1

Pojam historiografska metafikcija iskovala je Linda Hutcheon u svojo knjizi Poetika

postmodernizma: povijest, teorija, fikcija pojam oznaava postmodernistiku prozu koja se
prelama upravo u trokutu povijesti, teorije i fikcije; u takvoj se prozi tematizira rekonstruiranje
prolosti s istovremenom svijedu kako je potpunu i pravu istinu o prolosti nemogude dosedi bududi
da je prolost uvijek promatrana kroz prizmu sadanjosti ali i da je ini ona preudena tzv. nijema
vedina, a ne samo politiki dogaaji i sustavi.
FHM dijelom je pasti viktorijanskog romana u kojemu se Fowels identificira s viktorijanskim piscem
Thomasom Hardyjem koji je svoj roman Tess d'Uberville poeo pisati upravo 1867., to je i godina
u koju je smjeten povijesni registar romana. Hardyjeva Tess posluila je kao model za Sarah.
Suvremeni registar romana odvija se u 1967. god.
Likovi su okarekterizirani kao u viktorijanskom romanu, kao i njihovi odnosi; dolaze iz raznih
stratifikacijskih slojeva:
- Charles (32) je engleski gentleman i plemi, paleontolog
- Ernestina (Tina, 21) je Charlesova imuna graanska zarunica iji je otac vlasnik je trgovakog
lanca
- Sarah Woodruff takoer se uklapa u viktorijansku tradiciju kao kobna, fatalna ena koja je drutvena
izopenica, ig srama; ima bujnu crvenokosu kosu, senzualna je i zagonetna - ideal prerafaelita
(skupina engl. slikara i pjesnika; osnovali su je 1848. D. G. Rossetti pojavljuje se kao lik u romanu,
W. H. Hunt i J. E. Millais; slikali su teme iz mitologije, poezije, legende i povijesti, a uzor im je
produhovljeni izraz tal. majstor rane renesanse) koji je otklon od standarda viktorijanske ene koje
svoje djevianstvo ustupaju samo u formu braka ugovora; Sarah se slobodno preputa svom tijelu u
odnosu s francuskim porunikom, ona je 'obeaena', on ju je napustio, igosana je, marginalizirana,
pod stegom, paskom viktorijanskih ustanova, jer su oni koji jednom skrenu skloni recidivima; ribari je
prozvali Tragedija ili enska francuskog porunika;
Sarah se fokusira sa tri pozicije:
1. viktorijanskog javnog mnijenja obiljeenog krutim moralom Sarah se tretira kao poremeenu
osobu kojoj je porono ponaanje uroeno
2. dr. Grogana, neenje koji Sarah promatra iz znanstvene perspektive melankolija izazvana
seksualnom apstinencijom.
3. Pisca koji analizira poloaj viktorijanske ene iz suvremene pozicije: drut. poloaj uvjetovan
ekonomskom pozicijom - ona sama mora privreivati za ivot. Sarah je seoskog podrijetla, a kolovao
ju je otac. Jedino se kao pratilja moe uklopiti u postojei drutveni sustav - nema slobodu izbora; tri
su mogua zanimanja: pratilja, guvernanta i prostitutka; njezin susret s Charlesom dovodi u pitanje
drut. poloaj koji je stekla postavi drubenicom staroj gospoi Poultney dovodi u pitanje
viktorijansko rjeenje o poloaju ene. (Sloboda u prolosti rezultira suenosti izbora u sadanjosti.)
Sarah ugroava Charlesa koji je na putu da se oeni Ernestinom njezin otac nudi mu ortatvo u
robnoj kui njegov je ivotni put zacrtan (ali kao mukarac ima u svojem stoljeu bolji poloaj od
Sare jer moe birati). Charles odbija ponudu Ernestinina oca kao neto to mu nije dostojno
nesvjestan je svojega poloaja.
PRIPOVJEDA - prijelomna je toka romana kraj12. poglavlja koje zavrava rijeima: Tko je Sarah?
Iz koje sjenke ona dolazi?, a trinaesto poglavlje poinje s Ne znam (Tennysonov epitaf: Jer je smjer
2

Stvoritelja tajanstven, kao Izida skrivena velom...); viktorijanski sveznajui pripovjeda dovodi se u
pitanje, vie nije pouzdan; u 13. poglavlju pripovjeda uvodi sebe kao lik i subvertira viktorijansku
paradigmu - ironijski metapripovjeda (pie da ivi u vrijeme Rolanda Barthesa i Alaina Robea-
Grilleta) razotkriva namjere romanopisaca i objanjava likove i zato ih takvima stvara; govori da oni
ne postoje u stvarnosti; kae da je pisac bog jer stvara; metapripovjeda govori u sadanjem vremenu
(odvajanje od pripovjedaa koji pria u prolom vremenu) > itatelj se eli identificirati s
metapripovjedaem i vodi se iz radnje u problematiku samoga ina pripovijedanja (krajnje netipino
za vikt. roman); trai se od itatelja da se odlui s kim e se identificirati
FUSNOTE - u klasinom viktorijanskom romanu pripovjeda postavlja epitafe ili fusnote koji imaju
funkciju pouavanja; Fowles se koristi epitafima preuzetim iz viktorijanske knjievnosti ili znanosti
(Darwina, Marxa, Tennysona, Hardyja...) i oni su u funkciji historiografske specifikacije i
konkretizacije zbivanja, dok fusnote komentiraju obiaje viktorijanskog vremena u znanstvenu stilu, a
tako se podcrtava druga dimenzija u romanu romaneskni postupci dovode se u vezu s
historiografijom; znanstveni pristup istraivanju toga fenomena, pojava fusnota znanstvenog tipa o
osobinama viktorijanskog razdoblja ime se odvaja postmodernistiki registar u odnosu na
viktorijanski
KRAJ ROMANA - metapripovjeda suoava itatelje s alternativnim raspletima, to je
definitivnitivno ruenje viktorijanske koncepcije romana, i predlae tri mogua raspleta itatelju, koji
treba sam izabrati:

1. Najkarakteristiniji za viktorijanski roman (zbiva se na tri etvrtine romana): Charles se vraa Tini
i sve joj priznaje, vjenaju se; metapripovjeda govori da nisu ivjeli sretno; Charles ju je nadivio 10
godina, imali su sedmero djece, radio je kod Ernestinina oca; Sam i Mary su se oenili, Grogan je
umro u 91 godini, a gospoa Poultney je umrla 2 mjeseca nakon to se Charles vratio u Lime. Tako je
Charles trebao postupiti tradicionalni zavretak.
2. Rjeenje u posljednjim poglavljima nakon susreta sa Sarom, Charles i ona se rastaju u hotelu (jer
lakej Sam nije dao pismo Sari, a trebao je). Ona nestaje, Charles traga za njom (daje oglase u
londonskim novinama, unajmljuje detektive), ali ona se ne javlja. Uniten luta svijetom, na kraju
odlazi u Ameriku gdje dobiva telegram da je Sarah pronaena. Vraa se i saznaje Sarinu adresu; ona
se sada preziva Raffwood. Ima ker i ivi kod Dantea Gabriela Rossettija (i njegova brata). On je
slikar koji je portretirao senzualne ene tamne kose i krupnih bademastih oiju, te je raskrstio s
viktorijanstvom. Upravo takva je i Sarah, dok je Ernestina prava viktorijanska ena. Metapripovjeda
nudi dva zapleta: a) Sarah priznaje da ima njegovo dijete (Lelegi) pomirenje suglasno s paradigmom
viktorijanskog romana; b) Sarah mu daje do znanja da ga je iskoristila i izmanipulirala za svoju
emancipaciju i ekonomsku ravnopravnost s mukarcima. Rastaju se; Charles odlazi. Suvremen kraj.

Sarah je izabrala slobodu da slijedi svoje tijelo. Charles takoer slijedi svoje tijelo, vee se uz nju.

Kao to likovi nemaju zacrtanu ivotnu putanju, mogu birati kraj, tako i itatelj koji komunicira s
metapripovjedaem moe birati knjievni tekst. itatelj se izvodi iz fikcije i premijeta u sadanjost, a
u tu istu se sadanjost uklapaju likovi iz 19. st. Brie se granica izmeu itatelja i likova
emancipacijom itatelja daje mu se sloboda. Pripovjeda uvlai itatelje - prebacivanje osjeaja
upletenosti i krivnje kod itatelja je strategija budueg postmodernistikog romana.
Egzistencijalna dimenzija romana svatko je odgovoran za svoju sudbinu.

3