Ivo Pranjkovi

Hrvatski jezik i biblijski stil

Stranica 1 od 5
U vrlo velikom broju svjetskih jezika i u procesima njihove standardizacije, pa onda naravno i
u kulturama naroda koji su se tim jezicima sluili ili se slue i danas Biblija je odirala
presudno vanu ulou, i to na razli!ite na!ine i na razli!itim razinama" Biblija je naime
prevedena na oko 1#$$ razli!itih jezika svijeta %usp" Botica 1&&5 '1(, )to predstavlja otovo
polovicu svih svjetskih jezika %ako se operira s brojem od oko *$$$ jezika na svijetu(" +1, U
mnoima od tih jezika povelik je dio leksi!koa -onda dobio posebne biblijske konotacije i
posebne simboli!ke vrijednosti" Sjetimo se samo kakve su sve konotativne vrijednosti pod
biblijskim utjecajem dobile i mnoe svakodnevne, posve obi!ne rije!i kao )to su golubica,
grm, jabuka, koveg, kri, kruh, laa, ljubav, maslina, mrea, muka, pastir, potop, riba,
smokva, vino, vrt, zdenac, zmija i sl"
.aravno, biblijskoa je podrijetla i cijeli niz specijalnih termina i/ili simbola, odnosno
vlastitih imena tipa apokalipsa, Baraba, Betanija, Bezgreno zaee, crkva, istilite, aneo,
avao, goruiino zrno, (istoni) grijeh, hodoae, hram, izgubljeni sin, aganjac, ahve,
ob, uda, udita, !alvarija, !rist, krini put, krtenje, !ula babilonska, eruzalem, "uci#er,
mana, $esija, $etuzalem, misa, %azaret, obeana zemlja, pakao, &asha, &jesma nad
pjesmama, &oncije &ilat, &osljednja veera, prorok, psalam, raj, 'alamon, 'amson, 'pasitelj,
sveenik, tamjan, (oma (nevjerni), )skrs, *eliki petak, zlatno tele, rtva itd"
0rlo su tako1er brojni nazivi, u pravilu sa snanim simboli!kim nabojem, koji dolaze u
antonimnim parovima, npr" 2dam i 3va, an1eo i 1avao %vra(, 4avid i 5olijat, 5o i 6ao,
istok i zapad, 7ajin i 2bel, nebo i zemlja, Sodoma i 5omora, svjetlo i tama itd" %usp" Botica
1&&58 '$9'1("
U hrvatskome jeziku, i na mor-olo)koj, i na sintakti!koj, i na leksi!koj, odnosno -razeolo)koj
razini, ima velik broj pojavnosti %oblika, rije!i, skupova rije!i i razli!itih druih ustaljenih ili
neustaljenih konstrukcija( koje su, vi)e ili manje, obiljeene kao osebujnosti biblijskoa stila"
:adatak je ovoa priloa da ukratko upozori bar na neke od njih te da im poku)a odrediti
mjesto i u onome )to se obi!ava nazivati biblijskim stilom i u hrvatskome jeziku u cjelinu,
posebice s obzirom na njeovo -unkcionalnostilsko raslojavanje, )to je i tema na)ea
ovoodi)nje jezikoslovno bloka"
.a mor-olo)koj, odnosno mor-osintakti!koj razini danas se kao prili!no izrazit biblizam %ali i
openito kao arhaizam( osjea obilatija poraba aorista i imper-ekta, koja je uo!ljivo obiljeje
prijevoda biblijskih tekstova, i to ne samo onih starijih neo i najnovijih" 4a je to doista tako,
bit e posve o!ito ve iz ovih triju primjera" Prvi je iz 7njie Postanka8 Izgiboe sva bia to
se po zemlji kreu+ ptice, stoka, zvijeri, svi gmizavci i svi ljudi, 've to u svojim nosnicama
imae dah ivota - sve to bijae na kopnu - izgibe, Istrijebi se svako bie s povrja
zemaljskog+ ovjek, ivotinje, gmizavci i ptice nebeske, sve se izbrisa sa zemlje, 'amo %oa
ostade i oni to bijahu s njim u korablji, 'totinu i pedeset dana vladahu vode zemljom %Post
;, '19'#(" .rugi je primjer iz &salama+ &ogani me okruie+ / imenom ih ahvinim unitih, /
Opkolie me odasvud+ / imenom ih ahvinim unitih, / Opkolie me poput pela, / ubod im
ee kao trnje zapaljeno+ / imenom ih ahvinim unitih, / Gurahu me, gurahu, da me obore, /
ali mi ahve pomoe %Ps 11<, 1$91*(" I napokon, obilata poraba aorista i imper-ekta
svojstvena je ne samo Starome neo i .ovome zavjetu" =o e nedvojbeno potvrditi ovaj
%trei( primjer iz 6atejeva evan1elja8 0ni, sasluavi kralja, pooe, 1 gle2 3vijezda koju
vidjee na njezinu izlasku ila je pred njima dok se ne zaustavi nad mjestom gdje bjee dijete,
!ad ugledae zvijezdu, magi se vrlo obradovae, Uoe u kuu i naoe dijete s $arijom,
majkom njegovom4 padoe niice i poklonie mu se, 3atim otvorie riznice svoje te ga
obdarie zlatom, tamjanom i smirnom, &oslije toga, u snu primie uputu od Boga da se ne
vraaju k 5erodu, i vratie se drugim putem u svoju zemlju %6t ', &91'("
.e)to sli!no molo bi se rei i za obilatu porabu imperativa, posebno u stihovanim dijelovima
Biblije, dje je taj modus jedno od sredstava za stvaranje speci-i!noa uznosito ozra!ja
tipi!noa za brojne tekstove Staroa zavjeta" :a ilustraciju e %opet( dostajati tri primjera, prvi
iz Psalama, drui iz Pjesme nad pjesmama, a trei iz 7njia 6udrosti8 (6) Ustani, ahve, u
svom gnjevu, / digni se na bijes tlaitelja mojih, / Probudi se2 'ud mi sazovi2/ Neka te okrui
skuptina narodna, / nad njom sjedni visoko2 / 0 ahve, dosudi mi pravo po pravosti mojoj / i
po nevinosti koja je u meni, / Dokraji bezakonje zlotvora, pravedna podigni, / pravedni Boe
koji pronie srca i bubrege %Ps ;, ;91$(> (7) Ustani, sjevernjae, / duni, juni vjetre, / duni
nad vrtom mojim, / neka poteku njegovi mirisi, / Neka dragi moj doe u vrt svoj, / neka jede
najbolje plodove u njemu %Pj #, 1?(> (8) !ujte, dakle, kraljevi, / i urazumite se2 / Pouite se,
vladari zemalja / dalekih2 / Posluajte, vi koji upravljate / mnotvima / i koji se hvastate silom
svojih / naroda2 / 9ospod je onaj koji vam je mo podario %6udr ?, 19*(" 4akako, obilatije
porabe imperativa ima mjestimice i u proznim dijelovima Biblije, posebice u 7njizi Postanka,
npr" I blaoslovi ih Bo i re!e im8 @Plodite se i mnoite i napunite zemlju, i sebi je podloite2
"ladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim ivim stvorovima to puze po zemlji2: %Post
1, '<("
Biblijskim je tekstovima svojstven i nije!ni imperativ kojim se ozna!uje zabrana, posebice
nije!ni imperativ od svr)enih laola"+', =akav imperativ obilato je zastupljen npr" u .eset
Bojih zapovijedi, usp" Ne ubij# Ne sagrijei bludno, Ne ukradi, Ne re$i lana svjedoanstva
na blinjega svoga i sl"
.ekim biblijskim tekstovima, posebice pojedinim molitvama, svojstveni su i arhai!ni oblici
imperativa, posebno imperativa treea lica jednine, koji u takvim tekstovima ni danas nije
analiti!ki, @opisniA %ne tvori se uz pomo poticajne !estice neka(, kao )to je ina!e isklju!ivo
slu!aj u suvremenom jeziku %usp" neka doe kraljevstvo tvoje(, neo se tvori sinteti!ki" =aj
oblik imperativa za tree lice jednine jednak je naime imperativu druoa lica jednine"
Posebno su u tom smislu karakteristi!ni dijelovi u najrazli!itijim booslunim priodama
naj!e)e i najvanije kr)anske molitve B C!ena)a,+*, usp" sveti se ime tvoje, doi kraljevstvo
tvoje, budi volja tvoja"
7ad je rije! o porabi i zna!enjima prijedloa, moe se ovoriti o cijelom nizu danas manje ili
vi)e izrazito obiljeenih %arhai!nih( poraba tih rije!i koje su %porabe( osjeaju B s manje ili
vi)e utemeljenja B kao osobitosti biblijskoa stila" =akva je npr" poraba prijedloa od u
dijelnom %partitivnom( zna!enju %u suvremenom se jeziku u tom zna!enju otovo isklju!ivo
upotrebljava besprijedloni enitiv(" =ako npr" u prispodobi o mudrim i ludim djevicama
!itamo8 (ada ustadoe sve djevice i opremie svoje svjetiljke, "ude, pak, rekoe mudrima+
;.ajte nam od svog ulja, jer nam se svjetiljke trnu: %6t '5, ;9<(" Sli!no je i s primjerima tipa
(ko pije od ove vode, opet e oednjeti i sl" %usp" Pranjkovi '$$18 '5("
U ne)to manjoj mjeri biblizmom se moe smatrati poraba prijedloa od uz laole, ali %rje1e(
i uz drue rije!i, posebno imenice, koje ozna!uju ovorenje, mi)ljenje, osjeanje, percipiranje
i sl" =akva se poraba naime razvila pod izravnim utjecajem sintakse talijanskoa jezika i
svojstvena je starijim prijevodima biblijskih tekstova ili uope tekstova s kr)anskom
tematikom %liturijskih, teolo)kih, katekizamskih i dr"(, npr" govoriti od ljubavi# $arija od
koje piva zarunik nebeski, odluka od osvete i sl" %op)irnije o tome usp" Pranjkovi '$$$a8
;<("
U biblijskim tekstovima, posebno starijim, !esta je i poraba prijedloa od u posvojnome i/ili
speci-i!nome objasnidbenom zna!enju, kakvo je u suvremenom jeziku u me1uvremenu
postalo posve neobi!no, odnosno izrazito obiljeeno kao zastarjelo, pa i kao obiljeje
biblijskoa stila, npr" poglavar od <udija, vojvoda od puka, kraljevstvo od =panje, red od
pustinjaka, obiljeja od kuge, sakramenat od krizme, metar od novica, zavjet od posluha,
prednjaci od raje itd" %Pranjkovi '$$$8 **, 55, 1$* i passim("
Svojevrsnim biblizmom u )irem smislu %jer nije svojstven biblijskim, neo prije svea
liturijskim tekstovima i/ili tekstovima, primjerice, raznih molitvenika( moe se smatrati i
poraba prijedloa pod %s instrumentalom( kojim se izraava istodobnost laolske radnje s
radnjom ozna!enom prijedlono9padenim izrazom"+#, =akva je poraba posebno svojstvena
izri!aju pod (svetom) misom %usp" Di)ner '$$18 '**(, npr" &od svetom misom ne razgovara se"
Sli!ne je provenijencije, ali razli!itoa zna!enja, poraba toa prijedloa %tako1er s
instrumentalom( u prijedlono9padenim izrazima tipa pod prilikama kruha, pod oblijem
kruha i vina i sl" %usp" Di)ner '$$18 '*#(" U takvim primjerima rije! je o vrlo sloenom,
apstraktnom zna!enju kojemu su svojstvene nijanse na!ina, zamjene %supstitutivnosti( i
usporedbe, usp" &riestili su se (tijelom i krvlju 1susa !rista) pod prilikama kruha i vina"
Usporedivi su s takvim konstrukcijama i prijedlono9padeni izrazi s prijedloom na i
akuzativom, npr" &remilostivi Boe, tebi na hvalu i slavu prinosimo ovu rtvu, u kojima je
rije! o zna!enju namjene %molitve se )alju Bou, a namijenjene su njeovoj hvali i slavi(" 4a
je doista tako, vidi se po tome )to je prijedlo na u takvim konstrukcijama zamjenjiv
prijedloom za, usp" (ebi za hvalu i slavu prinosimo ovu rtvu i sl" %usp" tako1er Di)ner '$$18
'#?9'#;("
7ao svojevrsni biblizam, odnosno arhaizam i/ili osobitost starijih biblijskih tekstova
obiljeena je i poraba posve zastarjeloa prijedloa ob %koji se u suvremenom jeziku kao
samostalan prijedlo vi)e uope ne pojavljuje u tom obliku(+5,u prostornome %mjesnome(
zna!enju u izri!ajima tipa 'jedi ob desnu Boga 0ca i sl" %usp" Di)ner '$$18 1&<91&&("
Biblizmom, svojstvenim tako1er ponajprije starijim biblijskim tekstovima, moe se smatrati i
pojava da se oblici zamjenica i %zamjeni!kih( pridjeva upotrebljavaju u mnoini srednjea
roda %kao u latinskom jeziku(, umjesto u jednini %kako je isklju!ivo u suvremenom jeziku(,
npr" 0stavivi ova zazvao sam vas na !alvariju, 1spunjaju svaka koja im zapovidaju likari
duhovni, (raite koja su gori na nebesima, %vaka na nebu i na zemlji stvorena jesu po 'inu
Bojemu, ) njemu se doasta vide kako sadanja i proasta itd" %usp" Pranjkovi '$$$a8 <'("
Posebnim tipom biblizma na sintakti!koj razini mou se smatrati brojne apsolutne
konstrukcije koje su se u biblijskim i/ili uope u nabonim tekstovima, posebice opet
starijima, uobi!ajile pod manjim ili veim utjecajem sintakti!koa ustrojstva latinskoa
jezika, u kojem su takve konstrukcije izrazito brojne" =o osobito vrijedi za speci-i!an tip
akuzativa s in-initivom uvedena laolom (u)initi, koji je u starijim tekstovima %ne samo
biblijskima( izrazito !est, npr" !ini ga isi&i sikirom, 'rodove i brodare ini ognjem sae&i,
!ini im glave odsi&i (usp, &ranjkovi 7>>>+ 8>?86), !inismo ga obloiti kadi#om, !ini ga
svezana do mraka drati, !ini zaklati janje (nav, dj,, @8?@A), Njegove drugove uini pustiti,
!inio bi topove pu$ati %nav" dj", 1$5( i sl"
6e1u vrlo karakteristi!nim i uo!ljivim osobinama biblijskoa stila hrvatskoa jezika isti!e se
tzv" biblijsko i, tj" vezni!ko ili, znatno !e)e, isticajno i %intenzi-ikator( u polisindetskim
%koordiniranim( konstrukcijama ili na po!ecima kontekstualno uklju!enih re!enica %tj" na
razini teksta(" =akvo i osobito je svojstveno samom po!etku Biblije, tj" samom po!etku 7njie
Postanka, npr" I ree Bog+ ;%eka bude svjetlost2: I bi svjetlost, I vidje Bog da je svjetlost
dobra4 i rastavi Bog svjetlost od tame, 'vjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva no, (ako
bude veer, pa jutro - dan prvi, I ree Bog+ ;%eka bude svod posred voda da dijeli vode od
voda2: I bi tako, Bog naini svod, i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom, B svod
prozva Bog nebo, (ako bude veer, pa jutro - dan drugi, I ree Bog+ ;*ode pod nebom neka
se skupe na jedno mjesto, i neka se pokae kopno2: I bi tako, !opno prozva Bog zemlja, a
skupljene vode mora, I vidje Bog da je dobro %Post 1, *9&( itd"
=akvo biblijsko i nalazimo naravno i u druim biblijskim knjiama, npr" u 7njizi 6udrosti8
've je prolo kao sjena / i kao kratkotrajan glas, / I kao laa koja sijee uzburkano / more, / i
traga joj nema kuda proe / niti brazde hrptici njezinoj / u valovima4 / ili kao ptica to
zrakom proleti / i ne ostavi traga prolazu svojem+ / iba lagani uzduh udarcima / svojih
pera, / i rasijeca ga uza snaan #ijuk, / i prodire zamasima svojih krila %6udr 5, &911("
Sli!nih primjera ima i u knjizi 6udre izreke, npr" ahve je mudrou utemeljio zemlju / i
umom utvrdio nebesa4 / njegovim su se znanjem otvorili / bezdani / i oblaci osuli rosom, / 'ine
moj, ne gubi to iz oiju, / sauvaj razbor i oprez, / I bit e ivot tvoj dui / i ures vratu tvome, /
Bez straha e tada kroiti svojim / putem, / i noga ti se nee spoticati, / !ad legne, nee se
plaiti, / i kad zaspi, slatko e snivati %Izr, *, 1&9'#(" +?,
Biblijsko i relativno je !esto i u suvremenim beletristi!kim tekstovima" .alazimo a,
primjerice, i u 7iklopu Danka 6arinkovia, usp" I zagrli 'amson dva stupa srednja, na
kojima stajae kua, i nasloni se na njih, na jedan desnom a na drugi lijevom rukom svojom,
pa onda ree 'amson+ neka umrem s Cilistejima, I nalee jako, i pade na knezove i na sav
narod koji bjee u njoj4 i bi mrtvijeh koje pobi umirui i onijeh koje pobi za ivota svojega" 4a
6arinkovi u citiranome ulomku svjesno opona)a biblijski stil, vidi se i po porabi aorista i
imper-ekta %zagrli, stajae, nasloni, ree, nalee, pade, bjee, bi, pobi(, po postpozicioniranju
sro!noa atributa u atributnim spojevima rije!i %usp" dva stupa srednja, lijevom rukom
svojom# za ivota svojega(, a i po porabi zastarjelih pridjevskih oblika enitiva mnoine
%mrtvijeh, onijeh(, usp" Sili 1&&;8 *?59*??"
=ome tipi!nom biblijskom i donekle je sli!an i veznik i koji se javlja u nezavisnosloenim
%sastavnim( re!enicama s uvjetnim %poodbenim( odnosom me1u sure!enicama %klauzama("
=akvim je sloenim re!enicama svojstveno tipizirano modalno9temporalno ustrojstvo" U prvoj
sure!enici naime dolazi imperativ, a u druoj -utur prvi %usp" Pranjkovi 1&<#8 ?&(, npr"
!ucajte i otvorit e vam se, 1tite i dat e vam se, (raite i nai ete, .oite k meni svi koji ste
umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti %6t 11, '<( itd" 7onstrukcije toa tipa relativno su
!este i u knjievnim djelima, npr" !ucajte i otvorit e vam se, ha - ha - ha %Boi 1&?&8 *&&("
S obzirom na red rije!i posebno je obiljeena i vrlo -rekventna te kao osobitost biblijskoa
stila hrvatskoa jezika tako1er izrazito prepoznatljiva postpozicija sro!noa atributa u
nominalnim konstrukcijama %u prijevodima biblijskih tekstova ona se razvila bez sumnje i
pod izravnim utjecajem latinskoa jezika, u kojemu je takav red rije!i primaran, usp" npr" lat"
lingua latina, a ne latina lingua("+;,=akav red rije!i u pravilu stvara ozra!je posebne
uznositosti, odnosno pateti!nosti, i ina!e svojestvenih mnoim biblijskim tekstovima,
posebno npr" psalmima, usp" *rati ma svoj na mjesto njegovo i sl" .avodim ovdje povei
broj primjera od kojih su svi iz 7njie Postanka8 vode potopne, za narataje budue, sinovi
%oini, pod atorima =emovim, rijei iste, sinovi ovjeji, iz zemlje svoje, iz zaviaja i doma
oinskog, vrt ahvin, zemlja egipatska, oi svoje (podigni), godine trinaeste, iz )ra
!aldejskoga, Bog 'vesilni, od doma oeva, u domu Bbimelekovu, aneo ahvin, na obali
morskoj, u zemlji kanaanskoj, kralj gerarski, smrt Bbrahamova, sine moj, bijes brata tvoga,
ator Dahelin, Bog Bbrahamov, palica vladalaka, glava $aneova, pleme 1zraelovo itd"
7ao biblizam, iako u ne)to manjoj mjeri, obiljeen je i red rije!i u kojemu laol dolazi na
kraju re!enica ili sure!enica %posebno !esto na kraj re!enica i/ili sure!enica dolaze in-initivi("
Primjeri koje navodim tako1er su iz 7njie Postanka8 ) oima Bojim zemlja se bila
iskvarila( nepravdom se napunila, 1 kad je Bog vidio kako se zemlja iskvarila - ta svako se
bie na zemlji izopailo - ree Bog +""", %Post ?, 11(> B ti e k ocima svojim u miru po&i, u
sretnoj starosti bit &e sahranjen, 0ni e se ovamo vratiti za etvrtog narataja, jer mjera se
zlodjela amorejskih jo nije navrila %Post 15, 1591?(> o ree Bog Bbrahamu+ ;(vojoj eni
'araji nije vie ime 'araja+ 'ara e joj ime biti, %ju u ja blagosloviti i od nje ti dati sina4
blagoslov u na nju izliti, te e se narodi od nje razviti4 kraljevi e narodima od nje pote&i:
%Post 1;, 1591;(> I za imaela usliah te, Evo ga blagoslivljam+ rodnim u ga uiniti i silno
ga razmnoiti4 dvanaest e knezova od njega postati i u velik e narod izrasti %Post 1;, '$(>
*idjeh Boga licem u lice, i na ivotu ostadoh %Post *', *1( itd"
Biblijske je provenijencije i cijelo mno)tvo ustaljenih izraza i/ili -razema i u starijim
biblijskim ili s Biblijom na bilo koji na!in izravnije povezanim tekstovima, a i u suvremenom
jeziku" Posebno je u tom smislu karakteristi!an -razeoloizirani izri!aj u ono vrijeme %puno
rje1e u to vrijeme, u onaj/taj as, u ono/to doba i sl"(, koji je izuzetno !est %posebno u
tekstovima .ovoa zavjeta(, a koji predstavlja svojevrsnu otvarajuu -ormulu u biblijskom
tipu pripovijedanja %usp" Di)ner '$$18 1;?(" .jime se ozna!uje %neodre1ena( vremenska
kulisa, koja u re!eni!nim ustrojstvima ima slubu %vremenski nelokalizirane( prilone oznake
vremena i koja je smje)tena na po!etke brojnih inkoativnih re!enica u biblijskim tekstovima,("
+<,npr" U ono vrijeme doe oua i istrijebi Bnakovce iz 9orja, iz 5ebrona, iz .ebira, iz
Bnaba, iz svega gorja udina i iz svega gorja 1zraelova %E) 11, '1(> U to vrijeme ahve mi
ree+ ;1sklei dvije kamene ploe kao i prijanje pa se popni k meni na brdo4 a napravi i
drveni koveg %Pnz 1$, 1(> U ono vrijeme re!e Isus8 @Slavim te, C!e, 5ospodaru neba i
zemlje, )to si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenimaA %6t 11, '5(> U ono vrijeme
- jedne subote - poe 1sus kroz usjeve ($t 67, 6)4 U onaj se as pribliie uenici k 1susu i
zapitae ga+ ;(ko je najvei u kraljevstvu nebeskomF: %6t 1<, 1(> U ono vrijeme, poslije te
nevolje, ;sunce e pomrati, mjesec nee sjati, s neba e zvijezde padati i zvijea se nebeska
uzdrmati: %6k 1*, '#9'5(> U ono vrijeme izie zapovijed cara Bugusta da se provede popis
puanstva po svoj zemlji %Fk ', 1(> U taj as pristupie neki #arizeji te mu rekoe+ ;1zii i
odlazi odavde, jer 5erod hoe da te ubije: %Fk 1*, *1(> U ono vrijeme kralj 5erod poe
zlostavljati neke lanove Grkve %4j 1', 1( itd"
Csim toa cijelo je mno)tvo -razema i u hrvatskom i u druim %posebno europskim( jezicima
o!ite biblijske %odnosno, u )irem smislu, judeo9kr)anske( provenijencije, npr" od Bdama do
Eve, stii na amen, dobar kao aneo, aneo uvar, star kao $etuzalem, dolina suza (suzna
dolina), rtveno janje, baciti se kamenom (na koga), biti/objesiti kamen o (ijem) vratu,
kamen na kamenu (npr, nee ostati), u Bdamovu (Evinu) kostimu, nositi svoj kri, raspeti na
kri (koga), odvajati kukolj od penice (ita), !ula (kula) babilonska, kula bjelokosna, vratiti
ma u korice, mana s neba, biti u devetom nebu, znati kao 0ena, odvesti pred oltar, posipati
glavu pepelom, (o)prati ruke (kao &oncije &ilat), ii/slati od &oncija do &ilata, biti (kao)
sveto ('veto) pismo, proi krini put, udin poljubac, prodati za 8> srebrenjaka, ptica nebeska
(ptice nebeske), salamonsko rjeenje, ne biti (ba) svetac (svetica), praviti se svetac, skidati
sve svece, nevjerni (oma, u (sve) vijeke vjekova, zabranjeno voe, bjeati kao vrag od
tamjana, bojati se kao (crnoga) vraga, ispasti vragu iz torbe, (po)slati k vragu, isti vrag
(avo, avao), (po)vui vraga za rep, vrag ne spava, obeana zemlja, u znoju lica svoga (jesti
kruh svoj), oko za oko - zub za zub, zvijezda vodilja itd" itd" %usp" npr" 6enac, Gink92rsovski,
0enturin8 '$$*(
.a leksi!koj razini silno je mno)tvo rije!i koje barem jednim od svojih zna!enja izravno
asociraju na biblijske %odnosno kr)anske, crkvene, vjerske i sl"( sadraje" 6e1u rije!ima
slavenskoa podrijetla mou se npr" navesti sljedee takve rije!i %samo pod slovima B do 7(8
Badnjak, blagdan, blagoslov, Blagovijest, blaeni, bogohulan, Bogojavljenje, bogoslov,
bogotovlje, Braanevo ((ijelovo), bratovtina, Gvjetnica, asoslov, istilite, udoree,
devetnica, .oae, .uhovi, duhovnik, dua, .uni dan, 9ospod, 9ospojina (*elika 9ospa),
grijeh (grehota, grenik, grijeiti i sl,), ispovijed (ispovjednik), istobitan (s 0cem), aganjac,
kajati se, klanjanje, klecati, kleati (klecalo), krepost, krivovjerje, kunja itd" %usp" Hetka
1&?5(" .aravno, vrlo je velik broj i rije!i latinskoa podrijetla" 3vo nekoliko takvih rije!i, i to
samo pod slovom 78 kalendar, kale, kandilo, kantati, kapela, kapelan, kapitul, kaptol,
kapucin, kapu, kardinal, karitas, karmine, karneval, kazula, kauza, klaustar, klauzura,
koadjutor, kolar, kolekta, komemoracija, koncelebracija, koncil, kon#esija, kongregacija,
konklava, konkordat, konsekracija, konsistorij %vijee kardinala(, kontemplacija, konvent
%samostan(, konventualac, konvertit, konvikt, korizma (prema dies Huadragesima), korporal
(;tjelesnik:), !redo (Gredo), kri (lat, cruI), krunica, kum (lat" compater), kurija, kustod,
kvatre"
.aravno, ima takvih rije!i podrijetlom i iz druih jezika, posebno iz r!koa %npr" anatema,
apologeti, apokalipsa, apokri#, apostol, arkaneo, askeza, Biblija, dekalog, demon, dogma,
akon, avao, epi#anija, eshatologija, euharistija, evanelje, hereza, himan, idol, ikona,
karizma, kateheza, katolik, klerik, !rist (5ristos), liturgija, mistika, monoteizam, parabola
(prispodoba), patrijarh, prozelit, psalam, shizma, sinagoga, stigma, 'tjepan, talent, teologija,
tijara i sl,), ali i iz njemakoga (npr, #anik, oberica, luteran, post, riznica i sl"(, iz orijentalnih
jezika %npr" dumanin, sanduk i sl"(, pa !ak i iz ma1arskoa jezika, npr" kip ili kralije,
odnosno kralu i sl" %usp" Hetka 1&#$, 1&?#("
Cvo kratko podsjeanje na jezi!ne pojavnosti koje se mou smatrati osobitostima biblijskoa
stila hrvatskoa jezika nedvosmisleno upozorava na to kako su biblijski, odnosno openito
judeo9kr)anski tekstovi snano obiljeili ne samo leksik %i onaj slavenskoa podrijetla i onaj
posu1eni, posebice onaj posu1eni iz klasi!nih jezika( neo da su ostavili duboke traove i na
mor-osintakti!koj strukturi hrvatskoa jezika" 4osada smo naalost takve, ne samo za
hrvatsko jezikoslovlje neo i za cjelokupnu hrvatsku kulturu izvanredno zanimljive i vane
pojavnosti oskudno opisali, dijelom svakako i zato )to nam je %unutra)nja( povijest jezika jo)
uvijek na niskim ranama" .adam se da e i ovaj prilo biti poticaj da se takvo stanje )to je
moue prije promijene nabolje"