nije itav! . . . Na jednoj ga strani mi nagrizao, te tuda provirivae bi kose. . . Doavi do zgrade gradske opine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim, stenjui, sjede na jedan snizak kamen i poe puniti kratku lulu.
(S.orovi: Ibrahimbegov oak)
Proitaj tekst bez atributa. ta nedostaje takvom tekstu? Tiho se sputaju guste pahuljice snijega. Istom su etiri sata poslije podne, a zimske sjene hvataju se ve zemlje i pokrivaju sve jae po trotoaru i nakvaenoj cesti bijele snjene krpe. Neugodna je ulica svojim blatom i svojom reskom vlagom. Sad pravo prija toplo obiteljsko gnijezdo i ugodno drutvance uz razgovor kojemu nema kraja. Usprkos snijegu i studenoj vlazi sjedi neki ovjek nepomino na klupi na Ilikom trgu. Crte na mravom licu ne dadu se jasno razaznati u mraku.
(V. Novak, Iz velegradskog podzemlja)
Domaa zadaa: Na as donesite radove sa asa likovne kulture, podijelite se u grupe, odaberite toliko radova koliko imate grupa. Paljivo pogledajte radove i za sve predmete, bia ili pojave na radovima pronaite to vie atributa. Ne zaboravite! Svi prijedlozi su jednako vani. Atributi mogu biti i humoristini. Kad vam ponestane ideja, vjeba je gotova. Okaite vae radove na zid uionice, proitajte vae atribute ostalim grupama. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
76
Apozicija
311
Prirunik 7
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: apozicija Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha , razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: apozicija, izgovor i pisanje apozicije
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-mataonica, igraonicapriaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

312
Prirunik 7

Grafofolija: Uporedite reenice: Ilustracija: Biha i Una
1. Biha ima Unu. 3. Una protie kroz Biha.
2. Grad Biha ima svoju ljepoticu Unu. 4. Una, rijeka ljepotica, protie kroz Biha.
U kojim reenicama su obavijesti potpunije? Objasni zato su potpunije.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Apozicija Odredimo predikatski i subjekatski skup rijei u prvoj i drugoj reenici.
1. SUBJEKAT Biha
PREDIKATSKI SKUP ima Unu.
2. SUBJEKATSKI SKUP Grad Biha
PREDIKATSKI SKUP ima svoju ljepoticu Unu.
Uoi razlike izmeu prve i druge reenice. Izdvoj imenice kojima je dopunjena druga reenica. ta primjeuje? U subjekatskom skupu rijei imamo imenicu grad kojom je dopunjena vlastita imenica Biha. Imenica grad se slae sa imenicom Biha u padeu. Imenica ljepoticu dopunjuje predikatski skup rijei u sklopu kojeg se nalazi imenica Una. Dakle, imenica ljepoticu dopunjuje imenicu Unu. Prepoznajmo apoziciju u drugoj reenici!
313
Prirunik 7
Grad Biha ima svoju ljepoticu Unu.
Apozicija je nesamostalni reenini lan kojemu mjesto u reenici otvara imenica ili zamjenica. Apozicija je imenica ili imeniki skup rijei koji je dopuna drugoj imenici, tj. blie odreuje drugu imenicu i s njom se slae u padeu. Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju blie odreuje, ne odvaja se zarezom.
Apozicija se moe nalaziti i iza imenice koju blie odreuje: Ismet Mujezinovi, svjetski poznati slikar, roen je u Tuzli. Katarina Kosaa, posljednja bosanska kraljica, je roena u Blagaju kod Mostara. Ako se apozicija nalazi iza imenice koju blie odreuje, u pisanju se obavezno odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama (stankama).
Sinteza: Apozicija je nesamostalni reenini lan kojemu mjesto u reenici otvara imenica ili zamjenica. Apozicija je imenica ili imeniki skup rijei koji je dopuna drugoj imenici, tj. blie odreuje drugu imenicu i s njom se slae u padeu. Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju blie odreuje, ne odvaja se zarezom. Ako se apozicija nalazi iza imenice koju blie odreuje, u pisanju se obavezno odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama (stankama).
314
Prirunik 7
Zavrni dio sata:

U odlomku iz romana Sadako hoe ivjeti Karla Brucknera prepoznajte apozicije. U kakvom poloaju se nalaze? Uoite mjesta gdje se nalaze zarezi. Moj sine Kunijoi, hrabri junae! Obavijestio si me da je tvoja krv drugi put potekla za ast nae domovine. Ja, tvoj brat, tvoja majka i tvoje dvije sestre juer smo hodoastili u hram Nioji. Dao sam sveeniku da izree mnoge molbe za tvoje ozdravljenje Budi, naem rasvjetitelju Svijeta. I mi smo na koljenima molili za tebe. Tvoj se otac klanja pred tobom, ponosan na sina Kunijoija. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
315
Prirunik 7
77
Sloena reenica
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Sloena reenica Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: sloena reenica Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija
316
Prirunik 7
Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura, geografija

Grafofolija: Ilustracija: detalj iz citanke 7 cistac obuce Uzeo sam od njega eir i al i sjeo za sanduk. Uzalud sam pozivao prolaznike. Bila je rana jesen, dan prije toga padala je kia, u pokrajnim uliicama bilo je blato, u centar su dolazili ljudi u prljavoj obui, ali niko nije prilazio sanduku. (...) Kraj Bajre smo esto prolazili, jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema irokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak.
(Ranko Pavlovi: ista obue)
Zadrimo se na jezikoj strani teksta reenici. Kakva je po sastavu prva reenica?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Sloena reenica Uzeo sam od njega eir i al i sjeo za sanduk. Koliko predikata imamo u njenom sastavu? Od kojih reenica je, dakle, nastala ova reenica? Uzeo sam od njega eir i al. Sjeo sam za sanduk. Ova reenica je nastala od dvije jednostavne/proste reenice, njihovim povezivanjem u jednu sloenu reenicu. Broj prostih reenica uvijek odreujemo po broju predikata. 317
Prirunik 7
Razmotrimo treu reenicu u odlomku. Bila je rana jesen, dan prije toga padala je kia, u pokrajnim uliicama bilo je blato, u centar su dolazili ljudi u prljavoj obui, ali niko nije prilazio sanduku. Pogledajmo koliko je predikata, odnosno jednostavnih/prostih reenica u njenom sastavu.
Bila je rana jesen. Dan prije toga padala je kia. U pokrajnim uliicama bilo je blato. U centar su dolazili ljudi u prljavoj obui. Ali niko nije prilazio sanduku.
Ova reenica u svom sastavu ima pet predikata, dakle, sastavljena je od pet jednostavnih/prostih reenica. Te reenice mogu biti i samostalne cjeline i iza njih moemo staviti taku. Svi predikati se nalaze u linom glagolskom obliku.
Sve jednostavne/proste reenice nisu na isti nain uklopljene u sloenu reenicu. Pogledajmo sljedeu reenicu: Kraj Bajre smo esto prolazili, jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema irokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak. Mogu li se obje sastavnice ove sloene reenice izdvojiti u zasebne reenice? Da li su obje reenice potpuno jasne, cjelovite? Kraj Bajre smo esto prolazili. Prva reenica je potpuna, jasna. Moemo je izdvojiti u zasebnu reenicu i iza nje staviti taku. Druga reenica: ...jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema irokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak, nije potpuna, nije jasna. Ona je uklopljena u sloenu reenicu tako da je zavisna o prvoj reenici. Odnosi se prema njoj kao priloka odredba prema predikatu, odnosno, kazuje uzrok vrenja radnje predikata. To se vidi po tome to drugu, zavisnu reenicu, moemo preoblikovati u priloku odredbu uzroka (...zbog lijepo provedenih slobodnih trenutaka na poljanici, s donje strane kavane, prema irokoj rijeci). Sinteza:
318
Prirunik 7
Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/proste i sloene. Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj predikata. Reenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat zovemo prostim reenicama. Reenice koje su nastale sklapanjem dvije ili vie jednostavnih/prostih reenica u jednu, zovemo sloenim reenicama.
Zavrni dio sata:

Podsjetite se i sklopite sloene reenice.
Planeta Sunce se okree oko svoje ose. Zemlja se okree oko svoje ose i oko Sunca. Mjesec je Zemljin pratilac. On se okree oko svoje ose. Prati Zemlju. Mjesec se, skupa sa Zemljom okree oko Sunca. Ilustracija: PLANETE: Sunce, Zemlja i
Mjesec
319
Prirunik 7
78
79
Ortografija: Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima (2 asa)

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha , razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima, pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva, pisanje imena naseljenih mjesta, gradova, arija, gradskih etvrti, sela, zaselaka, pisanje imena trgova, ulica i bulevara, pisanje etnika Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica 320
Prirunik 7
Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, pravopis, rjenik, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura, geografija

Grafofolija:
Pravopis i pravogovor
Pravopis ili ortografija (grki orthos prav; grafo piem) obuhvata skup pravila o pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i rastavljenom pisanju rijei, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova. Pravogovor ili ortoepija (grki orthos prav; epos govor) obuhvata pravilan izgovor glasa i rijei, pravilno naglaavanje (isticanje) sloga u izgovornoj (naglasnoj) cjelini. Ilustracija: naslovnice pravopisa i rjenika
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima
1. Pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva

Bosanska krajina je smjetena oko tri rijeke: Une, Sane i Vrbasa!
Bosanska krajina
321
Prirunik 7
U zemljopisnim imenima velikim poetnim slovom se pie samo prvi lan, ukoliko ostali lanovi imena nisu vlastite imenice. Takva su imena oblasti, pokrajina, krajeva i dijelova naselja: Hercegovina, Slavonija, Posavina, Podrinje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska krajina, Slovensko primorje, Hrvatsko zagorje, Imotska krajina,...
2. Pisanje imena naseljenih mjesta (gradova, arija, gradskih etvrti - veih dijelova grada, sela, zaselaka)
Tuzla je nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje na sojenicama. Pronaene keramike posude za proizvodnju soli iz slane vode, potiu jo iz neolita!
Tuzla
Velikim poetnim slovom piu se svi lanovi imena naseljenih mjesta (gradova, arija, gradskih etvrti-veih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i prijedloga koji su u sastavu imena: gradovi: Mostar, Banja Luka, Dvor na Uni, Gornji Vakuf, Bosanski Novi, Han-Pijesak, Biograd na Moru... dijelovi gradova (naselja): Stupine (u Tuzli), Sedrenik (u Sarajevu), Miladije (u Tuzli), Aerodromsko Naselje (u Sarajevu), Baarija (u Sarajevu), iki Brod (u Tuzli)... sela i zaseoci: Bosansko Petrovo Selo, Gornje Petrovice, Memii,
322
Prirunik 7
3. Pisanje imena trgova, ulica i bulevara

Vrijeme vladavine Kulina bana je u narodu zapameno kao razdoblje blagostanja. O tome govori i narodna poslovica Za Kulina bana i dobrijeh dana. Jajce ima ulicu Kulina bana.!
Jajce
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva rije pie velikim poetnim slovom a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice: trgovi: Trg heroja, Trg rtava faizma, Trg slobode, Trg Bosne i Hercegovine, Trg Ivana Krndelja, Trg solidarnosti, Trg sarajevske olimpijade, Trg djece Dobrinje... Teheranski trg, Trg rudara, Soni trg, Trg bana Jelaia... ulice: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica ehida, Ulica palih branitelja, Ulica slobode, Ulica Ferhadija,... bulevari: Bulevar Kulina bana, Bulevar kralja Tvrtka, Bulevar revolucije, Bulevar Mee Selimovia, Bulevar mira...
323
Prirunik 7
Jo poneto o pisanju imena ulica i bulevara! Velikim poetnim slovom pie se rije ulica u sluajevima kada se kao neodvojivi dio ne moe izostaviti iz naziva ulica: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica ehida, Ulica branitelja, Ulica slobode,... Kada je rije ulica neobavezni dio imena, kad moe promijeniti mjesto, kad se moe izostavljati ili skraivati, pie se malim slovom: ulica Vrani, ul. Vrani, Vrani ulica; ulica Hasana Kikia, Hasana Kikia ulica; ul. Klosterska, Klosterska ulica; ul. Demala Bijedia, ulica Demala Bijedia, Demala Bijedia ulica; ulica Kulina bana, ul. Kulina bana, Kulina bana ulica, Bosanska ulica, ulica Bosanska, ul. Bosanska... Kad se ne eli naroito istai puno ime, poetno slovo u nazivu bulevara se moe napisati i malim slovom. Tada je ue ime obino u nominativu i meu navodnicima: na bulevaru Mea Selimovi, na bulevaru Kulin ban...
Pisanje etnika
Kako se piu etnici?
Ilustracija: otac, majka i djeak Otac: Ja sam Bosanac! Majka: Ja sam Hercegovka! Djeak: Ja sam Bosanac i Hercegovac!
Velikim poetnim slovom piu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu ivljenja, zaviajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata, drava, pokrajina, otoka, gradova, etvrti, sela, zaselaka, mahala, planina, brda: Evropljanin/Evropljanka, Dalmatinac/Dalmatinka, Balkanac/Balkanka, Sandaklija/Sandaklijka, Hercegovac/Hercegovka, Posavac/Posavka, Podrinjac/Podrinjka, Brak/Branka, Sarajlija/Sarajka, Tuzlak/Tuzlanka, Sedrenianin/Sedrenianka, Vratnianin/Vratnianka, Korajac/Korajka, Majevianin/Majevianka... 324
Prirunik 7
Sinteza: U zemljopisnim imenima velikim poetnim slovom se pie samo prvi lan, ukoliko ostali lanovi imena nisu vlastite imenice. Velikim poetnim slovom piu se svi lanovi imena naseljenih mjesta (gradova, arija, gradskih etvrti-veih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i prijedloga koji su u sastavu imena. U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva rije pie velikim poetnim slovom a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice. Velikim poetnim slovom piu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu ivljenja, zaviajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata, drava, pokrajina, otoka, gradova, etvrti, sela, zaselaka, mahala, planina, brda.
Zavrni dio sata:

Ispiimo imena stanovnika ovih oblasti, pokrajina, krajeva: Hercegovina, Slavonija, Posavina, Podrinje, Semberija, Cazin, Imotska krajina, Sarajevo, Jajce, Zvornik, Lukavac. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
325
Prirunik 7
80
Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista pomonog glagola biti , nijenice uz glagolske oblike
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , nijenice uz glagolske oblike Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njego vanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , nijenice uz glagolske oblike Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
326
Prirunik 7
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija/strip Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

Grafofolija: Ilustracija: djeak zamazan u licu, eli okupati psa u kadici, pas iskae iz vode Djeak: Pogledaj se! Mora se okupati! Pas (razmilja): Pogledaj ti sebe! Razgovor o sadraju stripa. ta uz sebe imaju povratni glagoli?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , nijenice uz glagolske oblike S povratnim glagolima smo se upoznali. Vidjeli smo da uz sebe imaju linu zamjenicu za svako lice ili povratnu zamjenicu sebe/se. Glagole uz koje stoji krai, nenaglaeni (enklitiki) oblik povratne zamjenice SE (koja se uvijek moe zamijeniti punim oblikom SEBE) nazivamo pravim povratnim glagolima. Dui, naglaeni oblik ove zamjenice dolazi samo uz prave povratne glagole. Ovim oblikom povratne zamjenice SEBE koristimo se kada elimo naglasiti objekat na kojem se odvija radnja, pa ga i nazivamo naglaenim oblikom.
Nenaglaeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom, bez obzira da li se nalazi ispred ili iza njega, a pie se uvijek odvojeno od glagola.
Izgovor i pisanje aorista glagola biti

327
Prirunik 7
Ponovimo aorist pomonog glagola biti! Lice 1. lice 2. lice 3. lice Jednina ja bih /bjeh ti bi/ bje on/ona/ono bi/bje Mnoina mi bismo/bjesmo vi biste/bjeste oni/one/ona bie/ bjee
Glagol biti pored naglaenih ima i nenaglaene oblike aorista: (ja) bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi. Ovi oblici slue za tvorbu sloenog glagolskog oblika potencijala.
Gdje se sve H obavezno ita i pie? U 1. licu jednine aorista pomonog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje glasa H: Dooh, vidjeh pobijedih! H se obavezno izgovara i pie i u: a. 1. licu jednine imperfekta: sjeah, govorah, miljah; b. 1. licu jednine kondicionala: govorio bih, smijala bih se, plesala bih, etala bih... U prvom i drugom licu mnoine aorista enklitiki oblik prezenta pomonog glagola biti obavezno se pie skupa s infinitivnom osnovom pomonog glagola biti (bismo, biste).
Izgovor i pisanje nijenice uz glagolske oblike

Rijeca NE se ispred glagola po pravilu pie odvojeno, npr: infinitiv: ne priati, ne sanjati... aorist: ne odgovorih, ne zapjevah... imperfekt: ne govorahu, ne ujah... prezent: ne snijem, ne volim... pluskvamerfekt: ne bijah uo, ne bijae sjeo... imperativ: ne vii, ne plaaj... kondicional I: ne bih vjerovao, ne bi htio... kondicional II: ne bih bio sjeo, ne bi bila govorila... glagolski prilog sadanji: ne vjerujui, ne govorei... glagolski prilog proli: ne otvorivi, ne progovorivi... 328
Prirunik 7
Moe li rijeca NE srasti s glagolom? Ilustracija: 1. djeak i djevojica igraju ah za stolom i pas naslonjen na sto drijema i posmatra figure Djevojica: Samo nemoj trpati figure u depove! Djeak: Nisam ni pomislio! 2. kvadrat: djeak i djevojica (pas na podu igra se s kraljicom) Djeak: Nema moje kraljice! Djevojica izvre depove i pokazuje da su prazni: Nije kod mene!
Odrina rijeca NE (nijenica) moe i srasti s glagolom pa se izgovara i pie sastavljeno: u enklitikim oblicima prezenta glagola htjeti: neu, nee, nee, neemo, neete, nee; u enklitikim oblicima prezenta pomonog glagola biti u ulozi negacije/nijenice javlja se rijeca NI: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu; rijeca NE srasta u jednu rije u oblicima imperativa: nemoj, nemojmo, nemojte; zanijekani glagol imati u nekim glagolskim oblicima javlja se sastavljeno: infinitiv: nemati; prezent: nemam, nema, nema, nemamo, nemate, nemaju; imperativ: nemaj, nemajmo, nemajte; glagolski prilog sadanji: nemajui; glagolski pridjev trpni: neupisan, neispisan, neprepisan.
Sinteza: Nenaglaeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom, bez obzira da li se nalazi ispred ili iza njega, a pie se uvijek odvojeno od glagola. U 1. licu jednine aorista pomonog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje glasa H. H se obavezno izgovara i pie i u: 1. licu jednine imperfekta i 1. licu jednine kondicionala. Odrina rijeca NE (nijenica) moe i srasti s glagolom pa se izgovara i pie sastavljeno.
Zavrni dio sata:

Napiite reenicu s naglaenim oblikom povratne zamjenice (sebe/se) i objasnite koje ste znaenje postigli.
329
Prirunik 7
U nekim glagolima je rijeca NE srasla s glagolima i dala novo, potvrdno znaenje: nestati (ieznuti), nestajati (iezavati), nedostati (uzmanjkati), nedostajati (manjkati), negodovati (buniti se), nenavidjeti (mrziti)... Napiite nekoliko reenica u kojima ete upotrijebiti ove glagole. Domaa zadaa: Pronaite glagole u kojima je nijenica srasla s osnovnim glagolom. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
81 82
Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva:
Ponavljanje: glasovne promjene u glagolskim oblicima (2 asa)

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: glasovne promjene Struktura i tip asa: ponavljanje usvojenih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: ponavljanje glasovnih promjena, nepostojano a, prelazak L u O, jotovanje, I i II palatalizacija, jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe, saimanje vokala
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici 330
Prirunik 7
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, oluja mozga Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, flip art Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura

Ovo smo ve nauili! S kojim smo se glasovnim promjenama dosad susreli?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Ponavljanje: glasovne promjene
1. Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (, i ije u glagolskim oblicima) a) Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom
Ponovimo: ta je nepostojano a? Nepostojano a je pojava u kojoj se u nekim oblicima rijei a javi, a u drugim oblicima te iste rijei se izgubi. Znai, a nije postojano u svim oblicima jedne iste rijei. A je nestabilno.
1) Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javlja glasovna promjena nepostojano a. Jednina pekao pekla peklo sjekao sjekla sjeklo Mnoina pekli pekle pekla sjekli sjekle sjekla
331
Prirunik 7
2) U glagolskom pridjevu radnom dolazi i do glasovne promjene koju nazivamo prelaz glasa l u o: htjela, ali htio; smjela, ali smio... htjela htio L u O (htel hteo htio) smjela smio L u O (smel smeo smio) 3) Kod glagola ija se osnova zavrava na je, nastalo od jata (ivjeti, htjeti...), u ijekavskom izgovoru u mukom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto oekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti: htio; ivje-ti: ivio) U svim ostalim oblicima i jednine i mnoine uva se -je (ivjela, voljela, smjela).
ta je onda pravilno (standardno), a ta nepravilno (nestandardno)?
STANDARDNO volio smio elio htio
NESTANDARDNO voljeo smjeo eljeo htjeo/eo
4) O kojoj glasovnoj promjeni je ovdje rije? pocrvenjela (pocrven + jela) (n + j = nj), ali pocrvenio; pocrnjela (pocrn + jela) (n + j = nj), ali pocrnio Kod nekih glagola u glagolskom pridjevu radnom imamo i glasovnu promjenu koju smo nazvali jotovanje! Glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Ta promjena se zove jotovanje.
b) Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnom

O kojim je glasovnim promjenama ovdje rije? 1) zauditi zaudjen zauen (d+j = ) ispuniti ispunjen ispunjen (n + j = nj) nositi nosjen noen (s + j = )
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
332
Prirunik 7
STANDARDNO dovezen iznesen donesen
NESTANDARDNO doveen izneen donesen Pokuajte zapamtiti!
2) pei oni pek-u pek + en = peen ( k ) I palatalizacija
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja I palatalizacija, glasovna promjena u kojoj glas k iz osnove ispred glasa e iz nastavka prelazi u glas . 3) zamastiti zamast + jen zamasen zamaen Kod glagola ija se osnova zavrava na st, taj se glasovni skup u glagolskom pridjevu trpnom ostvaruje obino kao t (pustiti puten), ali i kao st/t: iskoristiti iskoriten/iskorien. esto u jednoj rijei imamo i vie glasovnih promjena. U rijei zamaen, prvo je dolo do jotovanja (zamast + jen t + j = zamasen), a potom glas s prelazi u glas ispred zamaen. Ta glasovna promjena se zove jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe.
c) Glasovne promjene u prezentu

Koje se glasovne promjene provode u prezentu? U prezentu nekih glagola provode se odreene glasovne promjene. 1) Obratite panju na glagolske oblike: rezati rez + jem reem (z + j = ) brisati bris + jem briem (s + j = ) sretati sret + jem sreem (t + j = ) U prezentu imamo glasovnu promjenu - jotovanje. Prisjetimo se: Glasovna promjena u kojoj glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove), zove se jotovanje. 333
Prirunik 7
2) U prezentu esto dolazi i do I palatalizacije. Pogledajmo prezent glagola moi: ja mogu, ti moe, on/ona/ono moe, mi moemo, vi moete, oni/one/ona mogu (g je prelo u ispred samoglasnika e); Tako je i u prezentu glagola: sjei ja sijeem, ti sijee, on/ona/ono sijee, mi sijeemo, vi sijeete, oni/one/ona sijeku (k je prelo u ispred samoglasnika e). U prezentu imamo i glasovnu promjenu po kojoj zadnjonepani suglasnici k,g,h, ispred samoglasnika e prelaze u prednjonepane suglasnike , i . Ovakva glasovna promjena zove se I palatalizacija.
d) Glasovne promjene u aoristu

U aoristu takoer dolazi do I palatalizacije: pei pekoh pee (k ispred e) sjei sjekoh sijee (k ispred e) pobjei pobjegoh pobjee (g ispred e) Ponovimo: Palatalizacija je promjena u kojoj zadnjonepani suglasnici k,g,h, ispred samoglasnika e, prelaze u prednjonepane suglasnike , i .
e) Glasovne promjene u imperfektu

Kao to smo vidjeli, kod nekih glagola u imperfektu dolazi do razliitih glasovnih promjena. Ponovimo ih!
1) Saimanja vokala: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se saimaju i daju jedno dugo -a (plesa-ti plesa + ah plesaah plesh). 2) Jotovanje: glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Naprimjer: ii prezentska osnova id + jah iah (d i j jotovanjem daju glas ). 3) Jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe: misliti oni/one/ona misl e misl+jah miljah ( s ). U ovom imperfektu imamo jo jednu glasovnu promjenu: misl+jah miljah (l+j lj). Koja je to glasovna promjena?
334
Prirunik 7
4) II palatalizacija (sibilarizacija): vui vuk-u vuk + ijah vucijah ( glas k iz osnove ispred i iz nastavka c). Ponovimo: To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika -i mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s.
f) Glasovne promjene u imperativu

Koje glasovne promjene imamo u imperativu? 1) Kako glasi imperativ glagola: rei, lei, sjei, pei, tei? rei reknem reci (suglasnik k ispred samoglasnika i preao je u suglasnik c.) lei legnem lezi (suglasnik g ispred samoglasnika i preao je u suglasnik z.) U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije. To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika i, mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s. 2) Kako glasi imperativ glagola: kazati, brisati? kazati kaz-ji kai (z + j ) brisati bris-ji brii; (s + j ) Kod nekih glagola u imperativu se vri jotovanje (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
Zavrni dio sata:

Olujom mozga na flip artu napisati po dva primjera glasovnih promjena. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
335
Prirunik 7
83
Uzorak obrade nastavne jedinice: Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici,
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
336
Prirunik 7
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja Meupredmetna: likovna kultura

Ko pjeva, zlo ne misli. Ko pjeva zlo, ne misli. Zarez je pravopisni znak kojim se, radi lakeg itanja i boljeg razumijevanja teksta, razgraniavaju rijei, reenice. Zarez dijeli i reenine dijelove u nizanju.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
Pri itanju na mjestu zareza pravimo kratku pauzu/stanku, a glas blago podignemo. Zarez obavezno stavljamo kod isticanja, nabrajanja, obraanja (vokativ), naknadnog objanjenja (apozicija), naknadnih pojanjenja rijei. Zarezima se odvajaju i uzvici, razliite rijece... U sloenim reenicama zarez je est pravopisni znak jer povezuje dvije reenice. Ponekad se zarezom moe potpuno promijeniti znaenje reenice. Provjerite to u reenici grke proroice Pitije koja je bila poznata po dvosmislenim proroanstvima ija su znaenja ovisila o mjestu na kojem se nalazi zarez u reenici!
337
Prirunik 7
Ilustracija: Pitija izgovara svoje slavno proroanstvo grkom vojniku ispred nje, koji je zbunjen!
Ii e, vratiti se, nee u ratu poginuti. Ii e, vratiti se nee, u ratu poginuti.
Grka proroica Pitija iz Delfa
Pronai u tekstu zareze u nabrajanju, isticanju, obraanju (vokativ), naknadnom pojanjenju rijei ili iza uzvika. Pronai i zareze u sloenim reenicama
O vanosti zareza u razumijevanju teksta dovoljno govore ove reenice. Nedostatak zareza ili njegovo stavljanje na pogreno mjesto moe potpuno promijeniti smisao poruke ili oteati itanje i razumijevanje teksta. .
Ilustracija: Neka od ilustracija iz Naseg jezika 6, moda ova: otac (lii na pisca - Abdulaha Sidrana) na trijemu - drvenoj verandi sa muepcima zavaljen u rustikalnu drvenu seiju, pui lulu, pred njim rustikalni osmougaoni drveni sto sa dezvom i fildanima, ..., ispred oca djeak sa velikom modricom na oku, plava neuredna kosa, bijela koulja, kratke crne pantalone na tregere, na nogama bijele dokoljenice i duboke cipele na njiranje, torba s knjigama preko jednog ramena,
VIDI OVOG GLUPOG RAZGOVORA Doao ja iz kole a na oku modrica! Pita tata otkud mi to, a ja vrdam li vrdam: te ovo, te ono, te ovako, te onako a neu da kaem: tako i tako. Veli tata: - A ima li u njega ikakve modrice? - Nema. - E, to ti ne valja. Mora biti ENERGINIJI. - ta znai energiniji? - Mislim, odluniji, da brzo, to jest otro REAGUJE. - ta znai reaguje? - To, brate. Ako ve nisi stigao prvi udariti, onda da brzo uzvrati, BEZ PARDONA. - ta znai bez pardona? - Ama, ti si blentav. Munjevito. S NEBA PA U REBRA. - ta znai s neba pa u rebra?
338
Prirunik 7 -
Stvarno si NAIVAN. Vazda e primati batine. ta znai naivan? Budala. Blentav. Svako te moe NASAMARITI. ta znai nasamariti? To znai, na magarca staviti SAMAR, magare! A ta je to samar? uti plako. Samar ti je drveno sedlo. A ti si magarac sa modricom ispod oka. Ali on je iz treeg razreda... Pa ta? Ako je stariji i jai od tebe mora II NA BLEF. A TA JE TO BLEF? To ti je trik. Prevara. Mora neto izvesti da on misli da si ti jai. Okrene se, na primjer, okolo - pa zvizne iz sve snage. Onda on pomisli da tu negdje ima nekih tvojih jaih drugova, pa se prepadne. To ti je blef. A ako se ne prepadne? ta u onda? Onda, tikvane, DA VJETRA PETAMA! ta znai: da vjetra petama? KIDANAC, KIDANAC, zevzee. Jesi li sada shvatio o emu govorim? Jesam, sve sam shvatio, tata. E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da rua. Tako i jest. Abdulah Sidran
Nauili smo: Ako se apozicija nalazi iza imenice koju blie odreuje, u pisanju se obavezno
odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama. Vanjka ukov, deko od devet godina,... Iza rijei u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju. (Mili djedice, Konstantine Makariu!) Iza istovrsnih rijei u nabrajanju obavezno piemo zarez. (Kidanac, kidanac, zevzee!) I uzvici se odvajaju zarezima. (Ama, ti si blentav.) Zarez piemo i kod naknadnog pojanjenja rijei, reenica. (ta znai energiniji? Mislim, odluniji, da brzo, to jest otro reaguje.)
U sloenim reenicama se esto jednostavne/proste reenice koje se nabrajaju

odvajaju zarezom. (-E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da rua.)
Sinteza: Ako se apozicija nalazi iza imenice koju blie odreuje, u pisanju se obavezno odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama. Iza rijei u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju. Iza istovrsnih rijei u nabrajanju obavezno piemo zarez. I uzvici se odvajaju zarezima. Zarez piemo i kod naknadnog pojanjenja rijei, reenica.
339
Prirunik 7
U sloenim reenicama se esto jednostavne/proste reenice koje se nabrajaju

odvajaju zarezom.
Zavrni dio sata:

Pronai zareze u apoziciji, vokativu i zareze izmeu jednostavnih/prostih reenica u sloenoj reenici.
Vanjka
(odlomak) Vanjka ukov, deko od devet godina, koji je prije tri mjeseca poao u nauk obuaru Aljahinu, nou uoi Boia nije legao da spava. Saekavi da gazda, gazdarica i pomonici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara boicu sa tintom i dralo sa zaralim perom, i rairivi pred sobom zguvan list papira, poeo pisati. Prije nego to e napisati prvo slovo, nekoliko puta se plaljivo osvrnuo i pogledao na vrata i prozore, pogledao ispod oka na tamnu sliku, ispod koje su se s obje strane pruale police, i isprekidano uzdahnuo. Papir je bio na klupi, a on je kleao pred klupom. Mili djedice, Konstantine Makariu! pisao je on. - Evo ti piem pismo. estitam vam Boi i elim ti sve od gospoda boga. Nemam ni oca ni matere, samo si mi ti ostao.
Anton Pavlovi ehov
340
Prirunik 7
84
Pisanje izostavnika (apostrofa), take-zareza

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pisanje izostavnika (apostrofa) i take-zareza Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje izostavnika (apostrofa), takazarez Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
341
Prirunik 7
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

Potraite apostrof u sljedeem odlomku! Ilustracija: David trbac (iz itanke 7) - detalj
Jazavac pred sudom
(...) DAVID: Ti misli, glavati gospodine, e sam ja roen za turskog suda, da ne znam dananjeg reda. Znam ja dananji red, znam. Istina Bog, mlogo sam se i promuio dok sam to sve u glavi uredio i, reemo kaz'ti, sredio... jedemo 'vako ja i ona moja babetina, uvee kraj ognjita, pa ponemo, tono vi velite, tudijerati: ovo je, eno, po zakonu, ovo jope nije; ovo bi moglo biti po 'vom paligrapu, ovo jope ne bi. I tako do neko doba noi tudijeramo.
Petar Koi
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Pisanje izostavnika (apostrofa) i take-zareza Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela rijei (u knjievnoumjetnikim tekstovima: to se bjeli u gori zelenoj?). Njime se oznauje da takvi oblici rijei nisu uobiajeni u standardnome jeziku. Potraite apostrof u sljedeem odlomku! HADI MUSI MEHO
342
Prirunik 7
Hvalio se Hadi Musi Meho u kafani meu jaranima: enjen njesam, eniti se neu, dok ne vidim Crniia Ajku, i dok njeno lice ne obljubim. Za to uje Crniia Ajka. Uze sude pa na vodu ode, Al na vodi Hadi Musi Meho. Govorio Hadi Musi Meho: Srce, duo Crniia Ajko! Sad e oti dvoru obljubljena. (...)
Ilustracija: Hadi Musi Meho (citanka 7) - detalj
HASANAGINICA to se bjeli u gori zelenoj? Al' je snijeg, al' su labudovi? Da je snijeg, ve bi okopnio, labudovi, ve bi poletjeli. Ilustracija: Hasanaginica (citanka 7) - detalj
A gdje se na mjesto izostavljenog dijela rijei ne pie apostrof? Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaen u standardnome jeziku (oti, pjevat, govorit...) Apostrof se ne pie na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I: Bit e divno kad me pripitomi. ito, koje je zlaano, podsjeat e me na tebe. I ja u voljeti apat vjetra u itu...(Antoan Sent Egziperi: Mali princ)
Taka-zarez
ta obiljeava taka-zarez? Taka-zarez je pravopisni znak koji obiljeava pauzu/stanku srednje duine, krau od take, a duu od zareza. Obino se stavlja izmeu jedinica koje bi taka razdvojila preotro, a zarez nedovoljno uoljivo. Takom-zarezom se mogu odjeljivati: 1. skupine istovrsnih ili srodnih jedinica (mogu to biti skupine rijei ili skupine reenica); 2. reenice bez veznika; 3. reenice koje treba posebno istaknuti, a u sastavu su sloene reenice.
343
Prirunik 7
1. Taka-zarez u skupini istovrsnih ili srodnih jedinica Ilustracija: Ana Frank (citanka 7) - detalj Dnevnik Ane Frank ... I uvee kada leim u krevetu (...) mislim o svom zdravlju i itavim svojim biem kako je Peter drag, o onome to je tek u zaetku i jo neodreeno i to niko od nas ne usuuje da nazove imenom ni dotakne u razgovoru, o onome to e jednom doi ; ljubav, budunost, srea i ljepota koja postoji u svijetu; svijet, priroda, ljepota i sve, to je plemenito i lijepo... ta e to jednom doi? U obje reenice koje su zavrene takom-zarezom, Ana misli i pria o ljubavi, srei, ljepoti koja postoji u svijetu. 2. Taka-zarez u reenicama bez veznika Takom-zarezom odvajamo i reenice bez veznika! Budi kia sve to u nama drijema; draga kia sve to u nama plae; tjei kia sve to u nama cvili.
(Tin Ujevi: Dad)
U ovoj pjesmi bi se umjesto take-zareza mogao staviti i zarez, samo to bi tada pauze izmeu reenica bile krae i manje naglaene, a to bi utjecalo na ritminost pjesme. 3. Taka-zarez u sloenoj reenici Takom-zarezom odvajamo reenicu koju treba posebno istaknuti, a nalazi se u sastavu sloene reenice! Ilustracija: Hrt (citanka 7) - detalj
344
Prirunik 7
Treptao je zato to ne moe nikud, drhtao je, i svoju tanku glavu, iz nemoi, dizao nebu kao jedinom prostoru kud bi se moglo; kad bi se moglo.
(amil Sijari: Hrt)
Sinteza: Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela rijei (u knjievnoumjetnikim tekstovima. Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaen u standardnome jeziku, niti na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I. Taka-zarez je pravopisni znak koji obiljeava pauzu/stanku srednje duine, krau od take, a duu od zareza. Obino se stavlja izmeu jedinica koje bi taka razdvojila preotro, a zarez nedovoljno uoljivo.
Zavrni dio sata:

Odgonetnite zato je u ovom odlomku iz balade Hasanaginica upotrijebljen apostrof? HASANAGINICA to se bjeli u gori zelenoj? Al' je snijeg, al' su labudovi? Da je snijeg, ve bi okopnio, labudovi, ve bi poletjeli. Ilustracija: Hasanaginica (citanka 7) - detalj
Istovrsne ili srodne jedinice su odijeljene pravopisnim znakom taka -zarez i u ovoj pjesmi! Odgonetnite zato.
PJESMA O PERU O pero, iako si nemono i naoko nijemo, bez jezika, kad pree u ruke pjesniku, on od tebe naini slavuja; Istoga asa pone izvijati pjesme, u svakome napjevu otkriva hiljadu tajni. Hodi sada, otponi pjesmu i sloi glas sa slavujem moje naravi.
Muhamed Nerkesi Sarajlija
345
Prirunik 7
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA
85
Prianje (pripovijedanje/naracija))
Nastavna oblast: kultura izraavanja Nastavna jedinica: Prianje (pripovijedanje/naracija) Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje rjenika Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: Prianje (pripovijedanje/naracija), hronoloki i retrospektivan redoslijed prianja, objektivno i subjektivno prianje, standardne i nestandardne rijei i izrazi, prianje u prvom i treem licu Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
346
Prirunik 7
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

Grafofolija br.1 : Na jezik 7
Ilustracija: alter na kojem pie Ured za izgubljene stvari, pisac na alteru obraa se slubenici: Izgubio sam inspiraciju!,
Deset malih tajni dobrog pisanja! Prianje je stvaralaki in, bez obzira na to da li je osnova pripovijedanja zbilja ili fantazija. Za potpun uspjeh prianja veoma je vana razraena zamisao i jasnost teme. Pisanje poinjemo izborom pojedinih rijei i rasporeivanjem tih rijei u reenice. Nastavljamo spajanjem rijei u reenice, koje pripadaju istoj ili slinoj skupini misli.Takve cjeline zovemo odjeljcima. Poetak odjeljka odreen je poetkom novog reda koji je uvuen. Nikad ne zna ko e proitati tvoj sastav. Stoga nastoj da italac razumije svaku rije, upravo onako kako je i ti razumije. Suvine rijei odvlae pozornost i oteavaju razumijevanje. Ali, pogreka je i nedovoljna upotreba rijei jer postoji mogunost da tvoj sastav bude nejasan. Pripazi na red rijei u reenicama. Imaj uvijek na umu: Ono to je spojeno u mislima, mora biti spojeno i na papiru. Kada eli neku rije naroito istai, slui se inverzijom (to je obrnut red rijei kojim se sluimo kada elimo naroito istai neki pojam, pojavu). Zanimljiv, iv, dinamian sastav e ponijeti tvog itaoca do kraja sastava. Pripazi i na jedinstvo sadraja koji vodi ka glavnoj ideji sastava. Uvijek imaj na umu glavnu misao, ideju sastava. Da bi olakao/la pisanje, napravi sebi plan prianja. Odredi i osnovni ton sastava (aljiv, tuan, ozbiljan, svean...). U izlaganju sadraja nije dobro ponavljati se. Mora stalno ii naprijed, odnosno, mora se kretati ka zakljuku sastava.
347
Prirunik 7
Pripazi na jasnost stila pisanja. Reenice trebaju biti izloene logikim slijedom, ali i jasnim i slikovitim rijeima. Ne koristi se: argonizmima (dasa, laf, lova, cajkan...), vulgarizmima (prostake rijei: maznuti, hapiti...) provincijalizmima (lokalne nestandardne rijei i izrazi: OJUTRA - jutros, NE MERE ne moe, BREZ bez, ENICA penica, FALA hvala...)
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Prianje (pripovijedanje/naracija) Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem. Grafofolija br.2: Na jezik 7 Ilustracija: otac i djevojica, djevojica uzbueno govori i zamilja u oblaiu kako loptom razbija prozor,a na nju se naroguio domain, djevojica izgovara tekst: Djevojica: Tata, ja... lopta je... nisam ja... a susjed je ljut! Otac: Ne razumijem! Pokuaj to napisati!
Prianje (naracija ili pripovijedanje) moe biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze do izraaja line emocije, a u objektivnom prianju stvarna, istinita zbivanja. Glavnim predmetom prianja su najee neki zanimljivi dogaaji u kojima ne moramo, ali moemo i sami uestvovati. O njima ovjek pria, iskazuje svoja osjeanja, iznosi svoje stavove. ovjekov ivot je pria. Knjievnici nam esto u svojim djelima kazuju svoje i tue ivotne prie. Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem. Usmeni nain je jednostavniji, govornik u trenutku govora bira rijei i oblikuje reenice. Ljepoti njegovog prianja doprinose: glas (boja, visina glasa, dikcija), tempo govora, izbor rijei, nain slaganja reenica... Pismeno kazivanje nudi mnogo vie mogunosti. Mogue je razmisliti, odabrati prave rijei i izraze i tek tada ih staviti na papir.
Prisjetite se: Imamo vie vrsta pripovijedanja/naracije: prianje na osnovu slike, saeto prepriavanje, stvaralako prepriavanje, prianje po planu prianja, prianje na osnovu mate...
348
Prirunik 7
Ako smo uesnici dogaaja, onda se radi o doivljenom dogaaju ili doivljaju. Svako prianje dogaaja ili doivljaja mora imati svoj poetak, glavni dio i zavretak. U glavnom dijelu je najee izdvojen poetak radnje, zaplet i vrhunac radnje (kulminacija), nakon ega slijedi rasplet. Svako prianje ne mora imati izdvojen zavretak. Kakav moe biti prianja? Priati moemo u redoslijed prvom (ja) i u treem licu (on, ona, ono). Prianje u prvom licu je subjektivnije i daje mogunost za jae iskazivanje emocija. Kada se pria u treem licu, pripovjeda nije izravno prisutan, ali nam pria ono to zna da se desilo. Ovakvo prianje omoguava bre kretanje od jedne do druge Kakav jeali hronoloki prianja? radnje, je manje redoslijed subjektivno.
Grafofolija br.3: Na jezik 7

ilustracija: djed i baka, susjedi, razgovaraju preko ograde dvorita, u djedovom dvoritu petero djece unuadi, jedan djeak od 12-ak godina, igraju se, jedno u kolicima, pored djeda mala djevojica baka: Koliko unuadi imate? Djed: Prije dvanaest godina rodila se..., ne rodio se... Mala djevojica pokazuje prstima ruke pet.
Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda prianja: hronoloki i retrospektivni.
Hronoloki/vremenski redoslijed prianja podrazumijeva izlaganje pojedinosti onim redom kojim su se u ivotu i deavale. Retrospektivni redoslijed prianja je onaj u kojem se priajui iz sadanjosti vraamo u prolost.
Sinteza:
349
Prirunik 7
Prianje (naracija ili pripovijedanje) moe biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze do izraaja line emocije, a u objektivnom prianju stvarna, istinita zbivanja. Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem. Priati moemo u prvom (ja) i u treem licu (on, ona, ono). Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda prianja: hronoloki i retrospektivni. Hronoloki/vremenski redoslijed prianja podrazumijeva izlaganje pojedinosti onim redom kojim su se u ivotu i deavale. Retrospektivni redoslijed prianja je onaj u kojem se priajui iz sadanjosti vraamo u prolost.
Zavrni dio sata:

Svaki dogaaj ima svoj poetak, svoj tok i svoj zavretak. Predstavimo tok prianja! Grafofolija br.4: Na jezik 7 VRHUNAC RADNJE KULMINACIJA
RAZVOJ RADNJE ZAPLET
RASPLET
POETAK RADNJE
ZAVRETAK/KRAJ
UVOD
Domaa zadaa: Ispriajte neki dogaaj (sa ljetnog raspusta ili zimskih igara na snijegu) hronolokim/vremenskim i retrospektivnim redoslijedom prianja. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
350
Prirunik 7
86
Prianje stvarnog dogaaja: retrospektivni redoslijed dogaaja
Nastavna oblast: kultura izraavanja Nastavna jedinica: Prianje stvarnog dogaaja: retrospektivni redoslijed dogaaja Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: prianje stvarnog dogaaja: retrospektivni redoslijed dogaaja Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
351
Prirunik 7
Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

Grafofolija br.1: Na jezik 7
ilustracija: Stara kolica, djeca obuena kao Indijanci u dvoritu, indijanski povici u oblaiima, stari, strogi uitelj sa ibom u ruci, ljutitog lica...
Obratite panju na redoslijed prianja dogaaja!
Gospodin uitelj
Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjeam onoga vremena? Cijele dane smo se igrali na kopnu i na moru. Jednom nas se desetak po kolskom dvoritu natjeravalo. Nau halabuku e si lako pomisliti reem li da smo se igrali Indijanaca. Znali smo da na gospodin uitelj tu stanuje, nego tko e na to u igri misliti a ferije su! Upravo je urnebesnim urlikanjem jedna divljaka eta na drugu navalila - - Divno! Nego na gospodin uitelj bijae ini mi se drugoga mnijenja, jer se je u taj tren pokazao na vratima - sa ibom u ruci. Uitelj! Uitelj!, viu prestraeno divljaci pak u bijeg. Ja nisam bjeao. Uitelj je bjegunce gonio sve do vrata od dvorita ne ulovivi na sreu ni jednoga. Vraajui se opazi mene te poe maui ibom prema meni. Stojim. Iao je brzo, onda sve laganije, ak do mene - tad se naglo okrenu i ode u kuu. Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi tedio da si me ulovio u bijegu?
Fran Maurani
Otkrijmo znaenje rijei! normalka - osnovna kola halabuka - velika buka oko neega mnijenje - miljenje
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Prianje stvarnog dogaaja: retrospektivni redoslijed dogaaja
352
Prirunik 7
Ovakva kratka pria zove se crtica. U kojem licu je pria ispriana? Je li ovo dogaaj ili doivljaj? Kakvo je pievo pripovijedanje: a) dosadno b) zanimljivo c) ivo d) dinamino e) monotono Opredijeli se za neke odgovore i svoje miljenje potkrijepi dokazima.
Uradimo i u ovoj prii plan prie i pogledajmo u kojem se vremenu odvijaju pojedinosti ovog dogaaja.
Plan prie
Uvod: Sjeanje na djetinjstvo i uitelja Poetak radnje: Igra Indijanaca na kolskom dvoritu Zaplet: Uitelj sa ibom i djeije bjeanje Kulminacija: Uiteljevo pribliavanje djeaku... Rasplet: Uiteljev nagli ulazak u kuu Zavretak: Pievo razmiljanje o starom, dobrom uitelju
Vrijeme deavanja pojedinosti

sadanjost prolost prolost prolost prolost sadanjost
Iz kojeg vremena pisac zapoinje priati svoje sjeanje?

(Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjeam onoga vremena?) Odredi reenicu kojom zapoinje pievo sjeanje?
Kojem vremenu pripadaju posljednje reenice pievog sjeanja?

(Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi tedio da si me ulovio u bijegu?)
Kojim redoslijedom, dakle, moemo ispriati pojedinosti nekog dogaaja? Uvodni i zavrni dio prie ispriani su u sadanjosti. Ostali dijelovi prie pripadaju pievom sjeanju, odnosno prolosti. To je retrospektivni redoslijed prianja, jer se pisac, priajui iz sadanjosti, vraa u prolost. 353
Prirunik 7
Sinteza: Pojedinosti dogaaja se najee priaju hronoloki (onim redom kojim su se i dogaale ili bi se mogle dogoditi), ali i retrospektivno (iz sadanjosti se vraamo u prolost, ili prianje poinjemo od zavretka radnje pa se vraamo na dogaaje, misli, osjeanja iz prolosti).
Zavrni dio sata:

Prisjetite se nekih tekstova iz vae itanke isprianih retrospektivnim redoslijedom. Objasnite u njima retrospekciju. Domaa zadaa: Odaberite neki stvarni dogaaj i pismeno ga ispriajte retrospektivnim redoslijedom. ( Diploma za najsmjenijeg, Smijali smo se do suza, Vragolije na kolskom igralitu...) Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
354
Prirunik 7
87
Prianje dogaaja uz upotrebu opisa lika
Nastavna oblast: kultura izraavanja jedinica: Prianje dogaaja uz upotrebu opisa lika Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti kultura izraavanja: prianje dogaaja uz upotrebu opisa lika Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije
355
Prirunik 7
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

Grafofolija br.1: Mika, Iz velegradskog podzemlja Vjenceslav Novak, itanka 7
ilustracija: Mika detalj ilustracije iz itanke 7
Prepoznajte junaka iz jedne prie u itanci 7
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Prianje dogaaja uz upotrebu opisa lika U ovom odlomku je isprian jedan dogaaj uz opise lika.
Iz velegradskog podzemlja
(...) Kad je doteturao do kue, pojavio se u njem strah pred enom: kako e ona sad vikati, plakati i kleti... A dodue dosjeao se i pijan u tom strahu bogzna je li imala s djecom i kruha za veeru? Jer trgovac gdjekada udui, a gdjekada je zle volje pa se otrese na djecu: Ne dam... Nijesam ja tu da fukaru hranim... I Mika se naslonio na kuna vrata i razmiljao kao kroz maglu o svemu, to se danas dogaalo. A svijest se sve vie gubila, a teak san htio da mu sklopi oi. Tad je otvorio kuna vrata i pomislio, da se treba uuljati u sobu na prstima, da ga nitko ne uje. U podzemlje spustio se etveronoke po strmim stubama, a kad je koraknuo posrnuvi od najnie stepenice, naao se poklopljen crnom tminom kao u grobu. Badava je napipavao rukama vrata sobe u kojoj su stanovali. Kud se god okrenuo, svuda zid... Onda najednom nije bilo dugo zida... neka golema upljina, u koju je ulazio sve dublje i dublje, kao da joj nema kraja... inilo mu se kao da pada nekamo u duboku tminu, poutio je strah, a od straha povratio mu se traak svijesti. Tad je pomislio: Jesam li ja pogodio pravu kuu... Nato je zovnuo dva puta enu: Lucija!... Lucija! ekao je zibajui se u tmini na nogama, a nitko se nije javljao. I opet je teturajui i ispruenih ruku poao u tminu pomislivi srdito: 356
Prirunik 7
Jednom u valjda doi do kraja... Napokon je opet udario rukama o zid, i kud god se sada okrenuo, svuda zid... Da nijesu vjetice... neka arolija? pomislio je uljajui se uza zid, a zidu je iznenada bio kraj, i on se sruio na tlo. Sad mu je bilo ugodno. Priinilo mu se da se naao na svom krevetu i da se smije mirno nauiti sna kojemu se jedva odrvavao. Ali u to se pojavilo svjetlo i digla vika. to se zapravo dogaalo, ne zna, jer se sve gubilo iz sjeanja kao predmeti to iezavaju u mraku. Netko mu je pomagao da ue u sobu valjda djeaci, a netko je pri tom neprestano vikao bez sumnje Lucija. Ali kao obino u takovim zgodama, pored sve zamraene svijesti u njem se i sino stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu pa smije da radi to hoe. ena je vikala, on se razbuivao a onda su se potukli. Tad je ena pobjegla iz sobe, djeaci su skoili sa svoga kreveta, a kad ih je htio tui, umaknuli su nekamo za materom. I Evica je htjela za braom, a on... Uhvatio ju je, i bogzna to je uradio djetetu, jer se opet nala odnekud u sobi ena i, otrgnuvi mu Evicu, digla je u naramak i psujui plakala. A on je vidio cijeli niz ena s djetetom u naramku i tu prestaje posve njegovo pamenje. Pao je odjeven na krevet i odmah zaspao...
Vjenceslav Novak
ta o Miki saznajemo iz ovog odlomka? Pisac je naslikao Mikino ponaanje, razmiljanje, njegove postupke. Takvo prianje dogaaja je slikovitije, vjernije, daje nam cjelovitiju sliku o stvarnim uzrocima i posljedicama dogaaja, te o preivljavanjima likova. Ispriajte priu bez opisa lika. Kako vam se ini? Da li ste stekli pravu sliku deavanja te noi u kui ? Prepoznajte i izdvojite iz odlomka opise glavnog lika, i njegov fiziki izgled i karakterne osobine, misli i osjeanja. Ispriani dogaaj je potpun tek sa portretom glavnog lika.
Sinteza: Dogaaji se esto priaju uz istovremeno opisivanje likova ili pejzaa. Takvo prianje dogaaja je slikovitije, zanimljivije i slualac/italac stie potpuniju sliku o dogaaju.
Zavrni dio sata:

Pronaite u prii ista obue, Ranka Risojevia opise likova i opise ulice. Domaa zadaa: Ispriajte dogaaj ili doivljaj uz opise lika ili pejzaa. Odaberite ozbiljnu ili humoristinu temu, npr.: Radost na licu moje majke, Strah u oima moga druga, Ja, veliki hemiar, Bio/la sam zvijezda pada na ledu...) Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
357
Prirunik 7
88
Deskripcija - opis portreta
Nastavna oblast: kultura izraavanja Nastavna jedinica: Deskripcija- opis portreta Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: deskripcija, vanjski i unutranji opis Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije
358
Prirunik 7

O portretu smo nauuli! Knjievno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizikih osobina) i unutranji opis (opis psihikih osobina). Vanjski opis moe sadravati uzrast, pojedinosti izgleda, nain hoda, odjeu, bilo koje karakteristine pojedinosti. Unutranji opis sadri osjeanja, preivljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema drugim likovima, nain govora, boju glasa... I unutranji i vanjski portret su oblikovani u skladnu cjelinu na osnovu koje stiemo predodbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak ivi.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Deskripcija
1. Opis osobe (portret)

Opis portreta se moe ostvariti i posredno: prikazivanjem lika u odreenoj situaciji u kojoj se najbolje iskazuju njegove karakterne osobine. Grafofolija br.1: itanka 7 Ibrahim-begov oak Svetozar orovi
ilustracija: Ibrahim-beg
..A onaj mali ovjei, Ibrahim-beg, iao je arijom i ne sanjajui da je dao povoda da se o njemu govori. Iao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku, ipkovu metlu, kojom isti ariju, i dugake merdevine, po kojima se penje da utrne varoke fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... ak mu ni fes nije itav! Na jednoj ga strani mi nagrizao, te tuda provirivae bi kose... Doavi do zgrade gradske opine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim, stenjui, sjede na jedan snizak kamen i poe puniti kratku lulu.
A zar si ti tu? zapita ga osavi Grga, nadzornik svih radnika opinskih, sin nekadanjega seiza Ibrahim-begova. A ja tebe traim, ima dva sata...
359
Prirunik 7
Ibrahim-beg se naglo podie i nekako prestravljeno strpa lulu u dep... Trepui kapcima gledae u Grgu, kao da nije dobro uo. Jesi li gluh? izadrije se Grga, iskrivivi se malo unatrag, kao to je u ljutnji obino inio. ta me gleda tako? Gospodin indilir je pito za te... Ibrahim-begu poklecnue noge... Ime ininjerovo prestrai ga... ta e, upravo, ininjer s njime? Ininjer, onaj visoki, mrgodni ovjek, to samo na biciklu doleti radnicima i, tek malo pogledavi, rui i otputa svakoga!... On moe ak i Grgu izruiti, jedanput ga je izruio, a da mu nita ne bude i da mu se niko ne osveti za to!... Ibrahim-begu je ininjer bio gotovo najmoniji i najstraniji ovjek na svijetu... Prvi iza cara!... I taj moni i strani ovjek da njega, fenjerdiju i istiariju, trai i zove sebi!... ta si se ukoio, ta li misli? dreknu Grga i prodrma ga za prsi. uje li to ti kaem? Indilir te zove u sobu svoju... Ibrahim-beg se poguri, usitni hod i zapleui poe... Kao neka jeza poela ga obujmljivati svega... Gotovo poeo drhtati... Kao da je mislio da je ininjer naka adaha, koja e ga progutati im se pomoli. Zakuca na vratima i otvori ih. Ah, ti si! odjeknu krupan, muki glas. I stasita ljudina, sa kratkom lulom u zubima, podie se iza maloga, zelenkastoga stola i krupnim koracima poe mu se pribliavati. Ibrahim -beg uvue glavu meu ramena, skupivi se jo vie i opustivi ruke niza se, da mu vise kao mrtve. Traio sam te od jutros! zagrmi opet onaj glas, a neobino velike oi ininjerove pogledae mu pravo u nos. Ja... ja... istio sam ariju... zamuca Ibrahim-beg, a glas mu se utanjio, pa dre. Svetozar orovi
U prii Ibrahim-begov oak glavni lik je predstavljen pomou vanjskog i unutranjeg opisa: Vanjski opis: Iao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku, ipkovu metlu, kojom isti ariju, i dugake merdevine, po kojima se penje da utrne varoke fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... ak mu ni fes nije itav! Na jednoj ga strani mi nagrizao, te tuda provirivae bi kose... Unutranji opis: Ibrahim-begu poklecnue noge... Ime ininjerovo prestrai ga... ta e, upravo, ininjer s njime? Ininjer, onaj visoki, mrgodni ovjek, to samo na biciklu doleti radnicima i, tek malo pogledavi, rui i otputa svakoga!
ta saznajemo o Ibrahim-begu iz ove reenice: Ja ... ja ... istio sam ariju... zamuca Ibrahim-beg, a glas mu se utanjio, pa dre.
Opiite osobu s ilustracije, ali tako to ete dati i vanjski i unutranji portret! Prethodno organizirajmo leksike vjebe! Ilustracija portreta u pokretu na flip artu ili na grafofoliji:
ilustracija: neki zanimljiv enski ili muki lik u pokretu
360
Prirunik 7
Leksike vjebe! Kakvo to moe biti? Hod: brz, siguran, tih, nervozan, dostojanstven, sitan; Glava: okrugla, duguljasta, vornata, ponosna, uzdignuta, mudra, pametna, umorna, dopadljiva; Kosa: crna, plava, bujna, kovrdava, razbaruena, talasasta, sijeda, kratka, rijetka, gusta, prava... elo: visoko, nisko, lijepo, vedro, natmureno, naborano, ispupeno, umno; Oi: crne, plave, zelene, krupne, sanjalake, ive, bistre, umorne, prodorne; Usta: mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, iroka; Ruke: jake, snane, zdepaste, mrave, uljevite, miiave, vrste, umorne...
Zavrni dio sata:

Knjievnici ne daju potpunu predodbu o likovima. Najee se istiu najupadljivije i najznaajnije pojedinosti znaajne za lik. Ostale pojedinosti izgraujemo u svojoj mati. Kod vaeg opisa portreta najbolje je da se drite pravila snimanja u filmovima: Budite kamera koja prvo snima u opem planu, potom krupnom a tek onda prelazi na interesantne detalje. Ne opisujte one detalje koji za taj lik nisu interesantni, karakteristini, jer e va opis biti monoton, dosadan. U opisivanju je vano prikazati postupke, ponaanja likova u odreenim situacijama jer tada otkrivamo i njegove unutranje/psiholoke osobine, a opisivanje je potpunije i dinaminije. Domaa zadaa: Pripremite se za pismenu vjebu:opis portreta. Za vjebu vam mogu posluiti neke od ovih tema: Ruke moga oca, Vragolije moje sestrice/brata, Mrgodno lice moga susjeda, Toplina majinih oiju, Dobroduni susjed... Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
361
Prirunik 7
89
Deskripcija opis dinaminih pojava
Nastavna oblast: kultura izraavanja Nastavna jedinica: Deskripcija- opis dinaminih pojava Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: deskripcija,opis dinaminih pojava Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
362
Prirunik 7
Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije ili ilustracije statinih i dinaminih motiva Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura, vjeronauka, fizika, biologija

Ilustracija: dvije velike ilustracije, jedna statina,GROMOVO ULE, druga ista ta samo dinamina. 1- ilustracija: kua, vonjak, potpuno mirno, bez vjetra, kua i kokoinjac, nema ljudi, pored veliko stablo lipe, u daljini se vide brda, na nebu plavi, vedri oblaci... 2- ilustr. Isti sadraj, samo sa dinaminim pojavama: vjetar pue... savijaju se grane voaka, ljudi ure u kuu, opada lie sa lipe, munja, tamni oblaci, gusta kia, ptice prelijeu pod strehu kue, kokoke bjee u kokoinjac...DJEAK I Majka na prozoru uplaeni
Razgovor o sadraju ilustracije
Glavni dio asa

Najava nastavne jedinice Deskripcija- opis dinaminih pojava
Opis dinaminih deavanja u prirodi

U biljenicu opii obje ilustracije. Odaberi odgovarajue rijei i izraze za pojedinosti u statinim i dinaminim motivima. Sada proitajte kako to radi jedan pisac! GROMOVO ULE Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjeam. Valjda to je toliko sijevalo i grmilo. Moja rodna kasabica poznata je kao igralite gromova. Zgnijezdila se na golom nevisokom podnoju planina, koje silazi u neveliko polje. Kad doe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skau po tim planininama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve ivo u kasabi u kue, tale i umeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se toliko puta svijet ne prekrsti i toliko svetih rijei iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi alju Bogu nijema obeanja da nikad vie nee grijeiti. Jednom tako zaorlja takva oluja, u kui smo toga popodneva ostali samo mati i ja. Mati u ludoj jurnjavi pozatvara sve prozore, stisnu me u krilo, i, zaklonjeni malo iza prozora, gledamo u batu. Smrklo se, ali sijevne i voke postanu kao da su od zlata i dragog kamenja, i meni onda ao to takve i ne ostanu. Odmah zatim tresak, koji kao da me svega raznese, pa za njim gromorno valjanje grmljavine, koje
363
Prirunik 7
ulazi u prozorska stakla i zidove. Priljubim se uz mater, a lijepo mi. Onda line u vonjak, kao da neko odozgo zalijeva kantama. Grane se povijaju do zemlje, ao mi ih je, drage nae voke, jadnice nemaju se nikud skloniti. - Majko, ta e tolika kia? pitam. Mati, stisla me, muri, uurbano ape nekakve, potpuno mi nerazumljive rijei. (Poslije sam saznao: rijei iz Kur'ana.) - Hoe li, majko, jo jednom onako? pitam, jedva ekajui da tresne. Mati me blago udari po potiljku, a grom, kao da me uo. Prasnu, udari usred bate. Vidjeh usijan plaviast kolut, kao da na zemlju pade sjajna tepsija pa je nestade. Mati me trkom iznese u divanhanu. - Sine, ne zovi ih vie! dae, ljubi me gdje stigne. Izgorjeemo. Poslije, kad je oluja otila, iznijela me u vonjak. Vrti se oko onog mjesta gdje je udario grom, sputa me iz naramka i raeljava travu, trai neto, a nieg nema. Tek mnogo poslije, saznao sam ta je traila. ule gromovo. Nije, kau, veliko, sitno je kao golubije jaje. Ko ga nae pa zakopa negdje pred kuna vrata, dokle ga tako dri, kua e mu biti sigurna od vatre, od puke i noa, od krae i vradbine. Mora da sam tako jo u najranijem djetinjstvu sklopio prijateljstvo s gromovima. Poslije mnogo godina, jedne mrkle noi na planini Vlaiu, udarali su svud oko mene, kao vatrena kia-ropac, a jednog dana naao sam se na Vranici planini u samim oblacima, gdje su oko mene igrali avolsko kolo. Nijedan me nije htio. Bilo je tako nekoliko puta i u ratu, meu kurumima i granatama. Da mi dva brata nisu poginula, prosto bih vjerovao da je mati negdje nala, i tajno negdje zakopala, gromovo ule. Vjerujem i ne vjerujem, ali i danas traim gdje ga je zakopala.
Skender Kulenovi
Uvodni dio prie je miran, radnja je statina, ispunjena pievim sjeanjem na rodnu kasabu. Takvi motivi u prii se zovu statini motivi. Radnja postaje iva, dinamina onda kada se u njegovo sjeanje vraa ljetna oluja, grmljavina, sijevanje, povijanje voaka, majine uurbane molitve. Takvi motivi koji pokreu radnju, motivi koji radnju ine dinaminom, zovu se dinamini motivi. Pronai reenice koje doaravaju razornu snagu prirode! Koje rijei posebno doprinose slikovitosti tog opisa? Kakva je zavrna slika u prii, mirna/statina ili dinamina? Sinteza: Motivi koji pokreu radnju, motivi koji radnju ine dinaminom , zovu se dinamini motivi. Pri opisu dinaminih pojava u prirodi esto se sluimo aoristom jer on oznaava radnje koje se zbivaju iznenada, neoekivano.
Zavrni dio sata:

Ponovimo stilske figure! Pronaite u prii Gromovo ule stilske figure: epitete, poreenja, metafore, personifikacije i onomatopeje! Domaa zadaa:
364
Prirunik 7
Opiite neko nevrijeme u svome kraju. Neka u opisu budu zastupljeni i vizuelni, auditivni, olfaktorni, a moda i gustativni elementi. Ako nisi siguran/na kakvi su to elementi, potrai u svojim starim biljenicama ili u Rjeniku. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
90
itanje i sluanje
Nastavna oblast: kultura izraavanja Nastavna jedinica: itanje i sluanje Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti knjievnosti i kulture izraavanja Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije 365
Prirunik 7 Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

Grafofolija: "Knjiga je vrednija od svih spomenika ukraenih slikama, reljefom i duborezom jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je ita." Egipatski zapis Prokomentirajte ovaj zapis.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice itanje i sluanje Prisjetimo se govornih vrednota! ta su to govorne vrednote? Govorne vrednote ine govor razumljivim, zanimljivim i posebnim. Neke od govornih vrednota su: pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova; naglaavanje: isticanje odreenih slogova u rijei jaim glasom; intonacija: kretanje tona u reenici i njegovo prilagoavanje sadraju poruke; visina: ton moe biti visok (tanak glas), srednji i dubok (debeo glas), nizak; boja glasa: glas moe biti prijatan, ozbiljan, topao, grub, uspavljujui; jaina glasa: (glasnije i tie); pauze/stanke: manji ili vei prekidi u govoru (upotreba tiine) nakon ega se govor nastavlja;(Znaci interpunkcije: taka, zarez, dvotaka, taka-zarez, uzvinik, upitnik oznaavaju i intonaciju rijei/reenice, ali i duinu pauze/stanke). reenini naglasak: isticanje pojedinih rijei ili skupova rijei u reenici jaim glasom; tempo:brzina kojom se govor ostvaruje. Ne zaboravimo: u itanju i recitovanju je veoma vaan i vizuelni kontakt sa sluaocem, te diskretnost gestova i mimike (pokreti tijela i lica ne smiju biti prenaglaeni)
1. itanje, recitovanje i sluanje lirskog teksta
366
Prirunik 7
Posluajte audiozapis pjesme Voka poslije kie Dobrie Cesaria. Obratite panju na intonaciju pjesme, naglaene rijei, pauze/stanke, tempo, jainu glasa recitatora, boju glasa. VOKA POSLIJE KIE Gle (I) malu (I) voku (I) poslije (I) kie: (III) Puna je (I) kapi, (II) pa ih njie. (III) I bljeti, (II) suncem (I) obasjana, (II) udesna (I) rasko (I) njenih (I) grana. (III) Al' (I) nek se (I) sunce (I) malo (I) skrije, (II) nestane (I) sve te (I) arolije. (III) Ona je (I) opet, (II) kao prvo, (II) obino, (II) malo, (II) jadno drvo. (III)
Dobria Cesari ilustracija: 2 ilustracije povezane 1. uenik dok ita pjesmu, zamilja voku poslije kie (u oblaiu) (tanko stabalce)-mlada voka, njena
Iza rijei u stihovima obiljeene su krae (I), malo due (II) i najdue pauze/stanke (III). Iza kojih interpunkcijskih znakova se nalaze? Proitaj pjesmu u sebi, a zatim i naglas vodei rauna o ovim stankama. Pjesmu doivljavamo kao dvije kontrasne slike: 1. bljetava rasko stabalca s kinim kapima obasjanog suncem; 2. obino, malo, jadno drvo. Koja slika je na tebe ostavila jai dojam? Koju sliku e proitati/recitovati vedrijom bojom glasa? Kojom brzinom/tempom e proitati/recitovati pjesmu? Koje rijei iz pjesme e posebno naglasiti pri itanju/recitovanju? I boju glasa, i tempo/brzinu itanja/recitovanja bi trebalo usaglasiti s osjeanjem i raspoloenjem u pjesmi. Dok govorimo/recitujemo, neke rijei izgovaramo jae (naglaene rijei), a neke slabije (nenaglaene rijei). Koje bi rijei u ovoj pjesmi posebno naglasio/la ? Potrudi da tako i proita stihove.
Zavrni dio sata:

Nauite pjesmu napamet i organizirajte takmienje u izraajnom recitovanju. Jedna grupa uenika neka bude iri, a druga takmiari. iri mora paljivo sluati i realno odabrati najuspjeniju/najuspjenijeg recitatora/recitatorku. Najbolji recitator neka bude nagraen ueem na kolskoj priredbi. Domaa zadaa: Snimi svoje itanje na kaseti ili CD-u, posluaj par puta, uoi ono to si dobro proitao/la, ali i ono to bi moglo biti bolje.
367
Prirunik 7
91
Uzorak obrade nastavne jedinice: itanje u sebi, usmjereno itanje epskog teksta
Nastavna oblast: kultura izraavanja Nastavna jedinica: itanje u sebi, usmjereno itanje epskog teksta Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti knjievnosti i kulture izraavanja, itanje u sebi, usmjereno itanje epskog teksta
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije
368
Prirunik 7
itanje u sebi, usmjereno itanje epskog teksta

Proitaj u sebi sljedei tekst. To je jedna anegdota (aljiva priica - zgoda iz ivota ljudi) koja ivi u usmenom predanju Bosne i Hercegovine. Naroitu panju obrati na rijei kojima je opisano ponaanje likova i rijei koje ti likovi izgovaraju.
Poao kao Sait u Kladanj

Pria se da su Svrze, stara aginska porodica u Sarajevu, imale imanje kod Kladnja i da je njime upravljao njihov subaa. Jednom e ga aga Svrzo rei uvee slugi Saitu: - Ujutru porani, valjae ti u Kladanj. Sait odmah legne. No je bila ljetna, vedrina i mjeseina da konac u iglu udjenuti moe. I Sait onda stane raunati: Dok ja ekam agu, dok on ustane, ja dotle mogu i pola puta prei. Rekne tako pa se odmah digne te krene na put i ne saekavi da mu aga kae zato treba ii. Doe tako na imanje, upita ga subaa to ga je aga spremio, a onda mu on ispria svoje. Pa kad subaa vidje u emu je stvar, nae jednu veliku bilju lua, natovari je na Saita i ree: - E, evo to, magare, nosi agi u Sarajevo! Od toga nastala poslovica Poao kao Sait u Kladanj, i veli se tako onome ko kree nekuda bez nakane i odreenoga cilja. Otkrijmo znaenje rijei! subaa nadzornik imanja lu borovina koja se lahko pali pa slui za potpalu vatre
Koliko god ovakav kraj prie bio aljiv - on je i pouan. Kako bi iskazao/la pouku ove prie? U anegdoti obiljei : 1. Izgovorne (naglasne) cjeline; 2. Rijei koje izgovaraju likovi; 3. Mjesta na kojima se nalaze logike pauze/stanke
369
Prirunik 7
(to su reenice i dijelovi reenica s interpunkcijskim znakovima: takom, zarezom, dvotakom, crticom, uzvinikom...). Obiljei ih s jednom, dvije ili tri crte zavisno od duine pauze/stanke. Sad proitaj naglas ovu priu. Vodi rauna o duini pauza/stanki, o intonaci ji reenice. Koje reenice u tekstu eli posebno naglasiti? Obiljei u reenicama rijei za koje misli da su najvanije i da bi ih trebalo istaknuti. Kakvim tonom i bojom glasa e izgovarati aginu zapovijest, kakvim Saitov monolog, a kakvim subainu ljutnju? Glas age i glas Saita se moraju razlikovati i po boji, i po jaini i po visini glasa. Ko od njih dvojice ima naredbodavan glas? Odredi i boju subaina glasa. On je bio ljut i odluio je osvetiti slugi Saitu. Sinteza: Govorne vrednote ine govor razumljivim, zanimljivim i posebnim. Dok ita u sebi trebalo bi da se skoncentrie na tekst, na rijei, misli junaka i dogaaje. Jedino tako e shvatiti upotpunosti proitani tekst. Usmjereno itanje moe biti usmjereno na cijeli tekst, ili na pojedinosti koje elite detaljnije analizirati da biste tekst upotpunosti bolje razumjeli.
Zavrni dio sata:

Ovu aljivu zgodu moemo i dramatizirati. Uinite to! Od koliko bi se inova sastojala vaa dramatizacija? Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
370
Prirunik 7
92
Pisanje dnevnika i autobiografije
Nastavna oblast: kultura izraavanja Nastavna jedinica: Pisanje dnevnika i autobiografije Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: pisanje dnevnika i autobiografije Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije
371
Prirunik 7
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-mataonica, igraonicapriaonica Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura Meupredmetna: likovna kultura

ta smo nauili o dnevniku? Dnevnik je hronoloki opis dogaaja u kojima je autor/ica dnevnika uestovao/la u odreenom periodu svog ivota. Stil dnevnika je sveden na precizno nabrajanje injenica iz ivota, a kod darovitih pisaca dnevnik moe biti tako pripovjedaki uoblien da predstavlja zanimljivu literaturu za itanje. Dnevnik se biljei iz dana u dan, sa svjeim opisima dnevnih dogaanja jer autor/ica dnevnika eli vjerodostojno ispriati svoj ivot i opisati vrijeme i sredinu u kojoj je ivio/la. U 21. stoljeu dnevnici se esto piu i na internetu, pa ih mogu itati svi "surferi". Prije raunalne revolucije dnevnici su bili puno intimniji i skrivali su tajne svojih vlasnika.
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Pisanje dnevnika i autobiografije U vaim itankama se nalazi odlomak iz Dnevnika Ane Frank, potresnog svjedoanstva o stradanju Jevreja u II svjetskom ratu. Proitajte odlomak, a zatim i cijeli Dnevnik Ane Frank.
Ana Frank je za svoj trinaesti roendan dobila dnevnik. Doivljava ga kao blisku prijateljicu kojoj povjerava svoje misli, strahove, ljubavi, tuge... Prve biljeke Ana je upisala u nedjelju, 14. lipnja 1942. godine, a posljednje u utorak, 1. avgusta 1944. godine. Svako biljeenje ima oblik pisma koje poinje s "Draga Keti", a zavrava s "Tvoja Ana". 372
Prirunik 7
Stranice Aninog dnevnika Ima li elju da pone pisati i ti svoj dnevnik? 1. Ako eli, zaponi pisati svoj dnevnik. Moda e ti nekada dobro doi, moda e ti biti draga uspomena, a moda ga nekada i objavi. Ko zna? 2. Razmislite o zajednikom dnevniku vaeg odjeljenja. Kako? Jednostavno! Svaki dan jedan uenik pie zabiljeke o deavanjima u razredu, na kraju kolske godine svi se potpiete, neko od vas ga uva do sljedee kolske godine i tako do kraja devetog razreda. Kad se budete razilazili na kraju devetog razreda, dodajte i vae fotografije. Moete ga i umnoiti/fotokopirati i podijeliti. Bila bi to lijepa uspomena, zar ne?
Pisanje autobiografije
ta je autobiografija? Autobiografija je knjievni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj ivotopis. Takav tekst se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu roenja, o kolovanju i openito ivotu onoga koji pie autobiografiju. U autobiografiju se unose i znaajni doivljaji i susreti, ali i pogledi na svijet i ivot. Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu ivotopis zanimljive linosti pie neko drugi.
Ivana Brli-Maurani
Autobiografija
Piem ovu svoju malu autobiografiju, povodei se za pitanjima koja mi je priposlala slavna Jugoslavenska akademija u Zagrebu kad me je poastila svojim zahtjevom da joj poaljem svoj ivotopis. (...) Ogulin mi je rodno mjesto, a 18. travnja 1874. dan mojega roenja. Moji roditelji (Vladimir Maurani, tada dravni odvjetnik, a sada umirovljeni potpredsjednik Banskog stola u Zagrebu, i Henrieta ro. Bernath) budu 1875. premjeteni u Karlovac. No ve u mojoj estoj, a poslije opet u dvanaestoj godini desila se prilika da proboravim neko vrijeme u rodnom mjestu Ogulinu. Odande potjeu prvi jaki utisci
373
Prirunik 7
kojih se sjeam. Ve za prvoga od ovih boravaka sjeam se osobito uzbuenosti koju je u mene proizvela neobinost okolice i tamonjih narodnih nonj a. Drugi boravak donio je prve moje biljeke i malo zatim prvu pjesmu Zvijezdi moje domovine. udnovati i napadni oblici Kleka i romantinost Dobre pruali su mojoj mati toliko hrane da sam daleko u no prevraala u mislima najudnovatije slike i fantastine mogunosti: to li se sve odigrava u dubokoj noi oko Kleka. udnovatim nainom pretpostavljala je moja mata ne navrh Kleka, ve u nutrini njegovoj silne, burne i neprestane prizore odigravane fantastinim, veinom herojskim, sad povijesnim sad biblijskim biima, sve u nekoj svezi, a sve s nekim maglenim patriotskim ciljem. tovie, ove slike, koje su mi se prikazivale, nisam drala za tvorevine mate, ve za neko otkrivenje, koje mi je iz daljine odavalo istiniti nutarnji ivot Kleka... (...) Godine 1913. vratila sam se djejem svijetu i napisala knjiicu udnovate zgode egrta Hlapia koja je izala opet meu izdanjima Hrvatskog pedagokog zbora. Ova se je pripovijetka, kako mi se ini, najvie svidjela i djeci i onima koji kao svjedoci ili kao glasnici itaoci dijele radosti djejeg itanja. Bilo mi je glavno nastojanje da u toj pripovijeci postignem do skrajne granice jednostavnost i bistrinu sloga i jezika kako bi djeji likovi i prizori zaista proizlazili u pravoj djejoj istoi i jasnosti. Time se je i za mene desilo milo iznenaenje: lik mojeg malog Hlapia stupio je iz ove knjige preda me i miliji i jasniji negoli je u mojim mislima bio, pa drim, bar po vlastitom iskustvu, da je to doista rijedak sluaj... Topusko, svibanj 1916.
Ko je odgovoran za tanost, istinitost podataka zabiljeenih u ovoj autobiografiji? Uporedi podatke iz autobiografije s podacima u biografiji Ivane Brli-Maurani.
Biografija Ivana Brli-Maurani (1874. - 1938.) roena je u Ogulinu, smatra se jednim od najveih hrvatskih knjievnika. esto nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene virtuoznosti kao pripovjedaa za djecu), Ivana Brli-Maurani svojom originalnou i svjeinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima djeije knjievnosti. Poznatija djela Ivane Brli-Maurani su: - 1913. udnovate zgode egrta Hlapia; - 1916. Prie iz davnine; o Kako je Potjeh traio istinu; o Ribar Palunko i njegova ena; o Rego; o uma Striborova; o Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica; - 1923. Knjiga o omladini.
374
Prirunik 7
Ko je odgovoran za tanost podataka u biografiji? 1. Uoi razlike izmeu autobiografije i biografije. 2. Napii svoju autobiografiju/ivotopis. 3. Prikupi podatke o nekoj poznatoj linosti: knjievniku/ knjievnici, pjevau/pjevaici, glumcu/glumici..., a zatim napii njegovu/njezinu biografiju.
Sinteza: Autobiografija je knjievni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj ivotopis. Takav tekst se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu roenja, o kolovanju i openito ivotu onoga koji pie autobiografiju. U autobiografiju se unose i znaajni doivljaji i susreti, ali i pogledi na svijet i ivot. Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu ivotopis zanimljive linosti pie neko drugi.
Zavrni dio sata:

Izdvoji iz itanke 7 tri biografije pisaca koje su ti posebno interesantne. Domaa zadaa: Potrai biografiju naeg knjievnika Abdulaha Sidrana. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
375
Prirunik 7
Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralaki diktat, diktat sa spreavanjem greaka
93
94
Uzorci provjere usvojenosti nastavnih sadraja iz ortoepije i ortografije
Nastavna oblast: jezik- ortoepija i ortografija Nastavna jedinica: Kontrolni diktati Struktura i tip asa: provjera usvojenosti nastavnih sadraja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, heuristika metoda, metoda diskusije Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima 376
Prirunik 7
Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, rjenik, kreda, biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja

Usmeno ponoviti upotrebu pojedinih interpunkcijskih znakova
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice 1. KONTROLNI DIKTAT (Znaci interpunkcije,veliko i malo slovo) Sasluajte audiozapis interpretativnog itanja odlomka iz Malog princa dvaput, a nakon toga na odgovarajua mjesta stavite znake interpunkcije (taka, zarez, dvotaka, znaci navoda) i veliko slovo.
kada bih sreo nekog od njih ko bi mi izgledao malo bistriji iskuavao sam ga svojim prvim crteom koji sam stalno uvao elio sam da saznam da li on shvata ali dobijao sam uvijek isti dogovor to je eir poslije toga mu ne bih priao ni o zmijskom caru ni o praumi ni o zvijezdama razgovarao sam o temama koje on moe da razumije kao to je brid golf politika ili automobili odrasli su bili zadovoljni to su upoznali tako interesantna ovjeka
2. DIKTAT (Pisanje nijenice/odrine rijece NE uz glagole)
Napravite zvuni zapis interpretativnog itanja i ovog odlomka iz Malog princai posluajte ga. Pravilno napiite odrinu rijecu NE!
377
Prirunik 7
Rua se zakalja. Ali ne stoga to je nazebla. - Bila sam glupa, ree ona najzad. Molim te, oprosti mi. Pokuaj da bude sretan. Bio je iznenadjen to mu ne prebacuje. Stajao je, sav smeten, sa staklenim zvonom u ruci. Nije shvatao tu iznenadnu njenost. - Naravno, ja te volim, ree mu rua. Moja je greka to o tome nisi nita znao. To nema nikakvog znaaja. Ali i ti si bio glup kao i ja. Pokuaj da bude sretan... Ostavi to stakleno zvono. Ne elim ga vie. - Ali vjetar... - Nisam ba toliko nazebla... Svjei noni vazduh e mi prijati. Ja sam cvijet. - Ali ivotinje... - Treba da podnesem dve ili tri gusjenice ako hou da upoznam leptirove. Izgleda da je to tako lijepo. Inae, ko e me posjetiti? Ti e biti daleko. to se tie velikih ivotinja, ne bojim se. Imam kande. I ona bezazleno pokaza svoja etiri trna. Zatim dodade: - Ne odugovlai toliko, to je nesnosno. Rijeio si da ode. Idi. Jer nije htjela da je mali princ vidi kako plae. Bila je to veoma gorda rua... 3. STVARALAKI DIKTAT Na temelju zadanih rijei i izraza sastavi cjelovite reenice, a potom i zaokruen tekst. Daj svom tekstu naslov.
Rijei za sastav mogu predlagati i uenici. Prijedloge rijei i izraza biljeite na tabli ili flip artu, a zatim, uz pomo nastavnika, od svih predloenih rijei izaberite one koje e initi stvaralaku podlogu sastava. Kada zavrite - proitajte nekoliko radova i odluite koji e vam nastavnik diktirati. Primjer rijei za stvaralaki diktat: hemija, fizika, informatka, voljeti, uiti, kabinet, vjebe, lektira, drug, majka, ljetovanje, more, odmor, srea, djeak, plavokosa, vrijedan... Izlet, uma, ptice, povjetarac, tuan pogled, djeak, cvijee, lopta, utaj, strah, bun, zei, smijeh, povratak, slatki umor...
4. DIKTAT ( sa spreavanjem pogreaka) Donesite na as diktata i pravopisni prirunik i rjenik, Na jezik VII, gramatiku ili neku drugu literaturu kojom se moete sluiti na asu diktata.
378
Prirunik 7
Kontrolirajte na asu ispravnost svog miljenja, znanja koristei se literaturom. Ovaj diktat se moe prezentirati na grafofoliji, ili se moe svakom ueniku pojedinano dati listi sa postavljenim gramatiko-pravopisnim problemima.
Pisanje glagolskih oblika 1. Od ovih glagola naini 1. lice prezenta jednine: pljeskati skakati skakutati vikati
2. Naini glagolski pridjev trpni od glagola: oalostiti lijeiti sjei sprijeiti 3. Naini nijeni/odrini oblik 2. lica imperativa glagola: vikati skakati glodati okretati 4. Napii oblik mukog roda jednine glagolskog pridjeva radnog od glagola: rei spasio pei doivjeti 5. Zamijeni infinitive u reenicama glagolskom imenicom: Volim skijati. Ne volim skakati. Nije poteno varati. Zdravo je rekreirati se
5. DIKTAT (sa upotrebom pravopisnog rjenika) Piite glagole u odrinom obliku!
379
Prirunik 7
znati, dam, bih, sjedoh, stati, nauen, voljeti, napisati, napisana, vidjeti, jesam, hou, mogu, rei u, e platiti, budem li govorio, bili smo doli, sjedei, zavrivi
Piite glagole u potvrdnom obliku!
Ne znam, ne vidim, nevien, nemam, nisam, nee, ne volim, nenauen, nekazan, nepostavljen, ne postavljam, ne htjedoh, nenapisana, neu, ne mogu, ne napisah, ne idi, ne kazah...
Diktati mogu biti i petominutni, sa obaveznim ocjenjivanjem ili samoocjenjivanjem (po broju osvojenih bodova). Bodovanje i ocjenjivanje se moe vriti i u paru, zamjenom uenikih radova. Prezentirati tane odgovore na foliji ili na tabli i ispraviti pogreke. Posmatranje i praenje: Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
380
Prirunik 7
SADRAJ 2 Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i knjievnosti u sedmom razredu devetogodinje osnovne kole 3 KNJIEVNOST Uzorak obrade nastavne jedinice: Hasanaginica usmena balada 8 Uzorak obrade nastavne jedinice: Hadi Musi Meho narodna romansa 11 Uzorak obrade nastavne jedinice: Ima l' jada k'o kad akam pada sevdalinka 14 Uzorak obrade nastavne jedinice: elem, elem romska pjesma 18 Uzorak obrade nastavne jedinice: Ljetopis Mula Mustafa Baeskija 22 Uzorak obrade nastavne jedinice: Oslo pod snijegom Isidora Sekuli 26 Uzorak obrade nastavne jedinice: Dnevnik Ane Frank 30 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pjesma o peru Nerkesi
381
Prirunik 7
Bosanski jezik i knjievnost 33 Uzorak obrade nastavne jedinice: Voka poslije kie Dobria Cesari
37 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pjesma o kuji Sergej Jesenjin
41 Uzorak obrade nastavne jedinice: U poznu jesen Vojislav Ili 44 Uzorak obrade nastavne jedinice: Zapis o zemlji Mak Dizdar 48 Uzorak obrade nastavne jedinice: Akvarel Hamza Humo 52 Uzorak obrade nastavne jedinice: Neto vano da ti kaemDuko Trifunovi 55 Uzorak obrade nastavne jedinice: Posle detinjstva Miroslav Anti 59 Uzorak obrade nastavne jedinice: Bakine naoari Nikola op 62 Uzorak obrade nastavne jedinice: Lampa u prozoru Enes Kievi 65 Uzorak obrade nastavne jedinice: Dad Tin Ujevi 69 Uzorak obrade nastavne jedinice: U nama vrije vrutak vrue lave Miroslav Krlea 73 Uzorak obrade nastavne jedinice: Mali princ Egziperi
382
Prirunik 7
76 Uzorak obrade nastavne jedinice: Hrt amil Sijari
80 Uzorak obrade nastavne jedinice: Naza vezilja Zija Dizdarevi 84 Uzorak obrade nastavne jedinice: Vanjka Anton Pavlovi ehov 88 Uzorak obrade nastavne jedinice: Ibrahim-begov oak amil Sijari 92 Uzorak obrade nastavne jedinice: Sadako hoe ivjeti Karl Bruckner 96 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prva plovidba Dejmsa Kuka Nikolaj ukovski 100 Uzorak obrade nastavne jedinice: ista obue Ranko Pavlovi 104 Uzorak obrade nastavne jedinice:
Komani Zane Grey
108 Uzorak obrade nastavne jedinice: Iz velegradskog podzemljaVjenceslav Novak 112 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pria kapetana Frana PorporelosaFea ehovi 116 Uzorak obrade nastavne jedinice:
383
Prirunik 7

Jazavac pred sudom Petar Koi
MEDIJSKA KULTURA
120 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pozorite/kazalite/teatar
124 Uzorak obrade nastavne jedinice: Strip
129 Uzorak obrade nastavne jedinice: Film (2 asa) 137 Uzorak obrade nastavne jedinice: Film i knjievnost 142 Uzorak obrade nastavne jedinice: Film- klasici bosanskohercegovake kinematografije JEZIK 145 Uzorak obrade nastavne jedinice: Temeljno i preneseno znaenje rijei 149 Uzorak obrade nastavne jedinice: Naglasnice i nenaglasnice, estice/rijece 153 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagoli leksiko znaenje 156 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagoli gramatiko znaenje 160 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski vid/aspek(a)t
384
Prirunik 7
164 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje 169 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolsko lice, rod i broj 173 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolska vremena i glagolski oblici (2 asa) 178 Uzorak sistematizacije nastavnog gradiva: Sistematizacija: glagoli 186 Uzorak obrade nastavne jedinice: Infinitiv 191 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski pridjevi - glagolski pridjev radni (aktiv) 198 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski pridjev trpni (pasiv) 204 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolske imenice 207 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prezent 213 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prezent pomonih glagola 218 Uzorak obrade nastavne jedinice: Perfeka(a)t 223 Uzorak obrade nastavne jedinice: Aorist 228 Uzorak obrade nastavne jedinice:
385
Prirunik 7
Bosanski jezik i knjievnost Imperfek(a)t 234 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pluskvamperfek(a)t 238 Uzorak obrade nastavne jedinice: Futur I 244 Uzorak obrade nastavne jedinice: Futur II (egzaktni)
249 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski naini: imperativ 255 Uzorak obrade nastavne jedinice: Potencijal I i II / Kondicional I i II (2 asa) 261 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski prilozi: glagolski prilog proli 267 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski prilog sadanji 272 Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva: Ponovimo glagolska vremena, priloge, pridjeve i naine 278 Uzorak obrade nastavne jedinice: Reenice po sastavu (2 asa) 285 Uzorak obrade nastavne jedinice: Gramatiko ustrojstvo reenice 290 Uzorak obrade nastavne jedinice: Samostalni reenini lanovi: predikat 295 Uzorak obrade nastavne jedinice:
386
Prirunik 7
Prilone/priloke/adverbijalne oznake u reenici 299 Uzorak obrade nastavne jedinice: Objek(a)t 303 Uzorak obrade nastavne jedinice: Nesamostalni reenini lanovi: atribut 307 Uzorak obrade nastavne jedinice: Kongruentni i nekongruentni atribut
312 Uzorak obrade nastavne jedinice: Apozicija 316 Uzorak obrade nastavne jedinice: Sloena reenica 320 Uzorak obrade nastavne jedinice: Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima (2 asa) 326 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti, nijenice uz glagolske oblike 330 Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva: Glasovne promjene u glagolskim oblicima 336 Uzorak obrade nastavne jedinice: Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici 341 PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje izostavnika (apostrofa) i taka-zarez KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA
387
Prirunik 7
Bosanski jezik i knjievnost 346 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prianje (pripovijedanje/naracija)
351 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prianje stvarnog dogaaja: retrospektivni redoslijed dogaaja 355 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prianje dogaaja uz upotrebu opisa lika 358 Uzorak obrade nastavne jedinice: Deskripcija- opis portreta 362 Uzorak obrade nastavne jedinice: Deskripcija- opis dinaminih pojava 365 Uzorak obrade nastavne jedinice: itanje i sluanje 368 Uzorak obrade nastavne jedinice: itanje u sebi, usmjereno itanje epskog teksta 371 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje dnevnika i autobiografije 376 Uzorci provjere usvojenosti nastavnih sadraja iz ortoepije i ortografije Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralaki diktat, diktat sa spreavanjem greaka
388

Prirucnik Za Nastavnike 6 Razred

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Nastavnike 6 Razred

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik 7

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Azra Verlaevi Vesna Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Upoznavanje s Naim jezikom 7

Upoznavanje s lektirnim naslovima

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata Motivacijski dio asa:

Glavni dio sata:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata Motivacijski dio asa:

Glavni dio sata:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata Motivacijski dio asa:

Glavni dio sata:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacijski dio asa:

Glavni dio sata:

Prirunik 7 GELEM, GELEM

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tematska korelacija Meupodruna: jezik, kultura izraavanja Meupredmetna: historija, geografija

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata Motivacijski dio asa:

Glavni dio sata:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata:

Bosanski jezik i knjievnost