HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE Studij povijesti KOLEGIJ: Povijest znanosti i tehnologije

HELENISTIKA MEHANIKA: HERON ALEKSANDRIJSKI

MENTOR: doc. dr. sc. Mario Kevo

STUDENTICA: Nikolina Bikup

Zagreb, oujak 2014.

0

SADRAJ 1.UVOD......................................................................................................................................2 2. HERON ALEKSANDRIJSKI I NJEGOVA NAJPOZNATIJA DJELA...............................3 3. PNEUMATICA .................................................................................................................4 3.1. PRIKAZ PROLJEVANJE VINA U AST BOGOVA, A KOJE POKREE VATRA (POGLAVLJE 11) .................................................................................................................... 4 3.2. VRATA KOJA SE AUTOMATSKI OTVARAJU POMOU VATRE (POGLAVLJE 37) .....................................................................................................................................................4 3.3. MLAZ PARE KOJI DRI KUGLU (POGLAVLJE 45).....................................................5 3.4. PARNI STROJ EOLIPIL (POGLAVLJE 50)...................................................................5 3.5. OPIS PRICE (POGLAVLJE 57).......................................................................................5 4. ZAKLJUAK.........................................................................................................................6 POPIS LITERATURE PRILOZI

1.UVOD Helenizam je povijesno razdoblje koje traje od osvajanja Aleksandra Velikog (334. g. pr. kr.) do pada Egipta, posljednjeg helenistikog carstva, pod rimsku vlast 30. pr. Kr godine.1 Nakon smrti Aleksandra Velikog, njegovo se je carstvo raspalo i Egipat je postao samostalno kraljevstvo kojim je upravljala dinastija Ptolomeida. Ve je za vrijeme Aleksandrovog ivota Egipat poeo kulturno napredovati (naime, Aleksandar je osnovao Aleksandriju, grad koji e kasnije postati prijestolnica helenstike kulture) da bi za vladavine Ptolemeja II. Filadelfa i Ptolemeja III.Euergeta grad bio na vrhuncu razvoja. 2 Upravo u njihovo vrijeme dolazi do gradnje Muzeja u sklopu kojeg je izgraena poznata Aleksandrijska knjinica. 3 U okviru Museiona djelovali su neki od najznaajnijih umova antike, a razvijale su se i razliite znanstvene grane poput astronomije, fizike, filozofije, knjievnosti i medicine. Nakon dolaska Egipta pod rimsku vlast, Aleksandrija je i dalje ostala jedno od najznaajnijih kulturnih i znanstvenih sredita. Tema seminarskog rada je helenistika mehanika u djelu Pneumatica Herona Aleksandrijskog, a cilj rada je davanje prikaza antikih mehanikih naprava, njihove uporabljivosti u svakodnevnom ivotu i utjecaja na strojeve dananjice.

1 2

Heinz KREISSIG, Povijest helenizma, Zagreb 1987., 5. Abram Borisovi RANOVI, Helenizam i njegova istorijska uloga, Sarajevo, 1962.,46. 3 Petar LISIAR, Grci i Rimljani, Zagreb, 1971., 209.

2. HERON ALEKSANDRIJSKI I NJEGOVA NAJPOZNATIJA DJELA Heron Aleksandrijski bio je grki matematiar, fiziar i inenjer koji je ivio u 1. stoljeu (roen je oko 10. godine, a umro je oko 85.) u Aleksandriji. Svoj stvaralaki i znanstveni rad obavljao je u okviru aleksandrijskog Muzeja (u sklopu kojeg se nalazila i uvena Aleksandrijska knjinica) u kojem su djelovali neki od najveih umova antike. Ondje je bio predava, a smatra se da je neko vrijeme bio i upravitelj spomenutog Muzeja. Iako se o Heronovom ivotu malo zna, o njegovom stvaralatvu najbolje govore njegova djela, od kojih se je sauvao veliki broj. Heron je pisao o mehanici, ratnim strojevima, optici i temama koje su bile aktualne na podruju fizike sredinom prvog stoljea. Neka od njegovih najpoznatijih djela su: Pneumatica, Automatopoietica, Belopoeica, Mehanica, Barulkos, Dioptra, Catoptrica, Cheirobalistra, Metrica, Geometrica, Stereometrica, Geodaesia, Mensurae i Definitiones.4 Mehanica je djelo koje se sastoji od tri knjige, a namijenjena je prvenstveno arhitektima i inenjerima. U prvoj knjizi je obraeno teoretsko znanje i vjetine koje su potrebne jednom arhitektu. U drugoj knjizi se opisuju naini i principi funkcioniranja kolotura, poluge, klinova, vitla i vijaka. Ove je pojmove Heron definirao kao sile. Trea knjiga sadri opise naprava koje pomau u transportu tekih predmeta pri gradnji, pa su tako opisane kola koja prevoze terete na zemljanoj podlozi, kranovi koji slue za dizanje tekih predmeta te vinska prea. 5 U drugom Heronovom djelu Automatopoietica opisuju se razne automatske naprave koje funkcioniraju uz pomo vatre i vode. Najzanimljivija naprava u ovom djelu je takozvani analogni kompjuter koji je bio sastavljen od zupanika i spojnica. Bitno je spomenuti kako je Heron dao svoj doprinos i u razvoju ratnih strojeva koje je opisao u djelima Cheirobalistra i Belopoeica. U njima su detaljno razraeni katapulti i napravljen je prototip budueg samostrela.6

Evangelos Papadopoulos, Heron of Alexandria (c. 10 85AD), Distinguished Figures in Mechanism and Machine Science, 2007., 2. 5., http://www.academia.edu/2829688/Heron_of_Alexandria_c._10-85_AD_, pristup ostvaren dana 10.oujka 2014. 5 Juan Vernet, Hero od Alexandria, 312., http://www.philoscience.unibe.ch/documents/kursarchiv/WS06/Hero_Bio.pdf, pristup ostvaren dana 10.oujka 2014. 6 E. Papadopoulos, Heron, 6.-7., http://www.academia.edu/2829688/Heron_of_Alexandria_c._10-85_AD_, prsitup ostvaren dana 10. oujka 2014.

3. PNEUMATICA Pneumatica je Heronovo traktat koji se sastoji od 80 poglavlja rasporeenih u dvije knjige. U njemu se opisuje konstrukcija i princip djelovanja mehanikih strojeva i naprava koje se pokreu pomou vjetra, vode, vodene pare i vatre. Naprave opisane u traktatu nisu imale neku stvarnu primjenu u svakodnevnom ivotu antikih Grka, nego su prvenstveno sluile kao zabava aristokratima. Tek je u razdoblju humanizma i renesanse ovo djelo ozbiljnije shvaeno. Prvi prijevod Pneumatice objavio je Giovanni Battista Aleotti 1589. pod nazivom Gli artificiosi et curiosi moti spiritali di Heronne.7 3.1. PRIKAZ PROLJEVANJE VINA U AST BOGOVA, A KOJE POKREE VATRA (POGLAVLJE 11) Naprava je konstruirana tako da se sastoji od postolja, koje je napravljeno u obliku upljeg pravokutnika, upljeg oltara i dvije uplje skulpture koje se nalaze svaka sa jedne strane oltara, a kroz koje ide uplja cijev koja se protee sve do ruku skulptura. Na vrhu postolja naprave se tri rupe, jedna ispod oltara, a druge dvije ispod skulptura. Kroz rupu u postolju se zatim ulije voda, a rupa se hermetiki zatvara. Kada je rupa zatvorena na oltaru se pali vatra koja zagrijava vodu u postolju. Razrijeeni zrak iz oltara se sputa i vri pritisak na vodu, a voda potjerana pritiskom, odlazi u cijevi koje se nalaze u skulpturama. Ruke na skulpurama se pomiu i dobiva se prikaza vrenja rtve ljevanice. Ovaj proces e se odvijati sve dok gori vatra na oltaru.8 3.2. VRATA KOJA SE AUTOMATSKI OTVARAJU POMOU VATRE (POGLAVLJE 37) Za izradu automatskih vrata potrebni su kolutori, poluge, osovine, kanta, kugla, oltar i vrata. Predvieno je da se hram i vrata izgrade na postolju ispod kojeg e se staviti kugla, kanta i osovine sa kolutorima. Na postolju, pored vrata, izgradit e se oltar koji e cijevima biti povezan sa kuglom koja na sebi ima mali otvor. Ova kugla je povezana (cijev u obliku slova U) i sa kantom, a kanta je lancima povezana sa kolutorima i osovinama. Kada se napravi ovakva konstrukcija, u kuglu se, kroz mali otvor, nalije voda, a na oltaru se zapali

E. Papadopoulos, Heron, 7., http://www.academia.edu/2829688/Heron_of_Alexandria_c._10-85_AD_, pristup ostvaren dana 10. oujka 2014. 8 The Pneumatics of Hero of Alexandria, London, 1851., http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/section11.html , pristup ostvaren dana 10. oujka 2014.

vatra. Topli zrak zatim ulazi u kuglu i tjera jedan dio vode u kantu ime ona dobiva na teini i podie vrata. Kada se vatra na oltaru ugasi,voda iz kante odlazi u kuglu i vrata se sputaju.9 3.3. MLAZ PARE KOJI DRI KUGLU (POGLAVLJE 45) Naprava se sastoji od kotla sa poklopcem, cijevi i posudice u kojoj se nalazi lagana kugla. Kotao se napuni sa vodom, zatvori se poklopcem i ispod njega se zapali vatra. Na poklopac kotla, koji ima otvor predvien za cijev sa posudicom, stavi se ta cijev. Voda u kotlu se zagrije na visoku temperaturu, a kada se ona pone pretvarati u paru ta para e krenuti uz cijev i podignut e laganu kuglu u zrak.10 3.4. PARNI STROJ EOLIPIL (POGLAVLJE 50) Eolipil je primitivni parni stroj, a smatra se jednim od najveih Heronovih izuma. Sastoji se od kotla, poklopca, cijevi i kugle. Funkcionira na nain da se kotao ispuni vodom i zaklopi se. Na poklopcu se nalaze otvori za tri cijevi koje e voditi zagrijani zrak u kuglu, a koja e takoer imati rupe u koje e se staviti cijevi. Kada se voda /para iz zagrijanog kotla digne u kuglu, kugla e se poeti okretati.11 3.5. OPIS PRICE (POGLAVLJE 57) Heronova prica gotovo je ista kao i dananja prica. Sastoji se od dvije cijevi od kojih se jedna stavlja u drugu. Slui prvenstveno za uklanjanje gnoja i neistoa, a ne za ubrizgavanje tekuine u organizam.12

The Pneumatics, http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/section37.ht ml pristup ostvaren dana 10. oujka 2014. 10 Isto, http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/section45.html , pristup ostvaren 10. oujka 2014. 11 Isto, http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/section50.ht ml , pristup ostvaren 10. oujka 2014. 12 Isto, http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/section57.ht ml , pristup stvaren 10. oujka 2014.

4. ZAKLJUAK Razdoblje helenizma bilo je razdoblje procvata kulture i znanosti, napose prirodnih znanosti poput fizike, matematike i mehanike. Zahvaljujui projektu izgradnje Aleksandrijske knjinice i pretvaranja Aleksandrije u antiku prijestolnicu znanja stvoreno je okruenje za afirmaciju brojnih znanstvenika meu kojima je bio i Heron Aleksandrijski. Svojim istraivanjima na podruju matematike, fizike i mehanike uvelike je doprinio razvoju tehnologije jer su upravo neke njegove naprave u djelu Pneumatica , ali i u drugim djelima, prototipovi nekih modernih strojeva.

POPIS LITERATURE 1. Heinz KREISSIG, Povijest helenizma, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1987. 2. Petar LISIAR, Grci i Rimljani, Zagreb, kolska knjiga, 1971. 3. Abram Borisovi RANOVI, Helenizam i njegova istorijska uloga, Veselin Maslea, Sarajevo, 1962. 4. Evangelos Papadopoulos, Heron of Alexandria (c. 10 85AD), Distinguished Figures in
Mechanism and Machine Science, 2007., http://www.academia.edu/2829688/Heron_of_Alexandria_c._10-85_AD_, pristup ostvaren 10. oujka 2014. 5. Juan Vernet, Hero od Alexandria,

http://www.philoscience.unibe.ch/documents/kursarchiv/WS06/Hero_Bio.pdf, pristup ostvaren 10. oujka 2014.

PRILOZI Slika 1. Prikaz prolijevanja vina u ast bogova, a koje pokree vatra

(http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/sect ion11.html)

Slika 2. Vrata koja se automatski otvaraju pomou vatre

(http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/sect
ion37.html )

Slika 3. Mlaz pare koji dri kuglu

(http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/sect
ion45.html ) Slika 4. Parni stroj eolipil

(http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/sect ion50.html )

Slika 5.Opis price

(http://himedo.net/TheHopkinThomasProject/TimeLine/Wales/Steam/URochesterCollection/Hero/sect ion57.html )

10