WILLIAM SHAKESPEARE:

HAMLET
Biljeke o piscu:
William Shakespeare ivio je u jednom od najvitalnijih razdoblja engleske
povijesti. Shakespeare, roen z gradiu Stratfordu, kao dvadeset
jednogodinji mladi kree u London gdje je surivao s dramatiarima te
je ubrzo poeo sam suraivati. !apisao je mnogo vrhunskih djela koja su
ga proslavila u "ijelom svijetu a to su #omeo i $ulija, %amlet, &a"beth,
'telo, (ralj Lear i (leopatra. )a djela pisana su u nekoliko faza, a kraj tj.
zadnja faza sastoji se od smirenih djela gdje se pisa" pomiruje sa
svijetom. * to vrijeme engleski jezik postie zrelost i bogatstvo koje daje
odline uvijete za stvaranje knjievnih djela.
Zapaanja o djelu:
'va drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su ga
proslavila u "ijelom svijetu. Smatra se da je %amlet ve postojao prije te
je Shakespeare samo poboljao, nadopunio %amlet. )a drama je moda
doivila najraznovrsnija tumaenja ostlih kritiara. +a se radi o drami to
vidimo po nainu pisanja te po zavretku koji u drami uvijek zavrava
tragino, odnosno smru glavnih likova. ,isa" opisuje staru dansku
uglednu, kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. -rlo jako
dolazi do izraaja nezadovoljstvo i mrnja te su svi osjeaji u negativnom
prav"u. #adnja se odvija u +anskoj u kraljevskom dvor"u. 'sim to se
radi o spletkama na kraljevskom dvoru, dravi prijeti i vanjska opasnost
od neprijatelja. .itajui knjigu moemo primjetiti da je uniten ivot te
obitelji jer se meusobno sukobljavaju. 'pis je vrlo detaljan to znai da
je i najmanja sitni"a zapaena. !a mene je ova drama ostavila trag u
savjesti, jer sve na ovom svijetu kao nova" nemoe nas usreiti ako nas
stalno /grize0 savjest. Sigurno je bolje biti poten s istom savjesti nego
da sve imamo te da nas savjest mui "ijeli ivot. 1nae odnosi su vrlo
primitivni, a postup"i se svi svode na staru uzreku /'ko za oko, zub za
zub0, to se posebno vidi na %amletu.
Silske ka!ake!isike djela:
'vo je povijesna drama koja nam govori o traginom ivotu danske
obitelji. Svodi se na osjeajnost, oajnost i nadu koja se posebno vidi kod
%amleta. +rama je prevedena s engleskog jezika, pisana je u dijalogu i
sastoji se od pet glavnih inova. 1ma posuenih rijei iz latinskog, a
nejasni izrazi su objanjeni ili prevedeni pa su na krajevima strani"a
otisnuti mali rjeni"i. )akoer kod svakog novog prizora je kratko opisano
mjesto radnje i ponaanje osoba, koje nas kratko uvodi u dogaajnu
situa"iju.
"ia:
(ao "itat bih izdvojio tekst od strane 23. od 45. 6etvrti in7, gdje se
%amletu javlja duh mrtvog o"a te mu ispovijeda istinu. $a bih taj duh
definirao kao neku energiju, savjest koja je muila %amleta, te se njegov
ota" pojavio u obliku duha tj. energije da mu odgonetne tajnu koju je
ponio sa sobom u grob. 1sto tako vrlo mi se dopao peti in i to od 848. od
895. strani"e gdje se vidi sva ta mrnja, pokvarenost i zlo u obitelji. *
borbi %amlet i Laert iskazuju svu mrnju i dolazi do borbe za ivot ili smrt,
no poto su otri"e otrovane oni umiru, a zajedno i kralji"a s kraljem
kojeg je probo %amlet. )ada prestaje postojanje kraljevske obitelji, ona
propada.
Te#a:
)ema ove drame je propast kraljevske obitelji zbog meusobne mrnje,
izdaje, oajnosti i ljubomore koja dovela od kraja postojanja, a time i
nesigurnosti u dravi. :lavni kriva" tomu je (laudije koji je to uzrokovao
zbog politikog i drutvenog okvira.
Ideja:
1deja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak ivotni prikaz jedne ugledne
kraljevske danske obitelji. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako
zavrila samo jedna obitelj ve ih je u tom vremenu, doba renesanse
mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom.
Anali$a liko%a:
Ha#le
;io je dobro odgajan i ugledan mukara" koji je trebao naslijediti svog
o"a, no oevom smrti on gubi nadu, postaje nesiguran i zna da ota" nije
mogao odjednom umrijeti. -rlo se teko, gotovo nikako nije mogao
pomiriti s tim dogaajem i pojavom oevog duha on se zaklinje da e se
osvetiti. 'stale osobe u dvoru to shvaaju kao da je %amlet poludio te da
ne eli prihvatiti stvarnost. -rlo je nesretan i postavlja si pitanje
/biti ili ne biti0, pitanje ivota ili smrti u svom ivotu. $ako je osjeajan i
sentimentalan to se posebno vidi u njegovom ponaanju.
K!aljica &e!!uda
%amletova majka, vrlo se lako pomirila sa smru svog mua to nam
govori da ta ljubav nije mogla biti velika, ljubav ivota. 1pak, za %amleta
je vrlo vezana, osjeamo ljubav koja nema grani"a te bi sve uinila za
njega. &oemo pretpostaviti da je bila prisiljena da se uda za (laudija,
no to joj je bila najvea greka u ivotu koju je morala platiti smru.
+a ju je (laudije uistinu volio sprijeio bi ju da popije otrovani vr no
njemu to nije bilo bitno.
Ho!acije
%amletov najbolji prijatelj, zajedno su odrasli. *vijek je bio uz %amleta i
spreman sasluati ga te ga nikada nije ostavio u /tihu0 te se pokazao kao
njegov brat. !jih dvoje mogli su meusobno diskutirati probleme,
ma kakvi oni bili. !ije imao svoje miljenje i mogao se lako nagovoriti.
Klaudije
+anki kralj, vrlo je hladana, bezosjeajana i tvrdoglava osoba koja si je
zabila "ilj u glavu i uporno ga eli dostii, pa moemo rei da za njega
vrijedi izreka /proao bi kroz vatru da dostigne "ilj0. !e obazire se ni na
to te nema nikakvih osjeaja i nikakvu odgovornost prema drugima.
&oda on eli biti kralj, ali po svojim sposobnostima on to nikako nemoe
postii ili biti. *boji"a je i to je platio svojom smru te je od %amleta
pronaen i uklonjen kao izdajnik kraljevskog dvora.
K!aki sad!aj:
$edne veeri na strai dogodilo se neto neobino, %ora"iju, &ar"elu i
;ernandu se ukazao duh biveg danskog kralja. -rlo su bili zaueni i
odluili da samo %amletu priope taj dogaaj. Sljedeeg puta %amlet je
takoer bio na strai, duh o"a otkrio mu je da ga je (laudije otrovao.
%amlet nije mogao vjerovati te se zakleo da e osvetiti njegovu smrt. * to
vrijeme kralj i kralji"a su slavili svoj novi brak, ali %amlet nije mogao
podnijeti bol i oaj pa se nije pojavio. (ad su doli glum"i koji su trebali
zabaviti goste neoekivano se pojavio %amlet. :lum"i su prikazivali dramu
u kojoj je kralj bio prevaren i otrovan, a to je %amlet iskoristio i rijeima
napao kralja. !itko mu nije vjerovao i svi su govorili da nemoe podnijeti
smrt o"a. %amlet je bio zaljubljen u 'feliju, ,olonijevu ker i svi su se
nadali svadbi. $ednim sluajem majka je pozvala %amleta na razgovor, a
iza zavjese se nalazio ,olonije kojeg je %amlet zabunom ubio. <bog
sigurnosti kralj ga alje u =nglesku, ali se on nenadano vraa, no u
meuvremenu se 'felija utopila. <bog nje dolazi do sukoba izmeu Laerta
i %amleta, a kralj predlae meusobnu borbu. 'ni zaponu maevanje, ali
su otri"e bile namazane otrovom to oni nisu znali. (ada je kralj
predloio da nazdrave oni nisu pristali, pa je kralji"a popila vr i umrla, a
%amlet je nato probo (laudija koji im je priznao da su otri"e otrovane.
'prataju se od ivota i zaajedno umiru, a %ora"ije i 'sri" gledaju mrtve.
)ada se zauje buka koja je bila posveena >ortinbrasu jer se vratio kao
pobijednik iz ,oljske. !a kraju svi odlaze i iznose mrtva tijela te se uje
pu"anje topova u ast mrtvih.
'oja# o djelu:
'va drama mi se vrlo svidjela, jer na itatelje ostavlja osjeaj tragedije,
neega tunog. 1za pisanih rijei nalazi se vie znaenja kod kojih se treba
malo zadrati jer se inae gubi stvarna smisao te Shakespearove drame.
1ma mnogo radnje i nema opisnih odlomaka te mi se zato svia i svakako
bih ju dalje preporuio za itanje, ne samo za lektiru ve i za ope
obrzovanje.
Leki!e ( do)nload leki!a
)))*leki!e*o!+