AUGUST HARAMBAI (Donji Miholjac, 1861 Stenjevec, 1911)

- pjesnik i prevoditelj; kao student pristaa Starevieve Stranke prava; sudjeluje u mnogim
polit. demonstracijama zbog ega je esto zatvaran;
Jo kao student ureuje Hrvatsku vilu, a zatim i Balkan (nakon enoine smrti dobiva i
ponudu za ureivanje Vienca no odbija)
Ve s 30-ak god. ugledan saborski zastupnik i lan odbora u Stranci prava s objavljenih
nekoliko rodoljubnih zbirki pjesama > naavi se u poziciji slavljenog nac. pjesnikog tribuna
zanesen time esto se povodi za konvencijama ukusa i dopadljivosti te stvara prema
zahtjevima stranake pripadnosti i raspoloenju naroda mjesto prema diktatu vlastita
nadahnua;
Prvi tajnik DHK;
Pri kraju ivota prihvaa slubu tajnika Kraljevske zemaljske vlade (1909), to su mu ozbiljno
zamjerili njegovi pravaki istomiljenici; dvije godine poslije umire pomraena uma (Mato je
rekao kako je H. poludio od Hrvatske)
Djela: Rumarinke, Slobodarke (rodoljub.), 1882; Sitne pjesme, 1884; Tugomilke, 1887; Pjesnike
pripovijesti, 1889; Nevenke, 1892; Ukupna djela, 1942/43
- dva su ivotna susreta presudno obiljeila njegovo emocionalno dozrijevanje i ideoloko
opredijeljenje, pa na kraju i stvaralatvo: sluajan susret (kao sedmokolac) djevojice
Tugomile koju potom vie nije vidio jer ona skoro umire, a H., prema vlastitim navodima,
poeziju poinje pisati pod dojmom snanog emocionalnog stresa zbog tog gubitka; taj kratki
susret ostao je temeljnom inspiracijom Harambaieve poezije > snanija i kvalitetnija poezija
od njegove domoljubne, esto vie isforsirane negoli stvarno doivljene;
Drugi je presudan susret za Harambaiev ivotni i pjesniki put bio onaj s A. Stareviem
- prvu mu je pjesmu objavio enoa u Viencu: Domovini (1879)
- 1886. u Balkanu mu je objavljena pjesnika proza Tri molitve > dravno odvjetnitvo
optuilo ga je zbog zavrne reenice u treoj molitvi, u kojoj evocira prizor iz vojnitva kad se
pjevala molitva: I moja se prsa burno zatalasaju pod austrijskom uniformom, i ja kano tui rob i
sluga, kano tui vojnik uzdahnem iz dna srca: 'Boe, spasi moju hrvatsku otadbinu' "; odsjedili su
vie mjeseci u tamnici i on i urednik lista Kokotovi (kao nekada Filipovi i Bogovi)
- rodoljubna poezija ugl. u formi budnica, davorija, prigodnica; deklamatorstvo,
prigodniarska patetika, retorike openitosti;
Domovina je na prvom mjestu, izvan svih drut. konvencija i moralnih zakona; motiv nac.
osloboenja vrhunska mu je motivska obuzetost
- ljubavna poezija: elei spojiti politiku i ljubav, njegovi su subjektivni ljubavni lirski osjeaji
najee isprepleteni rodoljubnim refleksijama; nedostatak senzibilnosti i erotike ini tu
poeziju beskrvnom, impersonalnom i suvie hladnom;
s jedne strane trubadursko-petrarkistiki odnos prema eni (nedostini ideal), a s druge
strane zahtjevi u ljubavi postaju posve praktini: majka, roditeljka, drug i supatnica u ivotu
- Tugomilke i Nevenke > posveene Tugomili
- Rumarinke (1882) > posveene drugoj Harambaievoj ljub. epizodi; prva objavljena zbirka
- pod oitim utjecajem Preradovievih i enoinih, kao i Zmaja J. Jovanovievih stihova, H. se
ne uputa u eksperimentiranje ni jezikom, ni stilskim postupcima, a glavno mu je izvorite
narodna lirska poezija;
U najboljim se stihovima H. ipak otima stereotipima i izraajnoj konvencionalnosti te
ostvaruje stihove na razini prethodnika, od Vraza i Preradovia, do enoe i Jorgovania,
osobito u ljub. poeziji
1

- H. od poetaka svoga knji. djelovanja istie potrebu da se knji. stvaralatvo mora

podrediti nac. ideji (u njegovu sluaju: pravakoj) > prevladava motiv nac. osloboenja;
Njegova se domoljubna poezija moe svesti na tri kljune rijei: Hrvatska sloboda narod
(rod);
Vie nego ijedan pjesnik zastupa ideju samostalnog hrvatstva (u kojemu prihvaa i jednu
tezu radikalnih pravaa: da su Hrvati, Slovenci i Srbi jedan narod pod hrv. imenom)
U boljim se pjesmama pribliava ak kranjevievskoj snazi izraza (Na raskru, U nevolji) >
no Kranjevi pjeva uvijek u ime naroda dok H. zastupa stranku; H. izraava otpor prema
tuincima, a K. tiraniji kao takvoj, i K. i H. inspiraciju crpe iz narode prolosti
- antologijske: Narodu, Tuga, San
- H. pie i humoristiko-satiriku poeziju > otrica je satire uperena najvie na narodnjake i
njihovo korupcionatvo, ali se kritiki osvre i na negativne pojave u vlastitim pravakim
redovima (Praktinim stekliem)
> H. pisao i knji. kritiku te nekoliko pripovijedaka i pjesnikih pripovijesti; dosta prevodi .
cjelokupno djelo pododsta neujednaeno u kvaliteti