METODIKA NASTAVE

HRVATSKOG JEZIKA
literatura: Teak: teorija i
praksa nastave hrv. jezika
Teak: Govorne vjebe
Rosandi: Pismene vjebe
Prva sredstva
izraavanja:
1. ENT!E!" # zaklju$ak
izveden iz jedna
pretpostavke dok je dru%a
neizre$ena &pri$uvana
misao'
npr. !arko e umrijeti
jer je $ovjek (izostaje:
)vi ljudi su smrtni'
*. )+,G-"! # lo%i$ki
zaklju$ak izveden iz dviju
ili vi.e pretpostavki
&premisa'
Kriteriji dr!ivanja
"vrni# vrsta:
1. TE!"T/"
*. 01N/23"
4. )T+
5. "RG1!ENT"23"
6. /,!P,-23"
7. 8R)T" "19T,R3"
:. ;R,3 G,8,RN/"
<. ;R,3 )+1=">"
?. "19,@ "19,A
8-1"+N" 8E-"
1B. P,8R"TN" )8E-"
11. 91+3N" G,8,R"
1*. "!;3ENT G93E )E
9RC
14. ,/,+N,)T
Stara Gr$%a& tri vrste
"vra
'( EPIDEIKTI)KI
GOVOR
A naj$e.e pohvalni
%ovor (svadbeni %.@
po%rebni@ zdraviDe@ razni
%. uz proslave@
promaknue'
A moe biti i pokudni
%ovor &9emosten
E0ilipikeF'
A visoki stil # &kieni stil'
# slikovit@ pun ukrasa@
mno.tvo metaGora@
epiteta@ poredbi@ basni@
parabola@ personiGikaDija
A ar%ument: etikaA
razlikovanje lijepo% i
runo%@ lo.e% i dobro%H
pokdni %ovor ima samo
Gunk. zaustavljanja
A Dilj: upozoriti na vrline
&velikodu.nost@
razboritost@ hrabrost@
mudrost'

*( PO+ITI)KI GOVOR
A srednji stil: Amanje
slikovit od e.@ nema toliko
ukrasa
A ne bi trebao sadravati
stilske Gi%ure@ posebiDe
mataGoriku@ ali politi$ari
se koriste lijepim
izrazima
A mora biti osloboIen
rije$i s prenesenim
zna$enjem i voditi ra$una
kome se obraa
A konDentriran na
zadobivanje povherenja
slu.atelja i osobni
probitak
A ar%ument: budunost
A Dilj: u$initi zajedniDu
sretnom@ zadobiti njeno
povjerenje
,( S-DSKI GOVOR
A jednostavan@ zananstven
stilA jez%rovit i saet@ bez
ukrasa@ odlu$an i
raz%ovijetan
A ar%ument: istina
A Dilj: razlikovanje
pravedno% od nepravedno%
A dobar %ovornik mora
savledati sva tri stila @ ali i
tehni$ku stranu %ovora #
pronalazak tema@
rasporeIivanje@ dikDiju@
pamenja@ majstor
izvedbe
.( VOJNI)KI GOVOR
A saet@ jez%rovit@ odlu$an
A obilje imperativa@ vrlo
malo pridjeva
A metaGorika nije
prihvatljiva
/( D-HOVNI GOVOR
A usmjeren na
produhovljenje i promjenu
slu.atelja
A vezan za propovjedni.tvo
& propovijed mora biti
razumljiva '
A slikovitost i kienost #
slike raja i pakla@
metaGore@ parabole@
dosjetke@ moni
imperativi@ prijetnje
0( ZNANSTVENI
GOVOR
A najtei i nadosadniji
%ovor
A mona ar%umentaDija #
povezane re$eniDe koje
proizlaze jedna iz dru%e
.A raspravlje$ki
konstruiran.
Vrste "vra 1 sti23:
1. %ovor visoko% stila #
prikladan za pohvale@
%ovore
*. %ovor srednje% stila #
prikladan za politi$ki
%ovor
4. %ovor jednostavno%
stila
S3vre4ena 1dje2a vrsta
"vra
A ona donosi nove %ovorne
vrste:
'( RAZGOVOR
A podrazumijeva nekoliko
su%ovornika &* ili vi.eJ'
A umijee je Diljano i
promi.ljeno raz%ovarati
A imaju posebnu strukturu@
na$ela i Diljeve
A moraju biti svrhoviti
A vrste:
a5 S+-67ENI8
POS+OVNI R(
A podrazumijeva * ili vi.e
su%ovornika ili * ili vi.e
strana u slubenom odnosu
A jez%rovit stilA kratke
replike@ raz%ovjetno
oblikovanje misli
A .tovanje su%ovornikaA
paljivo slu.anje
A konvenDionalnostA $esto
rabljene rije$i i pohvale u
svrhu postizanja Dilja@ ali
mora postojati odreIena
mjera@ prikladne rije$i
A Dilj: nastoji se doi do
novih spoznaja ili
usu%la.avanja stajali.ta
tijekom stvaranja oslovne
politike i ostvarbe
poslovnih nastojanja
A odvija se u naposrednom
kontaktu ili teleGonski
95 ANKETA
A kratak raz%ovor izmeIu
ono%a tko pita i ono%a tko
od%ovaraA
sudioniDi: ispitiva$@ osoba
koj aod%ovara
A dobra pitanja mo%u
pripremiti samo vrhunski
stru$njaDi
A pitanja moraju biti
prila%oIena onome ko%a
se pita te trebaju
proizlaziti iz od%ovora
:5 RASPRAVA
A vrti se oko stru$nih@
zananstvenih@ politi$kih i
sudskih dvojbi
A .tovanje su%ovornika
A velika mo%unost
manipuliranja
d5 NA7A;IVANJE
MIS+I
A nabaDivanje ideja i
predla%anje
A su%ovorniDi se ne
suprotstavljaju@ oni
predlau
e5 RAZGOVOR O NEKOJ
TEMI
A produbljivanje neke
tematike da bi se do.lo do
istine ili su%lasnosti
A njima pripada i .kolsko
predavanje
A heuristi$ki raz%ovorA
dok slu.atelj ne kae:
E,tkrio samJF &Keureka@
"rhimed'
A
moe biti i unutar
znanstveno% predavanja
<5 INTERVJ-
1. intervju iz $asopisa
*. rasprava o pro$itanom
4. razovor o zvedbenim
mo%unostima u razredu
5. priprava u$enik aza
intervju
6. izvedba
7. ra.$lamba i prosudba
:. domaa zadaa
"5 REKREATIVNI
RAZGOVOR
*( KRATKI MONO+OZI
A kratke nedijalo.ke
vrste:
a5 -VODNA RIJE)
A svrha: otvaranje neke
dru%e vrste %ovora
A po$inje uobi$ajenim
Grazama: =tovani@ 9ra%i@
1vaeni@ 9opustite da...
95 IZJAVA # kratka
obavijest povodom neko%
do%aIaja
:5 VIJEST
A nema komentara niti
vlastito% stajali.ta
A tei objektivnosti
A %ovori o posebnom
do%aIaju
d5 KOMENTAR
A jez%rovito i obrazloeno
izno.enje svo%a stajali.ta
o ne$emu s uvjerenjem u
ispravnost svo%a stajali.ta
e5 IZVJE=>E
A po stilu izmeIu vijesti i
komentara
A ne zahtijeva previ.e
obrazla%anje svo%a
stajali.ta
A objektivnost@
neutralnost@
dokumentiranost
A naj$e.e na T8Au i
radiju
A te.ko je izvje.tavati o
ne$emu@ ane iznijeti svoje
stajali.te
A u stru$nom izvije.u
vrlo su vane vremenske
odredniDe jer prikazuju
nastanak i kronolo%iju
zbivanja
A takav je pisani ili
%ovorni oblik vrlo $est u
poslovnim odnosima
A oblikovanje stru$no%
izvje.a:
A uvodni dio: A redovno
zapo$inje re$eniDom u
obliku vijesti@ a zatim se
iznose najvaniji podaDi
kako bi se mo%lo pratiti
izvje.ivanje
A sredi.nji dijelovi:
razradba # to su obi$no
posebno podnaslovljeni
odjeljDi
A kratak zaklju$ak ili
zaklju$Di: A tamelji se na
Dijlom izvije.u
,( GOVORI
A dui monolozi
A podvrste: prema stilu@
GunkDiji@ ar%umentaiji
.( POSE7NE GOVORNE
VRSTE
A stvorene su u okviru
suvremenih sredstava
priopavanja :
voditeljstvo@ najava@
DrtiDa@ obavijest@
prevoIenje@ reportaa
&prijenos'@
krasnoslov&reDitiranje'
Od2i%e d9ra sti2a
"vrenja:
a' jasnoa
b' istinitost
D' ljepota
d' ostale osobine kao npr.
jez%rovitost@
jednostavnost@ lo%i$nost@
muzikalnost@ ritmi$nost@
slikovitost
Za "vr je 9itn:
A misliti na Dilj koje%
elimo svojim %ovorom
postii
A zanos@ strast@ ljubav
prema poslu@ volj@ $vrsta
vjera
A vjeba i dobra
pripremljenost
A pozdrav@ ne.to o
%ovorniku@ najava i
istiDanje venosti teme
A jez%rovit i jasan %ovor s
dobrom dikDijom
Asrda$no pbraanje
slu.ateljima
A %ovorno umijee donosi
u%led i poloaj@ ono osobu
$ino korisnom u dru.tvu@
donosi mu utjeDaj na
dru.tvo
Sa413zdanje
misliti na Dilj koji se eli
postii %ovorom(
predavanjem
sustavno se pripremati
pripremati se u duhu
& vjeri ' za uspjeh
zamisliti sebe kao
uspje.na %ovornika
& predava$a '
A potrebno je svim
ljudima@ a posebno je
vano za %ovornika koji
treba
pozitivan stav o sebi
- takoIer je vano za
proG. koji takoIer mora
potiDati svoje u$enike i
njihovo samopouzdanje
od najranije% doba
- treba misliti na Dilj koji
elimo postii # zamisliti
.to e nam zan$iti
samopouzdanje i
uspje.nost na.e%a %A
- treba zamisliti sebe
pred slu.ateljstvom i to
uvijek kako %ovorimo
uspje.no i kako smo
zadovoljni # zami.ljati
liDa ljudi koji nas slu.aju@
nastojati osjetiti ili
barem usmisliti da vas
slu.aju sa zadovoljstvom@
zamisliti pljesak nakon
%ovora
- treba uvjeriti sebe da
se moe biti uspje.an i
bit emo uspje.ni@
pozitivno misliti o svojim
iz%ledima za uspjeh
&zatajiti dvojbe@ sumnje'
- treba si rei: donosim
odluku i dobro u %ovoriti
# to treba ponavljati u
sebi@ ai dru%e to nau$iti
- kao proGesori moramo
hrabriti ono%a koji nije
si%uran u sebe@ moramo
biti svjesni da nitko ne
zna sve pa tako niti ja
&E3a nisam $ovjek koji
zna sve na svijetuF ili
ENau$it uFAod%ovoriti
ako ne znas'
- treba odbaDiti osjeaj
sumnje i dvojbe u sebe@
vjera u svoje mo%unosti
- moramo iza sebe
zatvoriti vrata i tako
isklju$iti svaku
mo%unost bije%a
- moramo biti %lasni
- potrebno je vjebati i
dobro se pripremiti
- autosu%estija
- ponekad je potrebno iz
sebe napraviti smije.na
$ovjeka
- korisno je osjeati malu
tremu # dobro je imati
respekt prema onima koji
nas slu.aju
- nije potrebno u$iti
%ovor napamet ve
zapamtiti smisao o kojem
%ovorimo
- imati uz sebe
podsjetniDu
Pri1re4e za 1redavanje ?
"vr 5
1. razmi.ljanje o temi i
namjeni
*. pronalaenje i
prikupljanje podataka
4. rasporeIivanje
prikupljenih podataka
5. sastavljenje predavanja
6. zapamivanje
predavanja
7. izriDanje predavanja
Predstav2janje "vrni%a
a' pozdraviti prisutne
A nitko nije vaniji od onih
koji e slu.ati
npr. 9ra%i prijatelji@
GospoIe i %ospodo@
/ole%iDe i kole%e
b' predstavlja se tema i
isti$e se vanost teme
A unosi se i malo patosa i
osobne zainteresiranosti
za temu
A moramo se obraati
slu.ateljstvu srda$no i
priladno
D' predstavljanje
%ovornika
A jez%rovito i jasno s
priladnom dikDijom
A moramo Dijelo vrijeme
pokazivati
zainteresiranost i sreu
.to e %ovornik %ovoriti
d' iz%ovoriti ime i prezime
%ovornika
A na prikladan na$in@ bez
vike
A posljednji slo% ne$ije%
imena je trenutak kada se
okreemo prema
%ovorniku@ a ostalo
vrijeme obraamo se
slu.ateljima
e' predstavljanje sebe
A $inimo to toliko da nas
oni koji nas slu.aju
preoznaju &nikada ne
smijemo iznositi
hvalospjeve o sebi '
9isanje
A ono je u izravnoj vezi s
%ovorom
A moe biti presudan za
dobar %ovor
A%lasni i ubrzani %ovor
izaziva brzo disanje
A disanje treba vjebati
Glas
Amoramo pripaziti na
u$eni$ke %lasove i
popotrebi pomoi
A %las treba kontrolirati i
usklaIivati s potrebama #
u odnosu na auditorij i
mjesto %dje drimo %ovor
A nisu prikladi niti vrlo tihi
%lasovi
A moramo %ovoriti malo
%lasnije ne%o u
svakodnevnoj komunikaDiji
S23@anje
A blisko %ovoru # dio je
%ovorni$ko% umijea
A slu.anjem se pripremamo
za %ovor # pasivni na$in
u$enja
A ono je i .tednj avremena
A oni koji znaju paljivo
slu.ati pomau %ovorniku
Avelik br. ljudi koji mo%u
%ovoriti@ ali ne mo%u
slu.ati
A vei broj ljudi su vizualni
tipovi &bolje u$e $itajui
ne%o slu.ajui'
A vjebe slu.anje valja
or%anizirati radi:
a' osposobljavanja za
usredoto$enost na usm.
izla%anje
b' privikavanja na
kontinuirano praenje
usmeno% izla%anja
D' razumijevanja sadraja
usm. izla%anja
d' razlikovanja bitno% i
nebitno%@ ope% i
posebno%@ sredi.nje% i
rubno% u usm. izla%anju
e' zapaanja jez. obiljeja
usm. izla%anja
& artikulaDija %lasova@
na%la.ivanje rije$i@ re$.
melodija@ stil i dr. '
G' zapamivanja sadraja
usm. izla%anja
%' ponavljanja i opona.anja
bilo sadrajnih bilo
iz%ovornih sastavniDa usm.
izla%anja
& %a izvr s23@anja 3
nastavi 4e se %ristiti:
a' u$iteljevo %ovorenje ili
$itanje
b' u$enikovo %ovorenje ili
$itanje
D' %ovorenje ili $itanje na
radiju
d' %ovorenje ili $itanje na
Gilmu ili televiziji
e' %ovorenje ili $itanje
snimljeno na %ramoGonskoj
plo$i@ ma%netoGonskoj ili
kasetoGonskoj vrpDi
G' %ovorenje ili $itanje
preno.eno putem .kolsko%
raz%lasa
& tri 4etde za 1zrn
s23@anje:
'( IMAGINATIVNA
METODA &ili slu.anje'
A stvaranje predobi@
posebiDe slikovitih u
svijesti slu.atelja@ tj.
prisiljavanje sebe na
stvaranje slika o onome
.to se sli.a
A u$enike treba vjebati
tako da sveku iz%ovorenu
re$eniDu zamisle kao u
stripu@ tazmi.ljajui
vizualizirajui@ na kraju sa
stvori vi.e slika@ a
posljednja neka bude
zaklju$ak
A ima%. sl. te.ko je
ostvariti kod apstraktnih
predmeta. zato se oni ne
sviIaju u$eniDima npr. u
na.em predmetuje to
%ramatika
*( +OGI)KA METODA
?+OGI)KO S+-=ANJE5
A nastojanje sli.atelja da
lo%. povee ono .to
%ovornik %ovori@ pronaIe
odreIenu vezu izmeIu
iz%ovorenih re$eniDa i
uspostavi izmeIu njih
odreIeni red
A uspostava reda i poretka
A nije vana samo
memorija ve i lo%ika
A veliku ulo%u ima red@ plan
izla%anja: uvod@ %lavna
tvrdnja@ ar%ument@ dokazi@
primjeri i ponavljanje
A dobri slu.a$i prepoznaju
red izla%anja@ tj. imaju
lo%i$ku kontrolu koja im
slui kao smaokontrola
jesu li dobro slu.ali
A iznimno vana za starije
u$enike &od 1* %.'@ a kod
malIih ne daj erezultate
,( ANTI;IPA;IJSKA
METODA
A !EGN"T8N" L
+,G>/" !ET,9"
A vrlo aktivno slu.anje
koja pretpostavlja
ima%inativnu i lo%i$ku
metodu
A slu.anje unaprijedA
nasluivanje .to e
%ovornik sljedee rei@
kako e oblikovati
re$eniDu@ a iz uvodnih
rije$i nasluivanje i %laven
tvrdnje
A ne moemo sve
predvidjeti@ a to je dobro
jer onda sku.a$ i dalje
ostaje zainteresiran
A pretpostavlja zanimanje@
aktivno slu.anje
A smanjuje %ovorni .um
A vano %a je uvjebati
A poznavanje retorike
pomae slu.anju i obratno
# najbolji %ovorniDi su i
najbolji slu.a$i
A dobri %ovorniDi velik dio
svo% ivota moraju
posvetiti slu.anju i
sustavnom slu.anju
-strj "vraA
1redavanja
'( -VOD
a5 POZDRAV+JANJE I
ZADO7IVANJE
NAK+ONOSTI
S+-=ATE+JSTVA
POZDRAVA+JANJE
A uspostavljanje
komunikaDije s
auditorijem
A uvijek moramo imati na
umu kome %ovorimo i
njihovo prethodno znanje
A moramo postavljati
pitanja@ ako tema dopu.ta@
zainteresirati ih vizualno
sa slikama
A prepisivanje Dijele
pjesme s plo$e nije dobro
SKROMNO
PREDSTAV+JANJE SE7E
-KAZIVANJE
=TOVANJA PREMA
S+-=ATE+JSTV-
A uvijek moramo uputiti
lijepu rije$ i osmijeh
onima kojima se obraamo
95 STVARANJE
ZANIMANJA ZA TEM-
A treba navesti razlo%e
dranja
%ovora(predavanja@
napomenuti povod %ovora@
A navesti motivaDiju ono%
tko %ovori i ono% tko slu.a
A iznijeti Diljeve %ovora
:5 JEZGROVITO
-POZNAVANJE SA
SADR6AJEM GOVORA
A najvljivanje Diljeva %.
A stro%i saetak
A povezivanjes onim .to
slu.atelji ve znaju
-VOD # ne smije biti
predu%@ na vei od petine
%ovora
- najavljuju se stil i ton
%ovora &miran@ pateti$an@
tuan@ sve$an@ odrje.it'
- o$ituje se hoemo li
kreuti N91/T8N!
P1TE!Aod pojedina$no%
prema openitom izvodu
ili 9E91/T8N!
P1TE! od zaklju$ka@
uopeno% prema
pojedinostima
- u %ovor se moe ui i
na%lim po$etkom .to
poja$ava eGektivnost tzv.
hallo eGekt
*(SREDI=NJI DIO
A R"-R"9;" # %lavni dio@
izla%anje
A * dijela:
a5 KAZIVANJE A
rasporeIivanje i
predstavljenje $injeniDa@
podataka@
obavijesti
A izla%anje teme i
obrazla%anje
A izno.enje tvrdnji
95 DOKAZIVANJE A
dokazima se podupire
%ovornikova tvrdnja ili
pobijaju suprotne tvrdnje
A onaj koji eli dobro
podupirati ili pobijati
suprotnu stranu treba
dobro $uti
suprotnu stranu
A ponavljanje kako bismo
uvjerili slu.ateljstvo
A DOKAZI: '(9je%tivniA
bolji dokazi
a' izravni
b' izvedeniA
lo%i$kim izvoIenjem iz
neke dru%e o$ite ili
dokazane istine
*(
s39je%tivni A ponekad
bolje prihvaeni od
objek.
A Diljaju na emoDije i
slu.atelja dovode u
poloaj razumijevanja za
subjektivne dokaze
A %ovorni$ko umijee
po$iva na tome koliko
netko te subjektivno to
moe uvjerljivo
predo$iti
,( ZAK+J-)AK B
ZAVR=NI DIO
1. 9,: A kratka i
jez%rovita sinteza
&saetak'
%ovora(predavanja #
pridodaje se kratka
ar%umentaDija
*. 9,: A poziv na
pamenje i prihvaanje
%ovora
A na kraju eGektan
zavr.etak &koji obi$no
kree iz mirno% tona da bi
se podi%ao ton &ponekad
aGektivnost' uz pomo
patetike' sa poantom
A zahvalnost na panji
O1Cenit str3%t3ri
"vra
- moramo %ovoriti u skladu
s okolnostima
- ne smijemo koristiti
metaGori$ke izraze
- moramo biti .to
raz%ovijetniji
- dobro je koristiti neke
izreke uz tvrdnje
- ne ponavljati vi.e puta
ponovljeno
- mora postojati lo%ika
- ne smijemo ii u
prevelike di%resije@
omeIavanje teme
-strj i izri:anje
1redavanja
A u predavanju treba biti
zastupljen znanstveni ili
znanst.A polupul. stil koje
treba prila%oditi
potrebama u$enika
A razumljivost
a5 IZ+AGANJE
A povezano izno.enje misli
i tvrdnji koje se obrazlau
95 T-MA)ENJE
A usmeni ili pismeni tekst
kojim se ne.to obja.njava
s nakanom odreIenja .to
je to@ te za.to je to tako
A tuma$iti moe osoba
koja im aodreIena znanja
A objasnidba je spoznaja o
svijetu odreivanjem i
ra.$lambom pojava i
pojmova
A svrha: dokazivanje
&subjektivni i objektivni
dokazi' i uvjerljivost
:5 O7RAZ+AGANJE
A netko tko obrazlae zan
kome se obraa i pritom
izlae razlo%e to%a
d5 NAVODENJE
A navodi se iz tuIih
teksova ili spominjanje
odreInih $injeniDa
A navod se najavljuje@ ako i
nje%ova zavr.niDa
A u pisanom obliku kao
upravni %ovor
A svrha n:objektivni dokaz
e5 -P->IVANJE
A upuiva$ki ili instruktivni
tekstovi su usmejreni na
djelovanje u budunosti
A propisi@ upute ili naputDi@
zakoni@ zapovijedi@
izdvojene pouke@
pripomene@ elje@ zamolbe@
zahtjevi@ pozivniDe@
$estitike@ zaalniDe@
pohvalniDe...
A postoje i razne vrste
uputa: za uporabu lijekova@
za rukovanje strojevima
<5 RASPRAV+JANJE
A zananstveni stil
A karakteristi$no je
lan$ano povezivanje
re$eniDa &jedna re$eniDa
prizlazi iz dru%e'
& vrste ras1rava:
1. 1)!EN"
R")PR"8" # 4 stupnja: 1.
postavljenje tvrdnje
&teze'

*. postavljanje
proutvrdnje &antiteze'

4. dokazivanje tvrdnje
A potiDajno uvodno
izla%anje pridonosi
raspravi sudionika neko%
skupa
*. P)"N"
R")PR"8"
A znanstveni tekst u
kojem se razvija neka
zaokruena misao i rje.ava
neki problem
A ustroj : a'
postavljanje teze
& otkrivanje problema'
b'
dokazivanje teze
& rje.avanje problema'
D'
potvrIivanje ili
odbaDivanje teze
& prihvaanje najbolje%
rje.enja'
A oblik stru$no% i
znanstveno% rada sa
svrhom dokazivanja
ispravnosti neke tvrdnje ili
odbaDivanje tvrdnje
A u pismenim
raspravama se prosuIuje@
tuma$i@ obrazlae@
dokazuje
A sustavno se
ra.$lanjuje tema
A misli se razvijaju
lo%i$no@ .to se o$ituje u
lan$anoj svezi meIu
re$eniDama
"5 OPISIVANJE
A za opisivanje je vaan
prostor@ zapaanje
pojmova u prostoru
#5 PRIPOVIJEDANJE
Atekstovna vrsta koja
izraava promjenu u
vremenu i prostoru
A za prip. je vano vrijeme
Krasns2v
A interpretativno $itanje i
iz%ovaranje napamet
&reDitiranje'
knjievnoumjetni$kih
tekstova u skladu sa
suvremenim odreIenjima u
kojima se o$ituje
nastojanje %ovorno%
izraavanja vlastito%
doivljaja i razumijevanja
teksta
A krasnoslovitelj:
A %ovorno oblikuje pi.$eve
rije$i
A posreduje izmeIu teksta
i $itatelja o$itujui
stvarala$ki odos prema
tekstu
A u %r$. i let. .kol. je imao
vanu ulo%u u podizanju
razine %ovorno%
izraavanja # vjebali k. na
odabranim tekstovima
A "ristotel i /vintilijan su
se bavili krasnoslovom
A klasiDisti su nametnuli
estetsku normu koj aje
vaila do prve.pol. *B st. #
uspostavili su stro%a
na$ela kako treba
krasnosloviti # =";+,NE #
boja@ intonaDija@ stav@
%este ruku tijela@ %lave
A na.e vrijemeA malo
%estikulaDije &samo
dranje %lave@ izraz liDa'
A u pripremi krasn. se
nastoji uvijek pribliiti
razini koja mu daje
zna$enje interpretativne
%ovorne umjetnosti # to
zahtjeva posebnu
pozornost@ napore@ usustav
A u ovom stolj. bilo je
veliko protivnika krasn.
A nema usustavljena
pristupa krasnoslovu u
pro%ramima &posebna
pozornost darovitim
u$eniDima' A krasnoslov
treba uklju$iti u
.kolovanje svih u$enika
Strate"ija s23@anja
A poseban posao u
krasnoslovu
A zahtjeva sustavno
promi.ljeno sul.anje i
konDentraDiju
Eneti$%a %re%:ija
A dija%nostiDiranje
%ovornih te.koa je posao
proG.
A artikulaDija se stabilizira
u ?Aoj %. ivota
A slu.ajui u$enike proG.
hrv. jez. rje.avaju njihove
probleme
A nepravilnosti : 1.
su%lasja s dijalektalnim
%ovorima koji ne poznaju
odreIene %lasove
*.
razvojne i %ovorne
te.koe
4.
zna$ajan je br. u$enika
povratniDi iz inozemstva
koji su se sluili stranim
jeziDima u svakodnevnoj
komunikaDiji i u .koli@ a
izravna je posljediDa
utjeDaja tih jezika #
nepravilan iz%ovor hrv.
jezika
A velik br. u$enika nije
imao susret s lo%opedom #
opsebno u malim
%radovima@ otoDima@ selima
A roditeljska nebri%a
A naj$e.e %ovorne
te.koe u iz%ovori u 6Aom
razr.A korijeni od roIenja

a' nepravilno iz%ovaranje
%lasova
s@z@.@@p@$@@d@I@t@h@G jer
ih ne iz%ovaraju u svojoj
sva%da.njoj dijalektalnoj
komunikaDiji
A D@ z@ s jer im nedostaju
zubi # r nepravilno
iz%ovaranje ili
zamjenjivanje s dru%im %l.
b' landiDizam # nepravilan
iz%ovor l i lj
D' tetaDizam # t
d' deltaDizam d
e' muDanje # danas muDa
6BM vi.e djeDe ne%o prije
16 %. i to zbo% rata@
rastava@ a%resivnih
roditelja. proivljenih
trauma
G' nazalnost #
iz%ovaranje%lasova kroz
nos
%' brzopletost
- moramo kori%irati
osjetljivo@ bez napada na
dje$ju du.u # oni koji
slabo artikuliraju %lasove
prenose to i u pismo
- u 6 #om razredu ima 17M
u$. s %ovornim
pote.koama@ au <. 1BA
11M@ usrednjoj .k 6A<M@
- %ovorne te.koe %ube se
kod *M u$.
- moramo nau$iti u$.
brzini i tempu iz%ovora@
boji %lasa@ intonaDiji
Retri$%e <i"3re 3
izraavanj3
A izrazi kojima se ne.to
kae na neobi$an na$in
"' "0E/T8NE
;' P,ET>NE
=kari 1 potrazi za
i%ubljenim %ovorom
+OGI)KE EIG-RE
1. najava teme &uvod'
*. smje.taj teme
4. razradba &dihotomija
5. tvrdnja
6. pro.irivanje trvdnje
7. paradiks
:. primjer &uzorak'
<. deGiniDija &odreIenje'
?. razabiranje
&razlu$ivanje'
1B. sjedinjenje
11. obja.njenje
1*. obrazloenje
14. dokaz
15. silo%izam
16. entimema
17. sorit &niz skraenih
silo%izama'
1:. analo%ija
1<. indukDija(dedukDija
1?. dvojba
*B. kon%lobaDijaN &nizanje
nekoliko dokaza'
*1. podatak
**. podatak s navoIenjem
izvoda
*4. po%led s dru%e strane
*5. pobijanje
*6. antiprastaza # lo%i$ki
obrat &optubuprotiv
neko%a pretvaramo u
pozitivnu stvar'
*7. odbijanje &apodioksa'
*:. zaklju$ak
*<. saetak
TROPI B EIG-RE
RIJE)I
A nastaju promjenom
osnovno%@ uobi$ajeno%
zna$enja
1. mtaGora
*. personiGikaDija
4. katahreza # imenovanje
pojmova za koje u
rje$niDim anmamo pojam
5. usporedba
6. metonimija
7. sine%doha
:. ale%orija
<. za%onetka
?. simbol
1B.amblem
11.periGraza
1*. aluzija
14. euGemizam
15. onomatopeja
16. epitet
EIG-RE MIS+I
A odnosi se na .iri smisao
ono%a .to je re$eno
1. retori$ko pitanje
*. eksklamaDija &u visokom
stilu'
4. komunikaDijaA
uspostavljanje %lumljeno%
raz%ovora E-na$i@ vi me
pitateF'
5. apostroGa
6. sermoniDija
7. prozopoeja
:. ironija
<. antiGraza
?. sarkazam
1B. parodija
11. paraGraza
1*. emGaza # pretjerivanje
u rije$ima ili tonu
14. litota
15. metalepsa #
izbje%avanje te.ko%
ilinepristojno% sadraja
16. hipola%a
17.sentenDija
1:.izreka
1<. epiGonem #
sentenDijski usklik an
kraju %.
1?. ane%dota
*B. dosjetka
*1. parabola
**. peterluDija #
pozornost na ne.to@ ali o
tome se ne eli %ovoriti
*4. prekid
*5. epiGraza
*6.konDesija
*7.prolepsa
*:. odla%anje
*<. retori$ka skromnost
*?.di%resija
4B. umetanje
41.ivoopisivanje
4*. nabrajanj
44.kumulaDija
45. amplihikaDija
46.%radaDija
47.antiklimaks
4<.oksimorona
4?.antiteza rije$i
5B.antiteza re$niDe
51.korekDija
NASTAVA
IZRA6AVANJA
Asvrha nastave
izraavanja: prakti$no
osposobljavanje u$. za
usmeno i pismeno
komuniDiranje sa svijetom
u kojem ivi i djelujeA to
se ostvaruje:
a' oslobaIanjem u$enika
za javnu i privatnu
uporabu %ovorene i pisane
rije$i u svim ivotnim
situaDijama
b' razvijanje u$eni$kih
pravopisnih i
pravo%ovornih navika u
skladu s
knjievnojezi$nom
normom
D' razvijanje u$.
sposobnosti za usm. i pis.
komuniDiranje na svim jez.
@ stilskim i tekstovnim
razinama hrv. stand.
jezika
d' upoznavanje u$enika u
osnovnim zna$ajkama
naj$e.ih tekstovnih vrsta
i GunkD. stilova te s
osnovama tekstovne
lin%vistike i stilistike koje
su uvjeti za stvarala$ku
proizvodnju tekstova te
uspje.no usm. i pis.
komuniDiranje
A Diljevi se ostvaruju u
nastavi:
a' usm. i pis. izraavanja
b' %ramatike povezano s
odreIenim %radivom
& re$eniDa@ tvorba rije$i i
sl. '
D' knj evnosti
& pripovijedanje@
opisivanje@ raspravljanje o
tekstovima i sl.' d'
Gilmske i sDenske
umjetnosti
e' pravopisa i pravo%ovora
G' Djelokupnoj nastavi hrv.
jez. iskori.tavanjem razl.
oblika %ovorenja i pisanja
u metod. svrhe
FF na$e2a:
n. ope naobrazbe i
stru$ne usmjerenosti
n. prakti$nosti
n. jez. standarda
n. ivotnosti
n. zavi$ajnosti
n. sadrajne
kompetenDije
n. sadrajne i
tekstovne raznolikosti
n. meIuovisnosti
%ovornih i pismenih vjebi
n. demokrati$nosti
n. or%anizaDije
n. prosudbe
& 4etdi$%i s3stavi 3
nastavi izraavanja:
a' %ramati$koA knjievni
b' pra%mati$koA peda%o.ki
& povezivanje nastave
izraavanja s ostalim
podru$jima hrv. jez.'
D' retori$ki & usmene
produktivne i
reproduktivne vjebe'
d' komunikaDijskoA
stvarala$ki
& 4etdi$%i 1rist31i 3
nastavi izraavanja:
a' utilitaristi$koA
%ovorni$ki & %ov. vjebe
usmjerene na situaDijske
oblike koji su
najpotrebniji u ivotuA
tel.@ poslovni@ dru.t.
raz%ovor@ o%las@
diskusija'
b' dru.tvenoA od%ojni
& vjebe su usmjerene
prema Diljevima dru.t.
moralno% ili polit. od%ojaA
prepri$avanje novinskih
vjesti@ saimanje
publiDist. tekstovaA
raz%ovor o aktualnim
temama '
D' %ramati$koA ortoepski &
usredoto$enost vjebi na
%ramatiku i pravo%ovorA
GunkDija razvoj u$eni$kih
jez. navika i
provjeravanje %ram.
znanja'
d' leksi$koA kmpoziDijski &
vjebe usmjerenje na
prou$avanje knji.
tekstova i na prakt.
primjenu to% iskustvaA
na%lasak na bo%aenju
rje$nika i umijeu
komponiranja sloenijih
Djelina'
e' lin%visti$koA
komunikaDijski & Dilj
upoznavanje lin%v.
znanosti i teorije
komunikaDijeA vjebe
minimalne ili ih nema'
G' didakti$koA
komunikaDijski & Dilj
uravnoteiti teoriju i
praksu komuniDiranjaA
tei.te na prakt.
osmi.ljenim metod.
vjebamaA nastava mora
biti prila%oIena psihoGiz.
mo%unostima i
potrebama u$enika'
GOVORENI JEZIK
- prvotni oblik
komunikaDije
- speDiGi$an
- Aslu.na senzaDija
- Aima svoje vrijednosti i
norme
PISANI JEZIK
- proiza.ao iz %ovoreno%
jezika
- izraajne strukture ne
poklapaju se sa
izraajnim strukturama
%ovoreno% jezika
- u po$etku pismenosti
razlike izmeIu %ovoreno%
i pisano% izraza bila je
zanemariva
K-+T-RA
IZRA6AVANJA:
a5 %32t3ra "vra
- kulturno %ovoriti zna$i
%ovoriti rije$ima i
na$inom koji od%ovaraju
danim uvjetima@ tj. temi@
sadraju@ problemima@
idejama@ slu.aoDima@
trenutnim okolnostima
- jezik se mora
harmonizirati sa
sdrajem koji se iznosi i
slu.aoDem kojem je sad.
usmjeren
- temelji se na
zakonitostima %ovoreno%
jezika@ tj. pretpostavlja
poznavanje zakonitosti
%lasovno%@ %ram. i
leksi$ko% ustrojstva
jezika te pravo%ovorne
norme i stilistike %ovora
95 %32t3ra 1isanjaA
temelji se na
zakonitostima pisano%
jezika koji ima svoju
pravopisnu@ %ram.@ stilist. i
leksi$ku normu te svoje
GunkDionalne stilove i
oblike
JEZI)NI OSJE>AJ
- u$enikova naviknutost n
aodreIni jez. sustav
- stje$e u svakodnevnoj
%ovornoj praksi
ima osjeaj
'(-"8>"3N G,8,R #
rea%ira na nje%ovo
naru.avanje
*()1)T"8 )T"N9.
3E-/"A u$. je stekao
znanje i vej.tine za
izraanjae u pravilnom
stand.jez. i rea%ira na
nje%ovo naru.avanje
KNJI6EVOJEZI)NE
NORME
1. %ramati$ka
*. leksi$ka
4. stilska
5. pravo%ovorna
&ortoepska'
6. pravopisna
&orto%raGska'
DIJA+EKT
- jezik nosilaD zavi$ajne
kulture
- po%odan za komunikaDiju
u zavi$aju i u uem kru%u
te za literarno
stvarala.tvo
KNJI6EVNI JEZIK
- slui za
sporazumijevanje na
.irem prostrou &ljudi
razli$. %ovor. navika'
- standardni@ normiran
- povezuje pripadnike
isto% naroda u vremenu i
prostoru
RAZGOVORNI JEZIK
A manje podloan normama
A %ovor svakodneviDe
A pod utjeDajem tiska@ tv
sve je blii standardnom
A5 Gvrne vje9e
A svrha %ovronih vjebi: 1.
suvereno priopavanje
svojih misli i osjeaja

*. potiDanje da se izraava
idiomom

4. da se izvjeba u
pravilnoj uporabi stand.
jezika
& na$e2a "vrni# vje9i
1. N">E+,
PR"/T>N,)T
*. N">E+, 3E->N,G
)T"N9"R9"
4. N">E+,
P,)T1PN,)T # u$.
razli$ite ivotne dobi
moramo prii prikladno
njihovoj ivotnoj dobi
A 4 razdoblja: a'
ludi$ka Gaza do ?. %.
b'
poja$ana radoznalost do
15. %.
D'
sposobnost apstraktno%
razmi.lj. do 15. .%.
A stupnjevite %ovorne
vjebe: na razli$itim
stupnjevima razvoja u$. se
%ovori malo vi.e
5. N">E+,
C8,TN,)T
6. N">E+,
-"8>"3N,)T # mora
se upozoriti na razliku
izmeIu stand. i zavi$ajno%
%.
OSNOVNI TIPOVI
GOVORNIH VJE67I
%ovorne: A %ramati$koA
pravo%ovorne
A stilskoA
kompoziDijske
pismene: A %ramati$koA
pravopisne
A stilskoA
kompoziDijske
' GRAMATI)KO&
PRAVOGOVORNE:
a5 "ra4ati$%e:
A
Gonolo.ke: A
poistovjeivanje i
razlikovanje

A zamjena

A premetanja

A dometanja

A izostavljanja

A razlike $ i

A dvo%lasnik ie & ije '

A na%la.ivanje

A zvu$ni pokusi

A istraiva$ke vjebe
A
morGolo.ke: A tvorba
imeniDa od %la%ola

A tvorba pridjeva od
imeniDa

A vr.itelj radnje

A umanjeniDe

A zatvoreni prostor

A akuzativ jednine

A %enitiv mnoine

A instrumental jednine

A %la%olski i pridj. obliDi
A sintakti$ke:
A sreIivanje izobli$ene@
ne%ramati$ke re$eniDe
A sla%anje re$. od
zadanih rije$i uz slobodnu
uporabu oblika

A dopunjavanje re$eniDe

A pro.irivanje re$eniDe

A saimanje re$eniDe

A preoblikovanje re$eniDe

A premje.tanje re$.
dijelova

A zamjene sintakt. jediniDa

A izborni diktat

A ispisivanje

A iz teksta razvrstaj re$.
$lanove u tabliDu

A analiza re$eniDe

A tvorba re$eniDe...
95 2e%si$%e:
A leksi$koA %ramati$ke: a'
leksi$koA Gonolo.ke
b'
leksi$koA morGolo.ke
D'
leksi$koA sintati$ke
d'
leksi$koA rje$otvorne
e'
leksi$koA etimolo.ke
A leksi$koA semanti$ke
& vjebe sa sinonimima i
antonimima@ homonimima i
paronimima@ arhaizmima i
neolo%izmima@ vj. s
tematskim %rupama rije$i'
A leksi$koA stilisti$ke
& nepravilna uporaba
rije$i@ nemotivirano
ponavljanje iste rije$i@
suvi.no %omilanje rije$i@
neuspjele tvorbe@
nepravilna uporaba rije$i
isto%a korijena@ mije.anje
leksika iz razl. epoha@
upotreba neknji. rije$i@
nepotrebna upotreba
Graza@ mije.anje razl.
stilova
A leksi$koA orto%raGske
:5 1rav"vrne:
&arti%32a:ijs%eA pravilan
iz%ovor %lasova i %las.
skupina u %ovornom lanDu
A dvije razine: a' iz%ovor
Gonema ovisnih o razliDi
izmeIu u$eni$ke
imanentne

%ramatike i %ram. stand.
hrv. jezika
b' iz%ovor
Gonema u %las. lanDu@
tekstu@ %dje dolazi do
otklona
od norme
A
naj$e.e: A slivenika $@ @
d@ I
A
jedrenika h
A
otvornika e@ a@ o
A
dvo%lasnika ie
A
zvu$nika pred iz%ovornom
stankom
A
zvona$nika v pred
bezvu$nikom i iz%ovornom
stankom
A
rje.avanje pote.koa:
a'
upozoravanje u$. na
po%re.ku kada %ovore
stand. jezikom
b'
vjebama $itanja i
%ovorenja usmjerenih na
iz%ovor
D'
ispravljanjem po%re.ke
kada je u$. napravi i to
tako da nastavnik rije$
iz%ovori pravilno@ a u$. za
njim ponovi
d'
upozoravanjem na pravilo
u vezi s nastavom %ram.
A a%:enats%e&
A na ope
obrazovnoj razini u$.
treba osposobiti:
a' da $uje i
raspoznaje na%l. novo.tok.
inventar u tuIem %ovoru
b' da uz
pozornost i trud sam
uspijeva iz%ovoriti sva
$etiri na%laska i
nena%l. duljinu
D' da nau$i
osnovna pravila o mjestu
na%l. u rije$ima
d' da slu.ajui
novo.tok. %ovornike i
opona.ajui njihovo
na%la.ivanje steknu
sposobnost usm.
izraavanja knji. jezikom
sa .to manje povreda
na%lasne norme
A vrste: A
razlikovanje du%ih i
kratkih slo%ova
A vjebe u
iz%ovoru pojedinih
na%lasaka
A vjebe
proklize
A vjebe
odreIivanja na%l. Djelina
A vanost
na$ela postupnosti
& intna:ijs%e: A vrste:
a' vj. re$. na%laska

b' vj. re$. tempa

D' re%istra i ja$ine %lasa

d' vj. iskori.tavanja stanki

e' vj. re$. melodije
A naj$e.e u obliku
Goneti$ko% diktata@
zvu$no% pokusa ili
autodiktata
A dijelovi
intonaDijske vjebe:
brzina@ intenzitet@ ton@
stanka@ intonaDija@
na%lasak
A pravo%ovorno #
pravopisneA naj$e.e u
obliku diktata
& istraiva$ki@ nadzorni@
izborni@ stvarala$ki@
samodiktat@ d. za
spre$avanje po%re.aka@
prou$eni@ obja.njeni@ d. s
obrazloenjem '
Arazine
Goneti$ko% diktata:
1.
zapisivanje iz%ovornih
stanki

*. zapisivanje na%lasaka

4. biljeenje na%lasaka
5.
biljeenje ostalih
intonaDijskih parametara
*( STI+SKO&
KOMPOZI;IJSKE
a' dijalo.ke:
A raz%ovorne i%re
A teleGonski raz%ovori
A rekreativni raz%ovor
A poslovni raz%ovor
A usmena dramatizaDija
A intervju
b' monolo.ke:
A opisivanje
A pripovijedanje
A tuma$enje
A raspravljenje
A upuivanje
,( GRAMATI)KO
PRAVOPISNE
a' %ramati$ke
b' leksi$ke
D' pravopisne: A %raGijske &
pisanje slova@ velika i mala
slova@ strane rije$i '
A %lasovne
& pisanje i %las. skupova '
A
interpunkDijske
& interpunkDijski i ostali
pravopisni znakovi '
A leksi$ke
&sastavljeno i rastavljeno
pisanje rije$i '
Teme %ovornih vjebi: A
,=A tei.te na
raz%ovornim vrstama@
opisivanjima i
pripovijedanju
)= # raspravljanje@
sintaksa@ stilistika
vezano% teksta
Gvrne vje9e 1
st31nj3 izvrnsti
sadraja:
1. usmene:
a' $itanje
b' reDitiranje
D' %ovorenje napamet
d' usmeni diktat
e' davanje od%ovora na
tuIa pitanja
G' izla%anje vlastitih
sadraja
*. pismene:
a' prepisivanje
b' autodiktat
D' pismeni diktat
d'pisanje od%ovora na
tuIa pitanja
e'sastavljanje vl. sadraja
Gra4ati$%&1rav"vrne
vje9e
- vjeba se na zasienim i
u$eniDima zanimljivim
tekstovima
- provoIenje %Ap vjebi :
1. vjebati ono u $emu se
%rije.i
2. za u$enike koj e%irj.e
or%anizirati dodatne
stove
3. u$. koji dobro
iz%ovaraju zaposliti
dru%im zadaDima
4. nastavnik mora biti
si%uran u iz%ovore@
prepoznati situaDiju
Stje:anje "vrni#
navi%a
1.NEK,T>N"
!T"23"A slu.ajuu
u$. usvaja od proG.
*.)83E)N"
!T"23"A u$. je
aktivniji@ svjesno pazi na
nastavnikov iz%ovor i
imtira %a svjesno
A nastavnik u$.
upozorava@ ispravlja@
poti$e
A u okviru $itanja@
reDitiranja@ prepri$avanja
4. ,RG"N-R"N"
!T"23"A najbolji su
usmeni diktati
5. )T8"R"+">/"
PR!3EN"A kad se u$.
izvje.ta$e u ortoepskom
problemu da mo%u stvarati
due ori%inalne sadraje
polazei od uvjebanih
primjera
Sti2s%&%41zi:ijs%e
vje9e
- vjebe za bo%aenje
rje$nika@ te$nost %ovora@
razvijanje izraavanja...
- svrha: razvijanje
spsobnosti stvaranja
GunkDionalnih tekstova
MONO+O=KE VJ(
A E%on OerliDhA podijela
tekstova na 6 osn. tipova
s obzirom na %ovornika i
osnov. jezi$. struktruru:
1. 9E)/RP23"A
zapaanje pojava u
prostoru
*. N"R"23" #
zapaanje pojava i
njihovih promjen u
prostoru
4. E/)P,-23" A
razumijebanje pojmova s
obzirom na njihovu
sloenost
a'
sinteti$ka kompoziDija A
deGiniranje pojava@
imenovanja@ svrstavanja u
razr. vrstu
b'
analiti$ka komp. A
povezivanje pojmova
5. "RG1!NET"23"A
odnosi meIu pojmovima
6. N)TR1/23"
A5 VJE67E
OPISIVANJA
A opisivanje se zasniva na
zapaanju pojava u
prostoru
A ustroj vjebe:
a' prou$avanje uzora
b' opisivanje & usm. ili pis.
vjeba 'A na osnovi:
A neposredno% ili
posredno% promatranja
A biljeaka na$injenih za
vrijeme neposredno%
promatranja
A sjeanja
A ma.te
D' $itanje( %ovorenje
d' rasprava
A prema sudjelovanju
osjetila: a' vizualni

b' auditivni

D' olGaktivni

d' %ustativni

e' taktilni
A prema svrsi: a'
zanastveni
b'
popularnoA zananstveni
D'
tehni$koA poslovni
d'
knjievnoumjetni$ki
A prema stajali.tu
opisiva$a: a' subjetkivni

b' objektivni

D' romanti$ni

d' naturalisti$ni

e' humoristi$ni

G' sentimnetalni
A prema stupnju
kreativnosti:
a' reproduktivni
b' stvarala$ki ili
produktivni
A prema na$inu uporabe:
a' samostalni
b' uklopljeni
A na$inu ukomponiranosti
u vei Djelinu:
a' neprekinuti
b' razloeni
A prema stanju u kojem se
nalazi opisana pojava:
a' stati$ni
b' dinami$an
D' opis osobe & portret '
d' opis kraja & krajolik '
e' opis zatvoreno%
prostora & interijera '
G' opis otvoreno%
prostora & eksterijera '
%' opis mora & marina '
h' opis mrtve prirode
& nature morte '
i' opis ivotinja
j' opis biljaka
k' opis prirodnih pojava
l' opis %raIevina
lj' opis umjetnina...
A prema zapaanju bitno%
i nebitno%:
a' supstanDijalni
b' akDidentalni
A prema jez. konkretizaDiji
zapaenih pojedinosti:
a' apstraktni
b' konkretni
75 VJE67E
PRIPOVIJEDANJA
A zasniva se na zapaanju
promjena u vremenu i
prostoru
A vrste:
'( PREPRI)AVANJE
A reprodukDija pro$itane
ili odslu.ane pri$e
A svrha: .to prikladnije
obavijestiti $itatelja ili
slu.atelja o najvanijem u
odreIenom djelu ili .to se
$ulo u pri$i o nekom
do%aIaju ili pojavi
A obiljeja: jasnoa@
kratkoa i ujedna$enost u
u izno.enju podataka
A vrste: a' inGormativnoA
Dilj obavijestiti slu.atelja
o bitnim sastavniDama
neke pri$e & li.eno
subjektivnih
dodataka '
b' rekreativnoA
pro.irivanje ili
oduzimanje el. izvornom
tekstu
*( PRI)ANJE
A pri$anje utemeljeno na
stvaranju pri$e o
zami.ljenom ili zbiljskom
do%aIaju
A stvarala$ki $in@
stvaranje subjektivno%@
GikDijsko% teksta
A treba stvoriti po%odnu
emoDionalnu i
intelektualnu okolinu
A pri$e nastaju na temelju
vl. doivljaja@ knji. djela@
uz %lazbu@ sliku i sl.
,( IZVJE=>IVANJE
A priopavanje zapaanja o
stvarnim pojavama i
promjenama u vremenu
A to$nost@ objektivnost@
jasnoa@ kratkoa
A li.eno sve%a
subjektivno%@
emoDionalno%@ bez
komentara
& vrste:
a' vijest A najjez%rovitiji
izvje.taj o do%aIaju
A nije popraena
komentarom ili izno.enjem
vl. stajali.ta
A od%ovara na
pitanja: tko@ .to@ %dje@
kada@ za.to
A vjebe prema
novinama i radiju
b' izvje.eA nastaje
op.irnijim izvje.ivanjem
A stru$no izvje.e: A
vane vrem. odredniDe jer
prikazuje nastanak i
kronolo%iju zbivanja
a' uvodA po$inje re$. u
obliku vijesti iza kojih
slijede podaDi da bi se
mo%lo pratiti
izvje.ivanje
b' razradaA naj$e.e u
obliku posebno
podnaslovljenih odjeljaka
D' kratak zaklju$akA u
vezi s Dijelim izvje.em
;5 VJE67E T-MA)ENJA
A sinteti$ko i analiti$ko
izla%anje pojava@ pojmova@
predobi
A * bitna oblika
tuma$enja:
1.,;3"=N3"8"N3EA .to
je toN
*. ,;R"-+"G"N3EA
za.to jetoN
A naj$e.i obliDi
tuma$enja:
'( PREDAVANJE
A Diljevi: pou$avanje i
znan. obja.njavanje
A popul.Aznan. ili
znanstveni stil
A vrste: A $itano
A djelomo$no
$itano
A %ovorenje uz
podsjetnik
A predavanje
bez podsjetnika
*( REEERATI
,( REK+AME
.( GOVORI
A %ovornik se obraa
slu.ateljstvu da bi
objasnio i obrazloio svoje
stavove@ ideje i tako
djelovao na auditorij
A %ovornik mora
poznavati:
1. sadraj usmene poruke
*. na$in i oblik slanja
poruke
4. slu.ateljstvo # tako
%ovornik postie
samopouzdanje
/( PROMID67ENI
OG+ASI
0( -D67ENI)KI I
POP-+ARNOZNAN(
)+AN;I
A u nastavi se praktiDiraju:
a' predavanjaA o temama
koje u$. zanimaju i koje su
im bliske
b' popularnoznan. $lanakA
o temama kojima su
pojedini u$. zadivljeni
D' obavijesni prikazA
knji%a@ Gilmova@ izlobi@
predstava...
D5 VJE67E
-P->IVANJA
A zasniva se na planiranju
djelovanja u budunosti
A vjebe: A upute o
upravljanju aparatom
A izviIa$ka
dnevna zapovijed
A razredni ili
.kolski kuni red
A pravilnik Ia$ke
udru%e
A prometni
propisi
A pravila lijepo%
pona.anja...
A mje.oviti obliDi: A
obavijest
A molbe
i zahtjevi
A
$estitke
E5 VJE67E
RASPRAV+JANJA
A zasniva se na
prosudbama osnosa meIu
pojavama i pojmovima
A temelji se na
dokazivanju@ poniranju u
sr problema &pojma
pojave'
A stvarala$ka aktivnost
A vrste:
'( RASPRAVAATRAKTAT
A znanast. tekst u kojem
se razvija zaokruena
misao i rje.ava neki
problem
A pretpostavlja: 1.
postavljanje
teze(otkrivanje problema
*.
dokazivanje
teze(rje.avanje problema
4.
potvrIivanje ili
odbaDivanje
teze(prihvaanje
najbolje%
rje.enja
*( PRO7+EMSKI )+AN;I
A rasprava u kojoj se
rje.avaju znanst.@ ali o
bi$ni svakiIa.nji problemi
A pretpostavlja: 1.
postavljanje problema
*.
nizanje mo%unosti
rje.enja problema
4.
predla%anje najbolje%
rje.enja
,( PO+EMIKA
A suprotstavljanej dvaju
razl. mi.ljenja o istoj
pojavi
.( KNJI6EVNA
INTERPRETA;IJA
A vrste rasprave kojoj je
Dilj pribliavanje djela
$itateljima
/(
MEDITA;IJAARAZMATR
ANJE
Avrsta rasprave u kojoj
autor sam sebi nastoji
razbistriti pojmove o
pojavama oko sebe
A ponekad moe prerasti u
esej ili o%led
0( ESEJAOG+ED
A znanstvenoAumjetni$ka
knji. vrsta
G( KRITIKAAO;JENA
A rasprava u kojoj se djelo
svestrano prosuIuje i
vrednuje
A mo%ue je ii putem
indukDije i dedukDije
H( DISK-SIJA
Ausmena rasprava u kojoj
sudjeluje vi.e ljudi i u
kojoj se rje.ava neko
vano pitanje
A u ,= zastupljeni su
problemski $lanak@ usmena
kritika i diskusija
DIJA+O=KE
'( RAZGOVORNE IGREA
radi bo%aenja rje$nika@
pred.k. doba
*( TE+EEONSKI
RAZGOVORA Gin%irani
raz%ovori
,( POS+OVNI
RAZGOVORA u%ovaranje
.portskih natjeDanja@
izleta@ posjeta...
.( REKREATIVNI
RAZGOVORA raz%ovor na
aktualnu temu radi
osposobljavanja za dru.t.
komunikaDiju
/( -SMENA
DRAMATIZA;IJAA
pretakanje nedijalo.kih
djela u dijalo.ke radi
usavr.avanja usm. i pis.
raz%ovorno% izraza
0( INTERVJ-A stvarni ili
zami.ljeni@ kao %ovorna
vjeba
75 Pis4ene vje9e
A pismeno izaraavenje je
sustavan proDes u kojem
se smjenjuju
najraznovrsniji postupDi@
obliDi i sadraji # izbor
oblika i sadraja
uvjetovan je dobi u$enika@
njihovim psihoGizi$kim
mo%unostima
A temelji se na:
1. jezi$nim djelatnostimaA
slu.anje@ %ovorenje@
$itanje@ pisanje
2. na zakonitostima
pisano% jezika koji ima
svoju: pravopisnu@
%ramati$ku@ leksi$ku@
stilisti$ku normu
te GunkDionalne stilove i
oblike
Eaze 3 razvijanj3 1isan"
izraza
1. +19>/" 0"-"
A od 7. do 1B. %odine
A dijete doivljeva
svijet kao i%ru
A dobro i lo.e doivljeva
kao u bajDi te se te.ko
suo$iti s objektivnim
svijetom
A razi%ranost i
ma.tovitost
*. R"-9,;+3E
P,3">"NE NTE+.
R"9,-N"+,)T
A od 1B. do 15 %.
A djeDa pokazuju
poja$ano zanimanje za
svijeet oko sebe
A sve nastoje
obrazloiti i ra.$laniti
A Gantazijska
djelatnost i dalj epostoji
A postavljaju se
pitanja: za.to@ kakoN
4. )P,),;N,)T
"P)TR"/TN,G
!=+3EN3"
A stvarala$ki odnos
prema svijetu
A nastav pism. mora
po.tvati dobi u$.@
pokrenuti doivljajni
svijet u$.
A izvorno doivljajne
pojave kojim se u$. kree
Na $ e2a 1is4en"
izraavanja
1. N" > E+,
PR!3EREN,)T(PR/+
"9N,)T 1 > . 9,;
2. N. P,)T1PN,)T
A o$ituje se u izboru
sadraja@ oblika i
postupaka
A sadraji se proimaju
i nijansiraju te uvode u
nova tematska podru$ja iz
razr. u raz
A u vi.im razr. ,=
primijenjuju se svi obliDi:
A opisivanje
A izvje.ivanje
A pripovijedanje@
prepri$avanje
A raspravljanje
4. N">E+,
NTERE)"
A imati .to izraziti@
osjeati potrebu da se to
izrazi i pronai
od%ovarajua
izraajna sredstva
A poti$e se izborom
sadrajaA u$. s rado.u
pi.u o onome .to vole i
poznaju
A tijekom .kolovanja
pro.iruje se opse%
sadraja@ mijenja se vidni
kut@ uo$avaju se odnosi
Izvri "ra ! e za 1is4en
izraavanje
1. NEP,)RE9N"
)T8"RN,)T # dom@
.kola@ do%aIaji@ priroda@
prirodne pojave
*. P,)ERN"(TR"N)P,N
R"N" )T8"RN,)T #
umjetni$ka djela@
Goto%aGije@ Drte@ tv
4. PRPRE!+3EN"
)T8"RN,)T #
pripremljena situaDija:
pokusi @ vjebe
Pis4en izraavanje 3
1r"ra43
6.R"-R. A 4B sati %odi.nje
pripada pismenom
izraavanju
A najmanja staniDe
materinsko% jezik au
Europi
A pismeno
prepri$avanje@
stvarala$ko
prepri$avanje@opisivanje@
pismo kao vrsta teksta@
obja.njavanje@
dokazivanje@diktat@
pro%ramirani tekstovi@
aktualno ra.$lanjivanje
re$.
A 4 pismene .k.
zadae
7. R"-R.A pismeno
prepri$avanje@ stvaral$ko
prepri$avanje@vjebe
sreIivanja re$eniDe@
diktat@ povezivanje re$.
u opisivanju@
pro%ramski tekstovi
A 4 pismene .k.
zadae
:. R"-R. A vjebe pisanja
od%ovora na pitanja@
dopunjavanje i
pro.irivanje re$.@
saimanje re$. i tekstova@
opis
zatvoreno% prostora@ opis
osobe s karakterizaDijom
&eti$ka@ psih.@ %ovorna '@
izvje.ivanje
& izvje.e@
komentar@ rasprava '@
stvaranje tekstova za Gilm
i tv@ problemski $lanak@
obavijesni prikaz
diktat@
vezivanje re$. u
raspravlja$kom tekstu
<. R"-R.A uporaba GunkD.
stilova@ pisanje zamolbe@
zahtjeva@ prijave@
zapisnika@ stvarala$ki
diktat@ pro%ramska
sekvenDija@ lo%i$koA
%ramati$ka i stilskoA
kompoziDijska
or%anizaDija@ samostalno
tuma$enje stranih i
nepoznatih rije$i
Pisanje @%2s%e zada C e
A podrazumijeva:
1. pripravu u$. za pisanje
.kolske zadae
*. pisanje .k. zadaeA
temu zadaje nastavnik@
u$enik ili nastavnik nudi
vi.e naslova@ a u$. biraju
4. nastavnikovo $itanje i
ispravljanje .k. zadaaA
vi.e puta svaka zadaa:
a' prvi put za stjeDanje
ope% dojma o sadraju i
pismenosti
b' dru%i put radi
ispravljanja jezi$nih i
nejezi$nih po%re.aka
D' trei put za kona$nu
prosudbu i odluku o oDjeni
i potrebnim primjedbama@
savjetima@ uputama
5. nastavnikov osvrt na
rezultate .k. zadae
6. pojedina$no
ispravljanje .k. zadae
7. ispravak ispravka
A oDjenjuje se: a' sadraj
b'
tekstovna vrsta
D'
kompoziDija
d' stil
e'
%ramatika i pravopis
G' vanj.tina
teksta
P"re@%e 3 1is( 3 $ (
radvi4a
P,GRE=/EA svako
odstupanje od norma
standardno% jezika u
neumjetni$kom
izraavanju
PR"8,P) # sadri normu
pisano% jezika
PR"8,G,8,RN
PRR1>N2 # sadre
pravo%ovornu normu
,!"=/E A nisu neznanje@
ve propust@ $este u
kori.tenju ra$unala i
pisaih strojeva
vrste 1"re@a%a
'( JEZI)NE # nastaju
zbo% nepoznavanja jez.
normi
a5 "ra4ati $ %e :
morGolo.keA
nenormativna upotreba
prijedlo%a@ vremena i
na$ina@ padea@
komparativa@ %l. aspekata@
sro$nost
sintakti $ keA u redoslijedu
enklitika@ u redu rije$i u
re$.@ nelo%i$no
povezivanje re$.
tvorbeneA tvorba rije$i
&npr. motoristaAispravno
je motoristJ'
A tuIiDe
@posuIeniDe@ strane rije$i
b5 2e%si $ %e A naru.avanje
leksi$ke norma stand. jez.
A nastaje
mije.anjem leksika koji
pripada razl. GunkD.
stilovima
D5 sti2isti $ %e A
naru.avanje stil. norme
A za
uo$avanje potrebno
poznavati kontekst
A vrste: A
leksi $ koA stilisti $ ke
A
%ramati $ koAstilisti $ ke:
a' morG.A stilist.
& nepravilna upotreba
vremena@ zamjeniDa@
padea@ pozitiva i
komparativa@ mije.anje
razl. %la%. oblika...'
b' sintakt.A stilist.
& naru.avanje %raniDa re$.@
naru.avanje reda rije$i@
kaoti$no nizanje re$.@
ispu.tanje rije$i ili
zareza....'
d' 1rav1isne&
odstupanje od pravopisn.
pravila
A
alternaDije ije(je & odnos
jd. i mno.@ umanjeniDe i
uveaniDe@ komparativ i
superlativ...'
A povezuju
se uz: A jedna$enje su%l.

A ispadanje su%l.

A ispadanje samo%lasnika
A povezane
uz %l. promjene:
palatalizaDiju@
sibikarizaDiju@ jotaDiju@
nepostojano a@ zamjenu
l(o@ prije%las@ %las h@
%lasove $@ @ I@ d
*( NEJEZI)NE
a5 sadrajneA
naru.avanje semanti$ko%
jedinstva teksta
A ostvaruju
se ako: A sadraj nije u
skladu s temom

A sadraj je nepotpun@
oskudan

A podaDi su neto$ni

A obavijesti su neto$ne
A za
otklanjanje se
or%aniziraju tematskoA
sadrajne vjebe
& prikupljanje@
sistematiziranje@osmi.ljav
anje i vrednovanje
sadraja te omeIivanje
sadraja i teme '
b' 2"i $ %eA naru.avanje
lo%. zakonitosti teksta
A ostvaruju se: A
ako se sadraj ne
povezuje u jedinst. Djelinu
A ako
se tekstovne jediniDe
meIusobno ne povzuju
A ako
ne postoji dokazni
materijal za tvrdnju
A ako
%eneralizaDije nisu
izvedene na dovoljnom br.
$injeniDa
A
po%re.ni zaklju$Di i sudovi
A
po%re.ne tvrdnje
A vj. koje razvijaju lo%.
mi.ljenje: a' vj.
se%mentiranja teksta

b' vj. or%aniziranja teksta

D' vj. s deGormiranim re$.

d' vj. odreIivanja semant.
jez%re teksta
e'
vj. odreIivanja naslova
se%mentima teksta
G' vj.
razvijanja teksta na
temelju po$. Re$eniDa
%' vj.
povezivanja re$eniDa
h' vj. or%aniz. teksta na
temelju potiDajnih
tematskih rije$i
D' %41zi:ijs%e A
naru.avanje kompoziDije
teksta
A ostvaruju se:
A naru.avanjem
redoslijeda u izno.enju
sadraja
A naru.avanjem
lo%. Djelina
A naru.avanjem
odjeljka kao kompoz.
jediniDe
A neadekvatnim
umetanjem Ditata
A naru.avanjem
na$ela ravnomjernosti
A za otklanjanje
se or%aniziraju kompoz.
vjebe
d5 inter1reta:ijs%eA ako
se tema interpretira
suprotno objektivnoj istini
Metde zna $ avanja
1"re@a%a
1. +E/T,R)/" !ET,9"
# ispravak kona$no%
sla%anja prije prijeloma
*. /,RE/T,R)/"
!ET,9" # kori%iranje
ve sloeno%(upisano%
teksta
4. /,!;NR"N"
=/,+)/" !ET,9" #
+E/T,R)/" L
/,RE/T,R)/"
Nastavni 12an i 1r"ra4
A prila%oIeni su uzrastu
u$enika
'( NASTAVNI P+AN
A .kolski dokument kojim
se u obliku tabliDe
propisuju od%ojnoA
obrazovna podru$ja odn.
nast. predmeti koji e se
pou$avati u odr. .koli@
redoslijed pou$avanja tih
podru$ja ili predmeta po
razredima ili semestrima
te tjedni br. sati za
pojedino podru$je ili
predmet
A hrvatski jezikAsatniDa:
6. razr.A 6 sati
7. rA 5 sata
:. rA 5 h
<. rA 5 h
*( NASTAVNI
PROGRAM
A .kolski dokument kojim
se propisuje opse%@ dubina
i redoslijed nast. sadraja
u pojedinom nast.
predmetu
A on je konkretizaDija
A hrv. jez. u ,=:
6. razr. # deklinaDije
7. r.A %la%ol. boliDi
:. r. # re$eniDa
<. r. # dijalekti@ povijest
jezika
A hrv jezik kao nastavno
podru$je zastupljenoje u
,= oko 6BM@ a u )= *7M
& 1dr3$ja nastave #rv(
jezi%a :
O=:
1. hrvatski jezik
*. knjievnost
4. jezi$no izraavanje
5. medijska kultura
S=:
1. hrvatski jezik
*. knjievnost
4. jezi$no izraavanje
Razine 3svajanja znanja
1. PREP,-N"8"N3EA u$.
prepoznaju ne.to i
iskazuju zanimanje
*. REPR,91/23"(P,N
"8+3EN3E #
reprodukDija deGiniDije@
pamte se obavijesti i
mo%u se ponoviti
4. PR!3EN" # u$. mo%u
rje.iti i odreIene tipove
zadataka i vjebi te
pronai i sli$ne uzorke
A
razvijaju sposobnosti
rje.avanja zadataka
5.
TR"N)0,R!"23"
(PRE,;R"-;" #
okretnost u prakti$noj
primjeni i samostalnosti
Nastavni sat
1. PRPRE!"(!,T8"2
3" # na po$etku nast.
sata mora biti uvijekJ
*. ,;R"9" N,8,G
GR"98"
4. 83EC;"N3E
5. P,N"8+3EN3E
T8RP8"N3E
6. 9,!"Q R"9
Nastavni 92i:i
'( ERONTA+AN RAD #
svi u$eniDi rja.avaju isti
problem &pismeno ili
usmeno'
A prednosti: a' u$eniDi
su kolektiv # navike
pona.anja u kolektivnom
radu
b' u$eniDi
stje$u isto znanje
D' potje$u
nastvanikovu kreativnost
d'
natjeDateljski duh
e'
razvijanje heuristi$ko%
raz%ov.
*( GR-PNI RAD
Apo%odan za rje.avanje
nekih jednostav. jezi$nih
pitanja &npr. ponavaljanje
znanja o pad.'
T"N9E!)/ R"9(
R"9 1 P"R1
A u$. u %rupi dijela
poslove@ ali ijedan du%o%
kontroliraju
,( INDIVID-A+AN RAD
A ukida u$. pasivnost na
anstavi@ na%lask na
stvarala.tvu
A problem: motivaDija u$. i
osposobljavanje za
invidualnu nastavu
A treba: a' proDijeniti
stupanj samostalnosti
primjeren svakom
pojedinDu # opse%@ teinu@
na$in obrade
b' motivirati
u$enike
D' dozirati
%radivo svakom pojedinDu
prema nje%ovim
mo%unostima
d' na$elo
postupnosti
& vrste:
a' pro%ramirana nastava
- pro%ramirana tema R
sekvenDija
- s. se satoji od niza
$lanova koji sadre:
- 1. obavijestA npr. o
%ramati$koj $injeniDi@
*. zadatak
4. operaDijaA rje.avanje
zadatka
5. povratna obavijestA je
li to$no rje.eno@ tj.kako
treba biti to$no rje.eno
A treba je kombinirati s
ostalim obliDima
A nedostatak: $esto
daj eprednost dedukDiji
b' samostalan rad s
udbenikomA djelomi$no

A u potpunosti
D' al%oritam A skup %ram.
simbola i postupaka
potrebnih za rje.enje bilo
koje% %ram. zadatka ili
problema pomou odr.
%ram. operaDija to$no
utvrIenim redom
A zastupljene sve misaone
operaDije: analiza@ sinteza@
indukDija@ dedukDija@
transGormaDija@
komparaDija@ supstituDija...
d' nastavni listi iA
naj$e.e se koristi
Ti1vi nastavni# sati
1. )"T ,;R"9E N,8,G
GR"98" # naj$e.i tip
sata
*. )"T P,N"8+3"N3"
83EC;"N3"
4. )"T 1T8RP8"N3"
83EC;"N3"
5. )"T PR,)1P8"N3"
1>EN>/,G -N"N3"
Str3%t3ra 1r92e4s%"
sata
1. stvaranje uvjeta za
nastajanje probl.
situaDije
*. Gormuliranje problema
4. traenje na$ina za
rje.avanje problema
5. Gormuliranje razl.
hipoteza
6. individualno ili
kolektivno rje.avanje
problema@ provjeravanje i
ispravljanje po%re.aka
7. rje.avanje %l. problema
Str3%t3ra sata jezi%a
1. priprava: a' motivaDija
b'
osvjeivanje potrebno%
predznanja
D'
najava naobrazbene
zadae
d'
priprava polazno% teksta
*. $itanje i kratka
interpretaDija polazno%
teksta
4. zapaanje novih
jez. $injeniDa
5. otkrivanje ostalih
vanih obiljeja
6. uopavanje
7. provjeravanje
ste$enih spoznaja
:. utvrIivanje
znanja
<. davanje uputa za
u$enje i domau zadau
SVRHA - ) ENJA
HRVATSKOGA JEZIKA
1. spoznaja o biti@
osnovama i zna$ajkama
hrv. jezika
*. svijest o potrebi
u$enja i nje%ovanja hrv.
jezika
4. pravilna uporaba knji.@
odnosno stand. hrv.
jezika u %ovorenju i
pisanju
& 1ret1stav2ja
raz2i%vanje i 1ri4anje
$etirij3 razina:
a' naobrazbenaA postie
se stjeDanjem znanja o
jez. uope i o hrv.
posebiDe
b' od%ojnaA ostvaruje se
pokretanjem volje za
u$enje i nje%ovanje hrv.
jez. i potiDanje osjeajno%
odnosa prema hrv. jez. kao
jednoj od temeljnih
zna$ajki hrv. narodnosno%
bia i nositelju sveukupne
hrv. kult. ba.tine
A pretpostavlja i poz.
odnos prema nestand.
ina$iDama hrv. jez.@ jez.
sno.ljivost te kulturan
odnos prema dr. jeziDima
D' psihoGunkDijskaA razvoj
psihoGiz. GunkDija:
1. promatranje tekstova u
pis. i usm. emitiranju@
zapaanja jez. $injeniDa i
njhovih obiljeja
*. lo%i$no% zaklju$ivanja i
apstraktno% mi.ljenja
nuno% za spoznaju jez.
zakona i pravila
4. lin%vist. mi.ljenja koje
u$. omo%uuje
razlikovanjenelin%v. od
lin%v. pojava
u uporabi jez. ma.tanja
i zami.ljanja kao
neizbjeno% $imbenika u
stvaralaA
$koj uporabi jezika
d' komunikaDijskaA
obuhvaa sve usm. i pis.
oblike priopavanja kao
rezultante razvijenih
psihoGiz. GunkDija te
ste$eno% znanja i umijea
Na $ e2a nastave #rv(
jezi%a
1. n. ope naobrazbe i
stru$ne usmjerenosti
*. n. znanstvenosti
4. n. od%ojnosti
5. n. stvarala.tva
6. n. stand. jezika
7. n. zavi$ajnosti
:. n. meIuovisnosti nast.
podru$ja
<. n. razlikovanja i
povezivanja jez. razina
?. n. obavijesne i
estetske GunkDionalnosti
1B. n. teksta
11. n. sadrajne@
tekstovne i stilske
raznovrsnosti
1*. n. sadrajne
kompetenDije
14. n. prosudbe
15. n. demokrati$nosti
16. n. sustavnosti i
nesustavnosti
17. n. primjerenosti i
akDeleraDije
1:. n. ekonomi$nosti i
selektivnosti
1<. n. analize i sinteze
1?. n. indukDije i
dedukDije
*B.n. zornosti
*1. n. zanimljivosti
S3stavi i 1rist31i 3
nastavi #rv( jezi%a
A sustavi koji se odnose na
Djelokupnu nastavu hrv.
jez.
a5 "ra4ati$%& %njievniA
temelji se na shvaanju da
se jez. kultura stje$e
u$enjem %ramatike i
knjievnosti
95 inte"ra:ijs%&
%re2a:ijs%iA zasniva se na
sjedinjavanju@ povezivanju
i usklaIivanjupro%ramskih
sadraja na razini
predmetno% podru$ja ili
na razini pro%. Djelina & u
nastavi hrv. jez. nema
inte%raDije jer se koristi
knji. predloak '
A u nastavi %ramatike:
a5 d"4ats%&
re1rd3%tivni
A nastavnik prosuIuje@
ispravlja i klasiGiDira jez.
proizvodnju u$. prema
Gormalnim %ram. pravilima
A preGerira se dedukDija@
zapamivanje napamet
deG.@ pravila ili paradi%me@
metoda diktiranja@ u$enja
napamet i katehet.
raz%ovora
95 ana2iti$%&
e%s12i%ativni
A poti$e u$. da
prou$avanjem teksta
analiti$ki otkriva %ram.
pojave na razini norme
hrv. stand. jez.
A preGerira indukDiju@
samostalno izvoIenje
pravila@ paradi%me@ deG.@
heuristi$ki raz%ovor
:5 1r92e4s%&
stvara2a$%i
A temelji se na na$elu
stvarala.tva
A u$. treba nastupiti u
ulozi istraiva$a pred
koje% se postavlja odr.
jez. problem
A naj$e.i obliDi: A
promatranje pojedinih
%ram. $injeniDa
A
rje.avanje %ram. zadaa
A
ispravljanje jez.
po%re.aka
A .k. jez.
pokus
& pokuspremje.tanja@ p.
zamjene@ p. preoblike@
zvu$ni pokus '
A
stvaranje tekstovnoh
jediniDa prema zadanom
%ram. uzorku
Pr"ra4s%e vrste
nastave #rv( jezi%a
1. obavezna nastava
*. dopunska nastava
4. izborna nastava
5. slobodna nastava
6. u$eni$ke slobodne
& izvannastavne '
aktivnosti
Izvri nastave #rv(
jezi%a
& 1re4a te%stvni4
nsite2ji4a:
1. iva rije$ nastavnika@
u$enika i dr. sudionika u
nastavi
*. usm. rije$ prenesena
bilo kojim sredstvom
& zvu$nikom@ teleGonom@
%ramoGonom@
kazetoGonom@ radijem@
videom...'
4. pisana rije$
predstavljena razl.
na$inima & knji%om@
novinama@ plakatom@
ekranom...'
A nastavni izvr: svaki
ostvaraj hrv. jez. u svim
nje%ovim usm. i pis.
pojavnostima
A nastavn sredstv:
prijenosnik teksta@
sredstvo kojim se tekst
u$eniku predstavlja@
predo$uje
A nastavn 14a"a2:
naprava@ aparat ili stroj
potreban za pokazivanje
tekstova naro$itim
tehnikama@ naj$e.e razl.
projekDijama
A jedini izvor nastave
neko% jez. su te%stvi
stvoreni na tom jezikuA
mo%u biti dani:
a' neposrednom ivom
rje$ju
b' prijenosom ive rije$i
D' pismom & rukopisni@
strojopisni@ tiskani@
elektronski '
& vrste:
1. a3ditivni ? $3jni 'A iva
rije$ nast.@ u$. i dr.
sudionika nastave
A radioprijenos@
radiosnimke i dr.
audiosnimke
*. viz3a2ni ? vidni 5&
pisani tekstovi
A tekstovi s ekrana
& na %raGoprozirniDama@ iz
tiskovina@ na
dijapozitivima i
disketama '
A Drtei@ slike@
modeli@ Goto%raGije@
skulpture@ iva i neiva
priroda & s tekstom ili bez
teksta
4. a3diviz3a2ni ? $3jn&
vidni 5& zvu$ni Gilm

A televizija

A video

A ra$unalo sa zvu$nim
pro%ramom
Nastavne 4etde
A svrsishodni na$ini
zajedni$ko% rada
nastavnika i u$enika
tijekom nast. proDesa@
pomou kojih u$. stje$u
znaja@ vje.tine i navike te
pomou ojih razvijaju
sposobnosti
A osnovne vrste:
'( 4etde 3s4( iz2a"anja
? 4n2@%e 'A opisivanja.
pripovijedanja@ tuma$enja@
raspravljanja i upuivanja
*( 4etde raz"vra
? dija2@%e 'A po
samostalnosti u$enika:
vezani@ usmjereni i
slobodni raz%ovor
A po metod.
namjeni: motivaDijski@
heuristi$ki@
raspravljala$ki@
reproduktivni i
kateheti$ki
A po prakt.
usmjerenosti: raz%ovorne
i%re@ tel. raz%ovor@
poslovni raz%.@
rekreativni raz%.@
usm. dramatizaDija@
intervju
,( 4etde $itanja
? te%stvne 'A $. s
podDrtavanjem@ $. s
pribilje.kama@ $. s
promataranjem@ $. s usm.
izla%anjem
A po kriteriju
%lasnosti: $. na %las i u
sebi
A prema doivljajno
spoznajnim zadaDima:
metoda lo%. $itanja@ m.

usmjereno%& analit$ko% i
kriti$ko% ' $.@ m.
interpretativno% $.@
m. stvarala$ko%
$itanja
.( 4etde 1isanja
? "ra<ijs%e 5
& m. od%ovora na
$itanja
A m. diktiranjaA
diktati mo%u biti:
a' udbeni
b' vjebeni i
provjerbeniA istraiva$ki@
nadzorni@ izborni@
stvarala$ki@ samodiktat@ d.
sa sprje$avanjem
po%re.aka@ prou$eni@
obja.njeni@ d. s
obrazloenjem@ slobodni
A m.
sastavljanja
A m.
ispravljanja
A m.
preoblikovanja
A m.
prepisivanja
A m.
ozna$ivanja
A m. upisivanja
/( 4etde :rtanja
? 2i%vne 5A m. slobodno%
Drtanja

A m. usmjereno% Drtanja

A m. %eometrijsko% Drtanja
0( 4etde 1%azivanja
? de4nstra:ije 5A
vizualna@ auditivna@
taktilna@ olGaktivna i
%ustativna metoda
G( 4etde <izi$%" rada
? 1ra%se2@%a5& m.
ru$no% rada

A m. strojno% rada

A m. tjelesnih pokreta
TRADI;IONA+NA I
MODERNA NASTAVA
GRAMATIKE
tradi:ina2na
4derna


usredoto$ena na


spoznajni
objekt
spoznajni subjekt


te je
objektivna
subjektivna
kolektivna
individualna
pojmovna
ivotna
analiti$ka
%lobalna
apstraktna
konkretna
Gormalna
intuitivna
usmjerena
prema svrsi
usmjerena k ishodi.tu radi
vezanoj uz
stati$ku pro.lost
osi%uranja dinami$ne
budunosti


pa razvija
do%matizam
skeptiDizam
osjeaj
autoriteta
osjeaj slobode
pojam
transDedenDije i
apsolutnosti
pojam imanentnosti i
relativnosti
osjeaj
univerzalnosti i
esenDijalnosti
osjeaj posebnosti i
e%zistenDijalnosti

i osposobljava
jez.
reproduktivDa
jez. stvaratelja
NASTAVA EONETIKE I
EONO+OGIJE
0,NET/"
- nauk o prirodi %lasova
- jezi$na disDiplina koja
se bavi artikulaDijskim
svojstvima%lasova
&materijalan str. %lasova'
- mjesto tvorbe@
zvu$nost@ %lasovne
promjene
0,N,+,G3"
- nauk o GunkDiji %lasova u
%ovornome lanDu
- jezi$na disDipl. koja se
bavi GunkDionalnim
svojstvima %lasova u
%ovornome lanDu
0,N,)T+)T/"
A znanstv. disDipl. koja se
bavi Gonetskim i
Gonolo.kim sredstvima
individualizirano% izraza
A nastav obuhvaa
teorijsko i prakti$no
znanje Gonetike@
Gonoslo%ije@ Gonostilist.
A osnovna .kola:
inte%raDijski pristup
a' NC R"-R. ,=A
podjednako je
zastupljenaGonetika i
Gonolo%.
A
podjela %lasova@
razlikovanje %lasova
b' 8= R"-R. ,=A
Gonolo%ija je zastupljena
vi.e od Gonetike
A srednja .kola:
odreIivanje osnovnih
pojmova: %ovor i jezik@
Gonetika@ Gonolo%ija@
Gonostilistika@
morGonolo%ija@
morGonostilistika@ Gon@
Gonem@ aloGon@ tvorba
%lasova@ podjela %lasova@
%l. promjene@ prozodijaA
znanstveni pristup
A teme(sadraji A %ovor i
%ovorne jediniDe
A %ovor i
pismo
A %ovorni
or%ani i tvorba %lasova
A %lasovi u
hrv. jeziku
A podjela
%lasova
A %lasovne
promjene
A
na%la.ivanje
A
re$eni$na intonaDija
A
stilo%enost %lasova
A znanje se stje$e: u
po$etnom $itanju i
pisanju@ u nastavi
pravo%ovora i pravopisu@ u
nastavi %ramatike@
knjievnosti@ Gilmske i
sDenske umjetnosti@ u
nastavi usmeno% i
pismeno% izraav.
S3stavn&terets%
31znavanje <neti%e i
<n2"ije stje$e se na ,
razine:
1. )18RE!EN,G KR8.
)T"N9"R9N,G 3E-/"
*. 9"N"=N3K
KR8"T)/K N"R3E>3"
4. 3E-/" )T"R3K
KR8"T)/K P)"2"
Na$ini 3$enja <neti%e i
<n2"ije
A spoznaje o G i G stje$u
se na * razine:
1. TE,RET)/" R"-N" #
pojmovi@ pojave@ proDesi@
zakonitosti@ pravila@
razvrstavanje
*. PR"/T>N" R"-N"
A vjebe@ stvarala$ka
primjena
Vje9e
'( TEORETSKE VJE67E:
a' Goneti$ke vj.A
spoznavanje %ovornih
or%ana i tvorba %lasova
koji zbo% druk$ijih %ov.
navika u$eniku $ine
pote.koe u iz%ovoru
prema normi stand. jezika
b' Gonolo.ke vj.A
problematika %l. promjena
D' Gonostilisti$ke vj.A
promatranje stilske
u$inkovitosti %lasova
*( PRAKTI)NE VJ(
a' pravopisne:
A vrste: A re$eni$ni %lasovi
A vel. po$. slovo
A sastavljeno i
rastavljeno pisanje rije$i
A razlike izmeIu
%ovorene i pisane rije$i
A tuIe rije$i
A or%anizaDija: 1.
prepisivanje pojedinih
rije$i@ sinta%mi@ odlomaka
*. diktatiA
ispravljanje je tandemski@
Grontalno@ pojedina$ano
4. vjebe
dopunjavanja # dijakriti$ki
znakovi...
5. vj.
sastavljanja # npr.
sastavak s rije$ima $ i
6.
problemske vjebe
b' pravo%ovorne:
A vrste: A artikulaDijske
A akDenatske
A intonaDijske
A pravopisnoA
pravo%ovorne

NASTAVA
MOREO+OGIJE
!,R0,+,G3"
- dio %ram. koja prou$ava
vrste rije$i i i njihove
oblike@ znanost o obliDima
rije$i
- obliko slovlje@
likoslovljeAstari naziv za
morG.
A razlozi promjena oblika
rije$i: 1. leksi$ki

*. %ramati$ki
A morG. u .irm zna$enju: 1.
deklinaDija

*. konju%aDija

4. tvorba rije$i
A morGo. nije lako odvojiti
od Gonol. i sintakse u
.kolskom pro%ramu
A osnovna .kola:
a' NC R"-: A uvoIenje
u m. na dvije razine:
a) N" R"-N
,T+"N3"N3"
P,GRE="/"
b) N" R"-N
)P,-N"8"N3"
,)N,8NK P,3!,8" #
rije$@ imeniDe@ rod@ br.@
%l.@ liDe.@ vrijeme
b' 8= R"-. : vrste
rije$i@ deklinaDija
imenskih rije$i i
konju%aDija
A srednja .kola:
usustavljivanje osnovno.k.
znanja te povezivanje s
tvorbom rije$i@ sintaksom
i stilistikom te u$enje
stru$no% nazivlja s kojim
se u$eniDi nisu upoznali
NajveCi dida%ti$%i
1r92e4i:
a' du%a i kratka mnoina
b' sibilarizaDija u nom. i
vok. mno. imeniDa m. roda
te u dat. i lok. jd. imeniDa
. r.
D' akuzativ za ivo i neivo
imeniDa m. i sr. roda u
jednini te zamjeniDe i
pridjeve koji se slau s
padeom
d' %en. mno. imeniDa eA
vrste s vi.esu%lasni$kim
osnovnim zavr.etkom
e' vok. jd. imeniDa m. i .
roda@ posebno vl. imena
G' instrumental imeniDa iA
vrste
%' alomorGi u pridjevnoj i
zamj. deklinaDiji
h' prez. nastavDi u 4. l.
mno. te 1. l. jed za
jadranski pojas
i' pisanje i iz%ovor Gutura

j' iz%ovor %en. mno. u

pridjevnoj deklinaDiji
k' zamjena %l. vrste
l' sklonidba brojeva dva@
tri@ $etiri
lj' nepostojano e
m' kondiDional
9idakti$ki postupDi
1. N91/23"
*. 9E91/23"
4. N91/T8N,A
9E91/T8N" !ET,9"
5. /,NTR")T8N"
"N"+-"A analiza i
usporedba primjera iz
mjesno% ili zavi$ajno%
%ovora sa primjerima iz
stand. jezika # u$. izvode
zaklju$ke
A razlikovna
%ramatika# opisuje jez.
$injeniDe u$. %ovora koji
po svojim
obiljejima odstupaju od
%ramat. norme stand.
jezika
6. PR,;+E!)/
PR)T1P # postavlja se
pitanje: .to je pravilnoN
7. )"!,)T"+N"
1P,R";" 19C;EN/"
NASTAVA TVOR7E
RIJE)I
- osnovna .kola: a' NC
R"-.A zapaanje suGikasa
imeniDa m.@ . i sr. roda
b'
8= R"-.A tvorba rije$i
se povezuje s rje$nikom i
stilom
A srednja .kola:
sustavno se prou$ava:
tvorbene i netvorbene
rije$i@ tvorba izvoIenjem
i sla%anje@ preG.@
suG.@ preG.A suG. tvorba@
sloeniDe@ sloenosuG.
tvorba@ sra.ivanje@
unutarnja tvorba@ tvorba
kratiDa@ preobrazba@
novotvorba@ stilska
obiljeenost
novotvoreniDa i
zastarjeliDa
A spoznaje se stje$u: u
nast. %ram. i pravopisa@
knji.@ usm. i pis.
izraavanja
Vje9e
- tvorba rije$i prema
nast. naputku
- problemski pristup
- stvarala$ke vjebe
- povezivanje snastavom
knjievnosti
NASTAVA SINTAKSE
)NT"/)"
- dio %ramatika koji
prou$ava re$eniDu@ re$.
ustrojstvo@ vrste re$.@
sluba rije$i u re$.@
sluba rije$i u re$.@
sro$nost rije$i u re$
- osnovna .kola: a' NC
R"-.A pojam re$eniDe@
subj. i predikata na razini
prepoznavanja u jednost.
primjerima %la%ol kao
jez%ra re$.@ %l. liDa i
vremena@ imeniDa kao
subjekt i dio predikata@
li$ne zamj. u nom.@
pridjevi kao dopune
imeniDi
b' 8=
R"-.A re$. ustroj@
sklapanje re$. nizanjem@
spajanjem i uvr.tavanjem@
osnovne slube vrsta
rije$i u re$.@ sro$nost i
red rije$i u re$.@ sla%anje
re$. u diskurz
- srednja .kola: a'
%imnazijeA
usustavljivanje
osnovno.k. znanja te
povezivanje sa
semantikom i stilistikom
b'
stru$neA usustavljivanje
osnovno.k. znanja
GunkDionalno je
podreIeno
komunikaDijskim
potrebama u vezi s
izabranom strukom
Razine 1rist31a
sinta%si
'( RAZINA RIJE)I
A rije$ kao polazi.te
A zanima nas: rije$ kao
rije$@ vrste rije$i@
tvorbeni na$ini i zna$enja
u odnosu prema
sinta%mama@ re$eniDama
ili kontekstu
*( RAZINA SINTAGME
A zanima nas rezultat
sla%anja
A sintakt. nazivlja nije
prikladno u svim
razredima
A moe se promatrati kao
prvi sintakti$ki stupanj i
to ako sinta%mu
razumijemo kao vi.e$lanu
strukturu sastavljenu od
dvije ili vi.e
rije$i(uzastopnih jediniDa
A struktura vi.a od rije$i@
a nia od re$aniDe
A samostalno sinta%ma
dolazi u elipasama i
naslovima i tada se tretira
kao re$eniDa
,( RAZINA RE)ENI;E
A pristup je ukorijenjen u
nastavi hrv. j. J
A vani metodi$ki postupDi
u prou$avanju i analizi
re$eniDe u nastavi
sintakse:
"' GENET>/"
"N"+-"(R"=>+"!;"
A ostvaruje se u
postavljanju pitanja
&vr.iteljN@ radnjaN..'
A ide se od izvora re$. @ a
zatim se otkrivaju
re$eni$ni $lanovi
;' )NT"G!"T)/" ".
RE>.
A ostvaruje se u
razla%anju re$. na
subjektni i predikatni skup
A razvija lo%i$ko
mi.ljenje
. po%odno tijekom
prou$avanja dvodijelnih
re$.
A omo%uuje jez.
promatranje u kojem se
moe razotkriti da neka
re$. nije oblikovana tj. ne
prenosi misao
2' ,;"83E)N"
"N"+-"
A temelji se na
razlikovanju teme i reme
A bitan je komunik. i
semant. postupak: radnja@
vr.itelj@ predmet@
okolnosti
A re$eni$no stablo:
vizualna analiza re$.
A lik@ predodba@ stablo
od Gormula@ znakova@
simbola
9'
/,!P"R"T8N(TR"N)
0,R!"23)/
P,)T1P"/ 1
R"-!"TR"N31 RE>.
A razli$ite preoblike
re$. i njihove usporedbe
A razotkrivanje semant.
i sintakt. obiljeja
pojedinih re$. i
sinta%matskih oblika
A koristan za kulturu
%ovorenja@ kulturu pisanja
i za jezi$nu naobrazbu
.( RAZINA TEKSTA
A osnovna .kola:
a' NC R"-.A zapaanje
i shvaanje bitnih misli u
tekstu@ izdvajanje re$.
koje sadre bitne misli@
zapaanje lo%i$ko%
jedinstva re$. u tekstu@
zapaanje uih
ustrojstvenih Djelina u
tekstu@ zapaanje
komunik. povezanosti re$.
u tekstu@ zapaanje
sintakt. paralelizama
b'8= R"-.A paralelne
veze ostvarene
anaGori$kim subjektom@
predikatom@ objektom ili
pr. oznakom@ lan$ane veze
ostvarene leksi$kim
ponavljanjem@
zamjeniDama i sinonimima@
vezani tekstovi s jednakim
subjektom@ komunik.
povezanost re$. u tekstu@
intonaDija teksta
A srednja .kola: A
paralelne veze u opisnim i
pripovijednim stroGama@
nominativne stroGe@
lan$ane veze u
tekstovima s dinami$kim@
modalnim i vremenskim
po$eDima@ lan$ane veze
ostvaren razl. leks.
jediniDama@ razl. obliDi
komunik. povezanosti
re$. @ intonaDija vezano%
teksta
Sinta%ti$%e vje9e
A na razini prepoznavanja@
reprodukDije@ primjene
1. )REP8"N3E
-,;+>ENE
GR"!"T>E/E RE>. npr.
.ao tr%ovina.
*. )+"G"N3E RE>.
,9 -"9"NK R3E>
1- )+,;,9N1
1P,R";1 ,;+/"
npr. student@
studentiDa@ knji%a@
knjiniDa
4.9,P1N3"8"N3E
RE>. npr. 3a pjevam
pjevam pjesmu &)HPHP,...'
5.PRE!3E=T"N3E
RE>EN>NK 93E+,8"
6.PRE,;+/"
RE>EN2E npr. Proljee
nam donosi obilje Dvijea@
,bilje Dvijea nam
najavljuje proljee.
7.PR,=R8"N3E RE>.
npr. iz jednost. u zavisnoA
sl. re$.
:.)"C!"N3E RE>.
<.)P)8"N3E
?."N"+-" RE>.
....
NASTAVA
+EKSIKO+OGIJE
+E/)/,+,G3"
Aznanstv. disDipl. koja
prou$ava leksik
Anajzanimljivija u$. u
okviru jez. podru$ja hrv.
jezika zbo% i%re rije$ima i
njihovo% zna$enja
A sustavno se u$i u 5. razr.
%imnazije
A od 6.r.,= do
5.razr.G!"-3E # jez.
sustav@ jez. zankovi@
sporazumijevanje@
komunikaDija
+E/)E! # ukupnost svih
oblika .to ih ima jedna
rije$ L sadraj
Grane 2e%si%2"ije
1. 0R"-E,+,G3"
*. T8,R;" R3E>
4. +E/)>/,
P,)1P8"N3E
5. ,N,!")T/"
6. N"-8,)+,8+3E +
TER!N,+,G3"
7. +E/)/,GR"03"
Nastava 93#vaCa:
A jednozna$nost rije$i
A vi.ezna$nost rije$i #
metaGora i metonimija
A homonimija i sinonimija #
istouna$niDe@
bliskozna$niDe@
naderIeniDe@ podreIaniDe@
suporeIeniDe
A antonimija i antonimai
A homonimij ai homonimi
A vremenska raslojenst
jezika # opi ili
opeuprabni leksik@
stru$no nazivlje ili
termini@ aktivni leksik@
pasivni l. &historiDizmi@
arhaizmi@ zastarjeliDe@
pomodniDe@ novotvoreniDe
Aprostorna raslojenost l. #
lokalizmi@ re%ionalizmi@
dijalektalizmi@ ar%onizmi
A GunkDionalan raslojenost
l. # Gonostilistika@
Gonostilem@
semantostilistika@morGosti
listika@ sintaktostilistika
A vi.eGunkDionalnost@
kolokvijalizam@
at%onizam@ vul%arizam
A leksi$ko posuIivanje #
unutarjezi$ni i izvanjez.
razlozi
A soDiolin%v.@ posuIeniDe@
internaDionalizmi@
prevedeniDe@ zna$enjske
posuIeniDe@
prila%odba posuIeniDa
&najvei
problem.%raGijska@pravopis
na@Grazem...'
A leksi$ka norma #
purizam@ Grazeolo%ija i
Grazem@vi.ezna$ni Grazem
A leksiko%raGija # rje$nik@
leksiko%raG@podjela
rje$nika@
enDiklopedije@leksikoni
+e%si$%e vje9e
1. -"P"C"N3E
,9REPENK R3E> 1
T1P! 8+.
TE/)T,8!"
*. >T"N3E
R3E>N>/K 1+,!"/"
+E/)/,+,=/E
+E/)/,GR"0. +T.
4. PRE9"8"N3E ,
R3E>!"
5. P)"N3E ,
R3E>!"
6. )")T"8+3"N3E
R3E>N/"
7. )T"8R"N3
TE/)T,8" ,
+E/)>/! 2+3E8!"
:. PRE9)T"8+3"N3E
R3E>N/ "+
+E/)>/E GR"PE
<. R">1N"+NE GRE
& 1 PandiC3A Tea%3:
1. )E!"NT>/E 83. #
prepoznavanje@
razvrstavanje@ tvorbe
*. ET!,+,=/E 83.
4. R3E>,T8,RNE 83. #
tvorbe rije$i@ pri$e o
rije$ima
5. R3E>N>/E 83. # rad s
rje$niDima
6. 0R"-E,+,=/E 83. #
a' Grazemske # upoznati
Gr. u uem smislu

b' periGrazne # zamijeniti
rije$ opisnim izrazom

D' aGoristi$ne # jezik na
razini primjene: izreke@
posloviDe@ Ditati
Nastavni 1rist31i i
1st31:i
1. zapaanje rije$i u
tuIim i vl. tekstovima
*. $itanje rje$ni$kih
odlomaka leksikolo.ke i
leksiko%raGske literature
4. predavanje o rije$ima
5. pisanje o rije$ima
6. sastavljanje rje$nika
7. stvaranje tekstova s
leks. Diljem
:. predstavljanje rje$nika
i leksiko%raGske %raIe
<. ra$unalne i%re
NASTAVA STI+ISTIKE
)T+ # na$in izraavanja
A zanima nas stil pisano% i
usmeno% izraavanja u
svim vrstama i obliDima a
jezu$no% priopavanja
& s 9zir4 na :i2j:
1.
E!,2,N"+N("0E/T
8N
A eli djelovati na
ma.tu i osjeaje pomou
odreIenih stilskih
sredstava
*.
R"2,N"+N(NTE+E/T
1"+N
A izraajna sredstva
koja bre djeluju na
razum
"' -N"N)T8EN
)T+ A apstraktan@
stru$an@ strane rije$i

A sloene re$.

A tenja za postupno.u i
preDizno.u

A izbje%avanje
subjektivnosti
;'
"9!N)TR"T8N ). A
uredsko@opslovni rje$nik@
ustaljene Graze

A bez slikovitosti i
muzikalno% izraza i rjeIih
%l. oblika
2' /,!;NR"NA
ispreplitanje raDional. i
emoDional. stilskih
zna$ajki
1. popularnoAznan.A
tenja za to$no.$u i
stru$no.u
A
jasnoa@ jednostavnost
znanstv. izraavanja
*.
novinski(publiDisti$ki A
objektivnost i to$nost iz
znanstv. izraav.
A
budi zanimanje i zadrava
panju iz knjiev. izraav.
E3n%:ina2ni sti2vi
1. /N3CE8N,1!3ETN
>/
*. P1;+2)T>/
4. -N"N)T8EN
5. "9!N)TR"T8N
6. R"-G,8,RN
Sti2vi 1 svjstvi4a
1. raGinirani
*. intelektualisti$an
4. biran
5. nemaran
6. vul%aran
7. ori%inalan
:. kli.eiziran
<. razvu$en
?. jez%rovit
1B. te$an
11. so$an
1*. jak
14. ro%obatan
15. bombasti$an
16. jedak
17. dobar
1:. lo.
& 1re4a dns3 na izraz
i n"a %ji se nji4e
s23i:
1. 9E)/RPT8N"(
)T+)T/" -R"-"A
promatra strukture i
njihovo GunkDioniranje u
jez. sustavu
1. GENET>/"(
)T+)T/"
P,3E9N2"A promatra
uzorke za.to se netko
slui ovim ili onim izrazom@
uzorke
& 3 nastavi #rv( jezi%a:
1.E)TET)/"(/N3CE8N
,ATE,RET)/" # u
nastavi knji.
*.+NG8)T>/" )T+. #
u nastavi jez.

Svr#a 3$enja sti2isti%e
A stjeDanje stil.
naobrazbe@ tj. osnov.
znanja o stilu i stilistiDi
koji omo%uuju:
1. prepoznavanje i
prosudbu stilskih osobina i
vrijednosti pojedinih
tekstova@ pisaDa i knji.
smjerova
*. GunkDionalno
iskori.tavanje ste$enih
spoznaja za oblikovanje
vlastito% stila u %ovorenju
i pisanju
Nastava sti2isti%e
A troslojna: A analiza
konkretnih tekstova i
zapaanje njihovih
stilisti$kih svojstava
A teoretsko
stjeDanje znanja o stilu i
stilistiDi
A primjena
ste$eno% znanja u
vlastitoj praksi
& 93#vaCa 13$avanje8
3$enje:
a' sredstava jezi$no%
izraavanja
b' izbora najprikladnijih
izraza@ oblika i
konstrukDija prema naravi
i svrsi iskaza
D' svrhovitosti uporabe
sredstava koja postoje u
jeziku i od%ovaraju
nje%ovim normama te
slue onim zadaama .to
ih mo%u imati sudioniDi
sporazumijevanja
d' jezi$nih pojava s
motri.ta njihova zna$enja
i izraajnosti uz oDjenu
koliko su one po%odne za
to$nije@ jasnije i ja$e
izraze neku ideju
e' razli$itih sitnih nijansa
zna$enja s motri.ta
njhove uporabe kao pomo
u izboru po zna$enju
srodnih jezi$nih
postupaka koji nisu s ovim
istozna$ni ne%o se
razikuju po nekim
nijansama katkad vrlo
lijepim a te.ko
prepoznatljivima
G' jezi$no% umijea i
iz%radnje svjesno% odnosa
prema jeziku
Vje9e
- tri stupnja: A vjebe
zapaanja i
prepoznavanja stilema@
stil. sredstva@ stil.
osebujnosti@ stil.
pripadnosti
A vj.
vrijednosnih
prosudabastilskih izbora
u tekstu
A vj.
uporabe odr. stil.
sredstava u vl.
stvarala.tvu
a5 2in"vsti2isti$%e:
A Gonostilisti$ke
A %raGostilisti$ke
A morGostilisti$ke
A sintaktostilisti$ke
A leksostilisti$ke
A semantostilisti$ke
95 1 %riterij3
te%stvni# vrsta:
A prozne
A versiGikaDijske
A dijalo.ke
A monolo.ke
:5 na4jens%eA razmi.ljaju
o izboru rije$i@
GormulaDiji re$.@
oblikovanju osnovno% tona
s obzirom na tip
slu.ateljstva(
$itateljstva@ njihov obzor
o$ekivanja@ mo%unosti
reDepDije
A vrste: A
pis. i usm. obraanje
najmlaIima
A pis.
i usm. obraanje
vr.njaDima
A pis.
i usm. obraanjestru$noj
publiDi
A pis.
i usm. obraanje publiDi
razl. naobrazbe i
zanimanja
d5 4edijs%e
A %ovorenje pred
nazo$nom javno.u
A %ovorenje mikroGonom
A pisanje za %raG. medije
A pisanje za auditivne
medije
A pisanje za audiovizualne
medije
8rste tekstova & OerliDh '
A polazi.te je odnos
priopiva$a prema svijetu
koje%a je i sam dio
'(OPISNI TEKSTOVI
- zasnivaju se na
zapaanju pojava u
prostoru
- jednostavna re$.
strukturaA subjekt@
predikat@ prilona oznaka
mjesta & u predikatu %l.
biti ili %l. stanja'
- obliDi: subjektivni
& doivljajni opis '
objektivni
& znan.@ tehni$ki opis '
*(PRIPOVIJEDNI
TEKSTOVI
- zasniva se na zapaanju
pojava i promjena u
vremenu
- jednost. re$. strukturaA
subjekt@ predikat@
prilona oznaka mjesta
& predikat ima
proDesualni %la%ol '
- obliDi: subjektivni & od
ane%dote do romana '
objektivni
& vijest@ izvje.e '
,(IZ+AGA)KI
TEKSTOVI
A pojave se identiGiDiraju
na temelju njihove
sloenosti ili razloenosti
A obliDi: subjektivni
& popularno predavanje '
objektivni & deG.@
saetak@ eksplikaDija '
A vrste: a' sinteti$kiA
pojave se identiGiDiraju
imenovanjem@
svrstavanjem u razred@
vrstu@ rod i sl.
A
strukturaA subjekt@
imenski predikat
b' analiti$kiA
pojave se identiGiDiraju
razla%anjem u dijelove@
navoIenjem bitnih
odredniDa
A
strukturaA subjekt@
predikat@ objekt
.. RASPRAV+JA)KI
TEKSTOVI
A zasniva se na prosudbi
odnosa meIu pojmovima@
pojavama@ predmetima...
A strukturaA subjekt@
zanijekani imenski
predikat ili slo. re$. u
kojoj se razvija nije$noA
jesna opreka%la%. skupova
povezanih suprotnim
veznikom
A obliDi: subjektivni
& komentar@ usm. rasprava
'
objektivni & znan.
rasprava@ kritika '
/( -P->IVA)KI
TEKSTOVI
A nakon zapaanja pojava
u prostoru i mijena u
vremenu@ njihove
identiGikaDije i prosudbe
priopiva$ daje upute za
djelovanje u budunosti
A jednostavna re$.
strukturaA jez%ra
predikat u imperativu ili
kojoj od nje%ovih sintakt.
zamjena
A obliDi: subjektivni
& pouke@ savjeti'@
objektivni & teh. upute.
propisi@ zakoni '

NASTAVA
DIJA+EKTO+OGIJE
1. r. ,= # prva znanstvene
$injeniDe iz
dijalektolo%ije
*. r. ,= # susutavnij
eupoznavanje $injeniDa L
primjeri dijalektalne
knji.
5. r. )= # %imnazije #
Djelovito u$enje
dijalektolo%ije
& raz2zi 3n@enja
dija2e%ta2ni# i
dija2e%t2@%i# sadraja
3 nastav3:
a' kulturolo.kiA proizlazi
iz ulo%e i vanosti
narje$ja u hrv. kulturi
b' metodi$kiA proizlazi iz
potrebe za .to boljim
iskori.tavanjem
zavi$ajno% idioma za
svladavanje stavd. jezika
A svrha dijal. sadraja:
svijest o njihovoj ulozi u
komunik. i stvarala$koj
praksi te o njihovu odnosu
prema stand. jeziku
A @%2s%a raz2i%vna
"ra4ati%aA opisuje i
prepisuje one jezi$ne
$injeniDe u$. %ovora koje
po svojim %ram. odstupaju
od stand. jez. norme
A svojstva: A
razlikovna &sadri samo
razlike '
A
opisna &opisuje razlike '
A
sinkronijska &ne prelazi
okvir suvremenosti'
A
didakti$ka &izabire razl.
koje utje$u na u$.
osposobljav. za

uspje.nu komunik. na
stand@ jez. '
NASTAVA POVIJESTI
JEZIKA
A o pov. jezika dobivamo
temeljna znanjaod 6. r.
,=
A do 1??B. nezastupljena
ili skromno zastupljena
& 3 sada@nji4
1r"ra4i4a d 'II/( :
a' osnovna .kolaA pojam
stand. jezika@ narje$ja@
podjela narje$ja@ po$eDi
pismenosti i prvi spomeniDi
pismenosti te pravopisni
priru$niDi i $asopisi
b' srednja .kola
A %imnazija
1. r. A do 16 stoljea
*. r.A 17. do kraja 1< st.
4 .r.A 1? st.
5. r.A *B st. L
periodizaDija@ zna$ajke
pojedino% razdoblja@
dru.t. i polit. poloaj hrv.
stand. jez.@ nastojanja jez.
unitarista@ )kerlieva
anketa@ novosadski
ustanak@ borba za
ravnopravnost hrv. jez.
deklaraDija@ odnos hrv. i
srpsko% jezika@ pravopisna
problematika@ vanija
leksiko%raGska djela
A strukovne
a' $etvero%odi.njeA
%radivo propisano kao i za
%imnazije
b' tro%odi.njeA
zastupljena samo u 1. raz. i
obuhvaa: po$etke hrv.
pismenosti@ hrv. pisma@
%la%oljski@ irili$ki i
latini$ki spomeniDi@
%la%olja.i i latinisti
Iz9rna nastava i
s29dne 3$( dje2atnsti:
a' prou$avanje %la%oljiDe
b' prou$avanje bosan$iDe
D' zapaanje %raGija i
%raG. svojstava
d' prijenos u dana.nju
%raGiju i pravopis
e' zapaanje Gonetskih i
Gonolo.kih obiljeja
G' zapaanje padenih
nastavaka
%' odreIenje %la%olskih
oblika
h' zapaanje sintakt.
obiljeja
i' zapaanje manje
poznatih ili nepoznatih
rije$i
j' zapaanje stilskih
svojstava tekstova
k' utvrIivanje narje$ne
pripadnosti teksta
l' prila%odba starih
tekstova suvremenom hrv.
stand. jeziku
Pvijest #rv( jezi%a
? 1re4a 7rzviC3 5
1. ?(1B.A 16. st
*. 17. st.
4. 1:. i 1.pol.1<. st.
5. *.pol.1<. st.A 1.
desetljea 1?. st.
6. hrv. narodni preporod i
kraj 1?. st.
7. *B. st.
PITANJA ZA JEZIK
1. osnovna obiljeja
prepri$avanja
*. metodi$ka na$ela
nastave pismenosti
4. razine pristupa sintaksi
5. svrha nastave jezikaA
tri odredniDe
6. opisi prema svrsi
7. "ristotelova i
/vintilijanova knji%a o
%ovorni.tvu
:. svrha nastave
izraavanja
<. pristup sintaksi na
razini rije$i
?. Gonolo.ke promjene u
.koli se promatraju na
kojim razinama
1B. stilisti$koA
kompoziDijske vjebe
11. %lavni obliDi
pripovijedanja
1*. osam morGolo.kih
vjebi
14. svrha nastave
stilistike
15. auditivni izvori
16. .to su upuiva$ki
tekstovi
17. na kojim se jez.
djelatnostima temelji
jez. izraavanje
1:. opisi prema motri.tu
opisiva$a
1<. svrha prepri$avanja
1?. lin%vostilisti$ke
vjebe
*B. u stjeDanju %ovornih
navika razlikujemoA 5
odredniDe
*1. struktura uvodno%
dijela %ovora
**. na$elo zornostiA
primjer na norGolo%iji
*4. osam lo%i$kih Gi%ura i
pet Gi%ura misli
*5. vizualni izvori
*6. nejezi$ne po%re.ke
*7. osam Gonolo.kih vjebi
*:. struktura zavr.no%
dijela %ovora
*<. pristup sintaksi na
razini teksta
*?. izvori hrv. jez. prema
tekstovnim nositeljima
4B. S dunost je
nastavnika da u$eni$ke
zadae pomno pro$itaju@
analiziraju i oDjene.
/orisno je da se svaka
zadaa pro$ita vi.e puta:
- treba Ditirati tri
odredniDe iz Teaka
41. tri stupnja rasprave
4*. pet anti$kih u$itelja
%ovorni.tva
44. tradiDionalna nastava
%ramatike
45. na$elo teksta
46. struktura pismene
rasprave
47. opisi prema osjetilima
4:. razlikovna %ramatika
4<. redoslijed priprema za
%ovor( predavanje
4?. jezi$ne po%re.ke
5B. didakti$ka %ramatika
51. pristupi i postupDi u
nastavi leksikolo%ije
5*. na$elo zavi$ajnosti
54. 2iDeronova knji%a o
%ovorni.tvu
55. proG. hrv. jez. izraIuje
svoje planove nastave:
- dvije odredniDe se trae
56. didakti$ki problemi
nastave morGolo%ije
PITANJA ZA
KNJI6EVNOST
1. Platon i knjievni od%oj
*. polazi.ta u oblikovanju
metodi$ko% modela
romana
4. knievno iskustvo i
reDepDija /iklopa
5. interpretaDija bajke
6. knjievnost u starom
%r$kom od%oju: od
Komera do "ristotela
7. eksplikaDijski pristup
:. povijest reDepDije
-latarovo% zlata
<. katali.ni pristup
dramskom djelu
?. interpretativno $itanje
1B. vizualna sredstva u
nastavi
11. knjievnost u
starorimskom od%oju
1*. interpretaDijski
pristup romanu
14. pristup pjesni$koj
zbirDi
15. psiholo.ki pristup
/rleinom SPovratku
0ilipa +atinoviDzaS
16. vertikalnoA spiralni
smjer pro%ramiranja
17. najava i lokalizaDija
teksta
1:. interpretaDija basne
1<. raz%ovor o int.
problemima u -latarovom
zlatu
1?. pozitivisti$koA
soDiolo.ki pristup romanu
*B. planiranje nastavno%
pro%rama
*1. knjievnost u
helenisti$kom razdoblju
**. tv u nastavi
*4. motivaDija za lirsku
pjesmu
*5. radio u nastavi
*6. Gilm u nastavi
*7. .kolska knjiniDa
*:. semioti$ka obrada
lirske pjesme
*<. sDenska pitanja
*?. tehni$ka sredstva i
poma%ala u nastavi
4B. problemska pitanja
41. istraiva$ka metoda
4*. problemski pristup
nastavi
44. .kolska interpretaDija
kao metodi$ki sustav
45. interpretaDija epohe i
pravDa
46. metode knjievno%
od%oja
47. priru$niDi za
nastavnike
4:. odreIivanje
kompoziDije stvaranjem
plana
4<. kompoziDijska analiza
lirske pjesme
4?. struktura udbenika
za 6. raz. osnovne i 1. raz.
srednje .kole
5B. stilska analiza pripov.
djela
51. karakterolo.ke tabliDe
za dramski lik
5*. reDitatorska druina
54. dramska druina
55. tipolo%ija zadataka i
pitanja
56. usmena knjievnost u
sred. .koli
57. teorija knji. u
osnovnoj .koli
5:. objava doivljaja
5<. oDjenjivanje
5?. sekundarni izvori u
nastavi
6B. literarne sposobnosti
61. "ristotel i knjievni
od%oj
6*. lirika u osnovno.k.
pro%ramima
64. najaktualniji problemi
u /iklopu i metode rada
65. knjievnoumj. proza u
srednjo.k. nastavi
romana
literatura:
1. Rosandi: !etodika
knjievno% od%oja i
obrazovanja
*. Pandi: Krvatski
roman u .koli
4. Pandi: Putovima
.kolske reDepDije
knjievnosti
5. bilje.ke s predavanja
METODIKA NASTAVE
KNJI6EVNOSTI
STI+SKA
INTERPRETA;IJA
DJE+A
- obuhvaa
lin%vostilisti$ku analizu
- odnosi se na: a' rje$nik
b' stil u
uem smislu rije$iA
zna$enje rije$i i izraza te
njihova umj.
u
tekstu
D'
sintaksuA re$.
konstrukDije i posebitosti
pojedinih pisaDa
d'
versiGikaDijuA Gaktura
stiha i struktura stroGe
A 1ezijaA speDiGi$nosti
pjes. jezika: su%estivnost@
muzikalnost@ slikovitost@
ritmi$nost
A vrsta stiha@
stroGe@ rime
A ponavljanja i
reGreni
A izraajna
sredstva: a' Gi%ure misliA
poredba@ hiperbola@
metaGora...

b' Gi%ure konstrukDijeA
inverzija@ ret. pitanje@
elipsa...

D' Gi%ure dikDijeA anaGora@
epiGora@ aliteraDija...
A ulo%a
%ramati$kih kate%orija
A 1rzaA %ovorna
karakterizaDija likova
A monolozi@ dijalozi
A pripovjeda$ i
prip. tehnike
KOMPOZI;IJSKA
ANA+IZA
A 1ezijaA raspored
stroGa@ pjes. slika i motiva
A mo%ue
prikazati tabliDama
A odnos
pjes. slika meIusobno i
njihova or%anizaDija
A dra4aA ekspoziDija@
zaplet@ kulminaDija@
peripetija@ rasplet
A otkrivanje
unutarnje i vanjske
dramatike
A 1rzaA kompoziDijske
tabliDe vezane uz
lokalizaDiju zavisno%
teksta
A praenje
Gabule
K+ASIEIKA;IJA
PITANJA I ZADATAKA
A dijele se na pitanja i
zadatke koji:
a' pokreu zapaanje
b' intelektualnu djelatnost
D' ima%inaDiju
d' kriti$ku reGleksiju
e' asoDijativne proDese
G' trae analo%iju i
raz%rani$enje
%' problemska pitanja
SEMIOTI)KA O7RADA
A za$etnik +otman
A razlikuje kji. znak od
jez. znakaA knji. znak je
Dijeli tekst u kojem se
nalaze manje jediniDe koje
dobivaju zna$enje samo u
odnosu na dru%e jediniDe
koje se nalaze u tekstuA
svaka ima ozna$eno i
ozna$itelja te tri aspekta
& semanti$ki@ sintakti$ki i
pra%mati$ki 'A u skladu s
time@ lirska pjesma se
sastoji od motiva i pjes.
slika koje dobivaju
zna$enje samo u odnosu
jedne na dru%e te se ne
mo%u promatrati izvan
konteksta pjesme koju
tvore
A odnosi se na prou$avanje
odnosa:
a' Gonema prema rije$i
b' morG. karakteristika
prema rije$i
D' rije$i prema stihu
d' stiha prema stroGi te
odnos stihova meIusobno
e' stroGe prema tekstu te
stroGi meIusobno
G' teksta prema
izvantekstovnim
$injeniDama
%' teksta prema vi.im umj.
ostvarajima
RE;ITATORSKA
DR-6INA
A u izvannastavnim i
izvan.kolskim
aktivnostima
A Dilj razvijanje usmeno%
izraavanja
A pretpostavlja
interpretativno $itanje
nakon koje% se tekst u$i
napamet
A zasniva se na
vrednotama %ovorno%
jezika & intonaDija@
intenzitet@ boja i brzina
%lasa te stanke'
A podrazumijeva pravilnu:
a' artikulaDiju %lasova

b' akDentuaDiju te
po.tivanje prozodije

D' intonaDiju
z" P)!EN

1. )vrha nastave
pismenosti u ,=
*. 1dbeniDi za hrvatski
jezik i jezi$no izraavanje
u vi.im razredima ,=
4. 3ezik suvremenih
medija i nastava hrvatsko%
jezika
5. Rastereenje i
osuvremenjivanje
nastavno% proDesa
6. >itanke za nastavu
knjievnosti i medijske
kulture u vi.im razredima
,=
7. !otivaDija u nastavi
knjievnosti
:. /njievni interesi
u$enika vi.ih razreda ,=
<. Teatrolo.ki pristup
dramskome tekstu
?. Razvijanje literarnih
sposobnosti u nastavi
knjievnosti
1B. /ultura jezi$no%
izraavanja
11. Razvijanje kulture
$itanja u nastavi
hrvatsko% jezika
1*. 1lo%a nastave jezi$no%
izraavanja u ivotu
u$enika
14. Na$ini upoznavanja
u$enika s dramskim
djelom( s Gilmskim djelom
15. !edijska kultura u ,=
16. 1$enik A %ovornik u
razvoju
!ET,9/" 3E-/" #
P)!EN
N")T"8" KR8"T)/,G
3E-/" # ,PQENT,
'( 2T"T ) 41. str.
T2ilj nastave hrv. jezika
je nau$iti u$enika
hrvatski osjeati@
hrvatski misliti@ hrvatski
%ovoriti@ hrvatski pisati i
hrvatski djelovatiU.
*( )8RK" N")T"8E
KR8"T)/,G" 3E-/"
&4 ,9RE9N2E'
- spoznaja o biti@ osnovama
i zna$ajkama hrvatsko%
jezika
- svijest o potrebi u$enja i
nje%ovanja hrvatsko%a
jezika
- pravilna uporaba
knjievno%a@ odnosno
standardno%a hrvatsko%
jezika u %ovorenju i
pisanju
&Ta slojevita svrha
pretpostavlja
razlikovanje@ ali i
proimanje na razinama
naobrazbe@ od%oja@
psihoGunkDije i
komunikaDije'
,( N")T"8N PR,2E)
- niz metodi$kih postupaka
kojima u$enik@ stjeDanjem
novih spoznaja@
unaprjeIuje vlastitu
jezi$nu praksu
- ustroj nastavno% proDesa
u obradi jedne nastavne
jediniDe obuhvaa ove
temeljne stupnjeve:
a' priprava
b' istraivanje jezi$ne
$injeniDe
D' provjera ste$enih
spoznaja
.( N")T"8N"
)RE9)T8"
- prijenosnik teksta@
sredstvo kojim se tekst
u$eniku predstavlja ili
predo$uje
a' auditivna #
%ramoGonska plo$a@ 29Ai@..
b' vizualna # tekst@ slika@
prozirniDa
D' audioAvizualna # T8A
emisija@ Gilm
/( N")T"8N"
P,!"G"+"
- naprava@ aparat ili stroj
potreban za pokazivanje
tekstova naro$itim
tehnikama@ naj$e.e
razli$itim projekDijama #
%raGoskop@ projektor@
televizor
0( N")T"8N -8,R
- svaki ostvaraj hrvatsko%
jezika u svim nje%ovim
usmenim i pismenim
pojavnostima@ dakle tekst
uzet u naj.irem
lin%visti$kom zna$enju te
rije$i
-8,R # ;a.anska plo$a@
aorist@V
)RE9)T8, # Goto%raGija@
prozirniDa@ T8Aemisija
P,!"G"+, # %raGoskop@
televizor@ projektor
G( -8,R N")T"8E
3E-/" PRE!"
TE/)T,8N!
N,)TE+3!"
- EivaF &usmena' rije$ #
nastavnikova@ u$enikova i
dru%ih sudionika u nastavi
- usmena rije$ prenesena
nekim sredstvom
- pisana rije$
predstavljena razli$itim
na$inima &knji%a@ pismo@
nastavni listi'
H( N">E+,
PR,C!"N3"
N")T"8NK
)"9RC"3"
I( "19T8N -8,R
- iva rije$ nastavnika@
u$enika i dru%ih sudionika
u nastavi
- radioprijenos@
radiosnimke i dru%e
audiosnimke
'J(8-1"+N -8,R
- pisani tekstovi #
rukopisni@ strojopisni@
tiskani
- tekstovi prikazani na
ekranu # dijapozitivi@
dijaGilmovi@ nijemi Gilmovi@
teletekstovi@
videotekstovi@ ra$unalni
tekstovi
- Drtei@ slike@ Goto%raGije@
skulpture@ modeli@ iva i
neiva priroda
''(N">E+, -,RN,)T
PR!3ER -"
N")T"81
!,R0,+,G3E
N")T"81 )NT"/)E
- nastava hrvatsko% jezika
treba biti zorna #
u$eniDima treba zorno
predo$avati da bi shvatili
i dobro zapamtili
- na$elo zornosti mora
obuhvatiti vizualnu i
auditivnu stvarnost
- primjer za nastavu
morGolo%ije:
- primjer za nastavu
sintakse:
'*(/,3" )E
0R"N/,P"N,8"
P3E)!" )P,!N3E 1
TEC"/1N
)rDe aluje da vilu ne
vidi
',(TR"N)0,R!"23)/
" GENER"T8N"
GR"!"T/"@
)NT"/)" 2K,!)/WJ
To se odnosi na neke
nje%ove postavke koje su
metodi$ari pri%rlili@ npr.
preoblike re$eniDa su
korisne u u$enju sintakse
i promatranju struktura i
GunkDija vrsta rijeDi u
re$.@ a dodala bih da je
DhomskX zasluan i za
otkrivanje u$. imanentne
%ramatike &bihevioristi
prije nje%a rekli da se
djeDa raIaju kao prazne
plo$e i moraju
beskona$no u$iti da bi
savladale jezik@ a
DhomskX je uo$io da
djeDa proizvode re$eniDe
kao na tripu@ $ak i one
koje nisu nikad $ula plus
znaju oDijeniti je li sto u
otklonu od jez. sustava
kojim su ovladala'. poanta
je da nije Dijeli 2homski
upotrebljiv u skoli jer je
preapstraktan i tezak@ ali
ne neke nje%ove postavke
dadu dobro primijeniti.
dakle@ 2homski je
rea%irao na bihevioriste
&;loomGield kao %lavni
predstavnik' koji su
tvrdili da se djeDa
radjaju kao prazne ploDe
koje uDe jezik tijekom
odrastanja i u njemu su
uspjesna jer Duju 6BB
puta iste strukture i tako
ih nauDe. 2homski je
rekao da to nema smisla
jer djeDa znaju napraviti
i reDeniDe koje nisu nikad
Dula@ a to znaDi da u
moz%u imamo neki jeziDni
mehanizam s kojim se
raIamo. u skolskoj
primjeni 2homski je
vazan jer je ovakvo
razmi.ljanje dovelo do
izrade razlikovne
%ramatike i@ na nizoj
razini@ do primjene
transGormaDija i
transGormaDijskih shema
u usvajanju dubinskih
jeziDnih struktura. time
se stjeDe okretnost u
oblikovanju reDeniDe@
uoDavanje znaDenja i
strukture reDeniDe. eto@
to je to. ako zelis
konkretno kako se
2homski moze primijeniti@
onda npr. zadas uDeniDima
zadatak da od aktivnih
reDeniDa naprave pasivnu
i obrnuto.
'.(!"R/, 0";3E V
&/vintilijan' N"P)", 3E
/N3G1V &, u$itelju'
'/(N">E+, TE/)T"
- tekst je izvor i uvir
nastave Krvatsko%a
jezika@ .to zna$i da
nastava Krvatsko%a
jezika polazi od teksta i
njemu se vraa jer joj je
stvaranje uspje.nih
%ovorenih i pisanih
tekstova svrha
- na tekstu se jezi$ne
pojave zapaaju@
promatraju@ ispituju@
potvrIuju@ uvjebavaju
- tekst je lin%visti$koA
didakti$ka osnoviDa za
razmi.ljanje o jeziku
- tekst koji nam slui za
potrebe hrvatsko% jezika
A lin%vodidakti$ki
- lin%vometodi$ki
predloak treba biti:
a' Djelovit
b' zasien
D' prila%oIen
d' prirodan
'0(N">E+,
-"8>"3N,)T
- Na$elo zavi$ajnosti je
dopuna na$elu knjievno%
jezika i polazi od zahtjeva
da se u nastavi knjievno%
jezika iskoristi u$eni$ka
imanentna %ramatika .to
naj$e.e zna$i #
%ramati$ki sustav
zavi$ajno% narje$ja koji
se vi.eAmanje ne
podudara sa sustavom
knjievno% jezika
- imanentna %ramatika #
jezi$ni ili %ramati$ki
osjeaj &u$enikova
naviknutost na odreIeni
jezi$ni sustav'
- nastava %ramatike polazi
od dje$je% jezi$no%
osjeaja &naviknutosti na
odreIeni sustav'@ poti$e
uporabu vlastito% idioma
osobito u po$etnoj
nastavi
- pretpostavlja upotrebu
dijalekatskih tekstova
kao lin%visti$kih
predloaka
- upozorava na upotrebu
kontrastivne analize
'G(TR"92,N"+N" i
!,9ERN" N")T"8"
GR"!"T/E
usredoto$ena je na:
spoznajni objekt
&%ramatika'
spoznajni subjekt &u$enik'
te je:
objektivna # kolektivna
Gormalna # pojmovna #
analiti$ka
apstraktna
usmjerena prema svrsi
vezanoj za stati$nu
pro.lost
subjektivna # individualna
intuitivna # vitalna #
%lobalna
konkretna
usmjerena k ishodi.tu
zbo% bolje%
osi%uranja dinami$ne
budunosti
pa razvija:
do%matizam
osjeaj autoriteta
pojam transDendenDije i
apsolutnosti
osjeaj univerzalnosti i
esenDijalnosti
skeptiDizam
osjeaj slobode
pojam imanentnosti i
relativnosti
osjeaj posebnosti i
e%zistenDijalizma
i osposobljava:
za jezi$nu reprodukDiju
za jezi$no stvarala.tvo
- tradiDionalna je
%ramatika usredoto$ena
na udbeno %radivo@ tj. na
%ramatiku@ te se u$enik
mora privui i prila%oditi
%ramatiDi@ a ne obratno@
ona je objektivna@
kolektivna@ pojmovna@
analiti$na@ apstraktna
- moderna %ramatika je sva
okrenuta k u$eniku i
udbeno se %radivo
prila%oIava potrebama i
mo%unostima u$enika@
ona je subjektivna@
individualna@ ivotna@
%lobalna@ konkretna
'H(R"-+/,8N"
GR"!"T/"
- na$elo zornosti i na$elo
zavi$ajnosti
- propisuje i opisuje one
jezi$ne $injeniDe
u$eni$ko% %ovora koje po
svojim %ramati$kim
obiljejima odstupaju od
standardnojezi$ne norme
- svojstva: A razlikovna
&sadri razlike'
A opisna &opisuje
razlike'
A sinkronijska &ne
prelazi okvire
suvremenosti'
A didakti$ka &izabire
razlike koje utje$u na
u$enikovo osposobljavanje
za komunikaDiju'
- moe se sastaviti: uvod
%lasovi
obliDi
tvorba
re$eniDa
primjeri
rje$nik
zaklju$Di
- sadri: A uvod
A %lasovni sustav i
%lasovne promjene
A na%lasak
A obliDi
A sintaksa
A ilustrativni tekstovi
A razlikovni rje$nik
- proDes oblikovanja:
a' prikupljanje %raIe #
oslu.kivanje %ovora
A tra%anje za
zapisima
A zapisivanje
b' izrada %ramatike #
$itanje biljeaka i
slu.anje snimaka
A zapaanje razlike
A svrstavanje razlika
u %ramati$ki sustav
A provjeravanje
A metodi$ko
vrednovanje
A
oblikovanje i
objelodanjivanje
razlikovne
%ramatike
A dopuna i
usavr.avanje
1. 99"/T>/"
GR"!"T/"
- konDentri$na &%radivo je
konDentri$no'
- inte%rirana or%anizaDija
%ramati$ko% %radiva koje
se izlae u manjim
Djelinama i povezuje po
na$elu sloenosti i teine
usvajanja
- svaka nastavna jediniDa
uklju$uje prethodno
%radivo i nosi novo
- Djelokupno se %radivo
sjedinjuje na sintakti$koj
razini &re$eniDe i teksta'
# ,= udbeniDi
- odnosi se na %ramatiku
koja je prila%oIena
dje$jim psihoGizi$kim
mo%unostima@ temelji se
na znanstvenoj@ ali
po.tuje na$elo
postupnosti i
primjerenosti. npr.
razlikovna %ramatika je i
didakti$na jer se
upotrebljava u .kolama i
metodi$ki je obraIena
'I(-N"N)T8EN"
GR"!"T/"
- uspostavlja vodoravan
raspored %radiva koje
iznosi i opisuje prema
znanstvenim disDiplinama
&Gonolo%ija@ morGolo%ija' i
rasporeIuje po
jediniDama &imeniDe@
pridjevi'
- raspored se primjenjuje i
u )= udbeniDima
- bari i ostali@ npr.@ siliA
pranjkovi@ brabeDA
hrasteAivkovi
- temelji se na saznanjima i
dosti%nuima kroatistike i
lin%vistike.
*J(P,9R1>3" N")T"8E
KR8"T)/,G 3E-/"
- osnovna .kola # hrvatski
jezik
A knjievnost
A jezi$no izraavanje
&usmeno i pismeno'
A medijska kultura
A lektira
- srednja .kola A hrvatski
jezik
A knjievnost
A jezi$no izraavanje
&usmeno i pismeno'
A medijska kultura N
A lektira
)TR1/T1R"
PR,;+E!)/,G )"T"
- stvaranje problemske
situaDije
- odreIenje problema
- istraivanje problema
- izvje.e o rje.avanju
problema i raz%ovor
- stvaranje nove
problemske situaDije i
domai uradak
*'(R"-NE
1)8"3"N3" -N"N3"
- prepoznavanje
- reprodukDija
- primjena
- transGormaDija
**(N")T"8N )"T
- priprema(motivaDija
- obrada novo% %radiva
- vjebanje
- ponavljanje i utvrIivanje
- domai rad
*,(N")T"8N ,;+2
- Grontalni rad # u$eniDi su
kolektiv@ omo%ueno je
stjeDanje isto%a znanja@
natjeDateljsko%a duha@
pona.anje u zajedni$kome
radu
- %rupni rad &tandemski #
vjebanje u paru' #
vjebe u ispravljanju
po%re.aka@ neki
podDrtavaju@ dru%i
ispisuju i sl.
- individualni rad #
najuspje.niji oblik@ ali
zahtijeva vi.e
nastavni$ko%a rada i
problem je u motiviranju i
osposobljavanju u$enika
za istinsku i svrsishodnu
aktivnost u individualnoj
nastavi
*.(N">E+" N")T"8E
KR8"T)/,G 3E-/"
- na$elo znanstvenosti
- na$elo ope naobrazbe i
stru$ne usmjerenosti
- na$elo od%ojnosti
- na$elo stvarala.tva
- na$elo knjievno% jezika
- na$elo zavi$ajnosti
- na$elo meIuovisnosti
nastavnih podru$ja
- na$elo razlikovanja i
povezivanja jezi$nih
razina
- na$elo obavijesne i
estetske GunkDionalnosti
- na$elo teksta
- na$elo sadrajne@
tekstovne i stilske
raznovrsnosti
- na$elo sadrajne
kompetenDije
- na$elo prosudbe
- na$elo demokrati$nosti
- na$elo sustavnosti i
nesustavnosti
- na$elo ekonomi$nosti i
selektivnosti
- na$elo indukDije i
dedukDije
- na$elo primjerenosti i
akDeleraDije
- na$elo analize i sinteze
- na$elo zornosti
- na$elo zanimljivosti
*/(TP,8 N")T"8NK
)"T
- sat obrade novo% %radiva
- sat ponavljanja i
vjebanja
- sat utvrIivanja i
vjebanja
- sat prosuIivanja
u$eni$kih znanja
*0(TE!E+3 N")T"8E
KR8"T)/,G" 3E-/"
- u$enik
- u$itelj
- jezik
- okolnosti u kojima se
nastava izvodi
*G(99"/T>/"
)+,3E8T,)T
- slu.anje
- razumijevanje
- %ovorenje
- $itanje
- pisanje
*H()TR1>N"
/,!PETEN23"
N")T"8N/"
- nastavniku hrvatsko%
jezika potrebna je
solidna:
a' peda%o.ka
b' psiholo.ka
D' soDiolo.ka
d' didakti$ka naobrazba
- stru$na kompetenDija
nastavnika obuhvaa:
a' potpunu teoretskoA
prakti$nu ovladanost
sadrajima uvr.tenima u
.kolski predmet
b' .iru kulturu@
iznadprosje$nu
obavije.tenost o ostalim
znanstvenim i
umjetni$kim podru$jima@
osobito onima koji su u
tijesnoj vezi s jezikom i
knjievno.u &Gilm@
%lazba@ slikarstvo@
povijest@ zemljopis'
*I(GR"!"T/"
()+,8N2"
- imanentna &intuitivna'
%ramatika(slovniDa
- didakti$ka &.kolska'
%ramatika(slovniDa
- znanstvena &analiti$ka'
%ramatika(slovniDa
,J(,/,+N,)T
- zemljopisne
- povijesnoApoliti$ke
- dru.tvenoA%ospodarske
- kulturolo.ke
,'()1)T"8 1
23E+,/1PN,3
N")T"8 KR8"T)/,G"
3E-/"
- Gramati$ko A knjievni
sustav # polazi od
pretpostavke da se
jezi$na kultura stje$e
u$enjem %ramatike i
knjievnosti
- nte%raDijsko A
korelaDijski sustav # tei
povezivanju i
sjedinjavanju nastavnih
na razini dvaju predmeta
ili unutar jedno%
predmeta
,*()1)T"8 1
N")T"8 3E-/"
- do%matsko #
reproduktivni
- analiti$ko # eksplikativni
- problemsko # stvarala$ki
- lin%visti$ko #
komunikaDijski
,,(PR,GR"!)/E 8R)TE
N")T"8E KR8"T)/,G
3E-/"
1' obavezna nastava
- ,.= # osposobljavanje
u$.za uspje.nu
komunikaDiju u nastavi i
dr.ivotnim okolnostima
- Gimnazije # pruaju
visoki stupanj jezi$ne
kulture na prakti$noj i
teoretskoj razini
- )trukovne .kole #
usavr.avaju o.Akolsku
naobrazbu sadrajima
speDiGi$nim za
komunikaDiju u strukovnim
djelatnostima
*' dopunska nastava # za
manje darovite@ slabije
u$enike
- nastava pisanja
- nastava $itanja
- nastava %ovorenja
- nastava %ramatike
-
4' izborna nastava # svaki
u$enik sam bira
predmet koji mu onda
postaje obvezatan
5' slobodna nastava # za
darovitije i ambiDioznije
u$enike &primjer
sadraja: etimolo%ija@
leksikolo%ija@
ar%onizmi..'

6' u$eni$ke slobodne
& izvannastavne '
aktivnosti # u .koli i
izvan nje
- jezikoslovno ili Gilolo.ka
druina
- knjievna druina
- novinarska druina
- reDitatorska i dramska
druina
- Gilmske@ televizijske i
radio druine
,.("19,8-1"+N
-8,R
- $ujna rije$ u vidljivu
okruenju
- zvu$ni Gilm # kao
lin%vodidakti$ki predloak
u nastavi jezika
A kao
Gilmodidakti$ki
predloak u nastavi
jezika
A kao nastavni Gilm
- televizija # jezi$ne
televizijske emisije
- video
- ra$unalo sa zvu$nim
pro%ramom
,/(N")T"8NE !ET,9E
- metode usmeno%
izla%anja &monolo.ke
metode'
a' metoda opisivanja # po
promatranju@ sjeanju@
ma.ti@ objekta@ subjekta@
reprodukDija
b' metoda pripovijedanja #
pri$anje@ prepri$avanje@
izvje.ivanje
D' metoda analiti$ko% i
sinteti$ko% tuma$enja #
obja.njavanje@
deGiniranje@ saimanje
d' metoda dokazivanja #
raspravljanje@
polemiziranje@
oDjenjivanje
e' metoda upuivanja #
upozorenje@ nareIivanje@
davanje stru$nih uputa
- metode raz%ovora
&dijalo.ke metode'
a' prema stupnju
u$enikove samostalnosti #
vezani
A usmjereni
A slobodni
b' prema metodi$koj
namjeni # motivaDijski
A heuristi$ki
A raspravlja$ki ili
akademski
A reproduktivni
A kateheti$ki
D' prema prakti$noj
usmjerenosti #
raz%ovorne i%re
A teleGonski
raz%ovor
A poslovni ili
slubeni raz%ovor
A intervju
- metode $itanja L rada na
tekstu
a' po kriteriju %lasnosti
&$ujnosti' # $itanje u sebi
A $itanje na
%las
b' prema doivljajno #
spoznajnim zadaDima
1. metoda lo%i$ko%
$itanja
*.metoda usmjereno%
$itanja
4.metoda
interpretativno% $itanja
5.metoda stvarala$ko%
$itanja
- metode pisanja
a' metoda od%ovora na
pitanja
b' metoda diktiranja:
1. udbeni diktat
*.vjebeni diktat
4.provjerbeni diktat
5.istraiva$ki diktat
6.nadzorni diktat
7.izborni diktat
:. stvarala$ki diktat
<. samodiktat
?. diktat sa spre$avanjem
po%re.aka
1B. prou$eni diktat
11. obja.njeni diktat
1*. slobodni diktat
D' metoda sastavljanja
d' metoda ispravljanja
e' metoda preoblikovanja
G' metoda prepisivanja
%' metoda ozna$ivanja
h' metoda upisivanja
- metode pokazivanja # po
na$inu perDipiranja #
auditivna
A vizualna
A olGaktivna
A taktilna
A %ustativna
- metode Drtanja # prema
vrsti Drtanja i stupnju
Drta$ke slobode
a' metoda slobodno%
Drtanja &ovisno o temi i
tehniDi@ u %ramati$koj
nastavi'
b' metoda usmjereno%
Drtanja &zadana tema i
tehnika@ u %ramati$koj
nastavi'
D' metoda %eometrijsko%
Drtanja &tabliDe@ %raGovi@
sheme@ u %ramati$koj
nastavi'
- metode Gizi$ko%
&prakti$no%' rada # prema
na$inu i vrsti Gizi$ko%
rada:
a' metoda ru$no% rada
b' metoda strojno% rada
&ra$unalstvo'
D' metoda tjelesnih
pokreta &mimika@ %este@
hodanje'
,0(N")T"8"
GR"!"T/E
- &povezuje se s nastavom
knjievnosti@ pismeno% i
usmeno% izraavanja@
Gilma i sDenske
umjetnosti'
- metoda analiti$ko% i
sinteti$ko% izla%anja
- metoda dokazivanja
- metoda usmjereno%
$itanja
- metoda usmjereno%
raz%ovora
- metoda diktata
&nadzorni@ izborni@
stvarala$ki@ slobodni@
obja.njidbeni'
- metoda sastavljanja
- metoda prepisivanja
- metoda ispravljanja
- metoda ozna$avanja
- metoda preoblikovanja
,G(N")T"8N P+"N
&kostur'
- .kolski dokument u kojem
se u obliku tabliDe
propisuju od%ojnoA
obrazovna podru$ja@
odnosno nastavni
predmeti koji e se
prou$avati u odreIenoj
.koli@ zatim redoslijed
prou$avanja tih podru$ja
ili predmeta po razredima
ili semestrima te tjedni
broj sati za pojedino
podru$je ili predmet.
,H(N")T"8N
PR,GR"! &nad%radnja'
- .kolski dokument kojim
se propisuju opse%@ dubina
i redoslijed nastavnih
sadraja u pojedinom
predmetu
- on je konkretizaDija
nastavno% plana
,I(/1R/1+1! #
PR,=REN P+"N
PR,GR"!
- kurikulum@ kao krajnji
proizvod proDesa
razvijanja@ je plan za
sastavljanje i odvijanje
nastavnih jediniDa. Takav
plan mora sadravati
iskaze o Diljevima u$enja@
or%anizaDiji i kontroli
u$enja te ostvarivanja
u$enja.
- razvijanje kurikuluma se
odvija u planiranju@
or%anizaDiji i kontroli
u$enja
- projektiranje # planiranje
L pro%ramiranje
- plan L pro%ram R obvezni
R dopunski
R dodatni
.J(,;+2
N9891"+NE
N")T"8E
- pro%ramirana nastava
- samostalan rad s
udbenikom
- al%oritam
- nastavni listii
.'(PR!3ER
/,NTR")T8NE
"N"+-E
- Govorimo o kravama@
konjima@ veslima. #
standard
- Govorimo o hravah(krava@
konjih(konji@ veslih(vesli.
# dijalekatski %ovor
.*(N")T"8N/
,;"8E-N, !,R"
P)"T P+"N,8E
- %odi.nji plan nastave
hrvatsko% jezika za svaki
razred i razredni odjel
- plan nastave za obradu
svake nastavne jediniDe
.,(N">E+,
P,)T1PN,)T
- u pou$avanju %radiva se
ide od lak.e% prema
teem@ od jednostavnije%
prema sloenijem@ %radivo
koje se obja.njava se
nastavlja na ve nau$eno
%radivo
..(N">E+,
!E P 1),;N,G
PR,C!"N3"
N")T"8NK P,9R1>3"
- hrvatska rije$ je bitna
sastavniDa svih nastavnih
podru$ja hrvatsko%
jezika@ ona ih povezuje i
$ini inte%ralnim dijelovima
isto%a predmeta pa se to
mora odraziti i u
or%anizaDiji nastavnih
proDesa: moraju postojati
zasebni satovi %ramatike@
knjievnosti@ Gilma@
%ovornih i pismenih
vjebi@ ali i oni u kojima
se ta podru$ja povezuju@
preklapaju@ isprepliu.
./(N">E+, N91/23E
9E91/23E
- indukDija se primjenjuje
u niim razredima jer je
lak.i put od zapaanja
konkretnih pojava do
uopavanjaH to znaDi da ne
tuma$i. djeDi %ramati$ko
pravilo u svom
kondenziranu
apstraktnom obliku pa
onda prelazi. na primjenu@
ne%o polazi. od teksta
zasiena primjerima da i
onda to svi skupa
analizirate. djeDa kau
ono najo$itije ili
najprototipi$nije@ a ti
pravilo dopunjuje.. bitno
je da djeDa sama izvode
iz zaklju$ke. a za
primjer... u$itelj u$i
djeDu@ proGesoriDa pi.e po
plo$i
- dedukDija se primjenjuje
u vi.im razredima jer su
u$eniDi stekli sposobnost
apstraktno% mi.ljenja i
mo%u shvatiti put od
openito% prema
konkretnom
- %ramatika se postupno
usvaja preko opona.anja i
indukDije@ a nakon to%a se
deduktivno primjenjuje u
konkretnom %ovornom
$inu
.0(,;3")N N">E+,
)T8"R"+"=T8"J
Nastava hrv jezika mora
biti stvarala$ka kako za
u$enika@ tako i za
nastavnika. 1$enik bi
trebao i sam istraivati i
otkrivati neke jezi$ne
zakonitosti@ a nastavnik
%a mora voditi jezi$no
stvarala.tvo. Nastavnik
je i potiDaj i uzor.
1 jezi$nom stvarala.tvu
razlikujemo:
1. stupanj reprodukDije #
prakti$na primjena &npr.
tvorba smislenih re$.'
*. stupanj produkDije #
postavljanje problema@
ma.tanje@ traenje i
pronalaenje novo%
&npr.stvaranje pjesni$kih
re$.'
4. stupanj stvarala$ke
primjene jezi$no% # &npr.
uvr.tavanje metaGori$ne
re$eniDe u opis ili pri$u'
.G(N">E+,
9E!,/R"T>N,)T
)vakom pojedinom
u$eniku valja dati
jednaku priliku da nau$i
hrv.knji.jez.@ da %a
spozna i da njime
prakti$ki ovlada. To
osobito vrijedi za usmene
i pismene vjebe jer se
$esto prednost daje
boljim@ darovitijim
u$eniDima ili pak
isklju$ivo onim slabijima.
Ravnotea se postie
iskori.tavanje nastavnih
oblika &individualno%@
tandemsko%@ %rupno% i
Grontalno% rada.
.H()TRP 1 N")T"8
GR"!"T/E@
PR"8,P)"
)T+)T/E )+1C
/",:
1. kao motivaDija za
obradu prou$avane jez
pojave &npr.
o%rani$enost prostora
uvjetuje bez%la%olske i
bezli$ne re$'
*.stvaranje problemske
situaDije &npr. kojoj
jezi$noj razini pripadaN'
4.kao lin%vometodi$ki
predloak za stjeDanje@
utvrIivanje i provjeru
jezi$nih spoznaja
.I(/,3E 13E8QE8E
P3E)!E TEC"/
,;R" P 13E 1 )PTN,3
+TER"T1RN
9ad@ 9vije@ )vakida.nja
jadikovka@ ,pro.taj@
Poezija rje$nika.
3E->N, -R"C"8"3E
A P)!EN" /1+T1R"
)PR"8"/ =/. -"9"Q"
1. /,R)N, 3E 9" )E
)8"/" -"9"Q"
PR,>T" 8=E P1T"
- T dunost je nastavnika
da u$eni$ke zadae
pomno pro$itaju@
analiziraju i oDijeneU
- $ita se 4 puta:
a' radi stjeDanja ope%
dojma o sadraju i
pismenosti
b' radi ispravljanja
jezi$nih i nejezi$nih
po%re.aka
D' radi kona$ne prosudbe
o oDjeni i potrebnim
savjetima i uputama
- oDjenjuje se:
a' sadraj
b' tekstovna veza &veza
naslov # sadraj'
D' kompoziDija
d' stil
e' %ramatika i pravopis
G' vanj.tina teksta
P,GRE=/E
1. 3E->NE P,GRE=/E
- %ramati$ke
- stilisti$ke
- leksi$ke
- pravopisne
1. NE3E->NE
P,GRE=/E
- kompoziDijske
- sadrajne
- lo%i$ke
- interpretaDijske
1. )8RK" N")T"8E
-R"C"8"N3" &5
,9RE9N2E'
- oslobaIanje u$enika za
javnu i privatnu uporabu
%ovorene i pisane rije$i u
svim ivotnim situaDijama
- razvijanje u$eni$kih
pravopisnih i
pravo%ovornih navika u
skladu s
knjievnojezi$nom
normom
- razvijanje u$eni$kih
sposobnosti za usmeno i
pismeno komuniDiranje na
svim jezi$nim@ stilskim i
tekstovnim razinama
standardno% jezika
- upoznavanje u$enika s
osnovnim zna$ajkama
naj$e.ih tekstovnih
vrsta i GunkDionalnih
stilova te s osnovama
tekstovne lin%vistike i
stilistike koje su uvjeti za
stvarala$ku proizvodnju
tekstova@ za uspje.no
usmeno i pismeno
komuniDiranje
&izraavanje # %ovorenje@
$itanje@ pisanje'
&svrha nastave izraavanja
je prakti$no
osposobljavanje u$enika
za usmeno i pismeno
komuniDiranje sa svijetom
u kojem ivi i djeluje'
*. N" /,3! )E
3E->N!
93E+"TN,)T!"
TE!E+3 3E->N,
-R"C"8"N3E
- slu.anje i ispravljanje
%ovorenja i pisanja
- na$elo postupnosti #
u$enje hrvatsko% jezika
se treba odvijati
postupnoH u$eniDi prilikom
obrade nastavne jediniDe
polaze od teksta@ nakon
$itanja teksta u$eniDi
prvo interpretiraju tekst@
a nakon to%a uo$avaju
jezi$ne $injeniDe
- kompoziDijske vjebe #
or%anizaDija sadraja
&iz%led predmeta@
smje.taj@ GunkDija L
emoDionalni odnos'
/J(9,/"- 1
R")PR"8+3"N31J
To je ona shema s
postavljanjem problema@
pa na$ina rje.avanja
problema i rje.avanje
%lavno%a problema@ tj.
odabiranje najbolje%
rje.enja.
/'(>T"N3E PRE!"
9,C8+3"3N,A
)P,-N"3N!
-"9"2!" KKK
!oe biti lo%i$ko@
izraajno i usmjereno.
+o%i$kome $itanju Dilj je
razumijevanje poruke
&$itanje s
razumijevanjem' i
na%lasak je na spoznajnoj
razini. zraajno $itanje
stavlja na%lasak na
doivljajnu razinu i Dilj
mu je izraziti doivljaj
teksta ili pobuditi
odreIeni doivljaj teksta
kod slu.atelja. Tu
razlikujemo
interpretativno &%lasovno
interpretiranje svoje%a
razumijevanja i doivljaja
teksta' i stvarala$ko
&reDitatorsko $itanje'.
1smjereno $itanje
zahtijeva dublje i .ire
poniranje u tekst. !oe
biti analiti$ko sa
zadaom da se
ra.$lambom vrednuju
pojedinosti u tekstu ili
kriti$ko sa zadaom da
se tvrdnje i pitanja u
tekstu stavljaju pod
prosudbeno povealo.
/*(=to je entimem@ sorit@
silo%izam@ katakreza@
metonimija@ amblem@
periGraza@ antonomazija@
antimetabola euGemizam@
apostroG@ prozopopeja@
retori$ko pitanje@ litota@
parodija@ paraGraza@
antitezaN L primjeri
/,("ristotelova 1. knji%a
Retorike
/.(83EC;E
PREPR>"8"N3"
A dvije vrste:
a' inGormativnoA Dilj
obavijestiti slu.atelja o
bitnim sastavniDama neke
pri$e &li.eno subjektivnih
dodataka'
b' rekreativnoA
pro.irivanje ili oduzimanje
elemenata izvornom
tekstu
A bitno je da se u
prepri$avanju .to
prikladnije obavijesti
$itatelja ili slu.atelja o
najvanijem u odreIenom
djelu ili .to se $ulo u
pri$i o nekom do%aIaju ili
pojavi
4. )T+)/,A
/,!P,-23)/E
83EC;E
- svrha: razvijanje
sposobnosti stvaranja
GunkDionalnih tekstova
a' monolo.ke
1. tuma$enje
*.upuivanje
4.raspravljanje
5.opisivanje
6.pripovijedanje
7.analiti$ko i sinteti$ko
izla%anje
:.mje.oviti obliDi
Ie su dijalo.keN
1. ,P) PRE!"
)193E+,8"N31
,)3ET+" 1
-"P"C"N31
- vizualni
- auditivni
- olGaktivni
- %ustativni
- taktilni
- mje.oviti
1. ,P) PRE!" )8R)
- znanstveni
- popularnoznanstveni
- tehni$koAposlovni
- knjievnoumjetni$ki
5. ,P) 1 )/+"91 )
,P)8">/!
!,TR=TE!
- subjektivni A romanti$ni
A naturalisti$ki
A humoristi$ni
A sentimentalni
A realisti$ni
- objektivni
- apstraktni
- konkretni
*. RE9,)+3E9
PRPRE!E G,8,R"
- razmi.ljanje o temi i
namjeni
- pronalaenje i
prikupljanje podataka
- rasporeIivanje
prikupljenih podataka
- sastavljanje
%ovora(predavanja
- zapamivanje %ovora
&ne napamet'
- izriDanje
%ovora(predavanja
6. )8RK"
PREPR>"8"N3"
- .to prikladnije
obavijestiti $itatelja ili
slu.atelja o najvanijem u
odreIenom djelu ili .to se
$ulo u pri$i o nekom
do%aIaju ili pojavi
*. ,)N,8N"
,;+3EC3"
PREPR>"8"N3"
- jasnoa
- kratkoa
- ujedna$enost u
izno.enju podataka
7. G+"8N ,;+2
PRP,83E9"N3"
- pri$anje
- prepri$avanje
- izvje.ivanje
4. 93E+,8 R")PR"8E
&4 )T1PN3"
R")PR"8E'
- postavljanje teze #
otkrivanje problema
- dokazivanje teze #
rje.avanje problema
- potvrIivanje ili
odbaDivanje teze #
prihvaanje najbolje%
rje.enja
5. )TR1/T1R"
P)!ENE R")PR"8E
- uvod # s odreIenjem
Diljeva i metoda
istraivanja te izno.enje
temeljnih tvrdnja
- sredi.nji dio # razradba
tvrdnje i obrazloeno
dokazivanje
- zaklju$Di
-
4. N">E+"
P)!EN,)T
- na$elo primjerenosti
&prikladnosti' u$eni$koj
dobi
- na$elo postupnosti
- na$elo interesa
:. 1P1Q8">/
TE/)T,8
&N)TR1/T8N'
- usmjeravaju na
djelovanje u budunosti
- naputDi@ zakoni@
zapovjedi@ elje@ molbe@
zahtjevi@ obavijesti@
pozivniDe@ $estitke@
zahvalniDe
- razne vrste uputa: na
uporabu lijekova@ za
rukovanje strojevima@
- jednostavne re$eni$ne
struktureH predikat je u
imperativu &npr. +ivadu
treba pokositi.'
//(8R)TE TE/)T,8"
&TE/)T,8NE 8R)TE'
- opisni tekstovi
- pripovjedni tekstovi
- izla%a$ki tekstovi #
sinteti$ki
A analiti$ki
- raspravlja$ki tekstovi
- upuiva$ki tekstovi
/0(!ET,9>/
)1)T"8 1 N")T"8
-R"C"8"N3"
- %ramati$koAknjievni
- pra%mati$koApeda%o.ki
- retori$ki
- komunikaDijskoA
stvarala$ki
/G(-8,R GR"PE -"
P)!EN,
-R"C"8"N3E
- neposredna stvarnost
- posredna stvarnost
- pripremljena stvarnost
/H(83EC;E
R")PR"8+3"N3"
- problemski $lanak
- interpretaDija knjievno%
teksta
- kritika ili oDjena
- polemika
- esej ili o%led
- meditaDija ili
razmatranje
- rasprava
1. 83EC;E ,P)8"N3"
- prema sudjelovanju
osjetila
- prema svrsi
- prema stajali.tu
opisiva$a
- prema stanju
- prema predmetu
opisivanja
1. 83EC;E
PRP,83E9"N3"
&,;+2
PRP,83E9"N3"'
- pri$anje
- prepri$avanje
- izvje.ivanje
/I(83EC;E
1P1Q8"N3"
- obavijesti &usmena'
- molbe i zahtjevi
- $estitke
- statut Ia$ko% udruenja
1. 83EC;E T1!">EN3"
- predavanja
- reGerati
- konGerense
- %ovori
- promidbeni o%lasi
0J(PR"8,P)NE
83EC;E
- %raGijske &pisanje veliko%
i malo% slova@ strane
rije$i'
- %lasovne &pisanje %lasova
i %lasovnih skupina'
- interpunkDijske &pisanje
re$eni$nih znakova'
- leksi$ke &sastavljeno i
rastavljeno pisanje rije$i'
0'(8R)TE
PR"8,P)NK 83EC;
- prepisivanje
- diktat
- vjebe dopunjavanja
- vjebe sastavljanja
- problematske vjebe
0*()PR"8+3"N3E
- povremeno ispravljanje
- redoviti pre%led i
ispravak
- redoviti ispravak # vjebe
$itanja
A vjebe %ovorenja
A vjebe pisanja
- proDes ispravljanja:
a' zapaanje po%re.ke
b' obja.njenje vrste
po%re.ke
D' ispravljanje po%re.ke
- pri ispravku u$eni$ko%
rada koriste se tri
metode:
a' lektorska
b' korektorska
D' kombinirana .kolska
&korektorska L lektorska'
0,(N")T"8"
-R"C"8"N3"
- metoda pisanja
&sastavljanje@
ispravljanje@
preoblikovanje'
- metoda usmeno%
izla%anja
- metoda $itanja
&interpretativno%'
- metoda diktiranja
0.(19C;EN 9/T"TJ
1dbeni diktat
zamjenjuje udbenik. 1
prijelomnim i ratnim
vremenima@ kada nema
potrebnih@ svjetonazorno
prihvatljivih udbenika@
nastavniDi su prisiljeni
izdiktirati %radivo koje
u$eniDi moraju nau$iti. 1
normalnim .kolskim
uvjetima u$enike ne
smijemo stavljati u
poloaj pisara rukopisnih
udbenika@ koji katkad
vrve propustima@
nedore$enostima i
dru%im po%rje.kama@ a
nastavnik obi$no nema
kad provjeravati sve .to
pojedini u$enik napi.e.
,vo je dakle diktat iz
nude@ iznimka@ koju
$estom primjenom ne
valja dizati na razinu
pravila.
Pone.to ipak u$eniDima i
treba izdiktirati:
a' vlastiti lin%vodidakti$ki
predloak &ako nastavnik
nije u priliDi da %a ponudi
na %raGoprozirniDi@
nastavnom listiu ili kako
dru%a$ije'
b' GormulaDiju deGiniDije
koja je to$na kao i ona u
udbeniku@ ali moda
stilski blia u$eniDima
D' jezi$nu pouku potrebnu
zbo% %ovornih navika
u$enika
d' zanimljiv i koristan
jezi$ni podatak.
3E->N,
-R"C"8"N3E A
G,8,RN" /1+T1R" A
G,8,RN=T8,
1. /N3GE ,
G,8,RN=T81
- "ristotel: Retorika
- 2iDeron: , %ovorni.tvu
- /vintilijan: zobrazba
%ovornika
6. PET "NT>/K
1>TE+3"
G,8,RN=T8"
- )okrat@ Platon@
"ristotel@ /vintilijan@
2iDeron
*. N"-8 22ER,N,8E
/N3GE ,
G,8,RN=T81
- 9e ,ratore # ,
%ovorniku
4. EP9E/T>/ G,8,R
- naj$e.e # pohvalni
%ovor &sve$ani@
po%rebni@ zdraviDa'
A pokudni %ovor
- visoki stil # kien@
slikovit@ pun ukrasa@
metaGora@ epiteta
- ar%ument: etika #
razlikovanje lijepo% i
$asno% od zla@
A pokudni %ovor ima
samo GunkDiju
zaustavljanja ne$e%a
- Dilj: upozoriti na vrline
<. 1 )T3E2"N31
G,8,RNK N"8/"
R"-+/13E!, 5
/,R"/":
- nehoti$nu imitaDiju
&nastavnik na%la.enim
emotivnim odnosom prema
sadraju nehoti$no poti$e
u$enike'
-
- svjesna imitaDija
&nastavnik postupno
upozorava u$enike na
razlike izmeIu zavi$ajno%
%ovora i standarda@
ispravlja i poti$e'
-
- or%anizirana imitaDija
&prepisivanje@ $itanje@
prepri$avanje@
reDitiranje'
-
- stvarala$ka primjena
&u$eniDi stvaraju due
ori%inalne sadraje uz
pravilnu primjenu
uvjebano%'
?. /,3E )1 83EC;E -"
-G,8,R P,TRE;NE 1
N")T"8 3E-/"
- artikulaDijske vjebe
&iz%ovor %lasova'
- akDenatske vjebe
&na%la.avanje rije$i'
- intonaDijske vjebe
&intonaDija re$eniDe'
1B. )TR1/T1R"
18,9N,G 93E+"
G,8,R"
- za%lavlje:
a' pozdravljanje
b' predstavljanje
D' oslovljavanje
- pred%ovor:
a' stvaranje naklonosti
prema %ovorniku
b' stvaranje zanimanja
za temu
*. )TR1/T1R"
-"8R=N,G 93E+"
G,8,R"
- zaklju$ak:
a' saetak
b' poziv
D' eGektivni zavr.etak
d' zahvala &i(ili isprika'
11. ,)"! +,G>/K
0G1R" PET 0G1R"
!)+
- lo%i$ke Gi%ure:
a' tvrdnja
b'pro.irenje tvrdnje
D' paradoks
d'primjer
e'deGiniDija
G' silo%izam
%' entimem
h'analo%ija
i' indukDija
j' dilema
- Gi%ure misli:
a'retori$ko pitanje
b' asteizam
D'paraGraza
d' hiperbola
e' ironija
G'sarkazam
%' litota
h' hipala%a
i' posloviDa
j' ane%dota
1. P,93E+" G,8,RNK
83EC;
- osnovni tipovi %ovornih
vjebi:
a' $itanje
b' %ovorenje # monolo.ko
i dijalo.ko
D' pisanje
- %ovorne vjebe po
stupnju izvornosti
sadraja:
1. usmene
a'$itanje
b'reDitiranje
D'%ovorenje napamet
d'davanje od%ovora na
tuIa pitanja
e'izla%anje vlastitih
sadraja
*. pismene
a' prepisivanje
b' autodiktat
D' pismeni diktat
d'pisanje od%ovora na
tuIa pitanja
G' sastavljanje vlastitih
sadraja
-
- podjela %ovornih vjebi
uvjetovana je svrhom
vjebanja:
a5 "ra4ati$%&
1rav"vrne
1. %ramati$ke
a. GonetskoAGonolo.ke
b. morGolo.ke
D. sintakti$ke
*.leksi$ke
a. leksi$koA
%ramati$ke A
b. leksi$koA
semanti$ke #
sinonimi@ antonimi@
toponimi@ historizmi
D. leksi$koAstilisti$ke
# rije$i idu u
odreIeni GunkDionalni
stil
4.pravo%ovorne
&ortoepne'
a. artikulaDijske #
iz%ovor %lasova
b. akDenatske #
prakti$no i teoretski
na%la.enih rije$i
D. intonaDijske
d. pravo%ovornoA
pravopisne #
Goneti$ki diktat
95 sti2s%&%41zi:ijs%e
1. monolo.ke
*.dijalo.ke
:5 "ra4ati$%&
1rav1isne
1. %ramati$ke
a. Gonolo.ke # u
razdoblju po$etno%
$itanja i pisanjaH
%lasovne promjene
b. morGolo.ke #
obuhvaaju oblike i
tvorbu rije$i
D. sintakti$ke #
vezane uz nastavu
sintakse
*.leksi$ke
4.pravopisne
&orto%raGske'
a. %raGijske # pisanje
slova@ veliko(malo
slovo@ strane rije$i
b. %lasovne # pisanje
%lasova i %lasovnih
skupova
D. interpunkDijske #
interpunkDijski i
ostali pravopisni
znakovi
d. leksi$ke #
sastavljeno(rastavlje
no pisanje
5. )8RK" G,8,RNK
83EC;
- suvereno priopavanje
svojih misli i osjeaja
- potiDanje da se
istodobno izraava
idiomom
- da se izvjeba u
pravilnoj uporabi
standardno% jezika
- oslobaIanje dje$je%
izraza
6. >T"N3E /",
G,8,RN" 83EC;"
- koristi se za pravilan
iz%ovor@ razvijanje stila
i bo%aenje rje$nika
- kriteriji u
razvrstavanju $itanja:
a' $ita$ # individualno
A zborno
A $itanje u paru
A $itanje posredstvom
auditivnih i audiovizualnih
sredstava
b'te%st # predmet
$itanja A $itanje #
rukopisnih@ strojopisnih@
tiskovnih@ ma%netskih ili
elektronskih zapisa
D' 4jest $itanja #
razredno
A izvanrazredno
d'svr#a # jasno i to$no
primanje napisane
obavijesti
A lo%i$ko $itanje # Dilj:
razumijevanje poruke
A izraajno $itanje #
spoznajna razina # Dilj:
razviti doivljaj teksta
A $ita$ke mo%unosti #
interpretativno $itanje
A stvarala$ko $itanje
e' na$in # * kriterija:
%lasnoa i
nazo$nost(izo$nost
$itanja
A $itanje na%las
A $itanje u sebi
7. G,8,RNE 8R)TE
- stara Gr$ka
a' e1iedi%ti$%i "vr #
visoki stilH
slikovitostH etika kao
ar%umentH svrha je
$ast(sramotaH vano
je upozoriti na vrline
# hrabrost@ mudrost@
bla%ost@
velikodu.nost@
pravednostV
b' 12iti$%i "vr B
srednji stilH
budunost kao
ar%umentH svrha:
korisno(.tetnoH
%ovori o
prihodima(rashodima
@ obrani zemlje@
zakonodavstvu
D' s3ds%i "vr #
jednostavan stil@ bez
ukrasa@ istina kao
ar%umentH svrha je
pravedno ili nepravedno
djelo
- podvrste # vojni$ki
%ovor
A duhovni %ovor
A znanstveni %ovor
Avrste %ovora po stilu:
a' %ovor visoko% stila
b'%ovor srednje% stila
D' %ovor jednostavno%
stila
- s3vre4ena 1dje2a
vrsta "vra:
a' raz%ovorni
1. slubeni &poslovni'
*.anketa
4.rasprava # obuhvaa
misaono poniranje u sr
problema
5.nabaDivanje misli
6.raz%ovori o nekoj temi
7.intervju
:.postoje i tzv. rekreativni
raz%ovori
b'kratki monolozi
1. uvodna rije$
*. izjava
4. vijest
5. diskusija &rasprava'
6. komentar
7. izvje.e
D' %ovori &monolozi'
d'posebne %ovorne vrste
A voditeljstvo@ najava@
DrtiDa@ obavijest@
prevoIenje@ reportaa@
krasnoslov@ reDitaDija
:. TE!E+3N"
)TR1/T1R" G,8,R"
- uvod # pozdravljanje i
zadobivanje naklonosti
slu.ateljstva
A pozdravljanje
A skromno
predstavljanje sebe
A ukazivanje .tovanja
rema slu.ateljstvu
A stvaranje zanimanja
za temu
A jez%rovito
upoznavanje sa sadrajem
%ovora &najava teme'
- razradba &sredi.nji dio'
# kazivanje #
rasporeIivanje i
predstavljanje
$injeniDa@ podataka@
obavijesti
A dokazivanje #
dokazima se podupire
%ovornikova tvrdnja
ili se pobijaju
suprotne tvrdnje
A dokazi #
objektivni A izravni
A izvedeni
A subjektivni
- zaklju$ak # sinteza
&saetak'
A poziv za
prihvaanje misli
A eGektan zavr.etak
<. !ET,9E -"
P,-,RN, )+1="N3E
- ima%inativna metoda
- lo%i$ka metoda
- antiDipaDijska metoda
?. N">E+" G,8,NK
83EC;
- na$elo prakti$nosti
- na$elo jezi$no%
standarda
- na$elo postupnosti
- na$elo ivotnosti
- na$elo zavi$ajnosti
0/()"!,P,1-9"N3E
- poveanju samopouzdanja
pridonosi:
a' misliti na Dilj koji se
eli postii
%ovorom(predavanjem
b' sustavno se pripremati
D' pripremati se u
duhu(vjeri za uspjeh
d' zamisliti sebe kao
uspje.na
%ovornika(predava$a
1B. "RT/1+"23)/E
83EC;E
- obuhvaaju iz%ovor
%lasova i %lasovnih
skupina u %ovornom
lanDu
- najtee i najnunije
vjebe za iz%ovor
aGrikata $@ @ d@ I
- kad bi se sustavno i
metodi$ki ispravno
provodile u Drtiu i prva
4 razreda ,=@ ne bi bile
nune
- najpo%odnije su vjebe
sa zasienim tekstovima
- rijetka je nehoti$na
imitaDija
00(PR"8,G,8,RNE
83EC;E
- artikulaDijske &iz%ovor
%lasova'
- akDenatske &na%la.avanje
rije$i'
- intonaDijske &re$eni$na
melodija@ tempo@ stanke@
silina@ boja %lasa'
- pravo%ovornoApravopisne
&povezivanje pravo%ovora
s pravopisom'
0G(TE!E 1)!ENK
83EC;
- u skladu s potrebama@
mo%unostima i
interesima u$enika
- usmene se vjebe odnose
na reDitiranje@ $itanje@
%ovorenje napamet@ i na
usmene diktate
- npr. dom@ .kola@ vrti@
obitelj@ %odi.nja doba...
0H(N"3>E=Q ,;+2
-G,8,RNK 83EC; 1
N"=! =/,+"!"
- iz%ovorne ili
artikulaDijske vjebe su
dio pravo%ovornih vjebi@
a Dilj im je uklanjanje
naj$e.ih iz%ovornih
%re.aka u na.ih u$enika
- ispravljanje po%re.no%
iz%ovora %lasova $(@
d(I@ h@ ije(je@ e@ a o
0I("/2EN"T)/E
83EC;E
- u$enika treba osposobiti
da $uje i raspoznaje
na%lasni novo.tokavski
inventar u tuIem %ovoru
-
- da uz pozornost i trud i
sam uspijeva iz%ovoriti
sva 5 na%laska i
nena%la.enu duljinu
-
- da nau$i osnovna pravila o
mjestu na%laska u
rije$ima
-
- da slu.ajui
novo.tokavske %ovornike@
opona.ajui njihovo
na%la.avanje@ steknu
sposobnost usmeno%
izraavanja knjievnim
jezikom sa .to manje
povreda na%lasne norme
-
- to se postie:
a' slu.anjem &baka@
plaa@ ruka@ seka@
isplatiti@ upisati@
zaraditi'
b' slu.anjem i
usporeIivanjem &bakaA
bajka@ plaaAplava@
rukaAruke'
D' slu.anjem i
opona.anjem &u$iteljA
baka@ u$enikA baka@
u$iteljA plaa'
d' slu.anjem i
opona.anjem obaju
na%lasaka &u$iteljA
baka@ bajkaH u$enikA
baka@ bajka'
e' slu.anjem i
opona.anjem re$eniDa
&;aka pri$a bajku.
!ajka pi.e# pismo.'
GJ(NT,N"23)/E
83EC;E
- vjebanje re$eni$no%
na%laska
- vjebanje re$eni$no%
tempa
- vjebanje ja$ine i
re%istra %lasa
- vjebanje iskori.tavanja
stanki
- vjebanje re$eni$ne
melodije
G'(/,!P,-23)/E
G,8,RNE 83EC;E
- slue za otklanjanje
kompoziDijskih po%re.aka
- kompoziDijske po%re.ke
se ostvaruju:
a' naru.avanjem
redoslijeda u izno.enju
sadraja
b' naru.avanjem lo%i$kih
Djelina
D' naru.avanjem odjeljka
kao kompoziDijske
jediniDe
d' neadekvatnim
umetanjem Ditata
e' naru.avanjem na$ela
ravnomjernosti
G*(/"/"8 3E 8),/
)T+ 1 /,3,3
/N3- "R)T,TE+
8R= P,93E+1
)T+,8"N
- kien@ slikovit@ pun
ukrasa@ metaGora@ epiteta
- "ristotel: Retorika
G,(=T, 3E -83E=QE
N" /,3" PT"N3"
,9G,8"R"N
- op.irno izvje.ivanje o
do%aIajima
- objektivno@
dokumentirano@ neutralan
stav izvjestitelja
- prati kronolo%iju
- bez obja.njavanja
uzro$noAposljedi$no%
slijeda
- rabe se izjavne re$eniDe
- pitanja: TkoN =toN GdjeN
/adaN /akoN
G.(=T, /8NT+3"N
/"CE , 1>TE+31N
/vinitilijan ima utopijske
ideje o u$itelju: dobar@
pravedan@ mora svojim
pona.anjem biti
primjerom u$.@ po.tuje
na$elo individualizaDije i
postupnosti. 2itat: YPrije
sve%a neka prema svojim
u$eniDima zauzme
roditeljski stav i neka
sebe smatra zamjenikom
onih koji su nje%ovoj
brizi povjerili svoju
djeDu. ,n sam mora biti
bez poroka i ne smije ih
kod dru%ih trpjeti. Neka
bude stro% bez
natmurenosti@ nje%ov
odnos neka je srda$an@
ali neka ne prelazi u
Gamilijarnost@ kako se ne
bi iz stro%osti porodila
mrnja@ a iz
Gamilijarnosti prezir.
Neka se nje%ov %ovor
naj$e.e kree oko
$estitosti i po.tenja. =to
ih vi.e bude opominjao@
to e ih manje
kanjavati. Ne smije se
ljutiti@ ali isto tako ne
smije ni zatvarati o$i
pred onim .to zasluuje
da se ispravi.Y
G/(1T8RP8"N3E
GR"!"T>/,G
-N"N3" P1TE!
G,8,RNK 83EC;J
Trostruki je dobitak za
u$enike primjena
%ramati$ko% znanja u
nastavi usmeno% i
pismeno% izraavanja:
a' vjebanje pravilne
%ramati$ke uporabe
knjievno% jezika
b' na uspje.niji na$in se
utvrIuje teoretsko
%ramati$ko znanje
D' u$eniDi se uvjeravaju da
ne u$e %ramatiku radi
%ramatike
9alje se opisuje primjer A
povezivanje %ovorne
vjebe &usmeno
izvje.tavanje' s
%ramatikom &%la%oli' i
Gilmskom kulturom.
G0(GR"!"T>/,A
PR"8,G,8,RNE
83EC;EJ
Gramati$ko
Apravo%ovorne vjebe se
dijele na Gonolo.ke@
morGolo.ke@ sintakti$ke@
leksi$ke i pravo%ovorne.
vjeba se na zasienim i
u$eniDima zanimljivim
tekstovima
Pravo%ovorne se dijele na
artikulaDijske@
akDenatske @ intonaDijske
i pravo%ovornoA
pravopisne vjebe
&povezivanje pravo%ovora
s pravopisom'.
A provoIenje %Ap vjebi :
5. vjebati ono u $emu se
%rije.i
6. za u$enike koje %rije.e
or%anizirati dodatne
satove
7. u$. koji dobro
iz%ovaraju zaposliti
dru%im zadaDima
8. nastavnik mora biti
si%uran u iz%ovore@
prepoznati situaDiju
0,N,+,G3"
1. PR!3ER 0,N,+,=/E
83EC;E
- vjebe poistovjeivanja
i razlikovanja
A =to je zajedni$ko
sljedeim rije$imaN
topot@ ii@ radar@ .a.@
bob &po$inju i
zavr.avaju istim
slovom'
1. R"-NE N" /,3!"
)E PR,!"TR"31
0,N,+,=/E P,3"8E 1
)RE9N3,3 =/,+ &4
R"-NE'
- suvremeno%a
hrvatsko%a knjievno%
jezika
- dana.njih hrvatskih
narje$ja
- jezika starijih
hrvatskih pisaDa koje
prou$avaju u
knjievnosti
4. ,)"! 0,N,+,=/K
83EC;
- poistovjeivanje i
razlikovanje
- zamjene
- dometanja
- premetanja
- izostavljanja
- razlike $A
- dvo%lasnik ije
- na%lasak
- zvu$ni pokusi
- istraiva$ke vjebe
1. N">N 1>EN3"
0,NET/E
0,N,+,G3E
- teoretska razina #
Goneti$ke vjebe
A Gonolo.ke vjebe
A Gonostilisti$ke
vjebe
- prakti$na razina #
pravopisne vjebe
A pravo%ovorne
vjebe
GG(PR"8,G,8,RN,A
PR"8,P)NE 83EC;E
- to su prakti$ne vjebe u
nastavi Gonetike i
Gonolo%ije
-
- pravopisne: re$eni$ni
znakovi
veliko po$etno
slovo
sastavljeno i
rastavljeno pisanje
razlike izmeIu
%ovorene i pisane rije$i
tuIe rije$i
- pravo%ovorne:
artikulaDijske
akDenatske
intonaDijske
stilisti$ke
!,R0,+,G3"
1. < !,R0,+,=/K
83EC;
&obuhvaaju oblike i
tvorbu rije$i'
- vr.itelj radnje #
du%a(kratka mnoina
- sibilarizaDija u N i 8
mn. m. r. te + i 9 jd. im.
. r.
- akuzativ za ivo i
neivo imeniDa mu.ko%
roda
- %enitiv mnoine imeniDa
eAvrste s
vi.esu%lasni$kom
osnovom &npr. narana$a'
- vokativni nastavDi m.r. i
.r. jd.@ posebno u
vlastitih imena
- instrumental jednine
imeniDa iAvrste
- iz%ovor G mn. u
pridjevnoj deklinaDiji
&%ubljenje h u nastavku #
ih'
- prezentski nastavDi@
osobito 4.l.mn@ a u
jadranskom pojasu i
1.l.jd. &kopan'
- tvorba imeniDa i %la%ola
- tvorba pridjeva od
imeniDa
- zatvoreni prostor@
odreIeni(neodreIeni
pridjevi
- umanjeniDe
*. 99"/T>/
PR,;+E! 1 N")T"8
!,R0,+,G3E
- du%a i kratka mnoina
- sibilarizaDija # N@ 8 mn.
imeniDa m.r.
A +@ 9 imeniDa
.r.
- akuzativ za ivo i neivo
imeniDa m.r. i u
zamjeniDama i pridjevima
koji se slau s tim
padeima@ a to vrijedi i za
njihovo sla%anje s " s.r.
- vokativni nastavDi u
jednini imeniDa m. i .r.@
posebiDe u vlastitih
imeniDa
- pisanje i iz%ovor Gutura
- po%re.na uporaba Gutura

- po%re.ni prezentski
nastavDi # 4. l. mn.
- instrumental imeniDa iA
vrste
- sklonidba brojeva *@ 4 i 5
- nepostojano e
- kondiDional
- zamjena %la%olskih vrsta
- %enitiv mnoine &eAvrsta'
s vi.esu%lasni$kim
osnovnim zavr.etkom
&narana$a@ naran$i@
naran$a'
*. PR!3ER
!,R0,+,=/E 83EC;E
- napi.ite padee svim
rije$ima u re$eniDi koje
se dekliniraju
>e%a sve ima u tvojoj
torbiN
11. 99"/T>/
P,)T1P2 1 N")T"8
!,R0,+,G3E
- indukDija # od primjera
prema pravilima &od
konkretno% prema
apstraktnom'
- dedukDija # od
apstraktno% prema
konkretnom
- induktivnoAdeduktivni
put # konkretno #
apstraktno A konkretno
- deduktivnoAinduktivni
put # apstraktno #
konkretno A apstraktno
- kontrastivna analiza
)NT"/)"
1. N" /,3! )E
R"-N"!" !,CE
PR)T1PT )NT"/)
- na razini rije$i
- na razini sinta%me
- na razini re$eniDa
- na razini teksta
4. PR)T1P
P,)T1P2 1 N")T"8
)NT"/)E
- razina rije$i
- razina sinta%me
- razina re$eniDe
a' %eneti$ka analiza
&ra.$lamba'
b' sinta%matska analiza
re$eniDe
D' obavijesna analiza
d' komparativni
&transGormaDijski'
postupak
- razina teksta
*. PR)T1P )NT"/) )
R"-NE R3E>
- rije$ kao polazi.te
- zanima nas kako se
rije$ kao rije$@ rije$
kao vrsta@ tvorbeni
na$ini i zna$enja izlau
u odnosima prema
sinta%mama@
re$eniDama@ tekstu ili
kontekstu
- kako se elementi
&rije$i' slau u
strukturu &re$eniDu'
- sintaksa pretpostavlja
znanje o elementima
&rije$ima' # ta se znanja
stje$u u ispreplitanju
leksi$koAsintakti$kih@
morGolo.kih i Gonolo.kih
zapaanja
GH(R"-N" RE>EN2E 1
N")T"8 )NT"/)E
- pristup je ukorijenjen u
nastavi hrvatsko% jezika
- vani metodi$ki postupDi
u prou$avanju i analizi
re$eniDe u nastavi
sintakse:
a' %eneti$ka
analiza(ra.$lamba
b' sinta%matska analiza
re$eniDe
D' obavijesna analiza
d' komparativni(transGor
maDijski postupak u
razmatranju re$eniDe
5. PR)T1P )NT"/)
N" R"-N TE/)T"
- tekst je izvor i uvir
u$enja o re$eniDi
- nastavi sintakse je
svrhom da u$eniku otkrije
bit i GunkDioniranje jezika
kako bi se@ upoznat sa
svim obiljejima tekstova@
u Djelini i u dijelovima@
uspje.nije snalazio u
reDepDiji i proizvodnji
svih vrsta tekstova
- prou$avajui razinu
re$eniDe uvijek emo
analizom teksta ustanoviti
njezino zna$enje i
GunkDiju u tekstu
- Djelovitost teksta
ostvaruje se sadrajnom@
smislenom
meIuzavisno.u i jezi$nim
sredstvima
- u modernoj je nastavi
pristup sintaksi na razini
teksta prisutan od 1.
razreda osnovne .kole do
kraja srednje .kole
- snvna @%2a:
a' nii razredi #
zapaanje i shvaanje
bitnih misli u tekstu
b' vi.i razredi # veze
otkrivene anaGori$kim )@
,@ P@ P,
A lan$ane veze
ostvarene leksi$kim
ponavljanjem
- srednja @%2a:
a' lan$ano povezivanje
re$eniDa
b' linearne veze
ostvarene leksi$kim
ponavljanjem
D' sinonimne veze meIu
re$eniDama
d' zamjeni$ke veze
e' nadre$eni$no
jedinstvo ostvareno
subjektom
G'sintakti$ka Djelina
povezana anaGoni$kim
subjektom
%' interpunkDija vezano%
teksta
5. N")T"8" )NT"/)E
1 )RE9N3,3 =/,+
- dva pravDa sintakti$ke
nastave:
a' %imnazijski # obuhvaa
sintaksu u DjeliniH
usustavljuje se sve
sintakti$ko znanje
ste$eno u ,= i
dopunjuje se u vezi sa
semantikom i stilistikom
b' usmjereni # prema
potrebama prvo%
budue% zanimanjaH
usustavljivanje znanja
ste$eno% u ,=
GunkDionalno je
podreIeno
komunikaDijskim
potrebama u vezi s
odabranom strukom
4. PR!3ER
)NT"/T>/E 83EC;E
- saimanje re$eniDe
&zavisno sloena #
jednostavna'
Pjevao je da bolje nije
mo%ao.
Pjevao je najbolje.
1. )NT"/T>/E
83EC;E
- sreIivanje izobli$ene@
ne%ramati$ke re$eniDe
- sla%anje re$eniDe od
zadanih rije$i uz
slobodnu uporabu oblika
- dopunjavanje re$eniDe
- premje.tanje
re$eni$nih dijelova
- zamjene sintakti$kih
jediniDa
- pro.irivanje re$eniDe
- saimanje re$eniDa
- analiza re$eniDe
)T+T/"
1. )8RK" N")T"8E
)T+)T/E
- stjeDanje stilisti$ke
naobrazbe@ tj. osnovno%
znanja o stilu i stilistiDi
koji omo%uuju:
-
a' prepoznavanje i
prosudbu stilskih osobina
i vrijednosti pojedinih
tekstova@ pisaDa@
knjievnih smjerova@
razdoblja i epoha
b' GunkDionalno
iskori.tavanje ste$enih
spoznaja za oblikovanje
vlastito% stila u
%ovorenju i pisanju
1*. +NG8,)T+)T>/
E 83EC;E
- Gonostilisti$ke
- %raGostilisti$ke
- morGonostilisti$ke i
morGostilisti$ke
- sintaktostilisti$ke
- leksostilisti$ke
- semantostilisti$ke
*. )T+)T>/E 83EC;E
P,
/N3CE8N,1!3ETN>
/! )T+,8!"
- pri$e@ DrtiDe@ pjesme@
i%rokazi@ eseji@ i dr.
5. N")T"8"
)T+)T/E 3E
TR,)+,3N". Temelji su
joj:
574
- analiza konkretnih
tekstova i zapaanje
njihovih stilskih osobina
- teoretsko stjeDanje
znanja o stilu i stilistiDi
- primjena ste$eno%
znanja u vlastitoj praksi
1*. TR ,)N,8N" TP"
)T+"
- emoDionalni # elimo
djelovati na ma.tu i
osjeaje
575
- raDionalni # znanstveni
A administrativni
&sredstva koja djeluju
na razum'
A popularnoA
znanstveni
A novinski
- znanstveni
14. 01N/2,N"+N
)T+,8 KR8"T)/,G
3E-/"
- knjievnoAumjetni$ki
576
- publiDisti$ki
- znanstveni
- raz%ovorni
- administrativni
+E/)/,+,G3"
1. +E/)>/E 83EC;E
- semanti$ke vjebe
- etimolo.ke vjebe
- rje$otvorne vjebe
577
- rje$ni$ke vjebe
- Grazeolo.ke vjebe
GI(+E/)/,+,=/E
83EC;E
- zapaanje rije$i u tuIim i
vlastitim tekstovima
- $itanje rje$ni$kih
odlomaka@ leksikolo.ke i
leksiko%raGske literature
- predavanje o rije$ima
578
- pisanje o rije$ima
- sastavljanje rje$nika
- stvaranje tekstova s
leksi$kim Diljem
- predstavljanje rje$nika
ili leksiko%raGske %raIe
- ra$unalne i%re
- leksi$ke vjebe
HJ(PR)T1P
P,)T1P2 1 N")T"8
+E/)/,+,G3E
579
a' zapaanje rije$i u
tuIim i vl. tekstovima
b' $itanje rje$ni$kih
odlomaka leksikolo.ke i
leksiko%raGske literature
D' predavanje o rije$ima
d' pisanje o rije$ima
e' sastavljanje rje$nika
G'stvaranje tekstova s
leks. Diljem
%' predstavljanje
rje$nika i leksiko%raGske
%raIe
580
h' ra$unalne i%re
93"+E/T,+,G3"
1. N"-,R,8" P3E)!"
1 N")T"8
93"+E/T,+,G3EJ
Galeotova pesan
P,83E)T 3E-/"
581
NASTAVA EONETIKE I
EONO+OGIJE
A%radivo u %lasovima u
srednjo.kolskoj nastavi
dijeli se na:
<neti%3 &nauk o prirodi
%lasova'
582
<n2"ij3 &nauk o
GunkDiji %lasova u
%ovornom lanDu'
<nsti2isti%3 &nauk o
Gonetskim i Gonolo.kim
sredstvima
individualizaDije izraza'
As %lasovnom
problematikom usko se
vee:
1rav"vr &ortoepija'
1rav1is &orto%raGija'
583
Aiz Gonetske i Gonolo.ke
problematike za opu
naobrazbu u obzir dolaze
ovi sadraji:
a' %ovor i %ovorne
jediniDe
b' %ovor i pismo
D' %ovorni or%ani i tvorba
%lasova
d' %lasovi K3
e' podjela %lasova
G' %lasovne promjene
%' na%la.avanje
584
h' re$eni$ne intonaDija
i'stilo%enost %lasova
Apitanje deGiniDija@
nazivlja i planiranja # s
nekim deGiniDijama moe
se po$eti dosta rano@ dok
dru%e iziskuju veu
sposobnost apstraktno%
mi.ljenja
Ato se podru$je povezuje
s morGolo%ijom i
stilistikom
585
Au osnovnoj .koli te se
disDipline prou$avaju
nes3stavn@ ali u $vrstoj
vezi s dru%im
nastavnojezi$nim
podru$jima: po$etnim
$itanjem i pisanjem
&iz%ovor %lasova kojih
nema u u$eni$koj
imanentnoj %ramatiDi'@
pravopisom@
pravo%ovorom@
586
morGolo%ijom &%lasovne
promjene'
AGonetskoAGonolo.ko i
Gonostilisti$ko znanje
stje$e se:
u po$etnom $itanju i
pisanju
u nastavi pravo%ovora
u nastavi pravopisa
u nastavi usmeno% i
pismeno% izraavanja
u nastavi %ramatike
587
u nastavi knjievne@
sDenske i Gilmske
umjetnosti
As3stavn teoretsko
upoznavanje Gonetike i
Gonolo%ije K3 zadaa je
nastave u srednjoj .koli
&odreIenje osnovnih
pojmova'
AGonolo.ke pojave u
srednjoj .koli treba
promatrati na razini:
588
'(s3vre4en" #rvats%"
%njievn" jezi%a
*(dana@nji# #rvats%i#
narje$ja
,(jezi%a stariji#
#rvats%i# 1isa:a %je
1r3$avaj3 3
%njievnsti
Na$ini 3$enja
Aspoznaje o GonetiDi i
Gonolo%iji stje$u se na
589
dvjema didakti$kim
razinama:
a' na teoretskoj razini
&pojmovi@ pojave@ proDesi@
pravilaV'
b' na prakti$noj razini
&vjebe@ stvarala$ka
primjena'
Vje9e
a5 terets%e vje9e
Goneti$ke # spoznavanje
%ovornih or%ana i tvorbu
590
%lasova koji $ine
pote.koe u iz%ovoru
Gonolo.ke # problematika
%lasovnih promjena i
GunkDija Gonema u %ovoru
Gonostilisti$ke #
promatranje stilske
u$inkovitosti %lasova
95 1ra%ti$ne vje9e
pravopisne
Are$eni$ni znakovi
Aveliko po$etno slovo
591
Asastavljeno i rastavljeno
pisanje
Arazlike izmeIu %ovorene i
pisane rije$i
AtuIe rije$i
pravo%ovorne
AartikulaDijske
AakDenatske
AintonaDijske
Astilisti$ke
592
En2@%e vje9e
'( 1istvjeCivanje i
raz2i%vanje
Avjebe prepoznavanja@ ali
i reproduDiranja ste$eno%
znanja na teoretskoj
razini
Npr.:
a' topot@ ii@ radar@ bob@
.a. &.to je zajedni$ko
svim tim rije$imaN'
593
b' pitati # pitati@ dra%a #
dra%a@ luk #luk &.to je
razli$ito u tim rije$imaN'
*( za4jene
a' !ijenjaj zna$enje
rije$i zamjenom Gonema
Ana po$etku rije$i boj
&roj@ joj@ noj@ njoj@ poj@
sojV'
Au sredini rije$i kat &kit@
kut@ krtV'
594
Ana kraju rije$i Rab &rad@
raj@ rak@ raV'
,( 1re4etanja
a' Gonema
Abor@ do@ %ol@ kod
&premeui Goneme moe.
dobiti nove rije$i'
b' slo%ova
Aba%ra@ dome@ %umo@ lai
&premeui slo%ove moe.
dobiti nove rije$i'
595
.( d4etanja
Adodajui rije$i od po
jedan po$etni Gonem
moe. nanizati podosta
novih rije$i
/( Izstav2janja
Asto%a@ z%rada@ poto$na@
%rana &izostavljajui
po$etni Gonem od svake
e. rije$i dobiti niz
dru%ih'
596
0( raz2i%e $&C
Au sljedeim re$eniDama
obiljei dijakriti$kim
znakovima .to trebaJH %dje
ne moe biti $@ %dje N
G( dv"2asni% ije
Azamijenite ikavske rije$i
ijekavskimaJ
H( na"2asa%
Aje li samo iz konteksta
mo%ue znati .to zna$e
597
rije$i koje se jednako
pi.uN
I( zv3$ni 1%3si
Au$eniDi slu.aju re$eniDu
8ratio se =ime u
razli$itim intonaDijskim
ostvarajima # izjava@
pitanje@ usklik@ izraz
ravnodu.ja@ nesi%urnosti@
sumnje@ prkosa@ strahaV
598
'J( istraiva$%e
vje9e
Ana predlo.ku tekstova iz
$itanke ili odabranih
odlomaka iz obvezne
lektire u$eniDi se mo%u
vjebati u malim
Gonolo.kim istraivanjima
a' ikavizmi ud jelima
dubrova$kih pisaDa
&9ore 9ri@ !arin
9ri@ van GunduliV'
599
b' ikavskoAekavski odraz
jata u djelima ozaljsko%
kru%a
D' pisanje slo%otvorno% r
u kajkavskim tekstovima
Prav"vr
arti%32a:ijs%e vje9e
Apotrebne su vjebe za
iz%ovor
a' slivenika $@ @ d@ I
b' jedrenika h
D' otvornika e@ a@ o
600
d' dvo%lasnika ijeV
a%:enats%e vje9e
&vidi skriptu'
intna:ijs%e vje9e
a' vjebanje re$eni$no%
na%laska
b' vjebanje re$eni$no%
tempa
D' vjebanje re%istra i
ja$ine %lasa
d' vjebanje
iskori.tavanja stanki
601
e' vjebanje re$eni$ne
melodije
Pravopis
1re1isivanje &pojedinih
rije$i@ sinta%mi@
odlomaka'
di%tati
vje9e d13njavanja
&dijakriti$ki znakovi@
dodavanje slova@
dodavanje veliko% slova@
dodavanje rije$i'
602
vje9e sastav2janja
&sastavite re$eniDu u
kojoj ete upotrijebiti
vi.e rije$i sa $ i '
1r92e4s%e vje9e
&)trijeljati ne
pomilovati # /oje je
pravo zna$enje te
re$eniDeN'
603
NASTAVA
MOREO+OGIJE
AmorGolo%ija je nauk o
obliDima &obuhvaa i
tvorbu rije$i'
Aiz prakti$nih razlo%a u
osnovnoj .koli morGolo%ija
se obi$no svodi na ue
podru$je: na deklinaDijski
i konju%aDijski sustav s
Gonolo.kim promjenama i o
604
osnovnim obavijestima o
vrstama rije$i
AmorGolo%iju treba
sustavno u$iti u osnovnoj i
srednjoj .koli
3 nii4 razredi4a
u$enik se samo uvodi u
morGolo%iju: na razini
otklanjanja po%re.aka i
na razini spoznavanja
osnovnih pojmova &rije$@
imeniDa@ %la%ol@ prezent@
605
perGekt@ Gutur .@
pridjev'
3 vi@i4 razredi4a u$e
se sve vrste rije$i@
deklinaDija imenskih
rije$i i konju%aDija
3 srednjj @%2i
osnovno.kolsko
morGolo.ko znanje se
pro.iruje@ usustavljuje@
povezuje s tvorbom
rije$i@ sintaksom i
stilistikomH u$i se
606
stru$no nazivlje
&morGem@ morG@ alomorG@
morGolo%ijaV'
Apote.koe u nastavi
morGolo%ije &vidi skriptu'
Dida%ti$%i 1st31:i:
'( Ind3%:ija
Ana lin%vodidakti$kom
predlo.ku u$eniDi
zapaaju oblik koji jo.
607
nisu u$ili &npr. vokativ #
otkriti vokativne nastavke
na zasienom tekstu'
Ana nizu primjera
otkrivaju zajedni$ka
obiljeja i izvode
deGiniDiju
*( Ded3%:ija
Aostvaruje se:
a' usmenim izla%anjem
nastavnika
608
b' usmenim izla%anjem
u$enika koji se pripremio
D' $itanjem deGiniDija@
pravila@ paradi%mi iz
udbenika ili didakti$nih
materijala
Apo.to su tim putem do.li
do spoznaja o vokativu@
u$eniDi na razli$ite na$ine
otkrivaju nove primjere za
nau$ene pojmove &npr. na
zasienim tekstovima'
609
,( Ind3%tivn&
ded3%tivni 13t
Ainduktivnim putem u$eniDi
otkrivaju nastavke za
mu.ki i enski rod jednine@
a deduktivnim sve o
ostalim nastavDima u
mu.kom i enskom rodu
mnoine te srednjem
obaju rodova
.( Ded3%tivn&
ind3%tivni 13t
610
Apo$inje osnovnim
obavijestima o padeu
&vokativu'@ a ostatak
%radiva u$eniDi otkrivaju
indukDijom &nastavDi i
zna$enje'
/( Kntrastivna ana2iza
Akoristi se za oblike koji
nisu isti u standardnoj
morGolo%iji i %ovornoj
naviDi
611
Ausporedba
knjievnojezi$ne i
zavi$ajne norme
Anpr. Govorimo o kravama@
konjima@ veslima
Govorimo o kravah@
konjih@ veslih
0( Pr92e4s%i 1rist31
Au hrvatskoj morGolo%iji
ima dosta dvojnih
nastavaka pa se mo%u
pojaviti nedoumiDe:
upotrebljavaju li se
612
alomorGi ravnopravno
prema vlastitom izboru
pisDa odnosno %ovornika ili
je uporaba uvjetovana
kakvim pravilomN
G( Sa4sta2na 31ra9a
3d9eni%a
Adanas se izbje%ava takva
metoda &Ezlorabe je lijeni
u$iteljiF'
Ane treba potpuno izbaDiti
tu metodu # da se u$enik
613
navikne koristi
udbenikom@ da se
provjeri nje%ova
samostalnost u u$enjuV
H( Pti:ajni 1st31:i
Anpr. iskoristiti .alu@
duhoviti tekst@ i%ru@ strip@
radioemisiju kako bi
privukao u$enika da se
zadubi u morGolo%iju
614
NASTAVA TVOR7E
RIJE)I
Adio je nastave
morGolo%ije
3 nii4 razredi4a
u$eniDi zapaaju da
imeniDe ensko% roda
veinom zavr.avaju na #a@
615
otkrivaju nastavke za
umanjeniDe@ uveaniDe
3 vi@i4 razredi4a
tvorba rije$i povezuje se
sa stilom i rje$nikom
&tako da se postupno
obuhvaaju najplodniji
suGiksi prema njihovoj
uporabnoj $estoi s
obzirom na dob u$enika i
mo%unost povezivanja s
pravopisom i %ramatikom'
616
3 srednjj @%2i tvorba
rije$i prou$ava se
sustavno: tvorbene i
netvorbene rije$i &tvorba
izvoIenjem@ sla%anjem@
preGiksalna@ suGiksalna@
tvorba kartiDaV'
Aspoznaje o tvorbi rije$i
u$eniDi stje$u
u nastavi %ramatike i
pravopisa
617
u nastavi knjievnosti &u
jezi$noj stilskoj analizi
teksta'
u nastavi usmeno% i
pismeno% izraavanja
NASTAVA SINTAKSE
Asintaksa je nauk o
re$eniDi
3 nii4 razredi4a:
pojam re$eniDe@
618
subjekta@ predikata@
%la%ol kao jez%ra
re$eniDe@ %la%olska liDa i
vremenaV
3 vi@i4 razredi4a:
re$eni$ni ustroj@
sklapanje re$eniDa
nizanjem@ spajanjem i
uvr.tavanjem@ slube
rije$i u re$eniDiV
srednja @%2a razvija
dva pravDa sintakti$ke
nastave:
619
a' %imnazijski # obuhvaa
sintaksu u Djelini@
usustavljuje se
sintakti$ko znanje
ste$eno u o. te se
dopunjuje u vezi sa
semantikom i stilistikom
b' usmjereni #
usustavljivanje znanja
ste$eno% u o. podreIeno
je komunikaDijskim
potrebama u vezi s
odabranom strukom
620
Prist31 sinta%si:
1. s razine rije$i &vidi
skriptu'
*. s razine sinta%me
4. na razini re$eniDe &vidi
skriptu'
5. na razini teksta
Sinta%ti$%e vje9e i
zada:i:
621
sreIivanje
ne%ramati$ke re$eniDe
sla%anje re$eniDe od
zadanih rije$i uz
slobodnu uporabu
oblika
dopunjavanje re$eniDe
&subjektom@
predikatom@
atributomV'
premje.tanje
re$eni$nih dijelova
622
preoblike re$eniDe
&pasivom@ pitanjem@
nijekanjemV'
zamjene sintakti$ki
jediniDa
pro.irivanje re$eniDe
saimanje re$eniDe
izborni diktat &prepi.i
samo objekte@
subjekteV'
ispisivanje
analiza re$eniDe
re$eni$ni znakovi
623
NASTAVA
+EKSIKO+OGIJE
+E/)/,+,G3" A
znanstv. disDipl. koja
prou$ava leksik
Anajzanimljivija u$eniDima
u okviru jez. podru$ja hrv.
jezika zbo% i%re rije$ima i
njihovo% zna$enja
624
A sustavno se u$i u 5.
razredu %imnazije
A od 6.r.,= do
5.razr.G!"-3E # jez.
sustav@ jez. zankovi@
sporazumijevanje@
komunikaDija
+E/)E! # ukupnost svih
oblika .to ih ima jedna
rije$ L sadraj
Grane 2e%si%2"ije
:. 0R"-E,+,G3"
625
<. T8,R;" R3E>
?. +E/)>/,
P,)1P8"N3E
1B. ,N,!")T/"
11. N"-8,)+,8+3E
+ TER!N,+,G3"
1*. +E/)/,GR"03"
Nastava 93#vaCa:
jednozna$nost rije$i
vi.ezna$nost rije$i #
metaGora i metonimija
626
homonimija i sinonimija #
istozna$niDe@
bliskozna$niDe@
naderIeniDe@
podreIaniDe@
suporeIeniDe
antonimija i antonimi
homonimija i homonimi
vremenska raslojenst
jezika # opi ili
opeuprabni leksik@
stru$no nazivlje ili
termini@ aktivni leksik@
627
pasivni l. &historiDizmi@
arhaizmi@ zastarjeliDe@
pomodniDe@ novotvoreniDe
prostorna raslojenost
leksika # lokalizmi@
re%ionalizmi@
dijalektalizmi@ ar%onizmi
GunkDionalan raslojenost
leksika # Gonostilistika@
Gonostilem@
semantostilistika@morGos
tilistika@
sintaktostilistika
628
leksi$ko posuIivanje #
unutarjezi$ni i izvanjez.
razlozi
prila%odba posuIeniDa
&najvei
problem.%raGijska@pravopi
sna@Grazem...'
leksi$ka norma # purizam@
Grazeolo%ija i
Grazem@vi.ezna$ni
Grazem
leksiko%raGija # rje$nik@
leksiko%raG@podjela
629
rje$nika@
enDiklopedije@leksikoni
+e%si$%e vje9e
?. -"P"C"N3E
,9REPENK R3E> 1
T1P! 8+.
TE/)T,8!"
1B. >T"N3E
R3E>N>/K 1+,!"/"
630
+E/)/,+,=/E
+E/)/,GR"0. +T.
11. PRE9"8"N3E ,
R3E>!"
1*. P)"N3E ,
R3E>!"
14. )")T"8+3"N3E
R3E>N/"
15. )T"8R"N3
TE/)T,8" ,
+E/)>/! 2+3E8!"
631
16. PRE9)T"8+3"N3E
R3E>N/ "+
+E/)>/E GR"PE
17. R">1N"+NE GRE
NASTAVA STI+ISTIKE
)T+ # na$in izraavanja
A zanima nas stil pisano% i
usmeno% izraavanja u
svim vrstama i obliDima a
jezi$no% priopavanja
632
& s 9zir4 na :i2j:
1.
E!,2,N"+N("0E/T
8N
A eli djelovati na
ma.tu i osjeaje pomou
odreIenih stilskih
sredstava
*.
R"2,N"+N(NTE+E/T
1"+N
633
A izraajna sredstva
koja bre djeluju na
razum
"' -N"N)T8EN
)T+ A apstraktan@
stru$an@ strane rije$i
A
sloene re$.
A
tenja za postupno.u i
preDizno.u
634
A
izbje%avanje
subjektivnosti
;'
"9!N)TR"T8N ). A
uredsko@opslovni rje$nik@
ustaljene Graze

A bez slikovitosti i
muzikalno% izraza i rjeIih
%l.

oblika
635
2' /,!;NR"NA
ispreplitanje raDional. i
emoDional. stilskih
zna$ajki
1. popularnoAznan.A
tenja za to$no.$u i
stru$no.u
A
jasnoa@ jednostavnost
znanstv. izraavanja
*.
novinski(publiDisti$ki A
636
objektivnost i to$nost iz
znanstv. izraav.
A
budi zanimanje i zadrava
panju iz knjiev. izraav.
E3n%:ina2ni sti2vi
7. /N3CE8N,1!3ETN
>/
:. P1;+2)T>/
<. -N"N)T8EN
?. "9!N)TR"T8N
1B. R"-G,8,RN
637
& 1re4a dns3 na izraz
i n"a %ji se nji4e
s23i:
1. 9E)/RPT8N"(
)T+)T/" -R"-"A
promatra strukture i
njihovo GunkDioniranje u
jez. sustavu
*. GENET>/"(
)T+)T/"
P,3E9N2"A promatra
638
uzorke za.to se netko
slui ovim ili onim izrazom@
uzorke
& 3 nastavi #rv( jezi%a:
1.E)TET)/"(/N3CE8N
,ATE,RET)/" # u
nastavi knjievnosti
*.+NG8)T>/" )T+. #
u nastavi jezika

Svr#a 3$enja sti2isti%e
639
A stjeDanje stil.
naobrazbe@ tj. osnov.
znanja o stilu i stilistiDi
koji omo%uuju:
1. 1re1znavanje i
1rs3d93 stilskih osobina i
vrijednosti pojedinih
tekstova@ pisaDa i knji.
smjerova
*. <3n%:ina2n
is%ri@tavanje ste$enih
spoznaja za oblikovanje
640
vlastito% stila u %ovorenju
i pisanju
Nastava sti2isti%e
A troslojna:
A ana2iza %n%retni#
te%stva i zapaanje
njihovih stilisti$kih
svojstava
A terets% stje:anje
znanja o stilu i stilistiDi
A 1ri4jena ste$en"
znanja u vlastitoj praksi
641
Vje9e
- tri stupnja: A vjebe
zapaanja i
prepoznavanja stilema@
stil. sredstva@ stil.
osebujnosti@ stil.
pripadnosti
A vj.
vrijednosnih prosudaba
stilskih izbora u tekstu
A vj.
uporabe odr. stil.
642
sredstava u vl.
stvarala.tvu
a5 2in"vsti2isti$%e:
A Gonostilisti$ke
A %raGostilisti$ke
A morGostilisti$ke
A sintaktostilisti$ke
A leksostilisti$ke
A semantostilisti$ke
95 1 %riterij3
te%stvni# vrsta:
643
A prozne
A versiGikaDijske
A dijalo.ke
A monolo.ke
:5 na4jens%eA razmi.ljaju
o izboru rije$i@
GormulaDiji re$.@
oblikovanju osnovno% tona
s obzirom na tip
slu.ateljstva(
$itateljstva@ njihov obzor
644
o$ekivanja@ mo%unosti
reDepDije
A vrste: A pis. i usm.
obraanje najmlaIima
A pis. i usm.
obraanje vr.njaDima
A pis. i usm.
obraanje stru$noj
publiDi
A pis. i usm.
obraanje publiDi razl.
naobrazbe i zanimanja
645
d5 4edijs%e
A %ovorenje pred
nazo$nom javno.u
A %ovorenje mikroGonom
A pisanje za %raG. medije
A pisanje za auditivne
medije
A pisanje za audiovizualne
medije
Vrste te%stva ? Ler2i:#
5
646
A polazi.te je odnos
priopiva$a prema svijetu
koje%a je i sam dio
.(OPISNI TEKSTOVI
- zasnivaju se na
zapaanju pojava u
prostoru
- obliDi: subjektivni
& doivljajni opis '
objektivni
& znan.@ tehni$ki opis '
647
/(PRIPOVIJEDNI
TEKSTOVI
- zasniva se na zapaanju
pojava i promjena u
vremenu
- obliDi: subjektivni & od
ane%dote do romana '
objektivni
& vijest@ izvje.e '
0(IZ+AGA)KI
TEKSTOVI
648
A pojave se identiGiDiraju
na temelju njihove
sloenosti ili razloenosti
A obliDi: subjektivni
& popularno predavanje '
objektivni & deG.@
saetak@ eksplikaDija '
.. RASPRAV+JA)KI
TEKSTOVI
A zasniva se na prosudbi
odnosa meIu pojmovima@
pojavama@ predmetima...
649
A obliDi: subjektivni
& komentar@ usm. rasprava
'
objektivni & znan.
rasprava@ kritika '
/( -P->IVA)KI
TEKSTOVI
A nakon zapaanja pojava
u prostoru i mijena u
vremenu@ njihove
identiGikaDije i prosudbe
650
priopiva$ daje upute za
djelovanje u budunosti
A obliDi: subjektivni
& pouke@ savjeti'
objektivni & teh.
upute. propisi@ zakoni '

NASTAVA
DIJA+EKTO+OGIJE
nii r( O= # prva
znanstvene $injeniDe iz
dijalektolo%ije
651
vi@i r( O= # sustavnije
upoznavanje $injeniDa L
primjeri dijalektalne
knji.
srednja @%2a #
%imnazije # Djelovito
u$enje dijalektolo%ije
& raz2zi 3n@enja
dija2e%ta2ni# i
dija2e%t2@%i# sadraja
3 nastav3:
652
a' %32t3r2@%iA
proizlazi iz ulo%e i
vanosti narje$ja u
hrv. kulturi
b' 4etdi$%iA proizlazi
iz potrebe za .to
boljim iskori.tavanjem
zavi$ajno% idioma za
svladavanje stand.
jezika
A svrha dijal. sadraja:
svijest o njihovoj ulozi u
komunik. i stvarala$koj
653
praksi te o njihovu odnosu
prema stand. jeziku
=%2s%a raz2i%vna
"ra4ati%a
Apropisuje i opisuje one
jezi$ne $injeniDe
u$eni$ko% %ovora koje po
svojim %ramati$kim
obiljejima odstupaju od
standardnojezi$ne norme
ona je raz2i%vna jer
sadri samo razlike
654
ona je 1isna jer se
zasniva na opisu tih
razlika
ona je sin%rnijs%a jer
ne prelazi okvire
suvremenosti
ona je dida%ti$%a jer
izabire one razlike koje
utje$u na u$enikovo
osposobljavanje za
komunikaDiju na jezi$nim
standardu
655
Aprvi potiDaj za stvaranje
takve %ramatike dao je
lin%vist Mate Tentr
1?11.@ a kasnije se za nju
zala%ao i 7ra9e: &razlikuje
opu i mjesnu %ramatiku'H
Per3@%: )peDijalna
didaktika
Amalen broj .kola ima
potpuno razraIene RG
zbo%:
656
nedovoljne %ramati$ke
izobrazbe nastavnika
opravdanje da bavljenje
dijalektom oduzima
vrijeme pou$avanju
knjievno% jezika
nedovoljna stimulaDija
nastavnika
op.irnost pro%rama i
preoptereenost djeDe
Amoe se sastaviti:
657
a' %ramatika jedn"
narje$ja &kajkavsko%'
b' jedn" dija2e%ta
&juno%
$akavskoikavsko%'
D' jedn" "vra
&kastavsko%'
d' jedne "vrne
varijante &akDenatski
pro%resivnije varijante
ozaljsko% %ovora'
e' jedn" ar"na
&za%reba$ko%'
658
&1@irnija =RG 4e se
va% %n:i1irati:
1. 3vdni di # zemljopisne
meIe@ obavijesti o
dijalekti$koj literaturi
*. "2asvni s3stav i
"2asvne 1r4jene # koji
se %lasovi ne iz%ovaraju
kao u knjievnom jezikuN
/ojih %lasova nema u
mjesnom %ovoruN ma li
posebnih GonemaN /oje se
659
%lasovne promjene javljaju
dru%a$ijeN
4. na"2asa% # kojem
na%lasnom sustavu pripada
%ovorN 1 kojoj je mjeri
izvr.eno pomiDanje
akDentaN
5. 92i:i # razlike u
deklinaDiji i konju%aDijiH
navesti oblike kojih nema
u mjesnom %ovoru i
obrnuto
660
6. sinta%sa # razlike s
obzirom na sro$nost@ red
rije$i i uporabu oblika
7. i23strativni te%stvi #
narodne pitaliDe@
posloviDe@ uzre$iDe@
brojaliDe@ pro i$e@ pjesme@
zdraviDe@ $estitkeV
:. raz2i%vni rje$ni% #
uvr.tavaju se sve rije$i
koje se bilo po svom
%lasovnom sastavu@ bilo po
zna$enju razlikuju od
661
od%ovarajuih rije$i
knjievno% leksika
Pr:es 92i%vanja =RG:
1ri%312janje "ra!e
oslu.kivanje %ovora
tra%anje za zapisima
zapisivanje
izrada "ra4ati%e
$itanje biljeaka i
slu.anje snimaka
662
zapaanje razlike
svrstavanje razlika u
%ramati$ki sustav
provjeravanje
metodi$ko vrednovanje
oblikovanje i
objelodanjivanje =RG
dopuna i usavr.avanje
Primjeri:
>"/"8)/:
,snovno.kolska
razlikovna %ramatika za
663
u$enike s podru$ja
Grobin.tine &priredila
va +ukei@ ,= 3elenje
# 9raiDe'
/"3/"8)/:
,snovno.kolska
razlikovna %ramatika za
u$enike zlatarsko%a
kraja &priredio /azimir
)viben@ Gimnazija
-latar'
664
=T,/"8)/:
,snovno.kolska
razlikovna %ramatika za
u$enike s podru$ja
isto$no% Cumberka
&priredio !arijan ;aDan@
,= Petra -rinski@
-a%reb'
NASTAVA POVIJESTI
JEZIKA
665
A o povijesti jezika
dobivamo temeljna znanja
od 6. r. ,=
A do 1??B. nezastupljena
ili skromno zastupljena
& 3 sada@nji4
1r"ra4i4a d 'II/( :
a5 snvna @%2aA pojam
stand. jezika@ narje$ja@
podjela narje$ja@ po$eDi
pismenosti i prvi spomeniDi
pismenosti te pravopisni
priru$niDi i $asopisi
666
95 srednja @%2a
A "i4nazija
1. r. A do 16 stoljea
*. r.A 17. do kraja 1< st.
4 .r.A 1? st.
5. r.A *B st. L
periodizaDija@ zna$ajke
pojedino% razdoblja@
dru.t. i polit. poloaj hrv.
stand. jez.@ nastojanja jez.
unitarista@ )kerlieva
anketa@ novosadski
ustanak@ borba za
667
ravnopravnost hrv. jez.
deklaraDija@ odnos hrv. i
srpsko% jezika@ pravopisna
problematika@ vanija
leksiko%raGska djela
A str3%vne
a' $etvero%odi.njeA
%radivo propisano kao i za
%imnazije
b' tro%odi.njeA
zastupljena samo u 1. raz. i
obuhvaa: po$etke hrv.
pismenosti@ hrv. pisma@
668
%la%oljski@ irili$ki i
latini$ki spomeniDi@
%la%olja.i i latinisti
NASTAVA EONETIKE I
EONO+OGIJE
A%radivo u %lasovima u
srednjo.kolskoj nastavi
dijeli se na:
669
<neti%3 &nauk o prirodi
%lasova'
<n2"ij3 &nauk o
GunkDiji %lasova u
%ovornom lanDu'
<nsti2isti%3 &nauk o
Gonetskim i Gonolo.kim
sredstvima
individualizaDije izraza'
As %lasovnom
problematikom usko se
vee:
1rav"vr &ortoepija'
670
1rav1is &orto%raGija'
Aiz Gonetske i Gonolo.ke
problematike za opu
naobrazbu u obzir dolaze
ovi sadraji:
j' %ovor i %ovorne
jediniDe
k' %ovor i pismo
l'%ovorni or%ani i tvorba
%lasova
m' %lasovi K3
n' podjela %lasova
671
o' %lasovne promjene
p' na%la.avanje
Z' re$eni$ne intonaDija
r' stilo%enost %lasova
Apitanje deGiniDija@
nazivlja i planiranja # s
nekim deGiniDijama moe
se po$eti dosta rano@ dok
dru%e iziskuju veu
sposobnost apstraktno%
mi.ljenja
672
Ato se podru$je povezuje
s morGolo%ijom i
stilistikom
Au osnovnoj .koli te se
disDipline prou$avaju
nes3stavn@ ali u $vrstoj
vezi s dru%im
nastavnojezi$nim
podru$jima: po$etnim
$itanjem i pisanjem
&iz%ovor %lasova kojih
nema u u$eni$koj
imanentnoj %ramatiDi'@
673
pravopisom@
pravo%ovorom@
morGolo%ijom &%lasovne
promjene'
AGonetskoAGonolo.ko i
Gonostilisti$ko znanje
stje$e se:
u po$etnom $itanju i
pisanju
u nastavi pravo%ovora
u nastavi pravopisa
u nastavi usmeno% i
pismeno% izraavanja
674
u nastavi %ramatike
u nastavi knjievne@
sDenske i Gilmske
umjetnosti
As3stavn teoretsko
upoznavanje Gonetike i
Gonolo%ije K3 zadaa je
nastave u srednjoj .koli
&odreIenje osnovnih
pojmova'
AGonolo.ke pojave u
srednjoj .koli treba
promatrati na razini:
675
.(s3vre4en" #rvats%"
%njievn" jezi%a
/(dana@nji# #rvats%i#
narje$ja
0(jezi%a stariji#
#rvats%i# 1isa:a %je
1r3$avaj3 3
%njievnsti
Na$ini 3$enja
Aspoznaje o GonetiDi i
Gonolo%iji stje$u se na
676
dvjema didakti$kim
razinama:
D' na teoretskoj razini
&pojmovi@ pojave@ proDesi@
pravilaV'
d' na prakti$noj razini
&vjebe@ stvarala$ka
primjena'
Vje9e
:5 terets%e vje9e
Goneti$ke # spoznavanje
%ovornih or%ana i tvorbu
677
%lasova koji $ine
pote.koe u iz%ovoru
Gonolo.ke # problematika
%lasovnih promjena i
GunkDija Gonema u %ovoru
Gonostilisti$ke #
promatranje stilske
u$inkovitosti %lasova
d5 1ra%ti$ne vje9e
pravopisne
Are$eni$ni znakovi
Aveliko po$etno slovo
678
Asastavljeno i rastavljeno
pisanje
Arazlike izmeIu %ovorene i
pisane rije$i
AtuIe rije$i
pravo%ovorne
AartikulaDijske
AakDenatske
AintonaDijske
Astilisti$ke
679
En2@%e vje9e
'( 1istvjeCivanje i
raz2i%vanje
Avjebe prepoznavanja@ ali
i reproduDiranja ste$eno%
znanja na teoretskoj
razini
Npr.:
D' topot@ ii@ radar@ bob@
.a. &.to je zajedni$ko
svim tim rije$imaN'
680
d' pitati # pitati@ dra%a #
dra%a@ luk #luk &.to je
razli$ito u tim rije$imaN'
*( za4jene
b' !ijenjaj zna$enje
rije$i zamjenom Gonema
Ana po$etku rije$i boj
&roj@ joj@ noj@ njoj@ poj@
sojV'
Au sredini rije$i kat &kit@
kut@ krtV'
681
Ana kraju rije$i Rab &rad@
raj@ rak@ raV'
,( 1re4etanja
D' Gonema
Abor@ do@ %ol@ kod
&premeui Goneme moe.
dobiti nove rije$i'
d' slo%ova
Aba%ra@ dome@ %umo@ lai
&premeui slo%ove moe.
dobiti nove rije$i'
682
.( d4etanja
Adodajui rije$i od po
jedan po$etni Gonem
moe. nanizati podosta
novih rije$i
/( Izstav2janja
Asto%a@ z%rada@ poto$na@
%rana &izostavljajui
po$etni Gonem od svake
e. rije$i dobiti niz
dru%ih'
683
0( raz2i%e $&C
Au sljedeim re$eniDama
obiljei dijakriti$kim
znakovima .to trebaJH %dje
ne moe biti $@ %dje N
G( dv"2asni% ije
Azamijenite ikavske rije$i
ijekavskimaJ
H( na"2asa%
Aje li samo iz konteksta
mo%ue znati .to zna$e
684
rije$i koje se jednako
pi.uN
I( zv3$ni 1%3si
Au$eniDi slu.aju re$eniDu
8ratio se =ime u
razli$itim intonaDijskim
ostvarajima # izjava@
pitanje@ usklik@ izraz
ravnodu.ja@ nesi%urnosti@
sumnje@ prkosa@ strahaV
685
'J( istraiva$%e
vje9e
Ana predlo.ku tekstova iz
$itanke ili odabranih
odlomaka iz obvezne
lektire u$eniDi se mo%u
vjebati u malim
Gonolo.kim istraivanjima
d' ikavizmi ud jelima
dubrova$kih pisaDa
&9ore 9ri@ !arin
9ri@ van GunduliV'
686
e' ikavskoAekavski odraz
jata u djelima ozaljsko%
kru%a
G' pisanje slo%otvorno% r
u kajkavskim tekstovima
Prav"vr
arti%32a:ijs%e vje9e
Apotrebne su vjebe za
iz%ovor
e' slivenika $@ @ d@ I
G' jedrenika h
%' otvornika e@ a@ o
687
h' dvo%lasnika ijeV
a%:enats%e vje9e
&vidi skriptu'
intna:ijs%e vje9e
G' vjebanje re$eni$no%
na%laska
%' vjebanje re$eni$no%
tempa
h' vjebanje re%istra i
ja$ine %lasa
i'vjebanje iskori.tavanja
stanki
688
j' vjebanje re$eni$ne
melodije
Pravopis
1re1isivanje &pojedinih
rije$i@ sinta%mi@
odlomaka'
di%tati
vje9e d13njavanja
&dijakriti$ki znakovi@
dodavanje slova@
dodavanje veliko% slova@
dodavanje rije$i'
689
vje9e sastav2janja
&sastavite re$eniDu u
kojoj ete upotrijebiti
vi.e rije$i sa $ i '
1r92e4s%e vje9e
&)trijeljati ne
pomilovati # /oje je
pravo zna$enje te
re$eniDeN'
690
NASTAVA
MOREO+OGIJE
AmorGolo%ija je nauk o
obliDima &obuhvaa i
tvorbu rije$i'
Aiz prakti$nih razlo%a u
osnovnoj .koli morGolo%ija
se obi$no svodi na ue
podru$je: na deklinaDijski
i konju%aDijski sustav s
Gonolo.kim promjenama i o
691
osnovnim obavijestima o
vrstama rije$i
AmorGolo%iju treba
sustavno u$iti u osnovnoj i
srednjoj .koli
3 nii4 razredi4a
u$enik se samo uvodi u
morGolo%iju: na razini
otklanjanja po%re.aka i
na razini spoznavanja
osnovnih pojmova &rije$@
imeniDa@ %la%ol@ prezent@
692
perGekt@ Gutur .@
pridjev'
3 vi@i4 razredi4a u$e
se sve vrste rije$i@
deklinaDija imenskih
rije$i i konju%aDija
3 srednjj @%2i
osnovno.kolsko
morGolo.ko znanje se
pro.iruje@ usustavljuje@
povezuje s tvorbom
rije$i@ sintaksom i
stilistikomH u$i se
693
stru$no nazivlje
&morGem@ morG@ alomorG@
morGolo%ijaV'
Apote.koe u nastavi
morGolo%ije &vidi skriptu'
Dida%ti$%i 1st31:i:
'( Ind3%:ija
Ana lin%vodidakti$kom
predlo.ku u$eniDi
zapaaju oblik koji jo.
694
nisu u$ili &npr. vokativ #
otkriti vokativne nastavke
na zasienom tekstu'
Ana nizu primjera
otkrivaju zajedni$ka
obiljeja i izvode
deGiniDiju
*( Ded3%:ija
Aostvaruje se:
d' usmenim izla%anjem
nastavnika
695
e' usmenim izla%anjem
u$enika koji se pripremio
G' $itanjem deGiniDija@
pravila@ paradi%mi iz
udbenika ili didakti$nih
materijala
Apo.to su tim putem do.li
do spoznaja o vokativu@
u$eniDi na razli$ite na$ine
otkrivaju nove primjere za
nau$ene pojmove &npr. na
zasienim tekstovima'
696
,( Ind3%tivn&
ded3%tivni 13t
Ainduktivnim putem u$eniDi
otkrivaju nastavke za
mu.ki i enski rod jednine@
a deduktivnim sve o
ostalim nastavDima u
mu.kom i enskom rodu
mnoine te srednjem
obaju rodova
.( Ded3%tivn&
ind3%tivni 13t
697
Apo$inje osnovnim
obavijestima o padeu
&vokativu'@ a ostatak
%radiva u$eniDi otkrivaju
indukDijom &nastavDi i
zna$enje'
/( Kntrastivna ana2iza
Akoristi se za oblike koji
nisu isti u standardnoj
morGolo%iji i %ovornoj
naviDi
698
Ausporedba
knjievnojezi$ne i
zavi$ajne norme
Anpr. Govorimo o kravama@
konjima@ veslima
Govorimo o kravah@
konjih@ veslih
0( Pr92e4s%i 1rist31
Au hrvatskoj morGolo%iji
ima dosta dvojnih
nastavaka pa se mo%u
pojaviti nedoumiDe:
upotrebljavaju li se
699
alomorGi ravnopravno
prema vlastitom izboru
pisDa odnosno %ovornika ili
je uporaba uvjetovana
kakvim pravilomN
G( Sa4sta2na 31ra9a
3d9eni%a
Adanas se izbje%ava takva
metoda &Ezlorabe je lijeni
u$iteljiF'
Ane treba potpuno izbaDiti
tu metodu # da se u$enik
700
navikne koristi
udbenikom@ da se
provjeri nje%ova
samostalnost u u$enjuV
H( Pti:ajni 1st31:i
Anpr. iskoristiti .alu@
duhoviti tekst@ i%ru@ strip@
radioemisiju kako bi
privukao u$enika da se
zadubi u morGolo%iju
701
NASTAVA TVOR7E
RIJE)I
Adio je nastave
morGolo%ije
3 nii4 razredi4a
u$eniDi zapaaju da
imeniDe ensko% roda
veinom zavr.avaju na #a@
702
otkrivaju nastavke za
umanjeniDe@ uveaniDe
3 vi@i4 razredi4a
tvorba rije$i povezuje se
sa stilom i rje$nikom
&tako da se postupno
obuhvaaju najplodniji
suGiksi prema njihovoj
uporabnoj $estoi s
obzirom na dob u$enika i
mo%unost povezivanja s
pravopisom i %ramatikom'
703
3 srednjj @%2i tvorba
rije$i prou$ava se
sustavno: tvorbene i
netvorbene rije$i &tvorba
izvoIenjem@ sla%anjem@
preGiksalna@ suGiksalna@
tvorba kartiDaV'
Aspoznaje o tvorbi rije$i
u$eniDi stje$u
u nastavi %ramatike i
pravopisa
704
u nastavi knjievnosti &u
jezi$noj stilskoj analizi
teksta'
u nastavi usmeno% i
pismeno% izraavanja
NASTAVA SINTAKSE
Asintaksa je nauk o
re$eniDi
705
3 nii4 razredi4a:
pojam re$eniDe@
subjekta@ predikata@
%la%ol kao jez%ra
re$eniDe@ %la%olska liDa i
vremenaV
3 vi@i4 razredi4a:
re$eni$ni ustroj@
sklapanje re$eniDa
nizanjem@ spajanjem i
uvr.tavanjem@ slube
rije$i u re$eniDiV
706
srednja @%2a razvija
dva pravDa sintakti$ke
nastave:
D' %imnazijski # obuhvaa
sintaksu u Djelini@
usustavljuje se
sintakti$ko znanje
ste$eno u o. te se
dopunjuje u vezi sa
semantikom i stilistikom
d' usmjereni #
usustavljivanje znanja
ste$eno% u o. podreIeno
707
je komunikaDijskim
potrebama u vezi s
odabranom strukom
Prist31 sinta%si:
1. s razine rije$i &vidi
skriptu'
*. s razine sinta%me
4. na razini re$eniDe &vidi
skriptu'
5. na razini teksta
708
Sinta%ti$%e vje9e i
zada:i:
sreIivanje
ne%ramati$ke re$eniDe
sla%anje re$eniDe od
zadanih rije$i uz
slobodnu uporabu
oblika
dopunjavanje re$eniDe
&subjektom@
predikatom@
atributomV'
709
premje.tanje
re$eni$nih dijelova
preoblike re$eniDe
&pasivom@ pitanjem@
nijekanjemV'
zamjene sintakti$ki
jediniDa
pro.irivanje re$eniDe
saimanje re$eniDe
izborni diktat &prepi.i
samo objekte@
subjekteV'
ispisivanje
710
analiza re$eniDe
re$eni$ni znakovi


711
NASTAVA
+EKSIKO+OGIJE
+E/)/,+,G3" A
znanstv. disDipl. koja
prou$ava leksik
Anajzanimljivija u$eniDima
u okviru jez. podru$ja hrv.
jezika zbo% i%re rije$ima i
njihovo% zna$enja
A sustavno se u$i u 5.
razredu %imnazije
712
A od 6.r.,= do
5.razr.G!"-3E # jez.
sustav@ jez. zankovi@
sporazumijevanje@
komunikaDija
+E/)E! # ukupnost svih
oblika .to ih ima jedna
rije$ L sadraj
Grane 2e%si%2"ije
14. 0R"-E,+,G3"
15. T8,R;" R3E>
713
16. +E/)>/,
P,)1P8"N3E
17. ,N,!")T/"
1:. N"-8,)+,8+3E
+ TER!N,+,G3"
1<. +E/)/,GR"03"
Nastava 93#vaCa:
jednozna$nost rije$i
vi.ezna$nost rije$i #
metaGora i metonimija
homonimija i sinonimija #
istozna$niDe@
714
bliskozna$niDe@
naderIeniDe@
podreIaniDe@
suporeIeniDe
antonimija i antonimi
homonimija i homonimi
vremenska raslojenst
jezika # opi ili
opeuprabni leksik@
stru$no nazivlje ili
termini@ aktivni leksik@
pasivni l. &historiDizmi@
715
arhaizmi@ zastarjeliDe@
pomodniDe@ novotvoreniDe
prostorna raslojenost
leksika # lokalizmi@
re%ionalizmi@
dijalektalizmi@ ar%onizmi
GunkDionalan raslojenost
leksika # Gonostilistika@
Gonostilem@
semantostilistika@morGos
tilistika@
sintaktostilistika
716
leksi$ko posuIivanje #
unutarjezi$ni i izvanjez.
razlozi
prila%odba posuIeniDa
&najvei
problem.%raGijska@pravopi
sna@Grazem...'
leksi$ka norma # purizam@
Grazeolo%ija i
Grazem@vi.ezna$ni
Grazem
leksiko%raGija # rje$nik@
leksiko%raG@podjela
717
rje$nika@
enDiklopedije@leksikoni
+e%si$%e vje9e
1:. -"P"C"N3E
,9REPENK R3E> 1
T1P! 8+.
TE/)T,8!"
1<. >T"N3E
R3E>N>/K 1+,!"/"
718
+E/)/,+,=/E
+E/)/,GR"0. +T.
1?. PRE9"8"N3E ,
R3E>!"
*B. P)"N3E ,
R3E>!"
*1. )")T"8+3"N3E
R3E>N/"
**. )T"8R"N3
TE/)T,8" ,
+E/)>/! 2+3E8!"
719
*4. PRE9)T"8+3"N3E
R3E>N/ "+
+E/)>/E GR"PE
*5. R">1N"+NE GRE
NASTAVA STI+ISTIKE
)T+ # na$in izraavanja
A zanima nas stil pisano% i
usmeno% izraavanja u
svim vrstama i obliDima a
jezi$no% priopavanja
720
& s 9zir4 na :i2j:
1.
E!,2,N"+N("0E/T
8N
A eli djelovati na
ma.tu i osjeaje pomou
odreIenih stilskih
sredstava
*.
R"2,N"+N(NTE+E/T
1"+N
721
A izraajna sredstva
koja bre djeluju na
razum
"' -N"N)T8EN
)T+ A apstraktan@
stru$an@ strane rije$i
A
sloene re$.
A
tenja za postupno.u i
preDizno.u
722
A
izbje%avanje
subjektivnosti
;'
"9!N)TR"T8N ). A
uredsko@opslovni rje$nik@
ustaljene Graze

A bez slikovitosti i
muzikalno% izraza i rjeIih
%l.

oblika
723
2' /,!;NR"NA
ispreplitanje raDional. i
emoDional. stilskih
zna$ajki
1. popularnoAznan.A
tenja za to$no.$u i
stru$no.u
A
jasnoa@ jednostavnost
znanstv. izraavanja
*.
novinski(publiDisti$ki A
724
objektivnost i to$nost iz
znanstv. izraav.
A
budi zanimanje i zadrava
panju iz knjiev. izraav.
E3n%:ina2ni sti2vi
11. /N3CE8N,1!3ETN
>/
1*. P1;+2)T>/
14. -N"N)T8EN
15. "9!N)TR"T8N
16. R"-G,8,RN
725
& 1re4a dns3 na izraz
i n"a %ji se nji4e
s23i:
1. 9E)/RPT8N"(
)T+)T/" -R"-"A
promatra strukture i
njihovo GunkDioniranje u
jez. sustavu
*. GENET>/"(
)T+)T/"
P,3E9N2"A promatra
726
uzorke za.to se netko
slui ovim ili onim izrazom@
uzorke
& 3 nastavi #rv( jezi%a:
1.E)TET)/"(/N3CE8N
,ATE,RET)/" # u
nastavi knjievnosti
*.+NG8)T>/" )T+. #
u nastavi jezika

Svr#a 3$enja sti2isti%e
727
A stjeDanje stil.
naobrazbe@ tj. osnov.
znanja o stilu i stilistiDi
koji omo%uuju:
1. 1re1znavanje i
1rs3d93 stilskih osobina i
vrijednosti pojedinih
tekstova@ pisaDa i knji.
smjerova
*. <3n%:ina2n
is%ri@tavanje ste$enih
spoznaja za oblikovanje
728
vlastito% stila u %ovorenju
i pisanju
Nastava sti2isti%e
A troslojna:
A ana2iza %n%retni#
te%stva i zapaanje
njihovih stilisti$kih
svojstava
A terets% stje:anje
znanja o stilu i stilistiDi
A 1ri4jena ste$en"
znanja u vlastitoj praksi
729
Vje9e
- tri stupnja: A vjebe
zapaanja i
prepoznavanja stilema@
stil. sredstva@ stil.
osebujnosti@ stil.
pripadnosti
A vj.
vrijednosnih prosudaba
stilskih izbora u tekstu
A vj.
uporabe odr. stil.
730
sredstava u vl.
stvarala.tvu
a5 2in"vsti2isti$%e:
A Gonostilisti$ke
A %raGostilisti$ke
A morGostilisti$ke
A sintaktostilisti$ke
A leksostilisti$ke
A semantostilisti$ke
95 1 %riterij3
te%stvni# vrsta:
731
A prozne
A versiGikaDijske
A dijalo.ke
A monolo.ke
:5 na4jens%eA razmi.ljaju
o izboru rije$i@
GormulaDiji re$.@
oblikovanju osnovno% tona
s obzirom na tip
slu.ateljstva(
$itateljstva@ njihov obzor
732
o$ekivanja@ mo%unosti
reDepDije
A vrste: A pis. i usm.
obraanje najmlaIima
A pis. i usm.
obraanje vr.njaDima
A pis. i usm.
obraanje stru$noj
publiDi
A pis. i usm.
obraanje publiDi razl.
naobrazbe i zanimanja
733
d5 4edijs%e
A %ovorenje pred
nazo$nom javno.u
A %ovorenje mikroGonom
A pisanje za %raG. medije
A pisanje za auditivne
medije
A pisanje za audiovizualne
medije
Vrste te%stva ? Ler2i:#
5
734
A polazi.te je odnos
priopiva$a prema svijetu
koje%a je i sam dio
G(OPISNI TEKSTOVI
- zasnivaju se na
zapaanju pojava u
prostoru
- obliDi: subjektivni
& doivljajni opis '
objektivni
& znan.@ tehni$ki opis '
735
H(PRIPOVIJEDNI
TEKSTOVI
- zasniva se na zapaanju
pojava i promjena u
vremenu
- obliDi: subjektivni & od
ane%dote do romana '
objektivni
& vijest@ izvje.e '
I(IZ+AGA)KI
TEKSTOVI
736
A pojave se identiGiDiraju
na temelju njihove
sloenosti ili razloenosti
A obliDi: subjektivni
& popularno predavanje '
objektivni & deG.@
saetak@ eksplikaDija '
.. RASPRAV+JA)KI
TEKSTOVI
A zasniva se na prosudbi
odnosa meIu pojmovima@
pojavama@ predmetima...
737
A obliDi: subjektivni
& komentar@ usm. rasprava
'
objektivni & znan.
rasprava@ kritika '
/( -P->IVA)KI
TEKSTOVI
A nakon zapaanja pojava
u prostoru i mijena u
vremenu@ njihove
identiGikaDije i prosudbe
738
priopiva$ daje upute za
djelovanje u budunosti
A obliDi: subjektivni
& pouke@ savjeti'
objektivni & teh.
upute. propisi@ zakoni '

NASTAVA
DIJA+EKTO+OGIJE
nii r( O= # prva
znanstvene $injeniDe iz
dijalektolo%ije
739
vi@i r( O= # sustavnije
upoznavanje $injeniDa L
primjeri dijalektalne
knji.
srednja @%2a #
%imnazije # Djelovito
u$enje dijalektolo%ije
& raz2zi 3n@enja
dija2e%ta2ni# i
dija2e%t2@%i# sadraja
3 nastav3:
740
a' %32t3r2@%iA
proizlazi iz ulo%e i
vanosti narje$ja u
hrv. kulturi
b' 4etdi$%iA proizlazi
iz potrebe za .to
boljim iskori.tavanjem
zavi$ajno% idioma za
svladavanje stand.
jezika
A svrha dijal. sadraja:
svijest o njihovoj ulozi u
komunik. i stvarala$koj
741
praksi te o njihovu odnosu
prema stand. jeziku
=%2s%a raz2i%vna
"ra4ati%a
Apropisuje i opisuje one
jezi$ne $injeniDe
u$eni$ko% %ovora koje po
svojim %ramati$kim
obiljejima odstupaju od
standardnojezi$ne norme
ona je raz2i%vna jer
sadri samo razlike
742
ona je 1isna jer se
zasniva na opisu tih
razlika
ona je sin%rnijs%a jer
ne prelazi okvire
suvremenosti
ona je dida%ti$%a jer
izabire one razlike koje
utje$u na u$enikovo
osposobljavanje za
komunikaDiju na jezi$nim
standardu
743
Aprvi potiDaj za stvaranje
takve %ramatike dao je
lin%vist Mate Tentr
1?11.@ a kasnije se za nju
zala%ao i 7ra9e: &razlikuje
opu i mjesnu %ramatiku'H
Per3@%: )peDijalna
didaktika
Amalen broj .kola ima
potpuno razraIene RG
zbo%:
744
nedovoljne %ramati$ke
izobrazbe nastavnika
opravdanje da bavljenje
dijalektom oduzima
vrijeme pou$avanju
knjievno% jezika
nedovoljna stimulaDija
nastavnika
op.irnost pro%rama i
preoptereenost djeDe
Amoe se sastaviti:
745
a' %ramatika jedn"
narje$ja &kajkavsko%'
b' jedn" dija2e%ta
&juno%
$akavskoikavsko%'
D' jedn" "vra
&kastavsko%'
d' jedne "vrne
varijante &akDenatski
pro%resivnije varijante
ozaljsko% %ovora'
e' jedn" ar"na
&za%reba$ko%'
746
&1@irnija =RG 4e se
va% %n:i1irati:
1. 3vdni di # zemljopisne
meIe@ obavijesti o
dijalekti$koj literaturi
*. "2asvni s3stav i
"2asvne 1r4jene # koji
se %lasovi ne iz%ovaraju
kao u knjievnom jezikuN
/ojih %lasova nema u
mjesnom %ovoruN ma li
posebnih GonemaN /oje se
747
%lasovne promjene javljaju
dru%a$ijeN
4. na"2asa% # kojem
na%lasnom sustavu pripada
%ovorN 1 kojoj je mjeri
izvr.eno pomiDanje
akDentaN
5. 92i:i # razlike u
deklinaDiji i konju%aDijiH
navesti oblike kojih nema
u mjesnom %ovoru i
obrnuto
748
6. sinta%sa # razlike s
obzirom na sro$nost@ red
rije$i i uporabu oblika
7. i23strativni te%stvi #
narodne pitaliDe@
posloviDe@ uzre$iDe@
brojaliDe@ pro i$e@ pjesme@
zdraviDe@ $estitkeV
:. raz2i%vni rje$ni% #
uvr.tavaju se sve rije$i
koje se bilo po svom
%lasovnom sastavu@ bilo po
zna$enju razlikuju od
749
od%ovarajuih rije$i
knjievno% leksika
Pr:es 92i%vanja =RG:
1ri%312janje "ra!e
oslu.kivanje %ovora
tra%anje za zapisima
zapisivanje
izrada "ra4ati%e
$itanje biljeaka i
slu.anje snimaka
750
zapaanje razlike
svrstavanje razlika u
%ramati$ki sustav
provjeravanje
metodi$ko vrednovanje
oblikovanje i
objelodanjivanje =RG
dopuna i usavr.avanje
Primjeri:
>"/"8)/:
,snovno.kolska
razlikovna %ramatika za
751
u$enike s podru$ja
Grobin.tine &priredila
va +ukei@ ,= 3elenje
# 9raiDe'
/"3/"8)/:
,snovno.kolska
razlikovna %ramatika za
u$enike zlatarsko%a
kraja &priredio /azimir
)viben@ Gimnazija
-latar'
752
=T,/"8)/:
,snovno.kolska
razlikovna %ramatika za
u$enike s podru$ja
isto$no% Cumberka
&priredio !arijan ;aDan@
,= Petra -rinski@
-a%reb'
NASTAVA POVIJESTI
JEZIKA
753
A o povijesti jezika
dobivamo temeljna znanja
od 6. r. ,=
A do 1??B. nezastupljena
ili skromno zastupljena
& 3 sada@nji4
1r"ra4i4a d 'II/( :
a5 snvna @%2aA pojam
stand. jezika@ narje$ja@
podjela narje$ja@ po$eDi
pismenosti i prvi spomeniDi
pismenosti te pravopisni
priru$niDi i $asopisi
754
95 srednja @%2a
A "i4nazija
1. r. A do 16 stoljea
*. r.A 17. do kraja 1< st.
4 .r.A 1? st.
5. r.A *B st. L
periodizaDija@ zna$ajke
pojedino% razdoblja@
dru.t. i polit. poloaj hrv.
stand. jez.@ nastojanja jez.
unitarista@ )kerlieva
anketa@ novosadski
ustanak@ borba za
755
ravnopravnost hrv. jez.
deklaraDija@ odnos hrv. i
srpsko% jezika@ pravopisna
problematika@ vanija
leksiko%raGska djela
A str3%vne
a' $etvero%odi.njeA
%radivo propisano kao i za
%imnazije
b' tro%odi.njeA
zastupljena samo u 1. raz. i
obuhvaa: po$etke hrv.
pismenosti@ hrv. pisma@
756
%la%oljski@ irili$ki i
latini$ki spomeniDi@
%la%olja.i i latinisti

757
)amardija: +eksikolo%ija
- SINONIMIJA B
A #i1erni4 # leksem s
nespeDiGi$nom
758
sastojniDom u zna$enju@
nadreIeniDa
A svaki hiperonim ima
najmanje dva #i1ni4a #
leksem s uim zna$enjem
primjer:
>ovjek # hiperomin
!u.karaD@ ena # hiponimi
& ujedno i %#i1ni4i #
leksemi koji imaju
zajedni$ki hiperonim'
759
1' 92is%zna$ni:e #
zamjenjive samo u nekim
kontekstima
primjer:
nara.taj@ pokoljenje@
%eneraDija
*' istzna$ni:e #
zmajenjive u svim
kontekstima
primjer:
muzika@ %lazba
ljekarna@ apoteka
760
A ANTONIMIJA B
A leksi$koAsemanti$ka
pojava zna$enjske opreke
P, P,9R3ET+1
a5 razn%rijens%i B
1ri4arni
761
primjer: istina # la@ iv #
mrtav
95 ist%rijens%i B
tvr9eni
primjer: upisati # ispisati@
zatvoriti # otvoriti
P, N"R"8
-N">EN3)/E ,PRE/E
a5 9inarni
A kad leksi$koAsemanti$ki
sustav $ine samo dva
762
zna$enjski suprotna
leksema
Primjer:
Civ # mrtav@ dje$ak #
djevoj$iDa
95 st31njeviti
Apredstavljaju krajnje
to$ke mikrosustava
Primjer:
!alen # velik@ mlad # star@
visok # nizak
:5 9ratni
763
Arazli$ito opisuju odnose
izmeIu osoba@ stvari i
pojava
Primjer:
Pradjed # praunuk@ ispod #
iznad@ iz%ubiti # dobiti
& vi@estr3%a antni4ija
Primjer:
)tar # nov@ mlad@ moderan
& %nte%st3a2ni antni4i
# oni koji se nalaze samo u
764
tekstu@ a izvan nje%a
nemaju opre$no zna$enje
"NT,N!

PO PODRIJET+-
PO -SVOJENOSTI
- primarni
A opejezi$ni
- istokorijenski
A individualni
&tvorbeni'
765
PO NARAVI
ZNA)ENJSKE OPREKE
A
binarni &komplementarni'
A
stupnjeviti
A
obratni
- VREMENSKA
RAS+OJENOST B
Pasivni 2e%si%
766
HISTORIZMI # leksemi
koji su iz aktivno% u
pasivni leksik pre.li
djelovanjem izvanjezi$nih
$imbenika
Primjer:
A titule i slube: barun@
%roG@ kmet...
A instituDije: banovina@
vlastelinstvo...
A dijelovi odjee: krinolina@
surka...
A novaD: .kuda@ talir...
767
ARHAIZMI # zastarjeli
izrazi koji su u jeziku
zamijenjeni novim
izrazima
a5 izrazni
primjer: horu%va #
zastavaH $islo # broj
95 sadrajni i2i zna$enjs%i
A kada je leksemu
pridruen nov i dru%a$iji
sadraj
768
primjer: Tvra$U je
arhai$an izraz ako mu
pridruimo sadraj
lije$nik
:5 tvr9eni
- leksemi sa zastarjelim
suGiksom
primjer: kraljski #
kraljevskiH ljepost #
ljepota
d5 <n2@%i
primjer: sarDe@ Desar &Dar'
769
e5 rt"ra<s%i i2i
"ra<ijs%i
- kada se iz stilskih
razlo%a primjenjuje stari
pravopis
-
NEKROTIZMI B
karakteristi$niza jedno%
pisDa@ ali nisu u opoj
uporabi
Primjer: ljesit &drven' #
;./arnaruti
770
bojan &stra.an' #
)tulli
KNJI=KI +EKSEMI #
nalaze se samo u knji%ama
i u%lavnom su ih stvorili
puristi
Primjer: brodokr.je
&brodolom'H mirisniDa
&parGumerija'
Na "rani:i 1asivn" i
a%tivn" 2e%si%a
771
ZASTARJE+I;E # sve
rjeIi leksemi u
suvremenom jeziku
Primjer: GerijeH Giskultura
POMODNI;E # pojavljuju
se na%lo@ brzo se .ire i
brzo zastarijevaju
Primjer: kaGi@ tenisiDe
&danas'
dol$evita@
.u.kavaD &nekad'
772
O6IV+JENI;E
Primjer: sveza@ bitniDa@
bojnik
NOVOTVORENI;E
?ne2"iz4i5
Primjer: samoposluivanje@
zrakomlat
- PODR-)NA
RAS+OJENOST B
773
+OKA+IZMI # leksemi
koji pripadaju mjesnom
%ovoru
Primjer: %ospar A
dubrova$ki
.jalpa &.al' #
splitski
REGIONA+IZMI #
leksemi koji obuhvaaju
vi.e mjesnih %ovora@ ali
njih ne upotrebljavaju svi
%ovorniDi jedno% narje$ja
774
Primjer: manestra &juha' #
primorje
DIJA+EKTIZMI #
leksemi koji pripadaju
podru$ju jedno% narje$ja
a' $akavizmi: spuva
b' kajkavizmi: kukaD
D' .tokavizmi: ko.tati
&nije u.ao u standardni
jezik'
'5 2e%si$%i # razlikuju se
Djelovitim izrazom
Primjer: hia # kua
775
*5 zna$enjs%i #
sadrajem se razlikuju od
izraza u standardnom
jeziku
Primjer: tovar R teretH
ma%araD
%ae R rubljeH
hla$e
,5 tvr9eni
Primjer: slonek &sloni'@
biidid &pradjed'
.5 <n2@%i
776
Primjer: pes &pas'@ Drikva
&Drkva'
/5 etn"ra<s%i #
standardni jezik za njih
nema zamjenu
Primjer: kulen@ .trukli@
piDi%in@ poDuliDa
- +EKSI)KO
POS-DIVANJE B
POS- D ENI;E
777
Primjer: lektor@ $asopis@
.arm@ drevan...
a' T-DI;E # strane rije$i
u hrvatskom tekstu
95 INTERNA;IONA+IZ
MI
Primjer: demokraDija@
kronika@ stil@ valDer@ viza
D' EGZOTIZMI #
ozna$avaju razli$ite
posebnosti pojedinih
naroda
778
Primjer: votka@ Gado@
mazurka@ i%lu@ banana@
avokado@ pon$o@ %nu@
ljama...@ strane nov$ane
jediniDe
d' EPONIMI # leksemi
nastali prema imenima
Primjer: %iljotina@ sendvi$@
petrarkizam@ .ovinist@
marksizam
779
e' PREVEDENI;E #
izrazom i sadrajem
nasljeduju izraz i sadraj
leksema
Primjer: vodopad@
neboder...
PRI+AGOD7A
POS-DENI;A
1' %raGijska
*' Gonolo.ka
780
4' morGolo.ka
5' zna$enjska
- -SVOJENI;E #
prila%odbom se potpuno
uklapaju u hrvatski
standardni jezik
Primjer: boja@ Dar@ $amaD@
kip@ kralj@ krumpir...
- T-DI;E # ni poslije
prila%odbe ne uklapaju se
u standardni jezik
781
Primjer: ansambl@ biDikl@
GasDikl@ .ou@ bistro...
Ene4 i 4r<e4
<ne4 # najmanja jezi$na
jediniDa koja sama nema
smisao ali ima razlikovnu
ulo%u. &4B L otvornik ie L
samo%lasno r'
4r<e4 # najmanja
jezi$na jediniDa koja ima
zna$enje
782
4r<e4s%a ana2iza #
postupak razdvajanja
rije$i na morGeme
o padAaAti@ stanAarAskAi@
u$iAteljAiDAa@ Dv&i'jetA
ovAi
4r< # izraz morGema
a24r< # varijanta
morGema izrazom
djelomi$no razli$ita
&nizakAniska' a sadrajem
&zna$enjem' jednaka
783
o do alomorGa dolazi jer
je jedan <ne4 3 rije$i
za4ijenjen dr3"i4
o alomorGi jedno%
morGema mo%u biti
razli$iti # s312etivni
a24r<i # ja(mene@
$ovjek(ljudi@
dobar(bolji
784
Pdje2a 4r<e4a
Pdje2a 4r<e4a 1re4a
12aj3
dvije su vrste morGema
prema poloaju
o %rijens%i 4r<e4 # ima
%a svaka rije$@ on sadri
temeljno zna$enje rije$i
o a<i%sa2ni 4r<e4
1re<i%sa2ni morGem #
dlomiti@ izlomiti@
neslan@ 1redstava@
tkriti@ ispod
785
s3<i%sa2ni morGem #
Drta$@ ko.arka@@
mladiC@ stara:@ slu.ati
in<i%s ili 34eta% #
domvi@ o$evi@ ramena@
djeteta
nastav:i # boDa@
slu.ati@ domai@ slike@
dobri@ stolM ?n32ti
4r<e45
786
Pdje2a 4r<e4a 1re4a
<3n%:iji
dvije su vrste morGema
prema GunkDiji
2e%si$%i ili rje$tvrni
morGemi # slue za
tvorbu novih rije$i
o $ine %a %rijens%i
morGem koji nosi
temeljno zna$enje
rije$i@ i 1re<i%sa2ni i
s3<i%sa2ni morGemi &nose
787
dopunsko leksi$ko
zna$enje rije$i'
o dijele se na 2e%si$%e
&koji se odnose na
rije$i' i deriva:ijs%e
&putem njih izvodimo
jednu rije$i iz dru%e@
preGiksalni i suGiksalni
morGemi'
re2a:ijs%i8 "ra4ati$%i ili
92i%tvrni morGemi #
stavljaju rije$i u
meIusobne odnose
788
&padee@ liDaV'
"ra4ati$%i nastav:i
morGemi in<initiva
o naj$e.e se inGinitiv
sastoji od
KNSNnastava% &padAaA
ti'@ ali ponekad se
suGiksalni ne vidi pa na
tom mjestu ozna$imo
n32ti 4r<e4 &padAaAti
pasA[Ati'
o dodavanjem neko%
suGiksalno% morGema se
789
%la%olu naj$e.e mijenja
vid &poAsko$AiAti poA
skakAivaAti'
Osnva rije$i
Osnva i nastava%
na morGolo.koj razini@
rije$i se sastoje od
snve i nastav%a
snva # dio rije$i koji
nosi njezino leksi$ko
zna$enje &zajedni$ki niz
%lasova upuuje na ono
790
.to je rije$ima
zajedni$ko u zna$enju'
nastava% # dio rije$i koji
se nalazi s desne strane
osnove
Mr<e4 i snva rije$i
snva rije$i moe se
sastojati od jedn" ili
vi@e morGema
dodavanjem preGiksa i
suGiksa daje se dodatno
zna$enje %rijen3 rije$i
791
# mijenja se 2e%si$%
zna$enje nve rije$i
Vrste snve
rije$i nastaju izv!enje4
jedne rije$i iz dru%e
&brod@ brodski' ili
s2a"anje4 dviju rije$i
&ruka i pisati@ rukopis'
rje$tvrna ili tvr9ena
snva # ona snva na
koju naj$e.e dodajemo
s3<i%s ili 1re<i%s i tako
tvorimo nv3 rije$
792
o rije$ moe imati jedn3
&sklonAost' ili vi@e &rukA
oApis' tvorbenih snva
92i%tvrna snva #
snva na koju se dodaje
nastavak za raz2i$ite
92i%e iste rije$i
o dobijemo ju tako da
rije$i maknemo
92i%tvrni &%ramati$ki@
relaDijski' 4r<e4
793
Gra4ati$%e %ate"rije
%ramati$ka kate%orija
predstavlja razredAvrst3
u koji se svrstavaj3
pojedine rije$i ili obliDi
rije$i s obzirom na
njihove "ra4ati$%e
osobine
Vrste "ra4ati$%i#
%ate"rija:
%ate"rija vrste rije$i #
podjela na promjenjive i
nepromjenjive rije$i
794
o prema sadraju@ rije$i
se dijele u 'J vrsta
o 1r4jen2jive vrste
rije$i
zovu se i 13nzna$ne ili
2e%si$%e rije$i jer
imaju i 2e%si$% i
"ra4ati$% zna$enje
i4eni:e # imenuju bia@
stvari@ pojave
za4jeni:e # zamjenjuju
&naj$e.e' imeniDe ili
795
upuuju na ne.to
ozna$eno imeniDama
1ridjevi # dodaju se
imeniDama da bi ih
poblie ozna$ili
9rjevi # broje
&ozna$uju' koli$inu ili
poredak
"2a"2i # ozna$uju
radnju@ stanje ili
zbivanje
o ne1r4jen2jive vrste
rije$i
796
zovu se i ne13nzna$ne
ili "ra4ati$%e rije$i jer
slue za uspostavljanje
dnsa meIu
13nzna$ni4 rije$ima
1ri2zi # prilau se
&naj$e.e' %la%olima i
ozna$uju uvjete
vr.enja %la%olske
radnje
1rijed2zi # pokazuju
razli$ite odnose izmeIu
ono%a .to imenuju
797
imeniDe ili ono%a na .to
upuuju zamjeniDe
vezni:i # povezuju *
rije$i@ skupove rije$i ili
re$eniDe
$esti:e@ rije$:e ili
1arti%32e # same
nemaju zna$enje@ ali
slue za oblikovanje i
preoblikovanje
re$eniDe
3zvi:i # rije$i kojima
izraavamo neki
798
osjeaj@ opona.amo
zvuk@ dozivamo neko% i
sl.
%ate"rija 92i%a rije$i #
podjela na morGolo.ke
kate%orije
o morGolo.ke kate%orije
i4ens%i# rije$i &imeniDa@
zamjeniDa@ pridjeva@
brojeva'
%ate"rija rda A m@ @
s
799
%ate"rija 9rja # s%@
pl
%ate"rija 1adea # N@
G@ 9@ "@ 8@ +@
%ate"rija 2i:a #
%ovornik &1.'@
su%ovornik &*.' i
ne%ovorna osoba &4.' #
imaju samo zamjeniDe
o morGolo.ke kate%orije
"2a"2a
%ate"rija 2i:a #
%ovornik &1.'@
800
su%ovornik &*.' i
ne%ovorna osoba &4.'
%ate"rija 9rja # s%@
pl
%ate"rija vre4ena #
sada.njost@ pro.lost@
budunost
%ate"rija vida #
trajanje %la%olske
radnje # svr.enost@
nesvr.enost
%ate"rija na$ina #
na$in vr.enja %la%olske
801
radnje # izjavni@
zapovjedni@ po%odbeni i
eljni na$in
Promjenljive vrste rije$iJ
kod svih promjenljivih
rije$i razlikuje se snva
i nastavak
o snva # onaj dio koji se
u promjeni ne mijenja #
dobijemo ju miDanjem
nastavka u G s%.
o nastavak # %las ili
%lasovni skup koji se
802
dodaje osnovi radi
tvorbe pojedinih oblika
rije$i
i4eni:e@ za4jeni:e@
9rjeve i 1ridjeve &oni se
i
kompariraju(usporeIuju'
zovemo i4ens%i4
rije$ima
o one se de%2iniraj3
&sklanjaju' 1 1adei4a
# promjena rije$i po
803
padeima zove se
de%2ina:ija ili s%2nid9a
"2a"2i se %nj3"iraj3 ili
s1re3 1 2i:i4a #
promjena %la%ola po
liDima zove se
%nj3"a:ija ili s1rezanje
o %la%olske kate%orije #
liDe@ broj@ vrijeme@ vid@
na$in
o imaju dvije osnove #
in<initivn3 i 1rezents%3
804
in<initivn3 osnovu
dobivamo miDanjem
nastavka &ti
1rezents%3 osnovu
dobivamo kad u 4.l.pl.
maknemo nastavak za
prezent
OO %la%oli na &Ci imaju istu
prezentsku i inGinitivnu
osnovu
805
meniDe.
+EKSI)KE OSO7INE
IMENI;A
Pdje2a i4eni:a 1re4a
zna$enj3
imeniDe se prema
zna$enju dijele na 1Ce i
v2astite
ope imeniDe dijele se na:
o ne %je zna$3j3
1jedin3 vrst3 i4eni:e
o z9irna ili %2e%tivna
i4eni:a A imeniDa koja
806
imenuje s%31 primjeraka
iste vrste koje
shvaamo kao Djelinu
o "radivna i4eni:a A
imeniDa koja imenuje
tvar &"ra!3@ 4aterija2' u
bilo kojoj koli$ini
uvijek je u jednini@ osim
kada %radivna imeniDa
moe zna$iti raz2(
vrste ne%e tvari
&kemijske soli@
mediDinske soli'
807
podjela imeniDa s obzirom
na $vje%v ddir s ni4
@t i4eni:e zna$3j3
o stvarne i2i %n%retne
i4eni:e # imenuju ne.to
opipljivo ili ne.to .to
moemo zamisliti kao
opipljivo
o nestvarne8 4is2ene i2i
a1stra%tne i4eni:e #
imenuju osobine@
osjeaje@ stanja i sl.
808
GRAMATI)KE OSO7INE
IMENI;A
rod@ broj i pade
Kate"rija rda
rod je %ramati$ka
kate%orija koja se
o$ituje u s2a"anj3
i4eni:a s dr3"i4
i4ens%i4 rije$i4a
s12 se s "ra4ati$%i4
rd4 poklapa kod
imeniDa koje ozna$avaju
2j3de i ne%e ivtinje
809
ponekad i nije tako
o neke imeniDe ozna$uju
ensku osobu &:3reta%8
djevj$32ja%' a ipak su
mu.ko% roda
o neke imeniDe ozna$avaju
ensku osobu &djevj$e'
a ipak su srednje% roda
o imeniDa 44$e ozna$ava
osobu mu.ko% spola@ ali
ipak je srednje% roda
rd se odreIuje prema
nastav%3 imeniDe
810
o imeniDe koje u N.s%.
zavr.avaju na s3"2asni%
&tj. n32ti morGem' su
naj$e.e mu.ki rod@
osim 4a2" 9rja
ens%" rda
o imeniDe koje u N.s%.
zavr.avaju na &a su
ensko% roda@ osim onih
koje zna$3j3 43@%
9iCe
o imeniDe koje u N.s%.
zavr.avaju na & i &e su
811
srednje% roda@ osim
v2astiti# i4ena i
#i1%risti%a
izni4%e i 1as%e
o imeniDe tipa s23"a8
vjvda8 starje@ina8
%nji"v!a i s2. su
43@%" rda@ ali se
de%2iniraj3 kao imeniDe
ens%" roda
o 92 moe biti i ensko% i
mu.ko% roda
812
o d9a &%odine' je
srednje% roda@ a d9a
&%lazbena' je ensko%
o ve$er je ensko% roda
&D9ra ve$erJ'
Kate"rija 9rja
"ra4ati$%a jednina ne
mora uvijek odreIivati
jedn bie@ stvar ili
pojavu
o zbirne imeniDe su po
zna$enj3 mnoina@ ali
"ra4ati$%i jednina
813
o sin"32aria tant34 #
imeniDe koje imaju sa4
jedninu # z9irne i4eni:e
i v2astita i4ena te neke
"radivne i4eni:e
o 123ra2ia tant34 #
imeniDe koje imaju sa4
mnoinu # %rablje@
ljestve@ hla$e@ .kare@
8inkovDi i dr.
Kate"rija 1adea
1ade # izri$e razli$ite
odnose izmeIu ono%a .to
814
rije$ zna$i i sadraja
re$eniDe
imenske rije$i se
dekliniraju(sklanjaju po
padeima
N4inativ
o nezavisan pade kao i
vokativ
o i4en3je ne.to@ naj$e.e
vr@ite2ja radnje te
od%ovara na pitanja t%K
@tK
Genitiv
815
o zavisni pade kojim se
izri$e 1drijet2@
1ri1adnst ili ne$ija
s9ina i od%ovara na
pitanja %"aK $e"aK
Dativ
o zavisni pade kojim se
izri$e na4jena ili :i2j te
od%ovara na pitanja
%43K $e43K
o dolazi s prijedlozima %8
%a8 nas31rt8 3nat$8
3s1r%s
816
A%3zativ
o zavisni pade naj$e.e
9je%ta pa od%ovara na
pitanja %"aK @tK
V%ativ
o nezavisni pade i nije
dio re$eniDe@ dvaja se
zarez4
o pade dzivanja@
s2v2javanja ili
9raCanja
+%ativ
817
o zavisni pade 4jesta i
od%ovara na pitanja ?5
%43K ?5 $e43K
o uvijek dolazi s
prijedlozima na8 8 18
1ri8 1re4a8 3
Instr34enta2
o zavisni pade naj$e.e
sredstva i dr3@tva te
od%ovara na pitanja ?s5
%i4K $i4K
818
o dolazi s prijedlozima
4e!38 nad8 1d8 1red8
sa8 za
Gra4ati$%a sinni4ija i
#4ni4ija
"ra4ati$%a sinni4ija B
pojava kad se jedan
%ramati$ki sadraj
&1ade' izraava
razli$itim izrazima
&nastava%'
"ra4ati$%a #4ni4ija B
pojava kad se jednom
819
izrazu &nastava%'
pridruuje vi.e %ram.
sadraja &1adea'
De%2ina:ija i4eni:a
imeniDe se dekliniraju
prema tri deklinaDije@
koje naziv dobivaju
prema nastavku u G.s%.
o '( i2i Ba de%2ina:ija #
imeniDe mu.ko% i
srednje% roda # N stol@
nebo G stola@ neba
820
o *( i2i Be de%2ina:ija #
u%lavnom imeniDe
ensko% roda # N rijeka
G rijeke
o ,( i2i Bi de%2ina:ija #
imeniDe ensko% roda #
N no@ G noi
I4eni:e 43@%" rda
N4inativ sin"32ara
naj$e.e &M8 & i Be
A%3zativ sin"32ara
ivo GPA@ neivo NPA
821
V%ativ sin"32ara
&e8 &38 &8 PN
o #e &naj$e@Ci nastavak'
dobivaju
ope imeniDe koje ne
zavr.avaju na 1a2ata2
&brate@ %olube@ kriv$e@
slone@ sine'
domaa imena koja ne
zavr.avaju na 1a2ata2
&vane@ 3osipe@
Tomislave@ 8edrane'
822
domaa imena koja
zavr.avaju na Bi:a
&viDe@ PeriDe@ )tipiDe'
u raz". jeziku mo%u
imati nastavak Ba &,j
viDaJ'
o B3 dobivaju
ope imeniDe koje
zavr.avaju na 1a2ata2
&mladiu@ kraju@ puu@
konju@ muu'
823
domaa imena koja
zavr.avaju na 1a2ata2
&;lau@ !ateju'
imena naroda i mjesta
na &ez8 &iz8 3z &Pariz@
En%lezu@ /inezu@
Kolandezu'
o VPN
#i1%risti:i &ujo@
trapavko@ mr.avko@
ljutko'
824
domaa imena koja
zavr.avaju na Ba &3ura@
+uka@ Nikola'
domaa imena koja
zavr.avaju na B ili Be
&Roko@ vo@ !arko@
+ujo@ Krvoje@ !ate@
)tipe'
prezimena koja
zavr.avaju na Ba8 &e ili
BM &Rumora@ )ikaviDa@
3onke@ Petre@ ;uzuk@
Nehajev@ /amenov'
825
o B3 i2i Be &dvojni obliDi'
imeniDe na Bar
&%ljivaru(%ljivare@
pekaru(pekare@
slikaru(slikare'
imeniDe na Ber
&djeveru(djevere@
Grizeru(Grizere@
mesoderu(mesodere'
imeniDe na Bir
&leptiru(leptire@
pastiru(pastire@
veziru(vezire'
826
imeniDe na Bs% ili B@%
&odu.ku(odu.$e@
obelisku(obeli.$e'
imeniDe na Bsta% ili B
@ta% &zalisku(zali.$e@
lisku(li.$e' prvo t se
%ubi
imeniDe na &:a%8 &$a%8
&$a:8 &Ca%8 &da%8
&!a%8 &ta% &DuDku@
ru$ku@ ,to$Du@ steku@
pretku@
omeIku(omeku@ patku'
827
$e.i je nastavak B3
jer se kod Be %ubi veza
s ostalim obliDima
rije$i
o &3 i2i PN &dvojni obliDi'
prezimena na BiC ili Bi$
&3uri$(3uri$u@
8ukeli(8ukeliu'
Instr34enta2 sin"32ara
&48 &e4
o &4 dobivaju
imeniDe koje ne
zavr.avaju na 1a2ata2
828
&mrakom@ strahom@
stolom@ kaputom@
%lasom'
jedno i dvoslone
imeniDe na 1a2ata2
ispred koje% imaju e
&keljom@ ;e$om@
krpeljom@ laveom@
Drteom'
imeniDe na Bs i Bz
&nosom@ %lasom@
kupusom@ obrazom@
mrazom'
829
o &e4 dobivaju
imeniDe na 1a2ata2
&zmajem@ ma$em@
panjem@ okoli.em@
noem'
imeniDe na B?a5: &oDem@
oslonDem@ pre$aDem@
tr%ovDem@ starDem'
troslone na Bte2j
&%ledateljem@
slu.ateljem@ vr.iteljem@
moliteljem'
830
o &4 ili Ae4 &dvojni
obliDi'
imeniDe na Bar
&novinarom(novinarem@
ribarom(ribarem@
kriti$arom(kriti$arem
'
imeniDa 13t ima u
doslovnom zna$enju
oba nastavka@ u
prenesenom samo Be4@
a nakon prijedlo%a samo
B4
831
N4inativ 123ra2a
zavr.ava na Bi ali se prije
to%a snva moe ne
1r4ijeniti@ s%ratiti ili
1rd3iti
%rat%a 4nina i4eni:a A
snva rije$i ostaje ista
kao u jednini
o veinom dvs2ne i
vi@es2ne imeniDe
&potoDi@ nosorozi@ orasi@
pristupi@ izlasDi@
potomDi'
832
o imaju je i jedns2ne ali
je stilski obiljeena
&brijezi@ snijezi@ klasi@
vali'
o neke jedns2ne
upotrebljavaju i d3"3 i
%rat%3 mnoinu
&brDi(brkovi@
kraDi(krakovi@ sni(snovi@
zvuDi(zvukovi'
d3"a 4nina i4eni:a A
snva rije$i se pro.iruje
umetkom &vA&ev
833
o veinom jedns2ne i
ne%e dvs2ne imeniDe
o &v imaju imeniDe na
ne1a2ata2 &klasovi@
snje%ovi@ tra%ovi@
vlakovi'
o &ev imaju imeniDe na
1a2ata2 &brojevi@ jeevi@
puevi@ vr$evi@ kr.evi@
panjevi@ ma$evi' i
imeniDe na &:8 &@t i2i B
d &o$evi@ prin$evi@
834
hru.tevi@ pla.tevi@
dudevi@ pri.tevi'
o :ar # Darevi@ %nez #
knezovi(kneevi
s%raCena 4nina
i4eni:a A snva rije$i
skrauje se za jedan slo%
o veinom imeniDe na Bin
koje imenuju stanvni%e
i2i 1ri1adni%e s%31ina
&)plianinA)pliani@
%raIaninA%raIani@
835
pu$aninApu$ani@
kr.aninAkr.ani'
Genitiv 4nine
nastavDi su #a &naj$e.e'@
tj. #ova@ Aeva@ Ai@ a 4
imeniDe imaju #iju
o &a dobivaju
veCina imeniDa
ne1stjan a se
zadrava u tom obliku
kao i u nominativu
jednine@ samo .to se
836
d32ji &poklopaDa@
sveanja@ nokata'
o Bi dobivaju nekoliko
imeniDa mu.ko% roda
imeniDe koje zna$e
4jer3 &sati@ hvati@ ari@
pari@ mjeseDi'
prsti@ %osti@ nokti
Drvi@ mravi@ zubi
ljudi
o Bij3 dobivaju # 1rstij38
n%tij38 "stij3
837
neke imeniDe imaju vi.e
oblika
o n%at #
nokata(nokti(noktiju
o 1rst #
prsta(prsti(prstiju
o "st # %osti(%ostiju
o z39 # zubi(zuba
De%2ina:ija i4eni:a
43@%" rda stran"
1drijet2a
ope imeniDe tipa
1rje%t8 e2e4ent8
838
re:e1t8 e%s1ert8
? inde%s 5
o te imeniDe mo%u izmeIu
posljednja dva slova
34etn3ti Ba& i 1r@iriti
osnovu &projekat'@ ali to
je stilski obiljeeno
o te imeniDe uvijek u
G.mn. imaju ne1stjan
a &konGlikata@ akDenata@
konDepata@ konDerata'
839
ope imeniDe tipa a3t8
%a%a8 <2a4en%8
trnad8 rde8 te41
ope imeniDe tipa #9i8
st3di8 a2i9i8 4artini8
1ni8 re2i8 vis%i8 #i1i
o imeniDe strano%
podrijetla $ija snva
zavr@ava na Bi izmeIu
osnove i nastavka 34eC3
Bj& ?vis%ija8 st3dija5
v2astite imeniDe na B8
&i8 &Q i2i Bee izmeIu
840
osnove i nastavka umeu B
j&
o !arija@ Ghandija@
8i%nXja@ +eeja@
2avalDantija@
2ampGleurXja@
!anzonija@ Tokija
o ako je Q samo 1rav1isni
znak ili se $ita %a j@
ne umee se j &/allaX #
/allaXa@ NestroX #
NestroXa'
841
o ako je i samo 1rav1isni
znak takoIer ne
umeemo j &;oDDaDDio #
;oDDaDDia@ Re%%io #
Re%%ia'
v2astite imeniDe koje
zavr.avaju
sa4"2asni%4 koje%
$ita4 ne umeu j
o Goethea@ 9antea@
Rousseaua@ Ku%oa
v2astite imeniDe koje
zavr.avaju
842
sa4"2asni%4 koje% ne
$ita4 ne umeu j
o RaDinea@ )hakespearea@
!olierea@ ;audelairea@
8oltairea@ 2ambrid%ea
v2astite imeniDe koje
zavr.avaju s3"2asni%4
koje% ne $ita4 isto ne
umeu j
o !aupassanta@ 9iderota@
!alrau\a@ 9umasa@
2amusa
843
I4eni:e ens%" rda
s9itsti 3 de%2ina:iji
o %Ci # deklinira se kao
imeniDa .r. na M@ ali u
svim padeima osim u
N.s%. pojavljuje se Ber
&ki@ keri@ keri@ %CerV'
o 4ati # deklinira se kao
imeniDa .r. na Ba@ ali u
svim padeima osim u
N.s%. ima Ber &mati@
matere@ materi@ 4aterV'
844
o 123ra2ia tant34 # neke
imeniDe imaju samo
mnoinu # ljestve@ hla$e@
nao$ale@ novine i sl.
o imeniDe tipa s23"a ili
Ivi:a # ozna$avaju
mu.ku osobu i mu.ko% su
roda ali se dekliniraju
kao imeniDe ensko%
roda na #a
izni4%e si9i2ariza:ije 3
de%2ina:iji ens%" rda
845
o veina imeniDa koje
imaju osnovu na jedan
s3"2asni% &kuki@ li%i@
psihi@ .ljuki@ pje%i@
papi%i@ si%i@ dro%i@ .kr%i'
neke mo%u imati dva
oblika &slu%i(sluzi@
kvr%i(kvrzi@ teDi(teki'
o #i1%risti:i &baki@ diki@
striki@ seki@ koki'
o imeniDe koje imenuju
ens%3 s93 na B%a
846
&Eskimki@ %imnazijalki@
tramvajki@ liDejki@ ilirki'
o imeniDe na B:%a8 &$%a8
&C%a8 &z"a8 &s%a8 &t%a
osim 9it%a B 9it:iA9it%i
trs2ne na B%a mo%u
imati oba oblika
&pripovijeDi@ za%oneDi@
krleDi@ poluDi(polutki '
neke na Bs% i B@% imaju
dva oblika #
vojsDi(vojski@
%usDi(%uski@
847
daski(dasDi@
Greski(GresDi@
%re.ki(%re.Di@
pu.ki(pu.Di
o imeniDe koje zavr.avaju
na dva s3"2asni%a d
%ji# je zadnji "
&.tan%i@ sGin%i@ maz%i@
al%i@ taj%i'
o zemljopisna imena koja
ne podsjeaju na osobne
imeniDe &/rki@ !ala%i@
/arta%i@ !eki@ 8ol%i'
848
zemljopisna imena koja
1dsjeCaj3 na ope
imeniDe provode
sibilarizaDiju &RijeDi@
;anjoj +uDi@ 9razi@
!laDi'
neka mo%u imati dva
92i%a &"ljaski("ljasDi@
Gradi.ki(Gradi.Di@
+iki(+iDi@
/ostariki(/ostariDi@
Poe%i(Poezi@
;a.ki(;a.Di'
849
o imeniDe na B# &juhi@
muhi@ buhi' imaju oba
oblika@ al su
nesibilarizirani
uobi$ajeniji
V%ativ jednine
&8 &e8 &a8 &i
o B dobiva veina
o Be dobivaju troslone i
vi.eslone na Bi:a koje
zna$e
ens%3 s93 #
studentiDe@
850
proGesoriDe@ kipariDe@
u$iteljiDe
34anjeni:3 #
zvjezdiDe@ mrkviDe@
stvar$iDe
ivtinj3 # labudiDe@
lisiDe@ ti%riDe@
medvjediDe@ vu$iDe
9i2j%3 # tratin$iDe@
ljubiDe@ IurIiDe@
mauhiDe@ p.eniDe
851
43@% i4e d4i2a #
3oiDe@ 3uriDe@ viDe@
)tipiDe@ TomiDe
o Ba dobivaju
neke imeniDe koje
imenuju rd9ins%e ili
#ijerar#ijs%e odnose #
mama@ teta@ ujna@
strina@ starje.ina
s9na i4ena i
1rezi4ena na Ba #
9ubravka@ "ndrija@
9obri.a@ Toma@ Nikola
852
ens%a i4ena na #a
mo%u imati 9a
nastavka: i #o i #a
&+ad(+ada'
imeniDe nastale
1re9raz94 d
1ridjeva # 9ivna@
Krvatska@ mlada@ stara@
8esela
o Bi dobivaju
imeniDe ensko% roda
na M # lai@ hrabrosti@
milosti@ radosti@ misli
853
Instr34enta2 jednine
&48 &i8 &?j53
A4 dobivaju imeniDa na #
a i #e &kua(kuom@
/ata(/atom@
!are(!arom'
Ai dobivaju sve imeniDe na
M morGem # pomoi@ lai@
radosti@ slabosti #
naj$e.e kada stje s
1rijed2"4
A?j53 dobivaju isto sve
imeniDe na M # pomou@
854
rado.u@ slabo.u@ krvlju
# naj$e.e kad stje
sa4e
o 1r4jena # jta:ija@
zatim jedna$enje 1
4(tv. &milostLjuA
milostjuAmilosuA
milo.u' ili e1entets% 2
&krvLjuAkrvjuAkrvlju'
Genitiv 4nine
imeniDe na #a imaju
nastavke Ba8&i8&3 za
G.mn
855
o Ba dobivaju sve imeniDe
ove deklinaDije
imeniDe na dva
su%lasnika od kojih je
zadnji 28 2j8 48 r8 v i2i
% &i%ala@ zemalja@
pjesama@ sestara@
bukava@ djevojaka' i
imeniDa s osnovom na
d9@ d9 ili 9
&naredaba@
svjedodaba@ optuaba'
dobivaju ne1stjan a
856
o Bi dobivaju imeniDe koje
ne4aj3 nepostojano a #
strepnji@ sekundi@ himni@
pravdi ?ia% ne 4"3
d9iti i nastava% Ba5
%%@8 %st8 1rst i 3@
imaju dva oblika #
koko.i(koko.iju@
kosti(kostiju@
prsti(prstiju@ u.i(u.iju
o B3 dobivaju n"aAn"38
r3%aAr3%38 s23"aAs23"3
857
neke imeniDe mo%u imati i
po sva tri 92i%a &sa
nepostojanim a@ bez
nje%a@ i s nastavkom #i'
o izloaba@ izloba@ izlobi
o narana$a@ naran$a@
naran$i ?3 s%31ine Bn:
i Bn$ se 4e i ne
4ra 34etati
ne1stjan a5
o narudaba@ narudba@
narudbi
858
I4eni:e srednje"a rda
Jedna%s2na 1r4jena
zavr.avaju na B ili Be@ a u
svim padeima ima isti
9rj slo%ova
& dobivaju imeniDe
kojima snva zavr.ava
na ne1a2ata2
&e dobivaju imeniDa koje
zavr.avaju na 1a2ata2
859
Nejedna%s2na
1r4jena
u nominativu je M8 a u
%enitivu dobivaju s2"
vi@e &naj$e.e Bet ili Ben'
djeteta@ imena@
vremena@ sjemena@
plemena@
tako dobivena snva
zove se 1r@irena snva
s9itsti 3 de%2ina:iji
o ne98 $3d8 tije28 %
# imaju dva oblika za
860
mnoinu razli$ito%
zna$enja
ne9a # svemirski
prostori@ nebesa #
prebivali.te boje
$3da # neutralno
zna$enje@ $udesa #
boje djelo
tije2a # neutralno
zna$enje@ tjelesa #
runa tijela
$i # or%ani vida@ oka #
otvori na mrei
861
o 3# # 4 mnoine # u.i
&or%ani'@ u.esa &velike
u.i'@ uha &dr.ke na
posudi'
o drv # * osnove i *
zna$enja
R stablo drvo@ drveta@
drvetu
nejedna%s2na
R materijal drvo@
drva@ drvu
jedna%s2na
862
o 123ra2ia tant34 # prsa@
kola@ vrata@ leIa@ plua
o do(prije(poslije1dne
snva na Bev podne@
podneva@ podnevu@
podne@ podne@ o podnevu@
s podnevom
-amjeniDeN
zamjeniDe su
promjenljive vrste rije$i
koje zamjenjuju imeniDe
ili pridjeve i upuuju na
ne.to njima ozna$eno
863
podjela po zna$enju #
li$ne(osobe@ povratna@
posvojne@ povratnoA
posvojna@ pokazne@ upitne
i odnosne@ neodreIene
podjela po GunkDiji
o i4eni$%e A zamjenjuju
imeniDe # 2i$ne@
1vratna@ 31itne i
dnsne &t%(@t'@
nedre!ene na$injene
od t%(@t
864
o 1ridjevs%e# zamjenjuju
pridjeve
+i$ ne i2i s9ne
za4jeni:e
li$ne zamjeniDe
zamjenjuju 2i:a # 1. liDe ili
%ovornik &ja@ mi'@ *. liDe
ili su%ovornik &ti@ vi' i 4.
liDe &on@ ona@ ono@ oni@
one@ ona'
imaju na"2a@en i
nena"2a@en oblik
865
o na"2a@eni # kod
isti:anja@
s31rtstav2janja i iza
1rijed2"a
o nena"2a@eni # u ostalim
slu$ajevima # $ine
za4jeni$%e en%2iti%e
&%enitiv@ dativ i akuzativ'
enklitike ne mo%u
stajati iza na%lasne
Djeline jer iza nje
dolazi stanka pa
866
enklitika nema rije$ na
koju bi se naslonila
Pvratna za4jeni:a
povratna zamjeniDa
zamjenjuje sve li$ne
zamjeniDe i ozna$uje da
radnja ne prelazi na
dru%o%a ne%o subjekt
vr.i radnju na samom
sebi
nema n4inativ
ima isti oblik za sva 4
roda@ 4 liDa i oba broja
867
ima en%2iti$ne 92i%e #
pona.a se kao za4jeni$%a
en%2iti%a
Psvjne za4jeni:e
posvojne zamjeniDe
ozna$uju kojem liDu .to
pripada@ dakle one
zamjenjuju pridjeve
zamjeniDe s snv4 na
j &moj@ tvoj@ svoj@ koji'
imaju u G9+ s%. mu.ko% i
srednje% roda ste"n3te
oblike &je du%o '
868
Pvratn&1svjna
za4jeni:a
povratno posvojna
zamjeniDa &svoj'
ozna$uje da ne.to
1ri1ada subjektu i
zamjenjuje sve 1svjne
za4jeni:e
P%azne za4jeni:e
pokazne zamjeniDe
upuuju na ne.to .to se
nalazi 3 92izini %ovornika
869
ili na ne.to .to je
%ovorniku blisko
o '( 2i:e # vaj # nalazi se
u neposrednoj blizini
%ovornika
o *( 2i:e # taj # blie je
su%ovorniku ne%o
%ovorniku
o ,( 2i:e # naj # nije u
blizini ni %ovornika ni
su%ovornika
prema pokaznim
zamjeniDama na$injeni su
870
i 1%azni za4jeni$%i
1ridjevi # va%av8 v2i%8
ta%av8 t2i%8 na%av8
n2i%
o ovoj skupini pripadaju i
neki pridjevi koji slue
za 1ja$avanje # sa4
&ona sama # za
poja$avanje 2i$ni#
zamjeniDa' i isti &isti taj
# za poja$avanje
1%azni# zamjeniDa'
871
-1itne i dnsne
za4jeni:e
upitne i odnosne
zamjeniDe imaju isti
92i%@ ali razli$itu
<3n%:ij3
o 31itne se zamjeniDe
upotrebljavaju u
pitanjima
o dnsne zamjeniDe
uvode zavisnu re$eniDu u
zavisno sloenoj
re$eniDi
872
i kod njih je kod ivih
APG@ a kod neivih APN
o $ovjek %je" $ekamo@
brod %ji $ekamo
%a%av i %2i% se mo%u
deklinirati kao za4jeni:e
&kakav@ kakvo%' ili kao
nedre!eni pridjevi
&kakav@ kakva'
prema vrsti rije$i %ja
zna$ava n $e43 se
1ita@ upitne dijelimo na
o i4eni$%e # tko@ .to
873
o 1ridjevs%e # koji@ $iji
o a kakav i kolik su
za4jeni$%i 1ridjevi
Nedre! ene za4jeni:e
neodreIene zamjeniDe
upuuju na ne.to
nedre!en@ ne.to
1Cenit i ne.to nije$n
o termin neodreIene ima
dva zna$enja # vrsta
zamjeniDa i podskupina
zamjeniDa unutar
neodreIenih zamjeniDa
874
tvore se od 31itni# i
dnsni# zamjeniDa na
dva na$ina
o dodavanjem 1re<i%sa
ne&8 ni&8 i&8 sva&8
1&8 @t&8 ili $estiDe
"d
o dodavanjem $estiDe 4a@
4a%ar8 9i2 ili se iza
zamjeniDe moe staviti
$estiDa "d
naj$e.e neodreIene
zamjeniDe
875
o nedre!ene
netko@ ne.to@ nekojiV
"djetko@ "dje.to@
"djekojiV t%%od@
@t%od@ %ji%odV
o nije$ne
nitko@ ni.ta@ nikojiV
o 1Ce
itko8 i.ta@
ikojiV svatko@ sva.ta@
sva%iV
876
%jetko@ %je@ta@
%je$ijiV 4a tko@ 4a
.to@ 4a kojiV
9i2 tko@ 9i2 .to@ 9i2
kojiV tko "d@ .to "d@
koji "dV
sav sva8 sve B
za4jeni$%i 1ridjev
SG: sav@ sve%a@ svem@
sav(sve%a@ o svem@ sa
svim
P+: svi(sve(sva@
svih(sviju@ svim@
877
sve(svu(sve@ o svim@ sa
svim
1isanje neodreIenih
zamjeniDa
o t%"d se pi.e
sastav2jen i s jednim
na%laskomH moe se
zamijeniti s net%
o t% "d se pi.e
dvjen i s dva
na%laskaH moe se
zamijeniti s 4a t%
878
o ako se nitko ili itko
upotrebljavaju s
1rijed2zi4a@ onda se i&
i ni& dvajaj3 i dolaze
ispred prijedlo%a &ni za
@t'
PridjeviJ
+e%si$ %e s9ine 1ridjeva
pridjevi su promjenljive
vrste rije$i koje se
pridijevaju imeniDama da
bi ih poblie ozna$ili@ a
dijele se na
879
o 1isni &%va2itativni'
pridjevi # %a%av # izri$u
svjstv imeniDe@
uklju$uju i "2a"2s%i
1ridjev radni i tr1ni
o 1svjni &1sesivni'
pridjevi # $iji # izri$u
1ri1adanje
o "radivni &4aterija2ni'
pridjevi # od $e"a #
izri$u "ra!3 ono%a .to
imeniDa opisuje
880
kad se upotrjebljuju u
1renesen4 zna$enju
imaju sva obiljeja
1isni# pridjeva
alternativna podjela
prema zna$enj3
o 1isni pridjevi
o dnsni ili re2a:ijs%i
pridjevi # pokazuju
svojstva koja jedna
imeniDa ima u odnosu na
dru%u
881
1svjni pridjevi@
"radivni pridjevi i ne%i
1isni pridjevi &koji
izri$u 1rstr i vrije4e
# prednji@ %ornji@
sutra.nji@ budui'
Nedre! eni i dre ! eni
92i% 1ridjeva
podjela pridjeva prema
31ra9i
o nedre!eni 92i% #
upotrebljava se uz ne.to
882
neodreIeno@ prvi put
spomenuto # %a%avN
kao dio i4ens%"
1redi%ata # !ia je
runa.
kao dio "enitiva
svjstva &%va2itativni
"enitiv' # !ia lo.a daha
pridjevi izvedeni
suGiksima &v8 &ev8
&2jev8 &in
o dre!eni 92i% #
upotrebljava se kada
883
imeniDa uz koju stoji
ozna$uje ne.to ve
poznato # %jiN
kao dio v2astit" imena
# Novi 8inodolski
uz 1%azne zamjeniDa #
ta o%avna !ia
u ter4ini4a #
jednakostrani$ni
trokut
pridjevi koji zavr.avaju
na Ci # smrdei@ prdei
884
posvojni pridjevi na Bji8
&nji8 &@nji8 &s%iA&%i #
kozji@ dana.nji@
unutra.nji@ seoski
jo. ne%i pridjevi #
arki@ kuni
odreIenost i
neodreIenost pridjeva
izri$e se samo 1isni4 i
"radivni4 pridjevima #
1svjni su uvijek 1
zna$enj3 odreIeni
885
1i4eni$eni 1ridjevi #
imeniDe nastale od
pridjeva
o 1isni pridjevi koji su
postali 1Ce ili v2astite
i4eni:e # dobro@ mlada@
3asna@ Tihana
o pridjevi koji su po
zna$enj3 i vrsti imeniDe@
ali zadravaju 92i%
pridjeva # Krvatska@
9anska@ Novi@ -rinski
886
o pridjevi i po 92i%3 i
zna$enj3@ ali se
upotrebljavaju 3 s239i
imeniDe # E@ buraz@ jel ti
stari domaN
K41ara:ija
?st31njevanje5 1ridjeva
%41ara:ija ili
st31njevanje je
3s1re!ivanje najmanje
dviju imeniDa na temelju
neke zajedni$%e s9ine
887
kompariraju se samo
1isni 1ridjevi@ a "radivni
i 1svjni isklju$ivo u
1renesen4 zna$enju
"2asvne 1r4jene #
kraenje ije u je i je u e@
jotaDija@ nepostojano a@
jedna$enja@ epenteza@
ispadanje su%lasnika
tvorba komparativa
o ne1ravi2na %41ara:ija
samo kod: d9arAbolji@
zaA%ori@ 4a2enAmanji@
888
ve2i%Avei@ d3"A
dulji(dui
ove osnove zovu se
s312etivne snve #
potpuno razli$it izraz
isto% morGema
o nastavak B@i
4 pridjeva # 2a%8 4e%8
2ije1
o nastavak B?j5i dobivaju
veina jednoslonih
pridjeva s d3"i4
na%laskom
889
koji zavr.avaju na
ne1a2ata2 uvijek i4a
jta:ije # ja$i@ luIi@
%u.i@ bjelji@ Drnji@
%lu.i@ skuplji@ ui@
$vr.i
koji zavr.avaju na
1a2ata2 i2i r ne4a
jta:ije@ j ispada #
krnjAkrnji@ riIAriIi@
vruAvrui
nekoliko jednoslonih
pridjeva s %rat%i4
890
na%laskom # d3i8
stri8 ti@i8
4r$iA4r%iji8
$i@CiA$istiji
dvosloni na Ba%8 &e%8
&%8 &e8 &e2 "39e
te suGikse
blizak # bliiH dalek #
dalji@ dubok # dublji@
debeo # deblji@
"ra% ne odbaDuje B
a%@ ne%o samo %ubi
891
ne1stjan a i
postaje "r$i
4rza% moe imati
komparative 4ri i
4rs%iji
%re1a% i %rta% mo%u
biti %re1$i(%re1%iji i
%r$i(%rt%iji
o nastavak Biji dobivaju
veina jednoslonih
pridjeva s %rat%i4
na%laskom
892
starAstariji@ vje.tA
vje.tiji@ srtmAstrmiji@
zdravAzdraviji
nekoliko jednoslonih
pridjeva s d3"i4
na%laskom # %s8 ran8
s2an8 stran8 @t3r
5 pridjeva dobiva Biji
uz v%a2iza:ij3 # 4i8
zre8 vre8 tr3
dv8 tr i vi@es2ni
1ridjevi # bistar #
bistriji@ bijesan #
893
bjesniji(bje.nji@
vrijedan #
vrjedniji(vredniji
u komparativu se uvijek
ije s%raC3je 3 je #
bijedanAbjedniji
pridjevi kojima snva
zavr.ava na B18 &98 &v
e1enteza R %rublji@
skuplji@ krivlji
superlativ se@ a<%rs@
tvori dodavanjem najA@ a
pridjevi koji po$inju na j
894
ne "39e t j R najja$i@
najjednostavniji
1isna ?ana2iti$%a5
%41ara:ija # provodi se
pomou prilo%a
4anjeAvi@e i
naj4anjeAnajvi@e ut@
manje ut@ najmanje ut
o na%lasku komparativa
o 1rvi d %raja je u
komparativu 3vije% d3"
o u dvs2ni4
komparativima prvi od
895
kraja je d3"@ a dru%i od
kraja je %rat%si2azan
o tr i vi@es2ni
komparativi uvijek imaju
na%lasak na treCe4 d
%raja
o na%lasku superlativa
o u trs2ni4
s31er2ativi4a uvijek je
d3"si2azni na preGiksu
naj@ a prvi od kraja je
du%
896
o u vi@es2ni# s31er2ativa
rije$ ima dva na%laska #
d3"si2azni na naj i
%rat%3z2azni na
treCe4 od kraja
;rojeviNJ
brojevi su rije$i kojima
se izri$e koliko $e%a ima
i koje je .to po redu

1dje2a 9rjeva # %lavni
&koliko $e%a ima' i redni
&koje je .to po redu'
897
1dje2a "2avni# 9rjeva #
snvni &1A?@1BB@1BBBV' i
izvedeni &11@ 14@ ??@ 1B1V'
svi se redni brojevi pi.u s
t$%4 &i rimskiJ'
De%2ina:ija 9rjeva
jedan se deklinira
raz2i$it za sva tri roda
jedan ( jedna ( jedno
dva ima iste oblike za
43@%i i srednji dva
$ovjeka@ dvije ene@ dva
djeteta
898
o N"8 dva dvije
o G dvaju dviju
o 9+ dvama dvjema
tri i $etiri imaju isti oblik
za sva tri roda tri
$ovjeka@ tri ene@ tri
djeteta
kako se pi.u neki brojevi
o 'JJ # sto ili stotina
o *JJ # dvjesto@ dvjesta@
dvije stotine
o 'JJJ # tisua &ali 'JJ' #
tis3C3 jedan'
899
o */ # dvadeset pet #
veznik i moe doi u
sredinu ali se sve rjeIe
koristi
u bankarskom poslovanju
vi.e$lani brojevi se pi.u
sve zajedn
&petstopedesetpet'
kako se pi.e put&a' uz
brojeve
o kad je zajedno # 13t #
jedanput &N'
900
o kad je odvojeno # 13ta #
jedan puta &G'
o s rednim brojevima # 13t
# prvi put &N'
7rjevne i4eni:e i
9rjevni 1ri2zi
9rjevne i4eni:e su
rije$i po 92i%3 i4eni:e
ali zna$3j3 9rjeve@ tj.
imenuju bia@ ali ozna$uju
koliko ih ima
901
o pripadniDi 43@%" spola:
dvojiDa@ obojiDa@ trojiDa@
$etvoriDaV
o pripadniDi raz2i$it"
spola: dvoje@ oboje@
obadvoje@ troje@
$etveroV
o stotina@ tisua@ milijun
itd. su takoIer brojevne
imeniDe
o deklinira se $3dn i
te@%@ pa po%ledaj u
knji%u
902
9rjevni 1ri2zi # izri$u
priblinu koli$inu ne$e%a
o tvorba # 9rjNa%
o pazi na pleonazam #
izriDanje jedno%
sadraja istodobno
dvama izrazima # Dirka
oko dvadesetak
9rjevni 1ridjevi #
pojavljuju se uz imeniDe
koje nemaju jedninu@
imaju s2393 1ridjeva a
zna$enje 9rja
903
o dvoji svatovi@ desetore
hla$e
s2a"anje 9rja s
"2a"2i4a
o 1 # %la%ol u jednini #
plovi jedan brod
o *@ 4 i 5 # %la%ol u
4nini # plove tri broda
o 6L A %la%ol je u jednini #
tisuu brodova je plovilo
imenski dio predikata@
tj. %la%olski pridjev je u
sr( rd3
904
Gla%oli :&
podjela prema zna$enju
o "2a"2i radnje #
ozna$uju #ti4i$n3@
svjesnu aktivnost
o "2a"2i stanja #
ozna$uju nedje2vanje@
stanje u kom se ni.ta ne
zbiva # stajati@ $ekati@
biti@ boraviti@ ivjeti@
.utjeti@ htjeti@ eljeti@
spavati
905
o "2a"2i z9ivanja #
ozna$uju ne#ti4i$n@
nenamjerno djelovanje
kojem su uzrok prirodni
zakoni@ zbivaju se u
prirodi ili u $ovjeku A
zadrhtati@ buditi se@
ostarjeti@ raalostiti se@
prestra.iti se@ tu%ovati@
aliti@ %rmjeti@ Dvjetati@
rasti@ nastajati@ mra$iti
se
906
Gra4ati$ %e %ate"rije
"2a"2a
liDe@ broj@ vrijeme@ vid i
na$in
Kate"rija vre4ena
sada@njst # prezent
93d3Cnst # Gutur
prvi(sada.nji@ Gutur
dru%i(pro.li
1r@2st # imperGekt@
aorist@ perGekt@
pluskvamperGekt
907
Kate"rija vida ?as1e%ta5
svr@eni i2i 1er<e%tivni
"2a"2i # u trenutku kad o
njoj %ovorimo zavr.en je
po$etak radnje@ kraj
radnje ili Dijela radnja
nesvr@eni i2i
i41er<e%tivni # dvije
skupine ovisno u tome na
koji na$in radnja traje
o trajni i2i d3rativni #
radnja traje dulje bez
908
prekida # tr$ati@ plivati@
skakati
o 3$esta2i i2i iterativni #
radnja traje s
povremenim prekidima #
pretr$avati@
preskakivati tvore se
suGiksima #iva@ Aava
dvvidni %la%oli #
o biti
o objedovati@ ru$ati@
ve$erati # #ranjenje
909
o vidjeti &da sazna. vid@
zamijeni s ?35"2edati'@
$uti
o %la%oli strano%
podrijetla na Birati #
teleGonirati@ or%anizirati
Kate"rija na$ ina
indi%ativ &izjavni' # u
njemu su sva vremena
i41erativ &zapovjedni'
%ndi:ina2 &po%odbeni'
910
1tativ &eljni' # CivjeliJ
-dravi biliJ # izri$e se
samo GPR4
G2a"2s%a stanja
%la%olskim stanjem izri$e
se dns iz4e!3
s39je%ta i "2a"2s%e
radnje
a%tiv # radno stanje@
1asiv # trpno stanje
911
Prije2aznst "2a"2a B
1dje2a "2a"2a 1re4a
1red4et3 radnje
1rije2azni ?tranzitivni5
"2a"2i # mo%u imati
imeniDu u "k.s%.
upuuju na direktni
objekt
ne1rije2azni
?intranzitivni5 "2a"2i # ne
mo%u imati imeniDu u
"k.s.% upuuju na
indirektni objekt
912
1vratni ?re<2e%sivni5
"2a"2i # imaju povratni
zamjeniDu upuuju da
subjekt vr.i radnju na
sebi S39je%t P O9je%t
?se5
o 1ravi 1vratni # subjekt
R objekt # upravo sam se
ubila
o ne1ravi 1vratni #
povratni oblik ali bez
povratno% zna$enja #
smijem se
913
o 3zaja4nAre:i1r$n
1vratni # dva ili vi.e
subjekata vr.e radnju
jedan na dru%om # Roko i
!ia su se namlatili.
Gla%olski obliDi &ono
te.ko'
In<initiv
in<initiv je nedre!eni
"2a"2s%i 92i% na Bti i2i B
Ci
inGinitivna snva dobiva
se miDanjem Bti
914
kod #Ci %la%ola inGinitivna
snva je ista %a i
1rezents%a &mo%Ati@ mo%A
u'
svi inGinitivi imaju
dv4r<e4s%e snve #
nakon %rijens%" imaju
s3<i%sa2ni morGem i
nastava% ti
promjenom suGiksa
mijenja se vid %la%ola # iz
svr.eno% u nesvr.eni
&i41er<e%tiviza:ija' ili
915
nesvr.eno% u svr.eni
&1er<e%tiviza:ija'
ponekad se suGiksalni
morGem ne vidi pa na tom
mjestu 1i@e4 n32ti
Prezent
na nastavDima za prezent
nalazi se d3ina
prezentska snva dobiva
se 4i:anje4 nastav%a 3
,(2(12( 1rz(8 a %la%oli na
#i imaju ist3 in<( i 1rez.
osnovu &pridti@ idti@ pekti'
916
5 vrste nastavaka za
prezent
o 1ere4 # em@ e.@ e@ emo@
ete@ u
o 1i@e4 # jem@ je.@ je@
jemo@ jete@ ju da bi
odredili %la%olsku
osnovu@ 4etni 3 i41<.
imaju jtiran3 osnovu
&pisjuApi.u'
o tr$i4 # im@ i.@ i@ imo@ ite@
e
917
o 1jeva4 # am@ a.@ a@ amo@
ate@ aju
biti A
o nesvr@eni 1rezent # sam
si je
o svr@eni i2i dvvidni
1rezent # budem@ bude.@
bude
Arist
arist je 1r@2 svr@en
vrije4e %ji4 se izri$e
radnja %ja se z9i2a
ne1sredn 1rije
918
tren3t%a %ada se njj
"vri
o kad snva zavr.ava na
sa4"2asni% h@ ni.ta@
ni.ta@ smo@ ste@ .e
o kad snva zavr.ava na
s3"2asni% oh@ e@ e@
osmo@ oste@ o.e
aorist pomonih %la%ola
o 9iti # bih@ bi@ bi@ bismo@
biste@ bi.e ili bi
o #tjeti # htjedoh@
htjede@ htjede@
919
htjedosmo@ htjedoste@
htjedo.e
I41er<e%t
i41er<e%t je 1r@2
nesvr@en vrije4e %ji4
se izri$e radnja %ja je
traja2a 3 1r@2sti
o &j'ah@ &j'a.e@ &j'a.e@
&j'asmo@ &j'aste@ &j'ahu
o "2a"2i na %"# #
dobivaju ija# i uvijek
si9i2ariziraj3 B peDijah@
peDija.e@ peDija.eV
920
imperGekt pomonih
%la%ola
o 9iti # bijah(bjeh
o #tjeti #
htijah(hoah(hotijah
I41erativ
"2a"2s%i na$in %ji4 se
izri$e za1vijed8
za9rana8 14ena8
savjet8 429a i s2(
jednostavne oblike ima
samo za *(2(s"( i '( i
*(2(12(
921
za ,( 2i:e s" i 12 koristi
se sloeni oblik ne%a L
prezent
tvori se od &obi$no
prezentske' osnove i
nastavka
o M8 48 te A %la%oli s
prezentom na #em ili #im
ispred kojih je #jA
&$ujem # $uj@
$ujmo@$ujte'
o i8 i48 ite # %la%oli s
prezentom na #em ili #im
922
&smrdim # smrdi@
smrdimo@ smrdite'
o ji8 ji48 jite # %la%oli
na #ati s prezentom #em
# uvijek jotaDija &vezati
# vei@ pisati # pi.i@
drati # dri@ miDati #
mi$i'
o aj8 aj48 ajte # %la%oli
na #ati s prezentom na #
am &dati # daj@ biraj@
$uvaj@ lijevaj@ znaj'
923
o j "2a"2i # s
prezentskom osnovom na
#oj # dvojni obliDi #
broj@brojmo@brojte ili
broji@brojimo@brojite
neki %la%oli ne tvore
imperativ # #tjeti8 4Ci8
4rati8 svi!ati se itd(
imperativ pomonih
%la%ola
o 9iti # budi@ budimo@
budite
924
G2a"2s%i 1ridjevi
G2a"2s%i 1ridjev radni
?a%tivni5
s23i za tvr93 s2eni#
"2a"2s%i# 92i%a
?1er<e%t8
123s%va41er<e%t8 <3t3r
dr3"i8 9a %ndi:ina2a 5
ako ima slubu 1ridjeva
&rasDvjetalo Dvijee'
deklinira se ko 1ridjev@ i
ima slubu atri93ta
925
tvori se od inGinitivne
osnove i nastavka o(ao@
la@ lo@ li@ le@ la
G2a"2s%i 1ridjev tr1ni
?1arti:i1 1asivni5
s23i za tvr93 1asiva
ako ima slubu 1ridjeva
&no.ena lopta' deklinira
se % 1ridjev@ i ima
slubu atri93ta
tvori se od in<initivne
snve i nastava%a
o #n nazivan
926
o #en priveden@ ispe$en
&ako Ak@A%@Ah@AD dobiva #
en@ dolazi do
palatalizaDije'
o #jen po%aen
&jotaDija'@ usamljen
&epenteza'
o #t na$et
o #ven mljeven@ naduven@
umiven
9iti i #tjeti nemaju GPT
927
ako postoje dva oblika
&danAdat' onaj na #n ima
prednost
G2a"2s%i 1ri2zi
G2a"2s%i 1ri2" sada@nji
?1arti:i1 1rezenta5
tvori se preteno od
nesvr@eni# %la%ola@
dodavanjem BCi na 4.l.pl.
prezenta
njime se izri$e radnja
koja 1rati radnj3
928
izre$enu %lavnim
%la%olom
G2a"2s%i 1ri2" 1r@2i
?1arti:i1 1er<e%ta5
tvori se preteno od
svr@eni# %la%ola@
dodavanjem Bv@i i Bav@i
&ili Bv8 &av ali je onda
sti2s%i obiljeeno #
vidjev@ rekav'
njime se izri$e radnja
koja je 1ret#di2a radnji
%lavno% %la%ola
929

%la%olski prilozi pomonih
%la%ola
o biti # budui@ biv.i
o htjeti # hotei(htijui@
htjev.i
Per<e%t
1er<e%t je s2en
"2a"2s% vrije4e %je
se tvri d 1rezenta
14Cn" "2a"2a 9iti i
GPR
930
u 4. liDu jednine kod
povratnih %la%ola
izostavljamo en%2iti$%i
92i% od 9iti #on se je
javio on se javio
P23s%va41er<e%t
123s%va41er<e%t je
s2en "2a"2s%
vrije4e %ji4 se izri$e
radnja %ja se d"di2a
1rije ne%e dr3"e radnje
3 1r@2sti
931
tvori se od 1er<e%ta ili
i41er<e%ta pomono%
%la%ola 9iti i GPR # bio
sam( bijah(bjeh radio
E3t3r I(
tvri se d nena"2a@en"
?nesvr@en"5 1rezenta
14Cn" "2a"2a #tjeti
i in<initva
kad je inGinitiv prije
htjeti@ &samo' %la%oli na #
ti %ube i &tzv( %rnji
in<initiv'
932
kad je puno radnji@ C3
moemo napisati samo
1rvi 13t # ja u pjevati i
plesati
E3t3r II( ?e"za%tni5
tvori se od svr@en"
1rezenta 14Cn"
"2a"2a 9iti i GPR
upotrebljava se is%2j3$iv
3 zavisni4 re$eniDama
izri$e radnju koja
1ret#di dr3"j 93d3Cj
radnji
933
kod svr.enih %la%ola
radnja koja prethodi
$e.e se izri$e
1rezent4 &tko preivi@
pri$at e'
Kndi:ina2 I( ?sada@nji5
%ndi:ina24 se izri$e
1"d9a 1d %j4 Ce
se izvr@iti radnja "2avne
re$eni:e
kondiDionalom prvim
naj$e.e se izri$e radnja
934
koja 9i se 4"2a izvr@iti8
e2ja8 1"d9a i s2(
tvori se od nena"2a@en"
arista pomono% %la%ola
biti i GPR
Kndi:ina2 II( ?1r@2i5
kondiDionalom dru%im se
naj$e.e izri$e radnja
koja se 4"2a izvr@iti 3
1r@2sti
tvori se od %ndi:ina2a
1rv" %la%ola biti i GPR
935
Pasivni "2a"2s%i 92i:i
pasiv imaju samo
1rije2azni "2a"2i@ a tvori
se na dva na$ina
o nekim oblikom a%tiva d
9iti i2i 9ivati L GPT
o se L a%tivni 92i%
odabrano% %la%ola
&9ez2i$ni oblik'
1asiv i4a sve "2a"2s%e
92i%e %a i a%tiv
in<initiv # biti(bivati
%raIen
936
1rezent # je(biva %raIen
arist # bi %raIen
i41er<e%t # bija.e(bje.e
%raIen
1er<e%t # je(je bio
%raIen
123s%va41er<e%t #
bija.e(bje.e bio %raIen
<3t3r 1rvi # biti e
%raIen
<3t3r dr3"i # bude
bio(bude %raIen
937
%ndi:ina2 1rvi # bio bi
%raIen
%ndi:ina2 dr3"i # bio bi
bio %raIen
i41erativ # budi %raIen
GPS # budui %raIen
GPP # biv.i %raIen
PriloziJ
1ri2zi s3 ne1r4jen2jive
rije$i %je se 1ri2a3
3"2avn4 "2a"2i4a %a%
9i 192ie 1isa2i
938
%2nsti vr@enja "2(
radnje
o 4jesni # %djeN kamoN
kudaN odakleN dokleN #
tu@ ovdje@ %ore@ ovuda@
tamo@ onuda@ odatle@
izbliza@ nizbrdo@ kui@
doma@ naprijed
o vre4ens%i # kadaN
otkadN dokadN koliko
du%oN # ju$er@ danas@
sutra@ odmah@ oduvijek@
ve@ zatim@ do%odine@
939
lani@ jutros@ nou@ ljeti@
zimi
o 3zr$ni # za.toNJN #
zato@ sto%a@
bezrazlono@ hotimiDe
o na$ins%i # kakoN # te.ko@
brzo@ jedva@ lako@ onako@
svakako@ usprkos@
uzalud@ neprestano@
slu$ajno
o %2i$ins%i # koliko putaN
# ovoliko@ toliko@ malo@
940
puno@ previ.e@ potpuno@
triput@ pomalo
vdje # blizu %ovornika
t3 # blizu su%ovornika
ndje # nije ni kod jedno%
ni dru%o%
dvzna$ni
o blizu@ prije@ poslije #
vre4ens%iA4jesni
o jo.@ upravo #
vre4ens%iAna$ins%i
o skroz B 4jesniAna$ins%i
941
GPS i GPP su po zna$enju
prilozi
PrijedloziN
1rijed2zi s3 rije$i %je
1%az3j3 razne dnse
iz4e!3 n"a @t zna$e
i4eni:e i2i n"a na @t
313C3j3 za4jeni:e
prijedloni izraz #
prijedlo% L imeniDa
G # bez@ blizu@ do@ iz@ iza
D # k&a'@ nasuprot@
unato$@ usprkos
942
A # na@ o@ po@ u@ kroz&a'@
meIu@ mimo@ nad&a'@
pod&a'@ pred@ uz&a'@ niz&a'@
za
+ # na@ o@ po@ pri@ prema@ u
I # s&a'@ meIu@ nad@ pod@
pred@ za
sa se pi.e
o kad rije$ zapo$inje ili je
dru%o slovo su%lasni$ko%
skupa S8 =8 Z8 6
o kada je rije$ na koju se
odnosi prijedlo% samo
943
jedan "2as ili
ne1r4jen2jiva rije$ #
npr. sa ]slovom ^@ sa i
]veznikom i^
o ispred 4n4 # sa mnom
%a se pi.e
o kad rije$ zapo$inje ili je
dru%o slovo su%lasni$ko%
s%31a K G H
%rza8 nada8 1da8 3za8
niza se pi.e
944
o uz nena"2a@ene 92i%e
s9ni# za4jeni:a #
kroza me
o uz imeniDa koje po$inju
na S8 =8 Z8 6 # niza
stube@ nada abe
S2a"anje 1rijed2"a s
1adei4a
s * padea
o na@ o@ po B AA+
o meIu@ nad@ pod@ pred #
AAI
o s&a' # GAI
945
s , padea
o u # GAAA+
o za # GAAAI
sinni4ni 1rijed2zi # oni
koji zna$e isto # 1%raj i
%raj@ npr.
nas31rt8 3s1r%s i radi
# jedini mo%u biti iza
imeniDe # 1bio sam %a
tebe radi.
1ri2zi %ji 4"3 9iti
1rijed2zi # prije@ poslije@
vi.e@ nie@ blizu itd.
946
&poslije ane dolazi petra #
PR3H idem tamo poslije #
PR+'
z9"Aradi # zbo% je
3zr%@ radi je na4jera
%rz # uzrok@ a ne
sredstvo # kroz u$enje
bit e. bolji u$enjem
e. biti bolji
8ezniDi.
vezni:i s3 rije$i %je
1vez3j3 * rije$i8
947
s%31ine rije$i i2i
re$eni:e
sastavni # i@ pa@ te@ ni@ niti
9ez zareza
rastavni # ili@ iliAili 9ez
zareza
s31rtni # a@ ali@ ne%o@
ve@ no 3vije% zarezO
is%2j3$ni # samo@ samo
.to@ tek@ tek .to@ jedino@
jedino .to 3vije%
zarezO
948
za%2j3$ni # dakle sto%a
zato 3vije% zarez
vezni:i zavisni# re$eni:a
kad je nr4a2an
poredak &%lavna pa
zavisna' ne4a zareza@ a
u inverziji i4a
o dnsne za4jeni:e #
tko@ .to@ kojiV
o 1ri2zi # kamo@ kadaV
o vezni:i # da@ ako@ iakoV
1ravi i ne1ravi vezniDi
949
o 1ravi # mo%u povezivati i
rije$i i re$eni:e &"na i
Petra@ 9olaze i odlaze'
o ne1ravi # samo re$eni:e
&di kamo hoe..'
to su i dnsne
za4jeni:e8 ne%i 1ri2zi
i ne%e $esti:e
> estiDe@ rije $ De@ partikule
$esti:e8 rije$:e i2i
1arti%32e s3
ne1r4jen2jiva vrsta
rije$i %je sa4e ne4aj3
950
zna$enje a2i s23e za
?1re592i%vanje
re$eni$n" 3strjstva
o 31itne # zar@ li
o 1tvrdne i nije$ne # da@
ne
o za1vjedne # nekaJ
o sta2e # evo@ eto@ eno@
$ak@ %od@ put@ putaV
enkliti$ki oblik se se
smatra zamjeniDom kad
se moe zamijeniti s
na%la.enim oblikom se9e@
951
a ina$e je $esti:a &u
ne1ravi4 1vratni4
%la%olima@ 1asiv3 i u
nes9ni4 re$eni:a4a'
1uuuuuzviDiJJJ
3zvi:i s3 ne1r4jen2jive
vrste rije$i %ji4a
izraava4 ne%i sjeCaj8
ras12enje8 dziva4
ne%"8 1na@a4
zv3%ve8 92a8 92a8 % da
Ce@ 31Ce 3$it de<ini:ij3
3zvi%a
952
sjeCaji i ras12enje #
oho@ bravo@ uaaaa@ aha
dzivanje # hej@ oj@ i.@
miD
n4at1ejs%i zv3:i #
pljes@ tres@ bu@ pljas@
bum@ traG@ buG@ kres@
dum@ mljaD@ njam@ .kljoD@
pljuD@ kreAkre@ vauAvau@
DijuADiju@ mjau
1@ta1a2i:e # spadaju ili u
uzvike ili u $estiDe
953

954