Professional Documents
Culture Documents
historije
Prof. dr. Azem Koar
Filozofski fakultet Tuzla
Abstrakt: Znaajne promjene koje su se dogodile na razmeu 20. i 21. stoljeai jo uvijek traju (procesi globalizacije, erozija socijalizma itd.), imale su i imaju bitnog odraza i na razvoj, domete i interesovanja u sferi historijske nauke. Nastala je znaajnija pluralizacija interesovanja za historijska istraivanja, meu kojima je i
pojaan interes za antropoloka istraivanja, za historiju svakodnevnice, za obinog ovjeka umjesto politikih
elita itd. Sve je to neminovno imalo odraza i na bosanskohercegovaku historiografiju, u kojoj su, osim pokuaja revizije dosadanjih dometa i stajalita iz blie i dalje prolosti, dola do izraaja i interesovanja za izuavanje lokalne historije, mada na tom planu potrebe i mogunosti nisu na istoj razini. U ovom radu se o svemu
tome govori u neophodnoj mjeri, uz posebno ukazivanje na pitanja metodoloke naravi. Kljune rijei: historija, lokalna historija, socijalna historija, kulturna historija, historiografija, socijalistika historiografija, revizija
prolosti, globalizacija, historijski izvori, historiar.
Uvodne napomene
U bosanskohercegovakoj socijalistikoj
historiografiji se malo panje poklanjalo
istraivanju i izuavanju lokalne historije.
Ipak, nastao je jedan broj radova na teme
lokalnog karaktera, meutim, njihov kvalitet nije zadovoljavajui, ponajvie zbog toga
to njihovi autori nisu profesionalni historiari i to se nisu koristili arhivskom graom
i drugim historijskim izvorima prvoga reda.
Osim toga, ti radovi su i tematski ogranieni,
ponajvie po receptu socijalne historije (politika i vojna zbivanja), a znatno manje su se
bavili pitanjima iz sfere kulturne historije.
Pod uticajem globalizacijskih procesa,
iju refleksiju ini erozija socijalizma u istonoj i jugoistonoj Evropi, dominirajua socijalna historiografija nala se na udaru pluralne kulturne historije, u kojoj izuavanje
lokalne historije dobija svoj puni znaaj i
smisao.
O nekim tendencijama
savremene historiografije
Usljed sveukupnog tehniko-tehnolokog
napretka, posebno usljed makroekonomskih, globalizacijskih i informacijskih promjena, promijenili su se u zadnjim dece178 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak
komunikacije u vezi sa historijom, tj. potiskivanje historiara-istraivaa (profesionalaca) prema historiaru publicisti koji
udovoljava trinim potrebama sa senzacionalistikim medijskim informacijama;
promjene u prikazima nacionalne historije politikom instrumentalizacijom nacionalnih mitova, mada su se velike nacionalno-historijske rasprave iz 19. stoljea
odrale i u 21. stoljeu;
pod utjecajem postmoderne, sukobile
su se mikrohistorija (kojoj postmoderna tei) i makrohistorija, tj. historija svakodnevnice sa politikom historijom, socijalna historija sa kulturnom, to sve ini
jedan pluralitet shvaanja karakteristian
za savremenu historiju;
brojnim kontroverzama u odnosima suprotstavljenosti kvantitativnih kvalitativnim metodama istraivanja, makro i
mikro istraivakog pristupa itd., istraivako polje socijalne historije je usitnjeno, to ostavlja traga na ukupne naune
domete;
s druge strane, socijalna historija se metodski proirila upotrebom intervjua
ime je implementirana usmena, oralna,
historija koja je doivjela velike kritike;
sve je rairenija postala komparativna historija Evrope;
dolo je do sukoba nove kulturne historije i socijalne historije, u ijoj je biti
shvatanje postmodernista da je historijski tekst samo lingvistiko (narativno)
pripovijedanje, a ne nauno obavjetenje
o odreenom drutvenom procesu, te da
otuda izvori ne donose spoznaju historijskih injenica ve predstavljaju samo elemente odreene jezike komunikacije;
nova kulturna historija, koja se nastoji
baviti kulturom, umjesto socijalne koja
se bavila drutvom, kao historija svakodnevnice i obinih ljudi vodi u smjeru pribliavanja antropologiji i, to je posebno
vano, dovodi do interesovanja za nove
vrste izvora;
dolo je do obnove enskoga pokreta i fe-
Zakljuak
Savremene tendencije na razini svjetske
historiografije idu u smjeru davanja veeg
znaaja istraivanjima lokalne historije. Te
su tendencije usmjerene na istraivanje svega
onoga to je bilo tematski nedostatno, a to
su sve teme izvan politike i vojne historije.
Taj antropoloki pristup historiji doprinio je
veem opsegu istraivanja lokalne historije u
Bosni i Hercegovini.
Bosanskohercegovaka historiografija
nije pridavala odgovarajui znaaj izuavanju
lokalne historije. Akumulacija historijskih
izvora i istraivakih kadrova kao nosilaca
istraivanja u mnogim loklanim sredinama,
meu kojima je i podruje Tuzlanskog kantona, stvorili su pretpostavke za kvalitativan
zaokret na ovom planu. Kao rezultat svega
toga, nastali su i nastaju znaajni istraivaki
radovi iz lokalne historije (sjeveroistone
Bosne, Tuzlanskog okruga, Tuzle, Graanice, Gradaca, ivinica, Srebrenika, Kalesije i dr.), ija su manifestacija, izmeu ostalog i brojni historijski i kulturoloki asopisi
kakvi su Graaniki glasnik, Saznanja,
182 GRAANIKI GLASNIK 32/16 dodatak
Literatura
Savjetovanje o historiografiji, Sarajevo 1983.
Gross Mirjana, Susret historije i antropologije,
Narodna umjetnost, br 33/2, Zagreb 1996.
3. Gross Mirjana, Suvremena historiografija. Korijeni, postignua, traganja, Zagreb, 2001
4. Gross Mirjana, Mikrohistorija, dopuna ili
suprotnost makrohistoriji?, Radovi, br. 28,
Zagreb 1995.
5. Gross Mirjana, O historiografiji posljednjih
trideset godina, Radovi, Zagreb, 2006.
6. Ekmei Milorad, O istraivanju istorije
Bosne i Hercegovine danas, u: Bosna i Hercegovina od srednjeg veka do novijeg vremena, Zbornik radova sa Meunarodnog naunog skupa odranog 1994. u Beogradu, Beograd 1995.
7. urev Branislav, Esej o istorijskim izvorima, Godinjak Drutva istoriara Bosne i
Hercegovine, XII, Sarajevo 1982.
8. Koar Azem, Uvod u historiju,Tuzla 1994.
9. Koar Azem, Arhivi kao faktor dravnosti Bosne i Hercegovine, u: Nauni skup
Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. 11. 2003.,
ANUHiH, Posebna izdanja, knj. CXXIV,
Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 37, Sarajevo 2007.
10. Kamberovi Husnija, Izmeu kritike
historiografije i ideolokog revizionizma, u:
Revizija prolosti na prostorima bive Jugoslavije, Zbornik radova, Sarajevo 2007.
11. Juzbai evad, Pozdravna rije na naunom
skupu Revizija prolosti na prostorima
bive Jugoslavije, Zbornik radova, Sarajevo
2007.
12. unji uro, Metodologija nauke, kritika
nauke, Beograd 1999.
1.
2.