STVARALATVO HASANA KIKIA ANALIZA PRIPOVIJEDAKA CARSKA NO I K UND K GOVEDA

Hasan Kiki, bosanskohercegovaki pjesnik, knjievnik i nesueni slikar roen je 1905.god u Gradacu. U relativno kratkom ivotnom vijeku ( 1905. -1942.) napisao je dosta djela umjetnike vrijednosti. Neki od njih su : Provincija u pozadini, Carska goveda ( pripovijetke), Ho-ruk i Bukve ( romani), Zgode o nasuenom hljebu, Dedija, Lole i hrsuzi,ta se dogaa u paniji i druge. Na knjievnoj sceni pojavio se svojom poezijom; 1926.godine pie prve pjesme. Pjesniki izraz u njima je bitno moderan, lian : on svoje ime uplie u pjesme, koristi jambske stihove. Skala emocija je velika, od skitnikih enja, mladikih ushita, zaviajnih snova do bolova, burnih socijalnih kletvi i protesta. Sva poezija pisana je na narodnoj leksikoj osnovi. Knjievni kritiari njegov rad razjedinjuju u dvije faze, gdje se u drugoj fazi osjeti snana promjena koja ide za sintezom, zaokruenjem na izvjesna polazna iskustva. Uporedo sa poezijom, Kiki pie i pripovijetke. Tematizira ih kroz slikovite teme iz starinskog, patrijarhalnog ivota po muslimanskim selima, u planinama srednje Bosne ili bosanskoj Posavini. ivot seljaka nije slikao izvana i izdaleka kao vanjsku slika folklora ve izbliza i iznutra u svoj njegovoj primitivnosti, optereenosti i tradiciji. Prikazuje seljaku zaostalost, primitivnost ali i ujedno ljubav koju gaji prema toj sredini koju je opisivao posuivanjem iz narodnog izraza. U njegovom proznom pisanju veliku ulogu zauzima lik ene, za koju Midhat Begi kae da je prava, ponekad tragina junakinja njegovih pripovjedaka. Zapostavljena je u svijetu s kojim se Kiki suoava u svojim djelima ali i kod italaca i kritiara koji djelo itaju danas, ona nije primjeena ne vidi se sva njena knjievna vanost i opredmeena sudbina. Ogranak Kikievog stvaranja odnosi se na politiki ivot u bivoj Jugoslaviji te njegovu smjelost da ukazuje na komunizam kao izlaz. injenica je da je on poslije prvih pet pjesnikih godina uglavnom preao na modernu, kritiko-drutvenu prozu i drutveni roman.

Jedno od dijela iz druge faze je zbirka pripovijedaka : Provincija u pozadini koja je vezana prostorno i vremenski za Prvi svjetski rat, njegov odjek i odraz u bosanskoj Posavini. Kao zbirka u sebi sadri krae prie i zapise sa ivim djeakim uspomenama pisca.

Na poetku zbirke pisac je istekao : Ova knjiga je dokument o djetinjstvu mojih vrnjaka i mome, o goditu devetsto etvrtom i petom, i devetsto estom, o naoj dragoj prostranoj ravnoj i plodnoj domovini , o majkama i oevima naim i o tome kako se u carsko beha-doba u toj nedavnoj istorijskoj beha-prolosti, raalo i ivjelo i umiralo, o tome kako su prolazile jeseni i proljea i u njima se pjevalo i plakalo, i gladovalo i mrzilo i ljubilo, o tome kako se odrastalo i zainjalo i kako su kie padale i magle se vukle i sunca, topla i svilena sunca sjala. Posveujem je uspomeni mojih dobrih vrnjaka oni su kiridije, posluitelji, pismonoe i stanini nosai i tucai kamena, oni i sada nose bijele i adorbezne gae, sa velikim obavama, i teko i naporno otimaju od ivota ono najnunije. Likovi ena i djece ovoj zbirci daju ivo tkivo zbivanja u okviru velikih dogaaja jednog vremena. Oni ovdje predstavljaju bitnu, intimnu stranu ljudskog ivota, koju je Kiki umjetnikih proeo vlastitim djeakim uspomenama. Pripovijetka Carska no kroz opise prirode, kasabe i vremena, oslikava stanje u bosanskoj kasabi pred sam poetak rata. Dok pod prisilom ene i djeca hodaju blatnjavim ulicama kasabe i slave austrijski dravni praznik, mukarci su u zatvoru i bivaju mueni od strane andara jer se protive tuinskoj vlasti. Iako naizgled nema izlaza iz ove mrane situacije, svanut e jutro. Jutro- simbol buenja bosanske kasabe iz letarginog sna i predavanje nesretnoj sudbini. Veem intenzitetu razvoja radnje i dramatinosti pridonose germanizmi i/ ili kompletne reenice na njemakom jeziku uz pomo koji pisac vjerodostojno slika stanje drutva ali i psiholoke slike stanovnika kasabe koje na odreene znake izgovaraju parole pod prisilom. Pripovijetka K und K goveda u ciklusu Provincija u pozadini zauzima centralno mjesto. Zapoinje opisom prostora ( mjesta) u bosanskoj Posavini u periodu kada rat ve traje par godina. Slika s poetka pripovijetke o djeijoj srei u koli je samo maska. Zbog neimatine i izbivanja starijih mukaraca u selu koji su prisilom poslani u rat da se bore za tue interese i
2

pod tuim zastavama, djeaci od dvanaest, trinaest godina prisiljeni su da budu gonii stoke stotinama kilometara daleko od kue. Vojska oduzima goveda od naroda za vlastite potrebe. Grupa od dvanaest djeaka svake sedmice treba da odvede stoku i za to primi nadnicu od dvije petice. To je dovoljno da za svoje porodice opskrbe sedmine zalihe brana i potreptina i tako iznova svakog etvrtka. Na tom putu zadese ih razne situacije, od gladi, hladnoe, promrzlih udova, krvavih tabana, ali i borbe za goli ivot kada ih napadaju andari i pucaju na njih. Svi ovi detalji, bazirani na pievim sjeanjima djetinjstva, formiraju psiholoku sliku ljudi tog doba. Majke kod kue brinu o djeci, najstariji sinovi su ili gonii stoke ili skupa sa oevima na frontu. Oduzimajui im stoku, vojska narod ostavlja u velikoj bijedi, ali voa gonia stoke, Arselja, odlui da par njih vrati seljacima pod izgovorom da su izgubljeni na putu. Kroz postupke i ivotne nedae ove djece, Kiki otro osuuje rat i sve ono to on sa sobom donosi; pogibiju nedunih ljudi, siromatvo, prekinute dane djetinjstva, naglo odrastanje, bolesti, neimatinu, progone, zlostavljanja, ali i nepokolebljivi duh bosanskoga ovjeka koji unato tome svemu ivi, die i nada se sutranjem danu. U pripovijeci fabule kao neke epske radnje nema, isti dogaaji se ponavljaju vie puta ali nam pisac nudi nova razmiljanja, nove situacije u kojima se likovi nalaze, da bi vjerodostojno naslikao psiholoku sliku djeaka i njihovog sazrijevanja kroz bolna iskustva i spoznaje koje ih okruuju. Ovi dogaaji ukazatelj su jedne teze : rat i borbe ne odvijaju se samo na bojnom polju. Kikievi djeaci mogu i moraju da promijene svijet svjesni nepravde u njemu. Ne vole rat ni ono to on predstavlja, njihovi snovi o veselom i bezbrinom djetinjstvu uz roditelje nestao je. Dali su svoj doprinos u borbi za tue ideale i vjerovanja naznaujui da je sloboda na dohvatu ruke. Tako blizu, a tako daleko. Za ista ova uvjerenja, u koja je snano vjerovao, i sam pisac Hasan Kiki dao je svoj ivot u ratu.