/kolegij: makroekonomija/

VELEUILITE VERN`
ZAGREB
TURIZAM

Zagreb, 28. oujka 2013.

ETIRI AZIJSKA TIGRA

-kolegij:makroekonomija-

Mentor: pred. mr. sc. Zeli Gere Anita

Studenti: Dean Dunovi i Tomislav

Gregorovi

/kolegij: makroekonomija/

UVOD
Iz kolegija makroekonomija, u svrhu istraivakog rada dotaknut emo se teme
Azijskih tigrova. Svrha samog istraivakog rada je odgovoriti na pitanja: Tko su azijski
tigrovi?, Koje su im zajednike karakteristike?, Koji se problemi javljaju u njihovim
gospodarstvima? te na kraju Kako je utjecala kriza na njihova gospodarstva?

/kolegij: makroekonomija/

AZIJSKI TIGROVI
etiri azijska tigra, u literaturi se nalaze i pod nazivom istonoazijski tigrovi ili
pak etiri mala azijska zmaja. Pojam etiri azijska tigra se odnosi na gospodarstvo June
Koreje, Tajvana, Hong Konga i Singapura, a sam pojam se poeo koristiti u 1970. god.
Grupirani su s razlogom jer su imali slian put do razvoja koji se u 21. st. oitovao kao
potpuno razvijen status gospodarstva. Ovaj epitet navedene su zemlje i gradovi dobili
zahvaljujui visokim stopama gospodarskog porasta i iznimo brzoj industralizaciji u razdoblju
od poetka ezdesetih do sredine devedesetih godina prolog stoljea. Razvoj gospodarstva
azijskih tigrova temeljio se gotovo iskljuivo na izvozu vlastitih dobara i proizvoda u visoko
industrijalizirane zemlje, dok je domaa potronja ograniavana brojnim odredbama.
Konvencionalni korak za ekonomiju u ezdesetima godinama prolog stoljea bio je
provesti supstitucije uvoza. Ovdje su ukljueni podizanje carina kako bi se smanjio uvoz robe
iroke potronje, u svrhu razvoja i stabilizacije vlastite industrije. Azijski tigrovi, meutim,
odluili su kapitalizirati materijalistiki stav razvoja u veem dijelu Europe i Sjeverne
Amerike tako da su naglo poele izvoziti svoje robe i usluge dravama kojima je naglo
porasla potranja. Samim poveanjem produktivnosti ubrzo je dolo do naglog skoka izvoza.
Jedan od osnovnih naina poveanja produktivnosti u ovim zemljama bilo je ulaganje u
obrazovanje stanovnitva. Navedene su se drave usredotoile na poboljanje obrazovnog
sustava na svim razinama, a posebno je bila naglaena potreba da sva djeca pohaaju osnovnu
kolu te nakon toga steknu obavezno srednjokolsko obrazovanje. Veina novca takoer je
uloena u poboljanje visokokolskog obrazovnog sustava. Budui da su istono azijski
tigrovi tijekom ezdesetih bili relativno siromani, imali su obilje jeftine radne snage.
Meutim, zahvaljujui jeftinoj radnoj snazi i reformama obrazovnog sustava ove su zemlje
uspjele stvoriti jeftinu, ali produktivnu radnu snagu.
Jo jedna od glavnih odrednica ovoga gospodarskog modela bila je jednakost meu
ljudima koja se trebala postii putem agrarne reforme na nain da se osiguraju vlasnika prava
nad zemljom i egzistencija poljoprivrednog stanovnitva. Doneseni su zakoni o subvencijama
u poljoprivredi te o tarifama i porezima na poljoprivredne proizvode. Zajednike
karakteristike istonoazijskih tigrova bile su: orijentacija na izvoz u bogate industrijalizirane
2

/kolegij: makroekonomija/

zemlje, stalna dvoznamenkasta stopa porasta u viedesetljetnom razdoblju, nedemokratski i

relativno autoritatini politiki sustavi u poetnim godinama gospodarskog rasta, visoke tarife
na uvozne proizvode, niske vrijednosti domaih valuta, pozitivna vanjskotrgovinska bilanca,
te visoke stope tednje. Prema podacima Svjetske banke za 2003. god. BDP per capita1
iznosio je 25.430 dolara za Hong Kong, 21.230 dolara za Singapur, 12.020 dolara za Junu
Koreju dok podatci za Tajvan nisu dostupni.
Nadalje emo se dotaknuti zajednikih karakteristika etiri azijska tigra. Ove etiri
zemlje imale su vrlo brzi rast i mnogo toga zajednikog. Sva etiri teritorija imaju jak stupanj
kineskog utjecaja te jaku kinesku etniku zajednicu. Poetkom ezdesetih su bile relativno
slabe, no mogle su se pohvaliti s obiljem jeftine radne snage. Naalost ili kod njih nasreu,
imale su nedemokratski i relativno autoritarni politiki sustav, tako da su vlade lako mogle
provoditi svoje planove za gospodarski razvoj. Usredotoili su se na razvojni pogon izvoza u
bogatije industrijalizirane narode umjesto da se fokusiraju na uvoz supstitucija, to je znailo
da su izgradili trgovinske vikove s industrijskim zemljama. prethodno spomenuta visoka
tarifa na uvoz dovela je do poticanja visokih stopa tednje koje je kasnije bilo uloeno u
pojedine industrije. Tadanji sindikati su bili obeshrabreni te na njihovo mjesto vlada potie
menadere kojima prua sigurnost radnog mjesta te mnoge druge beneficije. Ve u prvom
desetljeu dobivaju dvoznamenkaste stope rasta. Dok se razvijala industrija, poljoprivreda je
ostala zatiena raznim subvencijama. Zemljine reforme su stvorene kako bi se osiguralo da
mali i srednji poljoprivrednici mogu imati sigurnost zakupa koji ih je pak ohrabrio kako bi
ulagali u svoju zemlju. To je dovelo do prestanka nezadovoljstva u ruralnom segmentu te im
je dozvoljeno ulaganje u mehanizaciju poljoprivrede koji je bio jedan od pokretaa brze
industralizacije tih zemalja.

Bruto domai proizvod BDP- makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih
dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom jedne godine

/kolegij: makroekonomija/

MODEL AZISKIH TIGROVA

Ova metoda razvoja, ini se, da je radila za etiri azijska tigra jer su oni postigli
visoke poloaje u rangu zemalja po ukupnom BDP-u.Stoga, dolazimo do pitanja: Zato
veina slinih zemalja nije pratila prethodno napisane trendove i metode?. Odgovor je vrlo
saet i konzistentan, jer su te metode riskantne. Najvea kritika usmjerena je na injenicu da
su se oni oslanjali na izvoz, na troak potranje. Upravo to je inilo tigrove da se nevejrojatno
oslanjaju na gospodarsko zdravlje svojih ciljanih izvoznih naroda. Njihov rani razvoj takoer
se temelji na koritenju njihove jeftine radne snage. No meutim, brzo proirenje nekog
gospodarstva nije nuno dobra stvar te je poetkom devedesetih godina prolog stoljea
sudbina odnosno ivotna lekcija za etiri azijska tigra nauena na tei nain. Njihova
ekonomija se jakom brzinom proirila, sukladno time rasle su cijene nekretnina, dionica i
dravnih udjela. Nakon puno nemira i politike nestabilnosti tigrovi su morali primiti pomo
od Meunarodnog monetarnog fonda2

POECI AZIJSKIH MODELA

Postavlja se pitanje: Gdje i kada je roen azijski model izvoza?, te Jesu li azijski
tigrovi sami doli do ovog modela ili je pak prekopiran?.
Japan kao drava se naglo razvio nakon to je ameriko trite otvorilo mogunost
razmjene izmeu dvaju naroda u devetnaestom stoljeu. Unutar etrdeset godina, Japan je
svoju jednom feudalnu dravu uveo u moderni svijet ekonomije. Drava je kupila zapadne
tehnologije, kao to su tvorniki strojevi, eljeznice i telegrafske linije. Kako je siromana
zemlja poput Japana nabavila devize3 za plaanje takvih proizvoda, odgovor je bio izvoz. Za
poetak su to bili laki industrijski proizvodi poput sirovine svile i keramike, a kasnije tei
materijali ukljuujui elik i kemikalije. Upravo to je izazvalo velik uspjeh. Tako je azijski
model izvoza roen. Regija je inspirirana japanskim vodstvom prije Drugog svjetskog rata i
njegovog ekonomskog uskrsnua. U ezdesetim godinama prolog stoljea azijski tigrovi
imitirali su Japan i naglo procvjetali. Juna Koreja je zatitila svoje domae tvrtke te im
2

Meunarodni monetarni fond- MMF- meunarodna organizacija zaduena za nadzor

globalnog financijskog sistema nadziranjem kamatnihi stopi i bilansi plaanja
3
Deviza- potraivanja u inozemnim sredstvima plaanja

/kolegij: makroekonomija/

nudila jeftine kredite pod uvjetom da izvoze svoje robe i usluge, dok Hong Kong uiva u
slobodnom tritu, Singapur kontrolira jedan. No sve su se oslonile, vie ili manje, na izvoz.

AZIJSKA FINANCIJSKA KRIZA

Azijska kriza se dogodila nakon vie od tri desetljea neprekinutog napretka u regiji.
Rast BDP-a u zemljama kao to su Indonezija, Filipini, Singapur i Tajlandbezobzira na krizu
dosegli su godinji prosijek od osam, a u roku od trideset godina, dohodak po stanovniku je
pomnoen deset puta u Koreji, pet puta u Tajlandu, a etiri u Maleziji.
Nasuprot tome, realna aprecijacija4 promatrana u Aziji u devedeseti godinama prolog
stoljea je bio u dijelu posljedica teajnog reima i nadolazeim priljevima kapitala dovodi do
monetarne procjene i vanjskih neravnotea, stoga poveanje duga u dolarima i slabljenju
valute, vie lokalnih valuta je potrebno platiti kamatu denominiranu u dolarima. Osim toga, to
predstavlja gubitak realne konkurentnosti svojih proizvoda. Izvoz tih zemalja je zaustavljen,
dijelom zbog aprecijacije njihovih valuta i padom japanskog uvoza. Kriza je imala znaajne
makroekonomske efekte, ukljuujui otro smanjivanje valute, burze i drugih cijena imovine.
Nominalni ameriki dolar je pao te su mnoge tvrtke sruene, a kao posljedica svega ovoga
miljijuni ljudi su pali na granicu siromatva. Indonezija, Juna Koreja i Tajland su najvie
pogoeni ovom krizom.

Aprecijacija- pojam kojim se oznaava porast vrijednosti novca

/kolegij: makroekonomija/

PROBLEMI AZIJSKIH TIGROVA

etiri azijska tigra su se razvila zbog niskih plaa u industiji, zbog kasnije high-tech
industrije5 koju obiljeava monokultura, to pak nosi sa sobom rizike. Sukladno time,
industrija raste gotovo iskljuivo u urbanim podrujima, tako da seosko stanovnitvo migrira
u gradove. Reagiralo se tako da su se izgradili brojni humanitarni i stambeni gradovi, koji su
obino planirani i izgraeni od strane drave. Tipian primjer je opina Sha'Tin u Hong
Kongu, gdje je sagraen stambeni grad za vie od pola milijuna ljudi. No i to nosi svoje
rizine komponente, od toga da je infrastruktura u takvim gradovima poljuljana te da dolazi
do brzog rasta stanovnitva u urbanim sredinama. Drugi problem je pad stope fertiliteta 6.
Dakle, stanovnitvo e poeti u narednim desetljeima, padati sve vie i vie, dok e se s
druge strane poveavati brojka starijih ljudi. Ako se taj trend nastavi , onda e azijski tigrovi
imati vee demografske probleme od zapadnoeuropskih zemalja.

JUNA KOREJA
Bankarski sektor bio je optereen s nenaplativim kreditima te dolazi do agresivne
ekspanzije. Tijekom tog razdoblja nije bilo urbe za izgradnju konglomerata 7 za natjecanje na
svjetskoj sceni. Junokorejski konglomerati , vie ili manje pod kontrolom vlade, prikuplja
sve vie kapitalnih ulaganja. Unato poetnom otorm usporavanju gospodarstva i brojnih
koorporativnih steaja, Juna Koreja je uspjela utrostruitisvoj BDP per capita , no kao
rezultat krize im se udvostruio nacionalni dug.

HONG KONG
Monetarna vlada brani valutu koja je bila vezana uz ameriki dolar. Hong Kong je
imao neto vie od 80 milijardi dolara u deviznim rezervama. No, u kolovozu 1998. god.
povisili su prekonone kamatne stope sa 8 posto na ak 23 posto te u jednom trenutku na
sudbonosnih 50 posto. To je dovelo do poveanog pritiska na burzi, ime su pekulanti
profitirali brzom prodajom dionica. Nedugo nakon toga Donald Tsang je obajvio rat
5
6
7

High-tech industrija- industrija za proizvodnju ureaja za obradu informacija

Fertilitet- ostvarena plodnost
Konglomerat- organizacijski oblik koncentracije raznovrsne proizvodnje i kapitala

/kolegij: makroekonomija/

pekulantima te zajedno s vladom pokupovao dionice i postao jedan od glavnih dioniara

nekih znaajnijih tvrki u regiji. Na zalasku stojea, 1999. godine, vlada je poela prodavati
dionice i na njima zaradila preko 4 milijarde amerikih dolara istog profita.

SINGAPUR
Kao to je financijaska kriza pogodila i ostale tako je zahvatila i Singapur. Uvela je
Singapur u stanje recesije, no zahvaljujui njihovoj vladi, recesija nije uzela velik danak.
Amortizirali su recesiju te je ona bila kratka i nezamjetna. Za razliku od Hong Kong-a nisu
pokuali izravno intervenirati na trite kapitala. U manje od godinu dana singapursko
gospodarstvo se u potpunosti oporavilo i nastavilo svoj rastui trend.

/kolegij: makroekonomija/

S vremenom, pojam tigar postao je sinonim za zemlje koje postignu visoke stope rasta
temeljei svoj gospodarski razvoj prvenstveno na izvozu. Danas jo neke zemlje jugoistone
Azije biljee takav rast i poinju se smatrati tigrovima, u prvom redu Indonezija, Malezija,
Filipini i Tajland. Meutim, ovaj pojam nije samo vezan za azijske zemlje; u Europi se on
vee za Irsku Keltski tigar, zahvaljujui njenom snanom razvoju tijekom devedesetih
godina prolog stoljea, te uz Estoniju Baltiki tigar, koja biljei visoke stope rasta danas,
na poetku dvadeset i prvog stoljea.

/kolegij: makroekonomija/

SADRAJ
Uvod....................................................................................................................... 1
Azijski tigrovi.......................................................................................................... 1
Model aziskih tigrova.............................................................................................. 3
Poeci azijskih modela............................................................................................ 3
Azijska financijska kriza.......................................................................................... 4
Problemi azijskih tigrova......................................................................................... 4
Juna Koreja............................................................................................................ 5
Hong Kong.............................................................................................................. 5
Singapur................................................................................................................. 5
Sadraj................................................................................................................... 7
Literatura:.............................................................................................................. 8

/kolegij: makroekonomija/

LITERATURA:

10