F R A N C U S K A srednji vijek

- srednji vijek: 476. po. 16. st.! = 11 stoljea

- par st. p. K. kelti donijeli jezik > galski jezik u Francuskoj, ali nejedinstven
nekoliko je dijalekata > Grci osnivaju kolonije trgovake gradove du obale
Sredozemlja pa se tu govori grki > Rimljani sve mijenjaju: u nekoliko stoljea
Galija je romanizirana, a galski sauvan do 5. st. u zabaenim dolinama Alpa >
novi osvajai su Germani: od 4. do 6. st. francuski jezik=
galski+latinski+germanski (najgermanskiji romanski jezik)
- do 11. st. latinski iskljuivi nain pismenog izraavanja, iako narod jo prije 9.
st. vie ne razumije lat.
- od 11. st. prva umjetnika knji. djela na narodnom jeziku (IVOT SVETOG
ALEKSEJA tekst nepoznatog pisca koji slobodno interpretira tekst jednog
latinskog IVOTA; formalna koncepcija+intencija da se stvori knjievno djelo, a ne
samo udovolji crkvenoj potrebi za pukim, razumljivim tekstom s vie-manje
bezbojnim prevoenjem lat. Uzora, odaju prvog franc. autora svjesnog svog
knjievnog poziva)
- 11./12. st. pismenost prestaje biti rezervirana za klerikalce > dotadanji
vitezovi-ratnici izvlae sve veu materijalnu korist iz svojih feuda pa time
mijenjaju i ivotni stil + osvajanja Normana i Kriarski rat protiv Islama, kojima se
dolazi u dodir sa razvijenom islamskom kulturom i tako mijenjaju mentalitet i
navike dotad nepismenog i grubog viteza
- vitezovi ranog feudalnog razdoblja izraavali su prezir prema pismenosti i
umjetnosti, a sada pozivaju na dvorove uene klerike > stvaraju se novi pogledi
na svijet, novi uzori, nova moda, a sve to najprije na zapadu, oko normanskih
vojvoda, a zatim na dvoru Anuvinaca mala sredita nove kulture
- ONGLERI > putujui pjesnici i glazbenici koji u svojim pjesmama iznose davna
junaka djela raznih junaka i vojskovoa koja glorificiraju sve to je na vie ili
manje povijesnoj osnovi, bitno je da su pjesme ispunjene feudalnim duhom i
njegovim idealima (hrabrost+osjeaj dunosti i asti) + propaganda za kriarske
ratove i elja za dalekim, egzotinim i nepoznatim
> JUNAKI EPOVI (najstariji i najznaajniji: PJESMA O ROLANDU anonimnog
pjesnika)
- izvode se po dvorovima, na sajmovima i protenjima u 11. i 12. st. kao
recitacije uz pratnju instrumenata; ubrzo ih ongleri povezuju u cikluse (npr. o
Karlu Velikom)
- krajem 12. st. itanje se pretpostavlja recitiranju pisci i pjesnici umjesto
onglera; knjievnost se sve vie okree udesnom, zaaranom, patetinom te
ljubavi kao glavnom pokretau, sve to u stilu novog drutva, mondenih vitezova
> nastaju brojne prozne redakcije sa istim likovima i elementima fabule, ali sa
mnotvom neoekivanih obrata i sve vie romanesknih elemenata >>> tako
nastaje hibridni VITEKI ROMAN koji e se iriti po Europi sve do 16. st.
DVORSKA KNJIEVNOST -12.st.
- dvorski roman-roman courtois
> pisci prvih romana gotovo svi poznati, za razliku od anonimnih kazivaa
epskih spjevova
> stvarani za razmjerno malobrojnu pismenu publiku: klerici, feudalna gospoda
i, nadasve, ene iz najviih slojeva koje oko sebe okupljaju itave dvorove
pjesnika i obrazovanih ljudi > tendencija koja je puno prije u podruju june

Francuske, korjenitije romanizirane i koja je nastavlja nenaputene rimske

tradicije, a to joj je omogueno izbjegavanjem posljedica ratova koji pogaaju
ostatak zemlje
> ponajprije se adaptiraju antika remek-djela
> kombinacija juga sa svom njegovom profinjenou i uskoro otkrivenog
orijentalnog sjaja stvaraju vlastite antike odraze
> tip savrenog viteza sada je sloeniji: uz hrabrost nuna je i dvorska
rafiniranost; dvorski vitezovi nisu vie vezani kolektivom te slubom kralju i asti,
ve im je ideal sluba ljuvena izrazito platonska ljubav prema gospoi koja je u
pravilu vieg roda ili je ve udana; vitez voli svoju damu zbog njene ljepote, ali
najvie zbog njezinih moralnih vrijednosti; pustolovina u potpunosti mijenja svoje
znaenje i postaje oznakom za izvravanje svega onoga to sluba gospoi
zahtijeva >>> Karlo Veliki i Roland ustupaju mjesto Arturu i Lancelotu
> nuna je promjena oblika knjievnog izraza: romanisu pisani u osmercu koji je
neusporedivo bolje prilagoen pripovijedanju te iskljuuje mogunost bilo kakvog
proizvoljnog umetanja (junaki epovi sastavljeni su uglavnom od deseteraca
podijeljenih gotovo uvijek na isti nain to je onglerima omoguavalo umetanje
svakojakih stihova-potapalica koji im daju priliku da se snau u onome to slijedi,
da dou do daha)
> pjesnik-umjetnik romana pripovijeda iz same elje za pripovijedanjem, ne
brine se ni za kakvu vjerodostojnost svojih junaka ili opjevanih dogaaja
> junaci su preuzeti iz antikih djela, keltskih ili orijentalnih legendi i prilagoeni
pjesnikovoj koncepciji
> umjetniko oblikovanje ima uzor u klasinom duhu i arturovska i antika
materija prema njemu su oblikovane (Ovidije je najvei uzor: UMIJEA LJUBAVI i
METAMORFOZE; njegovi ton, tema, poetski motivi)
> za razliku od antikog, u romanima dvorskog pjesnika naglasak je na
izvanjskim opisima (Eshil i Sofoklo npr. ocrtat e razliku izmeu Antigone i Ismene
pomou suprotnosti njihovakaraktera, a kod (ovdje anonimnog) pjesnika ROMANA
O TEBI, ta e suprotnost biti svedena na razliku dviju toaleta) >>> frapantna
slika suvremenog franc. drutva u svoj njegovoj naivnosti i opsjednutim
materijalnim, vanjskim
- prije procvata romana ili narativne poezije u izrazito dvorskom i ovidijevskom
tonu, nastaje na pukom jeziku spjev helenistikog sadraja o ivotu Aleksandra
Velikoga > polazei od ovog djela za koje znamo da se u srednjovjekovnim
kolama italo kao povijesni tekst, u 12. st. nastaju tri romana o Aleksandru:
I. na frankoprovansalskom; autor je A. de Pisancon; osmeraki
II. deseteraki; isti autor?
III: najopseniji, djelo veeg broja pjesnika; dijelom napisan dvanaestercima stih
koji e ba po ovom romanu dobiti ime aleksandrinac
> roman o Aleksandru daleko je jo od slike jedinstvenog dvorskog romana, ali u
njemu je uoljiv razvoj vrste: fantastinost i bljetavilo orijentalnog svijeta,
isprepletanje epske i dvorske inspiracije koja u linosti junaka daje uzor
savrenog viteza, te, osobito, novo mjesto ene i ljubavi u knjievnosti
> na roman e o Aleksandru nastavljaju se druga djela inspirirana antikom oko
pol. 12.st. nastaju tri velika romana:
I. ROMAN O TEBI
II. ROMAN O ENEJI (srednjovjekovni Eneja prvenstveno je ljubavnik; prvi francuski
iskljuivo ljubavni roman)
III: ROMAN O TROJI N. Benoit de Sainte-Maure
- Wace jedan od prvih franc. profesionalnih knjievnika

> 1155. nastaje ROMAN O BRUTU, slobodan, osmeraki, pjesniki prijevod djela
G. de Monmoutha HISTORIA REGUM BRITANNIAE (1135-1137)
> Wace slobodno proiruje i uvodi u modu pseudohistorijsku maniru; mnotvo
elemenata narodne tradicije bez veze s povijeu
> u franc. knji. uvodi legendu o Arturu u ovom romanu dodaje uzbudljive i
slikovite detalje osobito u vezi s kraljem Arturom i vitezovima Okruglog stola
- LEGENDA O TRISTANU I IZOLDI > iako po svom nastanku izrazito keltska,
legenda poznata u itavoj europi 12. i 13. st. i dosta obraivana > jedna od
najrairenijih tema iz bretonske tematike (tj. prie koje potjeu iz Walesa,
Cornwalla ili same Bretanje)