1-13 FINAL !!

4/01/2004 16:47 Page 1

PREVENCIJOM DO ZDRAVLJA

menopauza i andropauza

BESPLATNI PRIMJERAK

Composite

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 2

Ve nema sunce
starog ara,
al dan je
nasmijeen i vedar.

D. Cesari

Preli ste svoj zenit. Vaa

ivotna energija moda ne iskri vie istim
arom. No, zato danas zraite smirenom
vedrinom. Jo niste zakoraili u starost.
Na pragu ste svojih zlatnih godina koje
sa sobom donose i promjene.
Duhom ste jo isti, ali tijelo
Vam sve ee dojavljuje promjene.
Dodue, ima i nekih koje se odvijaju ispod
ita, nezamjetno. A te bi mogle postati
neugodne i navui oblake na Vae jo
vedro nebo.
Promjene ne biraju - one
pogaaju oba spola, nisu iste, ali su
neizbjene.

Composite

Vrijeme prijelaza u zlatne

godine dobilo je i svoj struni naziv:
menopauza kod ena i andropauza
kod mukaraca. Zato pauza? Zato jer u
luenju spolnih hormona postupno dolazi
do gaenja i na kraju do potpune pauze.
Kao to emo vidjeti dalje u ovom
asopisu, ti se nedostaci oituju nizom
znakova, simptoma. Ponekad se jave i
prave tegobe, poremeaji. No, njih se
pravovremenom budnom brigom i
zatitom moe sprjeiti, moe se odgoditi
njihov nastup. Stoga se pobrinimo da
jesen naeg ivota doista bude zlatna,
njeni dani nasmijeeni i vedri. Pruite

nam ruku i krenimo zajedno kroz asopis

pod nazivom:

PREVENCIJOM DO
ZDRAVLJA - MENOPAUZA
I ANDROPAUZA
Uvijek emo Vam rado pomoi savjetom,
informacijom, svojim proizvodom...
Jer, nai su proizvodi i namijenjeni
ouvanju zdravlja!

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 3

MENOPAUZA

menopauza
Pria jedne, pria svake ene.
TO JE MENOPAUZA?
Nazivaju je i razdobljem promjene. Iako
se o njoj donedavno nije mnogo govorilo, ve
se u antikim spisima mogu pronai biljeke
koje opisuju promjene kod ena do kojih dolazi
oko 50. godine ivota. Fizioloki, menopauza
je posljednja menstruacija u ivotu ene,
hormonalno - to je pojava uzrokovana promjenom razine spolnih hormona u organizmu.
No, gledano s osobnog stajalita, svaka
ena bi mogla o njoj ispriati svoju priu.

KOJE PROMJENE
ONA DONOSI?
Neredoviti menstrualni ciklusi esto su prvi znak nastupajuih promjena. Kod
nekih ena ciklusi postaju dulji, kod drugih
krai. I vrijeme trajanja krvarenja kao i njegov
intenzitet, takoer su podloni promjenama.
Navale vruine jedan su od najeih znakova menopauze. Prema nekim podacima, javljaju se kod ak 80% ena. Vrlo esto
zapoinju s osjeajem vruine u licu ili gornjem
dijelu tijela. Pri tome dolazi i do irenja krvnih
ila, to uzrokuje pojavu crvenila koe.
esti su i znojenje te hladna drhtavica.
Navale vruine mogu se javiti nekoliko puta u
jednom satu, nekoliko puta u danu ili svega
jednom ili dva puta u tjednu.
Kod nekih ena, pojava takvih navala vruine
moe biti potaknuta stresom, kofeinom, zainjenom hranom, vruim piima ili alkoholom.

Kako smanjiti uestalost navala vruine?

Spavanjem u hladnijim prostorijama
Odijevanjem u slojevima
- suvina odjea moe se skinuti
aa hladne vode ili soka moe pomoi
Upotrebom posteljine i odjee izraenih
od prirodnih materijala
Izbjegavanjem zainjene hrane,
alkohola, kofeina
Promjene na sluznici rodnice te
promjene mokranog sustava nastaju uslijed
gubitka masnog tkiva i veziva (kolagena), te
zbog smanjenog protoka krvi u tim organima.
Sluznica vagine postaje tanja i suha, a smanjuje se i luenje sluzi. Na taj nain sluznica
postaje osjetljivija i podlonija ozljedama i
infekcijama.
Spolni odnos moe postati bolan.
Istovremeno se esto javljaju i problemi
s mokrenjem - este infekcije i bjeanje
mokrae.
Libido, elja za spolnim odnosom,
mijenja se kod nekih ena. Kod njih dolazi do
gubitka interesa ili im spolni odnos postaje
bolan. Drugim enama menopauza donosi
olakanje, jer vie nema straha od neeljene
trudnoe.
Problemi sa snom i umor takoer
su vrlo esti u tom razdoblju. Ponekad ih
uzrokuju i none navale vruine, koje ometaju
san. Zbog nedostatka sna javlja se umor
koji moe utjecati na radne sposobnosti i
pamenje.

Promjene izgleda tijela postaju u

menopauzi sve intenzivnije, a potie ih gubitak
miinog tkiva koje zamjenjuje masno tkivo.
Koe postaje tanja, manje elastina. Neke ene
osjeaju i bol u miiima i zglobovima,
ukoenost.
Potekoe pamenja te psiholoki
i emocionalni problemi kao to su depresija,
promjene raspoloenja, razdraljivost, javljaju
se kod velikog broja ena u menopauzi.
Potekoe pamenja (to se osobito odnosi na
kratkotrajno pamenje) karakteristine su za
tu dob, ne samo kod ena, ve i mukaraca.
Umor i stres mogu pridonijeti pogoranju tih
potekoa.
Znaci nadolazee menopauze:
Neredoviti menstrualni ciklusi
Promjene jaine menstrualnog krvarenja
Navale vruine
Problemi sa snom, umor
Psiholoke i emocionalne probleme mogu
potaknuti i druge promjene koje su obino
vezane uz obitelj. Menopauza se dogaa u
vrijeme kada djeca naputaju roditeljski dom
i postaju samostalna, kada se esto javljaju
brani problemi te kada i poslovni ivot ulazi
u mirniju fazu. Stres mogu uzrokovati i ostarjeli ili bolesni roditelji za koje treba preuzeti
brigu.

Composite

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 4

ZBOG EGA DOLAZI

DO PROMJENA
U MENOPAUZI?
Veina promjena uvjetovana je
enskim spolnim hormonom - estrogenom.
To je hormon koji je oblikovao nae tijelo u

pubertetu, pa je logino da upravo on odredi

i zavretak razdoblja plodnosti.
Estrogen se proizvodi u jajnicima,
dvjema spolnim lijezdama ovalnog oblika,
koje su smjetene lijevo i desno od maternice.
Jajnici tek roene djevojice sadre oko
700 000 jajnih folikula iz kojih se teoretski
moe razviti ivot. Meutim, svega 400 do
500 jajnih folikula sazrijeva tijekom menstrualnih ciklusa i doista preuzima tu ulogu.

epifiza
hipotalamus
hipofiza

paratireoidne lijezde
titnjaa
timus

nadbubrene lijezde

guteraa

jajnici

Endokrine lijezde lue hormone

u krvotok, a njihovom interakcijom
oblikuje se ukupni metabolizam tijela,
rast i reprodukcija.

Composite

Ostatak propada i nestaje tijekom vremena.

Dozreli jajni folikuli ukljueni su u
proces stvaranja estrogena za vrijeme menstrualnog ciklusa.
No, menstrualni ciklus nije tako
jednostavan. Njime upravlja itav niz organa
(endokrinih lijezda) i jo vei broj hormona.
Poetni impuls dolazi iz mozga, tonije iz
hipotalamusa koji lui hormon GnRH.
Taj hormon dolazi do hipofize (druge endokrine lijezde smjetene u mozgu) te je
potie na luenje njenih hormona - LH i FSH.
Ta dva hormona putuju krvlju do jajnika
gdje utjeu na sazrijevanje jajnih folikula.
Jajni folikuli poveavaju proizvodnju spolnih
hormona - estrogena i progesterona, koji
utjeu na zadebljanje stijenke (endometrija)
maternice.
Tako zadebljana stijenka maternice spremna
je da primi oploenu jajnu stanicu iz koje e
se razviti dijete.
Ukoliko ne doe do oplodnje, razine estrogena
i progesterona se smanjuju, zadebljana stijenka
maternice se ljuti te dolazi do pojave krvarenja, tj. menstruacije.
Kako se pribliava menopauza,
jajnici postaju sve manji, a jajni folikuli sve
bre propadaju. Jajnici stvaraju sve manje
estrogena te nisu vie tako osjetljivi na hormone hipofize. Kako bi popravila nastalu
situaciju, hipofiza lui sve vie i vie svog
horomna FSH. Takve hormonske promjene
uzrokuju pojavu neredovitih menstrualnih
ciklusa te iznenadnih krvarenja koja se javljaju
izmeu ciklusa.
Ipak, proizvodnja estrogena ne
prestaje u potpunosti za vrijeme menopauze.
Odreena koliina estrogena stvara se i nakon
menopauze u masnom tkivu.
Progesteron je drugi spolni hormon
koji, kao i estrogen, nastaje u jajnicima. Njegova zadaa je pripremiti sluznicu maternice za
dolazak oploene jajne stanice te oljutiti
sluznicu ukoliko do oplodnje ne doe. U sluajevima kada jajnik ne proizvodi dostatne
koliine progesterona, sluznica maternice
moe nastaviti sa zadebljanjem i rastom i
due nego to je potrebno.
Menstrualno krvarenje koje se tada javlja
izrazito je obilno.

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 5

MENOPAUZA

Stoga, osim razlike u unosu vitamina, minerala

i biljnih vlakana, postoji i bitna razlika u unosu
fitoestrogena.
Fitoestrogeni se pojavljuju u ak
vie od 300 biljaka, i to u 16 razliitih vrsta.
Dosad ih je otkriveno dvadesetak, razliitog
su mehanizma djelovanja, a dijele se u tri
glavne skupine: izoflavone, lignane i kumestane. Fitoestrogenima obiluje zrno soje,
sojini proteini, brano i pahuljice. Upravo se
to smatra razlogom zato ene Dalekog Istoka
ne znaju za predmenstrualni sindrom i tegobe
menopauze. Oni se kriju i u izdancima
grahorica, u crvenoj djetelini, lucerni te u
sjemenu lana. Jednu sjevernoameriku
biljku neobinog imena - Cimicifuga racemosa jo
su ameriki Indijanci
upotrebljavali kao
tradicionalni lijek za tzv.
enske bolesti, a danas i brojna
ispitivanja govore tome u prilog cimicifuga doista prua olakanje i zatitu
enama u menopauzi.

Priroda je ljudima oduvijek bila

prijateljica - pruala im je hranu i utoite, a
s vremenom su u njoj prepoznali i svoju lijenicu. Njene su darove poeli upotrebljavati
kao lijekove za mnoge tegobe koje su ih muile,
a biljke su tu oduvijek imale vanu ulogu.
Svaka biljka je poseban, udesan, ali ne i
sluajan spoj razliitih tvari koje su odgovorne
za ukupnost njena djelovanja. Ta arolikost
s razlogom zato se i smatra prednou biljaka
u prevenciji, ali i lijeenju brojnih zdravstvenih
tegoba.
Fitoterapija (lijeenje
biljem), nastala na temelju tisuljetnog iskustva narodne medicine, danas
ima i svoju znanstvenu potvrdu. Svakim
danom upoznajemo sve vie djelatnih biljnih
tvari kao i mehanizam njihova djelovanja.
Biljni se pripravci izrauju sa standardiziranim
(tono odreenim) koliinama djelatnih tvari
prema pravilima dobre proizvoake prakse,
a sve se vie provode njihova laboratorijska
i klinika ispitivanja.

Uinak fitoestrogena nastupa

postepeno, pa se adaptacija organizma kod
primjerenog doziranja i pravilnog odabira
ljekovite tvari postie ve nakon 10-ak dana
terapije. Posebno treba istai da se biljni
pripravci izuzetno dobro podnose, a najvea
im je prednost pred klasinim hormonskim
lijekovima nekodljivost i odsutnost brojnih
kontraindikacija. Uzme li se u obzir dokazana
uinkovitost, ne iznenauje podatak o sve
veoj primjeni biljnih pripravaka u ublaavanju
i lijeenju klimakterijskih tegoba.

Meu mnogim spojevima koji se

nalaze u biljkama posebno mjesto svakako
zauzimaju fitoestrogeni. Fitoestrogeni su biljne
tvari koje oponaaju djelovanje enskih spolnih
hormona, estrogena (gr. fyton = biljka +
estrogen).
Mnoge epidemioloke studije upuuju na zakljuak da prehrana bogata namirnicama koje sadre fitoestrogene ublaava
klimakterijske tegobe kod ena, te da bi te
biljne tvari mogle imati vanu ulogu u pre-

Stvarajui u svojoj zelenoj

ljekarni te mone biljne tvari, priroda nam je
jo jednom uspjela dokazati kako zrele godine
ivota mogu protei bez tegoba, ljepe, kvalitetnije i ispunjenije...

venciji osteoporoze, bolesti srca i krvnih ila, pa

ak i karcinoma dojke.

Soja flavon kapsule

sadre izoflavone, fitoestrogene
iz soje, koji pomau u ublaavanju
tegoba menopauze.
Izoflavoni soje, potpomognuti
vitaminom E tite itav organizam i
uvaju njegov integritet
u razdoblju menopauze.

Fitoestrogeni su postali posebno

zanimljivi kada je primijeeno da se simptomi
menopauze bitno razlikuju kod ena koje ive
na istonom dijelu zemaljske kugle u odnosu
na one koje ive na zapadu. ene na zapadu
uglavnom pate od nonog znojenja i navala
vruine, dok one na istoku ee mue glavobolje
i bolovi u kriima, a kod njih je i uestalost raka
dojke i raka maternice manja. Na istoku se jede
mnogo povra, soje i sojinih proizvoda, dok je
jelovnik zapadnjaka bogatiji mesom i itaricama.

Refemin kapsule
sadre ekstrakt podanka biljke
Cimicifuga racemosa; sigurna su i
prirodna pomo u smanjenju tegoba
koje prate menopauzu: navala vruine,
pojaanog znojenja, lupanja srca,
razdraljivosti i nesanice.
5

Composite

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 6

cimicifuga racemosa

Cimicifuga racemosa - biljka neobinog imena, prekrasnih bijelih klasastih

cvjetova, za svoje je prirodno stanite odabrala
istone predjele Sjeverne Amerike. Prvi
botaniar koji ju je opisao bio je Plukenet
1696. godine. Poetkom 18. stoljea Cimicifuga racemosa dolazi kao ukras u engleske
vrtove te se iri diljem Europe.
Sam naziv cimicifuga sloenica je
latinskih rijei cimex (vrsta insekta) i fugare
(bjeati) a nastao je zbog vjerovanja da neugodni miris te biljke odbija insekte. Ba zbog
toga su, u proteklim stoljeima, u Europi i
Sibiru jastuci bili punjeni europskim srodnici-

Composite

ma C. racemose. Rodu Cimicifuga pripada

18 vrsta, od kojih je jednoj prirodno stanite
Europa (C. europaea). Sjeverna Amerika prirodno je stanite za 6 vrsta, a sjeveroistona
Azija za preostalih 11.
Korijen i podanak Cimicifuge racemose od davnina se cijene i koriste zbog svojih
ljekovitih svojstava. Prvi su je prepoznali
ameriki Indijanci koristei je u lijeenju tzv.
enskih bolesti: bolnih menstruacija,
produenog poroda, pa su je zvali i squaw
(enski) korijen. Crni zmijski korijen jo
je jedno njeno indijansko ime budui da su
je koristili i kod ugriza zmije, a u nekim su

plemenima korijenom cimicifuge lijeili reumatske bolesti.

Godine 1830. Cimicifuga racemosa
se spominje u Prvoj farmakopeji Sjedinjenih
Amerikih Drava, a ameriki su je lijenici
propisivali kod bolnih i neredovitih menstruacija, za ublaavanje bolova nakon poroda, a
bila je i vrlo cijenjena kao protuupalni lijek
kod reumatskih bolesti.
U Njemakoj se ve 50-ak godina
koristi u terapiji tegoba menopauze. Njemaka
Komisija za lijekove (Kommission E) odobrava
ekstrakt cimicifuge kao pripravak u slobodnoj
prodaji za predmenstruacijske tegobe, bolne
menstruacije i klimakterijske smetnje.

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 7

MENOPAUZA

U istaknutom urolokom asopisu

(Urology 2002.) objavljen je lanak koji
upuuje na mogunost primjene ekstrakta
C. racemose kod mukaraca koji pate od
navala vruine povezanih s rakom prostate
ili kod kojih je izvrena orhidektomija
(uklanjanje testisa). Lijeenje tih stanja
vrlo esto je povezano s ozbiljnim
nuspojavama.
Moda dolazi vrijeme kad e se
i mukarci pridruiti cimicifuga-klubu.
A u emu se to krije iznimna snaga
i ljekovitost te biljke? Cimicifuga sadri triterpenske glikozide, salicilate, alkaloide, masne
kiseline, trijeslovine, ugljikohidrate, eterino
ulje... Jo donedavno se smatralo da ta biljka
sadri fitoestrogene, odnosno tvari koje su
graom i kemijskim djelovanjem sline estrogenima, enskim spolnim hormonima.
Meutim, novija znanstvena istraivanja idu
u sasvim novom smjeru. Naime, toan mehanizam njena djelovanja jo uvijek nije u
potpunosti razjanjen, no bez sumnje podrazumijeva sloena meusobna djelovanja
brojnih fiziolokih i kemijskih sustava. Tako
se smatra da ekstrakti C. racemose pokazuju
karakteristike SERM-a (selektivnog modulatora
estrogenskih receptora).
A to je to SERM? Zvui u najmanju
ruku vrlo sloeno i zagonetno, zar ne? Te tvari
neobina imena pokazuju poeljne uinke
enskih spolnih hormona (estrogena) bez onih
negativnih koji obino prate hormonsko
lijenje. Tako SERM titi od prekomjernog
gubitka kotane mase (prevencija osteoporoze), a nema utjecaja na umnoavanje
stanica dojke i maternice.
Smatra se da su glavne aktivne
tvari na kojima poiva djelovanje ekstrakta
Cimicifuge racemose triterpenski glikozidi.
Biolokoj aktivnosti te biljke pridonose i drugi
spojevi izolirani iz njena podanaka. Upravo je
ukupnost svih tih aktivnih tvari zasluna za

blagotvorne uinke koje cimicifuga moe

pruiti enama u menopauzi. Tako se kod
subjektivnih klimakterijskih tegoba primjenom
ekstrakata C. racemose znaajno smanjuju
Znanstvene studije potvruju da su ekstrakti
Cimicifuga racemose iznimno uspjeni
u ublaavanju simptoma menopauze.
U jednoj od njih sudjelovalo je 60 ena u
menopauzi, koje su u razdoblju od 12 tjedana
dobivale ekstrakt C. racemose, hormon
estrogen ili antidepresiv.
Procjenjivani su sljedei simptomi:
depresivno raspoloenje, vrtoglavica,
glavobolja, lupanje srca, navale vruine,
bol u zglobovima, gubitak koncentracije,
razdraljivost, pojaano znojenje,
poremeaji sna.
Najbolji rezultati postignuti su kod
ena koje su dobivale ekstrakt
cimicifuge - uestalost i intezitet
navedenih tegoba kod njih je bio najmanji
(Warnecke G. - Medwelt 1985).

navale vruine, pojaano znojenje, lupanje

srca, razdraljivost, nesanica, a njena je uinkovitost u smanjenju tih tegoba dokazana u
brojnim ispitivanjima.
Zbog dobrog uinka i izvrsne
podnoljivosti, ekstrakti C. racemose preporuuju se kao nadomjesna terapija kod ena
koje ne smiju ili ne ele uzimati hormonsku
terapiju, te kao sredstvo izbora nakon prestanka uzimanja hormonske terapije. Ispitivanja
su pokazala sigurnost njene primjene za ublaavanje tegoba menopauze kod pacijentica s
karcinomom dojke.
Preliminarna ispitivanja govore u
prilog injenici da ekstrakt te biljke poveava gustou kotane mase, a na buduim
je ispitivanjima da potvrde mogunost
njena koritenja u prevenciji osteoporoze.
.

Vrijeme koje je pred nama zasigurno e obilovati znanstvenim ispitivanjima

s ekstraktom cimicifuge i neemo morati dugo
ekati da nam ta biljka priredi daljnja iznenaenja te da otkrijemo to jo moe...

Rezultati velike studije (Stolze, H - Gyne

1982.) u kojoj je sudjelovalo 629 ispitanica
pokazali su pozitivne uinke ekstrakta Cimicifuga racemose na smanjenje tegoba menopauze kod vie od 80% pacijentica. Ekstrakt
je primjenjivan u vremenu od 6-8 tjedana i
izuzetno se dobro podnosio.

Refemin kapsule
- ekstrakt biljke Cimicifuga racemosa.
Svega 1 kapsula na dan predstavlja
uinkovito i sigurno rjeenje za ene u
menopauzi koje ne smiju ili ne ele
uzimati hormonske lijekove.
7

Composite

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 8

soja
pomo u ouvanju zdravlja

Composite

Svima nam je poznato drevno

porijeklo kineske civilizacije pa time i kineske
tradicionalne medicine. Ocem kineske
medicine smatra se kineski car Cen-Nong. On
je napisao prvi Pen-t-sao (porijeklo ljekovitog
bilja) jedan od prvih medicinskih zapisa u
kojima se spominju 252 biljke, meu kojima
je soja navedena kao najvaniji usjev. Kineska
biljna medicina pomogla je da i u ostalom
dijelu svijeta lijeenje biljem dobije na znaaju.

Kao samonikla biljka pronaena je i u Tajvanu,

Koreji i Japanu.
U 17. stoljeu poinje se uzgajati
u Europi, a u Ameriku je izgleda uvezena
sluajno na palubi brodova. Ozbiljno se poinje
uzgajati tek krajem 19. stoljea. Danas se u
Americi proizvodi oko polovine svjetske
proizvodnje soje. Najvea koliina odlazi za
pripremu stone hrane, a u posljednje se
vrijeme sve vie koristi za prehranu ljudi.

Pretpostavlja se da soja potjee

upravo iz Kine gdje su je zbog njene vrijednosti
kao terapeutika i hrane smatrali bojim
darom.

Plod soje je mahuna koja sadri 2

do 4 sjemenke okruglo-ovalnog oblika crne,
smee ili ak uto-zelenkaste boje, od kojih
se dobivaju razni proizvodi, npr. sojino ulje,
sojino brano, tofu (sir od soje), miso (fermen-

tirana pasta od soje), soja sos, tempeh,

koncentrat proteina, razni napitci. .Sjemenke
se mogu i uzgajati da bi se dobile sojine klice
koje su izrazito bogate hranjivim tvarima. Soja
se koristi i u proizvodima za djecu kod kojih
je prisutna alergija na proteine kravljeg mlijeka.
Sjemenke soje su jedna od najkompletnijih namirnica koje priroda daje. Njihova
hranidbena vrijednost sastoji se prvenstveno
u tome to sadre mnogo proteina, a malo
zasienih masnih kiselina. Sadre vitamine B
skupine i minerale (kalcij, magnezij). Proteini
su prisutni u koliini od gotovo 40%, a polisaharidi gotovo 30%. Masti ima do 20%.
Sjemenke sadravaju jo: linolnu kiselinu 50%,

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 9

MENOPAUZA

Sastav u 100 g zrna soje:

E
Bjel.
kJ
g
1810 34

UH
g
34

M
g
18

Vl
g
15,3

Ca
mg
225

P
mg
550

Fe
mg
8,4

Mg
mg
265

K
B1
mg
mg
1700 1,1

B2
mg
0,3

B6
mg
0,8

E-energetska vrijednost; Bjel-bjelanevine; UH-ugljikohidrati; M-masti; Vl-vlakna

oleanolnu kiselinu 30%, linolensku kiselinu,

palmitinsku kiselinu i stearinsku kiselinu 15%
te lecitin. Za razliku od svih drugih biljnih
proteina, bioloka vrijednost sojinih proteina
pribliava se vrijednostima ivotinjskih. Zato
se soji daje prednost kod provoenja dijeta
zbog povienog krvnog tlaka i kolesterola.
Vie od 50 nezavisnih ispitivanja pokazalo je
da prehrana bogata sojom dovodi do smanjenja kolesterola, naroito kod pacijenata
kod kojih je on povien.
Unos od 25 g proteina soje
na dan kao dio dijete koja sadri
malo zasienih masti i kolesterola,
moe smanjiti rizik od sranih bolesti
slubena je izjava
Amerike organizacije
za hranu i lijekove (FDA).
Soja se zbog svojih sastojaka kao
to su proteini i fitoestrogeni, koji mogu
utjecati na razne procese u organizmu,
moe svrstati u namirnice pod nazivom
nutraceutici, a spadaju u tzv. funkcionalnu
hranu.
To su biljne namirnice koje imaju veliku
koliinu bioloki aktivnih sastojaka koji mogu
utjecati na zdravlje.
Funkcionalna hrana sve vie dobiva na vanosti, a soja spada meu najkvalitetnije.
Soja ima i veliku ulogu u prevenciji nekih
bolesti, npr. osteoporoze.
Pogledajmo klinika ispitivanja
Sveuilita u Hong Kongu. Nakon tri godine
dolo se do zakljuka da je velika konzumacija
soje, naroito kod mladih ena u Kini, pomogla
da se njihove kosti due odre zdravima. To
djelovanje soje manifestira se u smanjenom
gubitku minerala iz kotane mase kod ena
u kritinim godinama. I danas se u Kini davanje
soje smatra terapijom koja odgovara hormonskom lijeenju. Godine 2001. utvreno je da
soja ima visok sadraj fitoestrogena - tvari
koje su svojom strukturom vrlo sline enskim

hormonima estrogenu i estradiolu. To znai

da soja moe zasigurno biti pomo enama
u menopauzi, dakle u periodu u kojem dolazi
do smanjene proizvodnje estrogena, te
s time poveanog rizika od osteoporoze.
Fitoestrogeni soje imaju pozitivne uinke na
tegobe menopauze.
Ispitivanja o prehrani ena u
Japanu pokazala su da konzumacija proizvoda
na bazi soje moe umanjiti navale vruine
tipine za ene u menopauzi. U promatranje
je bila uzeta skupina od 1106 ena izmeu
35.-54. godine, dakle u razdoblju premenopauze. Ispitivanje je provedeno u periodu
od 6 godina. Samo njih 101 imale su blage
navale vruine. Dolo se do zakljuka da poNa Istoku se konzumira deset puta vie
soje nego na Zapadu.

vean unos fitoestrogena koji se nalaze u

sjemenkama soje ublauje simptome menopauze te odgaa njen poetak.
Izoflavoni, tj. vrsta fitoestrogena soje, svojom
su graom slini enskim spolnim hormonima
ili estrogenima. Ti biljni spojevi oponaaju u
organizmu uinke pravih hormona - estrogena, pa na taj nain uspijevaju ublaiti
simptome menopauze.
Treba napomenuti da fitoestrogeni soje uneseni hranom mogu imati razliitu aktivnost, ovisno o procesu pripreme
namirnica.
Npr. tofu (sojin sir) i tempeh, pripremljeni
u azijskim zemljama sadre fitoestrogene
vee aktivnosti, to je posljedica fermentacijskih procesa kod pripreme tih namirnica.
Prehrana bogata sojom izvrsna je
prilika za enu da obogati svoju hranu namirnicom koja ima visoku hranidbenu vrijednost
uz niski sadraj kalorija.
Iako je soja tradicionalno bila izvor
proteina za osobe koje ne podnose mlijeko,
za vegetarijance i osobe sklone alergijama, sve se vie spoznaje njena vrijednost,
pa se ukljuuje u svakodnevnu prehranu.
Sojino mlijeko sadri jednaku koliinu
proteina kao i kravlje mlijeko, (alica sojinog
mlijeka sadri 4-10 grama sojinih proteina).
Tofu (sir od soje) takoer je dobar izvor
sojinih proteina.

Soja flavon kapsule

sadre posebno odabrani koncentrat
sojinih izoflavona, pa se preporuuju
za ublaavanje tegoba menopauze.
Ekstrakti soje tite srce i krvne ile,
a preporuuju se i u prevenciji
osteoporoze.

Budui da se u soji nalazi toliko

bogatstvo tvari korisnih za nae zdravlje,
namee se zakljuak da ju trebamo ukljuiti
u svakodnevnu prehranu, ili u obliku raznih
namirnica od soje, ili u vidu dijetetskih proizvoda, tj. dodataka prehrani.
Dodaci prehrani najee sadravaju koncentrat sojinih izoflavona, pa se prvenstveno preporuuju za ublaavanje simptoma
menopauze, dok se soja i namirnice na bazi
soje preporuuju zbog njihova pozitivnog
utjecaja na ljudsko zdravlje.

Composite

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 10

dr. sc.

Ivan Fistoni
spec. ginekolog
Ordinacija za ginekologiju,
porodnitvo i perimenopauzu
Preradovieva 10
10000 Zageb

rije

strunjaka

10

Composite

Dr. Fistoni, Vi ste tajnik Hrvatskog drutva za

menopauzu Hrvatskog lijenikog zbora. U
Vau ordinaciju zasigurno dolazi velik
broj pacijentica koje se ale na razliite tegobe
menopauze. Treba li se ena u toj dobi, u kojoj
su prestali menstrualni ciklusi, uope javiti
lijeniku - ginekologu?

na vae miljenje ili uvstiti vae stavove.

Svakako, konzultacija s lijenikom u prijelazu
k postmneopauzi dobra je prevencija moguih
neugodnih iznenaenja.

Prosjek dobi u kojoj nastupa zadnja mjesenica

u ivotu (menopauza) je u RH oko 49 godina.
U Hrvatskoj ivi oko 800.000 ena iznad 50
godina ivota (gotovo treina enske popu-

Uz elemente koje obuhvaa klasini ginekoloki

pregled u domeni ginekologa je i ultrazvuna
procjena genitala (sluznice maternice i
jajnika). Potrebno je procijeniti i initelje rizika

lacije), a oko 470.000 ih je u dobnoj skupini izmeu 50. i 64. godine. Najee se
pripadnice druge skupine javljaju svojim
lijenicima zbog esto neizdrivih smetnji
(valovi vruine, nona znojenja, promjene
raspoloenja, smetnje u spolnosti, itd.). Meutim, puno je vei broj onih koje smatraju da
su ti simptomi posljedica prirodnih zbivanja
u koje nije mudro zadirati uporabom bilo
kakve terapije. Oko 20% ena nema nikakve
smetnje i misli da im nije potrebna konzultacija
s lijenikom. Bez obzira na pripadnost navedenim skupinama, ipak je posjet lijeniku u toj
prijelaznoj dobi najbolji izbor. Pri tome ne
treba odustajati od svojih uvjerenja, ali razgovor s medicinskim profesionalcem moe vam
otkriti jo nepoznate informacije, utjecati

za krvno-ilne bolesti (masnoe u krvi, initelji

zgruavanja krvi, EKG) te uiniti RTG
pregled dojki (mamografiju). Ako je proteklo
due vrijeme od zadnje mjesenice u ivotu
(ili ako postoji obiteljska ili neka druga
optereenost) obavezno je uiniti i denzitometriju (procjenu kotane mase).

Koje bi sve preglede trebala izvriti ena u

postmenopauzi?

Da li sve ene u postmenopauzi obavezno

moraju uzimati neke lijekove?
Ne moraju. Svaka ena u okviru svoje osobnosti moe prilagoditi nain ivota (tjelesna
aktivnost, navike, spolnost, socijalni kontakti,
kultura...) cilju da on bude to kvalitetniji. Razgovor s lijenikom e samo usmjeriti ili uputiti na neke rizike. ena e na

kraju procijeniti, da li je terapija nuna ili ne.

Kada i kojim enama preporuujete hormonsku terapiju u prijelaznom periodu ili
postmenopauzi?
Onima koje pate od jakih smetnji koje znaajno
umanjuju funkcioniranje ene ne samo u
radnom okruenju ve i u krugu obitelji, te
onima koje su u riziku za razvoj ili produbljenje
osteoporoze. S lijeenjem je uobiajeno zapoeti ve u vrijeme javljanja prvih simptoma

(neredovita krvarenja, valovi vruine, itd.).

Kada i kojim enama preporuujete biljne
preparate (ekstrakte Cimicifuge racemose ili
soje)?
Kod nekih je ena uporaba hormonskih pripravaka kontraindicirana. Kod njih, kao i onih
koje zbog bilo kojeg razloga ne ele hormonsku
terapiju, vrijedno je preporuiti biljne pripravke.
Efekti su kod razliitih ena drukiji, ali svakako
mjerljivi. Dananja znanstvena misao otvara
irom vrata za istraivanja na tom podruju.
Sve vie ozbiljnih i vrijednih radova pokazuje
da biljni pripravci imaju svoje mjesto u perimenopauzalnoj medicini.

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 11

MENOPAUZA

ivjeti zdravo
REDOVITO VJEBAJTE!
Redovita fizika aktivnost neophodna je za odravanje dobrog zdravstvenog
stanja. Svakodnevno vjebanje pomae u
lijeenju depresije, smanjuje rizik od pojave
sranih bolesti i dijabetesa te odrava kosti
vrstima i zdravima.
Posavjetujte se sa svojim lijenikom o
odabiru odgovarajue sportske aktivnosti!
Pronaite sportsku aktivnost/vjebu koja
Vam odgovara!
Neka fizika aktivnost postane dio Vae
svakodnevice!
Ukoliko za vrijeme vjebanja osjetite naglu
bol, slabost ili gubitak daha, posavjetujte se
sa svojim lijenikom!
Vjebajte u drutvu prijatelja ili sami odaberite vrstu aktivnosti koja je za Vas
najlaka i najzabavnija!

Kada prestanete s puenjem:

Smanjit ete rizik od modanog udara i
sranih bolesti.
Smanjit ete rizik pojave nekih vrsta karcinoma (npr. karcinoma plua).
Smanit ete rizik pojave osteoporoze i
prijeloma kostiju.

JEDITE ZDRAVO!
Ve oko 30. godine ivota zapoinju
promjene u raspodjeli masnog tkiva u tijelu.
Zbog usporavanja metabolizma, masnog tkiva
tijekom godina ima sve vie, a miinog sve
manje. Zbog toga sve vei broj ena ima
problema s vikom kilograma.
Unos umjerenih koliina nemasne
hrane koja je bogata vitaminima i vlaknima,
uz redovitu fiziku aktivnost i nepuenje,
dokazano produuje oekivani ivotni vijek!
Zdrav nain prehrane moe:

PRESTANITE S PUENJEM!
To je jedna od najboljih stvari koju
moete uiniti za svoje zdravlje.

Regulirati vrijednosti kolesterola u krvi.

Smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih ila,
visokog krvnog tlaka te dijabetesa.
Pomoi u smanjenju ili odravanju eljene
tjelesne teine.
Smanjiti rizik pojave nekih vrsta karcinoma.
Ojaati i sauvati zdrave i vrste kosti.

Kalcij, magnezij, cink i vitamin D iznimno

su vani za zdravlje kostiju - ene u menopauzi podlonije su razvoju osteoporoze.
Vitamini C i E pouzdani su saveznici u
borbi protiv neumoljivih znakova godina i
snani zatitnici enskog organizma. Stoga u
razdoblju menopauze potrebe za dodatnim
unosom tih vitamina rastu.
Preporuuje se i dodatni unos pantotenske
kiseline (vitamin B5) koja olakava proizvodnju
acetilkolina - tvari u mozgu koja je neophodna
u procesu pamenja.
Znanstvena istraivanja su pokazala da
manjak magnezija izaziva navale vruine tim su mineralom osobito bogate itarice,
mlijeko i mlijeni proizvodi, mahunarke,
ljenjaci, orasi...
Cink je sastavni dio brojnih enzima, ali i
njihov aktivator. Vrlo je vaan za imunitet, a
njegove su tjelesne zalihe kod ena mnogo
manje nego kod mukaraca.
eljezo je mineral osobito vaan za zdravlje
ene. Prije potpunog gubitka mjesenih krvarenja u razdoblju menopauze, kod ena se
mogu javiti obilnija krvarenja zbog kojih dolazi
do poveanog gubitka eljeza i slabokrvnosti.

Za dobru probavu vana su - vlakna.

Hrana bogata vlaknima stimulira rad debelog
crijeva. Poveani unos vlaknate hrane i tekuine moe sprijeiti pojavu konstipacije, te
smanjiti rizik pojave karcinoma debelog crijeva.

VITAMINI I MINERALI
Vitamin E 200 kapsule
sadre vitamin E koji odrava
stabilnost tjelesnih stanica i titi
od preranih procesa starenja.
Zbog takvih svojstava, posebno se
preporuuje enama
u menopauzi.

Pokreu, reguliraju, tite, izgrauju...

a posebno su vani u osjetljivom razdoblju
menopauze. Vitamini i minerali nam pruaju
zatitu i otvaraju vrata punog, aktivnog i
zdravog ivota. Teko ih je svakodnevnom
prehranom unijeti u organizam u dovoljnim
koliinima, pa je njihov dodatni unos
vrlo vaan. To osobito vrijedi za ene u
menopauzi.

Ferohel sirup i vino

preporuuje se kod slabokrvnosti te
obilnijih menstrualnih krvarenja koja
se mogu javiti u perimenopauzi.
Sigurna su nadoknada eljeza bez
neugodnih nuspojava.
11

Composite

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 12

andropauza
muke nevolje s hormonima
Ve niz godina znanstvenici pokuavaju otkriti tajnu
ljudske dugovjenosti. No, unato mukotrpnim i dugotrajnim
naporima, ona je zasada jo uvijek sakrivena. Dodue, tijekom
vremena postignut je znaajan napredak, pa tako danas ivimo
gotovo dvostruko due nego prije dva ili tri stoljea, to moemo
zahvaliti boljim uvjetima ivota i prehrane, kontroli zaraznih bolesti te boljem poznavanju ljudskog organizma.
Meutim, starenje je jo uvijek neizbjean dio ivota,
a podloan mu je itav organizam. Tijekom godina dolazi do
promjena razliitih tkiva i organa, pa tako ni muki organizam
nije poteen zuba vremena.
Danas prema miljenu sve veeg broja strunjaka i
mukarci imaju problema u zrelim godinama. Psihike i tjelesne
promjene koje se javljaju u prijelaznom razdoblju i nazivaju se
razliitim imenima (andropauza, muka menopauza, muki klimakterij, kriza srednjih godina), dio su muke stvarnosti.

Andropauza - mit ili stvarnost?

Andropauzu definiramo kao razdoblje u kojem dolazi do
postupnog pada razine mukih spolnih hormona.
Obino se javlja u dobi od 40. do 55. godine ivota.
Odlikuje se umorom, pretjeranom osjetljivou, depresijom
i smanjenjem seksualnog nagona. No, za razliku od enske
menopauze, andropauza se sporije javlja i manje je vidljiva.
Andropauza je u medicinskoj literaturi prvi put opisana
1940. godine, a ve etiri godine kasnije predstavljeni su prvi
rezultati primjene testosterona za ublaavanje tih tegoba. No,
proturjene teorije o njenom nastanku, nedostatak prikladnog
lijeenja i nelagoda koju mukaraci osjeaju kada se govori o
njihovim tegobama, posljednjih ezdeset godina sprijeila je
lijenike da prihvate andropauzu kao sindrom koji se moe lijeiti.
Danas, kada se ivi due, oekuje se puno vie od zrelih godina,
pa u prijelaznom razdoblju mukaraci sve vie govore o tegobama
poput onih kod ena u menopauzi.
Prijelazno razdoblje ene traje krae, pa su zato,
uz izostanak mjesenice, izrazitije i druge tjelesne i duevne
promjene. Kod mukaraca slabljenje izluivanja spolnih lijezda,
a time i proces gaenja i mijenjanja spolnih funkcija traje pet,

12

Composite

1-13 FINAL !! 4/01/2004 16:47 Page 13

ANDROPAUZA
deset, a ponekad i petnaest godina. Promjene
su pritom sporije i ravnomjernije, pa se
posljedice takozvanog mukog klimakterija pojavljuju rjee i u blaem obliku.

ZATO NASTAJE
ANDROPAUZA?
Ono to je estrogen za ene, to je za mukarce
jedinstveni testosteron. Testosteron je hormon
koji ima jedinstven uinak na muko tijelo
uope. Odgovoran je za grau i funkcioniranje
mukih spolnih organa, tjelesnu grau i miie,
dlakavost, dubinu glasa...
Testosteron pomae izgradnju
bjelanevina, a nuan je za seksualno ponaanje i nastajanje erekcije. On utjee i na
brojne metabolike aktivnosti kao to su proizvodnja krvnih stanica u kotanoj sri, izgradnja
kosti, metabolizam masti i ugljikohidrata,
jetrene funkcije te rast prostate.
Sa 30 godina mukarci su na
vrhuncu tjelesne i spolne moi, a do 80. godine
izgube oko 50% testosterona. Nedavno
izvjee Svjetske zdravstvene organizacije
pokazalo je da je razina androgena (mukih
Posljedice niske razine testosterona:
Smanjen seksualni nagon, smetnje
potencije.
Promjene raspoloenja (depresija,
razdraljivost i osjeaj umora).

spolnih hormona) u 70. godini ivota samo

10% od one koja je postojala tijekom mladosti,
u 25. godini ivota.
Naime, kako organizam stari tako
stare i lijezde koje lue muke spolne hormone. Proizvode ih sve manje. Budui da
testosteron potie sintezu bjelanevina u
organizmu to poveava broj miinih stanica,
smanjene koliine mukih spolnih hormona
krivac su i za gubitak tjelesne snage. Tako u
razdoblju od 30. do 44. godine ivota mukarac
prosjeno izgubi oko 16,5% snage koju je
imao na svom vrhuncu, i to prvenstveno zbog
gubitka miia.

ZNAKOVI NAJAVLJUJU
MUKI KLIMAKTERIJ
Postupno smanjivanje razine testosterona koje se najee dogaa u razdoblju
od 50. do 55. godine uzrok je brojnih promjena
u mukom tijelu. Taj se manjak najbolje prepoznaje po uoljivom padu muke spolne
moi i elje te prorijeenim spolnim odnosima.
Veliki broj mukaraca mui gubitak podstreka,
snage, ivotnog elana, tue se na umor, nesanicu, razdraljivost i depresiju... Dolazi do
nakupljanja masnog tkiva, osobito u podruju
struka, do dobitka na teini, sve eih reumatskih tegoba, upale eluane sluznice ili
upale bronha. Opadanje i sijeenje kose, sve
brojnije i izraenije bore, dalekovidnost... znak
su da su vrata starosti otvorena.

Promjene u ponaanju.
Potekoe s koncentracijom i pamenjem.
Smanjenje miine mase i gubitak
miine snage.
Poveanje masnog tkiva u gornjim
i sredinjim dijelovima tijela.
Osteoporoza te bolovi u leima.
Bolesti srca i krvnih ila.

STARITI JE PRIRODNO,
ALI...
Mnogi mukarci kroz to razdoblje
prolaze bez uoljivih smetnji, no andropauzu
treba shvatiti ozbiljno, jer osim promjena koje
remete kvalitetu ivota, nastaju i dugorone posljedice, bolesti srca i krvnih ila,
osteoporoza...
Kada je rije o enama, poznato je
da rizik od nastanka bolesti srca i krvnih ila
raste kada nakon menopauze nestane zatitna
uloga estrogena. Slino se dogaa i s mukarcima u andropauzi kada se razina testosterona smanjuje s godinama, pa upravo u
razdoblju andropauze mukarci najee obolijevaju i naalost umiru od sranog infarkta.
Pad testosterona takoer prati i
gubitak kotane mase, tako da se u dobi od
40. do 70. godine gustoa kosti kod mukaraca
smanji za 15%. Procjenjuje se da jedan od
osam mukaraca iznad 50 godina ima osteoporozu.

Magnezij 300 umee tablete

sadre magnezij i vitamin C.
Preporuuju se kao pomo
kod greva i napetosti u miiima,
smetnji u radu srca te kod velikih
fizikih i psihikih napora.

KAKO STARITI MUKI?

ovjek koji se u prijelaznom razdoblju razumno ponaa, moe dugo sauvati
tjelesnu snagu i duevnu vedrinu. Veliku vrijednost imaju kretanje, vjebanje, svakodnevne
etnje i umjereno bavljenje sportom. Vrlo je

znaajno odravanje primjerene tjelesne

teine, pa se uz dovoljno kretanja preporuuje
i lako probavljiva hrana, koja ne obiluje kalorijama. Dodatnu korist pruaju vitamini, naroito C i E, te minerali kalcij,
magnezij i selen, koje treba redovito uzimati.
Dakle, mogli bismo rei: za ublaavanje i uklanjanje simptoma andropauze nekima e biti dovoljna promjena stila ivota,
drugima e pomoi posebno odabrani dijetetski pripravci, a treima e ivot biti zadovoljavajui tek uz hormonsko nadomjesno
lijeenje.
No, kada manjak testosterona mukarcu zagorava ivot, najbolje je potraiti pomo
lijenika.
Da biste ivjeli due i zdravije potrebno je:
Poveati unos bjelanevina
(uz posna mesa, mlijeko, mlijeni
proizvodi, jaja)!
Smanjiti unos masnoa
(koristiti ulja od suncokreta, kukuruznih
klica, soje, maslina, bue...)!
Koristiti med, voni i mlijeni eer!
Jesti hranu koja sadri cink
(piletina, puretina, plodovi mora, itarice,
sjemenke bue i sezama, sir, jaja, lea) i
vitamin B6 (banane, krumpir, slanutak,
tunjevina, avokado)!
Piti dnevno i do tri litre tekuine
(voda, mlijeko, aj, juhe, svjei sokovi)!
Izbjegavati puenje
i prekomjerno uzimanje alkohola!
Redovito, svakodnevno vjebati!
Spavati sedam do osam sati,
a poeljan je i poslijepodnevni predah!
Ne zaboraviti godinji lijeniki pregled!

Koencim 10 plus kapsule

sadre koenzim Q10, vitamin C,
vitamin E, beta-karoten i selen iz kvasca;
kombinacija su pet snanih
antioksidansa koja predstavlja snaan
poticaj aktivaciji stanine energije.
Preporuuju se kod kroninog umora,
malaksalosti i psihofizike iscrpljenosti
te oslabljenog imuniteta;
pruaju zatitu srcu i drugim
vitalnim organima.

13

Composite

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 1

ivjeti
zdravo

14

Composite

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 2

ANDROPAUZA
TOP NAMIRNICE
U ANDROPAUZI
Cink i vitamin B6 imaju znaajnu
ulogu u stvaranju mukog spolnog hormona,
testosterona. Stoga bi se u jelovniku
mukaraca u tzv. prijelaznim godinama
svakako trebale ee nai namirnice
bogate tim znaajnim mikronutrijentima.
Cink

Vitamin B 6

koljke i plodovi mora

sjemenke bue i sezama
smea ria
lea
sir
jaja
itarice
piletina
puretina

banane
krumpir
slanutak
avokado
piletina
tunjevina
zeleno lisnato
povre

Dan obavezno zaponite obilnim

dorukom, sastavljenim od svjeeg voa, mlijeka i mlijenih proizvoda te integralnih itarica. Na taj ete nain dobiti sve potrebno za
zdrav i aktivan poetak dana.
Odlian izvor ugljikohidrata je med,
koji e poboljati i probavu te djelovati pozitivno na cijeli organizam, a posebno na srce
i krvotok. Rafinirani eer zamijenite vonim
i mlijenim eerom.
Ostale obroke rasporedite tijekom
dana, a njihov ukupan broj, uz doruak, ne bi
trebao prelaziti 3. Svakako izbjegavajte visokokalorine, a nutritivno beznaajne obroke.
U svakodnevnoj prehrani ograniite
unos masnoa, a poveajte unos bjelanevina.
Jedite to vie ribe i bijelog mesa, a od ulja
koristite maslinovo.
Kruh od integralnih itarica, svjee
voe i povre, krumpir, ria i jaja osigurat e
vam vitamine C i B1 te kalcij i eljezo - uvare
mukog zdravlja i vitalnosti.
Prijeko je potrebno u organizam
unositi i dovoljne koliine tekuine - dnevni

unos ne bi trebao biti manji od 3 litre. Iako

vam se ova brojka moda uinila prevelikom,
nije ju teko dosei konzumiranjem juha,
ajeva, mlijeka, prirodnih sokova i, naravno,
vode.
Umjerena konzumacija malih koliina alkoholnih pia ne samo da nije tetna,
nego je i korisna. Istraivanja su pokazala
da 2 ae crnog vina rasporeene tijekom
dana, imaju pozitivan uinak na organizam i
tite od sranog udara. Naalost, mnogi
se ne zaustavljaju na tim koliinama, pa
se procjenjuje da je ak svaki 4. mukarac
sklon pretjeranom uivanju u alkoholu.
Pripazite stoga na koliinu alkoholnih pia
koje konzumirate.

OSNAITE TIJELO...
30 minuta, 3 puta tjedno
ak ako ste posljednjih godina i
zapostavljali fiziku aktivnost i svakodnevno
kretanje, nikada nije kasno za novi poetak.
Blagodati vjebanja i rekreativnog bavljenja
sportom osjetit ete vrlo brzo!
Zamijenite nezdravu naviku sjedenja pred televizorom svakodnevnom polusatnom brzom etnjom ili vonjom bicikla. Ne
koristite se osobnim automobilom osim ako
je to doista nuno. Siite iz tramvaja ili autobusa nekoliko stanica ranije i proeite do
svog odredita. Koristite stepenice umjesto
lifta.
Ukoliko imate prilike, bavite se
vrtlarstvom. Igrajte se s unucima - to moe
biti itekako fiziki zahtjevno, ali i korisno za
vae zdravlje!
Zaboravite na izgovor: Prestar
sam! - prilagodite intenzitet fizike aktivnosti
svojoj dobi.
Posvetite odreeno vrijeme u svakom danu samo sebi - to e vam pomoi da
se oslobodite stresa i osjeate i izgledate bolje.

dansima koji tite organizam, jaaju njegovu

otpornost i smanjuju rizik nastanka brojnih
bolesti (zloudnih bolesti, dijabetesa, sranih
bolesti, modanog udara...).
Smanjite unos crvenog mesa i
to je vie mogue zamijenite ga ribom i
biljnim bjelanevinama; ukoliko se pak ne
moete odrei crvenog mesa, svakako uzimajte
namirnice bogate vitaminima B skupine (osobito folnom kiselinom te vitamine B6 i B12)
koji pridonose zdravlju srca i krvnih ila.
Mlijeni proizvodi i jaja dobar
su izvor bjelanevina - dokazano je da manjak
bjelanevina smanjuje otpornost organizma!
Jedite namirnice bogate cjelovitim itaricama barem etiri puta tjedno istraivanja kazuju da ete time smanjiti rizik
nastanka zloudnih bolesti za ak 50%!
Pazite na razinu kolesterola
u krvi!
Umjereno s konzumacijom alkoholnih pia!
Ukoliko se nepravilno i jednolino hranite, uzimajte multivitaminske preparate - pripazite da sadre folnu kiselinu, jer
taj vitamin smanjuje rizik nastanka sranih
bolesti, raka debelog crijeva, a vjerojatno i
demencije.
Vjebajte redovito - barem 3
puta tjedno po 3 sata, ali budite aktivni i
svakog dana u tjednu (proeite do trgovine,
na primjer).
Neka i va mozak bude aktivan
- itajte, razgovarajte, raspravljate, rjeavajte
krialjke, sudjelujte u kvizovima znanja, uite...

PRELI STE PEDESETU...?

Centravit tablete
sadre 27 meusobno paljivo
usklaenih vitamina, minerala i oligoelemenata neophodnih za ouvanje
zdravlja te poboljanje psihofizike snage
i sposobnosti. Preporuuju se u stanjima
stresa, neadekvatne i jednoline
prehrane te poveane potrebe za
vitaminima i mineralima.

S obzirom na brzinu kojom napreduje znanost, posebno medicina, te sve dui

ivotni vijek, velika je vjerojatnost da ste
proli tek polovicu svog ivota! Iako zdravlje
godinama neminovno slabi, nikada nije kasno
pokuati uiniti sve kako biste ostali vitalni i
zdravi to je mogue due.
Stoga:
Prestanite puiti! Ne postoji niti
jedna ivotna funkcija kojoj pogoduje uivanje
nikotina!
Jedite barem pet porcija svjeeg
voa ili povra na dan - prije svega crveno
bobiasto voe, citruse i rajice - upravo su
te namirnice bogate vitaminima i antioksi-

Bio-C 500 tablete

Malaksalost, umaranje, sklonost
infekcijama, bolovi u zglobovima mogu
biti posljedice nedostatka vitamina C.
Bio-C 500 tablete uz vitamin C sadre
i bioflavonoide, prirodne biljne tvari iz
plodova citrusa koje izrazito pojaavaju
eljene uinke vitamina C. Zbog
produljenog djelovanja dovoljno je uzeti
jednu Bio-C 500 tabletu na dan.
15

Composite

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 3

kada

prostata

TO JE PROSTATA?
Prostata (predstojnica) je muka
spolna lijezda ija je uloga stvaranje sjemene
tekuine. Oblikom podsjea na kesten,
smjetena je u zdjelici te okruuje uretru cijev koja provodi mokrau iz mokranog
mjehura. ljezdano tkivo prostate proizvodi
sjemenu tekuinu koja sadri brojne aktivne
tvari koje pak tite spermije i odravaju ih
pokretnima. Prostata prolazi kroz brojne
promjene tijekom ivota - pri roenju je velika
kao zrno graka, a do puberteta polako raste.
Zatim se naglo povea te postie svoj normalni
oblik i veliinu. Zdrava i normalna prostata
odraslog mukarca tei oko 20 grama, a
promjera je oko 3.5 cm.

DOBROUDNO
POVEANJE PROSTATE
Svoju normalnu veliinu prostata
zadrava do sredine etvrtog desetljea ivota
kada se zbog umnaanja stanica ponovno

16

Composite

postane

problem ...

poinje poveavati. Tada nastupa pojava koju

nazivamo adenom, benigna hiperplazija (BHP)
ili dobroudno poveanje prostate. Do 40.
godine ivota samo 10% mukaraca ima poveanu prostatu. Taj postotak s godinama
ivota raste - nakon 60. godine ivota pogaa
svakog drugog mukarca, a nakon 75. taj se
problem javlja kod ak 95% mukaraca.
Budui da prostata poput prstena
obavija mokranu cijev, svaka promjena u
njenom obujmu moe pritisnuti upljinu
mokrane cijevi, pa se zbog toga promjene
prostate oituju simptomima mokranog
sustava. Uestalo i bolno mokrenje, sporo i
nepotpuno pranjenje mokranog mjehura,
tanak ili isprekidan mlaz mokrae i mokrenje
tijekom noi neugodne su tegobe uzrokovane dobroudnim poveanjem prostate.

KAKO SI MOETE
POMOI?
Ne zanemariti problem zbog straha ili neugode - na prvu pojavu smetnji s mokrenjem
valja otii urologu. Nakon 45. godine ivota
preventivni pregledi kod urologa trebali bi
biti redoviti.
Izbjegavati konzumaciju alkohola, kave i
gaziranih pia, a ostalu tekuinu ne piti nakon
veernjeg obroka.
Prehranu obogatiti namirnicama koje sadre
balastne tvari, vitamine i minerale, a izbjegavati otre zaine.
Nastojati izbjegavati svakodnevni stres i to
vie se kretati na svjeem zraku.
Tzv. Kegelove vjebe, izvorno osmiljene kao
pomo enama prije i nakon poroda, mogu
uvelike pomoi mukarcima koji imaju problema s prostatom. Vjebe se sastoje u ponavljanom oputanju i stezanju miia zdjelice.
Biljni preparati na bazi koprive, sabal palme
i bundeve imaju znaajno mjesto u ublaavanju tegoba s mokrenjem, a to je potvreno i brojnim znanstvenim ispitivanjima.

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 4

ANDROPAUZA

sabal palma
pomo kod dobroudnog poveanja prostate
Sabal palma je niska grmolika biljka,
porijeklom iz jugoistonog dijela SAD-a, a
raste i u Europi te Africi. Ima puzavi podanak
i lepezaste, otro pilaste listove (zato englesko
ime ove biljke i glasi saw palmetto, engl. saw
= pila) s bodljastim peteljkama. Kotuniavi
elipsasti plodovi su bogati masnim uljem.

Trogodinje studije u Njemakoj pokazuju da

se uzimanjem 160 mg ekstrakta sabal palme
2 puta na dan rjeava problem nonog
mokrenja kod 73% pacijenata.

Tradicionalno se sabal palma koristila kod upala mokranog mjehura, katara

urogenitalnog trakta, poremeaja vezanih
uz spolne hormone, posebno kod poveanja

prostate, kao diuretik, pa ak i kao sedativ.

U medicinsku praksu ulazi 1870-ih
u SAD-u kao esto propisivana pomo kod
problema s prostatom i drugih tegoba mokranog trakta.
Suvremeni interes za sabal palmu
vezan je uz njenu primjenu kod ublaavanja
tegoba s mokrenjem koje uzrokuje dobroudno
poveanje prostate (BPH - benigna hiperplazija
prostate), a u uglednom amerikom znanstvenom asopisu JAMA 1998. objavljen je
lanak koji govori tome u prilog.

Zakljuak objavljen 1997. u asopisu

Fitoterapia upuuje na to da ekstrakt
sabal palme smanjuje tegobe koje nastaju
kao posljedica dobroudnog poveanja
prostate te odgaa potrebu za
operativnim zahvatom.

Ekstrakt te biljke ublaava simptome dobroudnog poveanja prostate,

smanjujui potrebu za uestalim i nonim
mokrenjem te potiui protok urina. Dobro
se podnosi i moe odgoditi potrebu za operativnim zahvatom na prostati.

Plodovi sabal palme bili su sastavni dio

prehrane domorodakih plemena na Floridi.
Smatrali su ih i afodizijakom, a koristili i u
obliku inhalacije kod prehlade i bronhitisa.

kopriva
lijenica iz prirode

Koprivit forte kapsule

kombinacija su ekstrakta korijena
koprive, ulja sjemenki bundeve te
prirodnog vitamina E, koja smanjuje
smetnje pri mokrenju nastale uslijed
dobroudnog poveanja prostate ili
kroninih upala u mokrano-spolnom
sustavu.

Zasigurno je svatko od nas doivio

"bliski susret" s koprivom - dodir njenih listova
koji izaziva peckanje, osip po koi i druge
simptome sline alergiji. Razlog tome su tvari
koje se pri dodiru s koom oslobaaju iz dlaka
koje prekrivaju njene listove i stabljiku - serotonin, histamin, kolin...
Upravo je zbog svoje sposobnosti
da izaziva arenje, u starogermanskoj mitologiji kopriva bila simbol boga munje, a novija
narodna tumaenja govore o tome kako munja
tako dobro "prepoznaje" koprivu da izbjegava
udariti u nju. Odatle i dolazi svima znana
poslovica "Nee grom u koprive!"
Njenu hranjivost i ljekovitost prepoznali su jo stari Egipani, Grci i Rimljani,
a navodno su je Cezarove trupe zbog sposobnosti arenja pronijele tada poznatim svijetom
koristei to svojstvo za odravanje topline te
kao lijek protiv reumatskih tegoba. U drugom
svjetskom ratu njome su ranjenicima povijali
rane, a u doba dok nije bilo hladnjaka, lovci
i ribari su koprivom oblagali svoj ulov ne bi
li ga to dulje odrali svjeim.
Kopriva je, izuzev tropskih i polarnih predjela, rasprostranjena po cijelom
svijetu. isti je prirodni koncentrat vitamina,
minerala i drugih aktivnih tvari i stoga je
nezaslueno vrlo esto proglaavaju korovom.
Sadri trijeslovine, sterole, flavonoide, organske
kiseline. Bogat je izvor eljeza, kalcija, magnezija, silicija, vitamina C.
Kopriva se od davnina koristila za
lijeenje reumatskih tegoba, slabosti miia,

Prostal kapsule
prirodna su pomo za mukarce koji
pate od tegoba s mokrenjem izazvanih
dobroudnim poveanjem prostate.
Ekstrakt plodova sabal palme i ulje
bundeve sadre tvari koje pomau
normalizaciji mokrenja, vitamin E i
likopen kao snani antioksidansi tite
stanice cijelog tijela, a cink ima vanu
ulogu u rastu i diobi stanica.

slabokrvnosti, bubrenih kamenaca, upala

mokranog sustava.
Suvremena je medicina u brojnim
ispitivanjima dokazala njeno blagotvorno
djelovanje upravo kod tegoba s mokrenjem.
Kopriva potie izluivanje mokrae i onemoguava rast bakterija, pa povoljno djeluje kod
upala mokranog trakta. Ekstrakt korijena i
sjemenki koprive povoljno djeluje i kod tegoba
s mokrenjem uzrokovanih dobroudnim poveanjem prostate, a to su potvrdile i brojne
klinike studije. Kopriva poboljava protok
mokrae, smanjuje uestalost nonog mokrenja kao i koliinu mokrae koja zaostaje u
mokranom mjehuru, te jaa njegov tonus.

17

Composite

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 5

tegobe s mokrenjem
ni ene ih ne mogu izbjei
UPALE MOKRANIH
PUTOVA, ZATO SE
JAVLJAJU I KOLIKO SU
ESTE?
Upale mokranog sustava vrlo su
este, po uestalosti odmah iza upala dinih
puteva. Javljaju se kod osoba oba spola, svih
dobnih skupina. ene u doba spolne zrelosti
obolijevaju 10 puta ee od mukaraca, a
najvei broj mokranih infekcija javlja se kod
inae zdravih ena. ene su sklone bakterijskoj
upali mokranog mjehura (cistitis), dok je
kod mukaraca ea upala mokrane cijevi
(uretritis).
Gotovo 90% sluajeva tih upala
uzrokovano je bakterijom Escherichia coli.
Uobiajeno se bakterije koje dospiju u mjehur
uklanjaju mokrenjem. Meutim, ako bakterije
ostanu u mjehuru, brzo se i lako razmnoavaju,
to dovodi do upale. Upale su najee kod

spolno aktivnih ena u dobi od 20 do 50

godina. ene su im inae podlonije zbog
krae mokrane cijevi.

Ispitivanje provedeno na enama

izmeu 18 i 45 godina, kod kojih se esto
ponavljaju urinarne infekcije, pokazalo je da
svakodnevno uzimanje ekstrakta brusnice
(2 x 400 mg na dan, tijekom 3 mjeseca)
znaajno smanjuje ponovnu pojavu infekcija.

TO PRIDONOSI UPALAMA?
Upale mokranog mjehura ee su kod
trudnica te osoba koje boluju od eerne
bolesti, a ak 33% starijih osoba sklono je
upalama mokranih putova. Kod mukaraca
se upale najee javljaju zbog dobroudnog
poveanja prostate, upala prostate i suenja
mokrane cijevi. Poveani rizik postoji i kod

brusnica
crveni plodovi zdravlja

Brusnica je grmolika, zimzelena

biljka s polegnutim i razgranatim njenim
stabljikama. Cvjeta ruiastim cvjetovima od
svibnja do srpnja, a plod je crvena, okrugla
boba koja sazrijeva u rujnu. Bobe su sone,
ali trpke i kisele. Sadre 3-4% eera, pektine,
trijeslovine, kalij, bioflavonoide, organske
kiseline (limunska, jabuna, kininska, benzojeva) te vitamin C. Zahvaljujui tako bogatom
sadraju razliitih zatitnih i hranjivih tvari,
brusnica je pronala vano mjesto u lijeenju
upala mokranog sustava.
U istonoj Europi brusnica se tradicionalno upotrebljavala u lijeenju zloudnih
bolesti i groznice. Koristila se za pripremu
ukusnih kompota i demova.
Neka istraivanja upuuju i na djelovanje
brusnice na Helicobacter pylori, bakteriju koja
se smatra odgovornom za nastanak ira na
elucu, te na bakterije naseljene u ustima koje

18

Composite

osoba koje ne unose u organizam dovoljno

tekuine, ne kontroliraju stolicu i mokrau
(inkontinencija), kod slabopokretnih ili nepokretih osoba.

KAKO IH LIJEITI?
Blagi sluajevi akutne upale mogu nestati
spontano, bez lijeenja. No, zbog opasnosti
od irenja upale na bubrege (komplicirana
urinarna infekcija), obino se preporuuje
lijeenje antibioticima ili uroantisepticima.
Vano je piti dosta tekuine (voda, sok od
jabuke ili brusnice), mokriti kad god se osjeti
potreba ili barem svaka 4 sata, te potpuno
isprazniti mjehur pri mokrenju. Kroninu upalu
mokranog mjehura ili upalu koja se stalno
ponavlja treba temeljito lijeiti zbog mogunosti upale bubrega. I tu priroda moe
uvelike pomoi...

Brusnica sprjeava vezanje bakterija

(Escherichia coli) na unutranju stijenku
mokranog mjehura i tako pospjeuje njihovo
uklanjanje iz organizma.
Ona takoer zakiseljava mokrau i na taj
nain stvara nepogodan okoli za
razmnoavanje bakterija te onemoguava
njihov rast.

dovode do raznih bolesti zuba i zubnog mesa.

Stoga se navodi da tako moe smanjiti rizik
od pojave bolesti desni te ireva u probavnom
sustavu.
Najee se ljekovito djelovanje brusnice
ipak vee uz upale mokranih puteva, posebno
kod kroninih i upornih upala (izazvanih
najee bakterijom Escherichia coli). Smatra
se da brusnica zakiseljava mokrau te da
sprjeava djelovanje bakterija u mokranim
putovima. Na koji nain ona to ini? Brusnica
onemoguava da se bakterije "hvataju" na
stijenke mokranih putova, pa se na taj nain
lake uklanjaju iz organizma.
Ekstrakt brusnica pronaao je svoju
primjenu i kod pacijenata s inkontinencijom
(nemogunost kontroliranja mokrenja). Brusnica, naime, smanjuje razgradnju mokrae i
razvijanje mirisa amonijaka.

Brusnicin kapsule
sadre prirodni koncentrat plodova
brusnice i vitamin C te pruaju
uinkovitu pomo u borbi protiv upala
mokranog sustava.
Posebno se preporuuju kod kroninih
upala izazvanih bakterijom E. coli

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 6

zrele godine esto prati i

... ateroskleroza
karakterizira je stvaranje vezivno-masnih
naslaga (ateroma) na unutarnjoj stijenci
arterija.

iako mukarci ee obolijevaju od ena,

uestalost se izjednauje u sedmom i osmom
desetljeu ivota.

spol i nasljee predstavljaju, uz dob, najznaajnije nepromjenjive imbenike rizika za

nastanak ateroskleroze.

nakon 65. godine ivota kardiovaskularne

bolesti, modani udar i smrtni ishod tih bolesti
ei su kod ena nego kod mukaraca iste dobi.

zapoinje ve u ranom djetinjstvu i tijekom

ivota postupno napreduje.

kardiovaskularne bolesti,
s aterosklerozom u podlozi, glavni su uzrok
smrti ena u postmenopauzi. Od njih umire
30 do 50% ena.

uestalost ateroskleroze znaajno raste s

dobi, a osobito izmeu 40. i 60. godine ivota.

Kolestat kapsule
sadre polikozanol, spoj koji na prirodan
nain pomae u regulaciji i ouvanju
zdrave razine kolesterola u krvi.
Ispitivanja su pokazala da polikozanol
smanjuje razinu ukupnog i LDL ("loeg")
kolesterola u krvi, a poveava razinu
zatitnog, HDL ("dobrog") kolesterola.

ateroskleroza se smatra jednim od osnovnih

uzroka problema s erekcijom kod mukaraca
u srednjim godinama. Zbog suenja krvnih
ila nije mogua dostatna opskrba krvlju,
potrebna za potpunu erekciju.
smatra se da se pravilnom prehranom i
tjelesnom aktivnou razvoj ateroskleroze
moe znaajno odgoditi i usporiti.

uz nepromjenjive, postoje i steeni rizini

imbenici koji ukljuuju poviene masnoe,
visoki krvni tlak, puenje cigareta i eernu
bolest.

utvreno je da estrogeni
na dosada nedovoljno razjanjen nain
smanjuju opasnost od nastanka
ateroskleroze.
U postmenopauzi zbog nedostatka
estrogena uestalost kardiovaskularnih
oboljenja raste.

Tri B-aktiv kapsule

sadre optimalno usklaenu
kombinaciju odabranih vitamina B
skupine - folne kiseline, vitamina B6 i
B12. Vitamini B skupine sadrani u
Tri B-aktiv kapsulama zbog suvremene
se prehrane, siromane vitaminima i
mineralima, preporuuju kao pomo u
prevenciji ateroskleroze te za ouvanje
zdravlja srca i krvnih ila.

Ribasan forte kapsule

sadre standardizirane omega-3
nezasiene masne kiseline iz tkiva
lososa; preporuuju se za zatitu srca
i krvoilnog sustava, kod povienog
krvnog tlaka i povienih masnoa u
krvi; kod psorijaze, neurodermitisa,
seboreje i slinih konih bolesti.
19

Composite

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 7

... osteoporoza
osteoporoza je sistemska bolest kotanog
tkiva u kojoj cjelokupni kotani sustav slabi
- dolazi do izrazitog gubitka kotane mase,
pa kosti postaju porozne, krhke i lako lomljive.
osteoporoza izaziva oteanu pokretljivost,
bolove u kostima, slabost miia, postupan
gubitak visine i pognutost te konano prijelom
kosti.
E
UJ O
URUTZVU!
R
O D O

osim toga, znatno smanjuje kvalitetu ivota

i onemoguuje obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

... zaosteoporoza
Smjernice
lijeenje osteoporoze
(2. hrvatski kongres o osteoporozi):
uklanjanje rizinih imbenika i prekid loih
ivotnih navika

dostatan dnevni unos kalcija

(1000 - 1500 mg) i vitamina D3
(400 - 800 i.j. ili 10 - 20 g)
redovita tjelesna aktivnost
fizikalna terapija i rehabilitacija
lijekovi (HNL, bisfosfonati, SERM, PTH,
kalcitonin)

zdrav nain prehrane

EP KO OR
PRRVATSSTEOP
H AO
Z

Optimalni dnevni unos kalcija (prema

Hrvatskom drutvu za osteoporozu):
DOBNA SKUPINA

Ca (mg)

400
roenje - 6 mjeseci ivota
600
6 mj. - 1 god.
800
1 - 10 god.
1200-1500
11 - 24 god.

Osteopan tablete
sadre etiri vrste kalcija, magnezij, cink
i vitamin D u meusobno usklaenim
omjerima te predstavljaju dragocjenu
pomo u prevenciji i lijeenju
osteoporoze; osiguravaju optimalnu
nadoknadu minerala i vitamina
neophodnih za metabolizam kosti.
20

Composite

ene
1000
25 - 30 god.
1000
>50 god. koje uzimaju HNL
>50 god. koje ne uzimaju HNL 1500
1500
>65 god.
1200
trudnice i dojilje
mukarci
25 - 65 god.
>65 god.

1000
1500

Calcium 600 umee tablete

Najvanija smjernica za lijeenje
osteoporoze je optimalan unos kalcija.
Calcium 600 umee tablete otopljene
u ai vode predstavljaju ukusan
osvjeavajui napitak i izvor kalcija za
osobe koje se nepravilno hrane.

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 8

... osteoartritis
Osteoartritis je najea reumatska bolest, a
statistiki podaci govore da ak 80% ezdesetgodinjaka boluje od osteoartritisa.

Bol je najei i najvaniji znak te bolesti javlja se na poetku izvoenja pokreta, a potom
se postupno smanjuje.

To je degenerativna bolest koju karakterizira

propadanje zglobne hrskavice - povrina hrskavice postaje hrapava i uzrokuje trenje i kripanje prilikom pomicanja; zglobna hrskavica
se troi, dolazi do trljanja kostiju jedne o drugu
to uzrokuje bol i smanjenju mogunost pokretanja zgloba.

Razvojem osteoartritisa smanjuje se opseg

pokretljivosti zgloba - bolest se razvija sporo,
a gubitak gibljivosti je postupan, vrlo esto i
nepovratan proces.

Kao neizostavna pomo bolesnicima

koji boluju od osteoartritisa, pa i drugih
reumatskih bolesti, preporuuju se i
kondroprotektivi, preparati koji sadre
kondroitin sulfat i glukozamin sulfat.

U lijeenju osteoartritisa koriste se lijekovi za

ublaavanje boli, provodi se fizikalna terapija, a
u teim sluajevima ponekad je potreban i kirurki
zahvat.

D
VO TSKE !
OIZHRVATIZMA
R
P M A

INI UKO EUM

JERDEPOROTIV R

S P E PR
LIG

Kondroin forte tablete

sadre kondroitin sulfat iz hrskavice
morskog psa i glukozamin sulfat.
Ti spojevi tite zglobnu hrskavicu,
pa se preporuuju osobama s
reumatskim degenerativnim bolestima,
ali i kod sportskih ozljeda i trauma.
Kondroitin forte ve dulje vrijeme
koristi i naa najbolja tae kwon do
reprezentativka Nataa Vezmar!

MSM tablete
Djelovanje MSM tableta zasniva se na
ulozi sumpora u sprjeavanju prijenosa
bolnog impulsa te na ublaavanju upale.
MSM tablete preporuuju se kod
bolnih smetnji u zglobovima i vezivnom
tkivu, bolnih greva miia, bolova u
leima, sportskih napora i ozljeda te
kroninih glavobolja.

Reumasan gel
optimalni omjeri ekstrakta vrbine kore,
eterinih ulja smreke, gaulterije,
narane, limuna, bergamote, lavande i
rumarina te mentol pruaju trenutnu
pomo kod zakoenosti zglobova i
miia, bolova u zglobovima kao i kod
uganua i nagnjeenja.
21

Composite

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 9

NAA UVAENA GOA

rije

ui jelinek
Priroda se oko nas budi, sve se
zeleni i cvate, ali naalost ne budi se i u nama.
Dapae, ima mnogo ljudi koji se tue na poseban umor i ne pokazuju nikakvu radost za
uskrsnue prirode.
Ne osjeamo se bolesnima
a niti smo bolesni, no nismo ni u
velikoj formi. Je li vam poznat taj
osjeaj? Zato smo pogoeni ba
sada - u asu kada bismo trebali
uivati u raanju nove prirode i novog
vitaliteta proljea.
Ostaci zime... Znanstvenici
sada naveliko prouavaju proljetni
umor koji je vezan uz ne samo jedan
nego vie faktora koje smo naslijedili
od zime. Malo smo vremena bili na
divnom svjeem zraku, previe smo
uzimali teke hrane, a moda smo
pili vie alkohola nego ljeti i puno
puili. Dodajmo tome posljedice gripe
i prehlada, pa i pomanjkanje vitamina.
Proljee nam donosi laku
ishranu s puno svjeeg povra i voa
bogatih vitaminima, pa je i time
probava laka. Osjeamo se sitima,
a ne dobivamo na teini - tovie,
osjeamo kako se nai masni jastuii
polako tope. Zato, neka vas zavede
svjea rajica - povre broj jedan
danas u svijetu u kojoj ima mnogo
vanih vitamina. Veina ljudi hranom
ne unosi dovoljno vitamina, pa bih
savjetovala, osobito ljudima tree
ivotne dobi, njihovo dodatno uzimanje u pilulama.
Voe i povre bogati su
vitaminom C i beta-karotenom koji
su snani antioksidansi - uvaju
stanice tijela od bolesti i preranog starenja.
Zahvaljujui hrani bogatoj vitaminima i
mineralima, umor e nestati, osjeat ete se
bolje i investirati u dulji i zdraviji ivot.
Mnogi ni ne znaju da nije dovoljno
jesti samo voe i povre te da oni nisu jedini
izvor vitamina. Treba uzimati mlijeko i mlijene
proizvode (sir, maslac - u malim koliinama),
jaja, orahe, meso (dva puta tjedno), ribu (bar
tri puta tjedno). Najnovija medicina posebno savjetuje hladnopreano maslinovo

22

Composite

ulje kao izvor vitamina E - koji je snaan

antioksidans, iznimno vaan u borbi
protiv slobodnih radikala.
Jednom me moja prijateljica, kad
sam o tome govorila u jednom drutvu, za-

pitala: "Da li je to neto politiko?" No, zbog

slobodnih radikala starimo, dobijamo razne
bolesti. Jednom rijeju, oni su nai neprijatelji,
a hrana u kojoj ima antioksidansa pomae nam u borbi protiv njih. Danas na
tritu ima i mnogo preparata koji sadre
antioksidanse.
Voda je takoer iznimno potrebna
tijelu i trebalo bi je piti barem 1.5 do 2 litre
na dan - to obine vode, to juhe, sokove.
Vrlo su dobri voni ajevi. Proljetna kura aja

oslobodit e tijelo od raznih zimskih toksina,

a posljedice su i korisne i vidljive. Osjeat ete
se svjeije i bolje. Koa, osobito na licu, bit e
ia, svjea i bez bora.
Moj savjet: provedite to vie slobodnog vremena na svjeem zraku i
ne bojte se sunca. Naravno, nemojte
na najjaem suncu biti vie od 10
minuta, a da kou lica i izloenih dijelova tijela niste namazali zatitnom
kremom. Bavite se nekim sportom,
gimnastikom, jogom, osobito kad ste
na svjeem zraku. Spavajte barem 8
sati na dan.
Sunce e vam ugrijati i tijelo i duu.
Zimi se mnogi ljudi tue da uglavnom
ive u mraku. Kada ujutro idu u ured
obino jo nije svanuo ni dan, a na
povratku s posla ve je ponovno mrak.
Sve to je ivo na ovom svijetu treba
svjetlost, a posebno ljudi. Uivajte u
proljetnom suncu, duljim danima,
mirisima prirode, napunite tijelo radostima i toplinom koju vam donosi
proljetni dah ljepote ivota - ivota
koji se ponovno raa. Pokuajte u
svemu pronai neto lijepo - bit ete
odmah dobre volje, a i okolina e vas
bolje prihvatiti.

Kada vam je najgore, nasmijte se

i ne dopustite da vas itko ali. Ako ste uvijek
nasmijani, i vai e dani biti "nasmijeeni
i vedri".

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 10

Rijeite ovaj

test
i saznajte imate li
simptome andropauze

Datum roenja ispitanika _______________ i zanimanje ______________________

1. Osjeate li se manje snani i izdrljiviji?

Da

Ne

2. Uestalije ste umorni?

Da

Ne

3. Smanjen Vam je libido (seksualni poriv)?

Da

Ne

4. Tuniji ste ili angrizaviji nego inae?

Da

Ne

5. Slobodno vrijeme uestalije provodite

pred televizorom?

Da

Ne

6. Izgubili ste na visini?

Da

Ne

7. Nezadovoljni ste svakodnevnim

aktivnostima?

Da

Ne

8. Primijetili ste smanjene sposobnosti

u sportu kojim se bavite?

Da

Ne

Da

Ne

10. Vaa je erekcija slabija?

Da

Ne

11. Zaspete li odmah nakon veere?

Da

Ne

12. Smanjen Vam je interes za

izvanobiteljsko druenje?

Da

Ne

13. Porasla Vam je osobna potronja?

Da

Ne

14. Tajite li svoja dodatna

financijska primanja pred obitelji?

Da

Ne

15. Koristite li ceduljicu s popisom

nabave prilikom odlaska u kupovinu?

Da

Ne

9.

Primijetili ste uestalije odreene

zdravstvene potekoe?

ODGOVORI I TUMAENJE
TESTA O ANDROPAUZI:
1. Oko 87% odgovora s DA
(13 od ukupno 15 odgovora)
Ukoliko ste potvrdno odgovorili s
DA 13 ili vie puta, to upuuje na prisutnost
simptoma andropauze.
Preporuuje se testiranje razine testosterona.
2. Oko 50% odgovora s DA
(7-8 odgovora od ukupno 15)
Ukoliko imate potvrenih 50%
odgovora s DA, nije nuna provjera razine
testosterona, ali obratite panju na promjenu
rizinih imbenika u Vaem ponaanju, koji
mogu tetno utjecati na zdravlje.
3. Oko 87% odgovora s NE
(13 od ukupno 15 odgovora)
Ako ste potvrdili samo 1-2 odgovora s DA, a sve drugo su odgovori s NE,
estitamo!
Funkcionalno ste sposobni, neovisno o svojoj
kronolokoj dobi.

VANA UPUTA

Izvor: www.andropause.com; pristup 24.04.2003.

Prijevod i dopuna: Centar za gerontologiju ZZJZGZ

Ispunjeni Upitnik molimo poaljite na

sljedeu adresu:
Centar za gerontologiju
0Zavoda
- 4 zaslabiji
za osteoporozu
javno rizik
zdravstvo
grada Zagreba
10000
Zagreb
5 - 6Mirogojska
poveani16,rizik
za osteoporozu
>6
javite
se
svome
lijeniku
tel.:01/4696-164; fax.: 01/4678016

23

Composite

14-24 FINAL !! 4/01/2004 16:49 Page 11

Ukoliko elite ubudue besplatno na Vau kunu

adresu dobivati informacije o naim proizvodima,
poaljite svoje podatke na adresu:

Ime i prezime:

Ulica i broj:

Vaeg zdravl
ja

aje...

A ko m

p
ust

eh

m
i za

os

Dietpharm-Fidifarm,
Obrtnika 37, Rakitje, 10437 Bestovje

Mjesto:

radio emisije,
savjetovalite, internet

..
2!
Os ne
1
!
o
lon ek a jt e 5 d
rm
a
ite
se n a D ie tph

RADIO EMISIJE
Ve dugi niz godina gostujemo na
valovima radio stanica sa svojom zdravstvenoedukativnom emisijom "Prevencijom do
zdravlja". Veliku sluanost ove emisije dugujemo neposrednom kontaktu izmeu sluatelja
i naih lijenika i farmaceuta. Nakon kratkog
stunog uvoda u odreeni zdravstveni problem, otvara Vam se mogunost telefonskog
razgovora u kojem moete postavljati pitanja
o svim zdravstvenim problemima koji Vas
mue i na koje traite odgovor.
Postavljajui pitanja direktno u program,
ujedno pomaete i drugim sluateljima u
rjeavanju njihovih zdravstvenih problema.

SAVJETOVALITE
Nae telefonsko Savjetovalite
otvoreno je svakog radnog dana od 9-15

Composite

Sluajte nas:
Svakog ponedjeljka:
HR OSIJEK
HR ZADAR
HR PULA
HR SPLIT
HR DUBROVNIK
RADIO SLJEME

10:30-11:00
11:00-11:30
11:30-12:00
12:00-12:30
12:30-13:00
13:30-13:45

Svakog petka:
OBITELJSKI RADIO
NARODNI RADIO

12:10-12:30
12:35-12:55

sati na telefonu br.: 01/ 33 26 733.

Lijenici s bogatim iskustvom stoje
Vam na raspolaganju za opirniji razgovor o
Vaem zdravlju.
O kvaliteti rada Savjetovalita i o
njegovoj popularnosti najbolje govori podatak
da je tijekom 2003. godine primljeno vie od
11.000 Vaih poziva.

elite li nam se obratiti pismeno, svoja pitanja moete uputiti potom na adresu:
Dietpharm-Fidifarm, Obrtnika 37, Rakitje,
10437 Bestovje ili na e-mail:
savjetovaliste@dietpharm.hr
Brzi i detaljni odgovori nae lijenikofarmaceutske slube pomoi e Vam u rjeenju Vaih nedoumica i ponuditi neke od
mogunosti odabira pravog puta do dobrog
zdravlja.

INTERNET
Zdravlje na internetu eka Vas na naim
adresama:
www.dietpharm.hr i
www.fidifarm.hr
Dietpharmov zdravstveni centar na WEB-u
sadri opirne tekstove o zdravlju i nainima
kako ga sauvati, informacije o naoj djelatnosti, prikaz naeg cjelokupnog programa i
svih noviteta koje Vam nudimo...

foto: Gettyimages dizajn: neostudio tisak: Radin Repro i Roto

br. 8