Sveuilite u Zadru

Odjel za arheologiju








HELENISTIKA RELJEFNA KERAMIKA
Seminarski rad







Kolegij: Grci u antikom Iliriku
U Zadru, 23. sijenja 2014.

SADRAJ
1. UVOD.............................................................................................................................1
2. HELENISTIKA RELJEFNA KERAMIKA.................................................................2
3. POSTUPAK IZRADE HELENISTIKE RELJEFNE KERAMIKE.............................3
3.1. Dekorativni elementi helenistike reljefne keramike
4. HELENISTIKA RELJEFNA KERAMIKA NA ISTONOJ OBALI JADRANA.....4
4.1. Velika Mrdakovica
4.2. Resnik
5. GLAVNA OBILJEJA HELENISTIKE RELJEFNE KERAMIKE IZ
ISTONOJADRANSKIH RADIONICA.......................................................................6
5.1.Dekoracija
6. PROIZVODNI CENTRI I DATIRANJE...................................................................7
7. ZAKLJUAK.................................................................................................................8
8. LITERATURA................................................................................................................9













1

1. UVOD
Tema ovoga seminara je helenistika reljefna keramika na podruju Liburnije. U
ovome radu u predstaviti glavne odlike helenistike reljefne keramike, kao nain proizvodnje
i ukraavanja te navesti lokalitete u kojima je naena ova vrsta keramike, kako u Liburniji,
tako i izvan nje.
U ovome sam se seminaru koristila lancima, ponajvie Zdenka Brusia u njegovim
analzizama helenistike reljefne keramike naene na istonoj obali Jadrana u kojima daje
detaljan opis tehnika izrade i naina ukraavanja.
















2

2. HELENISTIKA RELJEFNA KERAMIKA

Helenistika reljefna keramika predstavlja novi tehnoloki postupak u razvoju grke
lonarije. Svaka posuda sa naslikanom dekoracijom je zasebna vrsta, napravljena i dekorirana
od strane jednoga ili vie majstora, keramiara. Reljefna je keramika napravljena u kalupima
te se mogla izraivati u vie primjeraka te je takav nain proizvodnje povezan s trgovinom.
1

Helenistika reljefna keramika se poinje proizvoditi u vrijeme kada keramiki majstori
poinju pokazivati zanimanje za kopiranje dekorativne helenistike metalurgije koja se
uglavnom proizvodila u Aleksandriji i drugim veim centrima, kao u Asii Minor i
Makedoniji, a nastaje u Ateni u 3. st. pr. n. e.
2
Razlog kopiranja skupocjenih metalnih posuda
s reljefnim prikazom je u trgovini jer dostupnost posuda s reljefnim prikazom izraena u glini,
dakako, predstavlja jeftiniju zamjenu koja bi bila dostupnija veem broju ljudi. Danas postoje
mnoge rasprave i nedoumice gdje se zapravo to posue proizvodilo u Aleksandriji ili u
Ateni? Naime, atenske se reljefne posude datiraju oko 275 god. pr. n. e. dok neki drugi autori
ovu keramiku smjetaju oko 250 god. pr. n. e. ili u razdoblje izmeu 240. i 220. god. pr. n. e.,
a vrijeme zavretka proizvodnje 86. god. pr. n. e.
3

















1
Z. BRUSI, 1999, 4.
2
I. BILICH, 1994, 145.
3
Z. BRUSI, 1999, 5.
3

3. POSTUPAK IZRADE HELENISTIKE RELJEFNE KERAMIKE
Za izradu helenistike reljefne keramike se koristio jednodijelni hemisferini kalup u
obliku poluloptaste posude sa tankim stijenkama i irokim dnom. Prilikom izrade unutranja
bi se strana kalupa paljivo izvlaila na lonarskom kolu te bi negativ nastajao urezivanjem ili
utiskivanjem posebnih igova s raznim motivima. Nakon suenja i peenja, kalup bi bio
spreman za koritenje. Kalup bi se stavio na kolo i okreui bi se utiskivala glina koja bi se
ostavila suiti u kalupu i na kraju pekla u pei s kontrolom plinova. Otvor, noge i ruke bi se
naknadno dodali.
4

3.1. Dekorativni elementi helenistike reljefne keramike

Dekoracija helenistikog stolnog posua se prema motivima moe podijeliti na
figuralnu i vegetabilnu.
Meu floralnom dekoracijom spadaju eeraste reljefne posude za koje se smatra da su
atenskoga podrijetla jer drugih analogija nema. Latice poinju od baze te pokriva cijelu
posudu i takve su posude esto bile dekorirane trima vrstama lotusovog lia zailjenim
zavretkom (Nymphaea caerulea), okruglim zavrtekom (Nymphaea lotus) i sa iroko
zaobljenom laticom iji se vrh savija prema naprijed (Nymphaea nelumbo). Postoje i posude
sa dekoracijom lia akantusa, palmeti, papirusa i paprati. Druga vrsta dekoracije reljefnih
posudi se sastoji od dugog, uskog lia koje zaobljeno zavrava prema rubu. Dekoracija na
posudama predstavljaju vee ili manje lie koje raste s dna posude koje je najee bilo
dekorirano rozetom ili nekim drugim motivom, kao glavom Meduse, Herakle ili Tihe.
5

Ponekad na bazi posude moe biti ili ime ili inicijali keramiara, dok su u kasnijim
primjercima rozete zamijenjene ispupenjima u obliku koljke, glave ili maske.
Vea grupa keramikog posua nosi figuralnu dekoraciju u centru posude, a mnogi
stariji pisci takve posude nazivaju Homerskim posudama jer, one izraene u Ateni, su esto
imale prikaze iz Ilijade ili Odiseje.
6




4
I. BILICH, 1994, 145.
5
Grka boica srede
6
Z. BRUSI, 1999, 4-5.
4

4. HELENISTIKA RELJEFNA KERAMIKA NA ISTONOJ OBALI JADRANA
Izmeu rijeka Zrmanje i Krke, tj. na sredinjem liburnskom prostoru, nalazi liburnske
reljefne keramike su najei. Na podruju Liburnije helenistika reljefna keramika je naena
u gradu Krku (Curicum (itav krater)). Ljupu, Ninu (Aenona), Zadru (Iader), Nadinu
(Nedinum), Bribiru (Varvaria), Podgrau kraj Benkovca (Asseria), Dragiiu, Velikoj
Mrdakovici (Arausa), a izvan granica Liburnije u Danilu (Rider), Trogir (Tragurium), Solinu
(Salona), Visu (Issa) i Resniku (Siculi). Prema nalazima iz Nadina, Velike Mrdakovice i
Dragiia ulomci helenistike reljefne keramike se mogu datirati od 4. st. pr. n. e. do
Neronova doba (54. 68.).
7

4.1.Velika Mrdakovica
Velika Mrdakovica lei 3 km od rijeke Krke na uzvienome poloaju nedaleko od
Zatona. Tu je naena najvea koliina helenistike reljefne keramike na nekropoli iz druge
faze ukopa, koja je najvanija za ovu temu. Velikih, pravokutnih grobova druge faze je
naeno deset, a u est ih ih je naena helenistika reljefna keramika.
8
Ulomci reljefne
keramike naeni su i u nekim grobovima tree faze s incineracijom.
9

4.2. Resnik
Najbogatije nalazite, a ujedno jedan od proizvodnih centara, na to upuuju nalazi
kalupa za izradu kratera te noge posude, je Resnik. Oko 104 komada helenistike reljefne
keramike potjee iz Resnika, a nalazi kao metalni predmeti, novii, eljevi i sl. upuuju na
postojanje helenistike luke te se smatra da je Resnik zapravo bio emporij kojeg je osnovala
Issa.
10

Dio keramikog kalupa visine 6 cm i promjera 13 cm ima iroko masivno dno te je
sluio za izradu posuda poluloptastog oblika. Motiv negativa je podijeljen u dva reda te ostaci
prvog reda nam pokazuju kako je posuda trebala biti ukraen motivima strelica, a drugi red
nizom sitnog lia. Pronaena matrica za utiskivanje noge posude, promjera 3 cm, je sluila

7
Z. BRUSI, 1988, 28 -30 .
8
Z. BRUSI, 1999, 9.
9
Z. BRUSI, 1988, 29.
10
Z. BRUSI, 1999, 9-10.
5

za nakadno utiskivanje ispupenja na dnu posude u obliku maske glave silena, Dionizovog
pratioca.
11

Od posuda s figuralnim motivom naena su samo dva ulomka kratera premazanim
crnim mat premazom te dva ulomka zdjela crne i crvenkaste boje. Na krateru su uoljiva tri
horizontalna pojasa meusobno odijeljena dvostrukim reljefnim linija. U prvome redu se
nalaze naizmjenini motivi palmete i dupina iznad niza poloenog S motiva. U sredinjem
su redu figuralni prikazi mukarac odjeven u chiton koji u lijevoj naruju dri ili baklju ili
koplje te dvije ene, takoer odjevene u chiton, od kojih se za jednu pretpostavlja da je Atena
jer na glavi ima ljem te se lijevom rukom naslanja na tit dok se za drugu pretpostavlja da je
adorantica unato tome to joj nedostaju lijeva ruka i glava.
12
U posljednjem, treem, redu se
nazire naizmjenini motiv palmeta i rozeta. Na drugome se ulomku nazire ostatak ruke oko
koje su bili ukrasi. Na prvome ulomku zdjele je ouvan prikaz mukarca u raskoraku
odjevenog u kratki chiton koji u lijevoj ruci dri koplje dok mu je desna ruka ispruena. S
njegove lijeve strane stoji pas, a oko psa cvjetni motivi. Na drugom ulomku zdjele su motivi
rasporeeni u dva pojasa. U prvome pojasu su poloeni nejednaki S motivi izmeu
dvostrukih reljefnih linija, dok su u drugome su stilizirane plesaice.
13

Od posuda s vegetabilnim motivima sauvano je jedanaest ulomaka, jedna gotovo
cijela zdjela te jedna cijela posuda na kojima uglavnom prevladavaju motivi akantusova lia,
brljana, lotosa, rozete, palmete i cvijetovi.
14

Trea vrsta posuda naena u Resniku su posude s vegetabilnim i animalnim motivima.
Sauvano je esnaest ulomaka na kojima su najei prikazi vrhova strelica, rombovi, dupini,
rozete, palmete te glave silena.
15






11
I. BILICH, 1994, 145.
12
I. BILICH, 1994, 146.
13
I. BILICH, 1994 , 146.
14
I. BILICH, 1994, 146-147.
15
I. BILICH, 1994, 147-149.
6

5. GLAVNA OBILJEJA HELENISTIKE RELJEFNE KERAMIKE IZ
ISTONOJADRANSKIH RADIONICA
Dominantan oblik reljefne keramike liburnskih nalazita je krater, iako je zdjela
najei oblik pa se moe rei da je ona simbol industrije helenistike reljefne keramike, te se
oko 103 fragmenata helenistikog reljefnog posua naenog na prostoru Liburnije moe
pripisati krateru, dok se zdjeli moe pripisati samo 18. Reljefni krateri su zvonolike forme na
visoko profiliranoj nozi. Prilikom njihove izrade u kalupu na lonarskome kolu se otiskivao
poluloptasti ukraeni dio. Oblik zdjele je poluloptast s blago razvraenim otvorom te se na
dnu obno nalaze tri izdanka u obliku glava ili maski.
16
Visina kratera obino ide od 20 do 25
cm, ali ima i primjera i do 35 cm kao u Velikoj Mrdakovici.
17
Posude su, kako je ve
navedeno, uglavnom nalaene u fragmentima te se pretpostavlja da je njihova visina oko 7
cm. to se tie boje, prevladavaju siva, plavosiva, ali i oker i smea.
18

5.1. Dekoracija
Kod helenistike reljefne keramike iz istonojadrankih radionica dominira floralna
dekoracija u horizontalnim trakama te se mnogi motivi ponavljaju to je i inae glavno
obiljeje za ovu vrstu keramike. Dekoracija na kraterima zapoinje s frizom u gornjoj zoni, a
iznad se protee nedekorirani, zvonoliki dio posude te su esto na ovom podruju urezane
linije. Gornji friz ima granicu u obliku dvostruko horizontalnog lia, redova akantusa,
palmeta i rozeta itd.
19
. Reljefne posude su ukraavane vrhovima strelica, a ponekad i malim
liem.
Ljudske figure se pojavljuju na manjim fragmentima koji nisu dovoljni za
rekonstrukciju, ali se uglavnom pojavljuju Kupidi i bakanti te figure.u pokretu.





16
Z. BRUSI, 1988, 30.
17
Z. BRUSI, 1999, 11.
18
Z. BRUSI, 1988, 31.
19
Z. BRUSI, 1999, 12.
7

6. PROIZVODNI CENTRI

Helenistika reljefna keramika s liburnskih nalazita, jednako kao i ona van Liburnije,
duem istone obale Jadrana, je proizvedena u radionicama koje se nalaze na Jadranskoj
obali. Jedna od takvih radionica je i Issa, o emu svjedoe nalazi kalupa, posuda i keramike
pei te se pretpostavlja da je u Issi lokalna proizvodnja keramike postojala od 3. st. pr. n. e. U
Resniku, tijekom podvodnih arheolokih istraivanja, je otkriveno reljefno stolno posue,
ponajvie zdjele, zatim tanjuri i vrevi. Ve spomenuti nalaz kalupa i ila koje je sluilo za
izradu ove vrste keramike, upuuju da je i Resnik bio jedan od proizvodnih centara reljefne
keramike. Trei je kalup otkriven u Zadru na mjestu Fontana, jedne od liburnskih luka, na
Kolovarama. Iako je ovo jedini poznati kalup s ovog podruja, Zadar se unato tome smatra
jednim od proizvodnih centara. Posebno je zanimljiva jedna zdjela naena u Resniku koja
nosi isti ornament kao to je otisnut na kalupu naenom u Zadru to moda upuuje na
povezanost izmeu veeg proizvodnog centra u Resniku s moguim ogrankom u Zadru.
20


Osim ova tri mjesta, centri proizvodnje helenistike reljefne keramike vjerojatno
postoje i drugdje te se danas smatra da su i Tragurion i Epetium mogli imati takve radionice.
















20
Z. BRUSI, 1999, 14.
8

7. ZAKLJUAK

Nalazi helenistike reljefne keramike na podruju Liburnije je od velike vanosti iz
dva razloga. Prvi razlog je i moda najvaniji jer nam daje uvid o lokalnoj proizvodnji ove
vrste keramike na istonoj obali Jadrana, u centrima kao to su Issa, Resnik i drugi, a drugi je
razlog import, odnosno, uvoz helenistike reljefne keramike u Liburniju nam pokazuje veze
izmeu Jadrana i Egeje.



























9

8. LITERATURA

BILICH, I., 1994. Ivanka Bilich, Helenistika reljefna keramika u zbirkama Ivice Svilana i
Nevena Lete, Katalog izlobe Resnik, Katela

BRUSI, Z., 1988. Zdenko Brusi, Helenistika reljefna keramika u Liburniji, Diadora, sv.
10, vol. 10, Zadar, 19-36

BRUSI, Z., 1999. Zdenko Brusi, Hellenistic and Roman Relief Pottery in Liburnia
(North-East Adriatic, Croatia), Engleska