www.sajt.com.

hr

1914

1952

HRVATSKA MLADA LIRIKA - 1914. g. izdaje je Drutvo hrv. knjievnika i u njoj je zastupljeno 12 pjesnika: Ivo Andri (vonko 'ilkovi Vladi ir erina )tjepan *ar aevi Vilko !a"ari $a ov +ikola *oli #ran !alovi $arlo %&usler ,in -jevi 'ilan Vr"ani .ju"o /iesner - uzori ovi pjesni0i a su Vidri i 'ato - tee izraziti najsuptilnije osjeaje ljudske due tako to poistovjeuju raspoloenje lir. su"jekta s krajoliko - u pjes a a prevladavaju opisi pejsaa - naglaen je artiza i esteti0iza 1 prevladavaju koz opolitske te e - njihova poetika nastavlja se na aniru idili nog pejsaa 2sunevi zalas0i1 igra svjetla i sjene1 lju"avna "ol i osa ljenitvo3 - lir. su"jekt trai sa ou u prirodi1 daleko od ljudi - prevladavaju tople "oje1 arhaini interijeri1 osjeaji straha1 ne ira1 elankolije i apatinosti1 njeguje se kult prolosti i tradi0ije PJESNITVO HRV. EKSPRESIONIZMA - poja dolazi od lat. rije4i e5pressio 6 izraz - u jetni4ki pokret u slikarstvu1 glaz"i i knjievnosti u 7uropi od 1918-1929 - u %rv. traje od 1918. do 192:. - razvio se kao "unt1 krik na krizu europskog drutva i njegove duhovne situa0ije - u4estali su otivi "ezna;a1 "oli1 patnje1 nezadovoljstva1 straha i rata - dolazi do rastakanja i diso0iranja lir. su"jekta - za ekspresioniza je karakteristi4na i <igura sinegdohe koja je 4esto povezana s estetiko rugo"e - vaan je i otiv grada = lir. su"jekt tra i identitet u ur"anoj sredini grada1 a nalazi ga u su"kulturi 2kavane1 ka"arei3 - izrazita je vizualiza0ija1 prevladava poetika "oja - pjes e su pisane slo"odni stiho 1 a dolazi i do <or alne destruk0ije - najzna4ajniji pjesni0i: $rlea1 >i i?1 Donadini1 $rkle01 Andri?1 >op - u %rv. se javljaju 4 vrste ekspresioniz a: 1. 2. @. 4. Aktivisti4ki = predstavnik je $rlea #eno enologijski = predstavnik je >i i?1 tu spadaju i Donadini i $rkle0 $oz i4ki = predstavni0i su Aosip $osor1 'ili4i? te dijelo Besare0 $aoti4ki i sutonski = predstavni0i su >op i )udeta

ANTUN BRANKO IMI - 1928. g. o"javljuje svoju jedinu z"irku pjesa a C*reo"raDenjaE - z"irka se sastoji od 4: pjesa a posve?enih djevoj0i ,atjani 'arini? - pisana je slo"odni stiho

www.sajt.com.hr

spe0i<i4nost >i i?eve upotre"e slo"odnog stiha o4ituje se na podlozi na kojoj izgra;uje svoj stih1 a to je pu4ki desetera0 u z"ir0i stih nerijetko o"naa zada?u sintakti4ke 0jeline1 no 4e?e se sintakti4ka 0jelina gra<i4ki paDljivo dijeli kroz nekoliko stihova = >i i? pazi na odnos "jeline i teksta najzastupljenije >i i?eve te e su s rt1 "olest1 siro atvo i lju"av u >i i?a je krik izri4aj1 poanta svih sadrDaja1 uzrok i <or a pjes e do inantna je plava "oja1 gdje god se javlja1 eta<ori4ki ili etoni i4ki1 svjedo4i o irealno e osi plave1 prisutne su i Duta i 0rvena "oja lirski su"jekt je diso0iran stanje diso0iranosti i rastrgnutosti preo"raDava se u duhovno z"irko vlada Delja da se prodre u "it stvari1 do preo"raDaja "i?a u "itak

+ajzna4ajnije pjes e: *jesni0i1 'oja preo"raDenja1 'ladi?1 'ati1 Fpo ena1 Gastanak sa so"o 1 'olitva za preo"raDenje1 !orenje GUSTAV KRKLEC - njegove prve pjes e nastale su pod doj o 'atoa i +azora - u znaku su i presionisti4ko-si "olisti4ke poetike1 hi ni4kog doDivljaja prirode1 <or alne dotjeranosti1 deskrip0ije i rit i4ko-intona0ijskog sklada - taj ?e stil $rkle0 sa4uvati kao konstantu svojeg "udu?eg lirskog opusa slove?i kao tradi0ionalist i artist1 kao ajstor soneta - prve pjesni4ke z"irke Lirika, Srebrna cesta, Nove pesme ekspresionisti4ki su intonirane - njegov je lirski su"jekt ekstati4an i retori4an1 osa ljen i otu;en u svijetu ispraznosti i "es isla otivski ko pleks kon0entriran je na sa o?u1 lju"av1 Denu1 glad1 s rt i Hoga - z"irka I.irikaJ je ispovijed o ne iri a u 4ovjeku u jedno "urno vre enu1 neposredno nakon II. svj. rata - u z"ir0i I+ove pes eJ naglaenija je egzisten0ijalnost1 prevladavaju ko ponente traDenja i "ijega - u z"irka a Ljubav i ptica i Izlet u nebo ekspresionisti4ki stil ijea se sa zna4ajka a i presionisti4koga - z"irke San pod brezom, Tamnica vremena i Darovi za Bezimenu proDi aju naglaena so0ijalna osje?ajnost i u jerena re<leksivnost - u sreditu poetske zaokupljenosti nalazi se zavi4aj1 sagledan u retrospek0iji na od aklo djetinjstvo i prije;eni put Divotnog iskustva1 a to e se pridruDuju i re inis0en0ije na grozote rata njegova je zasluga to je iznova popularizirao epigra <or u u %$ kao raz jerno zane arenu knjiD.

DOBRIA CESARI - kao 14-godinjak o"javljuje svoju prvu pjes u CI ja lju"i E u zagre"a4ko listu *o"rati pod pravi i eno Do"roslav - 192@. god. upoznaje $rleDu i od tada po4inje njihova suradnja - koristi vezani stih pa ga u <or alno s islu oDe o nazvati nastavlja4e 'atoa i Vidri?a

www.sajt.com.hr

u te atsko je pogledu sli4nost sa ta dva pjesnika sa o prividna = kao i Vidri? koristi kontraste1 kao i 'ato gradi pjes e sa si "oli4ki karakteristika a1 no Besari?u kao ishodite sluDi konkretan doDivljajK konkretiza0ija u pejsaDu ide gotovo do opipljivosti u njegovoj poeziji nalazi o ele ente ekspresioniz a: so0ijalna lirika1 ali ne u s islu aktiviz a kao kod $rleDe rit i4ki stih te e = vidljive iz naziva pjesa a poput F"lak1 $rik1 *oludjela pti0a odsutnost slikovitosti uvo;enje ele enata razgovornog jezika nalazi o i ele ente ro antiz a: ro anti4ka e o0ionalna re0ep0ija uzikalnost re<ren e o0ionalna ponavljanja1 pitanja1 uzvi0i jedna od klju4nih te a njegove lirike jest isao o vje4no povratku kao npr. u pjes a a *ovratak1 *jes a rtvog pjesnika1 $ad "ude trava na nju se nadovezuje i otiv kruga kao Divotnog prin0ipa klju4ni prin0ip u ko poniranju 4esto su ponavljanja1 odn. paraleliz i 2npr. ponavljanje stiha u L. i 18. stro<i Vagonaa ili ponavljanje prve stro<e u Haladi iz predgra;a3

("irke: Lirika = $rik1 F"lak1 Vagonai Spasena svjetla = )lap1 Vo?ka poslije kie Izabrani stihovi = Halada iz predgra;a jesme = *jes a rtvog pjesnika1 ,iho1o tiho govori i jesen !svijetljen put1 "oli #asovi1 Izabrane pjesme1 $oj prijatelju1 Slap DRAGUTIN TADIJANOVI - prvu pjes u 2Tuna jesen3 o"javio je u akoj MF ladiniM 1922. pod pseud. 'argan ,adeon - pod svoji i eno poinje o"javljivati 19@8. u M$njievnikuM i M%rvatskoj revijiM - jednostavni i depaterizirani govoro opredjelio se za inti ne i zaviajne te e #A(7: 1. FAZA (1920 !"# napustivi zaviaj te preavi u (agre"1 ostaje itski povezan s prirodo i djetinjstvo rodnoga Gastuja u pjes a a %isoka uta ita, Du&o u no, u zimsku bijelu no, Sunce nad oranicama, $oja baka bla&osilje ito itd. on nudi Mautentinost izgu"ljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednostiM gu"itak zaviajnih veza pokazuje se kao gu"itak kontakta s jesto pripadanja1 pa njegovo liriko prevladava osjeaj os ljenosti i otuenosti prevladava jednostavan i jasan jezik1 stil prividne naivnosti i spontanosti te povratak kao kljuna te a 2. FAZA (19!$ %"# prelazi u novo razdo"lje u koje je o4itije suprotstavljanje ur"anoga i ruralnoga1 europskoga i zaviajnoga1 prolosti i "udunosti

www.sajt.com.hr

gu"itak veza sa zaviaje 1 djetinjstvo i orani0a a sve se jasnije pokazuje kao gu"itak kontakta sa s islo ivota1 i e se pjesnik dotie ne sa o egzisten0ijalistike1 ve i ontoloke strane ovjekova ivota !. FAZA (19"1 &# lirska <raza postaje pre0iznija i ekspli0itnija lirski su"jekt postaje kritiki distan0iran1 nerijetko ironian i autoironian1 skeptian i rezigniran1 nena etljivo editativan i konte plativan1 ali i dalje nesklon i i aginativnosti i eksperi entu '(le&ijoa o pjesniku koji nije du&o &odina pjevao 2 199@33 pozornost sa )lavonije i Gastuja sada se preus jerava pre a novi 1 u prvo redu ur"ano-povijesni i etapoetsko-intertekstualni sadraji a 2 rsten, )ad me vi*e ne bude1 Na &robu "eor&e Trakla, Ljudski vijek, eli* li napisati pjesmu, +az&ovor sa sjenom visoke planine, Sjeni ,ulija )lovia-. sa z"irko rijateljstvo rijei 219:1.3 pjesnik raskida s idealizirani 1 "ukoli ki karaktero svojeg pjesnitva1 a s )ruhom sva&danjim 219:N3 sasvi prekida izravne veze s Gastuje pie slo"odni stiho naroitu ulogu u graenju stiha posveuje pauza a i stilogeno e pozi0ioniranju pridjeva prevladava sklonost pre a sintaktiki ponavljanji a1 sporo te pu i rit u1 narodno os er0u i deseter0u te daktilsko poetku1 a naroito zavretku stiha voka"ular u je jednostavan i "iran1 stil anegdotalan i saDet1 <or iran pod utje0aje Hi"lije1 narodne pjes e te >i ia1 .eopardija i %Olderlina. sve to pridonosi ko unikativnosti njegove lirike koju je oderno pjesnitvo gu"ilo. naroito je utje0ao na krugovaku pjesniku genera0iju

IVAN GORAN KOVA'I - napisao je z"irku od L novela Dani &njeva u kojoj u ideoloko s islu slijedi radi?evsku politiku okrenutosti selu i pojedin0u - piu?i o rodno .ukovdolu i njegovi ali ljudi a uspio je iskazati idili4an sklad iz e;u seljaka i prirode1 ali i sve ono to naruava taj sklad 2nepravda1 polit. i gospod. anipula0ije3 - napisao je i z"irku kajkavskih pjesa a !&nji i ro.e koja je posthu no o"jav. - u njegovi djeli a javljaju se i ta ni otivi s rti1 krvi i jeze1 koji ?e kul inirati u antiratnoj poe i Jama - poe a se sastoji od 18 pjevanja1 pisana je ja pski 11-er0i a organizirani a u sestine - $ova4i? u njoj progovara o zlo4ini a koji su dolazili iz redova njegova naroda - lirski su"jekt je 0ivil koji je u ratu odveden na asovno gu"ilite i jedini preDivio pogu"ljenje - naknadno govori partizani a = oslo"oditelji a = o stradanji a nevinih Drtava i o svo izlasku iz ja e - poe a po4inje "ez uvoda1 nakon 4ega slijedi trodjelni razvoj: o put pre a ja i P paklu o "oravak u ja i o izlazak iz ja e P put u slo"odu - pad u ja u lo0iran je u sredinu poe e 29. pjevanje3 4i e je djelo i si etri4ki razdijeljeno 4

www.sajt.com.hr

du"inska te a poe e zapravo je prikaz svijesti u grani4noj situa0iji i posljedi0e koje taj doga;aj na svijest ostavlja sljepilo lirskog su"jekta o ogu?ilo je du"lje i dalekoseDnije vi;enje od onoga to ga posjeduje o"i4an pogled z"og trodjelne ko pozi0ije1 stroge etri4ke i stro<i4ke <or e1 Aa a se 4esto pro atrala kao odjek Danteove HoDanstvene ko edije

TIN UJEVI - knjiDevni rad zapo4inje u 'atoevoj poeti4koj koli1 1911. raskida s 'atoe i okre?e se poeti0i <ran0. si "olista - o"javljivao je pjes e u %rv. ladoj liri0i 2Fgledalo1 $a panil1 >to ap?e vodoskokQ3 - te pjes e karakterizira poetika oderne1 dakle1 atoevski te atski1 stilski i stihovni ele enti - najpoznatija pjes a je IFprotajJ = ta je pjes a intrase ioti4ki 0itat 20itat iz vlastite knjiDevnosti3 = u njoj ulazi u pole iku s 'aruli?e jer on stoji na po4etku %$ - knjiDevni u se opus dijeli na 2 <aze: I. ()*) 1914-19@81 novosi "olisti4ka <aza o"iljeDena je dvje a z"irka a: Lelek srebra i )olajna najdo inantniji su otivi sre"ra i Dene1 te te e trpljenja1 osa ljenosti i lju"avi Dena je edij posredovanosti iz e;u s<ere <izi4kog i 4ulnog te s<ere duhovnog i isti4nog pjes e su realizirane u strogo zatvorenoj <or i 2sonet31 s klasi4no <akturo 2pravilni katreni i ter0ine1 ri e1 si etrija i red3 najzna4ajnije pjes e prve <aze su: *epeo sr0a1 )vakidanja jadikovka1 'eni "ez ene1 Rene e;u kralji0a a1 VivijaniQ u isto vre . razdo"lju pie i retori4ko-pateti4nu poeziju s na0ionalni i so0ijalni te a a 4este su "izarne slike1 groteske1 si ultaniz i te <uturisti4ki1 dadaisti4ki i nadrealisti4ki ispadi

II. ()*) - zapo4inje @8-ih kad -jevi? o"javljuje 2 z"irke: /uto na korzu i !ja0eno zvono - o4it je zaokret od parnasovske stihotvorne prakse - radi se o tipu isaone lirike koju -jevi? pie slo"odni stiho i nepravilno stro<i4no?u - javljaju se kranj4evi?evske te e poput prodora u visinu1 u sve irske prostore1 u podsvjesno i otajno1 zati rDnja spra prolosti1 novopro"u;ena nada1 vjera u tehniku1 osje?anje so0ijalne z"ilje - najzna4ajnije pjes e druge <aze: Sin sputanih ruku1 *o"rati stvo li0a u sve iru1 Visoki ja"lani1 +ostalgija svjetlosti1 *rodava4i0e 0vije?a1 -li4ni pjeva4iQ 1949. za"ranjeno u je javno djelovanje1 1998. izlaze iza"rane pjes e CGukovetE1 dok je posljednja z"irka CRedan ka en na studen0uE u znaku rezigna0ije i po irenosti sa sve iro i ljudi a

UJEVIEVI ESEJI 7. )7+,I'I7+,F ,GA!IBA D7 .A VIDA

www.sajt.com.hr

2Hiljeke jednog irskog utilitar0a3 - esej iz knjige proze Ljudi za vratima &ostionice iz dijela "ladni i siti - pjesni0i i aju 2 pro"le a1 tj. idealisti i ljudi 4ista sr0a 2ka o -jevi? i sa se"e uvrtava3 = glad i lju"av - ekono ski 4inila0 preteDe nad svi a i sapinje erotiku 2ni lju"avi ne a "ez kruha3 - raspravlja o to e to danas ljudi traDe u Deni: ne sa o puko sredstvo uDivanja1 nego i drugari0u na"a0uje isli o sva4e u: o at os<eri u kavani1 o nasladi koju na donose knjige 2koje na nerijetko ne donose istinu31 o ne ogu?nosti slo"odnog iz"ora rada1 napeti odnosi a iz e;u pjesnika i kritike1 o pozi0iji pjesnika u svijetu op?enito - pesi isti4an stav o sve u re4eno : CFvako stupa u Divot1 a svuda preda no ta a.E I)*I, )AVA7),I 2 iz )kalpela kaosa3 - za ispit savjesti 4ovjek ora stvoriti svoj <ilozo<ski siste i to u do"roj prozi - ispit savjesti 6 najdu"lje o4itovanje Divota1 vrhovni trenutak sa"ranosti i usredsre;enja 2ne oDe se ni jesti1 ni piti1 ni grijeiti "ez dodira sa savje?u3 - to nije li4no otkri?e nego Divotno zani anje nogih ljudi u povijesti i u ro anu1 stanje duha1 koje se naro4ito pootrilo u suvre eno rusko drutvu1 dok su ga ranije gajili askete1 sa otni0i ili 0rkveni ljudi o iljenju: isao je sa a po se"i uDivanje1 koje nije sasvi o"i4no i koje traDi da se katkad od njega od ara o - Divot ?e "iti lijep 4i se "ude oglo isliti 2Conaj koji u se"i osje?a svjeDa vrela ne "oji se sueE3 - radost koju u pruDa njegov unutranji svijet vs. vanjski1 svakodnevni - on 0ijeni svaki unutranji rad: CAa ne napisah $?eri .otr?aka1 ali uvaDava svaki rad1 kvantu rada.E na sa o kraju: C)ve ovo gore je jedna utna1 so na"ulna sui0a1 napisana jednog 4udnog i tekog jesenjeg dana 1919. u (!-u s nogo trzaja1 vrlo nervozna:E )-'GA$ *F7(IA7 2Ftkinuta glava jednog preduj a3 2)kalpel kaosa3 - predvi;a ogu?nost kona4nog zalaska poezije ako se jednoga dana is0rpu svi o"li0i i sve sadrDine - njena propast sud"inski i historijski zape4a?ena 2 kao i rje4nih "ogova na Fli pu3 - pjes a 'FGA "iti novaT za poeziju vrijedi pravilo: o"noviti se ili u rijeti - osu;uje "ar"ariju <uturisti4kih pjesa a "ez sadrDine - poezija ?e u rijeti sa slo"odni stiho 1 a njene "lagodati pre?i ?e u nasljedstvo prozi1 noveli i ro anu FGF( *G7D 7+DI'IF+F' 2 F udesi a i krivudanji a novije knjiD. u jetnosti3 - poezija je 2kao kruna knjiD. u j.3 priro;eni dar1 ali i 1. agioni4ka nauka ili vjetina za podraDavanje1 gojenje i izraDavanje osje?ajaK poezija 6 agija 2 u slu4aju velikog pjesnika1 dosta kratka i9 sa"ita pjes a i a najve?u eksplozivnu snaguK u 28 redaka donosi se sadrDina 0ijelog ro ana3 - poezija i proza1 da "i "ile u jetnost1 oraju "iti nove )AVG7'7+I SFVA7$ I)*FVIA7DA )7 F *F7(IAI - *F7(IAA = *FVIA7), F+I% >,F A7 +7'AA-

www.sajt.com.hr

- C)AVA7), VA+ *FVIA7),IE 6 pounutranjenje = pjesni4ki narataj to je ostvarivao u lirsko ekspresioniz u "ilo "i vrije e da oderni pjesnik osvijetli i druge strane svijeta 2 a ne sa o patnje3 ili da nas "ar uputi gdje je izlaz iz ta e - u j. djela ne tre"aju i ati tenden0iju pred so"o 1 ona je ve? nose u se"iK u jetnik je svoju trenutnu potre"u za o4itovanje iskalio onog trenutka kad je napisao djelo 'G)$F AA 2Diskretan odgovor na upite3 - prizna nesklad iz e;u onog to s atra idealno lijepi i onoga to sU donosi - javnost ne a prava da se "avi pi4evi Divoto 1 nego sa o njegovi djelo K pi4ev Divot ne spada u podru4je kritike1 a jedva da na njega i a prava knjiDevna historija - sva lirska poezija je prava1 su"jektivna i nu njoj je za jeni0a Aa osovina1 ali ona nije neposredna ispovijest1 nego sa o posredna1 ispovijest kroz u jetnostK - zati daje kratak pregled svog Divota i rada NIKOLA OP - pjesnitvo -

oDe o podijeliti na 2 <aze:

1. FAZA o"uhva?a z"irke: jesme siroma*na sina1 Nocturno1 Isus i moja sjena1 1a kasnim stolom u toj je <azi izgradio pjesni4ki svijet alih stvari1 "ukoli4kih ugo;aja1 svijet oskudi0e1 poniznosti1 skro ne sre?e i jednostavnosti lirski su"jekt progovara o prize noj egzisten0iji o4ituju?i lju"av i razu ijevanje za svijet alih i prezrenih1 skitni0a i prosjaka1 od"a4enih ljudi i Divotinja sve te stvari postaju zna en "oDanskoga reda u z"ir0i CIsus i oja sjenaE a<ir ira katoli0iza 1 o4ovje4uje Isusa1 dovodi ga e;u ljude1 uvodi u kr4 e1 gleda ga kako ve4era ili 4ita novine Isus postaje pjesnikov sudrug1 prolazi kriDni put ljudske svakodnevi0e i postaje svjedoko patnje i otu;enosti pjes e su naj4e?e realizirane u katreni a s ukrteno ri o stihovi su djelo i0e pravilni1 izraz jednostavan i "ez ukrasa 2. FAZA u ovoj <azi dolazi do te atskog zaokreta = >op se okre?e sve irski visina a1 astralni prostori a1 "eskona4nosti i vje4nosti o"uhva?a z"irke: )u2ica u svemiru1 Svemirski pohodi1 /stralije1 Dok svemiri venu1 Nedohod lirski je su"jekt zaokupljen koz i4ki sila a izraz postaje her eti4niji1 apstraktniji i <luidniji u pjes a a se osje?a "or"a za izraz1 traganje za novi rije4i a >opova lirika ove <aze nastavlja se na sve irske uzlete $ranj4evi?a i -jevi?a1 ali u hrv. koz i4ku liriku unosi i nove ak0ente: neo"i4no "ogatstvo i agina0ije1 jezi4nu inven0iju i "ogatu si "oliku

IVO KOZAR'ANIN Sam ovjek - lirski ro an

www.sajt.com.hr

ispripovjedan u 1. li0u organiziran je kao Divotna ispovijed glavnoga lika: od njegova ranog djetinjstva pa do prijelo nog Divotnog trenutka kad u"ija svoju Denu i doDivljava to kao Divotni poraz ro an zapo4inje in ulti as res1 a nakon prologa I+o?ni dijalogJ retrospektivno rekonstruira Valentinov Divot slijede poglavlja I'ra4na ladostJ1 koje se "avi Valentinovi dje4atvo 1 rani godina a provedeni u *osavini1 prikazo prilika u njegovoj o"itelji te gi nazijsko kolovanju u veliko gradu1 i IHuga pla4eJ koje je vezano za razdo"lje kad Valentin zavrivi gi naziju nalazi posao1 te za nesretnu lju"av i "rak s Hugo zavrno poglavlje I)a 4ovjekJ opet nas vra?a u ispovjedno vrije e uvoda sredinja dva dijela ro ana predo4ena su u analepti4koj perspektivi = kao svojevrsna Valentinova retrospek0ija prvi i zadnji dio su onoloki <rag enti koji uokviruju sredinji dio u nji a se Valentin o"ra?a i aginarno sugovorniku1 zapravo vlastito dvojniku za Valentina prolost postoji za rekonstruk0iju odre;enih doDivljaja i stanja1 analizu postupaka1 potragu za vlastiti duhovni identiteto sli4nost s *roustovi protagonisto = o"oji0a kreativno i4itavaju vlastitu povijest u svrhu sa oanalize sa o u"ojstvo uop?e nije prikazano = pripovjeda4 opisuje Valentinov ulazak u stan kad u postaje jasno da ga Dena vara1 zati dolazi rez i poto je opisan izlazak u"oji0e iz stana u kinu no? nakon izlaska iz stana Valentin se"e oslovljava u @. li0u i ti e nazna4uje da je po4inio tako stravi4an 4in koji je potpuno iz ijenio njegovu auroper0ep0iju 4itav ro an proDet je lirski interludiji a u koji a se rekreiraju e o0ionalna stanja raspoloDenja vidi se opijenost rije4i a1 njihovi zvuko 1 poretko 1 konota0ija a ponavljanja i lajt otivi stvaraju napetost iz e;u vre ena pri4e i vre ena njezine poetske realiza0ije1 a aso0iraju i na glaz"enu inspira0iju razne varija0ije otiva sa o?e i elankolije proDi aju 4itavo djelo *GI*FVA7DAS i a dvostruku <unk0iju: a3 oso"a koja doDivljava i pro atra svijet i koja sudjeluje kao akter u proli z"ivanji a "3 oso"a koja pripovijeda jedno Aa pripovijeda1 a drugo je o"jekt pripovijedanja i analize pripovjedno Aa je starije1 zrelije i iskusnije Aa koje sudjeluje u z"ivanji a i koje je o"jekt ta iskustva tek tre"a ste?i ispovjedno vrije e o"uhva?a 19-ak godina najranija to4ka analepse vezana je uz s rt Valentinove ajke distan0a se postupno s anjuje1 a u posljednje poglavlju pripovjedno i doDivljajno Aa gotovo se sjedinjuju pejsaD je hu aniziran1 on je korelativ stanja ispovjednog su"jekta1 slika njegove due

.IG)$I GF'A+ karakteristi4an Danrovski hi"rid nastao kao produkt avangardisti4kih strujanja i teDnje za prevrednovanje Danrovskog sustava nastao je kao rezultat poetiza0ije proze sintag a upu?uje da je posrijedi pri"liDavanja ro ana strukturi lirike1 tj. prenoenje odre;enih o"likovnih postupaka karakteristi4nih za liriku u <ik0ionalnu proznu vrstu - ro an

www.sajt.com.hr

+URO SUDETA Mor - <antasti4na novela1 19@8 - jedino )udetino zna4ajno prozno djelo - podijeljena je u 4etiri dijela: "rana ,or&ovana1 ri#a1 !tajne slutnje i 3inale - ova se novela "avi posljedi0a a 4ovjekova raskida s prirodo - teDnja za aterijalni pro"i0i a1 napredak tehnike i privrede1 zna4i zapravo gu"itak izvorne ljudskosti1 prirodne sre?e i ljudske har onije - glavni lik svojo sud"ino pokazuje tu <azu prijelaza kada se hu anost i prirodnost negiraju i i e ideologije napretka otiv za svoju pripovijest )udeta je preuzeo iz narodnih pri4a i predaja = ,-./0 12)34,5467/8 4 )328/149,./ ()75),5467/8 '"rana jor&ovana i ri#a su realisti4ki napisane1 svi su likovi realni osi 'oraK !tajne slutnje i 3inale = prodor <antasti4nog i nadrealnog3 - <antastika prodire u pri4u o 'oru nizo agresivnih prizora koji raz"ijaju idili4nu sliku1 7denski vrt oko rijeke *lo4ni0e 2upravnikovo rtvo pseto s ispijeno krvlju1 u"ijena stoka po livada a1 zapaljeni stogovi sijena1 zatrovani "unari3 - 'orova eta or<oza javlja se kao posljedi0a egzisten0ijalnog stanja = 'or postaje vukodlak z"og nerealizirane lju"avi i izgu"ljenog Divotnog s isla1 ne oDe vie ostvariti se"e kao ljudsko "i?eK <antasti4na aterijaliza0ija tjesko"e1 straha1 duhovnog ne ira1 4eDnje za lju"avlju i razu ijevanje +a lirski na4in opisuje se lju"av 'ora1 sina upravitelja seoskog i anja1 pre a lijepoj vlastelinki >u. +o1 iako se vole1 z"og klasnih je razlika njihova lju"av osu;ena na propast i >u se zaru4uje s Arno . +akon s rti o0a 'or se postepeno pretvara u vukodlaka i no?u pravi tetu na vlastelinovu i anju. Holesna >u odlazi na lije4enje u >vi0arsku1 a 'or se sasvi povukodla4io i izgu"io sva ljudska o"iljeDja. VJEKOSLAV MAJER ivot pua - ani alisti4ki ro an o"javljen 19@:. - sastoji se od niza e;uso"no povezanih <eljtonisti4kih <rag enata te na"a0anih re<leksija - svijet je pro atran o4i a puDa koji je u glavi0i kelja dospio u grad - puDeva ispovijest1 u I0h-<or i1 si "oli4na je projek0ija Divotne situa0ije aloga 4ovjeka: osje?aj ne o?i1 krhkost i nezati?enost "i?a koje u odasvud prijete opasnosti - to je eta<ora ur"ane otu;enosti1 klaustro<o"ije1 raskinute veze s prirodo 1 si "olika grada koji je neprijatelj 4ovjeku - na stilsko planu o4ituje se teDnja pre a poetiza0iji niskog stila i depoetiza0iji visokog stila - prito se sluDi lokalni zg". idio o i govoro peri<erijskih arginala0a - <raza je leDerna1 po alo i djetinjasta1 ali ponekad i u znaku lirske eko?e i senti entalnih zanosa IVO ANDRI - njegovo pjesnitvo oDe o podijeliti u 2 <aze:

www.sajt.com.hr

1. -

()*) do 191:. pie inti nu liriku s do inantni osje?aje ne ira1 elankolije i hipersenzi"ilnosti koristi slo"odan stih ili pjes u u prozi pjes a a ove <aze pri"liDuje se ekspresioniz u i to diso0iranje lirskog su"jekta1 supstantiviza0ijo 1 psal i4ni tono 1 otivi a s rti i tijela1 te a a kao to su s rt1 sa o?a1 unutranja tragedija

2. ()*) - pie z"irke pjesa a C75 pontoE i C+e iriE Ex ponto 2191:3 - je knjiga pjesa a u prozi1 lirskih proza1 ispovjedno olitvenih zapisa1 kratkih pri4a i lir. edita0ija - podijeljena je u @ nenaslovljenja poglavlja - posljednji zapis naslovljen je C7pilogE i s nji z"irka i a 148 zapisa - naslov je preuzet od Fvidija1 ali ne postoji nikakav drugi snaDniji povezni otiv osi progonstva - za glavnu te u uzi a duevne senza0ije1 a sve aterijalno i konkretno isklju4uje iz djela - u prvo poglavlju lir. su"jekt raz ilja o svo Divotu1 u drugo i tre?e poglavlju raz ilja i o op?eljudski pro"le i a kao to su drutvo1 u jetnost ili priroda - prevladava jednostavan jezik1 du"oko proDivljavanje osje?aja1 a kod pjesa a u prozi <ilozo<i4nost isli - 'ilanja tvrdi da to nisu pjes e u prozi jer se odlikuju kronoloki nizanje otiva1 drugi s atraju da "i to ogli "iti pjesni4ki zapisi jer su te atski vezani uz auto"iogra<ski egzisten0ijalni pro"le 1 a )olar isli da je to vrsta "aroknog pla4a - prevladavaju raspoloDenja sa o?e1 elankolije1 "oli - lir. su"jekt poistovje?en je s pjesnikovi AA - zapisi su apelativno upu?eni 4itatelju1 traDe identi<ika0iju - pejsaD i a novosi "oli4ku <unk0iju1 dakle1 sluDi za izraDavanje unutarnjih stanja lir. su"jekta - z"irka je daleko liri4nija i har oni4nija od C75 pontaE - sastoji se od tri naslovljena dijela: Nemiri od vijeka1 Nemir dana i Bre&ovi - prvi i tre?i dio 4ine pjes e u prozi1 dok je drugi dio pjesni4ka lirska proza

Nemiri 219283

NOVELISTIKA V ut /lije 4erzeleza V ripovijetke I. V ripovijetke II. V ripovijetke III. - u rani pripovijetka a dopunjuju se realiza i psihologija1 o"jektivna i su"jektivna perspektiva1 kroni4arsko "iljeDenje vanjskih doga;aja s poetski do4aravanje irealnih stanja - te atski su us jerene na prolost Hosne i 4esto se te elje na lokalni predaja a i kronika a

18

www.sajt.com.hr

u sreditu su zani anja ljudi u suko"u sa svojo prirodno okolino i 4iji je Divot o"iljeDen sa o?o i porazo u kasniji pripovijetka a s anjuje se udio hu ora i arolikost prizora Andri? redu0ira <a"ularni sloj i sve izraDenije ponire u psihu likova u na4inu prikazivanja dolazi do polariza0ije iz e;u epskih kroni4arskih i psiholokih postupaka stvara novele kronike u koji a povezuje individualne sud"ine sa iri povijesni konteksto

orkan i vabica - radnja je s jetena u jednu od "osanskih kasa"a u trenutku kada u nju dolazi 0irkus koji diDe na noge sve stanovnike - najve?u paDnju izazvala je atraktivna plesa4i0a na Di0i - za gl. protagonista Andri? uzi a 4ovjeka sa sa og ljudskog dna1 4ovjeka koje u se svi izruguju i kojega svi zadirkuju = Workana - Workan postaje opsjednut plesa4i0o i upravo se zahvaljuju?i njoj izdiDe iz svog svakodnevnog svijetaK u nje u se javlja lju"av z"og koje za"oravlja sve oko se"e1 zapostavlja svoje uo"i4ajene poslove1 a isli su u dan i no? zaokupljene >va"i0o - no1 najgore je od svega to ga nitko ne shva?a oz"iljno1 svi se izruguju1 a on je toga svjestan - Workan je junak koji i a svoje teDnje i snove1 koji uzlije?e u svojoj ati sve do zvijezda1 da "i na kraju otro tresnuo o ze lju - iskoriten je kao si "ol sud"ine uzaludnih ljudskih atanja1 neostvarivih teDnji i Delja - Andri? tako Deli istaknuti kako svatko i a pravo na lju"av i oDe "iti zalju"ljen1 a koliko alen i a koliko u4en "io - nepo"itno i "ez su nje izdiDe se iznad svojih grani0a = kad ga pitaju to "i radio sa >va"i0o da ju do"ije na raspolaganje on odgovara I ore"it1 ne "ih nitaJ = tako se uzdiDe na najviu ogu?u visinu u ovoj pri4i Mustafa Maar - on je junak1 ali junak sa o dok u"ija = u trenu0i a kada se tre"a suo4iti sa sa i so"o pretvara se u ogro nu kukavi0u - 'usta<a najve?u "itku vodi sa svojo nesani0o i strapi od svake nove no?i 2stalno ga proganja san o silovani dje4a0i a s $ri a i on se u snu diDe da ih hvata1 ali uzalud ae ruka a jer je nejak i s ijean3 - kakav je u snu takav je i u javi = nejak i s ijean1 i du"oko u svojoj nutrini toga je i svjestan1 ali pred drugi a se karakterizira kao 'usta<a 'a;ar koji se odvalio od stijene pa u ne tre"a ni kruha ni sna - on je jedan od onih ljudi koji ne ogu podnijeti ja4e od se"e1 a jo anje sluati tu;e hvalisanje = iz tog razloga i u"ija svog suputnika A"dulsela Hega1 za kojeg neposredno prije u"ojstva konstatira da je kukavi0a i laDov1 a takvi lako u"ijaju to je re4eni0o vrlo jezgrovito opisao sa og se"e - njegov "eskrajni kukavi4luk Andri? dokraja u4vr?uje 'usta<ini straho dok putuje u o "oje?i se panjeva i sta"ala u rkloj no?i - skon4ava svoj Divot dolasko u )arajevo gdje pogi"a od ruke jednog 0igana kova4a koji ga je pogodio ko ado Deljeza u sljepoo4ni0u - 'usta<a si "olizira onu vrstu ljudi koji odaju privid snaDnog karaktera i koji isle da su sa i se"i dostatni1 koji "jesne od uke kada stvari iz i4u njihovoj kontroli1 a koji su zapravo najve?e kukavi0e koje hodaju po ovo svijetu

11

www.sajt.com.hr

SLAVKO KOLAR - 191L. o"javljuje 1. z"irku novela Nasmijane pripovijesti - do inantan je povrinski hu or1 do iniraju rije4u Iko pro isJ i I4ovjek "ez <iziono ijeJ - $olar kreira takav tip junaka koji ?e postati 0entralni njegovi literarni protagonisto u sljede?oj <azi njegova stvaralatva - u e;uratno razdo"lju pie dvije z". pripovijedaka: Ili jesmo 5 ili nismo i $i smo za pravicu - te atski o"uhva?aju hrv. selo i provin0ijuK opisuju alogra;ansku sredinu i njezine ljude - njegovi juna0i su poluinteligenti1 ali karijeristi s veliki ideja a1 laktai te ko pro iseri - ostaju u provin0ijskoj sredini gdje ?e se na?i u neposrednu dodiru s autohotni selja4ki ele enti a i ti e ?e najvie pokazati svoje karakterne oso"ine - u novela a uglavno povezuje alogra;ansko-provin0ijsku i seosku sredinu i ljude - prito neprestano iz jenjuje tragi4no s lirski i ko i4ni - te suprotnosti povezuje spe0i<i4ni hu oro 1 koji se prije svega ostvaruje kao hu or at os<ere - taj spe0i<i4ni hu or at os<ere $olar naj4e?e ostvaruje tako to okvirno 1 naj4e?e tragi4no otivu novele1 dade sadrDaj ne4ega s ijenog ili neo4ekivanog1 nelogi4nog - u posljednjoj stvarala4koj <azi $olar dolazi do "espotedne satire u knjiga a Natra& u na6talin 2194N3 i "lavno da je kapa na &lavi 2199N3. - to su pripovijesti iz gradskoga Divota tijeko II svjetskog rata MILAN BEGOVI Djela: z". pjesa a )nji&a Boccadoro dra e: $7rrha "0a 8alewska ustolov pred vratima 9rvatski Dio&enes Bez tre2e& novele:)vartet Dva bijela hljeba ro ani: Dunja u kov#e&u "i&a Bari2eva Be tre!e" - salonska dra a1 19@11 u @ 4ina - radi se o dra atiza0iji posljednjeg poglavlja ro ana C!iga Hari?evaE - radnja se odvija u jednoj no?i kraje velja4e 192N.g. u jednoj prostoriji ale "arokne katni0e na !ornje gradu - prostor dra e je !igin salon koji za 'arka sadrDi skup podataka o !igi = on vodi never"alnu ko unika0iju s ti prostoro 1 traDi znakove nevjere i detektivski analizira njezin Divotni prostor - naglaena okrenutost pred etno svijetu otkriva njegov odnos pre a !iginu tijelu = on polaDe pravo na posjedovanje njezina tijela - te eljna odredni0a dra e je antagoniza spolova = odnos ukoPDensko - u vrije e kada Hegovi? pie dra u popularan je psiholog Ftto /eininger koji tvrdi da su Dene a oralna i nelogi4na "i?a pa je ova dra a pole ika s ti teza a

12

www.sajt.com.hr

!iga se tijeko dra e osvjetava kao individuu = u"ojstvo se "rani od silovanja jer ne Deli "iti tijelo1 o"jekt od partnera traDi razu ijevanje i povjerenje koje ne do"iva to4ka o"rata je pis o !igina o0a koje 'arka navodi da povjeruje u !iginu odanost na !igu to pis o i a druk4ije djelovanaje = ona je uvrije;ena to 'arko vjeruje njezinu o0u1 a njoj ne na te elju pis a !iga postaje ponovno vrijedna u 'arkovi o4i a1 Deli s njo spavati1 ali ona to odlu4no od"ija jer shva?a da je 'arko poistovje?uje s pred eto

#i"a Bari!eva - 1948 - os radnje je !iga vjen4ana na "ojini0i s 'arko Hari?e - 'arko nestaje u ratno vrtlogu1 !iga 4eka njegov povratak1 Divi u strahu1 patnji i nadi i od"ija "rojne pros0e - idealizira svog 'arka1 Deljno o4ekuje ponovni susret1 a kad se on nakon : godina vrati !iga ga1 nakon sva;e1 u"ija jo istu no? - u sreditu analize je psihologija spolova1 <ilozo<ija ukog i Denskog prin0ipa1 razli4itosti u poi anju vjernosti1 duDnosti1 "raka i seksualnosti - prva knjiga C)eda prosa0aE sastoji se od seda portreta !iginih prosa0a 2>i e1 Rarko1 *ero3 - sve te pri4e pripovijeda !iga svojoj prijatelji0i1 ruskoj e igrantkinji Irini Aleksandrovnoj - sa a se !iga u ti pri4a a pojavljuje tek posredno1 a svaki prosa0 predo4uje svoj svijet - ti su likovi prikazani i kao si "oli odre;enog tipa ponaanja1 ali i kao projek0ije glavne junakinje1 dakle i kao njezin su"jektivni doDivljaj odre;enog 4ovjeka - sve su pri4e ispripovijedane kroz !igu1 osi sed e pri4e o *eri koja je dana u <or i autoportreta - druga knjiga C+a ratituE donosi "urna z"ivanja u ratno vrtlogu te odli4no o0rtane likove kapetana1 Didovskog dje4aka >loj ea te starog Hari?a i njegove prileDni0e *iroke - u djelu i a "rojnih internih i eksternih analepsi1 ijea se prolost i sadanjost - tek se u posljednje poglavlju vrije e pri4e i vrije e diskursa poklapaju $usto%ov pre& vratima - %+$ 192N.g. - tragiko edija u 9 slika 2prva i zadnja su realne1 ostale <ik0ije3 - dra ski svijet je sazdan od dva suprotstavljena dijela: onog iza i onog ispred vrata - sa stajalita "olesne djevoj4i0e1 terasa je su orno i pusto jesto u iranja1 a 0esta to se nazire kroz vrtnu ogradu za nju je put u Divot - Djevojka u z"ilji nikada ne odlazi s terase1 ali joj ) rt po o?u predstave u predstavi 2privi;enja3 o ogu?uje da stekne potpun uvid u Divot kakav "i oDda proDivjela s one strane vrata - ) rt se individuira u 18 likova: +eznana01 *ro<esor s veliki nao4ala a1 'essenger "oX1 +aj"olji prijatelj1 *oli0aja01 Apa1 GeDiser tragi4nih <il ova... - ) er je tvora01 a Djevij4ina svijest istodo"no i pozorni0a i gledatelj prikazanja u koje njezina teatarska egzisten0ija Agneza1 vo;ena ruko sveprisutnog redatelja1 ide kruDno stazo na kojoj je 4eka L postaja 2veranda vile1 "udoar1 odjeljak u spava?i so"a a e;unarodnoga vlaka1 apart an u alpsko hotelu1 "olesni4ka so"a1 salon kod !lu 4eve Dene1 ost u predgra;u3

1@

www.sajt.com.hr

prikazani postaja:

postaja a ) rt pridruDuje i nekoliko ver"alno predo4enih dijegeti4kih - Institut = gdje se <or irao djevoj4in karakter - )anatorij = gdje se uo4ila s "ole?u - !ro"lje - $azalite

Se u $azaliteYYY jer Hegovi?evo i aginarno pozorni0o vlada *irandellovski duh teatraliz a = I*rivi;enjeJ je kon0ipirano i tre"a "iti realizirano kao kazalina ili <il ska predstava u predstavi kojo ) rt nadokna;uje Djevoj0i "ioloki Divot to joj ga uzi a. *redstava e;uti nije puka opsjena1 ona je <or a te je kao takva vrednija i istinitija od Divota. Hegovi? ustvr;uje da se pravi Divot oDe iskusiti i spoznati sa o u IkinuJ 2+eznan4ev $ino iz 1. slike3 kao redatelj *rivi;enja1 ) rt ure;uje i odnose e;u likovi a = osvijete u Denu Agnezu stavlja iz e;u kon<or ista 2'uDa3 i individualista 2+eprisutnoga3 pose"nost je dra e u to e to se 'uD i +eprisutni Agnezin o"oDavatelj ne?e izravno su4eliti1 ) rt vjeto iz"jegava aranDirati njihov susret1 isto kao to iz"jegava urediti i Agnezin susret s +eprisutni razlog to e su 2 opre4na htijenja: a3 Djevojka ho?e Divot i sre?u "3 ) rt Deli Djevojku1 ali ne Deli ju na na4in silnika ve? suptilnog zavodnika1 Deli da ona u iranje doDivi kao svoj iz"or i akt kao naknadu za Divot koji joj oduzi a nudi joj ispunjenje najinti nijih Delja u *rivi;enju1 teatru1 snu no1 u toj je igri ) rt vara jer joj usa;uje Delju za nedostupni idealo i tako je prisiljava da se "a0a u zagrljaj nedostojnih lju"avnika sve dok se ne u ori te poDeli s irenje u s rti u trenutku kada se ta dva opre4na htijenja poklope dra a zavrava

'nji"a Bocca&oro - "o00adoro 6 zlatousta - z". pjesa a koju je o"javio 1988. pod ps. Zeres de la 'ajana - sadrDi sonete1 ter0ine1 sestine1 "alade i dr. pjesni4ke <or e na te u tjelesne lju"avi za arkizi0u (oe Ho00adoro1 utjelovljenje ladosti i ljepote - stari su za z"irku rekli da je to I"olesna lirikaJ1 a ladi su je istaknuli kao reprezentativno djelo hrv. oderne - erotski otivi i slo"odne lju"avne igre osnovna su pjesnikova opsesija - te eljna je oznaka njegove lirike gajenje kulta ljepote i lju"avi te izvanredni1 pro<injeni lirski artiza MILE BUDAK ("nji)te - ro an iz li4kog selja4kog Divota u 4 knjige - z"ivanja se1 dakle1 odvijaju u .i0i1 otprilike posljednjeg desetlje?a 19. st. pa do kraja 1. svj. rata - ro an je za iljen i sagra;en kao lana0 epizoda koje se e;uso"no povezuju glavno idejo - prati nekoliko genera0ija iz dviju o"itelji te njihovu nagonsku Delju da o4uvaju svoje ognjite1 lozu i kontinuitet zadruge

14

www.sajt.com.hr

0entralna idejna os ovog ro ana jest eta<ora ognjita i do a = ona odre;uje gotovo svaku pojedina4nu ak0iju1 to je opsesija svakoga lika likovi su o"likovani na te elju ele entarnih nagonskih slojeva: nji a vladaju strasti1 instinkti1 divlji nagon za sa oodrDanje pokreta4 radnje je HlaDi?1 povratnik iz A erike i gospodar i u?ne zadruge svi njegovi 4inovi proizlaze iz neukrotiva nagona zla1 Delje za osveto 1 prkoso 1 zadovoljenje putenih strasti i ure;enje svijeta po na4elu slo"odne volje po svo de oniz u1 "eskrupuloznosti i ani alno kultu snage podsje?a na ra4nu <iguru !ue Gigalina iz $osorova C*oDara strasti svoje eti4ke antipode HlaDi? i a u likovi a .ukana i Anere Anera je li4ka seoska heroina koja se 4isto?o ideala i oralno snago uzdiDe iznad sredine1 ali pada kao Drtva "or"e pri itivnih nagona i slijepe strasti na jednoj1 a uzvienog poi anja orala i duDnosti na drugoj strani ro an je napisan kao dra a = vie od 2P@ teksta zapre aju dijalozi likovi su o"iljeDeni snaDno e o0ionalno?u1 a odnosi se e;u nji a postupno zaotravaju i o"likuju snaDne dra ske kon<likte dijalog se osa ostaljuje1 preteDe nad nara0ijo i osnovno je sredstvo karakteriza0ije likova te a je uzeta iz neposredne stvarnosti1 a likovi su analizirani u neodvojivoj vezi s drutveno i prirodno sredino ro an je napisan tokavsko ikavi0o

MIROSLAV KRLE:A pjesni4ko 5/.);,./ <92,74=5;/ u se stvaralatvo dijeli na nekoliko razdo"lja:

1. GA+F GA(DFH.A7 - 191N-191L - 4ini est si <onija pisanih slo"odni stiho koji se suprotstavlja tradi0iji hrv. versi<ika0ije - karakterizira ih intenzivan doDivljaj prirode a pjesni4ki je jezik zasi?en pjesn. <igura a 2. GA,+A .IGI$A - 191:-1919 - o"uhva?a jesme I, II i III te z"irku Lirika - u nji a do iniraju otivi vezani za rat1 naglaen je so0ijalni angaD an - lirski su"jekt govori o se"i u 1. li0u - ta je lirika "liska pjesnitvu ekspresioniz a - nastajala je uglavno tijeko rata1 te atski je i stilskoor<oloki raznolika - prevladavaju te e s rti1 prolaznosti1 4ovjekova straha1 "oDanske pravde - ostala o"iljeDja: hiper"oli4na eta<orika1 slo"odan stih1 ko pozi0ijska skokovitost

19

www.sajt.com.hr

@. 19@8-te

- pie z". pjesa a )nji&e pjesama i jesme u tmini - svjedo4e o pro jeni poeti4kih nazora - lirski su"jekt naj4e?e je neoso"an1 a aktivnost u je preteDito pro atra4ka - jasno je izraDena so0ijalnokriti4ka di enzija pjesa a - do inira konzervativnija versi<ika0ija

jesme I = *ieta1 +aa ku?a1 *la eni vjetar1 Aesenja pjes a jesme II = Hadnja no?1 Brveni suton1 *redve4erje1 )tih jesme III = Gat1 $asno popodne1 *jes a naih dana jesme u tmini = podijeljene na vie te a: F "ijedi1 F vre enu i o s rti1 F snovi a1 predve4erje1 +ad otvoreni gro"ovi a1 Ganjavi otivi1 .irski otivi u prozi Sim6onije = *odnevna si <onija1 *an1 )uton1 +okturno1 )odo ski "akanal1 -li0a u jesenje jutro Ba%a&e $etrice 'erempu*a - prvi put o"javljene 19@N.1 u .ju"ljani 2@8 pjesa a31 a drugi put 194N. u (agre"u 2@4 pjes e3 - ve? su u naslovnoj sintag i dovedena u odnos dva disparatna poj a: poja HA.AD7 kao pjesni4ke vrste tuDnog sadrDaja i poja hu oristi4nog knjiD. lika *etri0e $ere puha - ti postupko $rleDa je najavio sa osvojan tip 'FD7G+7 HA.AD7 kojoj je u osnovi "aladeskna slika i vizija pore e?enog1 izo"li4enog svijeta - taj izokrenuti svijet predo4en je u autorskoj opti0i hu ora1 ironije1 sarkaz a1 paradoksa1 apsurda i groteske - tako je stvoren o"lik nove lirske vrste = A+,IHA.AD7 - u "alada a je rije4 o ljudskoj patnji1 stradanju1 stalnoj ugroDenosti1 so0ijalnoj in<eriornosti podre;enih1 a klju4ni protagonist djela je anoni an pu4ki kolektiv - *etri0a $ere puh - sredinji lik djela1 javlja se kao kaziva4 - kod nas je knjiDevno pro oviran u djelu varaDdinskog kajk. pis0a Aako"a .ovren4i?a 2I*etri0a $ere puh iliti 4ini i Divlenje 4loveka prokenogaJ3 - *etri0a je lik iz kajk. pu4kih legendi1 a preuzet je iz europske knjiDevne tradi0ije 2varijanta ,illa Filenpigela iz Bosterova ro ana3 - $ere puh u doslovno s islu rije4 zna4i 0rijeva1 dro"ina1 a u preneseno ozna4ava pu4kog za"avlja4a - *etri0a se direktno pojavljuje u uvodnoj "aladi I*etri0a i galDenjakiJ i u "aladi I$o endijaiJ - *etri0a je autorov alter ego = autor je sveprisutan u djelu 2u zavrnoj "aladi lanetarijom 4ak i dolazi na s0enu3 - to se ti4e jezika1 $rleDa stvara svoj vlastiti kajkavski idio koji je spoj dijakronije i sinkronije - )I+$GF+IAA: upoznaje kajkavtinu "ake ,erezije !ori4ane01 kajkavtinu iz njezinih olitvenika1 kajkavtina hrv. do o"rana - DIAA$GF+IAA: prou4avao stare kajkavske rje4nike 2pose"no Helosten4ev I!azophXla0iu J31 knjiDevna djela starih kajkavskih pisa0a1 dijalektoloke studije +eke "alade:
1

na stotu o"ljetni0u IDani0eJ

1N

www.sajt.com.hr

etrica i &al.enjaki Ni med cvetjem ni pravice )hevenhiller o medvednici % me&li Baba cmizdri pod &al&ama

E,294 $re&"ovor $o&ravskim motivima 'rste +e"e&u)!a - 19@@. - $rleDa "rani tezu da ljepota posjeduje eta<izi4ku di enziju - u jetnost povezuje sa 4ovjekovi straho od prolaznosti - pitanje u jetnosti i ljepote nije pitanje razu a i ozga - pisa0 nije propovjednik ideologije1 ve? talent - zagovara individualnost i originalnost - C*redgovorE oDe o podijeliti u 4 dijela: a3 odgovara na pitanje to je ljepota "3 raspravlja o so0ijalnoj literaturi 03 daje o0jene novijeg hrv. slikarstva i knjiDevnosti d3 pokazuje kako je %egedui? prakti4na pri jena teze o so0ijalnoj tenden0iji - hvali $ranj4evi?a1 $ova4i?a1 )tar4evi?a1 %egedui?a ,ija%ektiki antibarbarus - 19@9. - 0itira1 analizira i kritizira *ri0in tekstK govori o "analnosti *ri0inih ideja - ovaj je tekst doDivljen kao otvoreni izazov koji se radikalno osporava autoritet $*A i njezinih vode?ih intelektuala0a - zaotrio je podjelu na krleDijan0e i antikrleDijan0e e;u pripadni0i a lijevog pokreta 'njievnost &anas - govori da je "itna zada?a suvre ene knjiDevnosti svjedo4enje o z"ilji1 ali i dalje inzistira na vaDnosti u jetni4kog o"likovanja so0ijalnog angaD ana D1)>2 *GVI DGA')$I BI$.-) Le&enda, $ichelan&elo Buonarotti, )risto6or )olumbo, $askerata, )raljevo, /dam i (va - u prve tri dra e inzistira se na ras0ijepljenosti i dualitetu li4nosti = u I.egendiJ tako $rist raspravlja sa svojo sjeno koja je zapravo njegov potisnuti1 ovoze aljski AaK +epoznati u I'i0helangelu H.J je utjelovljena projek0ija unutarnjeg u jetnikova razdiranja1 dile a1 a isto tako je i s +epoznati u I$risto<oru $olu "uJ - u ove tri dra e rije4 je o izdvojeni 1 legendarni "i"lijski ili povijesni li4nosti a izjedani a su nja a - one se pro etejski "ore za svoja uvjerenja i ideale te doDivljavaju inti ne poraze - $rleDa integrira ele ente suvre ene avangardne dra e - te atsko-idejni sloj vezan je za velike povijesne pro0ese1 u jetni4ke projekte genijalnih u jetnika1 za si "oli4ku viziju hrv. krvave z"ilje i trau ati4ne povijesti - o"iljeDja: si ultaniza 1 vizualna dina ika s u"rzani kretanje glu a0a1 u4estale pro jene prostora1 prikazi kaoti4nih z"ivanja 2tu4njava1 pijan4evanje1 po"una go ile i sl.3

1L

www.sajt.com.hr

'ra%jevo - 191:. - jedno4inka - pripada tzv. ,F,A.+F' ,7A,G to je teatar koji se ne te elji sa o na dra skoj rije4i1 nego na jednakoj valjanosti i interak0iji svih s0enskih znakova 2gri ase1 geste1 i ika1 kosti i1 rekviziti...3 na pu"liku Deli djelovati ekspresivno1 Deli izazvati doja zna4ajke: sinkretiza 1 si ultanost z"ivanja1 asa kao lik1 ele ent kaosa 2o4ituje se kao e<ekt ,%7A,G-' '-+DI = 0ijeli svijet je kaos1 pozorni0aK Hog je redatelj1 dok su ljudi glu 0i1 arionete3 'ristofor 'o%umbo - 191:. - jedno4inka - u dra i dolazi do otvorenog suko"a dvaju opre4nih nazora o s islu Divota i ljudskog kretanja - kvantiteta ase1 u kojoj se gu"i pojedina01 suprotstavljena je isaonoj kvaliteti nad o?nog pojedin0a - ovaj odnos kvantitete i kvalitete "itan je dra ski pokreta4 radnje - $olu "o ustaje sa protiv svih na svo "rodu1 oni ga pri"ijaju na kriD1 a on vi4e da je sve laD to je dosegnuto i da se s isao ljudskog postojanja ostvaruje sa o u hodu naprijed - zato on Deli otputovati u +epovrat1 u apstrak0iju DG-!I DGA')$I BI$.-) - *GIA7.A(+7 DGA'7 "alicija, "ol&ota, %u#jak - u nji a se ijeaju veristi4ki1 ekspresionisti4ki i artisti4ki postup0i - te atiziraju ideoloka1 na0ionalna1 so0ijalna i kulturna previranja posljednjih dana Austro--garske #o%"ota - 1922. - pet 4inova - u dra i se radi o suko"u klasa: radni4ke i gra;anske klase - li0a nisu karakterno izra;ena i ne aju individualna o"iljeDja1 ona su dio ase - dvije su osnovne skupine sudionika dra e: a- 4lanovi od"ora arsenala i $saver b- radni0i na oklopnja4i Gepu"lika i glasovi iz go ile - istaknutiji likovi su *avle1 $ristijan i $saver uz koje povezana i HIH.IA)$A )I'HF.I$A !olgote1 a koji su i nosio0i glavnih te atskih tokova dra e - *avle1 kojeg $saver uspore;uje s $risto 1 u suko"u je s $ristijano 2izdaji0o Audo 3 - $saver u se"i vidi Ahasvera = nije htio po o?i *avlu kao ni Ahasver Isusu - hajka na *avla si "olizira vjekovje4nu hajku na $rista - u zavrno dijelu dra e dolazi do o"rata s dra e ase na dra u pojedin0a 2$ristijana3 = $ristijanov sin je "olestan1 dolazi Doktor1 koji je zapravo $ristijanovo drugo Aa1 njegova savjest koja ga optuDuje i sudi1 i zadavi $ristijanova sina

1:

www.sajt.com.hr

.ujak - 192@. - tri 4ina - glavni lik je suvre eni 4ovjek1 $rei ir %orvat1 koji je odre;en sa i so"o i svoji opsesija a i ne iri a1 ali i iluzija a - on postoji u posve odre;eno prostoru i vre enu i drutvu 2dakle1 psiholoka i drutvena karakteriza0ija3 - dra a sadrDi ele ente ekspresioniz a 2%orvatov san1 krik i iluzija izazvani suko"o "iveg i sadanjeg e<a +arodne sloge31 a pose"no ele ente naturaliz a 2%orvat sve vie tone u selja4ki naturaliza 1 nasilje i opakost3 ,G7WI DGA')$I BI$.-) "ospoda "lembajevi, : a&oniji, Leda - $rleDa prelazi s kvantitativne dra e na kvalitativnu dra u - to su dra e novog realiz a: zani anje za suvre ene psiholoke1 so0ijalne1 drutvene i oralne pro"le e po ak s ruralne na ur"anu s0enu uvodne dra ske s0ene djeluju poput nastavka prijanjih z"ivanja posljednji prizor nije otvoren1 ve? zatvoren to se postiDe otivo sa ou"ojstva1 u"ojstva ili rasula prikazanog svijeta u zapletu sudjeluju tri ili 4etiri individualizirana lika koji predstavljaju odre;eni diskurz 24esto suprotstavljen3 - ova je trilogija uvelike povezana s norveko dra o 2I"seno i )trind"ergo 3: naglaeni su psiholoki dijalozi1 suko" ukar0a i Dene je otar1 "rutalan1 iskonski1 z"ivanja su ograni4ena na o"itelj kao te eljnu drutvenu jedini0u - sve dijelove gle "ajevskog 0iklusa povezuje pra?enje Divota i rasapa jedne gra;anske o"itelji koje je uzrokovano drutveno-politi4ki i ekono ski previranji a #ospo&a #%embajevi - 192:. - tri 4ina - $rleDa uvodi niz likova koji reprezentiraju staleDe i pro<esije koje i aju o? u gra;ansko drutvu - nji a je suprotstavljen neuroti4ni intelektuala01 koji porijeklo pripada to svijetu 2.eone31 ali je zga;en nad njegovo a oralno?u i nehu ano?u - .eone je najindividualiziranije li0e dra e - kod njega se ne oDe predvidjeti kako ?e se ponaati u sljede?e trenu - razara ga pripadnost gle "ajevtini i rDnja pre a njoj - ta unutranja .eoneova "or"a ujedno je i glavni uzro4nik i pokreta4 svih suko"a u dra i - no1 .eone na kraju ipak pokazuje da je gle "ajevtinu sa o potiskivao u se"i1 ali je nije uspio unititi 2u"ija "aruni0u Bastelli3 - govor je individualiziran psiholoko otivirano?u li0a - prevladava agro ersko-patri0ijski rje4nik kr0at nje a4ki <raza a / a"oniji - 192:. - tri 4ina - troje protagonista 2.en"a0h1 .aura i $riDove03 19

www.sajt.com.hr

u dra i ne a ak0ije1 protagonisti ne djeluju1 ve? govore radnja se ne pokre?e tako to je izazvana vanjski 4i "eni0i a1 nego proizlazi iz inti nih suodnosa likova pokreta4 unutranje dina ike radnje je .en"a0hovo sa ou"ojstvo = on nije rtav1 Divi u svijesti .aure i $riDov0a1 u njihovu e;uodnosu u to trokutu $riDove0 je taj koji vu4e kon0e = on anipulira .en"a0ho i .auro 1 a nakon .en"a0hova sa ou"ojstva .aura shva?a kakav je $riDove0 vrhuna0 dra e je razgovor .aure i $riDov0a koji otvoreno priznaje svoju vezu s Iza"elo !eorgijevno te .aura shva?a da ne postoji vie nikakav izlaz za nju osi s rti 19@2. 4etiri 4ina likovi: $lan<ar1 Dena 'elita1 -r"an1 Aurel 2slikar31 Dena $lara1 .eda 2slikarski odel3 .eda je ljepoti0a iz gr4ke itologije1 4ijoj ljepoti nije uspio odoljeti niti sa (eus u dra i ne a suko"a e;u likovi a1 ne a glavnog lika1 pravih zapleta veliku vaDnost i a podtekst dra a je natopljena liriko nagle su pro jene raspoloDenja i ugo;aja likova z"og svega navedenog oDe o povu?i vezu s Sehovljevi dra a a razlika je jedino u to e to Sehov i a hu ani odnos do"ro?utnosti pre a svoji likovi a1 a $rleDa svoje likove ko entira satiri4ni pods jeho 1 nes iljeno ih razgoli?uje te pokazuje njihovu arionetsku narav

0e&a -

S7,VG,I DGA')$I BI$.-) = DGA')$7 #A+,A(IA7 /retej, ut u raj

SADR:AJI KRISTOFOR KOLUMBO (H1;)5,.) 1)<,/?49)@ 191A# Aedno4inka ("iva se na ad iralskoj la;i M)veta 'arijaM u no?i pred otkri?e +ovoga $opna. Flujna je no?1 veliko nevrije e i o4ajni ro"ovi proklinju Ad irala 2$risto<or $olu "o3 koji ih je uvalio u ovu plovid"u u +epoznato. Ad iralska <alanga pokuava ih urazu iti1 ali ro"ovi se osje?aju izigrani i prevareni veliki o"e?anji a o +ovoj (e lji pa se "une i otkazuju poslunost te traDe jednakost. Ad iral priznaje <alangi da ne vjeruje u (e lju i )tari svijet1 pa tako ni u panjolskog kralja1 kojega opisuje kao glupana. #alanga to o0jenjuje kao veleizdaju pa ga u4e i razapinju na jar"ol. -to svi?e i uo4ava se kopno na horizontu. )vi po ahnitaju od radosti1 a Ad iral se u zavrno onologu o"ra?a +arodu1 njegove rane se razdiru a po palu"i 0uri ad iralska krv. KRALJEVO (H1;)5,.) 1)<,/?49)@ 191A# Aedno4inka

28

www.sajt.com.hr

Gadnja se z"iva na $raljevsko saj u1 jedne no?i u kolovozu u predratno (agre"u. )ve je prepuno neo"uzdane vike. )va;aju se selja0i i gradska MgospodaMK sve je iz ijeano s viko esara1 ko"asi4ara1 kolportera i ostalih prodava4a. -skoro se radnja seli u kr4 u. ,a o piju no?ne da e 'argit i )tella. - kr4 u dolazi 'ada pa joj se pridruDuju. )aznaju da se u "ordelu o"jesio 4ovjek. Dolazi Aanez - rtva0 koji se o"jesio. Djevojke vrite od straha. *ojavljuje se i utopljnik >tije<. *oziva Aaneza da se vrate na 'irogoj prije izlaska sun0a1 ali on 4eka Anku u koju je zalju"ljen. Fna se pojavljuje sa svoji lju"avniko %erkuleso . Dok ovaj odlazi po pi?e1 Aanez dolazi do Anke i razgovara s njo . Fna ga tjera od se"e jer s rdi kao rtva0. $olo rtva0a s 'irogoja plee oko uDasnute Anke. Vizija se rasplinjuje kad se vrati %erkules. Anka pla4e u njegovo naru4ju1 a Aanez nasr?e na %erkulesa. Anka s %erkuleso odlazi1 a Aanez sa nastavlja piti dok s prvi pijetlovi a ne padne de<initivno rtav. Fdvoze ga rtva4ka kola. Fpet se plee kolo i dalje slavi $raljevo. VU'JAK (S);12>274.@ 192!# 'alogra;anski doga;aj u tri 4ina Dra a u tri 4ina s predigro i inter e0o *redigra se doga;a u redak0iji I+arodne slogeJ. Gazgovaraju suradni0i u novina a: *olugan1 eter >ipui?1 )trele0 i dr. Dolazi vijest da se u haustoru nalazi rtva01 a kasnije se ispostavi da je rije4 o veletrgov0u jaji a1 gospodinu 'aXeru. - redak0iju dolazi Venger-garkovi?1 "ivi urednik i osniva4 I+arodne slogeJ. )va;a se sa e<o tvrde?i da je oteo njegove novine. ,u je i $rei ir %orvat1 apsolvent <ilozo<ije i invalid1 ujedno i suradnik I+arodne slogeJ koji o"javljuje da ?e se preseliti na selo. *rvi 4in doga;a se usred jake zi e u selu Vu4jak1 u ku?i udovi0e seoskog u4itelja1 'arijane 'argeti?ke. ,u su i narednik *antelija Brnkovi?1 Auro1 stari %adrovi? 1 Dandar te A erikanka 7va1 "iva vlasni0a 0rna4kog "ordela u Bhi0agu. -dovi0a se nakon s rti supruga koji je poginuo u ratu "oji deloDa0ije1 ali ostali je tjee da je kao udovi0u palog ratnika ne s iju iz"a0iti. +a vrata lupa ranjeni %orvat koji je postavljen u Vu4jak za novog u4itelja. +a putu su ga napali i oro"ili pripadni0i (elenog kadera. +akon to previju ranjenika1 svi se spre aju za spavanje. - no?i %orvat i udovi0a razgovaraju = on ju tjei da ju ne?e iz"a0iti iz stana1 koji u sada1 kao u4itelju pripada. %orvat se sva;a s .uka4e 1 ,o erlino i star0e = pripadni0i a kolskoga od"ora koji ga optuDuju da je prodao kolska drva i ka< te traDe natrag kolsku i ovinu. (apravo ih je prodala udovi0a koju oni ne ogu podnijeti jer je u jednoj prostoriji kole otvorila tra<iku. $asnije se sva;aju %orvat i udovi0a. Fna tvrdi da nosi njegovo dijete1 dok on istovre eno lju"uje s 7vo . Iznenada se u selu pojavljuje 'arjanin uD .azar za kojega se vjerovalo da je poginuo. Sitavo selo se 4udi1 a on se vra?a prosvijetljen1 svi a govore?i o Hogu. ,re?i 4in doga;a se u 7vino do u. Fna se sva;a s ajko jer od zvrjanja njezinog vretena ne oDe sluati glaz"u pa joj vreteno "a0a u vatru. Dolazi %orvat koji joj se jada i pri4a joj o svo no?anje snu. - posljednje dijelu opisan je I"jeso u4noskndalozni san $rei ira %orvataJ: on sanja svoje vjen4anje s neko gospo;i0o iz djetinjstva koje po alo nalikuje kar ina a. 'e;u gosti a su i njegovi pokojni roditelji te 'arijana prerezanih Dila. )vi se sva;aju i vi4u jedni na druge. Dolazi 7va s "rodski karta a i poziva ga da zajedno otputuju u A eriku. Fna i a ukradene drago0jenosti iz 0rkve s koji a ?e u A eri0i kupiti <ar u. +o 'arijana ju je tuDila pa dolazi *antelija da je uhiti. 7va odlazi da se presvu4e1 ali se iznenada vra?a s pitolje i u"ija *anteliju koji ju je doao uhititi. Fna i %orvat odlaze u A eriku. GOLGOTA (1922# Dra a u pet 4inova )jena a Gi0h onda i #ortin"rasa

21

www.sajt.com.hr

- pivni0i1 u so"i ruskog zaro"ljenika Andreja1 sva;aju se 4lanovi arsenalskog od"ora *avle1 $ristijan1 $le ent1 *etar i Ivan. *avle optuDuje $ristijana da je njihovu na jeru da tunel i ost dignu u zrak izdao poli0iji i da ?e jo no?as os ori0a "iti strijeljana. Dolazi Andrej s vije?u da je dio ljudi ve? zaro"ljen te s papiro koji dokazuje da je poli0ija o to e "ila o"avijetena. Dakle1 e;u nji a se nalazi izdajnik. - vrije e kada se Andrej pojavljuje1 $ristijan neopaDen "jeDi. Drugi 4in doga;a se u no?i u ku?i arsenalskog radnika $savera. +jegova Dena 4uje su njive u ove te oli uDa da provjeri o 4e u se radi. - zada?ni0i svoga sina $saver pronalazi zada?u o Ahasveru2 i 4udi se to u koli daju dje0i takve te e. +a vrata lupa *avle kojega progoni konji0a. $saver u Deli otvoriti1 ali Dena to ne doputa 2situa0ija je vrlo sli4na "i"lijskoj: *avle u ulozi Isusa1 a $saver kao Ashaver3 pa *avla konji0a sustiDe i o"jesi na ljivu pred $saverovo ku?o . Gadni0i na poslu u 0arskoj oklopnja4i raspravlju o politi0i. ,u je i $saver koji sjedi kao izgu"ljen i "un0a o *avlu koji je pred njegovo ku?o o"jeen na ljivi. Gadni0i isle da je enuo pa e?u. Dolazi $ristijan koji poziva ljude na trajk1 ali tu je i Andrej koji ga optuDuje kao Audu i izdajnika koji ih je sve izdao. Aedni stanu na $ristijanovu1 a drugi na Andrejevu stranu1 nastaje tu4njava na kraju koje Andreja odvode vojni0i. +a gro"lju pokapaju u"ijene radnike arsenala. $saver prepri4ava svoju pri4u s *avlo koji ga je olio da ga spasi pred progonitelji a1 a on se to "ojao u4initi te optuDuje svih kao izdajnike nakon 4ega ga ostali zatuku. *ijani $ristijan se vra?a ku?i. Seka ga o4ajna Dena s "olesni sino . $ristijan ju tjera na spavanje i sa 4eka doktora koji konstatira da ?e dje4ak1 iako ne a nikakvih ko plika0ija - do jutra u rijeti. $ristijan traDi o"janjenje i doktor u saop?ava da je to z"og toga to je laDno prisegao na i e svojega djeteta da govori istinu kada je lagao 2u prvo e 4inu3 i u posljednja dva dana skrivio s rt tolikih svojih kolega. F4ajni $ristijan odjedno postaje i po"oDan1 iako to do tada nije "io1 ali doktor u 0rni rukavi0a a zadavi "olesno dijete1 dok $ristijan sve to sa o ne o?no gleda. Doktor odlazi1 a Dena se "udi1 i kada vidi to se dogodilo = glasno nari4e i lupa glavo o postelju.

GOSPODA GLEMBAJEVI Dra a u tri 4ina iz Divota jedne agra erske patri0ijske o"itelji Fdvija se jedne no?i1 kasnog ljeta 191@1 u ku?i i u?ne "ankarske o"itelji !le "aX. +akon sve4ane ve4ere u 4ast seda uspjenih poslovnih desetlje?a o"iteljske tvrtke I!le "X .tdJ1 odvija se niz dijaloga u koji a se karakteriziraju sudioni0i i uvode klju4ni dra ski otivi. - sreditu se nalazi odnos iz e;u .eona !le "aXa i njegova o0a Ignjata. Ignjat je e< tvrtke1 "ankar i industrijala01 a .eone je slikar1 nervozni eks0entrik koji se nakon jedanaest godina vra?a u o"iteljski do . .eonova ajka je prije jedanaest godina izvrila sa ou"ojstvo1 kao i njegov "rat Ivan i sestra Ali0e. +akon aj4ine s rti1 ota0 se oDenio svojo "e4ko lju"avni0o Bharlotto /ernerovo "aruni0o Bastelli1 koja je to iskoristila za put u visoko s drutvo i s kojo je do"io sina Flivera. Aedini prisan kontakt .eone te ve4eri uspostavlja s "aruni0o (Xg untoviz1 udovi0o svoga "rata1 koja je nakon Ivanove s rti ula u do inikanski sa ostan kao sestra Angelika. *rvi 4in zapo4inje njihovi dijalogo 2C'utno je sve to u na a1 draga oja Heatri0e1 nevjerojatno utno.E31 koja otvara te u njihova razgovora o odnosu ra0ionalnog i osjetilnog1 ali i navje?uje 4itav niz alih tajni koje se kriju iza <asade uspjenog poslovnog 0arstva. - konverza0iju ulazi i stari #a"ri0zX
2

*re a "i"lijskoj legendi Ahasver nije htio Isusu dati vode na njegovu kriDno prokleo na vje4no prokletstvo i lutanje.

putu do !olgote pa ga je Isus

22

www.sajt.com.hr

2Ignjatov "rati?31 ispovjednik "aruni0e Bastelli )l"er"randt i dr. *aul Alt an1 lije4nik. .eone neprestano podriva to"oDnju o"iteljsku idilu1 insistiraju?i da je njihovo "ogatstvo sti0ano na zlo4ini a i prevara a. *u"a1 ladi #a"ri0zX i pravni zastupnik tvrtke traDi ovlatenje za odgovor u ka panji koja protiv "aruni0e Bastelli vodi so0ijalisti4ki tisak jer je "aruni4ina ko4ija nesretni slu4aje us rtila L@-godinju proleterku Gupertovu s kojo je Divjela nevjen4ana Dena njezina pokojnog sina Aosipa = #anika. +akon s rti stare Gupertove1 #anika je u interesu tek ro;enog djeteta podigla odtetnu tuD"u protiv "aruni0e1 ali je sud od"io njezin zahtjev pa ona ve? nekoliko puta dolazi pred vrata !le "ajevih i oli za aterijalnu po o? kako "i kupila singeri0u i tako1 kao velja1 preDivjela. .eone joj kupuje singeri0u1 ali ona u e;uvre enu jo jedno dolazi na vrata !le "ajeva1 a kada je posluga opet od"ije1 penje se na tre?i kat njihove ku?e i sa sed o jese4ni djeteto u naru4ju1 "a0a na uli0u. F"itelj Deli .eonovu gestu iskoristiti kao 4in gle "ajevske do"rohotnosti1 ali on to od"ija. Drugi 4in z"iva se nepunih pola sata nakon provoga: .eone je odlu4io s jesta otputovati te se pakira. )il"er"randt ga oli da porekne njegove no?ne posjete "aruni0i koje je .eone aloprije spo enuo1 a stari !le "aX 4uo. *oto i ota0 ulazi u so"u1 dolazi do suko"a: .eone pred"a0uje o0u aj4ino sa ou"ojstvo i pokuava ga uvjeriti da je u "raku s "ludni0o 1 a kada ga ota0 udari1 priznaje u da je i on spavao s njo kao 28-godinjak. )taro !le "aXu je nato pozlilo i sruio se. ,re?i 4in doga;a se oko odra starog !le "aXa. .eone 0rta pokojnog o0a1 a ladi #a"ri0zX saznaje da je gle "ajevsko poslovno 0arstvo propalo. Haruni0a Bastelli pokuava se pri"liDiti .eoneu1 ali on je od"ija1 a ona shva?a da je i sa a <inan0ijski upropatena jer je !le "aX krivotvorio jeni0e i anipulirao nov0e s njezinih ra4una. .eone pak shva?a da je njegov suko" s o0e tipi4ni gle "ajevski kon<likt1 priznaje da se 0ijeloga Divota "ori protiv vlastite naravi1 pokuavaju?i po"ijediti !le "aXa u se"i. Dok traDi su?ut u Angelikinu drutvu1 "aruni0a ih vrije;a u napadu "ijesa te on pojuri za njo sa kara a u ru0i. Suju se tek rije4i jednoga sluge: C!ospon doktor zaklali su "aruni0uTE U AGONIJI 2%rvatska revija1 192:3 Dra a u tri 4ina *rvi 4in odvija se u kroja4koj radnji .aure .en"a0hove. +jezin uD1 "arun .en"a0h1 sklon ko0ki i alkoholu1 traDi od nje nova0 koji u .aura od"ija dati1 a on prijeti da ?e po4initi sa ou"ojstvo jer se o"vezao da ?e i ati nova0 do seda sati. Dolazi dr. Ivan $riDove01 a uskoro poto .en"a0h odlazi. $riDove0 i .aura razgovaraju. Fna ne vjeruje da su .en"a0hove prijetnje sa ou"ojstvo oz"iljne jer ti e prijeti ve? godina a. Dolazi 'adeleine *etrovna. .aura je poziva ve4eras k se"i1 ali uto se .en"a0h vra?a1 opet se sva;a s .auro 1 uzi a revolver i po4inja sa ou"ojstvo pu0avi si u tr"uh. $riDove0 i .aura razgovaraju. Dola je poli0ija. Fna ne skriva da je Deljela njegovu s rt1 ali ipak ga nije u"ila. *oli0ija odlazi1 a ona se nastavlja sva;ati s $riDov0e koji joj priznaje da je i ao lju"avni0e iako je .aura zalju"ljena u njega. Fna ga tjera1 odlazi u drugu so"u i 4uju se hi0i iz revolvera. V)149)75) ,;1=25.) ?1-8/8 647) 4 512B4 647 (?/<4,)7/ "0 4C 8/?47)#D - Daru sva;e s $riDov0e 1 .aura tele<onira </34E49,./> <14,5);- i izjavljuje da je ona u"ila .en"a0ha te poziva pristava da do;e kako "i pro ijenila iskaz $riDove0 nastoji uvjeriti pristava da je .aura suludu i neistinitu izjavu preko tele<ona dala u a<ektu. Sitavo vrije e njihovog razgovora .aura je nezainteresirana i pasivna. +a kraju ipak priznaje da nije u"ila .en"a0ha. *ristav odlazi1 a uskoro poto ora oti?i i $riDove0 jer ujutro i a su;enje. Ve? svi?e. .aura ostaje sa a i nare;uje sluDav0i M)1494 da1 ukoliko je traDe1 svi a kaDe da je otputovala. Suje se zvono na vrati a1 .aura ispaljuje dva hi0a u se"e. Doli su pogre"ni0i.

2@

www.sajt.com.hr

LEDA 2)a"rana djela1 19@2.3 $o edija jedne karnevalske no?i u 4etiri 4ina Gadnja se odvija jedna karnevalske no?i 1929. *rvi 4in doga;a se u salonu 'elite )zlouganove1 supruge veleindustrijal0a $lan<ara. - so"i se nalazi "akrorez pro<esora 2akade skog slikara3 Aurela koja prikazuje otiv .ede s .a"udo . 'elita razgovara s Flivero -r"ano . Fna Deli napustiti $lan<ara. Dolazi Aurel koji je u novina a pro4itao da je $lan<aru u rla ajka. *oto dolazi i $lan<ar koji se ljuti to ve4era jo nije gotova jer Duri na no?ni vlak da stigne na aj4in pogre". Dolazi do sva;e iz e;u 'elite i njega. $lan<ar odlazi na vlak. Drugi i tre?i 4in odvija se tijeko no?i kod Aurelovih: Aurel i -r"an pro atraju na0rte za "udu?u Aurelovu vilu i razgovaraju. ,u je i njegova supruga $lara zadu"ljena u svoje isli. Dolazi pis o od 'elite = ona oli Aurela da hitno do;e. Aurel odlazi1 iako su on i $lara planirali na ples. )ad je $lara ljuta i ne Deli vie nika o te pada u depresiju. Aurel se vra?a1 a $lara odlazi u krevet. -r"an i Aurel razgovaraju. Aurel saop?ava da je 'elita trudna te da Deli oDeniti svoj slikarski odel1 ladu djevojku .edu. (ove 'elitu no sluDavka saop?ava da je izala. - no?i uli0o prolaze 'elita i -r"an. -r"an ju je dopratio do stana. *ojavljuje se i $lara1 koja ipak nije otila u krevet kako je "ila rekla te otkriva 'eliti kako se Aurel na jerava oDeniti .edo . *ojavljuje se Aurel koji isli da se $lara otrovala te iz"ezu ljen i za"rinut juri uli0a a. $lara se za to vrije e sakrila i slua njihov razgovor. Aurel je o4ajan pa $lara iz njihovog razgovora zaklju4uje da ju ipak voli kad se toliko za"rinuo za nju isle?i da se otrovala. )vi odlaze do a. -r"an susre?e jednu no?nu da u koja u nudi svoje usluge. Fn odvra?a kako u je dosta lju"avi za ve4eras1 ali ipak ju poziva na viski.

R/>)74 %ra.ji otok, Tri kavaljera 6rajle $elanije, ovratak 3ilipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, 1astave $ovratak 1i%ipa 0atinovic a - 19@2. - ro an predstavlja varijantu ro ana o u jetniku i u jetnosti 2$[nstlerro an = poput AoX0ea1 'anna3 - sredinji otiv ro ana je potraga gl. lika za svoji identiteto - nakon 2@ godine iz"ivanja slikar #ilip vra?a se u rodni grad - dva su razloga njegova povratka: a- da1 u ponovno kontaktu sa zavi4aje i oDivljeni uspo ena a iz djetinjstva1 aku ulira novu Divotnu i u jetni4ku snagu b- da razrijei tajnu svojega porijekla

24

www.sajt.com.hr

prvi dio ro ana o"iljeDen je retrospek0ijo = #ilip se prisje?a davno za"oravljenih pred eta1 oDivljava trau ati4ne slike iz djetinjstva1 priziva prole doga;aje1 stanja i doj ove prijelo na to4ka u ro anu jest #ilipov susret s $Xrialeso podvojenost #ilipova karaktera dola je u ti partija a do punog izraDaja #ilip u $Xrialesu prepoznaje duhovnog dvojnika koji ?e razotkriti ta nu stranu njegove savjestiK on je ra4ni glas #ilipove su nje i podsvijesti duge i u4ne de"ate iz e;u #ilipa i $Xrialesa zapravo su slika #ilipova unutranjeg stanja: to je "or"a iz e;u dva pola jednoga Aa javlja se i lik <atalne Dene = Ho"o4ka = ona je puna du"okih strasti1 tajanstvena zavodni0a i ni <o anka 4iji je Divot ispunjen lju"avni a<era a1 u"ojstvi a1 "rakolo stvi a i kri inalo na #ilipa djeluje snago tajanstvene privla4nosti #ilip pre a njoj gaji proturje4ne osje?aje = svjestan je njezina "olesnog erosa1 no ona u nje u "udi Divotnu i u jetni4ku snagu u <inalu ro ana doga;aji se iz jenjuju <il sko "rzino = $Xrialesovo sa ou"ojstvo1 #ilipovo saznanje da u je .iepa0h ota01 Halo4anskijevo u"ojstvo Ho"o4ke sa kraj je neo4ekivan = prikazuje se slika krvave Ho"o4ke pregrizena grkljana i iro otvorenih o4iju najve?e novosti uvodi $rleDa na planu narativne tehnike velika je uloga unutarnjeg onologa koji 4esto prelazi u slo"odni neupravni govor u prikazivanju #ilipovih isli i psihi4kih reak0ija vaDnu ulogu i a tehnika aso0ija0ija = odre;eni vanjski poti0aj izaziva kod njega lepezu re inis0en0ija 2npr. rije4 I<rajleJ "udi uspo ene na prva erotska iskustva1 iz toga pak kre?e niz aso0ija0ija: likovna te a prijesnog Denskog tr"uha1 doga;aji u "ordelu1 glas koji u govori da njegova ajka lju"aka s kanoni0i a i "iskupi a1 itd.3

Na rubu pameti - 19@:. - tipi4an esejisti4ki ro an u ko e glavninu radnje 4ine raz iljanja1 analize i idejna previranja - jedini $rleDin ro an pisan u prvo li0u - sve to vidi o1 vidi o o4i a narativnog su"jekta = nei enovanog Doktora - sve je rezultat njegova sje?anja i njegovih su"jektivnih pro0jena - do svoje 92. godine Doktor je Divio jednoli4ni i dosadni Divoto prosje4noga gra;anina - no1 u jedno e je trenutku 2za vrije e "anketa u vinogradu generalnog direktora Do a?inskog3 sasvi spontano odlu4io da vie ne?e "iti o"i4na arioneta = dok se Do a?inski hvalio kako je za vrije e zelenog kadera u"io 4etiri seljaka1 Doktor je odlu4io da vie ne uti i ne kli a glavo = prigovorio je1 iznio optuD"u i tako pokrenuo protiv se"e lavinu spletaka1 insinua0ija i laDi - ro an retrospektivno prati posljedi0e tog eks0esa i tako hajka na 4ovjeka 2 otiv i u I!olgotiJ3 postaje sadrDajna os ro ana - Doktor sada igra novu Divotnu ulogu: ulogu skida4a aski i su0a koji podiDe optuDni0u protiv totalitariz a1 sa ovolje pojedin0a1 nasilja i laDi - vaDan je Doktorov susret s Valento Rgan0e zvani Vudriga - to je tipi4no krleDijanski lik 4ovjeka iz naroda koji svojo vitalno?u1 lu0idno?u i spontano?u kontrastira dekadentno intelektual0u

29

www.sajt.com.hr

kraj je dvos islen i otvoren = narativni kon<likt ostaje nerazrijeen = naavi se na iz aku snaga1 gl. se lik Deli alo rasteretiti i opustiti te otvara radio i ijenja kanale no1 u jesto s irenja1 zvu4ni signali iz etera sa o poja4avaju osje?aj izgu"ljenosti i nervoze N/;234,54.) $rleDin novelisti4ki opus o"i4no se dijeli na @ 0iklusa:

+rvatski bo" Mars - 194N. - to je antiratna novelisti4ka z"irka1 a sastoji se od L novela: a- Bitka kod Bistrice Lesne b- )raljevska u&arska domobranska novela c- Tri domobrana d- Baraka et Be e- Domobran ,ambrek 6- Smrt 3ranje )adavera &- 9rvatska rapsodija - te atski su vezane za 1. svj. rat - predstavljaju jedan od vrhuna0a hrv. pripovjedne knjiDevnosti z"og pri jene odernih na4ina pripovijedanja i do a?e hrv. te e - odigravaju se na sa oj "ojini0i ili pak u ratnoj pozadini - vrije e trajanje sredinje zgode uglavno je kratko: nekoliko inuta "itke 2IHitka kod Histri0e .esneJ31 par sati na vjeD"alitu 2I$raljevska ugarska do o"ranska novelaJ3 ili nekoliko dana u "olni0i 2IHaraka *et HeJ3 - to su odlo 0i Divotopisa ne4ije svijesti1 o"i4no njezini posljednji trenu0i = nakon toga slijedi odlazak na <rontu i s rt - likovi su pripadni0i istoga naroda1 iste drutvene skupine i nalaze se u isti okolnosti a = oni u iru za tu;e interese i pod tu;o zastavo - dakle1 u sreditu su pi4eve pozornosti hrv. do o"rani i njihovo apsurdno stradavanje - pripovjeda4 je autorski = s jeten je izvan svijeta to ga svoji pripovijedanje stvara1 ali je upu?en u sve njegove pojedinosti Baraka $et Be - jedina novela u do o"ranskoj skupini koja zapo4inje izravno karakteriza0ijo lika 2gro< 'a5i ilijan A5elrode31 a ne naznaka a "udu?e radnje - doga;aji se odvijaju u zatvoreno prostoru "olni0e koja je zapravo si "ol Austro-garske1 a Divot u njoj predstavlja odel stanja u drDavi - ova je novela pravi pri jer ostvarenja ekspresionisti4ke poetike = zna4enjske djelatne sastavni0e su kaoti4nost i grotesknost +FV7.7 'A.F!GA\A+)$F! $G-!A - nalaze se u z"ir0i Novele iz 194:.g. - tu spadaju sljede?e novele: 9odorlahomor %eliki %eliki me*tar sviju hulja $lada misa /lojza Ti#eka Smrt bludnice $arije ;vr#ak pod vodopadom

2N

www.sajt.com.hr

Smrt 3lorijana )ranj#eca Smrt Tome Bakrana Na samrti te atika je vezana za alogra;anski drutveni ilje glavni je lik o"i4no neuroti4ni1 so0ijalno nea<ir irani intelektuala0 opsjednut veliki ideja a i ideali a1 koje ne uspijeva realizirati1 tako da gu"itnitvo postaje osnovno te o to gu"itnitvo 4esto nalazi izraz u do inantno tonu pripovijedanja1 pa i u pojavi ele enata groteske vrlo su 4esto psihi4ki slo ovi likova ili njihova oralna posrnu?a vezani s otivo s rti grad i s rt su dvije 4vrste odredni0e izrazito ekspresionisti4koga porijekla te atiziraju se ru"na stanja1 rastrojene svijesti u provin0ijsko ozra4ju gdje se ladi neprestano suko"ljavaju sa stariji a1 a osjetljivi i pot4injeni teko nalaze snagu za po"unu

!.7'HAA7V)$I +FV7.I),IS$I BI$.-) - o"uhva?a 11 novela i proznih <rag enata - izlazi 1994. u knjizi I!le "ajeviJ - tijesno su povezane s dra a a gle ". 0iklusa - "ave se povije?u jedne o"itelji1 njezini "oga?enje i drutveno a<ir a0ijo te <inan0ijski i oralni slo o - ! "lembajevima, Dobrotvori, )ako je doktor "re&or prvi put u .ivotu susreo Ne#astivo&a, Sprovod u Teresienbur&u, : ma&li, Ivan )ri.ovec, Barunica Lenbachova, od maskom, )lan6ar na %aradijevu, Svadba veliko& .upana )lan6ara SUKOB NA KNJI:EVNOJ LJEVICI 192A F 19"2 - najraniju <azu suko"a karakterizira rivalstvo dviju politi4ko lijevo orijetiranih skupina pisa0a: nadrealista 2koji su uglavno grupiranu u H!3 i pisa0a so0ijalne literature 24lanova $*A3 - udarna godina suko"a je 19@@. kada $rleDa pie I*redgovor podravski otivi a $rste %egedui?aJ - u"rzo nakon toga so0ijalni pis0i iz $*A 2+ika 'ili4evi?1 Hranko %er ann1 \ilas1 $ardelj3 otro odgovaraju $rleDi i konstatiraju da $rleDa vie ne oDe "iti uzor so0ijalni pis0i a istovre eno1 $rleDa se suko"ljava i s desni0o koja sve vie skre?e u vode <aiz a 2.ju"o ir 'arakovi?3 - na $rleDinoj strani su Gisti?1 Hogdanov i Besare0 2koji 4ak daje ostavku na 4lanstvo u od"oru '% koja sve vie skre?e udesno3 - $rleDin esej IDijalekti4ki anti"ar"arusJ iz 19@9. zaotrava podjelu na krleDijan0e i antikrleDijan0e e;u pripadni0i a lijevog pokreta - kraj suko"a ozna4ava $rleDin govor 1992.g. na III. kongresu )aveza knjiDevnika Augoslavije kada on de<initivno raskida s poetiko so0ijalisti4kog realiz a SOCREALIZAM 1949 = 1992 so0ijalisti4ki realiza - <unk0ija knjiDevnosti je agita0ijska1 odgojna i so0ijalno-pedagoka - kon0ep0ija so0realiz a zahtijeva od u jetnika konkretno opisi0anje drutvene z"ilje i vrednovanje drutvenih pojava u skladu s potre"a a partije 2L

www.sajt.com.hr

u jetnost ora sluDiti odgoju o ladine te o"novi i izgradnji do ovine i zato ora "iti pristupa4na iri 4itateljski krugovi a - sa a sintag a zna4i da tre"a pisati literaturu koja ?e "iti realisti4ka po <or i1 a so0ijalisti4ka po sadrDaju - knjiDevnost se ne s ije "aviti drutveno kritiko 1 inti isti4ki preokupa0ija a1 su"jektivni vi;enji a i tragi4ni osje?aji a = ne s ije "jeDati u prostore <antasti4nog i ira0ionalnog - 1992. ozna4uje kraj nasilne ideologiza0ije1 a jasan znak drutvenih pro jena i prodor novog duha i senzi"iliteta "it ?e 4asopis $rugovi AUGUST CESAREC 2areva kra%jevna - 1929. jesto radnje je istraDni zatvor u (agre"u - vrije e radnje o"uhva?a anje od 24 sata = od predzorja do ve4eri istoga dana - ogro na koli4ina z"ivanja zgusnuta je i raspore;ena na svega nekoliko likova zatvorenika 4ije su sud"ine isprepletene1 a e;uso"ni odnosi sloDeni - likovi su o0rtani suptilni psiholoki nijansiranje 1 a "rojne analepse o ogu?uju uvid u pretpovijest zatvorskih doga;anja - oso"ito su uspjeli portreti spletkara Gaule1 politikanta *ajzla i sla"i?a 'utav0a - u liku atentatora Aurii?a nije teko uo4iti glasnogovornika Besar4evih politi4kih teza - ro an i a auto"iogra<sku podlogu = Besare0 je i sa odleDao u itrovi4ko zatvoru z"og sudjelovanja u atentatu na 0ara Buvaja 1912. g. - ro an snaDno aludira i re<erira na konkretne prilike pa ga se oDe 4itati i kao ro an s klju4e : svako e liku i prikazanoj situa0iji ogli "i se na?i stvarni1 historijski ekvivalenti - na kraju ro ana revolu0ionar Aurii?1 uz "ugarenje pogre"nog ara1 4eka dolazak novog Sovjeka - djelo i a snaDnih strani0a i odli4nih zapaDanja1 ali ga gui ver"aliza 1 predugi dijalozi1 te ne"riga za <or u i stil 3%atni m%a&i! - 192:. - ro an se "avi ta ni strana a hrv. drutva - o"itelj ) u; si "olizira onaj poslijeratni gra zivi sloj ljudi ogrezao u opa4ina a1 kra;i1 zlo4ini a i oralnoj "eskrupuloznosti - to je dehu anizirani svijet = okrutan1 zao i vulgaran - tradi0ionalni oralni poredak potpuno je uniten1 a njegovo jesto zauzi a ideologija zla koju u ro anu zastupa zlatni ladi? *ankra0 - *ankra0 je poli0ijski dounik1 0inik1 prevarant1 ravnoduan pre a zlu1 hedonist - on je tipi4an izdanak "olesnog drutva i prvi pravi negativni junak hrv. proze - kri inalna djela o"avlja gotovo ehani4ki1 "ez ikakvih popratnik osje?aja - on je do a?a ina4i0a Dostojevskijeva GogoDina iz ro ana IIdiotJ - svi su likovi o0rtani ta ni "oja a = svi su divlji1 "ezo"zirni1 se"i4ni i e;uso"no povezani kri inalni djeli a - jedini donekle pozitivan lik jest kapetan Hrati? - u prikazu ra4ne i vulgarne sredine1 u portretiranju likova s dna Divota i prikazu njihovih niskih strasti i poroka1 Besare0 je sljed"enik naturalisti4ke doktrine i prakse - ovaj ro an je1 uz $rleDin I+a ru"u pa etiJ1 literarno najsnaDniji prikaz oralne strukture e;uratnoga hrv. drutva +FV7.I),I$A

2:

www.sajt.com.hr

u ranoj novelisti0i pod utje0aje je ekspresionisti4kog stvaranja u toj <azi isklju4ivo traDi i pro atra pozitivne junake1 revolu0ionare1 traDe?i kroz njihove sud"ine rjeenja vlastitih dile a1 spajaju?i na taj na4in 2auto"iogra<ski liko Ilije $orena3 konkretne 4injeni0e sa si "oli a onoga to priDeljkuje od 1929. g. sve se vie priklanja realisti4koj kon0ep0iji knjiDevnosti1 a z"og estosije4anjske diktature pri"jegava alegorijsko o"liku pisanja1 tj. sa o prividno "ijegu u prolost sud"ine alih junaka iz alogra;anske sredine podvrgava so0iopsiholokoj analizi e;u novela a iz tog razdo"lja Tonkina jedina ljubav spada e;u najuspjelija njegova djela i predstavlja zaokret u te atiku o ali ljudi a1 karakteristi4nu za @8te godine

UTILITARNI REALIZAM odel utilitarnog realiz a proizaao je iz pokreta so0ijalne literature1 zna ajnog za tridesete godine1 a koji su vodili lijevo orijentirani intelektual0i propagiraju i naelo pri arne drutvene uloge knjievnosti - oni su toj knjievnosti na etnuli o"vezu da se "avi so0ijalno te atiko 1da uoava i o"rauje so0ijalne pro"le e i pridonosi njihovu rjeavanju - prito su zane arili u jetniku1 knjievnu stranu o"rade so0ijalne te atike s atrajui dovoljni da ta knjievnost iskazuje progresivne drutvene tenden0ije - jo se naziva i oderni o"jektiviza - najznaajniji autori: Antun Honi<ai )tjepan 'ihali +ovak )i i Danko Angjelovi - orijentiraju se pre a ro anu jer su u nje u ogli najjasnije izraziti svoje na jere - oni ro an pretvaraju u nesenti entalni instru ent so0ijalne analize1 kritike I klasne "or"e - drutvena <unk0ija knjievnosti izrazito je naglaena - u sreditu su zani anja razliiti o"li0i drutvenoga ivota: odnosi u o"itelji1 u kolektivu1 na radu1 eu stalei a ili politiki grupa0ija a AVANGARDA <ran0. avant-garde = predstraDa - poja koji se nastoje o"uhvatiti knjiD. pokreti i prav0i s po4etka 28.st. 2ekspres.1 <uturiza 1 dadaiza i dr.3 - poja se kod nas udo a?io zahvaljuju?i #lakeru koji je uveo poja stilska <or a0ija avangarde - karakteristike: V teDnja pre a posve opre4ni ideali a V ruDno postaje sastavni dio poj a antiljepote V presturkturiranje Danrovskog sustava V pole i4an ton pre a tradi0iji V zane arivanje kategorija vre ena i prostora V poetika nesklada1 gr4a i otpora - prvi avangardni 4asopis je I$okotJ -lderika Donadinija 2191N.3 - prete4a avangarde je A. *. $a ov - iako djeluje u razdo"lju oderne1 njegova poetika je ve? uvelike poetika avangardisti4kog osporavanja svih zate4enih vrijednosti i nor i

29

www.sajt.com.hr

u njegovoj z"ir0i I*sovkaJ uo4ava o: raskid s tradi0ijo 1 otklon od zate4enih o"lika knjiDevnog iljenja i produk0ije1 ideal antiljepote1 poetika koja Deli iz"risati grani0e iz e;u Divota i u jetnosti

OD 1952. DO DANAS
KRUGOVAI 1952 1960 narataj pisaca roenih izmeu 1920. i 1932. koji se okupljaju oko asopisa Kru o!i" #19$2%19$&' njiho!u poetiku naj(olje izraa!a krilatica ure)nika *latka +a!letia Neka bude ivost a,irmiraju )uh tolerancije- pra!o na razliku i !lastiti izraz

@8

www.sajt.com.hr

knjie!nost postaje prostorom traenja- kreacije- eksperimenata- potra e za no!im estetskim uporitima karakteristina je i kozmopolitska orijentacija . /K pono!no se ukljuuje u europske literarne tijeko!e #pre!o)e se 0orca- 1liot- +oun)- *. 2ool,...' pre!la)a!a osjeaj )uho!no zaje)nit!a- opre)ijeljenost za autonomiju i slo(o)u umj. st!aranja te a,irmacija pluralistiko koncepta knjie!nosti

+314567 - pjesnit!o ini la!ninu knjie!ne pro)ukcije - kru o!ai raski)aju s poezijom )rut!ene estra)e- a itacije i socijalno an amana - njiho!u poeziju karakterizira irenje tematskih prostora- o(no!a artizma te eksperimentiranja na ,ormalnom planu - pjesniki se o!or ot!ara s!ako)ne!ici - u poeziju pro)ire kolok!ijalni jezik- slan - meta,orika i sim(olika se intelektualiziraju- )ok je emocionalnost kontrolirana - racionalnost- analitinost i intelektualna kontemplacija postupno potiskuju poeziju srca i sentimenta - poezija se )epatetizira i )emisti,icira - s!e !ie )olazi )o izraaja s!ijest o jeziku kao ra)i!nom materijalu pjesme +jesnici8 9ikola :ilie!i- ;la!ko :ihali- 6osip +upai- *esna +arun- 6ure Katelan*latko +a!leti- 5!an ;lamni % u Kru o!ima o(ja!ljuju i stariji pjesnici8 <je!i- =esari- >op- ?a)ijano!i- Krklec +@347 - u prozi pre!la)a!aju ratna tematika- su!remena ur(ana tematika- tematika )jetinjst!a- ruralna tematika - a,irmirali su no!i tip kratke prie po uzoru na ameriku short%storA" za koju je karakteristino unoenje ,ilmsko )ijalo a- su(jekti!ne !izure- stilizirane siro!osti- iz(je a!anje meta,orike- kolok!ijalni ra)ski jezik i sintaksa - s!e se !ie )jela temelji na introspekciji i psiholokom poniranju u karaktere l. liko!a - sre)ite interesa pomie se na osamljeno poje)inca- najee intelektualca- na nje o!e etike )ileme- sumnje- komplekse i misaone preokupacije +isci8 +etar >e e)in- 5!an @aos- *la)an Besnica- *jekosla! Kale(- 7ntun >oljan@anko :arinko!i B@7:7 - )ramska pro)ukcija zaostaje za pjesnit!om i prozom - najznaajnici )ramatiari su @anko :arinko!i i :arijan :atko!i- )ok je na kazalinim )askama jo u!ijek najiz!oeniji Krlea RAZLOGOVCI 1961 1969 oni su )ru a poslijeratna eneracija hr!. pisaca okupljaju se oko asopisa @azlo "- a rije je o piscima roenima izmeu 193C. i 19C1. .

@1

www.sajt.com.hr

+314567 - i oni preteno piu poeziju koju karakterizira pluralizam pjesnikih koncepcija - okreu se pojmo!nom pjesnit!u - njiho!a je poezija nekomunikati!na- hermetina i zasiena ,ilozo,skim leksikom i metajezikom - u njoj je akcent na intelektualnoj spoznaji - est je o(lik pjesme u prozi #Bra oje!i- 4i)i- :rkonji' - ja!ljaju se i primjeri ra,ike i !izualne lirike #*la)o!i- Koli(a' - raspon tematskih interesa je !elik . o) pro(lematizacije e zistencijalnih i etikih situacija- para)oksalnosti s!ijeta- rasapa st!arnosti- iskust!a (eznaa i praznine pa )o okrenutosti !anjskim i!otnim mani,estacijama- pre)metnostipo!ijesnoj z(ilji i ur(anom i!otu - neki se pjesnici istiu i na laenom s!ijeu o jeziku i smjelim ,ormalnim eksperimentiranjem #:rkonji- :aroe!i' - i )alje se nje uje ar onska poezija s ur(anom tematikom #:aj)ak- :ajeti' +@347 - skromno je zastupljena - istiu se ost!arenja 4!onimira :aj)aka i :ilana :iria - ipak- hr!atska proza ez)esetih o)ina (iljei izrazito !isoke estetske )omete- a za njih su se po(rinuli pripa)nici starijih narataja8 >e e)in- :arinko!i- @aos;. 9o!ak- >oljan- Krlea 4asta!e" - prozu o!o a !remena karakterizira razno!rsnost tematskih i stilskih oznaka - moe se zamijetiti s!e !ea zaokupljenost psiholo ijom su!remeno o!jeka #najee intelektualca'- nje o!im etikim )ilemama te pro(lemima su!remene ci!ilizacije #npr. i!ot u ra)u- osamljenost- otuenost' - sre)inji lik najee je u(itnik- iskorijenjen o!jek- o)(aen o) sre)ine i )rut!a - ,a(ula u tim )jelima )o(i!a )ru orazre)nu !anost- a u pr!om je planu psiholoka analiza i intelektualna me)itacija - ez)esetih se poinje o(liko!ati i no!i tip proze . jeans proza B@7:7 - )ramska knjie!nost u znaku je kritike kulta linosti- propiti!anja pro(lema !lasti- represi!nosti sistema te o)nosa izmeu poje)inca i )o me - ja!ljaju se i )ru aiji autorski pristupi8 D ne!er(alni teatar #@. 5!i' D poetski teatar #*. +arun' D teatar apsur)a #5!ica 5!anec' PROZA U TRAPERICAMA - poinje se o(liko!ati ez)esetih o)ina - kao pre)loak posluio je roman Lovac u itu 6eromea B. ;alin era - 6eans prozu karakterizira sre)inji lik (unto!no mla)ia #koji je najee i pripo!je)a'- ra)sko ,rajera i mar inalca koji se ne uklapa u )rut!enu sre)inu i #malo' raansku kulturu- ne o oituje snanu pripa)nost manjoj )rut!enoj skupini % klapi % s kojom )ijeli s!e- o) s!jetonazora i i)eala- )o kulture i ar ona #jezika ulice' la!ni lik i nje o!a klapa nainom i!ota i tipom ponaanja ospora!aju tra)icionalne )rut!ene i kulturne norme

@2

www.sajt.com.hr

oni a,irmiraju s!oju kulturu #zasno!anu na ,ilmu- stripu i rock laz(i'- s!oj nain o)ije!anja #jeans je za njih i s!oje!rsni s!jetonazor' i s!oj jezik #slan ' pripo!ije)anje je u jeans prozi nepretenciozno- neusiljeno- komunikati!nolieno s!ako intelektualizma zametke o!ak!u proznom mo)elu nalazimo !e u ranim romanima 7ntuna >oljana #Izdajice- Kratki izlet'- ali zlatno )o(a jeans proze su se)am)esete o)ine ka)a nastaju romani 4!onimira :aj)aka # Kui, stari moj- 19E0F Stari deki- 19E$'- 7lojza :ajetia #angi off gottoffF 19E0' i 5!ana ;lamni a # !olja "olovica #rabrosti- 19E2'.

FANTASTIARI - Granimir Bonat ih nazi!a i (or eso!cima" - ja!ljaju se poetkom E0%ih - ra)i se o skupini pisaca roenih izmeu 19C$. i 19$0. . +a!ao +a!lii Horan ?ri(uson ;tjepan Iui Bu(ra!ko 6elai Guimski *eljko Gar(ieri ... - poticaje nalaze ko) Gor esa- Ka,ke- +oea- Ho olja- =al!ina- Gul ako!a - o)riu se iluzije st!arnosti- slikanja )rut!ene sre)ine i psiholoko portretiranja - nje uju s!ojst!eni )rut!eni eskapizam i pos!e se okreu literarnoj ,antastici - tematiziraju iracionalno i (izarno- kreiraju paralelne s!jeto!e- (a!e se okultnim- spiritualnim i paralo inim- a upotre(lja!aju- rotesku- hiper(olu i (o atu sim(oliku - u poetku su nje o!ali u la!nom anr no!ele- a kasnije su se okuali i u romanu s ,antastinom tematikom - zaslu a ,antastiara je to su s!ratili panju na sam umjetniki tekst- na znako!itost- na jezik kao pre)met i na nje o!u sposo(nost )a st!ara ,ikcionalnu iluziju ENSKO PISMO - ekspan)ira u 1uropi 19J&. . - ene pro(lematiziraju i)iolo eme patrijarhalne kulture- o)nos prema mukom spolu i nje o!oj moi- !lastiti poloaj u )rut!u i o(itelji - )olazi )o otklona o) !elikih tema- a a,irmira se pri!atnost- analiza o)nosa mukarac%ena- enska seksualnost- enska psiholo ijaK - o)like .p. su8 su(jekti!nost ispo!je)nost s!ijest o ro)u sinkretizam anro!a autore,erencijalnost asocijati!nost ,ra mentarnost prepletanje ,ikcije i ,akcijeK u /r!8 5rena *rkljan- ;la!enka Brakuli- Bu(ra!ka < rei- 5rena 0uki- 9e)a :iran)a Glae!i @@

www.sajt.com.hr

JURE KATELAN - uz *. +arun utemeljitelj poratno pjesniko mo)ernizma - ja!lja se 19C0. z(. pjesama $rveni konj - nje o!a su tematska usmjerenja crpljena iz )rut!enih akti!nosti - )ominantna je tema rata- no- rata kao anti(itka . z(o to a je razumlji!o Katelano!o zazi!anje arhetipskih elemenata )jetinjst!a kao sim(ola !italizmarasta- mla)osti - tema lju(a!i sh!aena je u trostrukom aspektu8 kao lju(a! prema )ra ojprema )omo!ini i kao kozmika lju(a! - ja!lja se i tema slo(o)e koja je komplementarna temi rata i )omolju(lja - Katelano!a poezija zanimlji!a je i po stilskim oso(inama8 upotre(lja!a iskust!o usmeno a pjesnit!a- ra(i iskust!a i meuratno hr!. pjesnit!a - u kasnijim z(irkama !iti ili ne i %alo kamena i "uno snova pro(lematizira meta,iziku- st!arnost i san- a to je s!e upotpunjeno pre)ajama- po!. z(i!anjima- sre)ozemnim krajolikom- kozmo onijskim ,i urama - u z(irci &ivlje oko jo !ie arhemitolo izira praelemente zemlje i !atre- s!jetla i tame- a arhemitolo izira i jezik raznim (ajalicama i zaklinjanjima - autor je i poeme 'ifusari u kojoj je tema rata tj. smrti !iena kao e zistencijalni i ontoloki horizont - 19E&. )o(i!a Horano!u na ra)u za knjie!nost 7ntolo ijske pjesme8 Konjanik- ?!ra!a koja se ne pre)aje- Konjic (ez konjanika6a)iko!ka kamena- ;!jetli u tmini- ;an u kamenu VESNA PARUN - ja!lja se 19CE. z(irkom (ore i vi#ori u kojoj- s je)ne strane- pre!la)a!a ra)ost i!ljenja- )jetinjst!o- mla)ost i lju(a!- a s )ru e strane- rat- stra)anje i smrt - u tom je procjepu smjeten +aruniin lirski su(jekt - no- njezin lirski su(jekt nije kru o!aki #o)n. a)hezirani'- !e se ost!aruje u pannaturizmu . okrenut je iz!anjskom- realizira se i ispunja!a u priro)nom (itku - tema lju(a!i u punoj se mjeri rasc!ala u z(irkama $rna maslina- )o"stvo- 'i i nikad i *usti da ot"oinem - u =rnoj maslini" !raa se kate oriji intimnosti- unutarnjosti - za razliku o) pannaturizma iz pr!e z(irke- o!)je je rije o ,eministikom pismu u kojemu je lirski su(jekt utemeljen u s!ijetu i s!ijesti zrele ene- ali strate ijom tjelesno a- a ne platoniko a i)eala - erotska pozicija iz pr!e z(irke sa)a je zamijenjena kranskim marijanskim etosom #nese(ino ensko- materinsko rt!o!anje' - lirski su(jekt se nije uspio ispuniti u zaje)nit!u s Bru im - lju(a!ni se manjak projicira u !olju o(jekta )a se konstituira kao su(jekt- pri emu se inicijalni su(jekt s!jesno rt!uje nosei na se(i teret neplo)nosti i u(itka - u njezinoj poeziji pre!la)a!a i jak )oi!ljaj priro)e pa su tako z(irke +idrama vjerna i Koralj vra,en moru pra!e himne moru - je)na o) !rhunaca njezine poezije jest knji a -kleti dad - o) pjesnikih o(lika naj!ie ju je zaokupio o(lik soneta . napisala je J sonetnih !ijenaca i !ie o) $00 soneta - njezina je poezija sretan susret tra)icije i mo)erno izriaja

@4

www.sajt.com.hr

u njoj ima jeke r. i sla!enske mitolo ije te (i(l. lirike ;taro a za!jeta takoer nalazimo o)jeke *i)ria- Kamo!a- ;u)ete- <je!ia i ?a)ijano!ia- a pozornost su joj pri!laili i ,ranc. na)realisti 7pollinaire i 0autreamont te srp. na)realisti 3. Ba!io i @. +etro!i osim poezije pisala je i (asne humoristino - po!ijesno i polit. sa)raja- a o(ja!ila je i preko 19 knji a za )jecu

7ntolo ijske pjesme8 ?i koja ima ne!inije ruke- Gala)a pre!areno c!ijea- :ati o!jeko!a- Bom na cesti- <snuli mla)i- 3t!orena !rata SLAVKO MIHALI - kru o!a koji je mo)a najjasnije i naj)u(lje opje!ao straho!e- osamljenost i na)e s!oje eneracije - ja!io se 19$C. knjiicom Komorna muzika koja sa)ri 12 pjesama- ali oto!o s!e imaju antolo ijsku !rije)nost - u njoj se pre)sta!io kao re,leksi!an pjesnik izrazito e zistencijalistike inspiracije la!ne teme nje o!e poezije su o!jeko!a u roenost- strah- tjesko(a(ezizlaznost- osjeaj praznine- pustoi i nemoi - po tome :ihali je mo)eran nasta!lja Kranje!ie!a pesimizma i potpune )eziluzije - su(jekt :ihalie!ih pjesama je osamljen i u roen o!jek- suoen sa i!otom kao trajnim izazo!om i neprestanom opasnou - on strplji!o i )ostojanst!eno po)nosi nesreu i poraz pret!ara u !lastitu po(je)u . u tome i jest nje o!a !eliina - nje o! lirski su(jekt nije nezainteresirani promatra- ne o akti!ni su)ionik u z(i!anjima . s!e to se z(i!a sa o!jekom u su!remenom s!ijetu- z(i!a se i u njemu samom - u kasnijem pjesnikom raz!oju #z(. *osljednja veera- *o#vala "raznom de"u- 'i#e lomae' s!e se !ie okree i!otnoj konkretnosti- s!ako)ne!ici i malim lju)ima - :ihalie!o je pjesnit!o komunikati!no- lieno eksperimentiranjaF !elika je panja pos!eena ,ormi i pjesnikom jezikuF izriaj mu je esto kolok!ijalan- a asocijati!ni ritam pri(lia!a se o!ornom jeziku 7ntolo ijske pjesme8 :ajstore- u asi s!ijeu- :etamor,oza- Bi!lji kesten- Io!jek koji je o)luio- +roljee (ez namjere JOSIP PUPAI - 19$$. o(ja!ljuje pr!e z(irke8 Kie "jevaju na jablanima i %ladi,i - u njima pre!la)a!a spontana- )jeaka- nai!na koncepcija s!ijeta - moti!e crpi iz za!iajno a pejsaa- a pjesme su po!ezane i s :ajkom :ar aritom i (u articama - lirski su(jekt nalazi se u poziciji i)enti,iciranoj s kolekti!nim su(jektom - prijelom se )o o)io 19J$. z(irkom -stolienje u kojoj pre!la)a!a )rukija slika s!ijeta i )rukije iskust!o to a s!ijeta - kolekti!ni su(jekt potpuno se rasuo - z(irka je !izualno raena simetrimo- slino >imie!im +reo(raenjima- a po)ijeljena je u $ ciklusa #/o)oae- +o)ruje ro(lja- +oela je s!eanost?!oja )ua uti i o!ori- :imoho) po(onosti . u za)nja 2 ciklusa pre!la)a!aju lju(a!ne pjesme' @9

www.sajt.com.hr

u poslje)njoj z(irci %oj kri svejedno gori !raa se moti!ima )jetinjst!a i za!iaja te ,ormalno pra!ilnijem ustroju nekih pjesama opre)jeljuje se za estetiku ,unkciju knjie!nosti #suprotsta!ljanje )i matizmu socrealistike meto)e' 0jepota rijei je za nje a cilj kojem pjesnik mora teiti . ukljuuje ,ormalnu stilizaciju i smisao rijei :no e +upaie!e pjesme pot!ruju kako je nje o! i!otni put (io o)reen iznutra #o(iteljske tra e)ije- kr!ne !eze- tjesko(a !lastita (itka- zauenost pre) !elianst!om priro)e' < ranim pjesmama ne osjea se(e kao osamljenu je)inku- (io je samo je)an o) aktera u )rami koju je proi!lja!ao i s!e se za nje a )o aalo u zaje)nit!u sa s!ojim (linjima ili s poja!ama i prizorima u krajoliku Kasnije pjesme o)likuje z usnutost i o)mjerenost izraza- slike su t!r)eizra!nije- umjesto pje!anja tei se kazi!anjuF o!jeko!a po)!ojenost izmeu s!jetla i tame- oaja i na)e- Lsmrti i liaM- kao konstante je)ino ostaju zemlja i lju(a!

IVAN SLAMNIG - pr!e je pjesme o(ja!io u Kru o!ima 19$2. o)ine- a zatim slije)e )!ije z(irke 19$J. .leja "oslije sveanosti i /dron - (itna s!ojst!a nje o!e poetike po)razumije!aju ra!nopra!nost pjesnikih poticaja )olazili oni iz s!ijeta knjie!nosti ili z(ilje #z(ilja i postojea knjie!nost pre)loak su na kojem nastaje no!i pjesniki tekst' - poslije preteito upotre(lja!ano slo(o)no stiha !raa se !ezanom stihu - opisuje )o aaje iz s!ako)ne!no i!ota- naiz le) (analne pro(leme- (i(lijskepo!ijesne i knjie!ne teme - esto ra(i ur(ani slan - inaice strano jezika- )ijalekte ili po reno napisane rijei prila oene rimi - koristi i pokretaku )osjetku- pjesniku naraciju - ;lamni re)e,inira hr!. poeziju i zainje no!u ramatikalnost te o)nos prema ,onijskoj i prostornoj or anizaciji pjesme - autor je i z(irki8 9aronska siesta- 0im(- 7nalecta #koja sa)ri nje o!e rane teksto!e'- Bronta- @elati!no naopako 7ntolo ijske pjesme8 <(ili su a ci lama- Gar(ara- 1!anelisti- Bjetetu sam )oo neka)K !"#$%#$&'#()*"+'# . ;lamni o! opus kritiari zo!u Lcitatnim idiolektomM su!remeno hr!. pjesnit!a- a ;lamni a Lliriarem "arafrazeMF pona!ljanjemno ostrukost- isprepletenost- preosmilja!anje

,+*-) .+*+/!0) 1%)2%+'#! 1. hr!. postmo)ernistiki roman o(ja!ljen 19E2. . - tematizira se pro(lem su)(ine romana kao knjie!no o(lika i lju)ske su)(ine kao rae lju)sko kazi!anja - roman zapoinje okupljanjem stare kolske klape i izletom u Gresto!je la!ni junak i narator romana je Nlaks - njemu 7nita- )je!ojka s kojom je imao a!anturu- )aje na itanje )ijelo!e romana iji je autor njezina tetka :atil)a

@N

www.sajt.com.hr

ona u!lai Nlaksa u suptilnu i ru koja tre(a pokazati kako lju)ska su)(ina postaje raom romaneskne naracije i kako se literaturom mo u o(a!iti i iz!anliterarne za)ae - Nlaks postaje akterom u tetkinoj umetnutoj prii- spoznaje )a se prometnuo u ulo u o(jekta u ,a(uli kojoj je je)ini cilj lju(a!no za!oenje - ka) o) onetne )a mu tetka alje i,rirane poruke o)a(ire razuman uzmak iz hipotetike z(ilje teksta u spasonosnu i!otnu z(ilju i prih!aa mjesto pro,esora te o)lazi u okolicu 4a re(a - ;lamni u o)nos la!no junaka i stare spisateljice slui za izraa!anje o)nosa umjetnosti i moi- knjie!nosti i z(ilje - )!a sloja romana simuliraju z(ilju i ,ikciju- a stilskim sre)st!ima tra)icijsko pripo!ije)anja i mo)erne naracije pris!ajaju reprezentiranje suko(a tra)icije i su!remenosti 93*101 4(irke8 Ne"rijatelj *ovratnik s %jeseca - pisane su u pr!om licu - )o( kazi!aa u la!nom prati pie!u )o( - moe se primijetiti napetost izmeu s!ijeta )jece i s!ijeta o)raslih te izmeu poje)inca i okoline - zanimanje za )jeje !ienje st!ari slae se s lu)ikom komponentom u pripo!ije)anju - u s!im no!elama s!ojst!ena je izuzetna i(lji!ost stila- (o atst!o asocijacija i !jetina o(liko!anja ,a(ule - najznaajnije no!ele8 *ria o (vjezdani, (afrkavanje 0rane, No, na brodu, Neustanovljeno umorstvo PRIA O ZVJEZDANI S"uta se veer nad zbog rata zamraeni grad1 *ri"ovijeda besciljno #oda ulicama i susre,e "rijateljicu (vjezdanu koja je "otitena1 Susre,u jo 2eljka i %akija te idu na ku#anu rakiju1 (vjezdana im "ria razlog svoje "otitenosti3 trebala bi dobiti odtetu jer je jo "rije rata izgubila oca1 %e4utim, to je zbog ratni# ne"rilika do sada bilo nemogu,e1 /na je "riku"ljala svu "otrebnu dokumentaciju, ali odtete nije bilo, iako su je drugi dobili1 /nda joj je "ortir u %inistarstvu rekao da ,e odtetu sigurno dobiti ako se "oda efu komisije1 (vjezdana je zgroena tom nemoralnom "onudom1 *rijatelji je savjetuju to da radi1 /na je i"ak odluila da se ne "oda tom ovjeku kako bi dobila odtetu1 5edan od "rijatelja nudi joj "osao ilustratorice u "rojektu njegova oca s 6I!(7om koji izra4uje djeje slikovnice1 &rugi 8"ri"ovijeda9 odluuje kako ,e o ovome na"isati "ri"ovijest, da bi svi mogli doznati za to to joj se dogodilo i barem u mislima "ljunuti na gada koji joj je "onudio tako neto1 *rijatelj joj izjavljuje ljubav1 !lii se redarstveni sat i svi se razilaze ku,ama1 5edan od nji# odlazi sa (vjezdanom3 :I tako je *ria o (vjezdani sretno svrila1 Kako sam mo,an ja, koji mogu davati sretne svretke1; u o!oj no!eli (itna je tematsko%sa)rajna osno!a . suko( s (irokracijom- koji je sa)ran ne samo u tematskom- ne o i u stlistikom sloju no!ele pripo!je)a u pra!ilu nije pre)sta!nik intelektualnih i jasno o)reenih s!jetonazorskih kate orija . ak je u naj!ie sluaje!a i )ezi)eolo iziranprem)a se s i)eolo ijama ne suko(lja!a re)o!no se opire (ilo kak!om prih!aanju )o mi ili i)eolo ija kao cjelo!itih susta!a @L

www.sajt.com.hr

u s!ojim iskazima on nije ,ilozo,ian- iako je esto sklon rezoniranju koje je naoko je)nosta!no i nai!no z(o to a je nje o!a sintaksa je)nosta!na- a jezik kliejiziran i orijentiran na isticanje pre)metno s!ijeta maso!ne kulture i ra)ske ci!ilizacije s!jestan s!o a pripo!ije)anja kao mo)eliranja z(ilje- naoko se poi ra!ajui )o aajima i liko!ima- zapra!o je )u(oko s!jestan s!oje pozicije )emijur a st!oreno s!ijeta- kao to to ini za!rnom reenicom +rie o 4!jez)ani8 OKako sam sretan ja- koji mo u )a!ati sretne za!retke.O

:5/705P . ;07:95H :ihali je pre)sta!nik ono tipa pjesnit!a u kojemu je akcent na semantikom planu- )akle na planu sa)raja- )ok je ;lamni pre)!o)nik one pjesnike orijentacije koja je ponajprije usmjerena na priro)u jezika i pro(lematiziranje jezino iskust!a. VLA3AN 3ESNICA 93*105;?5K7 - no!elistiki opus o(uh!aa 32 no!ele o(ja!ljene u etiri z(irke - te no!ele moemo po)ijeliti na )!ije la!ne rupe8 R$4!+")*"$ "+/$*$ !ezane su uz ruralnu sre)inu )almatinsko%primorsko a kraja i nje o!a zalea #/ko, !unarevac, /d jutra do mraka, Konac dana, 111 ' pre!la)a!a tra)icionalni- realistini mo)el pripo!je)no o(liko!anja u sre)itu je antitetika napetost na liniji seloQ ra) u pr!om planu je poje)inac i nje o!a su)(ina posrije)i su sas!im (analni )o aaji- ali s razmjerno !elikim poslje)icama u i!otu poje)inca #st!aranje (ure u ai !o)e omiljen mu je literarni e,ekt' o!e no!ele zah!aaju o!jeka u kriznoj situaciji kroz koju se su)(inski ocrta!a nje o! i!otni poloaj P'!1+*+5&+67$8!#)#!/"$ "+/$*$ no!ele esejistiko%me)itati!no karaktera u kojima je u sre)itu intelektualna analiza- promiljanje- esejiziranje i sloenije psiholoko portretiranje # *ravda, *osjeta, *ria o fratru sa zelenom bradom, 111 ' koristi se mo)ernim tehnikama pripo!ije)anja . introspekcijom- esejizmom i solilok!ijem liko!i i z(i!anja u pra!ilu nisu konkretno situirani pripo!je)aa postupno zamjenjuje psiholo i esejist- a ra)nju misao i kontemplacija (itna je i)eja- ,ilozo,ija- s!e je po)reeno misaonoj projekciji no!ela +ra!)a" je npr. posluila kao ilustracija teze o relati!nosti pra!)eistine i kriterija u procjeni lju)skih postupaka

% u nje o!im no!elama nema moraliziranja % zaplet nika)a ne !o)i u sentimentalni ,inale i happA en) % pre!la)a!aju pesimistini tono!i i pri ueni tra izam % esta je poja!a )eziluzije % Besniin o!jek je izoliran- usamljen poje)inac % nje o!e omiljene teme . osamljenost- otuenje- tjesko(a- slo(o)a iz(ora- smrtapsur)- para)oks- istina- sluajnost . korespon)iraju s e zistencijalnom literaturom

@:

www.sajt.com.hr

Proljea Ivana Galeba - 19$E. - roman . esej - u romanu su u aritu8 iskuenja )uha- razmiljanja- intimna ra)oznalostpro(lem oso(no pamenja - Besnica je ot!orio prostor za tz!. unutarnju romanesknost8 za sa)raje s!ijesti la!no lika- psiholoke reakcije- poje)inosti osjeaja - tako se u romanu o(likuje kontinuiran esejistiko%)iskurzi!an slije)8 misaoni su(jekt ne )jeluje- ne o razmilja- pa samo to nje o!o razmiljanje postaje ra)nja - Hale( ne i!i realno !rijeme- !e prolost utiskuje u sa)anjost - umjesto !anjsko kontinuiteta i sukcesije na lasak je na statinimatemporalnim kate orijama- na su(jekti!nom )oi!ljaju !remena - u romanu moemo o!oriti o esejiziranoj naraciji . ne)ostatak pra!ih )o aaja i )inamikih moti!a na)omjeten je intelektualnom tenzijom)inamikom sjeanja i misaono procesa - Hale( i misli esejistiki . za nje o!u je akti!nost (itan sam proces- kontinuitet miljenja- a ne nje o! krajnji iskaz - je)nako !rije)i i za Besniina misaono su(jekta8 i on esejizira z(o zanimlji!osti samo esejistiko procesa - 5!an Hale( je umjetnik koji pie s!oj i!otopis pa na !ie mjesta razmilja o umjetnosti- literaturi- mo)ernom romanu - u romanu je rije o so,isticiranoj samos!jesnoj naraciji8 poetika romana o(likuje se upra!o jezikom romana - roman uzima sama se(e za pre)met analize - za roman je karakteristina i personalna monoperspekti!a - cijelo )jelo prikazuje )inamiku je)ne s!ijesti . s!e se !i)i Hale(o!im oimas!e se !re)nuje nje o!im iskust!om - s!e )ru e liko!e upoznajemo preko Hale(a- a s!aki prostor postoji samo kao element nje o!a sjeanja i opaanja - Hale( je i su(jekt i o(jekt )jela - ko) pripo!je)no su(jekta )olazi )o )upliranja8 imamo 6a koje pria o prolom !remenu- e!ocira i preputa se asocijacijama i 6a koje ispripo!ije)ano i )oi!ljeno hla)no racionalizira- ususta!ljuje- lo iki po!ezuje i komentira - je)no 6a je Hale(%junak prie- akter s!ih z(i!anjaF )ru o 6a je Hale(%rezoneresejist- analitik koji secira !lastitu )uu i sjeanjem eli po(ije)iti prolaznost EGZISTENCIJALISTIKA PROZA - ja!lja se pr!ih poratnih o)ina- a naj!ei uzori su Bostoje!ski i e zistencijalistika ,ilozo,ija i literatura - e zistencijalistiki roman zaokupljen je analitikom postojanja- o!jeko!om moralnom i )uho!nom )ramom la!ne teme8 pro(lem o!jeka pre) licem !jenosti- #(e'smisao lju)ske e zistencije- tra ika lju)ske osamljenosti- nemo unost komunikacije s !anjskim s!ijetom- oso(na i )rut!ena otuenost- pro(lem an amana i o) o!ornosti - liko!i su otueni- apatini- nesretni- optereeni osjeajima kri!nje- kajanjastraha i tjesko(e- iskljueni iz s!ijeta - oni su )rut!eni autsaj)eri- antiheroji opsje)nuti unutarnjom prazninomrinjom sa!jesti- moralnim )!oj(ama- pro(lemom samorealizacije i iz(ora

@9

www.sajt.com.hr

u sre)itu su nji o!i promjenji!i unutarnji )oi!ljaji- su esti!ni osjeaji kriznih situacija- preo(raz(e psihikih stanja- )inamika misli- plo)ni nemir na razini narati!ne tehnike oslanja se na mo)ernistiku para)i mu8 re)ukcionizam- )e,a(ularizaciju- psihoanalizu- asocijati!nost- unutarnji monolo liko!i su ilustracije o)reenih i)ejnih sta!o!a ili njiho!e su)(ine oprimjeruju o)reene ,ilozo,ske spoznaje esto izra!no izlau ,ilozo,ske sta!o!e i teze- poneka) i s!ojst!enim )iskurzom e zistencijalistike ,ilozo,ije e z. roman se najee realizirao u nekoliko karakteristinih strukturnih tipo!a8 romanu%i)eja- ale orijskom romanu i romanu%eseju pre)sta!nici8 +etar >e e)in- *la)an Besnica- ;lo(o)an 9o!ak- 7ntun >oljanKrsto >poljar

ANTUN OLJAN Izdajice - 19J1. - sastoji se o) osam relati!no samostalnih pria po!ezanih istim pripo!je)aemliko!ima- situacijama i prostorno%!remenskim o)nosima - posta!lja se pitanje je li posrije)i uok!irena no!elistika z(irka ili roman . roman je jer su prie u je)inst!enoj cjelini - liko!i #Ge(a- Puk- :o or- ?anja- Hra(e' su pripa)nici ratne eneracije- a pre)!oeni su naratorom +etrom Bo(rosla!om :o oro!iem - neka) su s!i (ili lano!i iste klape- a sa)a su i!otni statisti8 nesretne s!ijesti(je unci o) )rut!eno kon,ormizma i z(ilje - (oje se rizika- nesi urni su- puni pre)rasu)a i trauma- nesposo(ni za prila o)(u i nalaenje s!o mjesta u )rut!u - ne (jee samo o) se(e- ne o i o) )rut!enih kon!encija- o(!eza i o) o!ornosti - spoznaju )a su premla)i za umiranje- a prestari za neke no!e poetke - i!otni im je prostor s!e tjenji- !olje je s!e manje- cilj im u!ijek ostaje neuh!atlji! - osjeaju se poput izopenika i (eskunika - )jelo je pisano u 1. licu mn. . narator u!ijek o!ori u ime klape kojoj je pripa)ao- on je lasno o!ornik s!oje eneracije - no!o u /K je koncepcija naratora8 nje o!o je !i)no polje o ranieno- ne zna s!e i o!ori samo o onome to to trenutka proi!lja!a - na stilskoj razini uoa!amo kolok!ijalnu sintaksu- saetost- stiliziranu siro!ost i leernost - o!aj roman naja!ljuje mo)el proze u trapericama Kratki izlet - 19J$. - roman o!ori o puto!anju skupine mla)ih lju)i #po!jesniara umjetnostiarheolo a i no!inara' po istarskim cestama - izlet je moti!iran upozna!anjem sa starim sre)njo!jeko!nim ,reskama- no jasno je )a je autor tim puto!anjem htio )ati no!i prilo u portretiranju s!oje eneracije - u romanu nije !aan cilj puto!anja- !e sam proces kretanja

48

www.sajt.com.hr

to tra anje za neim neo)reenim )jeluje poput sna i zapra!o je projekcija e zistencijalne strepnje i neuh!atlji!osti lju)ske e zistencije krajnji isho) pustolo!ine nije nimalo ohra(rujui8 kretanje se zapra!o o)!ija u zaaranom kru u- pitanja o smislu ostaju (ez o) o!ora- a na kraju putaQi!ota eka nas nita!ilo izletnike pre)!o)i za onetni @oko- neo(ina i pro(lematian ,i ura !oe on je i sam )ezorijentiran- z(unjen- nesnalalji! i pos!e nesposo(an za osmiljenu akciju (u)ui )a ne zna ni puta ni cilja puto!anja- @oko utjelo!ljuje eneracijsku nesi urnost- (ezna)nost- malo)unost- o)sust!o s!ijesti no- upra!o nje o!a ,i ura unosi u roman i mo unost )a se )jelo proita i kao politiku ale oriju ot!ara se pro(lem su!remeno totalitarizma- samoz!anih !oa i )ema o apo!ijesne misije socijalizma i smisla kretanja lije!im putom

RANKO MARINKOVI C ,aze u knji. st!aralat!u8 a' pre)ratna8 knji a teksto!a L+rozeM u kojoj je o(ja!ljena pre)ratna )rama L7l(atrosM (' pr!a poratna8 z(. no!ela L@ukeM- )rama LHlorijaM c' )ru a poratna8 LKiklopM- z(. no!ela LKarne!alM- !o)!ilj L+olitea ili 5nspektoro!e spletkeM )' trea poratna8 roman L4aje)nika kupkaM- )rama L+ustinjaM- roman ,u a L9e!er moreM G*+%!-) - mirakul u J slika o(ja!ljen 19$$. . - je)na o) pose(nosti )rame je sam naslo! . to je zapra!o oso(no ime- je)an poje)inac nasuprot kolekti!u pretho)no raz)o(lja #o!u promjenu nalazimo i u :atko!ie!u L/erakluM i Krleinu L7retejuM' - )rama s!oju pose(nost iskazuje i enerikom o)re)nicom . ona je mirakulsre)njo!jeko!ni anr koji pripo!ije)a o muenikom i!otu i smrti primjerenih krana - muenica je troimeno (ie8 sestra :a )alena . Hlorija Nleche . 6a o)a Kozlo!i - kao sestra :a )alena 6a o)a na se(e na!lai ruho i o(iljeja Bje!ice- a kao Hlorija ruho i o(iljeje 7mazonke - ona je muenica jer je i )on 6ere i otac )ue!no- a na kraju i tjelesno unita!aju jer je ele po)re)iti institucijama to )jeluju kroz njih #s je)ne strane nalazi se crk!a- )ok je s )ru e strane cirkus' - )on 6ere eli 6a o)u preo(liko!ati u sa!renu imitaciju kipa Go oro)ice- a otac u sa!reno iz!e)en !ratolomni let lju)sko tijela s trapeza na trapez - to rezultira 6a o)inom smru #pa)a s trapeza' - muenici sa)a postaju Kozlo!i koji plae na) tijelom s!oje keri i )on 6ere koji je (io zalju(ljen u 6a o)u - je)ino u)o u o!om mirakulu je lju(a! koja se raz!ija izmeu Hlorije i )on 6ere i koja (i im mo la spasiti i!ot )a su je na !rijeme priznali - o!a )rama )akle pro(lematizira suko( poje)nica- koji u)i za slo(o)om i oso(nom sreom- sa institucijama to a sputa!aju

41

www.sajt.com.hr

K!&*+. - roman- 19J$. - tematizira tjesko(nu atmos,eru u z (. (oemskom miljeu uoi na)olaska rata - ra)nja se o)!ija u la!nom u ka!anama #Baj)am- < o)an kuti' i na ulici- a pre!la)a!aju roteskni prizori- situacijski o(rati- skan)ali- promjene raspoloenja - oz(iljno postaje humorno- tra ino sla)unja!o . to je =haplino! postupak Lsmijeh na) apsur)omM - ,a(ula sa)ri realistiki i mitoloko%sim(oliki sloj - u sre)itu realistiko sloja je e zistencijalna )rama kazalino kritiara :elkiora ?resia koji panino eli iz(jei no!aenje - u la!nom se potuca po ka!anama i ulicama- razmilja o !lastitoj su)(ini i s!je)oi o pro!ali (ar(arst!a i no!o a kani(alizma - roman ,unkcionira u analo iji s r. mitom i /omero!om 3)isejom . :elkior je su!remena inaica 3)iseja- *i!ijana pre)sta!lja ironinu ne aciju !jerne +enelope- a je)nooki )o! +oli,em sim(ol je na)olazee ratne opasnosti - lju)o)erski moti! pro!lai se kao lajtmoti! kroz roman- i to kroz :elkioro!e opsesije i kroz zamiljenu umetnutu )ramu LKani(ali o (ro)olomcima s :enelajaM - maniristika o(iljeja romana8 )!osmislenosti- kontrasti- i re rijeima- stilske (ra!ure i impro!izacije - isprepleu se sarkazam- roteska- apsur) i sim(olike projekcije - za :arinko!ia nita nije s!eto i s!e po)!r a!a ironinim izokretanjima i cinikim opaskama #ironizira /amleto! monolo - (i(lijske sentencijeK' - )ijalozi se esto s!o)e na razmjenu literarnih citata- pose(ice Bostoje!sko koji je stalno na)ahnue i junaci Kiklopa se esto poisto!jeuju s junacima iz Bostoje!skije!ih romana - na kraju se spajaju z(iljski i ale orijsko%sim(oliki sloj romana . :elkior se !raa u mo)eran pakao- u s!ojim sno!ima zamilja na)olazei rat u o(liku je)nooko Kiklopa koji !re(a )a po)ere s!e oko se(e- o) nje a nema spasa i )a (i opstao :elkior se i sam sputa na razinu i!otinje- pre)aje se u ruke Kiklopu i pue u 4oopolis N+/$*$ karakteristike8 - otoka omeenost i izoliranost #s!ijet za(a!ljen !lastitim pro(lemima' - piran)ello!sko sh!aanje strukture liko!a #lica su o(liko!ana tako )a (u)u i!otno sposo(na i iz!an autoro!ih replika' - okrenutost sa)anjosti i (u)unosti - piran)ello!ski humor i satirinost - lirizam i emocionalnost - motrenje kroz kljuanicu - omeeni prostor ra)nje - malene teme R ke - 19$3.- no!ela iz istoimene z(irke - ita!a pripo!je)na konstrukcija poi!a na )ijalo u izmeu lije!e i )esne ruke - one su personi,icirane i o)!ojene o) s!oje tijela

42

www.sajt.com.hr

no!ela zapoinje njiho!om prepirkom oko to a to koja ruka ra)i i to koja moe pr!o se o!ori o o(inim- s!ako)ne!nim ra)njama8 (rijanju- rezanju noktijuruko!anju i sl. no- postupno ra)nja skree prema nes!jesnom- po)s!jesnom i iracionalnomtj. prema onim prostorima koji nisu po) kontrolom ruku #ruke ra)e ono to njiho! !lasnik eli- makar esto ne eli ono to o!ori' )ijalo se postepeno pret!ara u s!au punu pre)(aci!anja no- naje)nom s!au preki)a las autorsko pripo!je)aa koji )onosi presu)u u o!om apsur)nom spoju8 za ruke kae )a su kao )!ije sim(iotike i!otinje ili (iljke"F one su )!a pola je)no a 6a rasplet se o)!ija u tui . ruke tuku oca )jeaka koji je pljunuo na 0ije!u rukua Besna je zato )jeaka oamarila nakon to su se no e spotaknule- ruke za!ra!aju na po)u- no- sa)a su slone i u)e za os!etom

PETAR EGE3IN % pr!i nje o!i romani Bjeca (oja" #19CJ' i 3samljenici" #19CE' zaokupljeni su raninim e zistencijalnim situacijama i pokuajima njiho!a pre!la)a!anja O!a"ljenici - ra)nja se o)!ija u neimeno!anom ur(anom prostoru- naj!jerojatnije 4a re(u - roman prikazuje o!jeko! strah pre) su)(inom - tri su la!na lika8 7rturo- ;reko i ;il!ije - oni osjeaju ispraznost i jeku e zistencije te nemo unost )a osmisle se(e i s!ijet u kojem i!e - mui ih pitanje8 >to uiniti sa s!ojim i!otomR - izlaz nalaze u zloinu- samou(ojst!u- lu)ilu - ;reko (jei u literaturu- ;il!ije iskua!a )omaaje slo(o)e eksperimentirajui s lju)ima- a 7rturo e zistenciju nalazi u mitu i pseu)oesteticizmu - s!aki lik s!ojim )jelo!anjem su erira neki ,ilozo,ski sta!- neko stanje )uha ili s!jetonazor- ili pak ilustrira ,un)amentalne e zistencijalistike posta!ke - )jelo se (a!i pro(lemom komunikacije- slo(o)e iz(ora i krizom meulju)skih osjeaja - Bostoje!ski je uzor re,leksijama- munim solilok!ijima- moraliziranju- opisima psiholokih stanja - ,a(ula je je)nosta!na- re)ucirana na trenutke oaja- (espomonosti i krize 93*105;?5K7 %rtvo more, Na istom "utu, /rfej u maloj bati, Sveti vrag, . "okojna *avulina111 - u no!elama je )ose ao !rhunac s!o pripo!je)ako umijea - s!aka o) njih zat!oren je- je)inst!en i cjelo!it s!ijet - moti! s!ake no!ele je s!ako)ne!an- oto!o sitan )oi!ljaj- koji !eina ne (i ni zamijetila- a kamoli se na njemu zausta!ila - suptilnu sposo(nost )oi!lja!anja uok!iruje oz(iljan intelektualizam- )a (i !eina malenih st!ari pokazala kako neznaajne poja!e u s!ijetu ni ne postoje . postoje samo o ranieni primatelji tih poruka - pri!i)no- nje o!e no!ele u!ijek poi!aju na realnom s!ijetu- ali realnost se katka)a pokazuje toliko zau)nom )a )o(ije o)(ljesak ,antastino a

4@

www.sajt.com.hr

A POKOJNA PAV#$INA%%% Krajem ljeta "ri"ovjeda se trajektom vra,a ku,i i slua razgovor svoji# su"utnika3 starice s djevojicom, jednoga mladi,a i jo nekoliko ena koje "riaju o "okojnoj *avulini koja se je, jo dok je bila iva temeljito "ri"remila za smrt3 dala si je saiti odje,u, "ri"remiti krunicu i ostalu o"remu i to je drala u kutiji na ormaru, da uvijek sve ima na oku1 ak si je dala tiskati i osmrtnice1 Kada je u selu umrla jedna druga ena, sve,enik je zamolio njezine sinove 8'obiju i Kaimira9 da "osude osmrtnice od *avuline jer je ova umrla ba za vikend "a nisu mogli odma# tiskati nove1 'ako su "reko *avulinina imena zalje"ili ime Luce 0jamengove, starice koja je umrla1 .li te no,i "adala je jaka kia "a je voda odlje"ila nalije"ljeni "a"ir te se is"od ukazalo *avulinino ime1 Isti taj dan kad je "adala kia doista je umrla i *avulina1 'rajekt je doao na odredte, "utnici se razilaze, a djevojica to je bila sa staricom za"itkuje o "okojnoj *avulini1 I "ri"ovjeda se vra,a s<m, "re"lavljen svojom =tjeskobnom rado,u= > ini mu se da je neki =*okojni 5a= =koji se izdvojio iz razgovora o "okojnoj *avulini s gru"om *avulin<, "a se sad s<m vra,a "lanini, tamnoj svojoj "lanini1 VJEKOSLAV KALE, Divota &ra'ine - 19$C. - roman o!ori o )!ojici partizanskih (oraca . Bjaak i Holi . koji se susreu u )i!ljem prostoru i pokua!aju zaje)niki nai s!oju (ri a)u - tako i(anje- naporno s!la)a!anje prostora postaje osno!ni smisao liko!a - kretanje je u romanu i e zistencijalno moti!irano . njime se )!ojac !raa iz u(ljenoj (ri a)i- )akle zaje)nici- kolekti!u - ono se moe protumaiti kao ale orijski put prema ispunjenju smisla - s )ru e strane- kunja tijela je konkretna - !elik )io romana zaokupljen je o)nosom izmeu !olje )uha i ener ije tijelas!etosti i)eje i zahtje!a or anizma - put Bjeaka i Holo u znaku je stalnih )uho!nih i ,izikih iskuenja - sna u )uha u roa!aju umor- iscrpljenost- hla)noa i oso(ito la) - liko!i su nepreki)no izloeni !elikim- na)lju)skim naporima i kunjama iz)rlji!osti - (ez o(zira na konkretnu ratnu poza)inu- Kale( je u romanu inzistirao na opelju)skim !rije)nostima i preokupacijama - !remensko%prostorni o)nosi rijeeni su kao u (ajci ili le en)i - )o aaj se mo ao z(iti (ilo )je i (ilo ka)a - nema preciznih !remenskih )atacija- kao to nije)no selo- planina ili rijeka nemaju imena - esto se u(e razlike izmeu sna i ja!e- mo ue i nemo ue - !rijeme je raz(ijeno- neo)reeno i su(jekti!no RA3OVAN IVI Kralj Gordo(an - )rama u $ ino!a - inspirirana ,arsom LKralj <(uM 7l,re)a 6arrAja - nastala iz tenje za promjenom . 5!i je (io neza)o!oljan knjie!nomkazalinom i kulturnom situacijom - o!o je roteskna ,arsa o pomami za !lasti na) lju)ima- st!arima- prostorom!remenom i jezikom 44

www.sajt.com.hr

zaplet je toliko poje)nosta!ljen )a ,arsa )jeluje poput lutkarske pre)sta!e ili (ajke !la)a!ina zlo kralja sama po se(i nije ne acija (ajke s!e )ok s )ru e strane postoje poziti!ni liko!i #kralje!na Gijela- kralje!i ?inatin- *itez- 0u)a' ali- ka) se ti liko!i pre) Hor)o anom pokau pos!e nemonima- ak i smijenima- ka) ih on s!e re)om u(ije- nepo!ratno naputamo s!ijet (ajke i prelazimo u s!ijet roteske i ,arse la!ni lik . sumanuti konjuar Hor)o an pro laa!a sam se(e kraljem- s!e oko se(e u(ija i razara- a ka) !ie nitko ne ostane o)lazi posijei i umu otimljui on ost!aruje susta!ni plan lik!i)acije s!ijeta . cilj mu je zamijeniti s!e to- (iti apsolutni ne ati! )o poslje)nje asa u )rami se o) aa istina- a ona je )a nema sretno krajakraj je Hor)o an Hor)o an se meta,orom opisuje kao 95>?7 koje postaje 91>?3

IVO ,REAN Pred!tava )a"leta !el *rd 'a Donja roteskna tra e)ija u 2 )ijela i $ slika - tra!estija ;hakespearo!e tra e)ije /amlet - s!je)oi o primiti!izmu i luposti je)no a susta!a - ra)nja se o)!ija $0%ih u Balmatinskoj 4a ori - seljaci u!je(a!aju i iz!o)e izo(lienu- )e ra)iranu i !ul ariziranu ;hak. tra e)iju - ;hak. tekst preraen je u o!or Balmat. 4a ore- liko!i su prila oeni u!rijeenom ruralnom poimanju mukarca- ene i o(itelji - u )rami se i )!a puta o!ori o pro,esionalnom za re(akom uprizorenju /amleta8 1. u pr!oj slici s!oje puko i snieno !ienje /amleta )aje >imurina . on je nekoliko ,ra menata /amleta skrpao u nakara)nu cjelinu8 kaos u )ra!i protumaio je onako kako je njemu +artija preko :jesno akti!a na elu s Gukarom protumaila klasne o)nose u )rut!u- a kaos u )ui onako kako seoska sre)ina tumai o(iteljske i seksualne o)nose 2. za re(aki ra)ijski kritiar .i on je u s!ojem pristupu /amletu je)nako skuen i optereen- ali i)eolo ijom- ne o(razo!anjem - mjesni uitelj >kunca temeljno prerauje /amleta i jampski pentametar zamjenjuje ,olklornim stihom an a #rimo!ani 10%erci' - u selu se isto!remeno o)!ija i st!arna )rama . u njoj pre)sta!a koju pripremaju seljani ima ,unkciju :iolo!ke >koko #/amlet' iskoristi trenutak u!je(a!anja )!o(oja i o) :aka iznu)i ja!no priznanje Gukarinih #Klau)ije' mal!erzacija - no- unato tome to je razotkri!en- Gukara ostaje na tronu roteska za!ra!a or ijom- )ernekom- kolom ime se sla!e jelo- pie- seksnere)- lupost MARIJAN MATKOVI )eraklo - )rama situacije u 2 ina - u njoj su sueljeni mit i po!ijest i to u je)noj oso(i . /eraklu - postoji mitski /eraklo koje na pozornici pre)sta!lja olemi kip- a suelice njemu nalazi se po!ijesni /eraklo- umorni i reumatini starac koji je :atko!ie!a kreacija

49

www.sajt.com.hr

po!ijesni /eraklo eli po(jei o) nametnute mu ulo e polu(oanst!a jer a ona )ehumanizira i sprea!a u o(a!ljanju malih poslo!a (u)ui )a lju)i po!ijesne linosti smatraju istinitijima- mitski /eraklo je la i anta onit- a po!ijesni je /eraklo istina i prota onist no- mitski /eraklo je neuh!atlji! i (esmrtan- stalno se o(na!lja i spremno )oekuje s!e u)arce po!. /erakla i na kraju o)nosi po(je)u po!. /eraklo umire na lomai- a mitolo ija tako ima za!rnu rije u pr!om planu u )rami je tijelo naslo!no junaka presu)na razlika izmeu mitsko i po!. /erakla je (a ta tjelesna razlika /eraklo!o staro- sla(o i (olno tijelo )emantira s!e mitske prie- pretjeri!anja i lai u!jerlji!ije o) (ilo koje nje o!e rijei sto a je nuno )a nje o!o tijelo nestane u !atri- nje o!im nestankom o!or postaje s!emoan i mitsko /erakla !ie nita ne moe zausta!iti

IVAN SUPEK )eretik - 19J&. - )rama nije po)ijeljena na ino!e - ra)i se o i!otopisu :arka 7ntonija )e Bominisa- isuso!ca- teolo a i crk!eno re,ormatora- o)metnika o) pape- ije je tijelo ekshumirano i ja!no spaljeno na tr u =ampo )i Niori - o njemu i >enoa pripo!ije)a u romanu Iu!aj se senjske ruke" - ;upeko! Bominis je primjer )ramsko tipa neo!isno i usamljeno intelektualca- o!jeka s pozi!om i o(ja!om- koji je u suko(u sa s!im i s!akim - autor a sa s!ih strana okruuje neprijateljima i iz)ajicama8 o monici- s!jeto!ni i crk!eni !la)ari . poput papre <r(ana 555.- en l. kralja 6ako!a 5.- !oj!o)e o) Guckin hama- split. plemia koje zastupa :atija 7l(erti . njima Bominis neka) koristi- a neka) smeta- o!isno o tome tre(aju li a za s!oj materijalni pro(itak o kruti i)eolozi- )o matici . pater :utius- otac 5 nacije . za njih je Bominis- kao o!jek koji lasno- lo ino i )oslje)no misli- stalna opasnost pa a moraju nekako uutkati- ka) a !e ne mo u na o!oriti )a se ja!no pokaje za s!oje teoloke za(lu)e i moralne pa)o!e o neo(razo!ano mnot!o . na s!e ti im Bominis nu)i ili o) njih zahtije!a le)aju kao na u(itak i)entiteta- no!ca- !remena i ener ije #iznimke su mla)i re)o!nici 5!an i :atej- Bominiso!i uenici i pomonici' - okosnicu )rame ine )ijalozi Bominisa- kar)inala ;ca lie i sestre Ni)es 1J2C. o)ine u t!ra!i ;antS 7n elo - ;ca liu je papa imeno!ao istraiteljem o!o sluaja - on je inteli encijom i znanjem ra!an Bominisu- ali iskust!o a je slomilo i pret!orilo u pasi!no kon,ormista - Ni)es je najsla(ija toka )rame . ona je re)o!nica- lju(a!nica i )ounicasla(ost i iz)aja su nastanjene u tijelu lijepe- prestraene i sla(e- a opet po)atne ene koja e se iz )je!ice preo(raziti u (lu)nicu - )ru a je !elika sla(ost )rame B56703H . s!i liko!i o!ore istinu- po!ienim tonom znanst!enih i i)eolokih raspra!a - nepreki)no se o!ori o strasti #!jerskoj- politikoj- seksualnoj'- ali nje u )ramskom s!ijetu nema

4N

www.sajt.com.hr

MIRO GAVRAN Kreontova Anti(ona+ - pr!a hr!. postmo)ernistika )rama - nema ino!a - iz!e)ena je 19&3. . u Ha!elli - !e sam naslo! upuuje na o)stupanje o) za)anih liko!a i o)nosa meu njima kako ih je o)re)io ;o,oklo u s!ojoj tra e)iji - o!)je 7nti ona i Kreont nisu suprotsta!ljeni- !e je 7nti ona Kreonto!a . ona mu na neki nain pripa)a i on je na neki nain posje)uje - u Ha!rano!oj reinterpretaciji pokazuje se )a u po!ijesti nije (ilo nikak!a rataKreont sam inscenira rat i urotu ne (i li o(manuo ja!nost- a tekst tra e)ije to se na toj prii temelji Kreonto! je scenarij - Kreont eli )a te(anski puk po!jeruje u !ie st!ari8 a' )a su se 1teoklo i +olinik #koje on )ri zatoene kao i 7nti onu' meuso(no poklali u )!o(oju (' kako je (unto!na 7nti ona prekrila za(ranu ukopa i mora (iti osuena na smrt c' kako se Kreont kaje i ponita!a presu)u #no- prekasno' )' kako si z(o 7nti onina samou(ojst!a Kreonto! sin i ena o)uzimaju i!ot - )akle- u Kreonto!om scenariju z(i!anja se o)!ijaju tono onako kako je to i u ;o,oklo!oj tra e)iji - mitska pria u Ha!rano!oj !erziji postaje )emonska spletka paranoino tiranina - Kreont i 7nti ona i o!)je ostaju anta onisti- ali 7nti ona o!)je nije mitska junakinja . u pr!om )ijelu )rame ona je mla)a- zai rana- apolitina i se(ina )je!ojka koja moli Kreonta )a je pote)i- a u(ije njezinu sestruF u )ru om )ijelu ui!i se u lik tra ine heroine- ali ne pristaje na to )a je o)i ra za pukne o pokua!a preranim samou(ojst!om uiniti )jelo ra!no inu njezine na!o)ne po(une - sueljuje se tiraninu- o)(ija ja!no o)i rati namijenjenu joj ulo u i rt!uje i!ot ne (i li mu upropastila pre)sta!u - !last meutim nije lako izi rati . Kreont je pre)!i)io izlaz iz te situacije . umjersto 7nti one 5zmena e o)i rati ulo u- a 7nti ona umire ne osta!i!i za so(om ni tra a SLO,O3AN NAJ3ER Ka"ov, !"rto&i! - ,reska- praiz!e)(a 19E&. u /9K - tim je tekstom >naj)er pronaao )ramski anr o) koje u 20%ak slje)eih o)ina oto!o )a i nee o)stupiti - rije je o (io ra,skoj )rami tj. )rami (io ra,ije koja u sre)itu ima mukarca ili enu to se na o!aj ili onaj nain i!jeli )ramu i teatar- a ne samo i!jeli uz teatar i uz s!oje ili tue )rame - u popratnom eseju +rotokol za Kamo!a" posta!lja pitanje to nam o)je)nom sa)a znai Kamo!R

osi !avrana1 )o<oklovu tragediju reinterpretirao je i ,on4i *etrasov 'arovi?: IAntigona1 kralji0a u ,e"iJ 219:13

4L

www.sajt.com.hr

o) o!or je rasporeen u 1& ,ra menata . >naj)er u njemu !i)i i cijeni s!oje starije )uho!no sro)nika- su(orca u oz(iljnom poslu knjie!no st!aranja- s njim )ijeli i pitanje to je to pisanje te zakljuuje kako pr!o tre(a nauiti itati a zatim pisati ;mrtopis" je tako pisanje no!o teatra za E0%te i &0%te- iz!e)eno iz iita!anja Kamo!lje!ih pisama- ,eljtona- pjesama- no!ela- )rama i romana 5suena kaljua" nain na koji >naj)ero!a ,reska pro!aljuje kanoniziranu ,ormu )rame u 3 ili C ina s!je)oi o tome )a je >naj)er s!o (unto!nika nakanio pro!esti kroz ekspresionistiko kazalino iskust!o )jelo je namjerno o(liko!ano kao postajna- mansionska )rama- kao neoekspresionistiki moralitet >naj)ero! Kamo! se )o kraja ost!aruje u trenutku smrti- i i!ot i knjie!nost to ih je proi!io u s!oje (urne 2C o)ine )o!o)e se u tom tekstu na istu razinu i postaju ra!nopra!ni )ijelo!i isto a iskust!a s!e ima !rsto uporite u i!otnim i knjie!nim injenicama- s!e se moe pro!jeriti- iz s!e a se raz!i)i autoro!a lektira- ali )okumentarizam i ,akto ra,ija po!lae se pre) sim(olikim prizorima i !izijama poput KittAna !jenanja- susreta s 9epoznatim ili poja!e Gijelo Gika- Bioniza u kratkom pre) o!oru )rami >naj)er )aje )o znanja )a )o moralitetasmrtopisa- nije )olo preko sre)njo!jeko!nih prikazanja- !e preko epsko teatra i Grechta

Brama zapoinje u Garceloni 1910. .- u (olnici ;anta =ruz- )je umire mla)i Kamo!. @a)nja se zatim retrospekti!no !raa u ro)nu kuu +olie!ih na ;uaku. 6anko! otac7nte- (ankrotirao je i !jero!nici o)nose s!e !rije)ne st!ari iz njiho!e kue. 4(o neprimjerna !la)anja i loih ocjena 6anko je iz(aen iz imnazije pa a ota! alje u senjski kon!ikt 3e o!iianum"- )je takoer )olazi u suko( s na)reenim s!eenicima i uiteljima. < 4a re(u upoznaje KittA i :ihu te su)jeluje na )emonstracijama proti! (ana /e)er!arAja- z(o e a je osuen na 3 mjeseca zat!ora. +otom se poja!ljuje kao prosjak na !jenanju KittA i 0eonar)a NarkassAja. 9akon to mu otac umire o) raka- Kamo! se pri)ruuje putujuim lumcima- a neko !rijeme se (a!i i pro)ajom sin erica po 0ici. Bru i )io )rame zapoinje opet u Garceloni 1910. o)ine- )je umiruem Kamo!u u posjetu )olaze :iha i 9epoznati. 9a kraju se u )ijalo u s Kamo!om poja!ljuju i Kranje!i i :ato. KittA u crnini i)e na !lastitu s!a)(u. Brama za!ra!a Kamo!lje!om majkom Hemmom koja iz !elike )aljine zo!e 6anka. LA3A KATELAN Gi(a i njezini - nalazi se u knjizi )ramskih teksto!a Ietiri )rame" #199E' u kojoj reinterpretira knjie!ne uzore . u o!oj )rami rije je o reinterpretaciji Ge o!ie!a romana Hi a Garie!a" - naslo! ,unkcionira kao znak koji upuuje na pos!e opreni sa)raj . on !ie ne )e,inira sre)inji lik kao pripa)ajui- !e kao posje)ujui - pos!ojna zamjenica njezini o)(ija )eterminiranost ene (ranim statusom te upiuje na njezin samos!jesni- oto!o )ominantni status - ra)nja )rame zapoinje u spa!aoj so(i Hi e kojom )ominira !eliki kre!et na kojem o)je!en lei njezin supru :arko

4:

www.sajt.com.hr

no- :arko ne postoji- on i!i s njom osam o)ina- ali u njezinoj mati . on je za nju ne!i)lji!- ali nazoan #ona ak raz o!ara s njim o tome kako a je ila pro lasiti mrt!im jer je nestao u ratu' s njim Hi a neprestano !o)i neujne )ijalo e kroz koje se o le)a njezina (espomonost- sla(ost i neo)lunost nepostojei za s!e prota oniste- osim za Hi u- ne!i)lji!i :arko osmiljen je kao Hi ina oso(na projekcija . onaka! kaka! je (io prije o)laska u rat )ue!ne ralam(e kroz koje se iskazuje Hi in napor )a se konano opre)ijeli za je)no prosca realizirane su kroz )ijalo s )iskurzi!no )ominantnijimmonijim :arkom . on se ne os!re na Hi ine potre(e i neprestano (lokira s!aki njezin pokuaj )a iskae s!oj sta! u pr!om prizoru poslje)nje ina ra)nja se o)!ija u prostoru spa!ae so(e . no- ne!i)lji!i za s!e- osim za Hi u- postaju sa)a prosci oni- poput :arka- postaju njezinim unutarnjim su o!ornicima- )ok :arko postaje st!arni su o!ornik lik :arka )o!e)en je o!)je )o krajnjih ranica . nje o!a patoloka lju(omora nezausta!lji!o i razarajue nasre na Hi ino zaprepatenje i ne!jericu te ne nalazi pre)aha ni opra!)anja ak niti u pismu Hi ina oca Hi a nakon u(ojst!a supru a ne nazi!a a)!okata :ihu- !e o)(acuje (ilo kak!u pomo i o!ori )a ona s!e moe sama i )a ne tre(a mukarce potpuno os!ijetena i samo s!oja Hi a u za!rnoj sceni nalazi konano rjeenje u samo!oljnom pristanku na zaro(ljenost u prostorima s!oje osamljenike po!ijesti lju(a!- osjeajnost- pristanak- !jera i opratanje je)ini su prostori i!ljenja Hi e koja ostaje zau!ijek zaro(ljena u prostorima samo njezine- samos!ojne st!arnosti Hi a s kraja 90%ih !ie nije niija- !e samo s!oja- ona je su(jekt iskaza koji o)luuje koji e i kak!i (iti njezini

SUVREMENA 3RAMA T postmo)ernistika )rama - u njoj je izraen )ijalo s tra)icijom - )olazi )o pre!la)a!anja ranica tri!ijalne i !isoke literature - )ominiraju in)i!i)ualni projekti i mijeanje stilo!a 9ajznaajniji autori8 >naj)er8 6rvatski 0aust- Kamov, smrto"is :iro Ha!ran8 Kreontova .ntigona, (atoenici 0a)a Katelan8 ?iga i njezini Ie)o +rica8 /stavka

FE9A EHOVI Gorak ok ! d 'e - 19&3.- no!opo!ijesni roman koji o(ja!ljuje po) ps. @aul :itro!ich - tekst romana nije ori inalan- ne o je sasta!ljan o) tuih (iljeenja - pripo!ije)anje je tematski !ezano za *italjinu i njezina etiri naselja - autora zanima etimolo ija sela Gez(ozi pa posee za kronikom ,ra :a!ra ;orkoe!ia iz 1J20. . - na temelju te rae napisan je roman o i!otu ,ra *incenca i ne o!a neaka *icka

49

www.sajt.com.hr

roman je orijentiran na uni!erzalnost koja o!ori )a lju)ske mane neiskorjenji!e- s!aka politika ima ja!nu i zakulisnu stranu- i!ot je !jena (or(a izmeu )o(ra i zla- it). ta uni!erzalnost pose(no je uolji!a na aktancijalnoj razini . pre)sta!nici !lasti #kapetan 9icolo- knez +etar Hritti i nje o! (iljenik' prikazani su u ne ati!nom- a pre)sta!nici puka u poziti!nom s!jetlu osno!na pie!a zamisao je )a politika nije )o(ra- jer nije pra!e)na i humanajer se ne temelji na i)ealima kojima )rut!o tre(a teiti u romanu nalazimo razliite tipo!e )iskurza- koji se poja!ljuju kao citati8 pjesme- (iljeke i iz!aci iz kronike

NE3JELJKO FA,RIO Vje-banje -ivota - to je pr!i )io 6a)ranske )uolo ije" #)ru i )io je !erenikina kosa' - no!opo!ijesni roman o(ja!ljen 19&$. . - o(uh!aa z(i!anja izmeu 1&20. i 19$$. . - sre)inje poprite z(i!anja je @ijeka - u po)naslo!u je naz!an kronisterijom"- to je preuzeto iz Banuncija)e" *. =ara 1mina - roman je napisan u mo)i maniristiko pisma- !rlo popularno za to )o(a - prati eneolo iju )!iju o(itelji . hr!atske i talijanske . o) trenutka ka)a =arlo )olazi u @ijeku - hr!atska o(itelj u!o)i se tek u C. po la!lju - Na(rio preko te )!ije o(itelji pokazuje kako po!ijest !je(a i!ote poje)inaca neo!isno ka)a su- )je i o) ko a roeni - za razliku o) po!ijesnih romana koji zapoinju smjetanjem ra)nje u !rijeme i o)inu oznaa!aju (rojem- ko) Na(rija su o)ine napisane kao rijei jer za su)(inu nje o!ih junaka nisu (itne ni o)ine ni prostori po!ijesnih poprita - u po!ijesnim romanima #ukljuujui i roman *uci"' historio ra,ski iz!ori kao to je literatura iz prostora historio ra,ije ili arhi!ski )okumenti- )onose se na kraju . Na(rije! pripo!je)a te u!jera!ake prostore umee izmeu poje)inih pripo!ije)nih )ijelo!a- ali ne ra)i se o na!e)enim iz!orima- !e su to iz!ori iz no!insko tiska #Na(rio ih ili ra,iki o)!aja o) osno!ne prie ili se koristi uo(iajenim citiranjem' - roman je znaajan jer su u njemu mjesto nali sla(i junaci kojima )ru i s!ojim terorom piu po!ijest - no- ja!ljaju se- iako ne kao l. liko!i- i po!ijesne oso(e #(an 6elai- ;upilo i )r.' IVAN ARALICA P!i tr(ovi't - 19E9.- no!opo!ijesni roman o!orei o po!ijesnim liko!ima 7ralica je s!je)oio zapra!o o nama samima )anas jer s!i o(lici politiko ponaanja- a oso(ito o(lici tiranije- kroz po!ijest imaju zaje)nike crte - osno!na pripo!je)na linija preki)a se8 a' retar)acijama (' satelitskim epizo)ama . prie i komentari starih pisaca- iji autor je princ :usta,aF njiho!a namjera je )a im se pri)a ,unkcija para(ole u kojoj su sa)rani (itni smislo!i tijesno po!ezani s temom romana #npr. +ria o !la)aru itno polja" u E. po la!lju 55. )ijela' 98

www.sajt.com.hr

c' pripo!je)ae!im komentarima roman se sastoji o) 3 )ijela- a s!aki je )io relati!no zase(na pripo!je)na cjelina

Nekamo mora % la!ni lik je 7ntun *rani % 7ralica a prikazuje kao kompleksnu oso(u- s !rlinama i manama- (a!i se nje o!om crk!enom )jelatnou- ali i pokazuje )a nije (io pretjerano sklon reli ijskoj askezi % karakterizira a snaan osjeaj pripa)nosti za!iaju- ali isto)o(no i elja za upozna!anjem no!ih zemalja % pre)sta!ljen je i kao !eliki za!o)nik koji !o)i lju(a! sa enama iz razliitih stalea % je)ine )jelatnosti kojima pristupa promiljeno- hla)no i luka!o su politika i )iplomacija % pr!i )io za!ra!a prikazom *rania za nje o!a (ora!ka meu ?urcima . )ok eka isho) pre o!aranja prikuplja rau za pripo!ijesti o sultanu ;ulejmanu i nje o!im sino!imaF u tom trenutku poinje )jelo!ati kao s!oje!rsni pie! alter e o . postaje ima inarni pripo!je)a nasta!ka romana %a samosjek % sre)inji lik je ;ulejman 55. % prikazan je kao (olelji! i mrzo!oljan o!jek- nesklon uicima #totalna suprotnost *raniu' % ali ;ulejman je o()aren luka!ou- proniclji!ou- iznimnim na onom za o)ranjem !lasti i sposo(nou )a !last o)ri unato mno o(rojnim iskuenjima Koa na bubanj % o!ori o o)rastanju ;ulejmano!ih sino!a :usta,e i Bihan ira % za razliku o) )ru o )ijela )je )ominiraju a resija i okrutnost- o!)je se suoa!amo s poziti!nom i toplom emocionalnou- s iskrenom lju(a!lju mukarca i ene #:usta,a ne eli )rati harem- !e o)a(ire mono amnu !ezu s 1smom' % suoa!amo se i s prizorima (ratske lju(a!i u kojoj nema ni trunke ri!alst!a u s!im )ijelo!ima pripo!ije)a se u (iti o istome8 o !la)arima i po)anicima- o strasti !la)anja- u)nji za moi- o )emonizmu !lasti s!e je po)reeno je)noj strasti8 u)nji za moi 3;?705 93*3+3*561;95 @3:7958 *ut bez sna &ue robova ?raditelj svratita IVAN RAOS Vje.no na!"ijano nebo - pr!i )io auto(io ra,ske trilo ije +jeno alosni smije# koja o(uh!aa tri i!otna ciklusa8 )jetinjst!o- )jeat!o #2alosni ?os"in vrt' i mla)enat!o #Smije# izgubljeni# djevojaka' - pripo!ije)anje je po!jereno in,antilnoj s!ijesti8 )jeaku 5!anu @aosu - lUk sjeanja je !elik8 o) pr!ih )oi!ljaja )o o)laska u sjemenite - !i)lji!o je )a kroz )jeaka u!ijek pro o!ara netko stariji i iskusniji pa smo po!remeno s!je)oci kolizije s!ijesti )jeteta i s!ijesti autora #to je oso(ito primjetno ka)a se u!o)i erotsko%seksualna pro(lematika'

91

www.sajt.com.hr

@aos je s!ijet )jetinjst!a ocrtao kao niz aro(nih slika- epizo)a- samostalnih no!eleta pore)anih linearno i u kronolokom nizu iako se o)!ija u skromnosti i siromat!u- )jetinjst!o je u :e)o!u Bocu pre)oeno kao )i!no trajanje o(iljeeno nasmijanim ne(om . o(iljem suncai!otne ra)osti- slo(o)e- optimizma i i re roman je prepla!ljen !e)rinom- humorom i s!jetlou- panateistikim )oi!ljajem priro)e i lirskim naturalizmom susreemo i ,olklorno%mitoloke i socijalne sa)raje . pripo!je)a u!a (o atst!o usmenih o(lika s!o a kraja #poslo!ice- izreke- ale- pjesme' i oni postaju !aan )io nje o!a romaneskno )iskursa usput saznajemo i o )rut!enom i!otu kraja- o nje o!im ekonomskim tekoama iz kojih se !i)i )a )jetinjst!o i nije sa)ra!alo samo lijepe uspomene pr!i )io za!ra!a poeo!skim re,renom nika) !ie" )ru i )io zapoinje ka)a )jeak naputa s!oje !jeno nasmijano ne(o i o)lazi meu lju)e

SLO,O3AN NOVAK *iri!i, zlato i ta"jan - 19J&. - roman je pisan u 1. licu i cijelo se z(i!anje prelama kroz prizmu ispo!je)no su(jekta - nje o!i su monolozi puto!anja kroz se(e i !lastite komare- a o(iljeeni su interakcijom misli- osjeaja i sjeanja - naslo! upuuje na to )a se roman temelji na )!oplanskom z(i!anju8 na mijeanju sakralno i pro,ano - )oslo!no i ale orijsko oto!o s!aka situacija koja se z(i!a na relanom planu )o(i!a i sim(oliki o)jek - pra!i je junak )jela zapra!o i)eolo ija koja zaro(ljuje poje)inca- !la)a njime i o)reuje nje o!u e zistenciju - u romanu je rije o suko(u )!iju i)eolo ija8 i)eolo ije katolike crk!e i komunizma - tako je i l. lik :ali )ualist- autentian !jernik )!iju !jera - na kraju )oi!lja!a njiho! potpuni rasap- to je uzrok iz u(ljenosti- unutarnjih kon,likata- rinje sa!jesti- pa i shizo,renih situacija #:ali izraa!a elju )a mu se na ro( posta!i cr!ena petokraka z!ijez)a razapeta na crni kri' - ra)nja se z(i!a u inter!alu izmeu Ga)nje )ana i ;!eta tri kralja na prijelazu iz 19J$. u 19JJ. o)inu- a !rijeme prie o(uh!aa raz)o(lje izmeu )!aju pranjenja :a)oninih crije!a - tako je (la )an ;!eta tri kralja o(iljeen rotesknim ritualom . ienjem :a)onina izmeta - umjesto mirisa i zlata . pos!u)a samo smra)- ,ekalije i siromat!o - je)ino je tamjan prisutan- i to na samom kraju ka)a )olazi s!eenik oka)iti kuu o) smra)a i raspa)anja - :a)ona je in!ali) prolostiF ona je sim(ol staro )rut!a i nje o!ih !rije)nosti koje su preko noi (ez)uno srueneF ona je ostatak po!ijesti i onaj klasni neprijatelj proti! koje su se (orili komunisti

92

www.sajt.com.hr

o) liko!a je zanimlji!a i muca!a i maloumna 1rminija koja izrie otru kritiku komunizma - Boktor je tipian pre)sta!nik )rut!a opsje)nuta samo materijalnim !rije)nostima i zlatom o!o je roman o razoaranju u s!ijet i lju)e- o munini i aenju- o o!jeku koji je iz u(io i!otni smisao- o iz u(ljenim iluzijamaV 3ALI,OR CVITAN Polovnjak i Ervin i l /aci #19&C. Q 1992.' - to je crna )uolo ija pos!eena analizi ne ati!ne e zistencije - u ,okusu je mukarac na pra u $0%ih- )oktor sociolo ije 1r!in 0akota - njemu je )osa)ilo i!jeti po mjeri )ru ih te roznia!o tra a za autentinom razliitosti u s!ijetu - taj e zistencijalni prostor nalazi u !lastitu oaju i s!jesnom pomaku o) )rut!enih normW - nje o!o osjeanje nesree- tu e i neza)o!oljst!a- nje o!o isija!anje ne ati!ne ener ije- uz)ie se tijekom romana )o razine razraene poetike !lastito a i!ljenja - on je olienje mrzo!olje- apatije- nihilizma i mizantropije- a sretan je ka) moe rei 5)em sa) s!e pok!ariti" - u romanu se raz!ija i razrauje ,ilozo,ija auto)estrukcije- u(itnit!a i eskapizma - stalno7se7mo,i7"re"ustiti7nesre,i postaje !rho!ni i)eal e zistencije - 0akota je tipian primjer tz!. intencionalno autsaj)era jer prekorauje )rut!ene ranice i norme pos!e !oljno - ,ilozo,iju apsolutno neza)o!oljst!a projicira na s!e to a okruuje - o(jekti nje o!ih komentara su )rut!o- posao- ra)- lju)i- ,eministicetru)nice- )jeca- kultura- o(iaji ... - iz nje o!a s!ijeta ljepota je nestala- ona je )oslo!ce pro nana- a zamijenila ju je estetika runoe - 1r!in se kree u okolici koju o(iljeuju smee i o)(aeni pre)meti- 4a re( je za nje a ruan ra) s mranim i popianim haustorima- s crnim !reama o) smea iz kojih se cije)e pok!arena umanjca - s!emu o!ome o) o!ara i 1r!ino!a socijalna neprila o)lji!ost . u nje o!u s!ijetu nema topline- prijateljst!a i lju(a!i - meulju)ski o)nosi o(iljeeni su zlo(om- o o!aranjem- e oizmom i po)metanjem- )ok je !eza sa suprotnim spolom s!e)ena na oli seXus- (ez simpatija i osjeaja - na kraju se 1r!in pri)ruuje luacima i u lu)ilu nalazi autentinu e zistenciju 3ANIJEL 3RAGOJEVI z(irke8 Kornjaa i drugi "redjeli - tvom stvarnom tijelu etvrta ivotinja *rirodo"is )azdoblje karbona (vjezdarnica 6odanje uz "rugu u knjie!nost je uao kao pripa)nik razlo o!aca

9@

www.sajt.com.hr

!e pr!om z(irkom Kornjaa i )ru i pre)jeli" s!ratio je pozornost )rukijim o)nosom prema pre)metu i jeziku 3so(ine nje o!e poezije8 poetsko iskust!o trai u akti!nom o)nosu prema jeziku pro(lematizira same temelje umjetniko ina i komunikacije spaja miljenje- o!orenje i )jelo!anje nekomunikati!nost u )iskurs ukljuuje mno e intertekstualne re,erencije pre!la)a!a )ekonkretizacija st!ari in)i!i)ualiziran stil- (o at repertoar !lastitih pjesnikih sim(ola- izrazita mato!itost sklonost prema nejasnome- para)oksalnome o!oru i no!im ko)o!ima kom(inira st!arno i izmiljeno- mo ue i nemo ue JOSIP SEVER z(irke8 &iktator .nar#okor !orealni konj pr!a knji a pjesama o(iljea!a na)olazak tz!. pjesnit!a semioze ili pjesnit!a iskust!a jezika u njoj nailazimo na )ijakroniju hr!. poezije te na intuiti!nu upotre(u i)eolo izacije nastajue maso!ne kulture- pose(no tele!izije ;e!er nastupa kao )iktator semantike slike i z!uka ut!ruje primarnost z!uko!nosti i po)!r a!a s!ijet )iktatorskoj mati z!uka pokua!a spojiti ,onijsko s parapsiholokim (ojama razumjeti pjesmu ko) ;e!era prije s!e a znai I<?5 tei za konkretistikim imeno!anjem st!ari- )je rijei pretho)e st!arima- a z(ilja jezika st!arnosnoj z(ilji po tome je (lizak )jejem miljenju koje nastoji o!orno pono!no st!oriti s!ijet !elik je utjecaj ;e!era na hr!. pjesnit!o E0%ih i &0%ih- na st!aranje tz!. semantiko konkretizmaC i pjesnit!a iskust!a jezika ;re)inji postupci $(:+"!-'&+4) +;/(<$"-) pjesme u ;e!era su8 i. )")4%)7! #npr. masaQsama- )anuQna)u- oriQro '% u!laenje itatelja u s!ijet jezinih i ara ii. .+$#'&) $#!7+*+4!-) . koristi etimoloke ,i ure i lanu etimolo iju #Li glas mi bude od nerava > neravan MF Lrazlika te gleda kao razliakM'])oki)anje za)anih smislo!a z!ukom iii. !7!#)#!/") '(;/(<-) . aliteracija i asonanca . st!aranje z!une su estije #pjesma Kliej kie8 Ls trga od sata@niz "raku i vlaku@ila je kia@ko limena glazba ' neki 7+#!/!8 feniks, !udd#a, &ingis7kan, lice Auro"e, &ostojevski, inkvizitor, faraon- vitezovi i vrane, +isina *ovijesti ....] ti su moti!i

sintag a zna4i da je vaDan ozna4itelj1 a ne vie ozna4eno

94

www.sajt.com.hr

ispranjeni o) neka)anjih sa)raja- po o)uju slici ope rasutosti s!ijetaF uki)anje jaza oprenih s!jeto!a i kultura ^!%+"!-'&) 8$7!'#!:!&)0!-) cjelokupni ;e!ero! poetski rukopis iz!ire iz 7+"#)=$ . ponita!anje hijerarhije to(onjih smislo!a- )ekonstrukcija lo inosti i cjelo!itosti)iktiranje semantike i ritma pjesme z!ukom tri razine poetike artikulacije pjesnit!a 6osipa ;e!era8 1. .+"!5#)/)"-$ -$;!<"!1 &+"/$"0!-) . o)ustajanje o) za)anih ,ormi miljenja i njima pripa)ajuih )iskurzi!nih praksiF to postie oksimoronom #platinasti !jetar- pru asta kr!- i)e rat u )iplomaciju' i no!ot!orenicama 2. 7$#)-$;!<"! +.!' .!'7) . nalazi se u naslo!ima- po)naslo!ima- na razliitim mjestima u samom tekstu #komentiraju pjesmu- saimaju njen sa)raj ili upuuju na pre)met koji e (iti po)!r nut ironijskom pre!re)no!anju'- npr. balada o #rvatskom ili sr"skom jeziku, "oslanica "roleterskim "jesnicima, "oema o "rostoru s naricanjem 3. &+"&%$#!;)7 . tenja ka konanom imeno!anju st!ari- s!oenju apstraktnih pojmo!a na njiho!e konkretne pra%slike vatra ! &e&eo su isho)ini mitemi ;e!ero!a pjesnit!a . ;e!ero!a poezija nastaje na z aritu s!ijeta #!lastitu autorsku poziciju )o!o)i u !ezu s mitskom priom o ,eniksu'

99