Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za povijest
Katedra za metodiku nastave povijesti
Akademska godina 2013/2014.






Priprema za nastavni sat:
Kultura srednjovjekovnog drutva










Datum:11.12.2013. Matej Cvetko


1
PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA IZ POVIJESTI
I. OPI PODACI
Nastavna jedinica: Kultura srenjovjekovnog drutva
Nastavna cjelina/tema: Uzlet srednjovjekovne Europe

Tip sata: obrada
kola: O Ivana Gorana Kovaia Mentor/ica: Karmen Perkovi
Razred: Br. uenika: -- S posebnim potrebama: -
Sat u rasporedu: Vrijeme (od-do): Datum: 11.12.2013.



II. CILJEVI I ISHODI UENJA (znanja, vjetine, stavovi i vrijednosti)











































Cilj 1. Stjecanje znanja o obiljejima kulture i drutva iz europske povijesti srednjeg vijeka
Na kraju sata uenici e moi/znati:
1. Navesti 2 stilska razoblja koja se javljaju u srednjovjekovnoj Europi
2. navesti barem 3 obiljeja stilskih romanike i gotike iz razdoblja srednjeg vijeka
3. objasniti tijek razvoja srenjovjekovne knjievnosti
4. navesti barem 3 pjesnika iz razoblja vrhunca srednjovjekovne knjievnosti
Cilj 2. Usvajanje i ponavljanje temeljnih povijesnih pojmova
Na kraju sata uenici e moi/znati:
5. objasniti pojmove: romanika, gotika, epske junake pjesme, humanizam
Cilj 3. Razvijanje uenikog samopouzdanja i pozitivnog stava prema radu i uenju
6. Uspjenim sudjelovanjem u radu tijekom nastavnog sata uenici razvijaju
samopouzdanje i vlastite sposobnosti.


2

III. DIDAKTIKO-METODIKI PODACI O NASTAVNOJ JEDINICI

Etape nastavnog sata
(trajanje u min.):
uvod (5min), obrada (35 min), zavrni dio sata (5 min)
Oblici
rada:
frontalni rad, razgovor s uenicima (pojedinano i diskusije o problemu), individualni rad
Metode uenja i
pouavanja:
Razgovor, izlaganje, itanje i rad na tekstu,
Mediji (nastavna
sredstva i pomagala):
Udbenik, radna biljenica, LCD projektor, PP prezentacija, ploa
Popis priloga:











IV. KORELACIJA (veze s drugim nastavnim predmetima)

Glazbena kultura srednjovjekovna glazba, trubaduri
Knjievnost
Tehnika kultura







V. LITERATURA

a) Za uenike (udbenici, prirunici i drugi izvori znanja):

Birin - arlija. Povijest 6. Zagreb: Alfa, 2007. udbenik
Birin - arlija. Povijest 6. Zagreb: Alfa, 2007. radna biljenica



b) Za nastavnika (struno-znanstvena, metodika, pedagoka, psiholoka):

Birin - arlija. Povijest 6. Zagreb: Alfa, 2007. udbenik
Birin - arlija. Povijest 6. Zagreb: Alfa, 2007. radna biljenica
Vanda Ekl. Evropski srednji vijek. Rijeka: Otokar Kerovani. 1978.
Francois Souchal. Srednji vijek. Rijeka: Otokar Kerovani. 1968.





3
VI. PLAN PLOE


















































Kultura srednjovjekovnog drutva

Pravokutni oblik


Debeli zidovi Mali prozori


R

Bogato ukraen portal

Freske
Rozeta












Krino rebrasti svod i Vitraji
potporni lukovi



Knjievnost

- Knjievna djela na narodnom jeziku
- Epske junake prie: Pjesma o Rolandu i Pjesma o Cidu
- Ljubavno pjesnitvo: trubaduri
- Talijanska knjievnost: Dante, Petrarca i Boccacio










ROMANIKA


GOTIKA


4
VII. PREGLED I STRUKTURA SADRAJA


















































Fokus ove nastavne jedinice je na kulturnom razvoju Europe u srednjem vijeku. injenino i konceptualno znanje
uenici e sakupljati uei o kljunim dogaajima i osobama koje su odredile razvoj sruene zapadne civilizacije nakon
seobe naroda. Analiza udbenikog materijala posluit e za razvijanje proceduralnog znanja, a metakognitivno znanje
prikupljat e uenici samostalnom izradom tabele koja e sadravati najvanije pojmove iznastavne cjeline.

Nakon kratkog ponavljanja prole lekcije i provjeravanja domae zada nastavnik e predstaviti dananje obaveze i
plan radaprikazujui uenicima kratak isjeak iz emisije o gotikom graditeljstvu u srenjem vijeku u kojoj se prikazuje
crkva Notre Dame. U lekcije e rijei biti o raznim stilskim razdobljima koja zapoinju u srednjem vijeku. Najprije e
se govoriti o romanici. Ona se kao prvo jedinstveno razdoblje javlja poetkom 11. Stoljea s obnovom gradova i uzor
ima u rimskoj umjetnosti. Najvanije karakteristike ovoga razdoblja viene su na crkvama koje su pravokutnog oblika,
imaju debele zidove koji nose teret, mali prozori te bogato ukraen portal te freske i rozeta. Rugo razdoblje je bila
gotika koja poinje negdje u 13. Stoljeu u Francuskoj i poprima potpuno nove oblike. Gotike crkve imale su krino
rebrasti svod i potporne lukove te iljaste prozore ukraene raznobojnim staklom odnosno vitrajima. to se tie
knjievnosti ona se poinje iriti na narodnim jezicima umjesto na latinskom. Osobito su popularne bile junake pjesme
poput Pjesme o Rolandu i pjesme o Cidu. Drugi oblik bile su ljubavne pjesme koje zastupaju trubaduri. Svoj vrhunac
poprimila je u 14. Stoljeu u talijanskoj knjievnosti u djelima Dantea, Petrarce i Boccacia koji su najavili novi
europski kulturni pojam humanizam.
































5
ETAPE
NASTAVNOG
SATA

TO RADI NASTAVNIK

TO RADI UENIK

OBLICI
RADA
METODE
UENJA I
POUAVANJA
NASTAVNA
SREDSTVA I
POMAGALA
UVODNI DIO
(5 minuta)
1.1 Ponavljanje



1.2 najava




Nastavnik ponavlja gradivo sa prolog sata sa uenicima
kroz pregledavanje njihove zadae.

Nastavnik stavlja kratki film u kojem se prikazuje jedno
od najveih dostignua gotikog graiteljstva: crkva Notre
Dame i navodi uenike kroz pitanja a sami zaljue o emu
e biti rijei u ovoj lekciji
Nastavnik zapisuje naslov na plou.


Uenici itaju svoju zadau.


Uenici gleaju film i odgovaraju na pitanja



Uenici prepisuju naslov


Frontalni
rad,
individualni
rad



Frontalni ra


Metoda
razgovora





Metoda pisanja


Papir sa izvorom
koji su morali
analizirati za
zaau



Ploa, udbenik
SREDINJI DIO

PONAVLJANJE
GRADIVA
(35 minuta)















Nastavnik uenicima daje listie na kojima je nacrtana
tablica te im zadaje da itaju tekst u udbeniku koji govori
o obiljejima gradnje crkva u srednjem vijeku. Tabela ima
nekoliko stupaca u koje uenici opisuju vrijeme kada
dolazi do pojave stilskog razdoblja te pitanja odnosno
stupce u koje upisuju navedena obiljeja crkva, dakle,
uzore gradnje, izgle tlocrta, broj zvonika, zidovi, te ulaz u
crkvu i posebnosti stila(freske, rozete i vitraji). Nastavnik
zatim odreuje da po jedan uenik za svako razdoblje
proita to je naao i zadaje ostalima da dopune ukoliko
treba.
Nastavnik zadaje jednom ueniku da proita tekst o
srednjovjekovnoj knjievnosti te postavlja uenicima
pitanja i pritom najvanije zapisuje na plou:
Koja dva oblika knjievnosti su uoili u tekstu?
Koje su karakteristike jednog i drugog?
Nastavnik zatim puta kratki film o Danteu kako bi
zakljuio sat sa zanimljivostima i postavlja nekoliko
pitanja uenicima te spominje jo neke od vanih autora


Uenici itaju zadani tekst te upisuju podatke u tablicu te
zatim isitavaju svoje tablice i dopunjuju ako su to
propustili uoiti.








Uenici itaju tekst i odgovaraju na pitanja




Uenici gledaju film i odgovaraju na pitanja

Frontalni
rad,
individualni
rad







Individualni
rad



Individaulni
rad

Metoda
razgovora,
metoda pisanja








Metoda
razgovora i
pisanja


Metoda
razgovora

Ploa, dodatni
papir tablicom









Ubenik




Projektor i ploa
ZAVRNI DIO
3.1. Ponavljanje
(5 minuta)
Nastavnik zadaje uenicima da rijee ranu biljenicu Uenici rijeavaju radnu biljenicu Individualni
rad
Metoda pisanja Radna biljenica

VIII. RAZRADA NASTAVNOG SATA (SCENARIJ)