You are on page 1of 5

Neki metodoloki aspekti istraivanja lokalne

historije
Prof. dr. Azem Koar
Filozofski fakultet Tuzla
Abstrakt: Znaajne promjene koje su se dogodile na razmeu 20. i 21. stoljeai jo uvijek traju (procesi globalizacije, erozija socijalizma itd.), imale su i imaju bitnog odraza i na razvoj, domete i interesovanja u sferi historijske nauke. Nastala je znaajnija pluralizacija interesovanja za historijska istraivanja, meu kojima je i
pojaan interes za antropoloka istraivanja, za historiju svakodnevnice, za obinog ovjeka umjesto politikih
elita itd. Sve je to neminovno imalo odraza i na bosanskohercegovaku historiografiju, u kojoj su, osim pokuaja revizije dosadanjih dometa i stajalita iz blie i dalje prolosti, dola do izraaja i interesovanja za izuavanje lokalne historije, mada na tom planu potrebe i mogunosti nisu na istoj razini. U ovom radu se o svemu
tome govori u neophodnoj mjeri, uz posebno ukazivanje na pitanja metodoloke naravi. Kljune rijei: historija, lokalna historija, socijalna historija, kulturna historija, historiografija, socijalistika historiografija, revizija
prolosti, globalizacija, historijski izvori, historiar.

Uvodne napomene
U bosanskohercegovakoj socijalistikoj
historiografiji se malo panje poklanjalo
istraivanju i izuavanju lokalne historije.
Ipak, nastao je jedan broj radova na teme
lokalnog karaktera, meutim, njihov kvalitet nije zadovoljavajui, ponajvie zbog toga
to njihovi autori nisu profesionalni historiari i to se nisu koristili arhivskom graom
i drugim historijskim izvorima prvoga reda.
Osim toga, ti radovi su i tematski ogranieni,
ponajvie po receptu socijalne historije (politika i vojna zbivanja), a znatno manje su se
bavili pitanjima iz sfere kulturne historije.
Pod uticajem globalizacijskih procesa,
iju refleksiju ini erozija socijalizma u istonoj i jugoistonoj Evropi, dominirajua socijalna historiografija nala se na udaru pluralne kulturne historije, u kojoj izuavanje
lokalne historije dobija svoj puni znaaj i
smisao.

O nekim tendencijama
savremene historiografije
Usljed sveukupnog tehniko-tehnolokog
napretka, posebno usljed makroekonomskih, globalizacijskih i informacijskih promjena, promijenili su se u zadnjim dece178 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak

nijima 20. stoljea predmet istraivanja, te


ciljevi i zadaci historijske nauke, kao i izvori
historijskog saznanja, a u vezi sa tim i tehnike
historijskih istraivanja. U svemu tome prisutna su danas lutanja i nepoznanice.
Dok je historiografija 20. stoljea uglavnom bila pod uticajem politike na nain da
je promovirala interese vlastodraca, javno
miljenje i kulturne tradicije odreenih
grupa, da je u socijalistikom lageru postojala usmjerena historiografija na temelju
marksistiko-lenjinistike vladajue ideologije, da je istovremeno u nekim desnim diktaturama starih i novih nacionalnih drava
nastala antimarksistika historiografija, dok
se historiografija izuavala uglavnom u nacionalnim okvirima itd., na kraju 20. i poetkom 21. stoljea dolo je do mnogih promjena meu kojima:
intelektualno prevrednovanje vanih dravno-politikih tema od strane novih
struja socijalne i kulturne historije;
internacionaliziranje historiografije pod
uticajem postmoderne;
idonizam 20. stoljea postepeno zamjenjuje historijski pluralizam 21.stoljea;
odreena pomjeranja historiografije u
stranu i davanja prednosti medijalizaciji

komunikacije u vezi sa historijom, tj. potiskivanje historiara-istraivaa (profesionalaca) prema historiaru publicisti koji
udovoljava trinim potrebama sa senzacionalistikim medijskim informacijama;
promjene u prikazima nacionalne historije politikom instrumentalizacijom nacionalnih mitova, mada su se velike nacionalno-historijske rasprave iz 19. stoljea
odrale i u 21. stoljeu;
pod utjecajem postmoderne, sukobile
su se mikrohistorija (kojoj postmoderna tei) i makrohistorija, tj. historija svakodnevnice sa politikom historijom, socijalna historija sa kulturnom, to sve ini
jedan pluralitet shvaanja karakteristian
za savremenu historiju;
brojnim kontroverzama u odnosima suprotstavljenosti kvantitativnih kvalitativnim metodama istraivanja, makro i
mikro istraivakog pristupa itd., istraivako polje socijalne historije je usitnjeno, to ostavlja traga na ukupne naune
domete;
s druge strane, socijalna historija se metodski proirila upotrebom intervjua
ime je implementirana usmena, oralna,
historija koja je doivjela velike kritike;
sve je rairenija postala komparativna historija Evrope;
dolo je do sukoba nove kulturne historije i socijalne historije, u ijoj je biti
shvatanje postmodernista da je historijski tekst samo lingvistiko (narativno)
pripovijedanje, a ne nauno obavjetenje
o odreenom drutvenom procesu, te da
otuda izvori ne donose spoznaju historijskih injenica ve predstavljaju samo elemente odreene jezike komunikacije;
nova kulturna historija, koja se nastoji
baviti kulturom, umjesto socijalne koja
se bavila drutvom, kao historija svakodnevnice i obinih ljudi vodi u smjeru pribliavanja antropologiji i, to je posebno
vano, dovodi do interesovanja za nove
vrste izvora;
dolo je do obnove enskoga pokreta i fe-

minizma to je, kroz jedan osobeno antropoloki pristup dovelo do izuavanja


historije roda;
dolo je do velikih debata o tamnim stranama evropske prolosti kakav je holokaust, faizam i dr., o unitavanju dokumenata tj. historijskih izvora od strane
totalitarnih i ideologiziranih sistema i
ideologija, itd., itd.
Dakle, unato svim tim promjenama i
danas je savremena historiografija, ustvari,
stalna borba izmeu ideologizma i profesionalizma koji, izmeu ostalog, ima bitnog
odraza na stanje i kvalitet historijskih izvora
i njihovu dostupnost za historiara. Danas
je sasvim otvoreno pitanje odnosa historije i
historiara prema historijskim izvorima, ma
kako da ih definiramo. Treba li i hoe li historiari ekati na izvore da ih neki drugi profesionalci (arhivisti, muzealci, kulturolozi,
antropolozi, informatiari, sociolozi i dr.),
oblikuju i vrednuju po svim dimenzijama
i sauvaju kako bi ih oni mogli koristiti ili,
pak, i historiari u tom sloenom poslu treba
da uestvuju i da daju svoj doprinos? Otvorena su i pitanja novih vrsta izvora kakvi su
elektronski zapisi, pitanja njihove vjerodostojnosti, kvaliteta i trajnosti, mogunosti
koritenja itd. Kritika tih izvora dobija nove
dimenzije i zahtijeva nove pristupe.
Dakle, drutveni razvoj generira nove
zahtjeve pred naukom, a to znai i pred
historijom, novi izvori trae novu kritiku,
socioloka historiografija postala je tijesna
da sve to apsorbira, pluralizacija historije je
neminovna.

Neki metodoloki pristupi u


izuavanju lokalne historije
Pojam lokalne historije u svoj svojoj odreenosti se razliito shvaa i razumije. Takoer
se i pojam i zadaci historijske nauke danas
razliito shvataju. Ovo drugo, svakako, ima
bitnog utjecaja na odreenje ovog prvog, tj,
pojma lokalna historija.
Pojednostavljen odgovor na shvaanje
biti historijske nauke bi se mogao svesti na:
dodatak GRAANIKI GLASNIK 32/16 179

tradicionalno shvaanje historije sa zadatkom stvaranja tzv. velikih pripovijesti (tj.


meta pripovijesti), to je u interpretacijama
iz 20. stoljea manifestirano u izuavanju
historije nacionalnih drava. Otuda se historiografija u nekim zemljama nalazila u sreditu politike kulture sa znaajnim utjecajem ideologije na znanstveni pogon. Ovo
stajalite je i danas aktuelno, jer globalizacija
na odreen nain i zahtijeva velike pripovijesti s tim da se pri tome uvaava pluralitet
u sferi kulturne tolerancije.
Pod utjecajem kulturne historije postmoderna dekonstruie tradicionalna shvaanja velikih pripovijesti, posebno njihovo
okretanje nacionalnim mitologizacijama
i preporua mikrohistoriju nepovezanih
pojedinosti kao jedini realan pristup prolosti. Ovdje se mikrohistorija shvaa kao pristup u izuavanju pojedinosti sa tematskog
aspekta: ene, bolesni, higijena, stanovanje
i druge mikro strukture, a ne sa teritorijalnog aspekta, mada se mikrotematika, uglavnom, odnosi na manje teritorijalne cjeline.
To je neka vrsta atomizacije historiografije.
Meutim osporavanje sinteze historiji znai
i osporavanje njenih temeljnih zadataka, to
je neprihvatljivo.
Sve u svemu, danas je na sceni sukob
makrohistorije i mikrohistorije, historije
svakodnevnice s politikom historijom, te
openito: specijalne historije sa novom kulturnom historijom, tj. historijom svakodnevnice (antropoloka historija).
U Evropi dominira model poredbene
tj. komparativne historije, koji se zasniva na
komparacijama razliite vrste. U zemljama u
tranziciji su pak uzela maha stremljenja koja
vode medijalizaciji historije, tj. prema historiaru publicisti koji slijedi zahtjeve trita
javljajui se sa senzacijama u tampanim i
elektronskim medijima. Najvei problem je
u tome to to najee rade novinari i neki
drugi volonteri, a ne profesionalni historiari.
Ovim smo doli do konstatacije da pojmovi mikrohistorija i lokalna historija nisu
180 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak

sinonimi. Historijom na lokalnoj razini se


bave historiari socijalne historije kao i historiari nove kulturne historije. Dakle, pojam
lokalna historija je pojam tradicionalne
historijske kole (kada se na njega misli sa
aspekta predmeta istraivanja koji se odnosi
na neki manji geografski ili administrativni
prostor: opina, grad, podruje tipa Semberija, Posavina, Krajina i sl.), dok je u osnovi
pojma mikrohistorija dominantan antropoloki aspekt u istraivanju.
Istina, pojmovi lokalno (posebno) i
ope u smislu predmeta istraivanja su vrlo
rastegljivi. Da li je npr. u naoj socijalistikoj bosanskohercegovakoj historiografiji pojam opeg obuhvatao jugoslovenski a
pojam posebnog (lokalnog) bosanskohercegovaki prostor? Sudei prema stajalitima
poznatih bosanskohercegovakih historiara: Nedima Filipovia, Radeta Petrovia i
drugih, izreenih na Savjetovanju o historiografiji Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1982.
godine, opu historiju ini jugoslovenski
odnosno evropski ram, a posebnu (lokalnu)
bosanskohercegovaki. Tada je N. Filipovi
rekao: Bosanskohercegovaka historiografija je integralni dio historiografije Jugoslavije, uokvirene svjetskom historijom. A R.
Petrovi, izmeu ostalog, kae da su teme
bosanskohercegovake historiografije usitnjene, i usko bosanskohercegovaki usmjerene, dok jugoslovenskih i ire orijentiranih
tema ima malo. Istina, pri klasifikacijikoja
je tema opa, a koja lokalna (posebna), vano
je imati na umu prostor (i vrijeme) na kojem
se dogaaj, tj. historijski proces odvija. Ako
je to jugoslovenski prostor onda je istraivanje segmenta koji se odnosi na bosanskohercegovaki prostor neki posebnilokalni
problem. Ako se pak pojava, proces, dogaaj
tie samo bosanskohercegovakog prostora,
onda je njegovo praenje u cijelosti opi, a
njegovih manifestacionih oblika u pojedinim
sredinama pojedinani (lokalni) pristup.
Dakle, pod pojmom lokalne historije
ovdje se shvaa istraivanje historije nekog
manjeg administrativnog prostora (opina,

grad, selo, pa i regija) kao dijela Bosne i


Hercegovine ili neke administrativne cjeline kojoj je ona pripadala. Veoma je vano
pravilno odrediti istraivaki okvir. Najmanje potekoa istraivaima zadaju one teme
koje se odnose na odreeno prirodno uokvireno administrativno podruje, npr. historija
nekog gradskog naselja koje je u istraivanom periodu imalo status neke administrativne cjeline (opine i sl.). Ovo zbog toga
to takav izbor okvira (teritorije na kojoj su
se dogaaji odvijali) omoguava istraivau
komparaciju onih spoznaja koje su rezultat
usmene tradicije, sjeanja sudionika i sl., sa
onim to je zapisano u arhivskim i drugim
dokumentima prvoga reda. Bez komparacija
te vrste i dovoenja u vezu svih vrsta izvora,
nije mogue istraivanja lokalne historije
uiniti nauno osnovanim, pa otuda i korisnim i drutveno svrsishodnim. Ovo zbog
toga to istraiva mora imati jasnu namjeru
da njegovo istraivanje bude istinoidno, tj.
da tei istini. U suprotnom, svjesno uvoenje neistina i zabluda, neminovno ima negativne posljedice po osnovni cilj i svrhu historijskog istraivanja.
U ovom smislu shvaena lokalna historija je bila i ostala predmetna, tj. zastupljena u naoj historiografiji. Metodolokonauni zahtjevi idu najee induktivnood
posebnog ka opem, mada se, posebno kada
je lokalni dogaaj organska refleksija ire
pojave, esto primjenjuje deduktivan sistem
saznanja. Svi drugi nauni pristupi: kritika
izvora, komparacija podataka, analitikosintetika ekspozicija i sl., imaju svoju punu
primjenu i na razini izuavanja lokalne historije, razumljivo uz neprenaglaavanje, tj.
oprez kod historijskih sintetiziranja.
Krucijalno pitanje za svako historijsko istraivanje su historijski izvori. Isti
su, posebno za starija historijska razdoblja, skoncentrisani u veim centrima, od
kojih neki u vrijeme istraivanja nisu optimalno dostupni (granine i druge barijere).
To oteava istraivanja, ak i iz 20. stoljea
za istraivae iz Bosne i Hercegovine histo-

rijskih izvora koji su ranije usmjereni u


Beograd, Zagreb i druge centre. Meutim,
veliki dio izvora iz jugoslovenskog perioda
bosanskohercegovake prolosti, lokalnog
karaktera, sauvan je u regionalnim institucijama kulture. Kada je u pitanju regija sjeveroistone Bosne (tuzlanski okrug, tuzlanska oblast, tuzlanski kanton i sl.), izvori su
uglavnom pohranjeni u Arhivu Tuzlanskog
kantona, Muzeju istone Bosne, Narodnoj i
univerzitetskoj biblioteci Tuzla, te u opinskim institucijama kulture (najee domovi
kulture) u kojima se nalaze zbirke arhivske,
muzejske i biblioteke grae. Po onome to
je poznato o koliini i kvalitetu tih izvora,
moe se sa sigurnou konstatovati da su oni
dobra osnova za istraivanje tema iz lokalne
historije. Upravo rukovoeni tom spoznajom, a nakon stvaranja odreenih pretpostavki za kolovanje sopstvenog istraivakog kadra na podruju Tuzlanskog kantona,
to se prije svega ogleda u osnivanju Odsjeka
za historiju (1993.) na Filozofskom fakultetu u Tuzli, azimut historiografskih istraivanja je okrenut prema temama iz lokalne
historije. Prve magistarske i doktorske radnje koje se odnose na lokalnu historiju, svakako sa neophodnim opim kontekstom,
nastale su u zadnjim godinama 20. i prvim
godinama 21. stoljea na ovom odsjeku. U
tome, meutim, historiari nisu adekvatno
podrani od strane institucija sistema. Nai
projekti se ne odobravaju, nai asopisi se ne
podravaju, naa istraivanja oblikovana u
historijskim studijama i monografijama se ne
sufinanciraju itd. To upravo znai da historijska znanja nisu adekvatno prepoznata, da
su ona shvaena vie formalno (za promociju
neke linosti, neke politike opcije i sl.), nego
sutinski. Pa i ta povrna, formalna strana, je
znaajno reducirana smanjenjem fonda sati
iz historije u osnovnim i srednjim kolama
na podruju Tuzlanskog kantona, te fonda
sati iz istraivake sfere nastavnih predmeta
na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli.
Imajui sve to u vidu, tj. jednu ne ba
dodatak GRAANIKI GLASNIK 32/16 181

optimistiku atmosferu kada je u pitanju


shvaanje znaaja historijskih istraivanja na
teme iz lokalne historije, podrke svake vrste
su vrijedni projekti koje provode neki istraivai entuzijasti okupljeni oko Graanikog glasnika, asopisa za historiju Saznanja kojeg izdaje Drutvo historiara Tuzla,
Arhivske prakse koju izdaje Arhiv TK i
Drutvo arhivskih zaposlenika TK itd. Tako
je npr. u asopisu Saznanja u tri posljednja broja (2005., 2008., 2009.), 23 autora
objavilo 840 stranica teksta, od ega se oko
30% direktno odnosi na lokalnu historiju. U
prvih deset brojeva Zbornika radova Filozofskog fakulteta Tuzla, od 328 radova 60 su
radovi historiara, to ini 20 % svih radova
od ega se znaajan broj radova odnosi na
lokalnu historiju. Radovi iz lokalne historije
pojavljuju se i u brojnim drugim asopisima,
meu kojima posebno mjesto i znaaj zauzima Graaniki glasnik.

Zakljuak
Savremene tendencije na razini svjetske
historiografije idu u smjeru davanja veeg
znaaja istraivanjima lokalne historije. Te
su tendencije usmjerene na istraivanje svega
onoga to je bilo tematski nedostatno, a to
su sve teme izvan politike i vojne historije.
Taj antropoloki pristup historiji doprinio je
veem opsegu istraivanja lokalne historije u
Bosni i Hercegovini.
Bosanskohercegovaka historiografija
nije pridavala odgovarajui znaaj izuavanju
lokalne historije. Akumulacija historijskih
izvora i istraivakih kadrova kao nosilaca
istraivanja u mnogim loklanim sredinama,
meu kojima je i podruje Tuzlanskog kantona, stvorili su pretpostavke za kvalitativan
zaokret na ovom planu. Kao rezultat svega
toga, nastali su i nastaju znaajni istraivaki
radovi iz lokalne historije (sjeveroistone
Bosne, Tuzlanskog okruga, Tuzle, Graanice, Gradaca, ivinica, Srebrenika, Kalesije i dr.), ija su manifestacija, izmeu ostalog i brojni historijski i kulturoloki asopisi
kakvi su Graaniki glasnik, Saznanja,
182 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak

Arhivska praksa, Biljeg Srebrenika itd.


Finansijska podrka izlaenju ovih asopisa
je neophodna. Postojee neadekvatno stanje
na tom planu e se, nadati se, prevazii to bi
u bliskoj budunosti moglo dovesti do formiranja Instituta za historiju kao kantonalne
(regionalne) ustanove, ime bi zapoela nova
etapa u istraivanju lokalne historije tuzlanske regije.

Literatura
Savjetovanje o historiografiji, Sarajevo 1983.
Gross Mirjana, Susret historije i antropologije,
Narodna umjetnost, br 33/2, Zagreb 1996.
3. Gross Mirjana, Suvremena historiografija. Korijeni, postignua, traganja, Zagreb, 2001
4. Gross Mirjana, Mikrohistorija, dopuna ili
suprotnost makrohistoriji?, Radovi, br. 28,
Zagreb 1995.
5. Gross Mirjana, O historiografiji posljednjih
trideset godina, Radovi, Zagreb, 2006.
6. Ekmei Milorad, O istraivanju istorije
Bosne i Hercegovine danas, u: Bosna i Hercegovina od srednjeg veka do novijeg vremena, Zbornik radova sa Meunarodnog naunog skupa odranog 1994. u Beogradu, Beograd 1995.
7. urev Branislav, Esej o istorijskim izvorima, Godinjak Drutva istoriara Bosne i
Hercegovine, XII, Sarajevo 1982.
8. Koar Azem, Uvod u historiju,Tuzla 1994.
9. Koar Azem, Arhivi kao faktor dravnosti Bosne i Hercegovine, u: Nauni skup
Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. 11. 2003.,
ANUHiH, Posebna izdanja, knj. CXXIV,
Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 37, Sarajevo 2007.
10. Kamberovi Husnija, Izmeu kritike
historiografije i ideolokog revizionizma, u:
Revizija prolosti na prostorima bive Jugoslavije, Zbornik radova, Sarajevo 2007.
11. Juzbai evad, Pozdravna rije na naunom
skupu Revizija prolosti na prostorima
bive Jugoslavije, Zbornik radova, Sarajevo
2007.
12. unji uro, Metodologija nauke, kritika
nauke, Beograd 1999.
1.
2.

You might also like