Univerzitet u Tuzli

Mainski fakultet

Termoenergetska
postrojenja
Dr.sc. Indira Buljubaid, vanr.prof.

Predavanja: 3P
Vjebe: 1 (AV) + 1 (LV)

ELEKTRANEKLASIFIKACIJA

Definicija

Elektrane su postrojenja u kojima se oblici unutranje

energije (nuklearna, hemijska, unutranja kalorijska,
kinetika i potencijalna) ili energija Suneva zraenja
pretvaraju u elektrinu energiju.

Pretvorba primarnih oblika energije

Klasini, konvencionalni
Unutranja energija: nafta, ugalj, plin;
Potencijalna energija: vodne snage,
Nuklearna energija: fisija
Alternativni, nekonvencionalni
Unutranja energija: uljni kriljci, bituminozni pijesak, biomasa,
bioplin;
Potencijalna energija: plima i oseka, valovi;
Kinetika energija: vjetar,
Toplotna energija: vrele stijene u unutranjosti Zemlje, vreli izvori,
more
Nuklearna energija: fuzija lakih atoma,
Zraenje: Sunce

Pretvorba primarnih oblika energije

Opdenito o elektranama
Za pogon generatora kao izvora el.energije predviene su u
svakoj elektrani pogonske maine (vodne turbine, parne turbine,
plinske turbine, motori s unutranjim sagorijevanjem, elisa za
pogon vjetrom).
Osim pogonskih maina postoje i svi ostali ureaji i naprave
neophodni za pogon tih maina; za regulaciju, kontrolu,
upravljanje i druge namjene.
Osnovni zadatak elektrana je proizvesti potrebnu koliinu
elektrine energije u asu kada je potroa trai.
El.energija se ne moe akumulirati (pohraniti), te proizvodnja
el.energije mora u svakom trenutku biti jednaka potranji
(potronji).

Opdenito o elektranama
Elektrane se rijetko grade kao izolovana postrojenja za napajanje
samo odreenih potroaa, npr. neke industrije locirane daleko
od postojedih elektrinih mrea;
Elektrane su uglavnom dio elektroenergetskog sistema (EES)koji,
osim vedeg broja elektrana obuhvata i:
rasklopna postrojenja za razvod i transformaciju,
vodove za prijenos i razdiobu elektrine energije i postrojenja,
ureaje i aparate u kojima se el. energija kod potroaa pretvara
u onaj oblik energije (korisni oblici energije) koji mu je potreban
(toplotu, mehaniku energiju, hemijsku energiju, svjetlo).

Opdenito o elektranama
Rad pojedinih elektrana u EES-u ovisi o radu drugih
elektrana i potronji u sistemu.
Stoga se elektrana ne moe posmatrati nezavisno od
sistema ved je nain njezine izgradnje kao i
dimenzionisanje njenih ureaj i izbor njihovih
pogonskih karakteristika zavisi od uticaja elektroenergetskog sistema.

Opdenito o elektranama
Prema pogonskoj maini ili energiji, koja se u
elektrani pretvara u elektrinu energiju, razlikuju se:
termoelektrane (u koje se mogu ubrojiti i nuklearne i
geotermalne elektrane),
hidroelektrane,
vjetroelektrane i
solarne elektrane.

Slika 1 Termoelektrane

Slika 2 Hidroelektrane

Slika 3 Vjetroelektrane

Slika 4 Solarne elektrane

Osnovne energetske znaice elektrana

Osnovna znaica svake elektrane je njena instalirana
snaga Sei , koja se dobije kao aritmetika suma
naznaenih prividnih snaga s natpisnih ploica
generatora Sgn u [MVA], ili nazivnih snaga primarnih
pogonskih strojeva Pgn u [MW].
Instalisana snaga je istovremeno i nazivna snaga
elektrane.
Maksimalna snaga elektrane je ona najveda snaga (PEM
PEi) koju elektrana kao cjelina moe dati, uz
pretpostavku da su svi dijelovi elektrane sposobni za
pogon.

Osnovne energetske znaice elektrana

Pri tome se u sluaju hidroelektrana pretpostavlja da
su protok i pad optimalni.
U sluaju parne termoelektrane pretpostavlja se da je
na raspolaganju dovoljna koliina goriva propisane
kvalitete te da je osigurana dovoljna koliina
tehnoloke vode normalne temperature i istode za
napajanje generatora pare kao i hlaenje kondenzata.

Osnovne energetske znaice elektrana

Prilikom odreivanja maksimalne snage elektrane ne
zahtijeva se postizanje optimalnog stepena korisnosti
cijelog postrojenja elektrane, ali se u obzir uzimaju
uticaji svih njegovih dijelova.
Npr. u sluaju hidroelektrana razmatraju se i dimenzije
dovodnih i odvodnih ureaja,
U sluaju parnih termoelektrana, kapacitet dopreme
uglja, stanje kotlova, kapacitet sistema za otpremu
ljake i pepela, dovod vode itd.
U sluaju plinskih termoelektrana u obzir se uzimaju
vrsta i kvaliteta goriva.

Osnovne energetske znaice elektrana

Raspoloiva snaga je najveda snaga koju elektrana
moe proizvesti u nekom trenutku, uvaavajudi
stvarno stanje pomodnih pogona u elektrani i vanjske
(vremenske i dr.) uslove, uz pretpostavku da nema
ogranienja zbog zahtijevane proizvodnje jalove snage.
Prilikom odreivanja raspoloive snage hidroelektrana,
potrebno je uzeti u obzir raspoloivi dotok vode i
trenutni pad
U sluaju termoelektrana na paru, u obzir je potrebno
uzeti kvalitetu goriva, kao i koliinu i temperaturu
tehnoloke vode, odnosno vrstu i kvalitetu goriva,
nadmorsku visinu i temperaturu okolnog zraka u
sluaju plinskih termoelektrana.

Osnovne energetske znaice elektrana

Vlastita potronja je snaga koja je potrebna za rad
pomodnih pogona elektrane: raznih pumpi,
ventilatora, mlinova, sistemaza dopremu uglja,
otpremu ljake i pepela u sluaju termoelektrana na
paru, kompresora i ventilatora u sluaju plinskih
termoelektrana, a pumpi i ventilatora u sluaju
hidroelektrana.
Udio vlastite potronje znatno je vedi u sluaju
termoelektrana na paru (612 % nazivne snage), nego
u sluaju hidroelektrana i plinskih termoelektrana
(0,52 % nazivne snage).

Osnovne energetske znaice elektrana

Hidroelektrane imaju jo jednu karakteristinu veliinu
koja na neki nain dopunjuje pojam instalisane snage.
To je veliina izgradnje, odnosno maksimalni protok u
[m3/s] koji elektrana moe iskoristiti (bez obzira na
stepen korisnog djelovanja), uzimajudi u obzir stanje
svih dijelova postrojenja.
Moguda godinja proizvodnja elektrane vie je
karakteristian pokazatelj za hidroelektrane (jer se one
dimenzioniraju s obzirom na energiju), nego za
termoelektrane (koje se dimenzioniraju s obzirom na
snagu) i odreuje se razliito za svaku od
karakteristinih grupa elektrana.