You are on page 1of 15

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

jacaa_1992@live.com, meldina-1992@hotmail.com, adela.992@hotmail.com,


taletovicc@gmail.com, mellda_seka@hotmail.com, mirsy91@hotmail.com,
elvir_7@live.com, drogba15@hotmail.com, plawusha@live.com, anisa.br@hotmail.com,
emina_salihovic92@hotmail.com, amella-a@hotmail.com, amrabarcic@hotmail.com,
samra_kadusic1992@hotmail.com, emina.zunic.93@gmail.com,
halima_hally@hotmail.com, irma.kasumovic@gmail.com, jahic.alma@hotmail.com,
imamovicmevlida@hotmail.com, dinchy92@live.com, hulda.mt@gmail.com,
jasmina19901@hotmail.com
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA:
SVJETSKA KNJIEVNOST III
FAKULTET
KATEDRA
SMJER
ODSJEK

Filozofski

ETSC
SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU
Predavanja
Auditorne vjebe
Eksperimentalne vjebe

Bosanski jezik i knjievnost

4
2
0
1

NASTAVNIK
ASISTENT
INTERESNA GRUPA

Mirsad Kuni
Studenti III godine odsjeka:
Bosanski jezik i knjievnost

KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI SA
KURSOM
Adresa fakulteta
Telefon
Fax
Telefon (kancelarija)
Web strana fakulteta
Web strana nastavnog kursa
PREPORUENA LITERATURA
1. Grupa autora: Povijest svjetske
knjievnosti. Zagreb, Mladost,
1974.-1982. (I-VII)
2. Solar, Milivoj: Povijest svjetske
knjievnosti. Zagreb, Golden
marketing, 2003.
3. mega, Viktor: Povijesna poetika
romana. Zagreb, 1987.
4. Slamnig, Ivan: Svjetska knjievnost
zapadnog kruga. Zagreb, 1999.
5. Biti, Vladimir: Pojmovnik
suvremene knjievne teorije.
Zagreb, 1997.

Nakon svakog predavanja


http://webmail.untz.ba
T. Markovia br. 1. Tuzla
Fax: 387 /0/35 30 63 31.
Fax: 387 /0/35 30 63 31.
http://webmail.untz.ba .
http://webmail.untz.ba . www.nemaje.ba

6. Doleel, Lubomir: Poetike zapada,


Sarajevo, 1991
7. Solar, Milivoj: Suvremena svjetska

knjievnost, Zagreb, 1997


8. Proti, Miodrag: Epoha realizma,
Nolit, Beograd, 1966.
9. Flaker, Aleksandar: Stilske formacije,
Zagreb, 1986

PREDUSLOVI

Nema posebnih nastavnih preduslova za


pohaanje ovog kursa.

SADRAJ KURSA
Poetika naela romantizma kao stilske formacije, romantizam u Engleskoj, Jezerski
pjesnici (Vilijem Vordsvort, Samuel Taylor Coleridge), Walter Scott, Georg Gordon
Byron, Percy Bysshe Shelley, romantizam u Njemakoj: Johann Wolfgang Goethe,
Friedrich Schiller, Ernst Theodor Amadeus Hoffmann, Novalis (Friedrich von
Hardenberg), Heinrich Heine, romantizam u Italiji: Alessandro Manzoni, Giacomo
Leopardi, Ugo Foscolo, Sjedinjene Amerike Drave: Edgar Allan Poe, romantizam u
Francuskoj: Francois Rene de Chateaubriand, Alphonse de Lamartine, Alfred de Vigny,
Victor Hugo, Rusija: Aleksandar Sergejevi Pukin, Mihail Jurjevi Ljermontov,
Ukrajina: Teras evenko, Poljska: Adam Mickiewicz
Poetika naela realizma: francuski realizam: Marie Henri Beyle Stendhal, Honore
Balzac, Gustave Flaubert, naturalizam: Emil Zola, norveki naturalizam, Ibzen, realizam
u Engleskoj: Vaar tatine - William Thackeray, Dickens, realizam u njemakoj: Gerhart
Hauptman...; talijanska knjievnost, verizam, ruski realizam: Nikolaj V. Gogolj, Lav N.
Tolstoj, Fjodor M. Dostojevski, Ivan S. Turgenjev, Ivan A. Gonarov, ameriki realizam,
Walt Whitman
CILJEVI KURSA
Upoznavanje studenata s knjievnopovijesnim, epohalnim, tipskim, poetikim
karakteristikama i tokovima knjievnosti romantizma i realizma, te
upoznavanje s najvrednijim djelima svjetske knjievnosti.

OEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA


Uspjeni studenti, koji su tokom nastavnog procesa kontinuirano izvravali svoje
obaveze, e biti osposobljeni da:
razumijevaju knjievnopovijesni, poetiki okvir romantizma i realizma
na nivou odgovarajue poetike razumijevaju, kontekstualiziraju, kompariraju i
analiziraju najznaajnija svjetska ostvarenja
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoenja nastave i postizanja postavljenih ciljeva kursa i kompetencija
studenata u toku kursa e se koristiti sljedee metode:
predavanja,
vjebe, (individualni i timski/grupni rad).
Predavanja
Student je obavezan redovno prisustvovati na predavanjima (P) i vjebama (VJ). Tokom
semestra, nastavnik i asistent se obavezuju da uredno prate prisustvo studenta. U toku
semestra student moe maksimalno izostati tri puta sa predavanja i tri puta sa vjebi. U
sluaju da student zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga nije mogao pohaati
odreeni broj sati nastave, obavezan je da u dogovoru sa predmetnim nastavnikom i
asistentom nadoknadi zaostatke i da po nalogu nastavnika, u odreenom terminu, izvri
izostale obaveze kroz samostalni rad ili uz konsultacije s predmetnim nastavnikom ili
asistentom. Za kontinuiranu prisutnost i aktivnost na nastavi tokom cijelog semestra
student moe ostvariti 20 bodova. Ukoliko student nadoknadi proputene redovne
obaveze (maksimalno do po 3 izostanka na P i VJ, uz aktivnost na asovima) u toku
semestra dobija 20 bodova. Od 4 do 10 izostanaka sa P i VJ na kraju semestra, studentu
e se od ukupnog broja bodova ostvarenog na osnovu razliitih aktivnosti oduzimati po
jedan (1) bod za svaki izostanak. Na ovaj nain studenti e biti stimulisani da redovno
prisustvuju na nastavi i da budu aktivni tokom cijelog semestra. Vei broj izostanaka od
10 sa P ili VJ se nee tolerisati i u tom sluaju student nee moi dobiti potpis

odgovornog nastavnika neophodan za ovjeru semestra.


Tokom cijelog semestra nastavnik i asistent e studentima davati odreene zadatke
vezane za P i VJ, i pratiti njihov rad u svakom pogledu.
Vjebe (Individualni i timski/grupni projekti)
Izrada individualnih i timskih projekata je, takoer, obavezna. U toku semestra svaki
student e dobiti jedan individualni ili jedan timski projekat. Individualni projekat e
obuhvatati izradu jednog seminarskog rada iji e obim i struktura biti utvreni u
dogovoru s nastavnikom, a prezentacija istog e se obaviti pred grupom studenata ili pred
nastavnikom.
Timski/grupni seminarski rad, za grupu od 3-5 studenta, e obuhvatati odreenu tematiku
iz oblasti koju e grupa utvrditi s nastavnikom i asistentom, a koja treba biti obraena uz
konsultovanje raspoloive literature. U timskom projektu svi studenti su obavezni aktivno
sudjelovati i dati svoj doprinos. Na taj nain studenti mogu meusobno razmjenjivati
ideje, diskutovati, uiti jedni od drugih, donositi svoje sudove i zakljuke. Time se
razvijaju njihove komunikacijske sposobnosti, ali i smisao za timski rad.
Studenti su obavezni da u odreenom vremenu, a najkasnije mjesec dana prije isteka
semestra, urade individualni ili timski/grupni projekat i isti dostave asistentu i nastavniku
na pregled. Za vrijeme izrade projekata, za sve nejasnoe i objanjenja u vezi istih,
nastavnik i asistent su duni biti na raspolaganju studentima kroz konsultacije, kontakte i
podrku.

METODE PROVJERE ZNANJA

a) Pismeno: Esej-test
b) Usmeno: usmeno
Za provjeru usvojenog znanja koristit e se:
- pismena i
- usmena metoda
Pismena metoda obuhvata pismenu provjeru znanja (esej). Provjera znanja e se
realizirati kroz pitanja i odgovore iz sadraja nastavnog predmeta. Ista e biti obavljena
nakon realizacije predvienih predavanja. Minimalan broj bodova za prolaz na pismenom
dijelu ispita je 26. Usmena metoda primjenjivat e se za studente koji kroz pismenu
provjeru znanja ostvare manje od minimalnog broja bodova (26) i na one studente koji
iskau elju da kroz usmenu provjeru znanja poprave ostvarenu ocjenu.
Pismena provjera znanja
Nakon zavretka kursa slijedi pismena provjera znanja (esej) studenata. Studentima e
biti ponueno pet (5) pitanja. Na tano odgovoreno pitanje student e dobiti maksimalno
deset bodova. Dakle pet pitanja nosi pedeset bodova. Studenti koji zadovolje na
pismenom dijelu ispita tj. ostvare od 26 do 50 bodova, bit e osloboeni polaganja
usmenog dijela ispita na kraju semestra. Termin odravanja pismenog dijela ispita e biti
saopten studentima najmanje petnaest (15) dana prije samog odravanja ispita.
Maksimalan broj bodova koje student moe ostvariti na pismenom dijelu ispita je 50, a
minimalan, da bi se ispit poloio, je 26 bodova.
Pozajmljivanje bilo kakvih stvari, izmeu studenata, za vrijeme ispita nije dozvoljeno.
Studenti koji budu prepisivali od drugih ili diskutovali za vrijeme ispita bit e odstranjeni
sa ispita i njihov rad se nee bodovati.
Usmena provjera znanja
Usmeni dio ispita e se obaviti na osnovu vie pitanja iz nastavnog sadraja i odgovora
studenata u trajanju od 15-30 minuta. Maksimalan broj bodova koji student moe

ostvariti na ovom dijelu ispita je 50, a minimalan, da bi ispit poloio, je 26 bodova.

METODE OCJENJIVANJA STUDENATA


Osnovu za ocjenjivanje studenata predstavljaju sljedei kriteriji:
1. prisustvo na predavanjima,
2. aktivnosti na predavanjima,
3. uraen i prezentiran individualni/grupni projekat
4. ostvareni bodovi na pismenom dijelu ispita, i
5. ostvarani bodovi za iskazano znanje na usmenom dijelu ispita,
Na kraju kursa nastavnik e bodovanjem formirati konanu zakljunu ocjenu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogueg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinano u toku semestra.
Sistem bodovanja, procentualno uee pojedinih komponenti u bodovanju i nain
formiranje konane ocjene prikazani su u tabeli.
Kriterij
max. bodovi
a)prisutnost i aktivnost na asu:
- prisutnost na predavanjima
10,
- aktivnost na asovima
10,
b)individualni/timski projekat:
- individualni projekat
30, ili
- timski/grupni projekat
30,
c)pismeni ispit:
50 ili
d)usmeni dio ispita:
50.
________________________________________________
Ukupno moguih bodova:
100

Kontunuiranim redovnim prisustvom na nastavi i aktivnou tokom itavog semestra


studenti mogu ostvariti 20 bodova to ini 20% od ukupnog broja bodova. Uspjenom
izradom i prezentacojom individualnog ili grupnog projekta student moe osvojiti
maksimalno 30 bodova (30%), dok se preostali broj od 50 bodova (50%) ostvaruje na
pismenom ili usmenom zavrnom ispitu. Iz svake aktivnosti studenti moraju imati
minimalno 50 % od ukupnog broja bodova. Dodjeljivanje ocjena na osnovu ostvarenog
broja bodova prikazano je u tabeli:
SISTEM OCJENJIVANJA
broj bodova:
konana ocjena:
90-100
deset (10),
81-89
devet (9),
72-80
osam (8),
63-71
sedam (7),
54-62
est
(6),
do 53
pet
(5).
PREPISIVANJE
Prepisivanje za vrijeme ispita ili pozajmljivanje bilo kakvih stvari, naruavanje reda i
ispitne procedure i slino nije dozvoljeno. Studenti koji budu krili navedena pravila e
biti odstranjeni sa ispita i njihov rad se nee bodovati.
PREPORUENA DODATNA LITERATURA
Preporuena literatura pokriva osnovne aspekte tematika opisanih u sadraju kursa. Za
naprednije izuavanje i usavravanje u okviru ove problematike predmetni nastavnik
moe a i ne mora predloiti dodatnu literaturu.
ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA

PREDAVANJA - PROGRAMSKI SADRAJI:


Sedmica

1
2

3
4
5

6
7
8
9
10
11
12
13

Dan

Datum

Naziv predavanja

Upoznavanje studenata sa sadrajem kolegija.

Poetika naela romantizma kao stilske


formacije, romantizam u Engleskoj, Jezerski
pjesnici (Vilijem Vordsvort, Samuel Taylor
Coleridge), Walter Scott, Georg Gordon Byron,
Percy Bysshe Shelley,
Romantizam u Njemakoj: Johann Wolfgang
Goethe, Friedrich Schiller, Heinrich Heine
Romantizam u Italiji: Giacomo Leopardi,
Sjedinjene Amerike Drave: Edgar Allan Poe.
Romantizam u Francuskoj: Francois Rene de
Chateaubriand, Alphonse de Lamartine, Victor
Hugo.
Rusija: Aleksandar Sergejevi Pukin
Rusija: Mihail Jurjevi Ljermontov
Prva parcijalna provjera
Realizam kao knjievna epoha, poetika naela
realizma
Francuski realizam:
Marie Henri Beyle
Stendhal, Honore Balzac, Gustave Flaubert
Naturalizam: Emil Zola. Norveki naturalizam,
Ibzen.
Realizam u Engleskoj: Charles Dickens. SAD:
Walt Whitman.
Ruski realizam, Nikolaj V. Gogolj,

Broj
sati

4
4

4
4
4

4
4
4
4
4
4
4
4

14
15

4
4

Lav N. Tolstoj, Turgenjev


Fjodor M. Dostojevski
Druga parcijalna provjera
Ukupno:

60

ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA


VJEBE - PROGRAMSKI SADRAJI:

10

Sedmica
1
2
3
4
5
6

8
9

10
11
12
13

Dan

Datum

Naziv predavanja

Upoznavanje studenata sa sadrajem kolegija i


nainom rada na vjebama.
Vilijem Vordsvort, Samuel Taylor Coleridge,
Shelley: poezija, rad na tekstovima
Johann Wolfgang Goethe, (Faust, Patnje mladog
Vertera) rad na tekstovima
Friedrich Schiller, Razbojnici; Novalis, Heinrich
Heine: poezija, rad na tekstovima
Alessandro Manzoni, Giacomo Leopardi, Ugo
Foscolo, poezija - rad na tekstovima
Francois Rene de Chateaubriand, Alphonse de
Lamartine, Alfred de Vigny, poezija, rad na
tekstovima
Aleksandar Sergejevi Pukin, Evgenije Onjegin
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba rad na tekstovima
Adam Mickiewicz, Edgar Allan Poe, poezija rad na tekstovima
Marie Henri Beyle Stendhal, Crveno i crno,
Honore Balzac, Evgenija Grande - rad na
tekstovima
Gustave Flaubert, Madam Bovari, rad na tekstu
Emil Zola, erminal; Ibzen, Nora rad na
tekstovima
Vaar tatine - William Thackeray, Walt
Whitman, Vlati trave - rad na tekstovima
Nikolaj V. Gogolj, injel, Mrtve due - rad na
tekstu

Broj
sati
2

2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2

11

14
15

Lav N. Tolstoj, Ana Karenjina rad na tekstu


Fjodor M. Dostojevski, Zloin i kazna rad na
tekstu

2
2

12

OBRAZAC ZA EVIDENCIJU REZULTATA PROVEDENIH AKTIVNOSTI


STUDENATA I FORMIRANJE KONANE OCJENE
Rb

Ime I prezime

Prisustvo
P

1. Ahmetovi
Jasminka
2. Arifovi Almedina

3. Bari Amra

4. Bai Irma

5. Beganovi Zemira

Prisust
vo
AV

IP/
GP

II

UB

Konana
ocjena

13

6. Brzovi Elvir

7. Buljubai Halima

8. Hadiselimovi
Meldina
9. Hasanovi Amela

10. Hasi Emina


H
11. Hrvi Jasmina
12. Imamovi Mevlida
13. Jahi Alma
14. Jaarevi Adela
15. Kadui Samra
16. Kasumovi Irma
17. Magli Amela
18. Salihovi Emina
19. Spahi Elma
20. Sulejmanovi
Mehmedin
21. ii Mirsada
22. Taletovi
4 Mehmedalija

23. Tepponen Hulda

24. uni Emina

+
+
+
+
+
+
+

P-predavanja

14

AV-auditorne/raunske vjebe
A-aktivnost studenta
IP-individualni projekat
GP-grupni/timski projekat
PI - pismeni ispit
UI -usmeni ispit
UB-ukupan broj bodova

15

You might also like