Coetzee

Foe - neprijatelj, protivnik, suparnik. Samim se naslovom sugerira Defoeovo porijeklo - on se

prezivao Foe, ali je dodao prefiks kako bi dobio plemiko prezime. Pasti, preispisivanje
Defoeovi romana.
! fokusu su Foea" sam Defoe, #obinson Crusoe i #o$ana.
Daniel Defoe %ivio u burnu vremenu engleske povijesti &'(.)'*. st+. !temeljena je engleska
banka, uveden je papirnati nova,, osiguravajua drutva, politi-ke i duge institu,ije. .o, u
odnosu prema sadanjosti i budunosti, naputa se prolost i javlja se osjeaj nesigurnosti -
uvode se novine, svaki dan postaje poprite promjena. ! tom se srazu otvara prostor za brojne
falsifika,ije i iskrivljavanje istine. Defoe je jedan od pisa,a koji je sna%no obilje%en sklonou
falsifika,iji. Sam je u %ivotu do%ivio dva /brodoloma0 - bankrota te je dugove morao
otplaivati dugogodinjim krvavim radom - pisanjem najrazli-itiji tekstova, a veliki je dio
%ivota proveo i skrivajui se od -inovnika &Foea se nigdje ne mo%e nai u romanu+. Dakle,
#obinson Crusoe se pojavjuje kao vrsta autobiografije koja preispisuje vlastito %ivotno
iskustvo #o$ana i 1oll Flanders su %enske pikari,e, dakle, Defoe preispituje sebe i preko
%enski likova.
! Robinsonu imamo moment u%asa s kojim se -ovjek suo-ava nakon brodoloma. Spoznaju se
nepro,jenjive greke vlastite prolosti &da smo tada napravili to, ne bismo sada bili ovdje -
prolost nije pravo,rtna+ i pogrenost svoji izbora. Sada, dakle, moramo ispatati
tvrdokornim, upornim, sitni-avim radom, a da pritom ne znamo nita o isodu - anti,ipiranje
budunosti u najboljoj vjeri da e mukotrpni rad dati ploda, ali u potpunoj neizvjesnosti. 2a
vrsta odri,anja na koje je prisiljen pojedina, predstavlja du kapitalizma - muko na-elo
krajnje posveenosti poslu, odri,anja od svega da bi se pokuala osigurati budunost. 2o je
ono to predstavlja #obinson Crusoe &kod Coetzeeja - Cruso+.
Cruise zna-i krstariti okolo u potrazi za sreom i u%itkom, slobodom, to je du vremena,
sunovraivanje u pustolovinu. .etko od predaka zvao mu se 3reutzer to je kraj,ar, nova,. !
njemu je utjelovljen du nov,a - stei nova, da bi se tim kapitalom osigurala budunost. 2a je
gramzivost obilje%ila i %ivot Daniela Defoea.
Defoe gradi roman na istinitoj pri-i o 4kotu brodolom,u 5le$anderu Selkirku. Pripovijedanje
iz '. li,a. .akon vie plovidbi odlazi u 6razil gdje kupuje planta%u i uzgaja eernu trsku. S
7( godina ponovno se ukr,ava na brod8 velike oluje blizu 3ariba potope brod i jedino se on
spaava. .ailazi na otok i nakon prvotne izgubljenosti po-inje sre9ivati svoj %ivot &,ivilizira
otok+" spaava stvari s broda, u-i papigu Poll govoriti, ima psa i ma-ke, u-i lon-arstvo, kroji
odjeu, radi -ama,. !sprkos tjeskobi i depresijama, on ipak uvijek odlu-uje ono to je u
njegovu najboljem materijalnom interesu. .jegov je -itav stav usmjeren prema stvaranju
uvjeta vlastite sigurnosti i maksimalnog mogueg prosperiteta i napretka sukladno s uvjetima
u kojima %ivi &usmjerenost na budunost+. .akon 7: godina na otoku na njega se iskr,ava ;<-
ak divljaka s dva zarobljenika = jednog su pojeli, a drugi im pobjegne. #obinson pobijedi
njegove progonitelje te spasi divljaka kojeg naziva Petko = rani ga, u-i govoriti, kultivira ga,
upoznaje ga s oru%jem. .akon 7* godina #obinson naputa otok. >raa se u ?nglesku s
Petkom, saznaje da planta%a u 6razilu napreduje. .akon silni peripetija, sada na kopnu,
o%eni se = ima 7 sina i kerku = %ena mu umire i on ponovno odlu-uje zaploviti. Posjeuje
svoj otok na kojem nalazi mnogo %ena, dje,e i ljudi.
'
Defoeov je junak homo economicus. 2ako9er, njegov odnos prema drugome je li,emjeran =
u-i ga samo elementarni engleski, u-i ga da bude kranin. #obinson je najizrazitiji
predstavnik dua toga vremena = kapitalisti-ki du koji je povezan uz individualnost"
privatnu, osobnu poduzetnost, domiljatost i bezobzirnost.
@unak Coetzeeova romana je %ena Susan 6arton.. Prije dvije godine jedan je ?nglez oteo
njezinu ker i pobjegao s njom u .ovi svijet. Ana je odlazi tra%iti u 6aiju = %ivi kao velja,
tra%i je, ali bezuspjeno. !kr,ava se na brod za Bisabon8 nakon '< dana dogodi se pobuna na
brodu, a sve koji nisu sudjelovali smjeste u -ama, i odgurnu od broda na pu-inu. .akon
dugog veslanja Susan zapliva prema otoku. #oman se otvara iskazom u '. li,u pod
navodni,ima - ne mo%emo razabrati -iji je to iskaz. Citatelj je izlo%en neizvjesnosti glede
onoga tko mu govori - taj nas osjeaj prati kroz ,ijeli roman, to reflektira onaj osjeaj
neizvjesnosti #obinsona nakon brodoloma. 2ek dublje u romanu svaamo da Susan 6arton
govori gospodinu Foeu i da od njega tra%i da ispri-a njenu pri-u - ona je brodolomkinja koja
je do%ivjela brodolom kada je krenula iz 6razila. 6razil je kolonija - smetlite zapadnog
drutva. .asukavi se na otok prvo sree ,rn,a = Petka. #o$ana se ovdje zove Susan tj.
Coetzee preuzima dijelove iz Roxane u svom romanu. Preko Susan uvode se #obinson i
#o$ana jer Susan ima pikarsku prolost, a #o$ana je pikarkinja koja nije maj-inski
usmjerena, nego trguje svojim tijelom da bi dola do kapitala i onda ga ulo%ila u svoj
drutveni status, o%enila se itd. .jena se prolost vraa u obliku keri, ona u potrazi za keri
okajava svoju prolost i pokuava se vratiti maj-inskom usmjerenju. Potraga se izjalovljuje i
na putu kui u ?uropu do%ivljava brodolom te zavrava na #obinsonovu otoku.
.a kraju '. dijela romana, vie od godinu dana nakon to je Susan zavrila na otoku, Cruso se
razbolio. Sljedeeg dana trgova-ki brod se usidrio nedaleko od otoka i alje ljude na obalu =
nose bolesnog Crusoa na brod. >raaju se u ?nglesku, ali putem se #obinsonovo zdravlje
pogorava te on umire, a Susan sama s Petkom sti%e u ?nglesku. .a kraju '. dijela Susan
ka%e" Dja raspola%em svime to je Cruso ostavio za sobom, a to je pri-a o njegovu otokuD.
Susan pokuava pronai nekoga kome e povjeriti svoju pri-u i sa-uvati je za povijest -
nekoga tko e father her story &biti ota, njenoj pri-i+ = jedan joj sluga govori da je Foe pisa,
koji je -uo mnoge ispovijedi. Da bi svojoj %enskoj pri-i mogla osigurati egzisten,iju,
legitimirati je kao povijest, ona mora nai mukar,a. 2a okrenutost drugome, ovisnost o
drugome logika je koja potpuno izvre #obinsonovu muku, ego,entri-nu logiku koja sve i
svakoga podvrgava svome ,ilju. Susan se mo%e realizirati samo pod-injavanjem sebe
drugome, a ne pod-injavanjem drugoga. 2aj se Susanin moment o-ituje u svim njenim
djelima - okrenuta je prema svojoj keri, Foeu, Petku, #obinzonu. Ana se stavlja u funk,iju
pomoi drugome, ona ovisi o drugome. 2o je feministi-ko subvertiranje tipi-ne muke
kapitalisti-ke logike. 2ako9er preispitivanje %enske pikari,e koja se ovdje pokuava vratiti
maj-inskom nagonu. Dok Foeu pri-a svoju pri-u, Susan strauje da e je on krivotvoriti, da
e izvrgnuti %enskog junaka u mukog i jo svata izlagati. Foe smatra da oto-na epizoda ne
zaslu%uje pri-u = mo%e je se o%ivjeti samo smjetanjem u iru pri-u. An joj predla%e pri-u...
Foe govori da ne mo%e ispri-ati pri-u o Petkovu jeziku jer o tome ima puno pri-a, ali ona
prava je zakopana u Petkovoj nutrini, a on je nijem.! pozadini je Susanin pokuaj da odgoji
Petka. 3olonijalno kapitalisti-ki odnos #obinzon = FridaE preispituje se u odnosu Susan -
Petko. Ana ka%e da bismo saznali neto o Petku moramo mu omoguiti da govori vlastitim
glasom. 5li Petku su trgov,i robljem odrezali jezik &Susan dvoji je li to mo%da u-inio Cruso
ili 1auri+. An dakle ne mo%e govoriti o sebi. Foe predla%e da ga se navede na drugi na-in
iskazivanja sebe = na pisanje. 2o je tipi-an postmodernisti-ki problem - da bismo nekome
omoguili njegov glas, moramo mu utisnuti pismo, svoj medij. Bek,ije su mukotrpne &Susan
pokazuje slike i ispisuje rije-i+ jer Petko od svi slova usvaja samo slovo A koje mo%e
7
proizvesti bez jezika. An nebrojeno puta ispisuje A, a kad Susan pokuava pogledati to je
napisao on sve brie - -uvanje svog unutranjeg prostora od kolonizatora.
Coetzee se kad u9e u roman kao pripovjeda- vezuje uz dva otvorena %arita - feministi-ko i
postkolonijalno"
'. feministi-ko preispisivanje maskuline zapadne kulture mita koji se gradi na sebi-nom
pojedin,u, preispisuje se %enskim %ivotom odri,anja, predanosti drugome8
7. preispisivanje iz Petkove perspektive kolonijalnog Drugog kojem je i-upan jezik. @a
glas mu je uvijek filtriran kroz nae filtre.
Cak i kad se napusti #obinsonov kolonijalni odnos prema Petku i dF se Drugome potpuno
pravo na rije-, to je obnovljena kolonijalna gesta pa Drugi mo%e samo -uvati svoju utnju,
svoju marginu.
;