Izdvojeni citati: "Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu,svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj nain..." "...

,znao je da se za njega sve djevojke svijeta dijele na dvije vrste: jedna vrsta - to su sve djevojke na svijetu,osim nje,i te djevojke imaju sve ljudske slabosti i vrlo su obine djevojke;druga vrsta - to je ona jedina,bez ikakvih slabosti i ponad svega ljudskoga..." "...,obje su ljubavi kamen kunje za ljude.Jedni samo znaju za jednu, drugi za drugu. oni to znaju samo za neplatonsku ljubav,utaman govore o drami.! takvoj ljubavi ne mo"e biti nikakve drame. #Sluga pokoran i hvala na u"itku,moje potovanje#,to ti je sva drama. za platonsku ljubav ne mo"e biti drame jer je u takvoj ljubavi sve jasno i isto..." "...$ni osje%aju da je ovo neto drugo,da ovo nije igrarija,da mi je ova "ena dra"a od "ivota.& upravo im je to neshvatljivo i ljuti ih.'a kakva bila i ma kakva %e biti naa sudbina,mi smo je stvorili i na nju se ne%emo potu"iti..." "...(i pojma oni nemaju o tome ta je sre%a,oni ne znaju da bez ove ljubavi za nas nema ni sre%e,ni nesre%a-nema "ivota..." "...(e,ne,ali tu su pogledi,tu je dr"anje.Sto godina da "ivim,zaboraviti ne%u..." "...$n ju je gledao kao to ovjek gleda uveo )vjeti% to ga je on otkinuo i u kojem s mukom prepoznaje ljepotu s koje ga je otkinuo i pogubio. *a ipak, bez obzira na to,osje%ao je da je onda, kada mu je ljubav bila jaa,mogao,da je to ba za"elio, istrgnuti tu ljubav iz sr)a,no sada kad mu se,kao i toga trenutka,inilo da ne osje%a ljubavi za nju,znao je da ne mo"e raskinuti svoju vezu s njom..." "...*o)rvenjela je,probjedjela, opet po)rvenjela i obamrla,a usne su joj lako podrhtavale dok ga je oekivala..." "...+ugo on nije mogao nita re%i, ne toliko zato to se bojao rijeju pokvariti uzvienost svoga osje%aja, koliko zato to bi, svaki put kad je htio togod re%i, osjetio da %e mu mjesto rijei navrijeti suze sre%e..." "...Shvatio je da mu ona nije samo bliska nego da on sada ne zna gdje zavrava ona a gdje zapoinje on..." "... +irati u ova osje%anja njoj je bilo bolno; ali ona je ipak znala da je to bio najbolji dio njezine due i da se taj dio njezine due brzo utapao u "ivotu kojim je ona sada "ivjela..." "... osje%ala je da je uporedo s ljubavlju koja ih je vezala, njima ovladao nekakav zao borbeni duh koji ona nije mogla izagnati ni iz njega, a jo manje iz svojega sr)a..."

Ana Karenjina Junak koji dejstvuje ekstremno prelazi dosljedno do kraja onaj put kojim ostali koraaju sa strahom,kompromisima ili licemjerjem.Primjer za taj nain likovnog stvaranja je lik i sudbina Ane Karenjine.Ana Karenjina ivi sa nevoljenim muem za koga se udala pod pritiskom svog drutva. ivje!i sa

njim Ana se bori da ne ivi sa maskom zadovoljne i sre!ne ene iako na prvi pogled izgleda da je tako."eliki prelom u njenom ivotu nastaje kad putuje u #oskvu da pomiri brata i snaju.$ada upoznaje mladog o%icira Alekseja "ronskog. & trenutku upoznavanja sa "ronskim desila se nesre!a,neka strana smrt'ovjek je pod tokovima voza prosto prepolovljen."e! tada Ana je naslutila svoju smrt.& poetku ona odbija "ronskog i ne eli imati vezu sa njim,ali upornost "ronskog,a i Anina elja za osloboenjem tjeraju je na preljub.$im inom ona se osloba(a i postaje sve ono to s dosadnim i predvidljivim Karenjinom nije mogla biti.Ali zbog pretjerane ljubavi i neracionalnog razmiljanja Ana polako gubi kontrolu nad svojim osje!ajima i nekada mirna i uvijek stabilna Ana,sada postaje vrlo histerna,posesivna i sumnjiava osoba.& danima koji su dolazili ona se sve vie odvajala od svijeta oko sebe i sve vie vezivala za "ronskog zbog ega je osje!ala as sramotu as grijeh.Kad ljubav izme(u Ane i "ronskog postane realnost koju treba ili prihvatiti ili energino prekinuti,"ronski je pokuao da navede Anu da razmisli i odlui,ali je u tim trenucima primje!ivao da je u Ani bilo neega ))to ona nije mogla ili nije htela sebi da jasno predstavi,kao da bi,im pone da o tome govori,ona,prava Ana,odlazila nekud,povlaila se u samu sebe,a na njeno mesto stupala druga,udnovata tu(a ena koju on nije voleo,koje se bojao,i koja mu se odupirala.))*a zahtjev "ronskog da ostavi mua i sina i zatrai razvod,ona,odgovara'))Ja sam svesna sve niskosti, sveg uasa moga poloaja,ali to nije tako lako reiti kao to ti misli)).+na je u poetku sve mogla ali ne i da se odrekne sina,da joj ga oduzmu')),ez sina za mene ne moe biti ivota ak ni s onim koga volim-a ako ostavim sina i pobjegnem od njega,postupi!u kao najbezonija i najnevaljalija ena...))& sukobu dvaju po moralnim svojstvima razliitih linosti u Ani Karenjinoj,bitan je i uticaj sredine'to je sredina bila surovija prema Ani ona je postajala destruktivnija,i gora linost je sve vie ovladavala Aninim bi!em i tjerala je da se oprjedjeljuje za ona rjeenja koja su je lagano vodila ka samounitenju.Posljedna scena u romanu,u kojoj se javlja Ana, je na eljeznikoj stanici.Ana je sada duboko poreme!ena linost sa mutnom svje!u o tome da je odluila da se ubije.+sje!aju!i se poraena od ivota i ljudi,pred oima joj se prikazuje slika ovjeka koga je pregazio voz..de prema stanici sa jednom jedinom eljom'da i ona okona ivot kao taj ovjek,da se baci pod voz sa milju'))da njega kaznim i da se izbavim od sviju i od sebe)). $ematski gledano putevi Ane i /jevina su u kontrastu.Ana je u potrazi za linim zadovoljstvom,kroz romantinhu ljubav iako bi to znailo da treba uiniti grijeg0preljubu- /jevinov cilj je osnivanje porodice kroz brak,odnosno

drutveno zadovoljavanje.$ako je $olstoj opisao idealan brak i onaj u kojem ivi grijeh. *eki smatraju da je lik Ane stvoren uglavnom radi isticanja /jevinovog superioriteta.1dje se Ana histerino mijenja da bi postigla savrenu ljubavnu vezu,/jevin nastoji prona!i svrhu u ivotu i smrti,ljubavi i poslu-Ana je portret poreme!aja uma-/jevin pronalazi sklad sa ljudima oko sebe.& Ani vidimo moralni slom gradskog drtva a u /jevinu $olstojeve nade za budu!u 2usiju. Anu moemo posmatrati zajedno sa 3oli i Kiti.$olstoj smatra da je glavna %unkcija seksualnih odnosa ra(anje djece,a ne lino zadovoljstvo.3oli i Kiti uklopile su se u njegovo miljenje jer su one dobre ene i majke prije svega.3ok,Ana smatra seks kao lino zadovoljstvo i boji se imati jo djece sa "ronskim jer bi tako mogla oslabiti i izgubiti to zadovoljstvo. sadrzaj

Aleksej Aleksandrovi Karenjin Karenjin je jedna vrlo neromantina i pomalo dosadna osoba.4talno gleda na sat i uvijek ima unaprijed izraunato ta i kada treba uiniti,to ga ini vrlo predvidljivim.*jegov odnos prema Ani u braku isto je %ormalan ,i njihov je brak dosadan i monoton,to Anu ini eljnom uzbu(enje,eljnom prave i strastvene ljubavi.Poto drutvo ima veliki uticaj na Karenjina,ini se da upravo drutvo i upravlja njegovim postupcima.*jemu je vanije ta !e drugi govoriti o njegovom braku nego njegova vlastita sre!a.+n je kontrastan lik /jevinu to se tie religije.3ok /jevin na kraju pronalazi ,oga u sebi,Karenjin ini upravo suprotno jer njegovo hri!anstvo slabi te postaje lek plijen /idije .vanovne,ene koja koristi svoju tzv.religiju kao sredstvo zadravanja Karenjina blizu sebe i dalje od Ane.Karenjin je na kraju eljan osvete. Ako $olstoj kao vanu %iguru bira preteno negativan lik,onda ga pokazuje kao linost unutranje relativno krutu,pravolinijsku,konvencionalno sputenu ak i u njenim kolebanjima. Ali on ga dovodi u situacije koje !e uzdrmati ovu prividno bezbjednu konvencionalnu ivotnu osnovu,iznuditi nove probleme i time pokrenuti lik.$o je najjasnije upravo u Karenjinovom sluaju.&prkos svojoju sutini konvencionalnoj ljubavi prema Ani,usljed njene preljube s "ronskim on biva ljudski jo ukru!eniji,jo se potpunije preobra!a u birokratsku mainu.$ek kad stoji pored postelje smrtno bolesne Ane i kad

Anine patnje djeluju na njega %izikom neposredno!u,poputaju malo ukru!eni elementi njegove linosti to automatski djeluju,a u njegovom pokopanom ljudskom jezgru poinje da se mie neto slino ivotu.Poto je to isuvie slabo da dovede do uspostavljanja novih ljudskih odnosa izme(u njega i Ane,Karenjin ponovo pada u duhovno mrtvilo.*jegove kasnije ))ljudske)) crte samo su jo dvolinost,samo jo religiozno maskiranje %igurativno mrtvog birokrate. sadrzaj

Aleksej Vronski *eto drukije stoji stvar s "ronskim.& tom ovjeku,koji je esto bio nezadovoljan svojim nainom ivota,a da to nezadovoljstvo nikada nije moglo da ukae na kakav novi ljudski horizont,strast osloba(a ivlje,dublje ljudske energije.$olstoj visoko umjetniki pokazuje kako snano djeluje naroito promjena stvarnih ivotnih okolnosti u pravcu takvog unutranjeg osloba(anja. Ali i ovdje je sputanost plemi!kog naina ivota nadmo!amn motiv.+slobo(ene ivotne snage ne prvazilaze diletantizam koji "ronskog ne moe trajno da zadovolji.*jegovim povratkom u 2usiju poinje i obratni proces'ponovno preobraavanje u ljubaznog,korektnog,prosjenog aristokratu ija je velika strast neto ))ekscentrino)) i organski bez ikakve veze sa sutinom njegovog osje!anja ivota. "ronski je vrlo odluan u ljubavnom ivotu sa Anom.+n se eli oeniti njome i ivjeti porodinim ivotom.+dbacuje svoje snove o karijeri u slubi vojske samo da bi bio sa Anom.+n je zreliji u razmiljanju od Ane jer je sposoban odvojiti racionalno razmiljanje od emocionalnog.#nogi kritikuju "ronskog to nije insistirao da Anu prihvate u drutvo,jer ipak,Anini prijatelji su i njegovi.3rutvo ne kanjava "ronskog kao to kanjava Anu to ivi s njim.+n ne moe shvatiti Aninu bol jer je sam ne proivljava.4a Anom je u tim trenucima teko ivjeti.Ali bez obzira na njenu ljubomoru,narav i njene suze,"ronski je i dalje voli,ostaje joj vjeran i ne pomolja da je ostavi.Ali to se "ronski vie vra!ao onom to zaista jeste,svojoj obinosti i svakodnevici,Ana je smatrala sve to nepotenim prema njoj samoj.Jer upravo je on bio taj koji joj je uskratio da ivi kao obina ena."ronski je svoje pavo na obian i drutveni ivot elio zadrati,ne shva!aju!i bol,zavist i osvetoljubivost Ane, koja ga je ba zbog toga progonila.Ana je sve oajnije

spoznavala da je prevarena,obmanuta i izigrana.+sje!aju!i da "ronskom postaje navika,teret ili %izika potreba,reagovala je osvetoljubivo i ogoreno.. tako je Ana unitila svoj ivot iz iste osvetoljubivosti,ier svojim unitenjem razorila je i ivot "ronskog koji ostaje optere!en osje!ajem krivice.Ana je eljela da "ronski osjeti ono to se u njoj doga(alo,i "ronski je dio toga osjetio.*a kraju vidimo da se"ronski ponovo vra!a vojsci i ratu protiv $uraka.Postavlja se pitanje da li je to samo odlazak u smrt,u asno samoubistvo ili je "ronski ipak odluio neto uiniti sa svojim ivotom nakon svega5 "ronskog je najbolje prikazao 4tiva u svom citatu'))4ilno je bogat,lijep,jakih veza,krilni adutant i uz sve to0vrlo je drag dobar momak.. jo vie nego naprosto dobar momak.Koliko sam ja ovdje o njemu doznao on je obrazovan i vrlo pametan-to je ovjek koji !e daleko dotjerati.))
http'66777.znanje.org6lektire6i8869:698iv9:;:6ne7<page<=.htm