You are on page 1of 54

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU


KNJIGA 1
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i vodnih graevina za melioracije

3. POGLAVLJE

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

NARUITELJ:

HRVATSKE VODE

IZRADILI:

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU


INSTITUT IGH d.d., Zagreb

Koordinator:
Voditelj izrade:

prof.dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.


prof. dr. sc. Tatjana Rukavina, dipl. ing. gra.

Zagreb, prosinac 2010.

3. POGLAVLJE

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

SADRAJ
3-00
3-01

3-02

3-03

3-04

OPE NAPOMENE ..... 3-1


3-00.1 DEFINICIJE .... 3-1
OPENITO O RADOVIMA NA POLAGANJU GEOTEKSTILA I
GEOMREA ............................................................................................................... 3-3
3-01.1 RADOVI NA UREENJU SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA ..... 3-3
3-01.2 RADOVI NA ZATITI POKOSA I DRUGIH POVRINA
IZLOENIH EROZIJI ................ 3-4
3-01.3 RADOVI NA ZATITI DNA I POKOSA KANALA ..........................
3-5
3-01.4 RADOVI NA IZRADI TEMELJNIH MADRACA ................................ 3-6
MATERIJALI ................ 3-8
3-02.1 GEOTEKSTILI ........................................................................................ 3-8
3-02.1.1
Hidraulika svojstva ......... 3-9
3-02.1.2
Mehanika svojstva .... 3-11
3-02.1.3
Postojanost ................ 3-11
3-02.2 GEOMREE ............................................................................................ 3-12
3-02.2.1
Mehanika svojstva .... 3-12
3-02.2.2
Postojanost .................. 3-13
OPIS IZVOENJA RADOVA ..... 3-15
3-03.1 UREENJE SLABOG NOSIVOG TEMELJNOG TLA
GEOTEKSTILIMA I GEOMREAMA ...... 3-17
3-03.2 ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI ..... 3-20
3-03.3 IZRADA PODLOGE ............................................................................. 3-23
3-03.4 IZRADA TEMELJNOG MADRACA ..................................................... 3-26
3-03.4.1
Od fainskih snopova, geotekstila i lomljenog kamena,
iz plovnih objekata ........................................
3-26
3-03.4.2
Od geotekstila na plastinoj mrei, kasetiranih fainskih
koba i lomljenog kamena iz plovnih objekata .............. 3-28
3-03.4.3
Od kasetiranih fainskih koba, armiranog ili nearmiranog
geotekstila ili plastine mree (geomree) i,
lomljenog kamena iz plovila ... 3-29
ZAHTJEVI KAKVOE .............. 3-32
3-04.1 UREENJE SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA ......................... 3-32
3-04.1.1
Geotekstil ......................... 3-32
3-04.1.2
Geomree ......................... 3-36
3-04.2 ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI .... 3-38
3-04.2.1
Geotekstil ......................... 3-38
3-04.2.2
Geomree ......................... 3-38
3-04.2.3
Geokompozit (geotekstil i geomrea) .......... 3-39

3-05
3-06
3-07

3-04.3 IZRADA PODLOGE .............................................................................


3-04.4 IZRADA TEMELJNOG MADRACA .....................................................
NAIN PREUZIMANJA IZVEDENIH RADOVA .....
OBRAUN RADOVA....................
NORME I TEHNIKI PROPISI .........

3-40
3-42
3-45
3-46
3-47

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3. POGLAVLJE
POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA
3-00

OPE NAPOMENE
U ovom 3. poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova na polaganju geosintetika,
prvenstveno geotekstila i geomrea. OTU-i su pisani na nain da su dio ugovora, a da se
uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti
(PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Obavezna je primjena
odgovarajuih EN normi, odnosno onih koje daju ekvivalentnu uinkovitost EN normi.
Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua
norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

3-00.1

DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja ceste ili kojeg drugog
cestovnog objekta.
Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je
tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete.
Slabo temeljno tlo je onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da
zadovoljava propisane geomehanike uvjete pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja
treba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju.
Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u
graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva.
Posteljica je ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo
tlo, odreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima
zadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu bez tetnih posljedica primiti optereenje
kolnike konstrukcije i prometno optereenje.
Nasip je graevina izgraena od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala na
temeljnom tlu (ureenom sraslom tlu).
Stepenica je stepeniasti oblik iskopa u nagnutom sraslom tlu.
Graevna jama je iskop u sraslom tlu jamastog oblika koji slui za izradu temelja neke
graevine.
Rov je plitki ili duboki iskop u sraslom tlu za postavljanje instalacija.
Vrtaa je oblik prirodnog udubljenja u podruju krakog terena.
Geotekstili u smislu ovih OTU-a jesu vodopropusni netkani, tkani, ivani i kompozitni
materijali koji ne trunu.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-1

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


Netkani geotekstil nastaje uvrivanjem ravno poloenih, jedni na druge, beskonanih
vlakana (filamenti) ili vlakana ograniene duljine (kratka vlakna). Uvrivanje moe biti
mehaniko (iglanjem ili ivanjem) i/ili adhezivno (pomou veziva), odnosno kohezivno
(termikim djelovanjem).
Tkani geotekstil sastoji se od meusobno okomito poloenih sustava vlakana (mree).
Razlikuju se po vrsti vlakana i nainu njihova povezivanja, kao i po broju niti (vlakna) u
jedininoj duljini.
ivani geotekstil je zajedniki pojam za plosnate tvorevine proizvedene meusobnim
omanjem jedne ili vie grupa prediva, vlakana, niti ili drugih elemenata.
Geokompoziti jesu kombinacije dviju ili vie pojedinanih sastavnica geotekstila te
geomrea ili geopletiva.
Geomree su polimerne, ravninske strukture koje se koriste u geotehnikim i
graevinskim zahvatima, iji su otvori znatno vei od strukturnih elemenata koji su
spajani u vorovima.
Geopletiva su trodimenzinalna, propusna struktura nainjena od polimernih jednovrsnih
niti i/ili drugih elemenata (sintetikih ili prirodnih), koji su mehaniki i/ili termiki i/ili
kemijski i/ili na neki drugi nain spojeni.
Drenaa slui za prikupljanje povrinskih i podzemnih voda i/ili drugih fluida i njihov
pronos do drugih sustava odvodnje.
Gabioni su pravokutne koare (kvadri) od iane ili polimerne mree ispunjene kamenim
materijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikuju samostojeu konstrukciju
(potporne zidove, obloge vodotoka i sl.).
Gabioni sa zategama su pravokutne koare od iane mree s mreama za sidrenje
(zatege), ispunjene kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikuju
samostojeu konstrukciju koja se koristi za: izradu nasipa i potpornih zidova, zatitu
pokosa, armiranje tla, zatitu od erozije i za armiranje nasipa s kutom pokosa do 70.
Geomembrana je geosintetski materijal koji se prilikom rjeavanja geotehnikih
problema ili u drugim vidovima graevinarstva primijenjuje u tlu i/ili drugim
materijalima kao vodonepropusna barijera.
Geosintetik je proizvod od sintetikih materijala namijenjen uporabi u zemljanim
graevinama i openito u graditeljstvu, a prema grai i svrhama za koje se upotrebljavaju
dijele se na: geotekstile, geomree, geomembrane i geokompozite.
Uporabivost je sposobnost konstrukcije i njenih elemenata, odnosno cijele graevine da
zadri svojstva koja omoguuju njenu normalnu uporabu.

Stranica 3-2

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-01

OPENITO O RADOVIMA NA POLAGANJU GEOTEKSTILA I GEOMREA


Rad obuhvaa sve aktivnosti potrebne za kvalitetnu i ekonominu gradnju i odravanje
regulacijskih i zatitinih vodnih graevina i vodnih graevina za melioracije.
Geosintetici koji se koriste pri gradnji i odravanju regulacijskih i zatitinih vodnih
graevina i vodnih graevina za melioracije moraju zadovoljavati u pogledu zahtjeva koji
se odnose na funkcije: filtriranja, dreniranja, razdvajanja, armiranja i brtvljenja. Stoga se
ugrauju i svi oblici geosintetika: geotekstili, geomree, geomembrane i njihovi
kompoziti, a izbor odgovarajueg tipa geosintetika ovisi o predvienoj funkciji.
Obzirom na funkciju koju geosintetik ima kao sastavni dio regulacijskih i zatitinih
vodnih graevina i vodnih graevina za melioracije, ove se graevine mogu svrstati na
sljedei nain:
a) primarna funkcija filtriranje, sekundarna funkcija razdvajanje:

zatita obala i dna vodotoka od erozije;

regulacija vodotoka;

luke i marine;

filtarska zatita drenanih ureaja (cijevne drenae, mineralni drenani slojevi i


sl.).
b) primarna funkcija dreniranje (geotekstil rijetko dolazi u funkciji dreniranja kao
samostalni element, najee se primijenjuju posebni geokompoziti):

vertikalne drenae iza zidova i druge drenae;

nasipi i nasute brane.


c) primarna funkcija brtvljenje/izoliranje (funkcija brtvljenja/izoliranja povjerava se
raznim tipovima geomembrana i njihovih kompozita)

objekti za evakuaciju otpadnih voda;

nepropusna dna kanala, bazena i slinih graevina;

nasipi i nasute brane (umjesto glinene jezgre).


Geosintetici kod hidrotehnikih graevina na koje se odnose ovi OTU-i pored navedenih
funkcija mogu imati i funkciju pojaanja.
Radovi na polaganju geosintetskih materijala u okviru ovih Tehnikih uvjeta podijeljeni
su u etiri skupine:

radove na ureenju slabo nosivog temeljnog tla, odnosno izradi posteljice;

radove na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji;

radove na zatiti dna i pokosa kanala te

radove na izradi temeljnih madraca.


U nastavku su i opisane uvaavajue posebnosti svake skupine.

3-01.1

RADOVI NA UREENJU SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA


Slabo nosivo temeljno tlo je tlo male nosivosti koje se ne moe uobiajenim
jednostavnim metodama urediti kako bi se na njemu mogla izgraditi graevina
(primjerice obrambeni nasip ili nasuta brana), ve ga treba poboljati nekom od
primjerenih metoda, u ovom sluaju polaganjem geotekstila ili geomrea.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-3

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


Ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo tlo
odreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima, odnosno
mehanikim karakteristikama zadovoljava traene uvjete, tako da bez tetnih posljedica
moe primiti optereenje graevine naziva se posteljica. Ukoliko se traeni zahtjevi ne
mogu ispuniti, pristupa se izradi posteljice na nain identian ureenju slabo nosivog
temeljnog tla primjenom neke od primjerenih metoda, u ovom sluaju polaganjem
geotekstila ili geomree.
Skupina radova na ureenju slabo nosivog temeljnog tla, odnosno izradi posteljice
obuhvaena ovom tokom Opih tehnikih uvjeta za radove u vodnom gospodarstvu
obuhvaa iskljuivo radove na ureenju takvog temeljnog tla geosinteticima, prvenstveno
geotekstilom ili geomreama, odnosno radove na izradi posteljice na nain da se
geosintetik (geotekstil ili geomrea) koriste u svrhu poboljanja fizikalno mehanikih
karakteristika tla posteljice ili omoguavanja koritenja materijala loije kvalitete pri
izradi posteljice.
Ovaj rad ukljuuje pripremu temeljnog tla koja nije posebno obraena u tokama ovih
OTU-a. Rad ukljuuje dobavu i prijevoz geosintetika, geotekstila, odnosno geomree na
gradilite, njegovo uskladitenje, lokalni prijevoz po gradilitu, polaganje i spajanje, kao i
dobavu odgovarajueg nasipnog materijala, njegovo razastiranje, planiranje i zbijanje.
Kontrolna ispitivanja materijala, spojnih sredstava (konca ili posebnih spojnica), gotovih
spojeva kao i nasipnog materijala takoer su ukljuena u ovaj rad.

3-01.2

RADOVI NA ZATITI POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI


Pokosi i druge povrine izvrgnute eroziji na svim podrujima gradilita moraju biti
primjereno zatiene, prema projektu ili prema uputama nadzornog inenjera.
Geosintetici prilikom izvoenja radova na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih
eroziji mogu predstavljati samostalni zatitni element ili mogu predstavljati meusloj
izmeu tla pokosa i elemenata zatite pri emu ima ulogu sprjeavanja iznoenja
materijala iz tla.
Skupina radova na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji opiaana u ovoj toki
OTU-a obuhvaa iskljuivo radove na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji u
sluaju kada geosintetik predstavlja samostalni zatitni element. Obuhvaeni su radovi na
ureenju pokosa i drugih povrina izloenih eroziji geosinteticima, a ukljuuje radove na
zatiti pokosa geopletivom bez ili s umetnutim sjemenom trave, u manjoj mjeri netkanim
geotekstilom ili geomreama od prirodnih ili kombinacije prirodnih i umjetnih vlakana,
kao i polimernim geomreama.
Rad na zatiti pokosa geopletivom bez ili s umetnutim sjemenom trave, kao i netkanim
geotekstilom ili geomreama od prirodnih ili kombinacije prirodnih i umjetnih vlakana
obuhvaa ienje i ureenje povrina, obradu povrina koja izmeu ostalog ukljuuje
dodavanje gnojiva i drugih potrebnih sastojaka, vlaenje po potrebi, poravnanje povrina
i lagano valjanje, sijanje trave ukoliko se koristi geosintetik bez umetnutog sjemena trave,
polaganje geosintetika, njegovo uvrivanje na odgovarajui nain, odravanje do
potrebnog razvoja trave i prvu konju na projektom predvienim povrinama.
U projektu kanala mora biti dokazana protuerozijska stabilnost zatiene i nezatiene
omoene konture kanala.
Rad na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji geomreom privrenom na
podlogu elinim klinovima i zasijavanje smjesom travnog sjemena podrazumijeva
objedinjeni postupak zatravljivanja kanala sijanjem travnog sjemena i privrivanja
geomree preko povrine koja se zatravljuje. Geomrea u ovom obliku zatite

Stranica 3-4

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

protuerozijski stabilizira pokos i druge povrine izloene eroziji u vremenskom razmaku


od sjetve travnog sjemena do potpunog razvoja travnatog pokrova. Nakon potpunog
razvitka travnatog pokrova ugraena geomrea armira korijenski sustav trave i time
doprinosi protuerozijskoj otpornosti tog pokrova. Takva se zatita primijenjuje u cilju
smanjenja erozijskog djelovanja kie na pokosima kanala, kao i erozijskih uinaka na
omoenoj konturi kanala pri kratkotrajnoj tekuoj vodi u kanalu, sve za vrijeme razvoja
travnatog pokrova.
Radovi na zatiti pokosa pomou polimernih mrea obuhvaaju ureenje pokosa,
uklanjanje rastroenog kamenog materijala i pojedinih blokova kamena koji bi se mogli
obruiti, izradu sidara u stijeni za uvrivanje mrea, nabavu, transport i montiranje
mrea, njihovo meusobno povezivanje te uvrivanje donjega kraja mrea pomou
betonskih utega ili na drugi pogodan nain.
3-01.3

RADOVI NA ZATITI DNA I POKOSA KANALA


Zatita dna i pokosa kanala je hidrotehnika mjera kojom se sprjeava erozija korita i
osigurava njegova stabilnost. Provodi se na razliite naine primjerice zasijavanjem
travom, oblaganjem busenom, oblaganjem geosintetskim matrijalima, betoniranjem
obloge svjeim betonom, oblaganjem betonskim prizmama ili drugaijim prefabrikatima,
oblaganjem kamenom (nasipanjem, slobodno sloenim ili u cementnom mortu), zatitom
gabionima, asfaltiranjem te raznim kombinacijama navedenih i drugih naina zatite.
Geosintetik se prilikom zatite dna i pokosa kanala koristi kao zatita ili predstavlja
meusloj izmeu pokosa i elemenata zatite, pri emu sprjeava iznoenje estica tla iz
pokosa ili dna kanala.
Skupina radova na zatiti dna i pokosa kanala obuhvaena ovom tokom Opih tehnikih
uvjeta za radove u vodnom gospodarstvu obuhvaa radove na zatiti dna i pokosa kanala
obraenim kamenom ili betonskim prizmama s rekama u cementnom mortu ili betonom
kod kojih je geotekstil samostalna podloga ili je sastavni dio podloge koja se izrauje u
kombinaciji sa ljunkom ili ljunkom i betonom. Ova skupina radova obuhvaa i radove
na izradi zatita dna i pokosa kanala metalnim ili plastinim gabionskim madracima
ispunjenim lomljenim kamenom, a koji se polau na podlogu od geotekstila.
Skupina radova na zatiti dna i pokosa kanala pri kojima se geosintetik koristi kao
samostalni zatitni sloj opisana je u toki 3-01.2.
Rad na zatiti dna i pokosa kanala betonskim prizmama s rekama u cementnom mortu,
kao i zatita dna i pokosa kanala betonskom oblogom na podlozi od geotekstila i ljunka,
sastoji se u dobavi i polaganju geotekstila na prethodno strojno ureeno dno i pokose
kanala, razastiranju prethodno dobavljenog prirodnog ljunka u sloju debljine 15 cm te
izradi obloge od betonskih prizmi debljine 10 cm s rekama u cementnom mortu,
odnosno armirane betonske obloge.
Rad na zatiti dna i pokosa kanala obraenim kamenom ili betonskim prizmama na
podlozi od geotekstila, ljunka i betona te s rekama u cementnom mortu sastoji se u
dobavi i polaganju geotekstila na prethodno strojno ureeno dno i pokose kanala,
razastiranju prethodno dobavljenog prirodnog ljunka u sloju debljine 10 cm, ugradnji
svjeeg betona klase C16/20 u sloju debljine 10 cm te izradi obloge od obraenog
lomljenog kamena krupnoe 25 cm ili od betonskih prizmi te zapunjavanju reki izmeu
kamena cementnim mortom.
Radovi na zatiti pokosa gabionskim koarama i gabionskim madracima (visine do 30
cm) od lomljenog kamena obuhvaaju pripremu i ureenje povrina kontakta prirodnog
tla i gabiona na kojoj se povremeno ili stalno pojavljuje voda, polaganja geotekstila u

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-5

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


svrhu sprjeavanja iznoenja materijala iz tla, izvoenje temeljnog iskopa, dobave
metalnih ili plastinih gabionskih koara u razvijenom obliku plata (u balama), ice i
ostalog potrebnog materijala te od oblikovanja (uvezivanja) koara, prijevoza na mjesto
ugradnje, polaganje na geotekstil, dobavu i prijevoz materijala za ispunu koara, ugradnju
materijala za ispunu, zatvaranje i meusobno uvrivanje koara elinom icom,
nasipavanje materijala u podlozi gabiona te izmeu njih i pokosa i u praznim prostorima,
kao i kontrolu ugraenog materijala.

3-01.4

RADOVI NA IZRADI TEMELJNIH MADRACA


Prilikom izvoenja regulacijskih radova na vodotocima (obaloutvrda, paralelnih
graevina, pera, regulacijskih pregrada na rijekama, rijenih regulacijskih pragova,
traverzi) izrauju se na razliite naine temeljni madraci. Temeljni madrac je posebno
izveden sloj ispod temelja graevine ili umjesto njega sa svrhom da prihvati teinu
graevine i druga optereenja i prenese ih na slabo nosivo, muljevito i pjeano tlo
rijenog dna te da sprijei ispiranje rijenog dna ispod tijela graevine i eroziju dna
nizvodno od graevine. Obino se ne izvodi samo ispod tijela graevine, nego i na duem
projektom predvienom potezu nizvodno od graevine. Najee se izvodi kao jastuk od
faina i kamena ili kao jastuk od mjeavine sintetikih materijala (geosintetika,
prvenstveno netkanih tekstila i geomrea) i prirodnih materijala, faina i kamena.
Skupina radova na izradi temeljnih madraca obuhvaena ovom tokom Opih tehnikih
uvjeta za radove u vodnom gospodarstvu obuhvaa radove na izradi temeljnih madraca
od:

geotekstila, fainskih snopova i lomljenog kamena iz plovila;

geotekstila, armiranog geotekstila, geotekstila na geomrei ili geomree, kasetiranih


fainskih koba i lomljenog kamena iz plovila.
Temeljni madraci s geosinteticima izvode se na mjestu oteene i stalno ugroene obale i
korita vodotoka, tamo gdje se dno i obala vodotoka (na kojoj se ima izvesti obaloutvrda)
sastoje od finog pijeska ili pjeskovitih glina. Svrha ugradbe geotekstila je da se sprijei
mogue ispiranje finih estica tla u uvjetima kad je razina vode u koritu nia od razine
podzemne vode u zaobalju.
Radovi na izradi temeljnog madraca od geotekstila, fainskih snopova i lomljenog kamena
iz plovnih objekata pri graenju obaloutvrda ili paralelnih graevina obuhvaa izradu
temeljnog madraca od fainskih snopova na geotekstilu, povezanih paljenom icom i
fainskim kobama u fainski madrac, koji se iz plovila optereuje lomljenim kamenom u
sloju 20 - 30 cm i potapa na dno vodotoka du trase projektirane obaloutvrde ili paralelne
graevine.
Rad na izradi temeljnog madraca od kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz
plovila pri emu se koriste razliiti tipovi geosintetika, geotekstil (pri izradi pera,
regulacijske pregrade na rijekama, rijeni regulacijski pragovi, traverze), geotekstila preko
geomree (pri izradi pera i traverzi), armirani geotekstil ili geomree (pri izradi regulacijskih
pregrada na rijekama i regulacijskih rijenih pragova) obuhvaa izradu temeljnog madraca
od odgovarajueg tipa geosintetika koji se polae i ije preko kasetiranih fainskih koba od
vrbovog prua profila 20 cm, optereivanje krupnim ljunkom i nabaajem od lomljenog
kamenim kamena iz plovila u sloju ukupne debljine 30 cm te potapanje.
Rad ukljuuje i izravnavanje podloge za polaganje madraca na predvieni pokos nabaajem
ljunka na dio obalnog pokosa iznad vode i dno korita pod vodom, ako je takvo izravnanje
predvieno projektom.

Stranica 3-6

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Temeljni madrac se izrauje na lokaciji gradnje graevine (pera, regulacijske pregrade na


rijeci, regulacijskih rijenih pragova, traverze), djelomino na obali i preteno na splavi.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-7

3-02

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

MATERIJALI
Geosintetici su planarni polimerni materijali koji se koriste u kombinaciji ili u kontaktu sa
zemljanim ili kamenim tlom ili ostalim geotehnikim materijalima za razliite svrhe kod
gradnje hidrotehnikih i ostalih inenjerskih graevina.
Geosintetici se upotrebljavaju za razdvajanje, filtriranje, dreniranje, ojaanje/armiranje,
brtvljenje i zatitu.
Veina geosintetika proizvedena je od sintetiskih polimera: polipropilena, poliesetra i
polietilena. Ti polimeri su visoko otporni na bioloke i kemijske uticaje. Rjee se koriste
poliamidi i staklena vlakna. Prirodna vlakna kao to su kokos, juta i pamuk mogu se
takoer koristiti za proizvodnju geosintetika, meutim zbog toga to oni samo privremeno
obavljaju svoju funkciju dok se ne raspadnu, razmatraju se odvojeno od geosintetika.
Geosintetske materijale dijelimo u nekoliko glavnih grupa:

geotekstile - propusni, planarni tekstilni materijali koji mogu biti netkani, tkani,
pleteni, iglani ili toplo valjani. Najvie se koriste za razdvajanje, filtriranje i za
zatitu, a esto i za dreniranje i ojaanje/armiranje;

geomree - za ojaanja - planarni materijali sa pravilno rasporeenim otvorima.


Sastoje se od mree elemenata za natezanje, meusobno povezanih varenjem,
spajanjem ili ekstrudiranjem. Veliina otvora je bitno vea od elemenata koji tvore
strukturu. Njihova primarna uloga je armiranje;

geomree drenane - poseban oblik geomrea koji se sastoji od guste, pravilne


mree elemenata iji su sastavni dijelovi meusobno povezani vorovima ili
ekstruzijom. Koriste se prije svega za razdvajanje i dreniranje;

geopletiva - trodimenzionalna, propusna struktura nainjena od polimernih


jednovrsnih niti i/ili drugih elemenata (sintetikih ili prirodnih), koji su mehaniki
i/ili termiki i/ili kemijski i/ili na neki drugi nain spojeni.

geomembrane - nepropusni, planarni materijali ija je glavna svrha brtvljenje;

geokompoziti - proizvedeni ili na terenu sastavljeni umjetni materijali koji se


sastoje od najmanje dvije vrste razliitih materijala, od kojih je najmanje jedan od
polimernih sintetskih vlakana. Postoji skoro neogranien broj razliitih vrsta
geokompozita. Najvie se koriste za dreniranje i brtvljenje;

bentonitni tepisi - oblik nepropusnih geokompozita sastavljen od dva geotekstila,


izmeu kojih je ugraena bentonitna glina. Koriste se za brtvljenje.
Ovim Opim tehnikim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu bit e obuhvaeni
geotekstili i geomree kao najzastupljeniji predstavnici geosintetskih materijala koji se
koriste pri gradnji hidrotehnikih graevina.

3-02.1

GEOTEKSTILI
Geotekstil je propusni materijal proizveden od sintetikih vlakana kao to su polipropilen,
poliester, poliamid, polietilen i drugi, odnosno od prirodnih vlakana (juta, kokos) ili
drvene sjeke. Ovisno o tehnologiji izvedbe geotekstil moe biti pleteni, tkani ili netkani.
Pri gradnji i odravanju hidrotehnikih graevina najee se primijenjuje netkani tekstil armirani i nearmirani. Netkani geotekstil primijenjuje se pri izradi filtra, naroito kod
nasutih objekata, regulacijskih graevina i stabilizaciji obalnih pokosa otvorenih kanala i
prirodnih vodotoka. Za zatitu pokosa nasutih objekata i obalnih pokosa umjetnih i
prirodnih vodotoka proizvode se i posebne vrste netkanih tekstila s uloenim humusom
(hranjivom) i sjemenom trave.

Stranica 3-8

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Geotekstil u hidrotehnikim graevinama mora omoguiti protjecanje vode okomito na


ravninu geotekstila (filtriranje) i/ili u ravnini geotekstila (dreniranje) sprjeavajui na taj
nain pojavu erozije tla.
Geotekstili s primarnom funkcijom filtriranja primijenjuju se radi ograniavanja ispiranja
sitnog materijala kod prolaza vode iz sloja tla fine granulacije u sloj krupnije granulacije.
Kao filtar geotekstil zadrava sastavne dijelove tla ili druge estice, uz istovremeno
omoguavanje protoka tekuina okomito na ravninu filtra. Pri tome treba razlikovati
mehaniku stabilnost filtra (sposobnost zadravanja tla) i hidrauliku uinkovitost filtra s
ciljem odvodnje vode uz minimalne gubitke tlaka. Geotekstili s funkcijom filtra imaju i
dodatnu funkciju razdvajanja dva sloja tla, pri emu ograniavaju meusobno mijeanje
dvaju slojeva tla razliitih fizikalnih svojstva tla (granulometrijski sastav, konzistencija,
slijeganje). Oni sprjeavaju ispiranje finih estica i njihovo prodiranje u krupnozrnatiji
materijal. U hidrotehnikim graevinama ovaj tip geotekstila primijenjuje se kod: zatite
obala i dna vodotoka od erozije, regulacija vodotoka, zatite lukog akvatorija i lukih
graevina.
Geotekstil s primarnom funkcijom dreniranja primijenjuje se radi odvodnje vode koja
pritjee u tlo u ravnini geotekstila, uz to manji gubitak tlaka i znatno sprjeavanje
ispiranja sitnog materijala iz tla putem odgovarajuih filtara. U hidrotehnikim
graevinama ovaj tip geotekstila primijenjuje se kod drenaa te nasutih brana.
S obzirom na funkciju u hidrotehnikim graevinama geotekstil mora zadovoljiti zahtjeve
na mjerodavna mehanika i hidraulika svojstva te osigurati postojanost tih svojstava za
vrijeme ivotnog vijeka graevine. Mjerodavna svojstva geotekstila su:
3-02.1.1

Hidraulika svojstva
Karakteristina veliina otvora geotekstila O90
Kako sitne estice tla ne bi bile protisnute kroz geotekstil kod statikog i dinamikog
optereenja s protokom vode, karakteristina irina otvora geotekstila O90, odreena
prema HRN EN ISO 12956 mora imati ogranienu vrijednost.
Kod procjene doputene karakteristine irine otvora geotekstila treba dodatno uzeti u
obzir strukturu i svojstva tla koje treba filtrirati te ih ukljuiti u procjenu. Pri tome se
vrste tla , obzirom na njihove tehnike zahtjeve filtriranja, mogu karakterizirati kao:

podruje A CH, CL, CL-ML, CM, GC, SC, GC-GM, SC-SM


Ova se tla ne smatraju problematinima. Za osiguranje mehanike stabilnosti filtra
kod statikog optereenja filtra i malog gradijenta esto su dovoljni geosintetici s
vrlo velikim karakteristinim irinama otvora u usporedbi s promjerom zrna tla
(O90>2 d85). Meutim, problemi se mogu javiti ukoliko je tlo zajedno s vodom i
pod utjecajem dinamikog optereenja sklono razmekavanju te ukoliko se u
podruju geotekstila javljaju veliki hidrauliki gradijenti.

podruje B ML, SM, SP, GM (GW-GM/GP-GM)


Ova su tla najee vrlo sklona eroziji i zahtijevaju paljivu prilagodbu
odgovarajueg geotekstila, budui da nemaju svojstva potrebna za stvaranje
vlastitog, prirodnog filtra. Posebno su ugroena jednoliko graduirana tla. Radi
osiguranja mehanike filtarske stabilnosti preporua se striktno pridravanje
kriterija navedenih u nastavku.

podruje C GW, GP, SW, SP


Obzirom na strukturu njihovog zrna, ova su tla openito neznatno ugroena od
erozije. Za mehaniku stabilnost filtra kod statikog optereenja filtra i malog
gradijenta esto su dovoljni geosintetici velikih karakteristinih irina otvora

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-9

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


(O90 > d85) u usporedbi s promjerom zrna tla, budui da ova tla mogu stvoriti
prirodni filter.
Razlikujemo dva podruja zahtjeva na minimalno/maksimalno doputenu karakteristinu
irinu otvora.
Podruje zahtjeva 1 (geotekstili velikih karakteristinih otvora pora)
Tlo je sposobno nainiti prirodni filtar (iza geotekstila). Protok kod malog gradijenta s
preteno statikim optereenjem filtra. Drenae s malim protokom, odnosno statiko
optereenje filtra. Prednost ima geotekstil krupnijih pora, ali treba biti oprezan, jer
ukoliko je otvor pora prevelik moe uzrokovati nedoputeno ispiranje materijala.
O90 d85
mm
O90 0.05
mm
Dodatni uvjet za ljunak s udjelom mrave gline (GM):
Ow 4 d15
mm
Kod ljunka s udjelom mrave gline velike propusnosti postoji opasnost unutarnjeg
transporta mrave gline pa stoga i taloenja mrave gline ispred ili u geotekstilu uz
mogunost zaepljenja. Kod odabrane prevelike karakteristine irine otvora postoji
opasnost od ispiranja materijala, a time i ispirsnja tla.
Podruje zahtjeva 2 (geotekstili malih karakteristinih otvora pora)
Ako je potrebno u znatnoj mjeri sprijeiti ispiranje tla, karakteristinu irinu otvora
potrebno je prilagoditi granulometrijskoj krivulji tla i njegovoj koherentnosti.
Tlo nije filtarski stabilno pa je upitna izvedba prirodnog filtra. Protok kod velikog
gradijenta sa statikim ili dinamikim optereenjem filtra.
Tlo sitne granulacije d50 0.06 mm:
O90 d85
mm
O90 0.05
mm
Tlo krupnije granulacije s d50 > 0.06 mm:
Uvjet 1:
O90 d85
mm
Uvjet 2:
O90 5 d10 Cu1/2
mm
gdje je Cu = d60/d10, pri emu je mjerodavna manja vrijednost iz uvjeta 1 i 2.
mm
O90 0.05
Dodatni uvjet za ljunak s udjelom mrave gline (GM):
O90 4 d15
mm
Kod vrlo koherentnog, homogenog tla, nije obvezna primjena zadanih kriterija za filtre,
budui da kohezija sprjeava ispiranje zrna. Osim toga, propusnost takvog tla je vrlo
mala, a brzina strujanja zanemariva.
Navedene formule vrijede za tla s kontinuiranom granulometrijskom krivuljom. Ukoliko
je granulometrijska krivulja tla diskontinuirana, potrebna je prilagodba mjerodavnog
promjera d10. Tada je 10%-liniju potrebno presjei kod d20 i iz te toke postaviti tangentu
na krivulju te tako dobivenu zamjensku vrijednost staviti u formulu za izraunavanje
karakteristine veliine otvora geotekstila.
Kod vrlo diskontinuirane granulometrijske krivulje (stepeniasto stupnjevana
granulacijaska krivulja koja ukazuje na nedostatak zrna odreene veliine), treba
provjeriti pojavu povrinskog ispiranja tla te eventualno primijeniti posebne kriterije za
filtre.
Za geotekstile s primarnom funkcijom dreniranja vrijedi podruje zahtjeva 2.

Stranica 3-10

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Propusnost okomito na ravninu geotekstila kG


Kako u podruju geotekstila ne bi dolo do zastoja vode, minimalno je potrebno osigurati
dovoljnu vrijednost vodopropusnosti okomito na ravninu geotekstila. Vrijednost qn50/
minimalni je protok, a kG je minimalan koeficijent vodopropusnosti kod efektivnog
optereenja (obino 20 kPa i 200 kPa) odreena prema prEN ISO 10776, odnosno E-DIN
60500-4.
Zahtjevi koji se postavljaju na protok qn50/, odnosno na koeficijent vodopropusnosti kG su
pri vertikalnom optereenju = 20 kPa odnosno = 200 kPa:
kG (geotekstila) (10 ... 100) k (tlo)
qn50/ (10 ... 100) k (tlo)

[ms-1]
[ms-1]

Donja vrijednost 10 se moe uzeti kod relativno malog protoka, kao i kod isto statikog
optereenja filtra. Naelno treba teiti gornjoj vrijednosti 100. To prije svega vrijedi za tla
sa znatnim udjelom sitnih estica u frakcijama prainaste ilovae i pijeska.
Transmisivnost protok u ravnini geosintetika
Ako se koriste u funkciji dreniranja, moraju zadovoljiti i zahtjev na transmisivnost
protok u ravnini geosintetika, qs,g.
Geotekstili kao vie ili manje dvodimenzionalni proizvodi bez vee propusnosti u ravnini
ne dolaze u obzir za funkciju dreniranja. Prikladni su, prije svega, vieslojni
geokompozitni materijali (propusna trodimenzionalna jezgra s vanjskim filtarskim
geotekstilom) kao i odreeni posebni oblici geosintetika konstruirani specijalno za ovu
namjenu.
Transmisivnost je mjera za sposobnost odvodnje vode u ravnini geotekstila. Propusnost u
ravnini se mora osigurati za odreeno vanjsko optereenje geotekstila. Vrijednost
transmisivnosti, qs,g, se odreuje prema EN ISO 12958 (1999.) uz odravanje konstantnog
hidraulikog gradijenta (g) jednakog 1 i normalno naprezanje (s) od 20 kPa i 200 kPa.
Zahtjev na transmisivnost qs,g
qs,g goeosintetika f Q/ b i
b - irina trake geosintetskog materijala
i - hidrauliki gradijent (h/l)
Q - dotok vode po irini b drenanog materijala
f - faktor sigurnosti, najee f 5.0
f=2,0 za geokompozit
f=5,0 za jednoslojne drenane geosintetike

[l/ms]
[m]
[-]
[l/s]
[-]

Dobro poznavanje svih utjecajnih imbenika omoguuje primjenu nieg koeficijenta


sigurnosti za odnos izmeu transmisivnosti geotekstila i dotoka vode.
3-02.1.2

Mehanika svojstva
Tijekom ugradnje geotekstila moe doi do pojave oteenja uslijed naprezanja.
Otpornost geotekstila na ovakva oteenja dokazuje ispitivanjem postupkom simulacije
oteenja za vrijeme ugradnje HRN EN ISO 10722. Mogunost pojave oteenja prilikom
ugradnje smanjuje se odabirom geotekstila veih izduenja koji imaju ogranienu
funkciju ojaanja. Osim otpornosti geotekstila na oteenja, prilikom ugradnje potrebno
je ispitati vlana svojstva geotekstila prema HRN EN ISO 10319, otpornost na statiko
probijanje (CBR test) prema HRN EN ISO 12236 i otpornost na dinamiko probijanje
(Cone drop test) prema HRN EN 918.
Mjerodavni zahtjevi za geotekstile velikih izduenja (Fmax > 30%) ovise o namjeni
geotekstila, a odnose se na:

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-11

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-02.1.3

minimalno izduenje pri maks. vlanoj sili (MD/CMD)


minimalnu vlanu vrstou (MD/CMD)
minimalnu otpornost na statiko probijanje
maksimalnu otpornost na dinamiko probijanje

Fmax = 30%
Fmax [kN/m]
FCBR.[N]
OD.. [mm]

Postojanost
Kako bi se dokazala postojanost geotekstila provode se ispitivanja:

Bioloke otpornosti,

Otpornosti na vremenske utjecaje (UV-zraenje),

Kemijske otpornosti prema lunatom i kiselom okruenju.


Geotekstil od uobiajenih sintetskih sirovina u pravilu je bioloki otporan i nee biti
oteen ili uniten djelovanjem mikroorganizama. Ako je potrebno, mikrobioloka
otpornost ispituje se prema HRN EN 12225 postupkom zakapanja u tlo.
Otpornost na vremenske utjecaje ispituje se prema HRN EN 12224, a ispitivanje je
potrebno provesti ukoliko se pretpostavlja da e materijal nekoliko tjedana biti izloen
izravnim vremenskim utjecajima.
U sluaju kada se pH vrijednost okoline kree izmeu 4 i 9, radi se o nekontaminiranoj
okolini u kojoj nema kemikalija koje su tetne za postojanost geotekstila. Otpornost
geotekstila je potrebno provjeriti na kemijske utjecaje prema HRN EN 14030, kada se
geotekstil polae u kiselom (pH < 4) ili lunatom (pH > 9) tlu. Kod primjene geotekstila u
tlu koje je stabilizirano hidraulikim vezivima ili kada se geotekstil nalazi u kontaktu sa
svjeim betonom gdje se oekuju pH vrijednosti od 11 do 12, smiju se primijenjivati
samo proizvodi koji su u potpunosti otporni na alkalije.
Tablica 3-02.1.3-1

Maksimalno doputeno smanjenje vlane vrstoe geotekstila

Trajnost funkcije geotekstila


Otpornost na vremenske utjecaje
Bioloka otpornost
Kemijska otpornost u:
- kiselom okruenju pH < 4
- normalnom tlu i vodi 4 < pH < 9
- lunatom okruenju pH > 9

Stranica 3-12

Privremeno ( 2 godine)
maks. 25 %
maks. 25 %
maks. 25 %
maks. 25 %
maks. 25 %

Stalno (> 2 godine)


maks. 5 %
maks. 5 %
maks. 5 %
maks. 25 %
maks. 5 %

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Zahtjev postojanosti je odreen maksimalno doputenim smanjenjem vlane vrstoe


geotekstila ovisno o trajnosti funkcije geotekstila. Za geotekstile s osnovnom funkcijom
odvajanja, filtriranja i dreniranja kod upotrebe u prirodnom tlu i podzemnim vodama
granine vrijednosti za doputeno smanjenje vrstoe su dane u tablici 3-02.1.3-1.
3-02.2

GEOMREE
Geomree su geosintetici otvorene grae kod kojih su otvori znatno vei od niti, odnosno
uvrenja. Proizvode se od polimernih vlakana kao to su polietilen (PE), polipropilen
(PP), poliester (PET) polivinilalkohol (PVA), polietilen visoke gustoe (HDPE), aramid
(AR) i drugi. Ovisno o tehnologiji izvedbe razlikujemo tkane, varene, ekstrudirane i
monolitne geomree (proizvedene buenjem i rastezanjem polipropilenske plahte pri
visokim temperaturama).
U hidrotehnici, geomree veih otvora koriste se za izradu gabiona i temeljnih madraca, a
manjih otvora za stabilizaciju slabo nosivog temeljnog tla nasutih objekata (brana,
pregrada i nasipa) te za pridravanje humusa u izvedbi travnate zatite pokosa.
Pri ureenju slabo nosivog temeljnog tla primijenjuju se geomree koje preuzimaju
vlane sile u dva meusobno okomita smjera. Za osiguranje stabilnosti pokosa i izradu
temeljnih madraca mogu se primijeniti i geomree nosive u jednom smjeru. Za ekstremne
uvjete u tlu, kada se oekuju radijalna naprezanja u vie smjerova, koriste se geomree
nosive u minimalno tri smjera u ravnini.
Geomree imaju primarnu funkciju armiranja te sporednu funkciju mehanikog odvajanja
materijala. Kod funkcije armiranja geomree preuzimaju vlane sile i trenjem ih prenose
u tlo uz ogranienu deformaciju.
Tijekom ivotnog vijeka armirane graevine geomrea mora zadovoljiti uvjete
postavljene na mjerodavna mehanika svojstva i postojanost. Mjerodavna svojstva
geomrea su:

3-02.2.1

Mehanika svojstva
Vlana vrstoa
Vlana vrstoa geomree u poprenom i uzdunom smjeru odreena prema HRN EN
ISO 10319 slui kao kontrolna vrijednost za ocjenu kakvoe. Minimalna vlana vrstoa
polimernih geomrea, neovisno o zahtjevima koji se postavljaju na geomreu ovisno o
specifinoj primjeni, treba biti 20 kN/m.
Tablica 3-02.2.1-1

Skupine geomrea za armiranje uz uobiajeni raspon Fmax i Fmax

Tip geomree
Ekstrudirane

dvoosne
jednoosne

Varene
Tkane, irina otvora > 5 mm,
sa zatitnim slojem od
polivinila (PVC)

Sirovina

Uobiajeni raspon
Fmax [kN/m]

PP
HDPE
PET
PP
PET
PVA
AR

20 50
40 200
20 600
20 400
30 600
30 600
20 600

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Uobiajeni
raspon
Fmax [%]
10 20
10 15
5 10
8 15
10 20
5 10
35
Stranica 3-13

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Osjetljivost na oteenja kod ugradnje osim o vlanoj vrstoi ovisi i o radnoj


sposobnosti geomree, koju karakterizira umnoak vlane sile i izduenja uslijed
maksimalne vlane sile. Izduenje pri maksimalnoj vlanoj sili ispituje se prema HRN
EN ISO 10319. S obzirom da je geomrea u tlu trajno izloena optereenju, potrebno je
provjeriti i vrstou pri dugotrajnom optereenju.
U tablici 3-02.2.1-1 prikazana je podjela geomrea prema koritenoj glavnoj sirovini uz
uobiajeni raspon vlane vrstoe, Fmax i istezanja pri maksimalnoj vlanoj sili, Fmax. Za
specijalne primjene mogu se proizvoditi i geomree znatno vee vlane vrstoe.
Puzanje
Puzanje opisuje ponaanje geomrea, tj. promjenu izduenja pri djelovanju konstantne
sile kroz dui vremenski period.
Geomree ije su sastavne sirovine polietilen (PE) i polipropilen (PP) nemaju sposobnost
zadravanja mehanikih svojstava kroz dui vremenski period (106 sati). Pri iskoritenju
sile od oko 3035% dolazi do pojave plastinog teenja materijala pa se pri proraunu
armature za nasipe ovaj tip geomrea uzima s koeficijentom sigurnosti na puzanje od 3,5
do 4,5.
Kod ostalih tipova geomrea (PET, PVA, AR) do plastinog teenja uslijed vlanog
naprezanja dolazi pri iskoritenju oko 70 % mehanikih svojstava materijala. Kod
armiranja tla preporua se upotreba ovog tipa geomrea s time da se koeficijent sigurnosti
za puzanje materijala uzima izmeu 1,2 i 2,5.
Interakcija geomrea tlo
Odnos izmeu geomrea i tla koje se armira definiran je trenjem koje ima glavnu ulogu
pri prijenosu vlane sile s tla na geomreu i obratno. Ispitivanje interakcije geomrea-tlo
provodi se za dva sluaja: jednostrano klizanje i dvostrano izvlaenje. Odreivanje
otpornosti u sluaju jednostranog klizanja provodi se prema HRN EN ISO 12957-1,
ispitivanjem izravnim posmikom, dok se u sluaju dvostranog izvlaenja provodi
odreivanje otpornosti na izvlaenje iz tla prema HRN EN ISO 13738.
Na osnovi rezultata ispitivanja odreuje se koeficijent interakcije i prema kojem se
odreuje minimalna duljina sidrenja.
Vrijednost koeficijenta interakcije ovisi o granulometrijskom sastavu i koheziji tla,
prisutnosti vode te irini otvora i povrinskoj strukturi geomree.
3-02.2.2

Postojanost
Postojanost geomrea, tj. njihova otpornost na utjecaj okoline, dokazuje se ispitivanjem:

Bioloke otpornosti;

Otpornosti na vremenske utjecaje;

Kemijske otpornosti.
Geomree od uobiajenih polimernih sirovina u pravilu su bioloki otporne.
Mikrobioloka otpornost geomrea ispituje se prema HRN EN 12225.
Otpornost na klimatske utjecaje se dokazuje prema HRN EN 12225. Otpornost je
potrebno ispitati ako je geomrea izloena izravnim vremenskim utjecajima dulje od dva

Stranica 3-14

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

tjedna. Dva tjedna je razdoblje tijekom kojeg u europskim klimatskim uvjetima ne dolazi
do smanjenja vlane vrstoe pri izravnom izlaganju geomrea vremenskim utjecajima.
U normalnim uvjetima okoline kada tlo nije kontaminirano, a pH vrijednost vode je
izmeu 4 i 9, geomree u pravilu dugotrajno zadravaju svoja svojstva.
Zahtjevi postojanosti geomree odreeni su maksimalno doputenim smanjenjem
vrijednosti vlane vrstoe koji su definirani sljedeim graninim uvjetima:

Bioloka otpornost
maks. 5 %

Otpornost na vremenske utjecaje


maks. 5 %

Kemijska otpornost u:
- kiselom okruenju pH < 4
dodatni dokazi
- normalnom tlu i vodi 4 < pH < 9
maks. 5 %
- lunatom okruenju pH > 9
dodatni dokazi.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-15

3-03

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

OPIS IZVOENJA RADOVA


Pri izradi regulacijskih i zatitnih vodnih graevina gesintetici (geotekstili i geomree)
koriste se prilikom:

ureenja slabo nosivog temeljnog tla, odnosno izrade posteljice,

zatite pokosa i drugih povrina izloenih eroziji,

zatite dna i pokosa kanala te

za izradu temeljnih madraca.


Ukoliko se slabo nosivo temeljno tlo ne moe uobiajenim jednostavnim metodama
urediti, kako bi se na njemu mogla izgraditi graevina, (primjerice obrambeni nasip ili
nasuta brana) ili ukoliko ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili
zamijenjeno sraslo tlo, odreene ravnosti i nagiba, svojim fizikalnim i kemijskim
svojstvima, odnosno mehanikim karakteristikama moe zadovoljiti traene uvjete, tako
da bez tetnih posljedica moe primiti optereenje graevine, poboljava se nekom od
primjerenih metoda, u ovom sluaju polaganjem geotekstila ili geomrea.
Pokosi i druge povrine izvrgnute eroziji na svim podrujima gradilita moraju biti
primjereno zatiene, prema projektu ili prema uputama nadzornog inenjera. Geotekstil
prilikom izvoenja radova na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji moe
predstavljati samostalni zatitni element ili moe predstavljati meusloj izmeu tla
pokosa i elemenata zatite pri emu ima ulogu sprjeavanja iznoenja materijala iz tla.
Zatita dna i pokosa kanala je hidrotehnika mjera kojom se sprjeava erozija korita i
osigurava njegova stabilnost. Provodi se na razliite naine primjerice zasijavanjem
travom, oblaganjem busenom, oblaganjem geosintetskim matrijalima, betoniranjem
obloge svjeim betonom, oblaganjem betonskim prizmama ili drugaijim prefabrikatima,
oblaganjem kamenom (nasipanjem, slobodno sloenim ili u cementnom mortu), zatitom
gabionima, asfaltiranjem te raznim kombinacijama navedenih i drugih naina zatite.
Geotekstil se prilikom zatite dna i pokosa kanala koristi kao zatita ili predstavlja
meusloj izmeu pokosa i elemenata zatite, pri emu sprjeava iznoenje estica tla iz
pokosa ili dna kanala.
Prilikom graenja obaloutvrda, paralelnih graevina, pera, regulacijskih pregrada na
rijekama, rijenih regulacijskih pragova, kao i traverzi, izrauju se na razliite naine
temeljni madraci pri emu se koriste razliiti tipovi geotekstila prvenstveno netkani i
geomree. Temeljni se madraci, ovisno o vrsti upotrebljenih materijala, dijele na one
izraene od:

geotekstila, fainskih snopova i lomljenog kamena iz plovila (primjerice pri graenju


obaloutvrda ili paralelnih graevina);

geotekstila, kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovila (primjerice pri


graenju pera, traverzi, regulacijskih pregrada na rijekama i rijenih regulacijskih
pragova);

armiranog geotekstila, kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovila


(primjerice pri graenju traverzi, regulacijskih pregrada na rijekama i rijenih
regulacijskih pragova);

geotekstila na plastinoj mrei (geomrei), kasetiranih fainskih koba i lomljenog


kamena iz plovila (primjerice pri graenju obaloutvrda, pera i regulacijskih pregrada
na rijekama);

plastine mree (geomree), kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovila


(primjerice pri graenju traverzi, regulacijskih pregrada na rijekama i rijenih
regulacijskih pragova).

Stranica 3-16

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-03.1

UREENJE SLABO NOSIVOG TEMELJENOG TLA GEOTEKSTILIMA I


GEOMREAMA
Ovaj rad ukljuuje pripremu povrina na koje se polae geosintetik, njegovu dobavu,
prijevoz na radilite, uskladitenje, lokalni prijevoz po radilitu na mjesto ugradnje,
polaganje i spajanje. U ovaj rad su ukljuena kontrolna ispitivanja geosintetika, konca i
gotovih spojeva.
Doprema geotekstila ili geomrea
Geosintetici (geotekstili ili geomree) se dopremaju i uskladitavaju na gradilitu u
koliini potrebnoj za izvoenje radova na ureenju temeljnog tla bez prekida.
Uskladitenje geotekstila na gradilitu mora biti provedeno na nain da je geotekstil
zatien od jake svjetlosti, ultraljubiastih zraka, kie, snijega, poplavnih voda i slino.
Geotekstili ili geomree dopremaju se na gradilite u rolama irine 2,0 - 5,0 m. S rolama
mase do 150 kg manipulira se runo. Ako su role vee mase, polaganje geotekstila treba
izvesti pomou pogodnih graevinskih strojeva ili vozila. Smjer polaganja geotekstila
odreuje se projektom ili prema uputama nadzornog inenjera.
Geomree se koriste samo u funkciji armiranja. Potrebne osobitosti mrea ovise o
nekoliko initelja, a odreuju se projektom i Posebnim tehnikim uvjetima.
Ureenje podloge
Geotekstil ili geomree polau se na prethodno ureeno temeljno tlo (odstranjeno drvee,
grmlje i ostala vegetacija, izvaeni panjevi i korijenje na nain opisan u toki koja se
odnosi na Uklanjanje stabla grmlje i iblja te skinut humus prema toki Iskop humusa)
Eventualno nastala uleknua, depresije i jame nastale vaenjem panjeva i korijenja
potrebno je urediti na nain opisan u toki Ureenje temeljnog tla. Sve povrine moraju
biti ureene tako da se na njima ne moe zadravati voda.
U posebnim sluajevima, kada je temeljno tlo vrlo meko, humus se ne skida. Tada se
moe prema zahtjevima projekta ili nadzornog inenjera zatraiti od izvoaa da pokosi
travu i ostalo nisko raslinje. Da bi se sprijeilo ponovno izrastanje trave i posjeenog
raslinja, moe se izvesti prskanje kemijskim sredstvima. Izvoa mora koristiti takva
kemijska sredstva koja nee zagaditi okoli i podzemnu vodu te ugroziti ivot i zdravlje
ljudi niti e biti tetna za geosintetik koji e se polagati na ureeno tlo. U odreenim
sluajevima moe se prema projektnom rjeenju ili odluci nadzornog inenjera dopustiti
da se panjevi i korijenje ne vade iz tla.
Treba se pridravati pravila da to su geotekstili koji se koriste vee vlane vrstoe pri
prekidu, kao i manjih izduenja, to podloga mora biti bolje ureena i izravnana kako ne bi
dolo do prekoraenja vlanih vrstoa i oteenja geotekstila.
Polaganje geotekstila ili geomrea
Geotekstil ili geomrea ne smiju se polagati na smrznuto tlo ili snijeg te za vrijeme kie
ili kada se ona oekuje. Geotekstil treba polagati paljivo i dobro zategnuti tako da se ne
stvaraju nabori.
Ukoliko je role geotekstila ili geomrea mogue transportirati na mjesto polaganja
graevinskim strojevima (primjena na velikim povrinama) mogue je direktno, runo
odmotavanje rola. Kod malih povrina i loe pristupanosti preporuuje se prethodno
rezanje na potrebnu veliinu polaganja.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-17

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


Strojno polaganje je praktiki ogranieno na velika gradilita gdje se isplati preinaka
graevinskih strojeva za ovu svrhu (naprava za odmotavanje).
Minimalna vlana vrstoa geotekstila, odnosno geomrea u sluaju strojnog polaganja
mora iznositi u uzdunom i poprenom smjeru Fmin = 7,0 kN/m.
Poloene geosintetike u pravilu treba prekriti isti dan sa materijalom za nasipavanje te ga
iz tih razloga treba polagati u zavisnosti od napredovanja radova.
Kad je geotekstil, odnosno geomrea poloen na tlo ne doputa se preko njega prijelaz
graevinskih strojeva, kamiona i drugih vozila, budui da bi moglo u protivnom doi do
oteenja geotekstila. Po postavljenom geotekstilu graevinski strojevi smiju prelaziti
najranije nakon nanoenja nasutog sloja u debljini od minimalno 30 cm. Kod posebnih
namjena moe biti zahtijevana i vea debljina nasutog sloja.
Izvoa mora za sunanih dana osigurati zatitne sunane naoale osoblju koje radi na
polaganju i spajanju bijelih ili vrlo svijetlih geotekstila. Takvi geotekstili snano
reflektiraju sunevu svjetlost pa je pri radu s njima potrebno provesti zatitu oiju.
Spajanje geotekstila ili geomrea
Kad je povrina koju treba pokriti vea od irine bale, potrebno je meusobno spojiti
trake geotekstila ili geomrea po duini i po irini. Nain spajanja se odreuje projektom,
odnosno Posebnim tehnikim uvjetima ili prema uputama nadzornog inenjera, a moe se
izvesti preklapanjem, ivanjem ili zavarivanjem toplim zrakom kod geotekstila, odnosno
preklapanjem ili spajanjem posebnim spojnicama kod geomrea.
Spajanje geotekstila preklapanjem je najjednostavniji nain spajanja. irina preklopa se
odreuje projektom, ali ni u kojem sluaju kod poprenog preklopa ne moe biti manja
od 15 cm (preporua se 50 cm) a kod uzdunog 100 cm. Ako se geotekstilom armira tlo
za potrebe graenja cesta ili drugih prometnica, uzdune je preklope poeljno izbjei, no
ukoliko ih je potrebno izvesti rade se van zone kolotraga, ali na mjestu gdje se moe
aktivirati dovoljno veliko trenje izmeu spojenog geotekstila.
Pri spajanju geotekstila ivanjem potrebno je izvesti preklop u irini najmanje 10 cm
materijala. ivanje se obavlja posebnim strojevima, a av mora biti udaljen od ruba trake
5-10 cm. To su elektrini strojevi na struju malog napona koja ne moe ugroziti
djelatnike. ivati se moe koncem od kevlara, poliamida, poliestera ili polipropilena. Kad
geotekstil ima funkciju armiranja, tada konac mora biti minimalne kakvoe 330x6 dtexa.
Izvoa se prilikom ivanja geotekstila mora pridravati sljedeeg:

napetost konca mora biti prilikom ivanja dovoljno velika da stisne geotekstil koji
se spaja, ali ne prevelika da ga ne ree,

gustoa uboda ne moe biti manja od 1 uboda na 1 cm,

ako jednostruki spoj nije dovoljno vrst moe se primijeniti dvostruki ili trostruki
konac u jednom ubodu,

ovisno o traenoj vrstoi spoja ivanje se moe obaviti u jednom, dva ili tri reda,

ovisno o traenoj vrstoi spoja mogu se primijenjivati razliiti tipovi uboda.


Pri spajanju geotekstila zavarivanjem toplim zrakom treba najmanje 10 cm materijala.
Zavarivanje treba provoditi plamenikom na nain da se u zoni spoja otopi geotekstil od
obje trake koje se spajaju. Spoj mora biti kontinuiran. Budui da ovakav nain spajanja
zahtijeva veliku vjetinu i panju, izvoa smije angairati samo osobe s velikim
iskustvom na takvoj vrsti radova koje posjeduju odgovarajue certifikate za izvoenje
radova na spajanju takvih vrsta materijala. Spajanje zavarivanjem toplim zrakom ne smije
se primijeniti u sluajevima kada geotekstil ima funkciju armiranja.

Stranica 3-18

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Spojevi ivanjem i zavarivanjem toplim zrakom ne smiju imati vrstou manju od samog
geotekstila.
Nain spajanja geomrea propisuje se projektom. Kad se spajanje izvodi preklapanjem,
potrebna irina preklopa se odreuje projektom, ali nikako ne moe biti manja od 25 cm
(preporua se 50 cm) u poprenom smjeru, odnosno 100 cm u uzdunom. Ako se mree
koriste kao armatura za cestovne prometnice, tada preklop mora biti izveden u zoni gdje
e biti aktivirano najvee trenje izmeu pojedinih traka.
Ako se spajanje izvodi pomou spojnica, upotrebljavaju se nehrajue metalne spojnice u
obliku slova "U". Profil takvih spojnica mora biti najmanje 6 mm. Postavljaju se na
udaljenost prema odredbama projekta, koja ne moe biti vea od 1,0 m. Kod takvog
spajanja potreban je preklop od najmanje 10 cm.
Nakon spajanja geotekstil ili geomrea se polau u konani poloaj. Pri polaganju treba
paziti da geotekstil ili geomrea budu jednoliko napeti u uzdunom i poprenom smjeru.
to je geotekstil ili geomrea vee vrstoe, to zategnutost mora biti bolja. To se moe
postii zabijanjem drvenih ili metalnih klinova po rubovima na razmaku od 5,0 m,
ukoliko se radi o poboljanju slabo nosivog tla, odnosno 2,0 m pri izradi posteljice.
Nasipavanje i zbijanje prvog sloja materijala
Na podlogu od geotekstila ili geomree nasipava se i zbija onakav materijal kako je
odreeno projektom ili uputama nadzornog inenjera. Debljina prvog sloja nasipa mora
biti dovoljna da zatiti geotekstil od rada strojeva i kamiona, a ni u kojem sluaju ne
moe biti manja od 30 cm.
Ukoliko se geotekstil koristi pri izradi posteljice, na njega se runo razastire prirodno
granulirani, isti, kopani, rijeni ljunak u debljini 15 cm na povrini predvienoj
projektom.
Izvoa mora koristiti takve strojeve, kamione i sredstva za nabijanje da ne oteti
geotekstil. Na mjestima gdje se oteti geotekstil, izvoa je obavezan provesti
odgovarajui popravak na svoj troak. Nadalje, izvoa mora rad na ugradnji i zbijanju
nasipa izvesti na takav nain da ne izazove efekt pregnjeenja tla u podlozi ispod
geotekstila. Sve tete izazvane pregnjeenjem tla padaju na teret izvoaa.
Ugraeni nasipni sloj mora u svemu zadovoljiti zahtjeve i uvjete kakvoe navedene u
toki Ureenje temeljnog tla.
Na zahtjev nadzornog inenjera izvoa je obavezan izvesti pokusnu dionicu.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-19

3-03.2

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI


Za zatitu pokosa i drugih povrina izloenih eroziji geosintetici se mogu koristiti kao
materijali koji tite pokos, odnosno povrinu, ili kao materijali koji predstavljaju meusloj
izmeu tla pokosa i elemenata zatite, pri emu im je osnovna funkcija sprjeavanje
iznoenja sitnijih estica tla. U ovom dijelu OTU-a bit e opisani radovi na zatiti pokosa i
drugih povrina izloenih eroziji, pri kojima se geosintetik koristi kao zatitni element, dok
su radovi kod kojih se geosintetik predstavlja kao meusloj izmeu tla i elemenata zatite
opisani u toki 3-03.3.
Zatita pokosa i drugih povrina izloenih eroziji kod koherentnih tla
Za zatitu pokosa i drugih povrina izloenih eroziji kod koherentnih se tla koriste geopletiva
sa ili bez umetnutog sjemena trave, u manjoj mjeri netkani geotekstili i geomree od
prirodnih ili umjetnih vlakana, dok se kod nekoherentnih i stjenovitih tla koriste geomree
(umjetna vlakna).
Geosintetici (geopletivo, geotekstil, geomrea) se polau na pripremljenu podlogu
oienu od kamena, korijenja, granja i ostalog otpada. Izravnana se podloga obrauje do
dubine od najmanje 10 cm te se dodaje umjetno gnojivo i ostali sastojci potrebni za rast i
razvoj trave, a po potrebi se dodaje i voda. Povrina podloge lagano se uvalja.
U krajevima gdje su mogua suna razdoblja treba izvesti horizontalne brazde na
meusobnim udaljenostima ne veim od 4,0 m mjereno po kosini. Brazde trebaju biti
dubine najmanje 15 cm mjereno okomito na kosinu te irine ne manje od 12 cm. Poloeni
geosintetik (geotekstil, geopletivo ili geomrea) uvruje se u brazdama. Do polovice
visine brazdi, nakon polaganja geotekstila, moe se nasipati humus i zasijati trava.
Geosintetici (geopletivo, geotekstil, geomrea) postavljaju se i uvruju tako da na
zatienom pokosu ne moe doi do teta od erozije ili drugih utjecaja za to je
odgovoran izvoa.
Rubovi geosintetika (geopletiva, geotekstila ili geomree) uvruju se drvenim
klinovima na razmacima ne veim od 5,0 m ili se stabiliziraju nasipanom zemljom.
Ako je tlo u podlozi premale vlanosti, odmah nakon polaganja odgovarajueg
geosintetika (geotekstila, geopletiva ili geomree) treba povrine prskati vodom.
Obveza je izvoditelja da odrava povrine dok trava nije sposobna za daljnji samostalan
rast i razvoj, kada e nadzorni inenjer obaviti pregled i preuzeti radove. Vizualno e se
procijeniti povrine jednake gustoe trave te ocijeniti potreban rast, izgled i boja trave.
Sve oteene povrine ili povrine na kojima trava nije izrasla ili je nedovoljno razvijena
popravit e izvoa o svom troku.
Zatita geopletivom
Ukoliko se pokos ili druga povrina titi geopletivom s umetnutim sjemenom trave,
koristi se struktura s minimalnim sadrajem pora 80% kojoj je odgovarajuim
industrijskim postupkom umetnuto sjeme trave, pri emu vrsta trave u potpunosti mora
odgovarati uvjetima na terenu. Izvoa mora nadzornom inenjeru dati na uvid i
odobrenje rezultate prethodnih ispitivanja na temelju kojih se odreuje vrsta trave i
gnojiva te dokaze o kakvoi sjemena trave koje namjerava upotrijebiti. Polaganje
geopletiva sa ugraenim sjemenom trave moe zapoeti tek nakon to ureenu i obraenu
povrinu pregleda i preuzme nadzorni inenjer.

Stranica 3-20

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Zatita geotekstilom
Ukoliko se pokos ili druga povrina titi geotekstilom, koristi se struktura izraena
odgovarajuim industrijskim postupkom od prirodnih vlakana ili drvene sjeke koja moe
biti dodatno uvrena mreom od umjetnih vlakana. Polaganje geotekstila moe zapoeti
tek nakon to ureenu i obraenu povrinu pregleda i preuzme nadzorni inenjer. Vrsta
trave koja e se zasijati mora u potpunosti odgovarati uvjetima na terenu. Izvoa mora
nadzornom inenjeru dati na uvid i odobrenje rezultate prethodnih ispitivanja na temelju
kojih se odreuje vrsta trave i gnojiva te dokaze o kakvoi sjemena trave koje namjerava
upotrijebiti.
Zatita geomreom
Ukoliko se za zatitu i ureenje pokosa i drugih povrina izloenih eroziji koriste
geomree, zatravljivanje se obavlja runo na pripremljenu podlogu, tj. na strojno ureenu
povrinu korita kanala, ili na sloj humusa, ako je humusiranje predvieno projektom.
Gnojidba se vri runo ili strojno, zavisno od odabrane vrste gnojiva (kruto ili tekue
gnojivo, biolokog porijekla ili umjetno) i reima gnojidbe. U sluaju primjene krutog
umjetnog gnojiva, gnojidba se obavlja zajedno sa sjetvom po propisanom postupku za
odabrano gnojivo i uz primjenu zatitnih sredstava.
U sluaju humuziranja, humusni se materijal nanosi poinjui od dna pa prema vrhu
pokosa kanala. Debljina humusnog sloja treba biti odreena projektom. Ako to nije
sluaj, dovoljno je uz primjenu geomree ugraditi sloj humusa debljine 10 do 15 cm.
Humusni se sloj planira (razastire) i nakon sijanja sjemena i gnojidbe, zbija se lakim
nabijaima ili lopatama, a preko njega se polae i klinovima privruje geomrea.
U sluaju da humusiranje nije predvieno, potrebno je za runo sijanje najprije razrahliti
povrinu korita kanala na dubinu 5-10 cm te nakon sijanja i gnojidbe ponovo zbiti
povrinski sloj lakim nabijaima ili lopatama, a nakon toga treba poloiti i privrstiti
geomreu.
I ovaj oblik protuerozijske zatite treba se primijenjivati poetkom ili tijekom
vegetacijskog razdoblja, sve do vremena za koje se, prema klimatskim obiljejima
podruja, moe realno pretpostaviti da e se travnati pokrov razviti u zadovoljavajuoj
mjeri do kraja vegetacijskog razdoblja. Dinamika gradnje graevine, koja se prema
projektnom rjeenju zatiuje travnatim pokrovom, treba biti podreena tom uvjetu
vegetacijskog razvoja pokrova.
Nakon sjetve i ugradbe geomree obavlja se njegovanje usjeva zalijevanjem i
dosijavanjem sjemena (upotpunjavanjem) na mjestima gdje se trava nije dovoljno primila
te po potrebi sanacijom i ponovnim zasijavanjem moguih erodiranih povrina kanala u
razdoblju od sjetve do uspostave dovoljno gustog sklopa travnatog pokrova.
U opseg posla spada i prva konja. Njen nain izvedbe treba biti predvien u projektu
kanala, ovisno o njegovim proporcijama i drugim uvjetima konje. Naroito se to odnosi
na klinove kojima je privrena plastina mrea.
Nain izvedbe prve konje uglavnom je istovjetan tehnologiji kasnijih konji tijekom
odravanja kanala, to takoer treba biti predvieno projektom. Preporuuje se strojna
konja, a runa tek iznimno.
Zatita pokosa izvedenih u stijeni
Za zatitu pokosa izvedenih u stijeni pored mrea izraenih od pocinane eline ice,
promjera najmanje 1,2 mm, mogu se upotrebljavati i odgovarajue geomree.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-21

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


Prije postavljanja zatitnih geomrea potrebno je urediti pokos, oistiti sve otpatke i
odstraniti sav rastreen kameni materijal, a osobito pojedine blokove kamena za koje se
pretpostavlja da bi se mogli obruiti.
Na svom gornjem kraju mree se uvruju pomou elinih sidra, iji promjer ne smije
biti manji od 10 mm. Dubina sidrenja tih sidara ovisi o kakvoi stijene te njezinoj
rastroenosti i raspucalosti, a ne smije biti manja od 350 mm. Razmak izmeu pojedinih
sidara ne smije biti vei od 2,00 m.
Alternativno, zatitna geomrea moe biti na svom gornjem kraju privrena na
armirano - betonsku gredu. Takva greda mora biti dobro usidrena u stijenu da bez tetnih
posljedica prihvati optereenje mree. Mree se na gredu privruju pomou sidara
minimalnog promjera 10 mm.
Na svom donjem kraju mree se po potrebi uvruju pomou utega od betona. Takav
nain uvrenja donjeg kraja omoguuje potrebno razmicanje mrea i ienje
obruenog materijala. Ako predvia projekt ili zahtijeva nadzorni inenjer, izvoaj je
obvezan izvesti i drugi nain uvrenja donjeg kraja mrea.
Poloene mree se na odgovarajui nain meusobno spajaju icom po itavoj duini.
Nastavljanje mrea po duini nije doputeno. U posebnim sluajevima nadzorni inenjer
ima pravo odobriti nastavljanje mrea i to po uvjetima koje e tom prilikom odrediti. Kad
je visina pokosa koji se zatiuje vea od duine tvorniki izraenih mrea, tada je
spajanje nuno, a izvest e se prema posebnim uvjetima koji e ovisiti o osobitostima
mrea i uvjetima na terenu.
Prije izvoenja zatite pokosa zatitnim mreama, izvoa je duan pribaviti i predati
nadzornom inenjeru na uvid i odobrenje svu potrebnu dokumentaciju kojom se dokazuje
kakvoa mrea i materijala koji e se upotrijebiti. Nadzorni inenjer preuzima izvreni
rad na temelju vizualne ocjene.

Stranica 3-22

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-03.3.

IZRADA PODLOGE
Geosintetici koji se koristi pri izradi podloge elementima kojima se tite pokosi i dno
kanala ili pri izradi obaloutvrda mogu djelovati kao samostalna podloga u kombinaciji sa
ljunkom ili ljunkom i betonom. Pri izradi podloga iskljuivo se koriste geotekstili.
Izrada podloge od geotekstila
Prilikom zatita dna i pokosa kanala ianim ili plastinim gabionskim madracima od
lomljenog kamena, odnosno kao podloga elementima za zatitu pokosa i drugih povrina
izloenih eroziji, geotekstil se koristi kao samostalna podloga. Cijela povrina kontakta
prirodnog tla i gabiona, odnosno gabionskih madraca na kojoj se povremeno ili stalno
pojavljuje voda, mora se osigurati protiv iznoenja materijala iz tla. Geotekstil se
postavlja na, prema odredbama projekta ili nadzornog inenjera, ureene povrine,
odnosno ureeno temeljno tlo te po potrebi izveden temeljni iskop do dubine odreene
projektom.
Geotekstil se dovozi na gradilite u rolama (balama) i nakon istovara iz prijevoznih
sredstava se raznosi na mjesta ugradbe te se rasprostire po dijelu korita koji se oblae. Po
pokosu se geotekstil rasprostire tako da se rola razmotava niz pokos kanala, a na gornjem
se rubu projektirane zatite pokosa geotekstil privrsti drvenim koliima ili elinim
klinovima na razmaku od 50 cm.
Idua se rola geotekstila razmotava po pokosu kanala tako da preklapa prethodnu traku u
irini od 10 cm. Redoslijed polaganja geotekstila treba biti od nizvodnog prema
uzvodnom dijelu korita, tako da preklopi budu usmjereni nizvodno. Po dnu kanala
geotekstil se rasprostire na nain da se jednostavno nastavi razmotavati s pokosa po dnu
kanala.
Na rasprostrti geotekstila polau se gabionske koare ili madraci, odnosno elementi za
zatitu pokosa i drugih povrina izloenih eroziji.
Izrada podloge od geotekstila i ljunka
Prilikom izrade obaloutvrda od betonskih elemenata, kao i zatite dna i pokosa lateralnih
ili oteretnih kanala betonom ili betonskim prizmama s rekama u cementnom mortu,
izrauje se podloga od geotekstila i ljunka.
Industrijski proizveden geotekstil doprema se prijevoznim sredstvima prema narudbi na
gradilite, u rolama. Nakon istovara iz prijevoznih srdstava raznosi se na mjesta ugradnje
te se rasprostire po dijelu korita koji se oblae.
Geotekstil u rolama, prirodni ljunak te lomljeni kamen, odnosno betonske prizme,
ovisno o veliini kanala, mogu se prevoziti po obali kanala ili po njegovu dnu, a postoje i
obje mogunosti, to ovisi o hidrolokim uvjetima gradnje. Ako se ljunak prevozi po dnu
kanala, to se ne smije obavljati na potezima kanala na kojima je ve poloen geotekstil. Iz
prijevoznih sredstava prizme i ljunak se istovaruju na obali ili na dno kanala, to blie
mjestu ugradbe, u koliinama koje se prema projektu zahtijevaju po duinskom metru
ljunane podloge ili zatite kanala.
Pri runoj izradi obaloutvrde po pokosu obale geotekstil se polae na ureenu posteljicu
(po trasiranoj crti obaloutvrde i isplaniranom obalnom pokosu runo razastrt pijesak ili
sitni prirodni ljunak u sloju debljine 5 do 10 cm). Geotekstil se polae na nain da se
koljem privrsti na obalu iznad obalnog pokosa i ovjesi niz pokos.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-23

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


Rasprostiranje geotekstila po pokosu provodi se identino kao pri izradi podloge od
geotekstila.
Na geotekstil se zatim runim alatom razastire dobro graduirani prirodni ljunak u sloju
debljine 15 cm kao zatita geotekstila i podloga betonskih elemenata.
Ukoliko je opseg radova vei te bi runo razastiranje ljunka i doprema betonskih
elemenata od mjesta istovara iz prijevoznih sredstava do neposrednog mjesta ugradbe
zahtijevali prevelik opseg runog rada te ukoliko je to ekonomski opravdano, mogue je
dopremu ljunka i betonskih elemenata od mjesta istovara iz prijevozne mehanizacije do
neposrednog mjesta ugradbe, kao i grubo razastiranje ljunka, izvoditi pomou bagerske
koare, ali se bager ne smije kretati po dijelovima korita na kojima je ve postavljen
geotekstil.
Na razastrti se ljunak, zatim, runo slau i runim alatom namjetaju obloni betonski
elementi. Oblici ili vrsta tih elemenata, kao i njihov raspored u gotovoj oblozi trebaju biti
predvieni projektom. Pri tom se povrinski poravnavaju betonski elementi runim
pritiskanjem na ljunanu podlogu, uz pripomo laganog udaranja ekiem ili drvenim
batom. Ako je potrebno, dodatno se podlae stanovita koliina ljunka.
Ukoliko je to predvieno projektom, nakon polaganja betonskih elemenata reke se
zapunjavaju i obrauju prethodno pripremljenim cementnim mortom. Nakon izvedbe
reki u cementnom mortu oblogu je potrebno zavrno oistiti.
Ova se tehnologija izvedbe zatite kanala primijenjuje samo na suhom. Nije dakle mogu
rad u vodi pa se pri izvedbi ili sanaciji kanala uz ovu vrstu zatitne obloge moraju na neki
nain osigurati (postii) uvjeti rada u suhom.
Izrada podloge od geotekstila, ljunka i betona
Pri izradi zatita dna i pokosa kanala obraenim kamenom ili betonskim prizmama, s
rekama u cementnom mortu moe se izraivati podloga od geotekstila, ljunka i betona.
Doprema i rasprostiranje geotekstila po pokosu provodi se identino kao pri izradi
podloge od geotekstila.
Nakon polaganja geotekstila, preko njega se runim alatom razastire ljunak u sloju
debljine 10 cm. Na pripremljenu podlogu od ljunka ugrauje se sloj od 10 cm svjeeg
betona klase C16/20.
Doprema svjeeg betona do mjesta ugradbe treba biti u malim koliinama primjereno
normi ugradnje obraivanog kamena, tako da se svaki kamen, odnosno betonska prizma
ugradi u svjei beton prije njegovog stvrdnjavanja (vezivanja).
Ako je svjei beton dopremljen na gradilite iz tvornice svjeeg betona, razastire se
pomou pumpe za beton ili se pomou bagerske koare donosi na mjesto ugradbe, gdje se
razastire runim alatom.
Ako se svjei beton priprema strojno na gradilitu i ako je manja povrina kanala koju
treba obloiti, doprema svjeeg betona do mjesta ugradbe moe biti graevinskim runim
kolicima (japanerima) ili raznoenjem u kantama. Ako se upotrijebe runa kolica, za
sputanje svjeeg betona niz pokos trebat e vitlo. Kad su u pitanju vee koliine
oblaganja, za donos svjeeg betona do mjesta ugradbe koristit e se bagerska koara.
Nakon ugradnje svjeeg betona do mjesta ugradnje dopremaju se lomljeni kamen koji se
obrauje runim alatom (eki i/ili dlijeto), odnosno betonska prizma, koje se polau na
svjeu betonsku podlogu. Kamen ili prizme se ugrauju runo, uz pomo runog alata.

Stranica 3-24

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Kamen treba paljivo slagati jedan do drugog kako bi se dobila to manja i to


jednolinija veliina reki. Pri tom se runim pritiskanjem prizmi (kamena) u podlogu od
svjeeg betona uz pripomo laganog udaranja ekiem ili drvenim batom povrinski
poravnava obloga.
Ako je potrebno, dodatno se na mjesto ugradbe pojedine prizme, odnosno kamena polae
odreena koliina svjeeg betona.
Nakon polaganja kamena, odnosno prizmi, reke se zapunjavaju i obrauju prethodno
pripremljenim cementnim mortom. Nakon izvedbe reki u cementnom mortu, oblogu je
potrebno zavrno oistiti od otpadaka kamena i morta.
Ova se tehnologija izvedbe zatite kanala primijenjuje samo na suhom. Nije dakle mogu
rad u vodi pa se pri izvedbi ili sanaciji kanala uz ovu vrstu zatitne obloge moraju na neki
nain osigurati (postii) uvjeti rada u suhom.
Projektirani nagib podloge zatitne obloge na pokosu kanala postie se na nain da se na
svaka 3 m pokosa prethodno postave ablone koje oznaavaju nagib pokosa i zavrnu
povrinu obloge, npr. drvene ablone od pobijenog kolja i na njih privrenih letava ili
dasaka u projektiranom nagibu pokosa. Izvedeno stanje obloge od lomljenog kamena ili
betonskih prizmi zavrno se kontrolira geodetskim premjeravanjem. Ako izvedena obloga
prekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni inenjer moe zatraiti otklanjanje
(sanaciju) pogreke na troak izvoaa, a izvoa je duan pogreku otkloniti.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-25

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-03.4

IZRADA TEMELJNOG MADRACA

3-03.4.1

Od fainskih snopova, geotekstila i lomljenog kamena, iz plovnih objekata


Temeljni madrac od geotekstila i fainskih snopova optereen kamenom u sloju debljine 20 30 cm ugrauje se na mjestu oteene i stalno ugroene obale i korita vodotoka
(obaloutvrde), odnosno na mjestima slabe nosivosti tla na dnu vodotoka du trase
projektirane paralelne graevine, tamo gdje se dno i obala vodotoka na kojoj se ima izvesti
obaloutvrda ili paralelna graevina sastoje od finog pijeska i pjeskovitih glina ili od gline.
Svrha ugradbe geotekstila je da se sprijei mogue ispiranje finih estica tla ispod
obaloutvrde u uvjetima kad je razina vode u koritu nia od razine podzemne vode u zaobalju
(kod obaloutvrda), odnosno da se sprijei mogue ispiranje finih estica tla ispod paralelne
graevine te tako sprijei eventualno tonjenje tijela paralelne graevine u dno vodotoka.
Na pripremljenu obalu pri izradi obaloutvrde, odnosno podlogu kod paralelne graevine
izvedenu nabaajem ljunka prema projektu, postavlja se fainski madrac na geotekstilu
izraen od faina profila 30 do 35 cm i duljine 4-5 m (kod obaloutvrde) ili madrac od
geotekstila na koji se polau i privruju kobe profila 20 cm tako da oblikuju kasete veliine
2,0x2,0 m.
Madraci se mogu izraivati na splavi uz obalu ili na blago nagnutoj obali.
Splav (plovilo) za izradu madraca obino se radi od prazne i zatvorene limene buradi na koju
se privrsti metalna ili drvena konstrukcija s radnim postoljem od lima ili dasaka.
Jedan je od naina izrade madraca taj da se na radno postolje najprije poloi geotekstil na
koji se zatim u podunom i okomitom smjeru razapne ica debljine najmanje 5 mm, tako da
se oblikuje iana mrea s kvadratinim otvorima veliine 0,80 do 1,00 m. Geotekstil se
zatim privrsti za poloenu ianu mreu uivanjem vrstim plastinim koncem ili paljenom
icom. Nakon toga se svaki vor (kriite) iane mree uvee uveznom icom koja treba
biti neto dua no to e biti debeo madrac koji se izrauje. Ta se ica prui i vee uz
okomitu metalnu ipku koja se kroz geotekstil privrsti u radnom postolju na mjestima svih
vorova horizontalno postavljene mree. Uvezna e ica kasnije posluiti da se naslagane
faine stegnu u kompaktnu cjelinu. Nakon toga se iznad iane mree slau faine u dva do
etiri sloja i to tako da im deblji krajevi budu postavljeni po obodu budueg madraca. Prvi
sloj faina postavlja se usporedno s obalnom crtom. Kad se postavi prvi sloj, slae se drugi
sloj faina popreno na prvi i tako redom do potrebne debljine madraca.
Na gornju stranu madraca ponovo se razapne mrea od ice kao u podlozi i na kriitima
(vorovima) se vrsto stegne pripremljenim uveznim (okomitim) icama, onako kako se
steu madraci.
Drugi nain izvedbe madraca na splavi sastoji se u tome da se umjesto iane mree na
geotekstil krino postave kobe, na koje se uivanjem paljenom icom ili vrstim plastinim
koncem privrsti podloni geotekstil. vorita (kriita) koba poveu se icom, jednako
onako kako je to navedeno za ianu mreu. Pri tom se metalne ipke koje nose okomitu
icu za uvezivanje madraca jednostavno pobodu u vorita prvoga sloja krino postavljenih
koba.
Ako se fainski madrac uvruje kobama, mogue ga je izraditi od jednog sloja faina.
Kad je madrac vrsto povezan, pobija se na njegovoj povrini krini pleter tako da se dobiju
pravokutne kasete veliine 120 x 120 cm. Nakon toga uklanjaju se ipke koje su nosile
uveznu okomitu icu.

Stranica 3-26

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Kad je madrac gotov, izmaknut e se na neki pogodan nain splav ispod njega, primjerice
tako da se na jednom kraju splavi (pri obali) uputa voda u limene bave koje nose splav.
Splav e pritom doi u kosi poloaj, a onda se splav povlai tako da madrac klizne u vodu.
Radi lakega sputanja madraca u vodu konstrukcija radnog postolja na splavi moe biti
predviena s valjcima, a madrac se na obalnoj strani privee metalnom uadi (sajlama) za
pobijeno kolje na obali.
Nakon sputanja u vodu, madrac koji pluta na vodi najprije treba odvezati od sidrenog kolja
na obali te se tegljenjem namjestiti na tonu poziciju ugradbe, gdje se uvruje (fiksira)
pomou sidara i ponovo vee pomou metalne uadi za pobijeno kolje. Na obali se privrsti
za tegljenice natovarene kamenom, pomou kojih se odvlai (odtegli) do mjesta potapanja.
Broj potrebnih tegljenica ovisi pri tom o veliini madraca. Prije tegljenja se dvije po dvije
usporedno postavljene tegljenice, izmeu kojih se nalazi madrac, meusobno uvrste
poprenim gredama poloenim na tegljenice, a na te grede se privrsti madrac pomou sajli.
Nakon toga se madrac odvee od sidrenog kolja na obali i tegljenje moe poeti.
Tegljenje madraca na mjesto ugradbe moe se obaviti i na splavi na kojoj je madrac izraen,
samo to na mjestu ugradbe madrac najprije treba dobro stabilizirati pomou eline uadi
privrene jakim sidrima ili vezanim na pobijeno kolje na obali. Nakon toga se splav
potapanjem izvue ispod madraca, a zatim se obavlja potapanje madraca pomou kamenog
nabaaja.
Na mjestu ugradbe madraca tegljenice se dobro usidre, nakon ega se pristupa potapanju
madraca na obalu ili dno vodotoka tako to ga se optereuje kamenom iz teglenica u sloju
debljine 20 - 30 cm. Nakon toga se madrac odvee od poprenih greda te potone na mjesto
ugradbe.
Kamen za ugradbu dopremi se tegljenicama do madraca, a ugradba moe biti runim
ubacivanjem iz tegljenice u kazete od pletera na madracu ili paljivim stavljanjem kamena
pomou bagerske koare hidraulikog bagera smjetenog na plovilu.
Ugradnja kamena treba biti takva da optereenje bude ravnomjerno rasporeeno po cijeloj
povrini madraca. U protivnom moe doi do izvrtanja madraca.
Nakon to madrac pod nekim optereenjem potone, projektom predviena koliina kamena
za ugradbu dodaje se ravnomjerno po povrini madraca ubacivanjem u vodu na mjestu gdje
je madrac potopljen.
Ponekad se u praksi samo jedan sloj potopljenih faina optereenih kamenom naziva
fainskim madracem, iako bi u tom sluaju ispravnije bilo govoriti o fainskom tepihu.
Takav se tepih takoer moe raditi sa ili bez podloge od geotekstila, poloene na radnom
postolju na splavi.
Ukoliko se ne koristi geotekstil, jedan sloj uzduno poloenih faina mausobno se povee
paljenom icom, pri emu se dobije jedna traka "fainskog platna" ili "tepiha od faina".
Ukoliko se koristi geotekstil na njega se polae iana mrea na koju se geotekstil privrsti
uivanjem, kao u prethodno opisanom sluaju. Zatim se uzduno, usporedno s obalnom
crtom polae jedan sloj faina koje se paljenom icom poveu meusobno i za vorove
iane mree. Na taj se nain dobiva jedna traka "fainskog platna" ili "tepiha od faina". Pri
tom je irina trake jednaka duini faina, a duina trake zavisi od broja meusobno
povezanih faina. Taj je broj faina odreen projektom i on ovisi o proporcijama povrine
(oteene obale) koju treba obloiti fainskim tepihom.
Nakon izrade fainske trake potrebne duine, na njene se rubove nasauju kobe profila 20
cm. Kobe su izraene od vrbova prua i veu se za tepih paljenom icom. Po zavretku jedne
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-27

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


fainske trake ispod nje se istiskuje splav. Nastavljaju se raditi sljedee trake koje se sputaju
sa splavi i zatim meusobno veu do potrebnih dimenzija tepiha, ovisno o proporcijama
oteene obale koju je potrebno obloiti. Preporuuje se da maksimalne dimenzije tepiha ne
budu vee od 30 x 50 m.
Tepih se tegli na mjesto ugradnje i potapa istovjetno pravom madracu.
Metalna uad (sajle), kojom se fainske trake prije sputanja sa splavi privruju za kolje
pobijeno u obalu, ne uklanja se niti nakon potapanja tepiha, tako da tepih ostane privren
za obalu.

3-03.4.2

Od geotekstila na plastinoj mrei, kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz


plovnih objekata
Temeljni madrac od geotekstila na plastinoj mrei i kasetiranih fainskih koba optereen
kamenom u sloju debljine 20 - 30 cm ugrauje se na mjestima identinih uvjeta ugroenosti
obale i korita vodotoka, odnosno nosivosti (sastava) tla na dnu vodotoka du trase
projektirane paralelne graevine te s istom svrhom kao i temeljni madrac od fainskih
snopova, geotekstila i lomljenog kamena iz plovnih objekata (odjeljak 3-03.4.1).
Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda. Zapoinje se izradom leaja za temeljni
madrac nabaajem ljunka nad vodom kopnenom mehanizacijom,i pod vodom plovnom i
kopnenom mehanizacijom.
Prije ugradbe madraca po potrebi e se izravnavati podloga, tj. dio obalnog pokosa i dio dna
vodotoka na mjestu gdje e madrac leati. Izravnanje se izvodi nabaajem sloja ljunka
prema predvienom profilu.
Madrac (tepih) se izrauje na splavi tako da se geokompozit (geotekstil s plastinom
mreom) postavi na radno postolje. Geotekstil se privruje za faine "ivanjem". Fainske
se kobe izrauju u "X"-nogarima na obali vodotoka od zdravog vrbovog prua u obliku
snopa profila 20 cm, duine preko 10 m, povezanog paljenom icom. Pripravljene kobe
donose se runo na mjesto gradnje pera/traverze i upletanjem se oblikuje kasetirani madrac
veliine polja 2,0 x 2,0 m. Polja se stvaraju dijagonalno na os objekta. Po rubu cijelog
madraca takoer se nasauju kobe.
Privrivanje madraca za obalu obavlja se ukopavanjem ruba madraca u obalu i pribijanjem
za tlo vrbovim koljem ili pomou pobijenog sidrenog kolja i metalne uadi.
Nakon izrade jedne trake tepiha irine 4-5 m, potrebne duljine oko 25-30 m, istiskuje se
splav ispod madraca (tepiha) koji ostaje plutati na vodi, a vanjski mu se rubovi sidre za
obalu.
Nastavljaju se raditi sljedee trake koje se meusobno spajaju paljenom icom, do konanih
dimenzija madraca, odnosno tepiha veliine oko 25 x 25 do 30 x 50 m.
Kad je tepih gotov, dovozi se plovni objekt iz kojega se na tepih ugrauje sloj ljunka
debljine 5 cm za zatitu geotekstila. Pri tom je istovar ljunka iz plovnog objekta na tepih
(geotekstil) mogue izvoditi runo pomou kolica ili paljivo bagerskom korpom.
Razastiranje ljunka u traenom sloju od 5 cm obavlja se runo uz pomo dasaka debljine 5
cm postavljenih preko koba, a po kojima se kreu radnici.
Na razastrti sloj ljunka ugrauje se lomljeni kamen u sloju debljine 20 do 30 cm do
konanog potapanja madraca.

Stranica 3-28

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Kamen za ugradbu dopremi se tegljenicama do plutajueg tepiha, a ugradba moe biti


runim ubacivanjem iz tegljenice u kasete od koba na tepihu ili paljivim stavljanjem
kamena pomou bagerske koare hidraulikog bagera smjetenog na plovilu.
Ugradnja kamena treba biti takva da optereenje bude ravnomjerno rasporeeno po cijeloj
povrini madraca. U protivnom moe doi do izvrtanja madraca.
Nakon to madrac pod odreenim optereenjem potone, projektom predviena koliina
kamena za ugradbu dodaje se ravnomjerno po povrini madraca, ubacivanjem u vodu na
mjestu gdje je madrac potopljen.
3-03.4.3

Od kasetiranih fainskih koba, armiranog ili nearmiranog geotekstila ili plastine


mree (geomree) i lomljenog kamena, iz plovila
Temeljni madrac od kasetiranih fainskih koba, armiranog ili nearmiranog geotekstila ili
plastine mree (geomree) i lomljenog kamena, ugrauje se na mjestima identinih uvjeta
ugroenosti obale i korita vodotoka, odnosno nosivosti (sastava) tla na dnu vodotoka du
trase projektirane paralelne graevine te s istom svrhom kao i temeljni madrac od geotekstila
i kasetno postavljenih koba optereen kamenom (odjeljak 3-03.4.1).
Rad se obavlja u razdoblju malih voda. Zapoinje se s izradom leaja za temeljni madrac
nabaajem krupnog ljunka na dio obalnog pokosa nad vodom kopnenom mehanizacijom te
na dno korita vodotoka plovnom mehanizacijom. Rad plovnom mehanizacijom u razdoblju
malih voda obavlja se onda kad to glede gaza plovila omoguuju vodostaji u koritu.
Izvedba madraca zapoinje s izradom glave (poetni dio madraca) na pripremljenom pokosu
obale, a u sluaju veega vodostaja ili nepristupane obale moe zapoeti i na splavi.
Sidrenje splavi meusobno i za obalu izvodi se ovisno o irini madraca koji e se izraditi te
ovisno o tehnologiji potapanja madraca. Madrac se izvodi (osim kod izrade pera) s oba kraja
ragulacijske pregrade, tj. s obje rijene obale, a spajanje dvaju nasuprotnih krakova madraca
izvodi se obino pri sredini korita ili na nekom drugom mjestu, ako je to mjesto odreeno
projektom. Spoj se izvodi preklapanjem madraca na nain da se jedan krak potopi prije, a
drugi kasnije, tako da nalijee preko prvoga. irina preklopa treba biti najmanje
1 metar.
Prilikom izgradnje pera na pripremljenu plohu na obali, izvedenu nabaajem ljunka prema
predvienom profilu, postavlja se poetak madraca. Madrac se sastavlja od armiranog ili
nearmiranog geotekstila ili plastine mree poloene na ljunak i od kasetiranih fainskih
koba. Geotekstil ili geomrea se privruje za kazetirane fainske kobe ivanjem ili
posebnim spojnicama.
Za izvedbu madraca treba upotijebiti svjee i zdrave fainske kobe, koje se izrauju na "X"nogarima na obali vodotoka od zdravog vrbovog prua u obliku dugakih snopova profila do
20 cm, povezanih paljenom icom broj 28. Duina koba treba biti predviena projektom. Ta
duina ovisi o projektiranoj tehnologiji izvoenja madraca, zatim o duini raspoloivog
plovnog objekta za prijevoz koba ("pletna") do mjesta ugradnje te o duini splavi na kojoj se
obavlja pletenje madraca.
Pripravljene kobe se postavljaju krino na splav tako da oblikuju kasete. Postavljanje koba
po uzdunim i poprenim redovima je naizmjenino, jedna koba preko druge, tako da se
prepliu. Dobro je da se kasete oblikuju dijagonalno na os madraca, no nije obavezno.
Veliina kaseta (polja) je 2,0 x 2,0 m u glavi madraca i 2,5 x 2,5 do najvie 2,5 x 5,0 m u
tijelu madraca. Meusobno povezivanje koba na mjestima prepletanja obavlja se paljenom
icom broj 28 do 31.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-29

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


Po rubu cijelog madraca takoer se postavljaju kobe i povezuju s ostalim kobama koje
oblikuju kasete.
Sljedea faza rada je razastiranje geotekstila (nearmiranog ili armiranog) ili geomrea preko
isprepletenih koba i uoblienih kaseta.
Odmotavanje bale geotekstila izvodi se po irini madraca, poevi od njegove glave.
Nastavljanje, tj. preklopi geotekstila (nearmiranog ili armiranog), odnosno geomree pruaju
se okomito na uzdunu os madraca, a irina preklopa je minimalno 10 cm. Spojevi preklopa
se ivaju posebnim strojem i posebnim koncem, odnosno spajaju posebnim spojnicama kod
geomrea. Spoj geotekstila s kobama ostvaruje se ivanjem paljenom icom broj 18 do 20,
na razmaku od 30 cm na glavi do 50 cm na tijelu madraca.
Posebnu pozornost treba obratiti na izradu glave madraca. Treba paziti da se na poetku
kasetiranja madraca postave prve dvije kobe na razmaku 80 cm radi vee jakosti pri
vezivanju madraca elinim sajlama (ankerima) za obalu, a u svrhu bolje izdrljivosti pri
potapanju. Kada je poetak madraca dobro uvezan i privren za obalu, nastavlja se izradba
madraca u kontinuitetu prema sredini rijenog korita. Napreduje se tako da se dio splavi
ispod zavrenog dijela madraca istiskuje za sljedeu irinu trake geotekstila (nearmiranog ili
armiranog), odnosno geomree.
Splav koja se nalazi ispod glave madraca ostaje na istom mjestu tijekom cjelokupne izrade
madraca kako ne bi dolo do vlaenja geotekstila uslijed velikog upijanja vode te
nekontroliranog potonua.
Prilikom izrade madraca koristi se vie meusobno povezanih splavi na kojima se obavlja
izrada madraca. Takoer treba imati na raspolaganju dovoljan broj "salmucni" (plovni objekt
za sidrenje) sa sidrima po 350 kg. Ti objekti omoguuju da se uvrsti poloaj madraca i
osigura od pomicanja nizvodno, to se postie sidrenjem na obali i, po potrebi, jo jednim
veim plovnim objektom koji se postavlja uzvodno od madraca. U neposrednoj blizini
plovnih objekata na kojima se izrauju madraci postavlja se i "pletna". Pletna je plovni
objekt kojim se dopremaju kobe do splavi na kojoj se izrauje madrac, ako je lokacija
proizvodnje koba udaljena od mjesta izradbe madraca na splavi toliko da runi prijenos ne bi
imao smisla. Za cijelo vrijeme izradbe madraca treba imati na raspolaganju remorker kojim
se izvodi manipuliranje plovnim objektima te dva amca duine 8 m s izvanbrodskim
motorima po 10 KS svaki, pomou kojih se omoguuje prijevoz ljudi do plovnih objekata za
vrijeme izradbe madraca.
Pletenje madraca u irinu nije ogranieno konstrukcijskim razlozima, ve raspoloivim
plovnim objektima i terenom na kojem se radi. U sluaju da uvjeti ne omoguuju izvedbu
madraca prema projektiranoj irini u jednoj cjelini, moe se madrac izraditi u trakama irine
prema potrebi, tj. prema raspoloivoj irini splavi. Po zavretku jedne trake, postupiti se
moe na dva naina:
1)
Izvedena se traka potopi i naknadno se izrauje druga traka koja prilikom potapanja
treba preklapati prethodno potopljenu u irini najmanje jedan metar. U sluaju takve
izvedbe madrac treba zapoeti raditi od najnizvodnije trake te napredovati s
izvoenjem traka po redoslijedu u uzvodnom smjeru.
2)
Izvedena se traka madraca privrsti na uzvodnoj strani sidrima i po potrebi za
pomoni usidreni plovni objekt te se ispod trake u poprenom smjeru djelomino
izvue splav na nizvodnu stranu, tako da traka veim dijelom uduno pluta na vodi, a
dijelom uduno lei na splavi. Splav se ponovo uvrsti u novom poloaju te se
nastavlja izvedba druge trake, tako da se kobe nove trake preklapaju i povezuju icom
s kobama prethodne trake, a geotekstil se nastavlja i ije (geomrea se spaja posebnim
spojnicama) na preklop. Po zavretku druge trake ponovo se u poprenom smjeru
izvlai vei dio splavi te se uvrsti i nastavlja s izvedbom idue trake. Tako se postupa

Stranica 3-30

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

sve dok se ne zavri cijeli madrac do projektirane irine. Uobiajena irina jedne trake
iznosi 4-5 m, a duljina oko 25-30 m. Najvea dimenzija temeljnog madraca iznosi
oko 30 x 50 m. Potapanje madraca zapoinje onda kad je pripremljen u cijeloj irini.
U duinu se madrac takoer moe raditi po dijelovima, preklapanjem.
Osobitu pozornost treba posvetiti sidrenju glave madraca, gdje zapoinje potapanje madraca
i ostvaruje se spoj graevine s obalom. U tu svrhu slue eline sajle od 18 mm, kao i ankeri
od paljene ice za osiguranje koba od moguih deformacija (razvlaenje i pucanje). Na
mjestima veze ankera i madraca potrebno je dodatno osigurati kobe pojaanjem pomou
manjih trupaca, kako prilikom korekcije poloaja madraca ne bi dolo do loma koba.
Privrivanje glave madraca za obalu moe se izvesti i ukopavanjem ruba madraca u obalu
te dodatnim privrivanjem (zabijanjem) vrbovim kolcima.
Po zavretku izrade madraca splav se potpuno izvlai ispod madraca, nakon ega kod
madraca od geotekstila (nearmiranog ili armiranog) slijedi potapanje krupno granuliranim
ljunkom (zatitni sloj geotekstila) u koliini otprilike 30% od ukupno potrebne koliine
nabaaja, to kod izrade madraca od geomree nije potrebno.
Potapanje madraca zapoinje dopremom plovne dizalice u neposrednu blizinu glave
madraca s uzvodne strane i kontrolom poloaja madraca u odnosu na projektirani poloaj.
Nakon vezivanja dizalice i kontrole poloaja madraca, s uzvodne strane glave madraca
zapoinje njegovo potapanje. Najprije se izvlai splav ispod glave madraca i odmah se
izvodi potapanje dijela glave madraca koji ostvaruje vezu s obalom. S nasipanjem zatitnog
sloja ljunka (kod madraca od geotekstila, nearmiranog ili armiranog) debljine 5 cm
zapoinje se tako da se najprije sipa po sredini madraca te se simetrino napreduje prema
njegovim bokovima.
Prilikom potapanja madraca, a osobito u poetku, dok je madrac jo uvijek na povrini vode,
potrebno je oprezno i s male visine ubacivati krupno granulirani ljunak ili lomljeni kamen
kako se ne bi probio geotekstil ili potrgala geomrea.
Najprije se potapa dio glave madraca koji ostvaruje vezu s obalom, idui od sredine prema
krajevima pazei da ne doe do podvlaenja kamena pod madrac.
Prvih 5 metara glave madraca odmah se potapa s cjelokupnom koliinom kamena debljine
sloja od 30 cm. Preostali dio madraca najprije se potopi u koliini priblino 40 % ukupno
potrebne, a potom se zasipa lomljenim kamenom do potrebne debljine sloja od 30 cm. Valja
istaknuti da se prilikom potapanja mora paziti na to da se izvodi od obale prema sredini
korita. U protivnom, iskustvo pokazuje da moe doi do "guvanja" madraca koji onda vie
nije mogue ugraditi po projektu pa se mora raditi novi.
Istodobno treba provoditi mjere kontrole kako bi se ostvarilo jednoliko optereivanje i
polijeganje madraca (sondiranje motkom).
Ako je rije o izradi madraca vee duine ili o lokaciji gdje je bri tok vode, potrebno je s
potapanjem madraca zapoeti i prije izrade cijelog madraca, odnosno potopiti glavu i jedan
dio madraca kako bi se izbjeglo oteenje u sluaju velikih vodostaja, naplavina, vremenskih
neprilika, pucanja sidra i slino.
Ugradnja kamena na potopljeni madrac obavlja se plovnom dizalicom, a mogue je i runo.
Nakon potapanja i zasipanja madraca lomljenim kamenom treba ga osloboditi svih poveza,
ime se smatra da je madrac zavren.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-31

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-04

ZAHTJEVI KAKVOE

3-04.1

UREENJE SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA

3-04.1.1

Geotekstil
Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na geotekstil koji se koristi pri ureenju slabo
nosivog temeljnog tla ili posteljice su:

mehaniki: - sprjeavanje mijeanja materijala pri statikim i dinamikim


djelovanjima;

hidrauliki:- ograniavanje ispiranja sitnog materijala, a time i sprjeavanje


transporta sitnog materijala u krupnozrnatiji.
Ovim se zahtjevima sprjeava jednostrani zastoj vode na geotekstilu (uinak
membrane) osiguranjem dovoljne propusnosti za vodu okomito na ravninu kao i u
ravnini geotekstila;

postojanost.
Karakteristina svojstva geotekstila mjerodavna, ukoliko se koristi za ureenje slabo
nosivog temeljnog tla ili izradu posteljice, su:
Mehanika svojstva;

Vlana vrstoa, prema HRN EN ISO 10319


Fmax

Izduenje u trenutku sloma, prema HRN EN ISO 10319 Fmax

Umnoak (vlana vrstoa istezanje uslijed maks. vlane sile),


prema HRN EN ISO 10319
FmaxFmax

Otpornost na statiko probijanje (CBR),


prema HRN EN ISO 12236
FCBR

Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test),


prema prema HRN EN ISO 13433
Od

kN/m
%
kN/m%
kN
mm

Hidraulika svojstva;

Karakteristina irina otvora, prema HRN EN ISO 12956

O90
mm
Vodopropusnost okomito na ravninu, bez optereenja, prema HRN EN ISO 11058
VH50
mm/s
Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem, prema prEN ISO 10776
qN50/
m/s
alternativno
Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem, prema DIN 60500-4
kG
m/s
Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini HRN EN ISO 12958
qs,g
l/ms

Postojanost (karakterizirana smanjenjem vrstoe u %);

Otpornost na utjecaj atmosferilija, prema HRN EN ISO 12224


smanjenje

Otpornost na utjecaje kemikalija, prema HRN EN 14030


- 0,025 molarne sumporne kiseline
smanjenje
- vapneno mlijeko (pH 12.5)
smanjenje

Stranica 3-32

%
%
%

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Minimalni zahtjevi za odabir geotekstila


Minimalni zahtjevi koji se postavljaju na geosintetski materijal utvruju se temeljem
sljedeih ulaznih parametara koji se odnose na tlo, vodu u tlu te vanjska optereenja:
Minimalni zahtjevi za mehanika svojstva
Prilikom utvrivanja minimalnih zahtjeva koji se postavljaju na geotekstil potrebno je
obratiti panju na dva sluaja; prvi kada se radi o geotekstilu velikog izduenja ( Fmax >30
%) te drugi kada se radi o geotekstilu malog izduenja ( Fmax <30 %). Vrijednosti ovih
minimalnih zahtjeva navedene u tablici 3-04.1.1-1 odnose se na uzduni (MD) i popreni
(CMD) smjer, a vrijede samo za geotekstile s osnovnom funkcijom odvajanja.
Tablica 3-04.1.1-1
Klasa
nosivosti
tla
N0
vrlo mala

Minimalni zahtjevi za mehanika svojstva geotekstila

Debljina
Tip
nasutog
geotekstila
sloja,
hmin [m]
0.5

N1
mala

0.4

N2
srednja

0.3

Mehanika
karakteristika

Minimalni zahtjevi
Optereenje
500 MN
>500 MN
Vrsta materijala za nasipavanje
A
B
C
A
B
C

Fmax >30%

Fmax* [kN/m]

12

14

16

14

16

18

Fmax <30%

(Fmax Fmax ) [kN/m%]

360

420

480

420

480

540

Fmax >30%

Fmax* [kN/m]

10

12

14

12

14

16

Fmax <30%

(Fmax Fmax ) [kN/m%]

300

360

420

360

420

480

Fmax >30%

Fmax* [kN/m]

10

10

12

Fmax <30%

(Fmax Fmax ) [kN/m%]

180

240

300

240

300

360

N3,4
Fmax >30% Fmax* [kN/m]
6
8
10
8
11
12
velika,
0.2
Fmax <30% (Fmax Fmax ) [kN/m%] 180 240 300 240 300 360
vrlo velika
neovisno o nosivosti
ODmax [mm]
35
30
25
35
30
25
neovisno o nosivosti
FCBR [N]
1500 2000 2500 1500 2000 2500
* Geotekstil za odvajanje malog izduenja ( F <30 %) mora uvijek zadovoljavati i ovaj zahtijev
max

Za materijale s funkcijom armiranja vrijede druge odredbe koje trebaju biti definirane
projektom.
Ovim poglavljem obuhvaena je upotreba geosintetskih materijala na podlozi klase
nosivosti N0, N1 i N2. Kod nosivosti podloge N3 ili vee, upotreba geosintetskih materijala
kao slojeva za razdvajanje u pravilu nije potrebna.
Ukoliko se geosintetski materijal primijenjuje kao razdvajajui sloj kod podloga nosivosti
N3 i vie, na njega se primijenjuju odredbe koje vrijede za klasu nosivosti N2.
Klase nosivosti koritene pri definiranju minimalnih zahtjeva koji se postavljaju na
geotekstile navedene su u tablici 3-04.1.1-2.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-33

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


Tablica 3-04.1.1-2
Nosivost tla
vrlo mala
mala
srednja
velika
vrlo velika

Klase nosivosti karakteristike tla


Klasa
nosivosti tla
N0
N1
N2
N3
N4

CBR [%]

EV2 [MNm-2]

3
35
5 10
10 15
>15

10
10 20
20 60
60 80
>80

Oznake A, B i C odnose se na sloj zrnatog kamenog materijala koji e se neposredno


nasipavati na geosintetski materijal. Pri tome oznake imaju sljedee znaenje:

A:
ljunak, zaobljen
150 mm

B:
ljunak, lomljeni
150 mm

C:
ostali materijali za nasipanje, zaobljeni ili lomljeni, tucanik i slino
Optereenje se odnosi na ukupno optereenje zavrenog sloja od zrnatog kamenog
materijala, a prije nastavka radova, pri emu je kategorija <500 MN ekvivalentna
kumulativnom optereenju 22.000 m3 ljunka, a >500 MN ekvivalentna kumulativnom
optereenju 23.500 m3 ljunka.
Minimalni zahtjevi za hidraulika svojstva
Kako sitne estice tla ne bi bile protisnute kod dinamikog naprezanja bez vode (glavna
funkcija odvajanje), kao i da kod statikog i dinamikog optereenja s protokom vode
budu u to veoj mjeri zadrane (sporedna funkcija filtriranje), geotekstil mora imati
ogranienu maksimalnu vrijednost karakteristine irine otvora O90, odreenu prema
HRN EN ISO 12956.
S druge strane u podruju geotekstila ne smije doi do zastoja vode, to se osigurava
dovoljnom propusnou vode okomito na ravninu geotekstila koja se izraava indeksom
brzine protoka pri razlici potencijala 50 mm (VH50) odreenoj prema HRN EN ISO
11058, ukoliko se mjerenje provodi bez optereenja ili protokom okomito na ravninu
geotekstila (qN50/) mjerenoj pri razlici potencijala 50 mm te pri razliitim optereenjima
(obino 2, 20 i 200 kPa) na nain opisan u normi prEN ISO 10776. Alternativno,
koeficijent vodopropusnosti okomito na ravninu (kG), kod efektivnog optereenja koje
uzrokuje materijal za nasipavanje moe se odrediti prema DIN 60500-4 ili prema ASTM
D 4176.
Europska norma HRN EN ISO 11058 propisuje postupak ispitivanja vodopropusnosti
okomito na povrinu geotekstila, ali bez optereenja. Rezultat ispitivanja je indeks brzine
VH50 (m/s). Indeks brzine se esto zamjenjuje koeficijentom vodopropusnosti kG, zbog
ega prilikom vrednovanja i ocjenjivanja sukladnosti materijala dolazi do nesporazuma.
Hidraulika svojstva, odreena prema HRN EN ISO 11058, moraju biti posebno
oznaena kao indeks brzine VH50, a ne kao kG. Za slojeve s ulogom razdvajanja
preporuen je zahtjev VH50>3 mm/s=310-3 m/s.
Kod optereenja nasipnim materijalom visine do 2 m u pravilu se treba uvaavati
vrijednost qN50/ (alternativno kG), odreena kod normalnog optereenja 20 kN/m2, a za
optereenja nasipnim materijalom viim od 2 m vrijednosti odreene pri normalnom
optereenju 200 kN/m2.

Stranica 3-34

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Ukoliko geotekstil pored uloge razdvajanja ima i ulogu filtriranja, mora ispunjavati
odgovarajue kriterije za filtarske geotekstile. Minimalni zahtjevi na hidraulika svojstva
geosintetskih materijala navedeni su u tablici 3-04.1.1-3
Tablica 3-04.1.1-3

Tlo

Hidrauliki minimalni zahtjevi za geotekstil s funkcijom


odvajanja
vodopropusnost
vodopropusnost
karakteristina (okomito na ravninu) (okomito na ravninu)
(HRN EN ISO
veliina otvora (E-DIN 60500-4 ili
ASTM D 4176)
11058)
O90 [mm]
kGmin [m/s]
VIH50 [m/s]

Pijesak
(SW, SP)
Tlo s pjeanom glinom
(ML, SM, SM-ML, SM-SC,
GM-GC)
Glina, glinovito tlo
(CL, CL-ML, SC-CL SC,
GC, CH)
Organska tla
(OL, OH, Pt)

0.05<O90< 0.5

> 10-4

> 310-3

0.05<O90< 0.2

> 10-5

> 310-3

0.05<O90< 0.5

> 10-6

> 310-3

0.05<O90< 0.5

> 10-4

> 310-3

Ako se geosintetik koristi u funkciji dreniranja mora zadovoljiti i zahtjev na


transmisivnost protok u ravnini geosintetika, qs,g. Geotekstili su proizvodi bez vee
propusnosti u ravnini i kao takvi ne dolaze u obzir za funkciju dreniranja, ve se koriste
vieslojni geokompozitni materijali (propusna trodimenzionalna jezgra s vanjskim
filtarskim geotekstilom). Vrijednost transmisivnosti, qs,g, se odreuje prema HRN EN
ISO 12958 (1999.) uz odravanje konstantnog hidraulikog gradijenta (g) jednakog 1 i
normalno naprezanje (s) od 20 kPa i 200 kPa. Minimalne zahtijevane vrijednosti
transmisivnosti odreuju se proraunom u okviru projekta.
Minimalni zahtjevi na postojanost
Geotekstil je u dugoronoj normalnoj primjeni dovoljno postojan, ukoliko kod ispitivanja
postojanosti nije utvreno bitno opadanje vrstoe. Normalnim se smatra ugradnja u
prirodna tla i rastresite materijale, kao i prirodne podzemne vode, bez izlaganja
geotekstila stalnim izravnim vremenskim utjecajima.
Odgovarajua ispitivanja u pravilu obuhvaaju ona koja daju informaciju o:

kemijskoj otpornosti u kiselom i lunatom okruenju,

biolokoj otpornosti,

otpornosti na vremenske utjecaje (UV-zraenje).


Geotekstil od uobiajenih sintetskih sirovina u pravilu je bioloki otporan i nee biti
oteen ili uniten djelovanjem mikroorganizama.
Granine vrijednosti za doputeno smanjenje vrstoe kod geotekstila s osnovnim
zadaama odvajanja, filtriranja i dreniranja kod upotrebe u normalnom, prirodnom tlu i
podzemnim vodama prikazane su u tablici 3-04.1.1-4.
Geotekstil koji u postupcima ispitivanja ne pokae statiki bitno opadanje vrstoe smatra
se visoko postojanim za normalne namjene te se moe koristiti za sve primjene gdje je
pokriven zemljom, bez izravnih vremenskih utjecaja te u naelu takoer i za stalne
zadae.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-35

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Tablica 3-04.1.1-4

Maksimalno doputeno smanjenje vlane vrstoe geotekstila

Trajnost funkcije geotekstila


Otpornost na vremenske utjecaje
Bioloka otpornost
Kemijska otpornost
- izrazito kiselom okruenju pH < 4
- normalnom tlu i vodi 4<pH<9
- izrazito lunatom okruenju pH > 9

Privremeno (2 godine)
maks. 25 %
maks. 25 %

Stalno (>2 godine)


maks. 5 %
maks. 5 %

maks. 25 %
maks. 25 %
maks. 25 %

maks. 5 %
maks. 25 %
maks. 5 %

Normalna, nekontaminirana tla openito ne sadre kritine kemikalije koje su tetne za


postojani geotekstil od sintetskih sirovina koje se danas koriste za proizvodnju
geotekstila. To vrijedi u sluaju kada se pH-vrijednost tla kree u podruju od pH 4 do 9,
dok je u kiselom tlu s pH<4 te posebice u jako lunatom tlu s pH>9 potrebna tonija
analiza.
Kod primjene geotekstila u tlu koje je stabilizirano hidraulikim vezivima (vapno,
cement), kao i u kontaktu sa svjeim betonom gdje se mogu oekivati pH-vrijednosti u
podruju od 11 do 12, smiju se primijenjivati samo proizvodi koji su u potpunosti otporni
na alkalije.
Ne smije se koristiti geotekstil od poliesterskih vlakana (PET), osim ako za te proizvode
nije posebno dokazana njihova stabilnost.
Ukoliko se pretpostavlja da e geosintetik ostati nepokriven nekoliko tjedana, potrebno je
provesti ispitivanje prema HRN EN 12224 kojim se mora dokazati da je proizvod za to
prikladan. Vrijede minimalni zahtjevi sukladno tablici 3-04.1.1-5 (u zagradama su
vrijednosti koje se primijenjuju ako nije potrebna dugotrajna vrstoa, primjerice
geotekstili s ulogom odvajanja i filtriranja).
Tablica 3-04.1.1-5

Analiza postojanosti na vremenske utjecaje

Maks. doputeno vrijeme do prekrivanja


1 do 4 mjeseca
2 tjedna
2 dana

Maksimalno
doputeno
smanjenje
vrstoe nakon izlaganja vremenskim
utjecajima, prema HRN EN 12224
20% (40 %)
40% (80 %)
nije potrebno ispitivanje

vrstoa spojeva
vrstoa lijepljenih ili varenih spojeva dokazuje se ispitivanjem spoja na posmik i
guljenje prema HRN EN ISO 10722, pri emu do poputanja mora nastupiti trganjem
spoja, ali ne u materijalu spoja.
vrstoa spoja mora biti identina vrstoi osnovnog materijala.
Provodi se minimalno jedno ispitivanje spoja na 500 m izvedenog spoja.

Stranica 3-36

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-04.1.2

Geomree
Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na geomree koje se koriste su oni koji se odnose na
geometriju, mehanika svojstva te postojanost.
Karakteristina svojstva geomrea, mjerodavna ukoliko se koriste za ureenje slabo
nosivog temeljnog tla ili izradu posteljice, navedena su u tablici 3.5.6..
Zahtjevi kvalitete geomree koja se koristi pri ureenju slabo nosivog temeljnog tla ili
posteljice moraju biti postavljeni u dijelu projekta koji se odnosi na temeljno tlo.
Ukoliko su ti zahtjevi izostali, preporuuje se da geomrea zadovoljava sljedee zahtjeve:

Veliina otvora mree, D (MD/CMD)


max 40/30 mm

Vlana vrstoa Fmax, prema HRN EN ISO 10319


min 30/30 kN/m

Vlana vrstoa pri izduenju =2%, F5, HRN EN ISO 10319


min 10/10 kN/m

Vlana vrstoa pri izduenju =5%, F5, HRN EN ISO 10319


min 20/20 kN/m

Izduenje u trenutku sloma Fmax, HRN EN ISO 10319


max 10/10 %

Otpornost na utjecaj atmosferilija,


smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224
max 25%
Za prvih 20000 m2 materijala (geotekstila ili geomree) isporuenog na gradilite i
ugraenog potrebno je provoditi ispitivanje na svakih 5000 m2, dok se za koliine
materijala iznad 20000 m2 ispitivanje provodi na svakih 10000 m2 materijala.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-37

3-04.2.

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI


Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na geosintetike (geopletiva, geotekstil, geomrea, od
umjetnih ili prirodnih vlakana) koji se koriste pri zatiti pokosa i drugih povrina
izloenih eroziji su:

mehaniki: - sprjeavanje odnoenja materijala te zatita vegetacije u onom


razdoblju koje je potrebno da se ona prihvati i ukorijeni te tako osigura pokos,
samostalno ili u kombinaciji s vegetativnom zatitom koja doprinosi stabilizaciji
pokosa, ali se sama ne bi mogla odrati

postojanost.
Karakteristina svojstva geosintetika mjerodavna ukoliko se koriste pri zatiti pokosa i
drugih povrina izloenih eroziji su:
Mehanika svojstva;

Vlana vrstoa, prema HRN EN ISO 10319

Izduenje u trenutku sloma, prema HRN EN ISO 10319

Fmax
Fmax

Postojanost (karakterizirana smanjenjem vrstoe u %);

Otpornost na utjecaj atmosferilija,


prema HRN EN ISO 12224

smanjenje %

kN/m
%

Zahtjevi kvalitete geopletiva, geotekstila i geomrea koje se koristi za zatitu i ureenje


pokosa i drugih povrina izloenih eroziji moraju biti postavljeni u dijelu projekta koji se
odnosi na zatitu i ureenje pokosa i drugih povrina izloenih eroziji.
Ukoliko su ti zahtjevi izostali, preporuuje se da geosintetik zadovoljava sljedee
zahtjeve:
3-04.2.1

3-04.2.2

Geopletiva

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319

Izduenje u trenutku sloma Fmax, HRN EN ISO 10319

Otpornost na utjecaj atmosferilija,


smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224

min 1,8/1,8 kN/m


max 30/30%
max 10%

Geotekstil
Za zatitu i ureenje pokosa i drugih povrina izloenih eroziji koriste se prvenstveno
biodegradibilni geotekstili izraeni od jutenih, kokosovih ili slinih vlakana kao i od
drvene sjeke, samostalno ili u kombinaciji s mreom izraenom od prirodnih ili
umjetnih vlakana.
geotekstil od prirodnih vlakana, drvene sjeke ili u kombinaciji s mreom od prirodnih
vlakna;

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319


min 1/1 kN/m

Izduenje u trenutku sloma Fmax, HRN EN ISO 10319


max 30/30 %

Debljina, HRN EN ISO 9863


min 6 mm

Vodopropusnost okomito na ravninu


bez optereenja, VH50, prema HRN EN ISO 11058
min 1,510-3 mm/s
geotekstil od prirodnih vlakana ili drvene sjeke u kombinaciji s mreom od umjetnih
vlakana;
min 2/2 kN/m

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319

Izduenje u trenutku sloma Fmax, HRN EN ISO 10319


max 30/30 %

Stranica 3-38

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-04.2.3

Debljina, HRN EN ISO 9863


Vodopropusnost okomito na ravninu
bez optereenja, VH50, prema HRN EN ISO 11058

3
min 8 mm
min 1,510-3 mm/s

Geomree
Geomrea koja se koristi za zatitu pokosa i drugih povrina izloenih eroziji u
koherentnim materijalima (uobiajena primjena mrea od prirodnih vlakana) treba
zadovoljiti sljedee zahtjeve:

Vlana vrstoa Fmax, prema HRN EN ISO 10319


min 5/2 kN/m

Izduenje u trenutku sloma Fmax,HRN EN ISO 10319


max 25/30 %

Otpornost na utjecaj atmosferilija (od umjetnih vlakana)


smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224
max 10 %
Geomrea koja se koristi za zatitu pokosa u nekoherentnim i stjenovitim tlima mora
zadovoljiti sljedee zahtjeve:

Veliina otvora mree, D (MD/CMD)


min 25/30 mm
min 12/18 kN/m

Vlana vrstoa Fmax, prema HRN EN ISO 10319

Vlana vrstoa pri izduenju =5%, F5, HRN EN ISO 10319


min 8/12 kN/m

Otpornost na utjecaj atmosferilija,


smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224
maksimalno 10%

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-39

3-04.3

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

IZRADA PODLOGE
Zahtjevi kvalitete geotekstila koji se koristi:

kao samostalna podloga ianim ili plastinim gabionskim madracima od lomljenog


kamena koji se koriste za zatitu dna i pokosa kanala,

u kombinaciji sa ljunkom kao podloga elementima zatite (betonski elementi) pri


izradi obaloutvrda kao i zatite dna i pokosa lateralnih ili oteretnih kanala betonom
ili betonskim prizmama s rekama u cementnom mortu,

u kombinaciji sa ljunkom i betonom kao podloga elementima zatite (obraeni


kamen ili betonske prizme) pri izradi zatite dna i pokosa lateralnih ili oteretnih
kanala obraenim kamenom ili betonskim prizmama s rekama u cementnom
mortu,
moraju biti postavljeni u projektu zatite kanala.
Ukoliko su ti zahtjevi izostali, preporuuje se da geotekstil zadovoljava sljedee zahtjeve:
Geotekstil kao samostalna podloga ianim ili plastinim gabionskim madracima

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319


min 30/30 kN/m

Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),


HRN EN ISO 10319
max 80/80 %

Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBR


HRN EN ISO 12236
min 4000 N

Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test), Od


prema HRN EN ISO 13433
max 10 mm

Vodopropusnost okomito na ravninu, bez optereenja,


prema HRN EN ISO 11058, VH50
min 45 mm/s

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,


prema prEN ISO 10776, qN50/
min 310-3 m/s
alternativno
Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,
prema DIN 60500-4, k10, H50
min 310-3 m/s

Karakteristina irina otvora, O90


prema HRN EN ISO 12956
max 80 m

Otpornost na utjecaj atmosferilija,


smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224
max 10%

Otpornost na utjecaje kemikalija


smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN 14030
max 5%
Geotekstil u kombinaciji sa ljunkom kao podloga elementima zatite

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319

Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),


HRN EN ISO 10319

Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBR


HRN EN ISO 12236

Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test), Od


prema HRN EN ISO 13433

Vodopropusnost okomito na ravninu, bez optereenja,


prema HRN EN ISO 11058, VH50

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,


prema prEN ISO 10776, qN50/
alternativno

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,


prema DIN 60500-4, k10, H50

Stranica 3-40

min 35/35 kN/m


max 80/80 %
min 5000 N
max 10 mm
min 30 mm/s
min 310-3 m/s
min 310-3 m/s

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Karakteristina irina otvora, O90


prema HRN EN ISO 12956
Otpornost na utjecaj atmosferilija,
smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224
Otpornost na utjecaje kemikalija
smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN 14030

max 80 m
max 10%
max 5%

Geotekstil u kombinaciji sa ljunkom i betonom kao podloga elementima zatite

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319


min 30/30 kN/m

Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),


HRN EN ISO 10319
max 80/80 %

Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBR


HRN EN ISO 12236
min 4000 N

Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test), Od


prema HRN EN ISO 13433
max 10 mm

Vodopropusnost okomito na ravninu, bez optereenja,


prema HRN EN ISO 11058, VH50
min 40 mm/s

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,


prema prEN ISO 10776, qN50/
min 310-3 m/s
alternativno

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,


prema DIN 60500-4, k10, H50
min 310-3 m/s

Karakteristina irina otvora, O90


prema HRN EN ISO 12956
max 80 m

Otpornost na utjecaj atmosferilija,


smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224
max 10%

Otpornost na utjecaje kemikalija


smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN 14030
max 5%

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-41

3-04.4

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

IZRADA TEMELJNOG MADRACA


Zahtjevi kvalitete geosintetika koji se koriste pri izradi temeljnih madraca od:

fainskih snopova ili kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovnih


objekata (geotekstila ili armiranog geotekstila)

kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovnih objekata (geokompozita geotekstila na plastinoj mrei)

kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovnih objekata (geomrea)


moraju biti postavljeni u dijelu projekta koji se odnosi na izradu temeljnih madraca.
Ukoliko su ti zahtjevi izostali, preporuuje se da upotrebljeni geosintetici zadovoljavaju
sljedee zahtjeve:
Geotekstil ili armirani geotekstil
za mala mehanika optereenja;

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD),


prema HRN EN ISO 10319

Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),


prema HRN EN ISO 10319

Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBR


prema HRN EN ISO 12236

Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test), Od


prema HRN EN ISO 13433
za velika mehanika optereenja;

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD),


prema HRN EN ISO 10319

Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),


prema HRN EN ISO 10319

Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBR


prema HRN EN ISO 12236

Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test), Od


prema HRN EN ISO 13433
Geokompozit (geotekstil na plastinoj mrei)
za mala mehanika optereenja;
svojstva geomree:

Veliina otvora mree, D (MD/CMD)

Vlana vrstoa Fmax, (MD/CMD),


prema HRN EN ISO 10319

Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),


HRN EN ISO 10319
svojstva geotekstila:
Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD),
prema HRN EN ISO 10319
Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),
prema HRN EN ISO 10319
Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBR
prema HRN EN ISO 12236
Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test), Od
prema HRN EN ISO 13433

Stranica 3-42

min 30/15 kN/m


max 80/80%
min 5000 N
max 15 mm

60/30 kN/m
max 90/80 %
min 9500 N
max 8 mm

max 40/40 mm
40/30 kN/m
max 20/20 %

min 30/15 kN/m


max 40/40%
min 4000 N
max 15 mm

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


za velika mehanika optereenja;
svojstva geomree:
Veliina otvora mree, D (MD/CMD)
Vlana vrstoa Fmax, prema HRN EN ISO 10319
Izduenje u trenutku sloma Fmax,HRN EN ISO 10319
svojstva geotekstila:
Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD),
prema HRN EN ISO 10319
Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),
prema HRN EN ISO 10319
Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBR
prema HRN EN ISO 12236
Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test), Od
prema HRN EN ISO 13433

max 50/50 mm
min 55/45 kN/m
max 35/35%

min 30/30 kN/m


max 80/80 %
min 5000 N
max 10 mm

Geomrea
za mala mehanika optereenja;
Veliina otvora mree, D (MD/CMD)
Vlana vrstoa Fmax, prema HRN EN ISO 10319
Izduenje u trenutku sloma Fmax,HRN EN ISO 10319

max 50/50 mm
40/30 kN/m
max 20/20 %

za velika mehanika optereenja;


Veliina otvora mree, D (MD/CMD)
Vlana vrstoa Fmax, prema HRN EN ISO 10319
Izduenje u trenutku sloma Fmax,HRN EN ISO 10319

max 50/50 mm
min 55/45 kN/m
max 35/35 %

Obzirom na odabranu irinu trake geosintetika prilikom dobave i obzirom na projektiranu


veliinu (povrinu) fainskog madraca, geosintetik se do potrebne veliine kroji i spaja
posebnim sintetikim koncem debljine 3 mm ili spojnicama s preklopom od najmanje 10
cm, a na fainske snopove ili kobe se vee icom broj 18 do 20.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-43

3-05

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

NAIN PREUZIMANJA IZVEDENIH RADOVA


Poloeni geotekstil ili geomreu ocjenjuje i preuzima nadzorni inenjer na temelju
rezultata provedenih tekuih i kontrolnih ispitivanja.
Sve ustanovljene manjkavosti prema navedenim zahtjevima izvoa je duan otkloniti.
Svi trokovi otklanjanja ustanovljenih manjkavosti terete izvoaa, ukljuujui i sva
dodatna ispitivanja i mjerenja koje je potrebno provesti da se ustanovi kvaliteta sanacije.
Za sve radove koji ne zadovoljavaju propisane zahtjeve kakvoe, a izvoa ih nije sanirao
po zahtjevu nadzornog inenjera, izvoa nema pravo traiti nikakvo plaanje.

Stranica 3-44

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

3-06

OBRAUN RADOVA
Dobava, polaganje i spajanje geotekstila ili geomrea, ukljuujui konac i sav potreban
rad i materijal te sva kontrolna ispitivanja, obraunavaju se po kvadratnom metru (m2)
ureenog slabo nosivog temeljnog tla ili izraene posteljice, odnosno zatiene povrine
pokosa ili druge povrine izloene eroziji, ili izraene podloge ili kvadratnog metra
madraca u koji je geosintetski materijal ugraen. Osnovica za proraun je projekt ili
izmjera na terenu.
Koliina za obraun odreuje se iz dokumenata izvedenog stanja koje kontrolira i
ovjerava nadzorni inenjer. Nadzorni inenjer kontrolira i ovjerava geodetsku izmjeru
podloge na koju se postavlja geotekstil prije njegovog polaganja, to se upisuje u
dokumente izvedenog stanja.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-45

3-07

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

NORME I TEHNIKI PROPISI


Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove, graevne proizvode
i opremu u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti su duni uzeti u obzir i sve ostale
vaee zakone, norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili
neposredno na radove, graevne proizvode i opremu iz ovog poglavlja.
NORME
HRN EN ISO 9862:2005

HRN EN ISO 9863-1:2005

HRN EN ISO 9864:2005

HRN EN ISO 10318:2008

HRN EN ISO 10319:2008

HRN EN ISO 10320:2001

HRN EN ISO 10321:2008

prEN ISO 10776

HRN EN ISO 11058:2010

Stranica 3-46

Geosintetici Uzorkovanje i priprema ispitnih uzoraka


(ISO 9862:2005; EN ISO 9862:2005),
Geosynthetics Sampling and preparation of test
specimens (ISO 9862:2005; EN ISO 9862:2005).
Geosintetici Odreivanje debljine pri odreenim
tlakovima 1. dio: Jednoslojni (ISO 9863-1:2005; EN
ISO 9863-1:2005),
Geosynthetics Determination of thickness at specified
pressures Part 1: Single layers (ISO 9863-1:2005; EN
ISO 9863-1:2005)
Geosintetici Ispitna metoda za odreivanje mase po
jedinici povrine geotekstila i proizvoda srodnih s
geotekstilom (ISO 9864:2005; EN ISO 9864:2005),
Geosynthetics Test method for the determination of
mass eru nit area of geotextiles and geotextile-related
products (ISO 9864:2005; EN ISO 9864:2005)
Geosintetici Nazivi i definicije (ISO 10318:2005; EN
ISO 10318:2005),
Geosynthetics Terms and definitions (ISO 10318:2005;
EN ISO 10318:2005)
Geosintetici Vlano ispitivanje na irokim trakama
(ISO 10319:2008; EN ISO 10319:2008),
Geosynthetics Wide-width tensile test (ISO
10319:2008; EN ISO 10319:2008)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom
Identifikacija na gradilitu (ISO 10320:1999; EN ISO
10320:1999),
Geotextiles and geotextile-related products
Identification on site (ISO 10320:1999; EN ISO
10320:1999)
Geosintetici Vlano ispitivanje spojeva/avova na
irokim trakama (ISO 10321:2008; EN ISO 10321:2008),
Geosynthetics Tensile test for joints/seams by widewidth strip method (ISO 10321:2008; EN ISO
10321:2008)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom
Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu sa
optereenjem (ISO/DIS 10776:2010)
Geotextiles and geotextile-related products
Determination of water permeability characteristics
normal to the plane, under load (ISO/DIS 10776:2010)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom
Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu bez

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

HRN EN 12224:2002

HRN EN 12225:2002

HRN EN 12226:2002

HRN EN ISO 12236:2008

HRN EN ISO 12956:2010

HRN EN ISO 129571:2005

HRN EN ISO 129572:2005

HRN EN ISO 12958:2010

HRN EN 13251/A1:2005

optereenja (ISO 11058:2010; EN ISO 11058:2010),


Geotextiles and geotextile-related products
Determination of water permeability characteristics
normal to the plane, without load (ISO 11058:2010; EN
ISO 11058:2010)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom
Odreivanje otpornosti na starenje (EN 12224:2000),
Geotextiles and geotextile-related products
Determination of the resistance to weathering (EN
12224:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Metoda za
odreivanje mikrobioloke otpornosti postupkom
zakapanja u tlo (EN 12225:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -- Method for
determining the microbiological resistance by a soil
burial test (EN 12225:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Opi
postupci za vrednovanje nakon ispitivanja postojanosti
(EN 12226:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -- General
tests for evaluation following durability testing (EN
12226:2000)
Geosintetici -- Ispitivanje statikim probijanjem (CBR
ispitivanje) (ISO 12236:2006; EN ISO 12236:2006)
Geosynthetics -- Static puncture test (CBR test) (ISO
12236:2006; EN ISO 12236:2006)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje karakteristine veliine otvora (ISO
12956:2010; EN ISO 12956:2010),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of the characteristic opening size (ISO
12956:2010; EN ISO 12956:2010)
Geosintetici -- Odreivanje znaajki trenja -- 1. dio:
Ispitivanje izravnim posmikom (ISO 12957-1:2005; EN
ISO 12957-1:2005),
Geosynthetics -- Determination of friction characteristics
-- Part 1: Direct shear test (ISO 12957-1:2005; EN ISO
12957-1:2005)
Geosintetici -- Odreivanje znaajki trenja -- 2. dio:
Ispitivanje na nagnutoj ravnini (ISO 12957-2:2005; EN
ISO 12957-2:2005),
Geosynthetics -- Determination of friction characteristics
-- Part 2: Inclined plane test (ISO 12957-2:2005; EN ISO
12957-2:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini (ISO
12958:2010; EN ISO 12958:2010),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of water flow capacity in their plane (ISO
12958:2010; EN ISO 12958:2010)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izvoenju zemljanih
radova, temelja i potpornih konstrukcija (EN

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-47

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

HRN EN 13251:2002

HRN EN 13252/A1:2005

HRN EN 13252:2002

HRN EN 13253/A1:2005

HRN EN 13253:2002

HRN EN 13254/A1:2005

HRN EN 13254/AC:2004

HRN EN 13254:2002

Stranica 3-48

13251:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- Required
characteristics for use in earthworks, foundations and
retaining structures (EN 13251:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izvoenju zemljanih
radova, temelja i potpornih konstrukcija (EN
13251:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in earthworks,
foundations and retaining structures (EN 13251:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u drenanim sustavima
(EN 13252:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- Required
characteristics for use in drainage systems (EN
13252:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u drenanim sustavima
(EN 13252:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in drainage systems (EN
13252:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u sustavima kontrole
vanjske erozije (EN 13253:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- Required
characteristics for use in external erosion control systems
(EN 13253:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u zatiti od erozije
(zatita obale, obaloutvrde) (EN 13253:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in erosion control works
(coastal protection, bank revetments) (EN 13253:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
akumulacijskih jezera i brana (EN 13254:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in the construction of
reservoirs and dams (EN 13254:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
akumulacijskih jezera i brana (EN
13254:2000/AC:2003),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in the construction of
reservoirs and dams (EN 13254:2000/AC:2003)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
akumulacijskih jezera i brana (EN 13254:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in the construction of
reservoirs and dams (EN 13254:2000)

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA


HRN EN 13255/A1:2005

HRN EN 13255/AC:2004

HRN EN 13255:2002

HRN EN ISO 13428:2005

HRN EN ISO 13431:2002

HRN EN ISO 13433:2008

HRN EN ISO 13437:2002

HRN EN ISO 13438:2005

HRN EN 14030:2004

Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji kanala (EN
13255:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in the construction of
canals (EN 13255:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji kanala (EN
13255:2000/AC:2003),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in the construction of
canals (EN 13255:2000/AC:2003)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji kanala (EN
13255:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in the construction of
canals (EN 13255:2000)
Geosintetici -- Odreivanje uinkovitosti zatite
geosintetikom od oteenja udarcem (ISO 13428:2005;
EN ISO 13428:2005),
Geosynthetics -- Determination of the protection
efficiency of a geosynthetic against impact damage (ISO
13428:2005; EN ISO 13428:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje puzanja pri vlaku i ponaanje pri slomu
uslijed puzanja (ISO 13431:1999; EN ISO 13431:1999),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of tensile creep and creep rupture
behaviour (ISO 13431:1999; EN ISO 13431:1999)
Geosintetici -- Ispitivanje dinamikim probijanjem
(ispitivanje padajuim stocem) (ISO 13433:2006; EN
ISO 13433:2006),
Geosynthetics -- Dynamic perforation test (cone drop
test) (ISO 13433:2006; EN ISO 13433:2006)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Metoda za
ugradnju uzoraka u tlo, vaenje uzoraka iz tla i
ispitivanje uzoraka u laboratoriju (ISO 13437:1998; EN
ISO 13437:1998),
Geotextiles and geotextile-related products -- Method for
installing and extracting samples in soil, and testing
specimens in laboratory (ISO 13437:1998; EN ISO
13437:1998)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Selektivna
ispitna metoda za odreivanje otpornosti na oksidaciju
(ISO 13438:2004; EN ISO 13438:2004),
Geotextiles and geotextile-related products -- Screening
test method for determining the resistance to oxidation
(ISO 13438:2004; EN ISO 13438:2004)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Selektivna
metoda ispitivanja za odreivanje otpornosti prema
kiselim i lunatim tekuinama (ISO/TR 12960:1998,
preinaena; EN 14030:2001+A1:2003),
Geotextiles and geotextile-related products -- Screening
test method for determining the resistance to acid and

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Stranica 3-49

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

HRN CEN/TR 15019:2005

DIN 60500-4:2007.

Stranica 3-50

alkaline liquids (ISO/TR 12960:1998, modified; EN


14030:2001+A1:2003)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Kontrola
kvalitete na gradilitu (CEN/TR 15019:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- On-site
quality control (CEN/TR 15019:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom dio 4:
Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu pri
konstantnom hidraulikom gradijentu
Geotextilien und geotextilverwandte Produkte - Teil 4:
Bestimmung der Wasserdurchlssigkeit normal zur
Ebene unter Auflast bei konstantem hydraulischen
Hhenunterschied

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

You might also like