16.1.2013.

1
ADSORPCIJA
predavanja
1
DEFINICIJA
2
je tehnoloka operacija kod koje se na
graninoj povrini izmeu krute ili
kapljevite faze i plinovite ili kapljevite faze
nakuplja neka tvar iz plinske ili kapljevite
faze u koncentraciji veoj od koncentracije
te tvari u plinskoj odnosno kapljevitoj fazi
Adsorpcija na graninoj povrini izmeu dviju
kapljevina ili izmeu kapljevine i plina je vana pri
nastanku pjene, raspriavnju kapi u plinu,
emulgiranju i sl.
3
Najee je pojam adsorpcije vezan uz nagomilavanje
neke tvari iz plinske ili kapljevite faze na povrinu krute
faze
Po pojmom povrine krute faze se podrazumjeva osim
geometrijske povrine krute tvari i povrina pora i
pukotina unutar te tvari
Adsorpcija tvari na povrinu kapilara koje prolaze kroz
cijeli volumen tijela naziva se persorpcija
PRIMJENA ADSORPCIJE
4
ienje i suenje plinova
ienje otopina
Razdvajanje smjese plinova ili para
Izdvajanja hlapivih para otapala iz plinske smjese
Kromatografiji
Zamjeni iona.
Krute tvari na ijoj se povrini odvija adsorpcija
nazivaju se adsorbenti
Tvar koja se adsorbira naziva se adsorptiv ili
adsorbat
5
DEFINICIJE
6
Pri fizikoj adsorpciji molekule adsorptiva dre se na
povrini krute tvari van der Waalsovim silama koje su
uvijek prisutne izmeu molekula
Pri kemijskoj adsorpciji molekule adsorptiva reagiraju
s moelulama adsorbenta kod ega nastaju kemijski
spojevi
Toplina koja nastaje fizikom adsorpcijom je znatno
manja od one koja nastaje kemijskom
Fizika adsorpciju za razliku od kemijske je
reverzibilna i odvija se vrlo brzo
16.1.2013.
2
RAVNOTEA ADSORPCIJE
7
Koliina adsorptiva koji se moe vezati na
jedinicu mase adsorbenta zavisi :
-o prirodi adsorbenta
-o temperaturi i koncentraciji adsorbenta
Polusima se odreuje pri p=konst.
maksimalna koliina adsorbtiva koju vezuje
jedinica mase adsorbenta kod razliitih
temperatura ( adsorpcijske adsorpcijske adsorpcijske adsorpcijske izobare izobare izobare izobare) )) )
Odnosno kod T=konst. odreuje se
maksimalna koliina adsorptiva koju vezuje
jedinica mase adsorbenta kod rzaliitih tlakova
odnosno koncentracija (adsorpcijske adsorpcijske adsorpcijske adsorpcijske izoterme izoterme izoterme izoterme ) )) )
IZOTERME ADSORPCIJE
8
'
n
m Kp =
m (kg
k
)- masa adsorbirane komponente pri
standardnim uvjetima,
K-konstanta
n-eksponent
n<1
Masa adsorbirane tvari se poveava s
poveanjem tlaka i smanjenjem
temperature, ali do odreene veliine tlaka
da bi iza toga masa adsorbirane tvari bila
konstantna s daljim poveanjem tlaka
Jednadba izotermne adsorpcije:
9
Prema Langmuir-u adsorpcija prestaje onaj
trenutak kad se na povrinu adsorbenta nahvata
monomolekularni sloj adsorptiva.
Brzina adsorpcije je proporcionalna
nepokrivenom dijelu povrine adsorbenta, a brzina
desorpcije je proporcionalna dijelu pokrivene
povrine adsorbenta
1
1 2
'
m
K p m
m K p K
=
+
Langmuirova jednadba brzine adsorpcije
jednaka je brzini desorpcije:
10
m
m
(kg
k
)-masa adsorptiva potrebna da se povrina
1 kg adsorbenta pokrije monomolekularnim
slojem
m (kg
k
)- masa adsorbirane komponente,
K
1
konstanta
K
2
- konstanta
Za adsorpciju tvari iz kapljevite faze Freundlich-
ova jendaba je:
k
3
a
kg

kg
n
m
x K C
(
=
(

x k
a
kg
kg
(
(

- masa adsorptiva koju moe adsorbirati 1 kg
adsorbenta
C
m
(kg
k
/m
3
)- koncentracija tvari koja se adsorbira u
kapljevinu
11
Jednadba po Freundlich-u valjana je za niske
koncentracije
Pri viim koncentracijama masa adsorbirane tvari
opada s porastom koncentracije, a moe biti ak i
nia
Adsorpcija se kapljevite tvari na krutoj tvari zbiva
znatno sporije nego adsorpcija plinovite tvari
Kapljevita tvar se adsorbira uglavnom na povrini
krutina i krupnijih kapilara
Pri adsorpciji neke tvari adsorbiraju znatno vie od
drugih
Iz plinske smjese se vie adsorbiraju vie visoko
molekularne tvari nego niskomolekularne tvari
12
Iz vodenih otopina prema Traube-ovom pravilu
vie adsorbiraju organske tvari koje se nalaze
dalje u homolognoj seriji.
Adsorptiv koji lake adsorbira tee desorbira
16.1.2013.
3
13
KINETIKA ADSORPCIJE
14
DISKONTINUIRANA
Provodi se tako da se kroz nepokretni sloj
proputa plinska ili kapljevita smjesa iz koje se
izdvaja neka tvar
Tijekom adsorpcije elni dio sloja u smjeru
nastrujavanja smjese zasiuje se adsorptivom i
kroz njega protjee plinska ili kapljevita smjesa
ne trpei nikakvu promjenu dok se zona
adsorpcije premjeta na naredni sloj.
15
Da je brzina adsorpcije bila neizmjerno velika ,
adsorpcija narednog sloja uslijedila bi tek nakon
to se zasiti prethodni eoni sloj
Realno brzina adsorpcije je konana tako da se
kroz sloj adsorbenta adsorptiv rasporeuje
ravnomjeno tako da nastaje fronta adsorpcije
Nakon isteka nekog vremena dio se sloja
adsorbenta zasiuje adsorptivom
16
Proteklo vrijeme adsorpcije do trenutka
nastanka dijela zasienog sloja je vrijeme
formiranja zone adsorpcije
S vremenom se zona adsorpcije pomie prema
gornjem dijelu sloja pri emu se koncentracija
adsorptiva u bilo kome sloju zone adsorpcije
postepeno pomie sve do zasienja
Nakon formiranja zone adsorpcije (I faza)
nastaje II faza u kojoj se fronta adsorpcije
pomie u smjeru strujanja medija konstantnom
brzinom v
f
17 18
Bilanca mase adsorptiva za razdoblje
paralenog pomicanja fronte adsorpcije:
v
k
-brzina strujanja smjese u prostoru
izmeu zrnaca sloja adsorbenta
A- povrina presjeka sloja adsorpenta
poroznost sloja adsorbenta
C
mo
-polazna masena koncentracija
adsorptiva u smjesi (kg/m
3
)
C
ms
-masena koncentracija adsorptiva u
sloju adsorbenta u ravnotei s C
mo
( )
'
k f mo f ms
v v A C v AC =
16.1.2013.
4
19
Brzina ravnomjenog pomicanja fronte adsorpcije
je:
'
' '
mo mo
f k
mo ms mo ms
C C
v v v
C C C C

= =
+ +
Gdje je v=v
k
fiktivna brzina smjese
20
Prijenos mase kod adsorpcije
Tvar se iz plinske ili kapljevite smjese adsorbira samo u
zoni adsorpcije
Sloj adsorptiva je duljine L
o
U poetnom se dijelu zone adsorpcije C
mk
je u ravnotei sa
polaznom koncentracijom C
mpo
Pri proraunu adsorpcije se obino usvaja da su veliine u
poetnom dijelu zone adsorpcije:
3
mp k
3
k
o
0 (m)
C 0, 95 (kg )
' (kg )
na kraju zone adsorpcije:
L=L
0, 05
'
mpo
mk mk
mp mpo
mk mk
L
C m
C C m
C C
C C

=
=
=
=
=
21
Povrina kontakta faza se ne moe odrediti, pa se u
jednadbi prolaza mase koristi volumen zone
adsorpcije V
o
=AL
o
:
3 3
' (0,95 0,05 ) (m )
o mpo mpo k
m LA C C kg m

=
Koliina tvari koja se adsorbira:
( ) ' '
v o ms m v o ms m k
m KV C t K AL C t kg = =
1
m
-3
ms
volumni koeficijent prolaza mase( )
t vrijeme adsorpcije (s)
C srednja pokretaka sila adsorpcije (kgm )
v
K s

22
Srednja pokretaka sila adsorpcije je:
3
k
0,95
0,05
0,95 0,05 0,9
(kg )
'
mpo
mpo
mpo mpo mpo
ms
C
mp
oc
C
mp mp
C C C
C m
dC
n
C C

= =

broj jedinica prolaza mase

oC
n
23
Brzina premjetanja fronte adsorpcije:
o
f v
oC
L
v K
n
=
Duljina adsorpcione zone:
f oC
v
v n
o K
L =
Volumenski koeficijent prolaza mase odreuje
se iz:
1 1

1 1
s
v
pv kv
K
K K
| |
=
|
\
+
24
pv
kv
k volumenski koeficijent prijenosa mase u plinskoj smjesi(1/s)
k volumenski koeficijent prijenosa mase u sloju adsorbenta (1/s)
b - srednja vrijednost koeficijenta priklona ravnotene linije adsorpc

ije
Do danas nisu poznate jednadbe pomou kojih se
mogu tono odrediti volumenski koeficijenti prijenosa
mase u adsorbentu.
16.1.2013.
5
25
Desorpcija
Odvajanje adsorptiva od adsorbenta
Provodi se istiskivanjem adsorptiva pomou
drugog adsorptiva koji se vre vee na
adsorbent ili isparavanjem ako adsorptiv ima
nisko vrelite na taj nain da se adsorbent grije
Provodi se najee ako se kroz sloj
adsorbenta proputa prethodno zagirjani plin ili
para tvari pomou koje se desorbira adsorptiv iz
adsorbenta
Sredastva za desorpciju su suhozasiena ili
pregrijana vodena para, pare organskih tvari ili
inertni plinovi.
26
ADSORBENTI
Aktivni Aktivni Aktivni Aktivni ugljen ugljen ugljen ugljen: dobiva se iz organskih tvari suhom
destilacijom uz naknadno aktiviranje.
Dijele se na ugljene za: odbojadisavanje, za
adsorpciju metala i medicinske
Odbojadisavanje u obliku praha: biljnih ulja i
masti; ienje eernih sokova i sirupa; pri
kristalizaciji ili uparavanju mlijene, vinske,
citronske kiseline i dr. ; pri ienju vode,
poljepavanju vina i piva i sl.
27
Kotani ugljen Kotani ugljen Kotani ugljen Kotani ugljen: suhom destilacijom od kostiju
ivotinja nakon uklanjanja mesa i masti
Svjei sastoji se iz 75% kalcijeva fosfata, 10%
ugljena, 8% kalcijevog karbonata, 7% vode i
drugih tvari.
Kalcijev fosfat izgrauje porozni kostur
Na povrini pora se nalazi ugljik
Koristi se za: filtraciju eernog soka pri emu
se obojena supstancija adsorbira na ugljen a
obojene soli na kalcijev fosfat
30-80 puta manja adsorpcijska sposobnost
od aktivnog ugljena
28
Zemlje Zemlje Zemlje Zemlje za za za za bijeljenje bijeljenje bijeljenje bijeljenje: glinama sline tvari , sa
sposobnosti adsorpcije boja, masti, smole i
sl.
Koriste se za uklanjanje masti iz sirovih
vunenih tkanina valjanjem
Za razliku od glina nisu plastine i ne
bubre u vodi
Aktivne Aktivne Aktivne Aktivne gline gline gline gline: :: : za bijeljenje se dobivaju obradom
bentonitnih glina
Koriste se u obliku praha i ne mogu se
reaktivirati
Vee adsorpcijske sposobnosti od zemlje za
bijeljenje
29
Silikagel Silikagel Silikagel Silikagel: odvodnjeni hidrogel silicijeve kiseline
Koristi se u obliku zrna promjera 1 - 4 mm,
nasipne mase 100 - 800 kg m
-3
, povrine (4-
7)x10
5
m
2
kg
-1
velika adsorpcijska sposobnost posebno prema
vodenoj pari
Regenerira se
Koristi se za: suenje zraka, u medicini, kao
adsorbent u adsorpcijskim rashladnim
postrojenjima i kao sredstvo za kromatografiju
30
Aktivirani Aktivirani Aktivirani Aktivirani aluminijev aluminijev aluminijev aluminijev oksid oksid oksid oksid i ii i aktivirani aktivirani aktivirani aktivirani boksit boksit boksit boksit: :: : za
adsorpciju razliitih plinova i para i obojenih tvari i
drugih neistoa iz organskih kapljevina , a najee
vode i vodene pare iz zraka u klimatizacijskim
ureajima
Aktivna komponenta je dehidrirani aluminijev
hidroksid
Magnezijev Magnezijev Magnezijev Magnezijev oksid oksid oksid oksid: koristi se za uklanje kremene
kiseline iz vode za napajanje kotlova
16.1.2013.
6
31
Molekularna Molekularna Molekularna Molekularna sita sita sita sita: kristalizirani zeoliti u kojima su
kristalne reetke tako rasporeene da ine stabilnu
prostornu mreu s velikim upljinama meusobno
spojenimkrunim otvorima manjeg promjera
U uplinama su smjetane molekule vode i
izmjenljivi kationi
Povienjem temperature vodu se moe istjerati i
ostaju slobodne upljine u kojima se moe skupljati
adsorptiv
32
Ioni smjeteni na otvorima odreuju svojom
veliinom veliinu otvora tako da se zamjenom
jednih iona s drugim ta veliina moe po volji
ragulirati
Otvori pora odreenih dimenzija odjeljuju tvari s
molekulama razliitih dimenzija i konfiguracija
33
PROVOENJE ADSORPCIJE
Bitno je definirati vrijeme kontakta izmeu
adsorptiva i adsorbenta da se postupak
adsorpcije to bolje provede
Provedba adsorpcije zavisi o svojstvima
adsorbenta, adsorptiva i plinske ili kapljevite
smjese, o svojstvima da adsorbira odnosno da
budu adsorbirani, o hlapivosti, zapaljivosti i
drugim tehnikim i ekonomskim uvjetima
34
35
Adsorber s mirujuim slojem adsorbenta
Diskontinuirana adsorpcija se provodi u 4 stadija:
1. Adsorpcija
2. Desorpcija
3. Suenje
4. Hlaenje
Adsorbent je smjetan na perforiranim ploama ili na
reetkama
Kada se na izlazu iz ureaja pojavi nedozvoljena
koncentracija komponente koja se iz plina adsorbira je
znak da je adsorbent zasien i postupak se obustavlja
36
16.1.2013.
7
37
Plinska smjesa se uvodi preko razdjelnog
poda
Kroz cjevice razdjelnog poda plinska
smjesa ulazi u zonu adsorpcije kolone
Dolazi u kontakt s adsorbentom koji nakon
hlaenja u izmjenjivau topline pada prema
dolje
U zoni adsorpcije se adsorbiraju
komponente , a preostali inertni plin izvodi
se vani kroz cijevni prikljuak
Adsorbent iz zone adsorpcije pada u zonu
rektifikacije gdje u kontaktu nadolazee
pare iz donjeg dijela kolone oslobaa slabije
adsorbirane komponente pa nastaje
meufrakcija koja se iz kolone izvodi kroz
cijevni prikljuak
Iz zone rektifikacije adsorbent ulazi u zonu
desorpcije kroz razdjelni pod.
38
Zona desorpcije je izvedena u obliku izmjenjivaa
topline s cijevnim registrom
U meuprostor izmeu cijevi zone desorpcije uvodi
se ogrijevni medij visoke temperature
Kroz cijevi desorbera propuhuje se pregrijana
vodena para koja iz adsorbenta istjeruje
adsorbirane komponente iz plinske smjese
Smjesa pare i desorbirane komponente se izvodi se
iz kolone kroz cijevni prikljuak
Dio smjese pare i desorbirane komponente iz zone
desorpcije odvodi se u zonu rektifikacije
39
U njoj slui za istjerivanje slabo adsorbirane
komponente iz adsorbenta
Iz zone desorpcije kroz razdjelni pod adsorbent
pada na dno kolone a zatim u prihvatni spremnik
Iz prihvatnog spremnika zrakom koji se tlai
ventilatorom preko cjevovoda adsorbent
prebacuje u spremnik odakle pada u cijevi
izmjenjivaa topline gdje se hladi do potrebne
temperature i nastavlja prethodno opisani put
40
Postoji vie tipova adsorbera s
fluidiziranim slojem
Izvedba viekomornog adsorbera s
fluidiziranim adsorbentom slina je
podnoj rektifikacionoj koloni
Plinska smjesa uvodi se kroz cijevni
prikljuak a zatim prolazi kroz otvore
na podovima kolone
Izmeu podova se nalazi fluidizirani
adsorbent
U kontaktu s adsorbentom adsorbira
komponenta iz plinske smjese
Adsorbent se u kolonu uvodi kroz
cijevni prikljuak
41
Jedan dio adsorbenta stalno propada kroz
preljevne cijevi , a zatim se preko zranog
zapornika izvodi iz kolone
Na izlazu iz kolone adsorbent se uvodi u
posebni ureaj gdje se desorbira adsorbirana
komponenta i ponovno uvodi u kolonu
Nedostatak je da se adsorbent za vrijeme
uporabe usitnjava te kao takav nije pogodan za
upotrebu