You are on page 1of 9

VIER Beograd

Audio i video tehnologije


Audioelektronika


Veba 8
Ton kontrole i ekvalizeri


Lepezasti filtri

Lepezasti filtri su dobili ime po obliku svoje amplitudske frekvencijeke karakteristike, koja lii na
lepezu, slika 1. Na slici su prikazane karakteristike za lepezaste filtre niskih i visokih frekvencija.
Izdizanje i slabljenje kod ove familije filtara, na ekstremnim niskim i visokim frekvencijama, je
simetrino sa maksimalnim vrednostima od 15 dB do 20 dB. Granine





Slika 1. Amplitudska karaktersitka lepezastog filtra
za niske i visoke frekvencije

frekvencije ( 3 dB u odnosu na nivo na srednjim i ekstremnim niskim i visokim frekvencijama)
koje definiu prelomne take amplitudske karakteristike oznaene su sa f
1L
i f
2L
(za niske
frekvencije) i sa f
1H
i f
2H
(za visoke frekvencije). Frekvencije gde poinje izdizanje amplitudske
karaktersitke nose indeks 1 a frekvencije gde amplitudska karaktersitka dostie maksimalno izdizanje
i obaranje nose indeks 2.

Realizacija lepezastih filtara

Lepezasti filtri se mogu realizovati pasivnim ili aktivnim mreama.
Reenja sa pasivnim mreama imaju prednost to je u njima minimalan broj elemenata i to im je
cena niska. Njihov glavni nedostatak je to unose slabljenje, pa je nakon njih u kolu potreban sklop
za pojaanje signala. Slabljenje je priblino jednako maksimalnom iznosu izdizanja amplitudske
karakteristike, to iznosi oko 15 do 20 dB. Razlog slabljenja lei u injenici da je ova elektronska
mrea u osnovi delitelj napona.
Reenja sa aktivnim mreama imaju nekoliko osobina koje ih pozicioniraju ispred mrea sa
pasivnim komponentama. To su pre svega, simetrina amplitudska karaktersitka pri izdizanju i
obaranju nivoa signala, veoma mala ukupna harmonijska izoblienja usled postojanja povratne sprege
oko pojaavakog bloka, i relativno mali odnos vrednosti komponenti.


Pasivni lepezasti filtri

Lepezasti filtar niskih frekvencija. Elektrina ema lepezastog filtra niskih frekvencija prikazana je
na slici 1a, a njegova idealizovana amplitudska karakterstika na slici 1b. Pasivni lepezasti filtri
moraju imati logaritamske potenciometre za promenu nivoa signala.

a)
b)


Slika 1. Pasivni lepezasti filtar
niskih frekvencija sa simetrinom
amplitudskom karaktersitikom: a)
elektrina ema, b) amplitudska
karakterstika

Treba imati u vidu da je kod ovog filtra napon izlaznog signala U
iz
uvek manji od napona ulaznog
signala U
ul
. Na visokim frekvencijama impedanse kondenzatora C
1
i C
2
su male i moemo smatrati
da na njihovim mestima imamo kratko spojeno kolo, tako da potenciometar R
p
nema uticaja. Izlazni
napon je tada:
ul izH
U
R R
R
U
2 1
2
+
= (1)
Na nsikim frekvencijama impedanse kondenzatora su veoma velike i moemo smatrati da
predstavljaju otvorene delove kola. Maksimalni i minimalni izlazni naponi (kada je kliza
potenciometra R
p
na poziciji otpornika R
1
i otpornika R
2
, respektivno) tada imaju vrednosti:
ul
p
p
izL
U
R R R
R R
U
+ +
+
=
2 1
2
(max) (2)
ul
p
izL
U
R R R
R
U
+ +
=
2 1
2
(min) (3)
Pod uslovom da je ispunjen uslov:
R
p
>> R
1
>> R
2
(4)

iz jednaina (1), (2) i (3) dobijamo da su faktori maksimalnog izdizanja k
izd
i obaranja k
obr
napona
jednaki:

2
1
(max)
R
R
U
U
k
izH
izL
izd
= = (5)

p izH
izL
obr
R
R
U
U
k
1
(min)
= = (6)
Da bi amplitudska karakteristka filtra bila simetrina u odnosu na nivo na visokim frekvencijama,
mora biti ispunjen uslov:
1 2
1
1
R
R
R
R
k
k
p
obr
izd
= = = (7)

Relaqtivna amplitudska karakteristika filtra u dB se dobija iz izraza:

) log( 20
izd
k L = (8)
Na graninoj frekvenciji f
1L
reaktansa kondenzatora C
1
jednaka je otpornosti otpornika R
1
a reaktansa
kondenzatora C
2
otpornosti otpornika R
2
. Iz ovih uslova se dobija:
2 2 1 1
1
2
1
2
1
C R C R
f
L

=

=

(9)

Slino, na graninoj frekvenciji f
2L
reaktansa kondenzatora C
1
jednaka je otpornosti otpornika R
2
a
reaktansa kondenzatora C
2
otpornosti otpornika R
1
, odakle sledi:
2 1 1
2
2
1
2
1
C R C R
f
p
L

=

=

(10)
Iz jednaina (7), (8) i (9) se dobija da je:
obr
izd
p
L
L
k
k
C
C
R
R
R
R
f
f 1
1
2
2
1
1 2
1
= = = = = (11)

Treba napomenuti da jednaine (9)-(11) nisu meusobno nezavisne ve da zavise jedna o druge, i da
tek izborom faktora izdizanja/obaranja i frekvencije f
1L
dobijamo frekvenciju f
2L
.
Frekvencija f
1L
zavisi od poloaja klizaa potenciometra R
p
, kako je prikazano isprekidanim linijama
na slici 1b.

Lepezasti filtar visokih frekvencija. Elektrina ema ovog filtra je identina kao kod lepezastog filtra
niskih frekvencija (slika 1a), samo to su otpornici i kondenzatori izmenili mesta, slika 2a.

a)
b)


Slika 2. Pasivni lepezasti filtar visokih
frekvencija: a) elektrina ema, b)
amplitudska karakteristika

I ovde vai uslov dat nejednainom (4), pa se na isti nain kao i u sluaju filtra niskih frekvencija
nalazi, da su koeficijenti maksimalnog izdizanja i obaranja napona povezani relacijom:
2
1
1
2
1
C
C
R
R
k
k
obr
izd
= = = (11)
Granina frekvencija f
1H
se dobija kada je reaktansa kondenzatora C
1
jednaka otpornosti otpornika R
1

a reaktansa kondenzatora C
2
otpornosti otpornika R
2
. Iz ovih uslova se dobija:
2 2 1 1
1
2
1
2
1
C R C R
f
H

=

=

(12)
Frekvenciju f
2H
nalazimo iz uslova da je reaktansa kondenzaora C
1
jednaka vrednosti otpornika R
2
, pa
je ta frekvencija:

1 2
2
2
1
C R
f
H

=

(13)
Kod ovog filtra frekvencija f
1H
ne zavisi od poloaja klizaa potenciometra. Meutim maksimalno
obaranje visokih frekvencija ovde ide skoro do nule pa amplitudska karaktersitka u zoni obaranja
napona nema horizontalni deo na najviim frekvencijama.
Iz izraza (11), (12) i (13) sledi:
obr
izd
H
H
k
k
C
C
R
R
f
f 1
1
2
2
1
1
2
= = = = (14)



Rekonfiguracijom kola sa slike 2a tako to se otpornici R
1
i R
2
umesto paralelno potenciometru R
p
u
kolo veu na red sa kondenzatorima C
1
i C
2
, respektivno, slika 3, dobija se sinmetrina amplitudska
karaktersitka na visokim frekvencijama. I ovde je ispunjen uslov (4), a granine frekvencije u
prelomnim takama amplitudske karakterstike su:

1
1
2
1
C R
f
p
H

=

(15)

2 2 1 1
2
2
1
2
1
C R C R
f
H

=

=

(16)
obr
izd
p
H
H
k
k
C
C
R
R
R
R
f
f 1
1
2
2
1
1 1
2
= = = = = (17)




Slika 3. Pasivni lepezasti filtar
visokih frekvencija sa
simetrinom amplitudskom
karakteristikom


Aktivni lepezasti filtri

Lepezasti filtar niskih frekvencija. Elektrina ema aktivnog lepezastog filtra niskih frekvencija
prikazana je na slici 4. Ako ne bi postojala gornja grana sa otpornicima, potenciometrom i
kondenzatorom ovo kolo bi se svelo na invertujui pojaava jedininog pojaanja. Na niskim
frekvencijama impedansa kondenzatora C
1
je velika i moe se zanemariti njegov uticaj kao da ga
nema u kolu. Kada je potenciometar R
p1
u svom srednjem poloaju ulazna otpornost i otpornost u
grani povratne sprege su iste i pojaanje kola je jednako jedinici. Kada je kliza potenciometra u
krajnjem poloaju prema ulazu kola ekvivalentna ulazna otpornost je smanjena a otpornost u
povratnoj sprezi poveana usled ega je pojaanje kola poraslo. Slino, kada je kliza potenciometra
R
p1
u krajnjem poloaju prema izlazu kola njegovo pojaanje je smanjeno. Na visokim frekvecnijama
impedansa kondenzatora C1 je mala i moe se smatrati da on krako spaja krajeve potenciometra R
p1
.
Na graninoj frekvencij f
1L
, u kojoj poinje promena pojaanja ovog kola, reaktansa kondenzatora C
1

jednaka je otpornosti otpornika R
1
, pa se iz ovog uslova dobija da je:
1 1
1
2
1
C R
f
L

=

(18)
Ispod ove frekvencije nagib amplitudske karaktersitke je priblino 6 dB/oktavi. Maksimalno
izdizanje ili obaranje amplitudske karakteristike nalazi se kao odnos impedanse povratne sprege i
ulazne impedanse kao i kod svakog invertujueg pojaavaa:
1
2
2 1
1 2
max
R
R
llR R
llR R
L
p
= , (Rp1>>R2>>R1) (19)




Slika 4. Aktivni lepezasti filtar
niskih frekvencija



Lepezasti filtar visokih frekvencija. ema ovog filtra je slina lepezastom filtru niskih frekvencija
samo to je kondenzator na klizau potenciometra R
p1
, slika 5a, umesto paralelno njemu kao na
prethodnoj slici. Kada je potenciometar R
p1
u svom srednjem poloaju tada nema napona na
kondenzatoru C
1
i ne tee struja kroz ovaj kondenzator u sabirnu taku. Kada je kliza potenciometra
u krajnjem poloaju prema ulaznom otporniku, ulazna struja e porasti zbog smanjene ulazne
impedanse koja je sada jednaka R
1
+X
c1
(X
c1
je reaktansa kondenzatora C
1
). Slino, kada je kliza
potenciometra R
p1
u krajnjem poloaju prema otporniku povratne sprege smanjuje se pojaanje.
Granina frekvencija na kojoj poinje izdizanje i obaranje amplitudske karakterstike data je izrazom:




Slika 5. Aktivni lepezasti filtar
visokih frekvencija

1 2
1
2
1
C R
f
H

=

(20)
Maksimalno izdizanje ili obaranje amplitudske karakteristike nalazi se kao odnos impedanse povratne
sprege i ulazne impedanse i isto je kao i u sluaju lepezastog filtra niskih frekvencija, jednaina (19).





Rezonantni filtar
Ovaj filtar je dobio naziv po tome to stvarno rezonira odnosno ima rezonansu na datoj frekvenciji.
Taj efekat se moe manifestovati u obliku izdizanja ili potiskivanja amplitudske karakteristike u
okolini rezonantne frekvencije.
Rezonantni filtar srednjih frekvencija se moe dobiti kombinacijom lepezastih filtara niskih i visokih
frekvencija, slika 6a. Jednostavno, potrebno je preklopiti frekvencijska podruja u kojima se
amplitudske karaktersitke ovih filtara menjaju i dobijena karaktersitka e biti rezonantnog tipa, slika
6b. Pri ovome je potrebno granine frekvencije f
1L
i f
1H
postaviti simetrino iznad i ispod eljene
frekvecnije rezonanse f
R
. Efekat je isti kao da su lepezasti filtri niskih i visokih frekvencija povezani
serijski, ali je ovde ostvaren u okviru jednog kola.






Slika 6. Rezonantni filtar: a)
elektrina ema, b) amplitudska
karaktersitka

S obzirom da je nagib amplitudkih karaktersitka u zoni izdizanja i obaranja konstantan, to je jasno da
je maksimalno izdizanje i obaranje amplitudske karaktersitke rezonantnog filtra odreeno razmakom
frekvencija f
R
, f
1L
i f
1H
. Ako uzmemo da je:
n
f
f
f
f
R
L
H
R
= = 2
1
1
(21)
gde je n broj oktava onda je izdizanje ili slabljenje na frekvenciji rezonanse:
dB 6 n L
R
= (22)
Ovde je uzeta u obzir pretpostavka da je nagib amplitudske karakteristike 6 dB/oktavi.
Imajui u vidu jednainu (21) i izraze za frekvencije f
1L
i f
1H
lepezastog filtra dobijamo da je:

R
f R n
C

=
1
1
4
1

(23)
R
f R
n
C

=
2
2

(24)
Literatura
D. Bohn, Constant-Q Graphic Equalizers, J. Audio Eng. Soc., Vol. 34, No. 9, September 1986.
D. Bohn, Ed., Audio Handbook (National Semiconductor Corp., 1976), pp. 2-532-55.
R. A. Greiner and M. Schoessow, Design Aspects of Graphic Equalizers, presented at the 69
th
Convention of
the Audio Engineering Society, J. AudioEng. Soc. (Abstracts), vol. 29, p. 556 (1981J uly/Aug.),preprint 1767.
D. Bohn, State-Variable Graphic Equalizers,Rane Corp., Note 101 (1982).
T. H. Ishimoto, Application of Gyrators in Graphic Equalizers, presented at the 63rd Convention of the
Audio Engineering Society, J. Audio Eng. Soc.(Abstracts), vol. 27, p. 598 (1979 J uly/Aug.), preprint 1501.
C. Van Ryswyk, Filters for Equalization: Active or Passive? presented at the 55th Convention of the Audio
Engineering Society, J. Audio Eng. Soc.(Abstracts), vol. 24, p. 851 (1976 Dec.),


Rad na vebi

Maketa
Na slici 7 je prikazana blok ema merne makete. Na maketi se nalaze tri posebna filtra
(ili korektora amplitude audio signala) i to: pasivni lepezasti filtar Baksandalovog tipa,
aktivni lepezasti filtar i aktivni rezonantni filtar. Na ulazu makete je RCA konektor za
prikljuenje mernog signala koji treba dovesti sa ton generatora promenljive
frekvencije. Na izlazu makete, je drugi RCA konektor oznaen kao Izlaz, gde treba
prikljuiti multimetar za merenje efektivne vrednosti signala i osciloskop za praenje
njegovog talasnog oblika.
Potenciometrom Ulaz moe se podeavati nivo ulaznog signala. Treba povesti
rauna da ovaj signal tokom merenja ne bude suvie mali ili da kod izdizanja nivoa u
pojedinim filtrima pree maksimalnu granicu kada poinje njegovo klipovanaje.


Slika 7. Blok ema makete Ton kontrole i ekvalizeri

Za svaki filtar treba odrediti njegovu amplitudsku karakteristiku kada su mu komande u neutralnom
poloaju i u poloajima maksimalnog izdizanja i obaranja signala. Pri tome treba voditi rauna da
kod merenja karakteristika datog filtra samo on bude ukljuen na put signala. Obratiti panju na
oznake kod preklopnika S1, S2, S3 i S5 kojima se ukljuuju ili iskljuuju izlazi pojedinih filtara na
put signala.
U drugom delu vebe na ulaz makete dovesti signal govora a potom signal muzike sa audio izlaza PC
raunara. Pomou slualica koje su prikljuene na maketu (oznaen prikljuak oznakom Slualice)
sluno pratiti promenu boje signala prilikom isticanja pojedinih delova spektra pomou filtara.

Elektrine eme filtara u maketi
Elektrine eme filtara u maketi prikazane su na slikama 8 i 9. Vrenosti komponenata su date u
prilogu na kraju ovog teksta.

Slika 8. Elektrina ema rezonantnog korektora i izlaza za slualice



Slika 9. Elektrina ema Baksandalovog (ton kontrole) i lepezasastog korektora

Rad

1. Na ulaz makete dovesti sinusni signal iz ton generatora i podesiti mu nivo pomou potenciometra
Ulaz. Na izlaz makete prikljuiti voltmetar i osciloskop. Menjati frekvenciju ulaznog sinusnog
signala i na voltmetru oitavati izlazni napon i upisivati ga u tabele u prilogu 1. Pratiti oblik signala
na osciloskopu.
a) Prvo na put signala povezati pasivni ili Baksandalov filtar. Dobijene vrednosti izlaznog
napona, za date frekvencije, upisati u tabelu 1 priloga 1. Prvo komande filtra postaviti u
neutralni (srednji) poloaj a zatim u poloaj maksimalnog izdizanja i na kraju u poloaj
maksimalnog obaranja nivoa signala.
b) Zatim isto to uraditi za aktivni lepezasti filtar.
c) Na kraju istu proceduru sprovesti za aktivni rezonanti filtar. Kod ovog filtra merenja izvesti
pri obe frekvencije rezonanse (preklopnikom prvo odabrati frekvenciju fr1 a potom
frekvenciju fr2).
2. Iz podataka upisanih u tabelama u Prilogu 1 nacrtati amplitudske karakteristike filtara u
dijagramamima datim u prilogu 2. Izraunati relativne nivoe izdizanja i obaranja signala. U
odnosu na sluaj kada su komande u srednjem ili neutralnom poloaju.
3. Na ulaz makete dovesti signale govora i muzike, menjati njihovu boju pomou filtara i zapaanja
upisati u prilogu 2.

You might also like